Digitalna ovisnost uenika - analiza ankete Presentation Transcript 1. Digitalna ovisnost uenika Marina Mirkovi, dipl. in.

. Tehnika kola Poega 2. Analiza provedene ankete. U anketi Digitalna ovisnost uenika koja je provedena tijekom sijenja 2012. godine u Tehnikoj koli Poega, sudjelovalo je 158 uenika, meu njima 13 djevojaka i 145 mladia. Sudjelovali su uenici prvih (50), drugih (53) i treih (55) razreda, etverogodinjih (tehniari) i trogodinjih (majstori) zanimanja. Anonimno anketiranje uenika putem ispunjavanja Upitnika o digitalnoj ovisnosti uenika, provedeno je u skladu s Etikim kodeksom istraivanja s djecom, pri emu su sudjelovali uenici iji su roditelji dali pisanu suglasnost o sudjelovanju u ovom projektu 3. . Prema anketi, 49% uenika prosjeno dnevno provede vie od 3 sata na internetu 4. . Manji broj, 27% uenika, vie od 3 sata dnevno provede uz mobitele. Opravdavajui mogunosti koje prua nova, moderna tehnologija, ipak je ovaj iznos dosta velik i uenike treba uputiti u bolju organizaciju vremena i mogunosti primjene raznolikih aktivnosti 5. . Raspodjela primjene interneta kod uenika naglaava visoki udio zabave, dok najmanji dio, naalost, uz sve mogunosti i digitalne obrazovne sadraje koje internet nudi, koristi se za uenje 6. . Slina raspodjela uoena je i kod primjene mobitela 7. Postotak uenika . U tablici suKoje od navedenoga i u kojoj mjeri prikazane usluge, koristi? Ne Rijetko esto Stalno sadraji koje uenici koristim koristim koristim koristim koriste na internetu . Vie od 50% uenika YouTube 2 7 38 53 stalno primjenjuje YouTube i Facebook, Facebook 6 10 28 56 koji im pruaju zabavu i online komunikaciju, MySpace 95 4 0 1 omoguuju virtualno druenje Flash igre 51 38 7 4 . Uenici prate portaleMultiplayer igre 33 34 17 16 s vijestima, a oko 53% uenika koristi Browser igre 70 20 7 3 Torrent za preuzimanje filmova i drugih zabavih Blogovi 75 17 6 2 sadraja . Dio uenika (23%)Portali s vijestima 26 28 29 17 stalno koristi neki Torrent 29 18 28 25 oblik igara putem raunala 8. . Prema razultatima ankete, 25% uenika osjea stalnu elju da budu online, kada god su udaljeni od raunala. Na pitanje da li imaju fizike ili emocionalne posljedice zbog dugotrajnog sjedenja ispred raunala, 18 uenika (11%) odgovorilo je pozitivno. Pri tome su se uenici alili na umor, glavobolje, bol u leima i rukama. Par uenika izrazilo je da osjea iscrpljenost i javlja se problem s vidom. Pojedinci su naveli da su nervozni (posebno u igrama), ime uzrokuju nepotrebne svae s prijateljima i roditeljima, nakon ega im je ao. Par uenika istaknulo je svoju neispavanost a potom nezadovoljstvo zbog slabije aktivnosti na nastavi 9. . Ako poveemo vrijeme provedno uz mobitel i na internetu, uoljivo je da polovina anketiranih uenika provodi vrijeme druei se s prijateljima u stvarnom ivotu, a polovina uenika slobodno vrijeme vie provodi uz digitalnu tehnologiju 10. . Na pitanja koliko imaju online a koliko stvarnih prijatelja, odgovori su bili dosta razliiti. Brojevi online prijatelja kretali su se od 2 do 2000. Veina uenika navela je da ima izmeu 100 i 300 online prijatelja. Stvarnih prijatelja je manje, najee 20 do 100 prijatelja. Zanimljivo je da su pojedini uenici naznaili da ne znaju broj stvarnih prijatelja, a bilo je i onih koji su komentirali da ih nemaju 11. . Najvei broj uenika smatra da bi ivot bez interneta bio dosadan i kompliciraniji, uzimajui u obzir njihovu primjenu interneta za zabavu i komunikaciju. Manji broj uenika smatra da bi takav ivot ipak bio zanimljiv, a 54 uenika vidi jednostavnijim ivot bez interneta 12. . Slian prikaz, raspodjela broja uenika je i kod razmiljanja uenika o ivotu bez mobitela. Najvei broj uenika (67) smatra da bi ivot bez mobitela bio kompliciraniji, a potom dosadan (55 uenika) 13. . Dio ankete posveen je sigurnosti i zatiti djece i mladih na internetu. Vei dio uenika (60%) smatra internet niti sigurnim niti nesigurnim masovnim medijem. Potpuno sigurnim medijem smatra ga 8%, prilino sigurnim 25%, a nesigurnim medijem 7% uenika. Na pitanje da li su dovoljno odgovorni i savjesni prilikom komunikacije putem interneta, veina uenika, 94% odgovorilo je potvrdno. Samo 6% uenika smatra da nije dovoljno odgovorno. Uenici su pokazali veliko samopouzdanje u svom radu na internetu i naglasili nepovjerenje u ostale sudionike internetske mree 14. . Pored naglaavanja svoje odgovornosti na internetu, ipak je u pitanju o neprimjerenom ponaanju na internetu dio uenika priznao, potvrdio svoje negativno djelovanje na internetu. U to je bilo ukljueno: lano predstavljanje (37%), cyberbulling (12%), napad na web stranice i e- potu (14%), anonimne prijetnje (16%) i objavljivanje povjerljivih podataka (19% uenika). Ovi pokazatelji

Digitalna ovisnost uenika - analiza ankete Presentation Transcript zabrinjavaju, jer unato stalnoj edukaciji i naglaavanju problema, pojedini uenici namjerno ometaju rad ostalih kolega i uznemiravaju njihov virtualni svijet 15. Postotak uenika (%) Pitanje rijetko povremeno esto vrlo esto uvijekKoliko esto ostane online vie nego to si to planirao/la? 22 25 24 18 11Koliko esto se osobe iz tvog ivota ale na tvoje vrijeme provedeno online? 46 27 16 6 5Koliko tvoje ocjene i kolske obveze trpe zbog vremena provedenog online? 45 29 14 8 4Koliko esto provjerava svoju e-potu i/ili poruke na mobitelu prije obavljanja 30 25 21 10 14 nekog drugog posla?Koliko esto postaje tajnovit/ta kada te netko upita to radi na internetu? 50 21 14 7 8Koliko esto razmilja o tome kada e ponovno ii na internet? 36 41 8 6 9Koliko esto vie ili se ljuti kada te netko ometa ako si online? 48 23 11 10 8Koliko esto manje spava zbog nonih sati provedenih online? 43 22 11 17 7Koliko esto pokuava prikriti stvarno vrijeme provedeno online? 58 19 13 6 4Koliko esto odlui ostati online umjesto izai van s prijateljima? 66 16 10 5 3Koliko esto razgovara s kolegama u koli o internetu? 32 21 26 13 8 16. . Uenici (42 % anketiranih) svjesni svog uestalog i dugotrajnog koritenja interneta pokuavaju rijeiti problem smanjenjem vremena provedenog na internetu 17. . Dio ankete posveen je videoigrama, koje su omiljene uenicima. Manji dio uenika (18%) potvrdio je da je preoptereen igranjem videoigrica, strategijskim i akcijskim online igrama. Na pitanje da li se uspijevaju kontrolirati, smanjiti ili prekinuti igranje, 77% uenika odgovorilo je potvrdno, dok 23% uenika ima problema pri kontroliranju vremena u igrama 18. . Vei dio uenika (62%) ostaje u igri due nego to u poetku planiraju. Meu anketiranim uenicima, 14% uenika potvrdilo je da su nemirni, nervozni ili razdraljivi ako prekinu igranje. Na pitanje da li upotrebljavaju igre kao bijeg od problema ili osjeaja krivnje, nemoi, zabrinutosti ili depresije, 17% uenika odgovorilo je potvrdno. Potrebu da sve vie vremena provode u igranju igrica kako bi bilo zadovoljno, izrazilo je 20% uenika 19. to moemo uiniti?. Za mnogu djecu i mlade internet i mobitel su pozitivni, produktivni i kreativni mediji u razvoju vlastitog identiteta. Informacijsko komunikacijska tehnologija podrava njihovu socijalizaciju i daje im osjeaj povezanosti s vrnjacima. No treba znati da su internet i mobitel, unato svim svojim mogunostima, ipak samo alati. Mobilna komunikacija je sastavni dio naeg drutva i uitelji trebaju educirati uenike o odgovarajuem koritenju mobilnih ureaja, bontonu u komunikaciji, i posebno o opasnostima zlonamjernika. Roditelji i nastavnici trebali bi uravnoteiti prednosti i nedostatke koritenja mobitela kao dio procesa uenja 20. . U rjeavanje problema digitalne ovisnosti uenika, moraju biti ukljueni roditelji, nastavnici, psiholozi i pedagozi. U kolama su esti razgovori strunih suradnika s mladim pojedincima i njihovim roditeljima zbog dramatinih zbivanja u obitelji izazvanih pretjeranim koritenjem interneta i zanemarivanjem kole, izrazito smanjenog kontakta s roditeljima i tome slino. Zajednikom suradnjom kole i roditelja, potrebno je organizirati radionice za nastavnike, roditelje i uenike koje su oblikom primjerene tematskim nastavnikim vijeima, roditeljskim sastancima i satovima razrednih odjela, kao poticaj za promiljanje i pouavanje o ponaanju u ovoj novoj vrsti medija. Pri tome treba ukljuiti provedbu programa prevencije elektronikog nasilja 21. . S uenicima treba to vie razgovarati o primjeni tehnologije u svakodnevnom ivotu, organizirati debate kako bi sami to ee promiljali o svom odnosu prema digitalnoj tehnologiji i vremenu provedenom u virtualnom svijetu Na Dan sigurnijeg interneta, 7. veljae 2012. godine u Tehnikoj koli Poega, pod nastavom raunalstva odrana je debata u kojoj su uenici raspravljali o tezi Ocjene i kolske obveze trpe zbog vremena provedenog online 22. . Roditelje dodatno zabrinjavaju djeca koja vei dio slobodnog vremena provode uz videoigre i razliite oblike online igara. Uenici mogu testirati svoje potrebe za internetom i mobitelom, ukoliko pokuaju prekinuti pristup na jedan dan ili dulje. Svoja iskustva mogu podijeliti s kolegama u razredu, nastavnicima i roditeljima 23. marina.mirkovic@po.t-com.hr