BIZdirekt Slavonija-i-Baranja 36 Studeni 2010 PDF

issn: 1846-3371
prvi besplatni poslovni ~asopis - slavonija i baranja
broj 36, godina V, studeni 2010.
tema broja
Event management Bankarstvo Poduzetni~ke zone Business intelligence Osiguranje

intervju posebni prilozi
Mato kojo
www.mirakul.hr
Sadràj
13 tema broja: Event management
Event management mo}an je komunikacijski alat koji omogu}uje stvaranje èljenog imagea u javnosti. Organiziranjem eventa pribliìt }ete se svojim ciljnim skupinama i klijentima pod uvjetom da je event, odnosno doga|aj koji ste organizirali, ostvario svoj cilj bio originalan i kreativan.
37 Poduzetni~ke zone
43 Bankarstvo
51 Osiguranje
57 Business intelligence
5 Uvodnik 6 BIZ vijesti 9 Reportaà

- Kroz inovativnost i poduzetnitvo do pozitivnih gospodarskih pomaka
64
Mobilno poslovanje
- Mobilnim uredom do ve}e produktivnosti
68 Reportaà
- Borba off line i on line medija
70 Zdravlje
- Ulaganjem u kvalitetu usluge do rasta prihoda u privatnom zdravstvu
10 Intervju mjeseca
- Mato [kojo, direktor i vlasnik [kojo Grupe
26 Turizam i wellness
76 Vina
- Brandiranje Hrvatske kao zemlje vina klju~no za izvoz
- Mit o zdravom ìvotu pokreta~ka snaga turizma

- Latvija
32 Vodi~ za inozemna ulaganja i suradnju 60 Korporativna sigurnost

- Integracija vanjske i unutarnje sigurnosti
2 bizdirekt studeni 2010.
80 Poslovni pokloni
- Poslovno darivanje dio poslovne kulture
86 Poslovni kalendar
www.mirakul.hr
Uvodnik
[tovani,
Vrijeme je da okrenemo novu stranicu. Kriza je pro{la i vi{e nije aktualno pri~ati o tome. Ovo {to trenutno imamo je realnost. Zna~i, idu}ih par godina ne}e biti puno bolje, gospodarstvo }e rasti polagano i od danas pa nadalje imamo jednostavno novu referentnu to~ku. Koja je puno nià nego 2008. Ali i puno vi{a od 1991., ako je to nekome utjeha. Ponukan op}om pomamom za komentiranjem poteza politi~ara, u~inio sam ono {to sam mislio da nikada ne}u uklju~io sam se u raspravu. Iako smo od prvog broja zauzeli ~vrst stav da nas politika i op}e gospodarske okolnosti ne zanimaju, ve} smo usredoto~eni na konkretne poslovne korake koji nam mogu donijeti rast i razvoj u uvjetima u kojima ìvimo i radimo. Od raspravljanja o op}oj situaciji u dràvi zapravo nemamo ni{ta, i na{ je uredni~ki stav da je to samo gubljenje vremena. Uostalom, svi ostali mediji posve}uju ve}inu prostora tome, pa tko se èli informirati (ako je informacija istinita i provjerena, {to zna biti upitno), ima izbora napretek. Dakle, od ovog broja u uvodniku se ponovo okre}em na{im korijenima i pi{em o stvarima koje vam mogu pomo}i u poslovanju, sada i odmah. Prvi savjet sam ve} i dao: zaboravite pri~u o krizi, ovo je sada na{a realnost, i ako trenutno ne poslujete profitabilno mijenjajte poslovni model! U Osijeku je odràna regionalna konferencija o poduzetni{tvu, ~etvrtu godinu zaredom, koja je okupila 150 stru~njaka iz uglavnom regionalnih poduzetni~kih potpornih institucija. Na àlost, poduzetnika je bilo jako malo, {to je {teta, jer konferencija je vrlo kvalitetno osmi{ljena i sigurno se moglo ~uti puno korisnoga. Osim {to su poduzetnici ~esto inertni po pitanju ulaganja u svoj osobni razvoj i posje}ivanje ovakvih stru~nih skupova, problem je i {to mediji ne pridaju ovome dovoljno pa`nje. Na ovoj konferenciji, primjerice, nije bilo niti jedne nacionalne TV ku}e. Mo`da su trebali dovesti Simonicu i Doris Vre~ko? Svi mediji bi sigurno brujali o tome. Da, to je, na àlost, realnost u kojoj ìvimo. Vezano uz to, na konferenciji se, prije samog po~etka, me|u sudionicima pokrenula i interesantna rasprava, a to je kako do}i do onih malih poduzetnika koji ne èle i}i na konferencije, koji se ne èle usavr{avati i koji ne èle biti inovativni u svom poslovanju, kako njima pomo}i? Pa odgovor je vrlo jednostavan. Nikako! Pusti ih da propadnu. Kao {to svatko nije stvoren za glazbenika ili profesionalnog nogometa{a, tako ni svatko nije stvoren za poduzetnika. Ako se ne èli{ usavr{avati, inovirati svoj proizvod i uslugu, posje}ivati stru~ne konferencije i i}i ukorak s doga|anjima iz tvoje struke, e onda, dragi moj poduzetni~e, vrijeme ti je da stavi{ kopa~ke o klin i po~ne{ traìti posao. Jer konkurencija }e te ionako pregaziti, pa onda barem dostojanstveno odustani, bez dugova dobavlja~ima, zaostalih pla}a radnicima, lo{e kvalitete usluge kupcima... Moète li im, molim vas, prenijeti moje rije~i? Jer nas takvi sigurno ne ~itaju.
Impressum:
Glavni urednik mr.sc. Kre{imir [imac Izvr{ni urednik Ante Veki} Suradnici Mihaela Bajkovac, dr. Ivo Belan, Marija Birti}, Marijana Bo{njak, mr.sc. Ivica Crnkovi}, Gordana ]ori}, Nata{a
Drvenkar, mr.sc. Sun~ana Dundovi}, Antun Emert, mr.sc. Jasmina Fija~ko, Jano{ Giber, Simona Goldstein, Bruno Juri}, Sini{a Ko{uti}, Igor Kova~evi}, Danijela Kuna, Boris Luki}, mr.sc. Danka Marinkovi}, Daniela Mar{alek, mr.sc. Elvira Mlivi} Bude{, Antonio Pejak, Dubravka Pekanov Star~evi}, Damir Podhorski, Ivana Su~i}, Dario [afari, Lovorka [imi}-Bo{njak, Helena [timac, Marko [timac, Vedrana Toma{evi}, Ivan Turk, Sanja Vujnovac Kolumnisti prof.dr.sc. Slavica Singer, mr.sc. Sun~ica Oberman Peterka, prof.dr.sc. Mane Medi}, dr.med.spec. Dragan Terzi} Redaktorica-lektorica Aleksandra Zrinu{i} Grafi~ka priprema MIT dizajn studio, @upanijska 25, Osijek, www.mit.hr Grafi~ki urednik Ivan Ba{i} Zamjenici grafi~kog urednika Darija Lali, Antun Debak Fotografi Jelena Ra{i}, Sr|an Vukovi} Izdava~ Mirakul d.o.o., Vukovarska 88, Osijek, tel/fax: 031/210-198, www.mirakul.hr Direktorica Bojana imac Marketing i prodaja Andrej Crn~ec, marketingmirakul.hr Distribucija Hrvatska po{ta d.d., Kardinala Alojzija Stepinca 17, Osijek, www.posta.hr Tisak ARCA d.o.o., Alojzija Stepinca 11, Nova Gradika, www.arca.hr
Naklada 12.000 (6.000 Sredi{nja Hrvatska, 3.000 Primorska Hrvatska, 3.000 Slavonija i Baranja)
4 bizdirekt studeni 2010. www.mirakul.hr 5
BIZ vijesti
BIZ vijesti
Image, identitent, brand grada Osijeka

Agencija Lesinger media po~etkom listopada organizirala je konferenciju za odnose s javno{}u u Osijeku pod nazivom Image, identitet, brand suvremene metode komunikacije. S obzirom na to da se brojni gradovi ponose svojim znamenitim sugra|anima, proizvodima, ali i gra|evinama, i Osijek ima puno pravo podi~iti se, kako samim gra|anima, tako i kulturom, sportom, znano{}u, a tako|er i proizvodima s dugom tradicijom s kojima smo svi odrastali. Potaknuti knjigom osje~ke profesorice Jasne Horvat Bizarij, koja govori o znamenitim Osje~anima koji su Osijek obiljeìli u pro{losti, organizatori su krenuli u potragu za znamenitim Osje~anima koji obiljeàvaju dana{nje vrijeme te su se zapitali {to se doga|a na planu promocije. Sudionici su bili Sanja Ra~i}, Dragutin Kerè, Boò Skoko s Fakulteta politi~kih znanosti, Branko Lustig, Milena Dragi{i}, Kre{imir Macan iz agencije Manjgura, te Brandoctor i osje~ke agencije Ypsilon i MIT. Na okruglom stolu s temom Osje~ani bez dlake na jeziku-Osje~ani kao brand, odgovore na brojna nerije{ena pitanja oko brandiranja Osijeka te njegovih znamenitih stanovnika poku{ali su dati redatelj Sa{a Ano~i}, glumica Sandra Lon~ari} Tankosi}, sportska novinarka i fotograf Milena Dragi{i}, glazbenik Igor Dela~, kolumnist i teolog Ivica [ola, novinar Nikola Kristi}, uz moderatora Vedrana Bari}a.
jer se nalazi u pasivnoj solarnoj zgradi koja je primjer dobre prakse u gradnji energetski odrìvih objekata. Zgrada je projektirana i izgra|ena kao objekt koji se zagrijava i sun~evom energijom, a sustavno se oprema prezentacijskim modelima i opremom koja demonstrira kori{tenje obnovljivih izvora energije i energetsku efikasnost u zgradama. Prikazani su primjeri solarne pasivne gradnje, skladi{ta topline u kamenu, dva tipa toplinskih pumpi, energetski efikasni zidovi i prozori, fotonaponske elektrane, vjetrenja~e, solarni kolektori, rekuperacije zraka i ostala energetski efikasna oprema. Sva oprema je u funkciji, a u objektu se mogu vidjeti i presjeci energetski efikasnih zidova i krova. Svi zainteresirani za posjet energetski u~inkovitoj ku}i se trebaju najaviti na besplatni broj telefona: 0800 200 186.
Avenue Mall Osijek sve~ano zatvorio konstrukciju objekta
lim uvaènim gostima, napredak projekta je predstavio Direktor GTC-a Hrvatske, gospodin Sini{a Slijep~evi}: Danas smo ceremonijom glihe na simboli~an na~in èljeli ozna~iti zavr{etak glavne faze gradnje. Va`nost ovog objekta za Osijek i regiju vi{estruka je. Osim {to }e stvoriti novu urbanu vizuru Grada, dat }e snaàn impuls razvoju gospodarstva, ozna~iti po~etak pomicanja osje~ke gradske jezgre prema periferiji, ali i poslati poruku ulaga~ima drugih industrijskih grana kako ova ùpanija ima snaàn razvojni potencijal. Po otvorenju, Avenue Mall Osijek dovest }e na rubni dio grada jedan potpuno novi dru{tveni element. Kao sastavni dio Centra, a pred glavnim ulazom u objekt, prostirat }e se pravi trg, s bogatim zelenilom, ugostiteljskim terasama i dje~jim igrali{tem. Osim centralne ceremonije glihe, uzvanici su mogli vidjeti sve faze izgradnje Avenue Mall-a Osijek, ali i najave novih filmova koji }e se me|u prvima mo}i pogledati u Cineplexxu Osijek. Ovo prvo, potpuno digitalno kino u Hrvatskoj, u Osijek }e donijeti potpuno novu kvalitetu slike na velikom platnu, sedam klimatiziranih dvorana potpuno opremljenih za najnovije digitalne kino projekcije, nesmetan pogled iz svakog od ukupno 1.233 sjedala, udobnost sjedenja i velika platna za najuzbudljivije kino iskustvo do sada.
Odràn specijalisti~ki seminar iz trgova~kog prava

Zbog najnovijih zakonodavnih izmjena iz podru~ja trgova~kog prava i povodom mnogih upita ~lanica iz navedene problematike, u Osijeku je 12. listopada u organizaciji HUP-a Regionalnog ureda Osijek u sklopu PUMA programa odràn specijalisti~ki seminar o aktualnostima Zakona o sudskom registru i Zakona o trgova~kim dru{tvima. Seminar je odrào Boris Vukovi}, sudac Trgova~kog suda u Osijeku, koji je polaznicima na jednom mjestu saèo sve potrebne informacije o samom zna~aju sudskog registra, te kroz prakti~ne primjere polaznike upoznao s postupkom osnivanja trgova~kog dru{tva i podru`nice, kao i naglasio specifi~nosti dru{tvenog ugovora ili izjave o osnivanju. Na seminaru su polaznici dobili uvid u cjelokupan vijek poslovnog subjekta, od osnivanja, preko poslovanja, do prestanka i brisanja poslovnog subjekta iz sudskog registra. Najve}i naglasak na seminaru bile su izmjene Zakona o trgova~kim dru{tvima (NN 137/09), koje su u primjeni od 1. svibnja, kao i izmjene Zakona o sudskom registru (NN 91/10), koje su stupile na snagu 31. srpnja, odnosno s obvezom prijave ~lanova dru{tva do 31. listopada ove godine, ukoliko trgova~ka dru{tva imaju vi{e od jednog ~lana. Navedena prijava s pro-
Otvoren infocentar za energetsku efikasnost

Sredinom listopada u Osijeku je, na adresi Donjodravska obala 49, otvoren EE info centar, koji su organizirali Program ujedinjenih naroda za razvoj u Hrvatskoj (UNDP Hrvatska), Osje~kobaranjska ùpanija i Grad Osijek, u sklopu projekta Sustavno gospodarenje energijom u gradovima i ùpanijama u RH (SGE projekta). EE centar jedinstven je u regiji jugoisto~ne Europe
Na gradili{tu Avenue Mall-a Osijek 14. listopada u podne postavljen je posljednji krovni element, ~ime je sve~ano zatvorena konstrukcija objekta. Ceremoniju glihe predvodili su predstavnici investitora, GTC Nekretnina, po~asni gradski uzvanici te predstavnici Cineplexxa, prvog u potpunosti digitaliziranog kina u Hrvatskoj koje }e se na sedam dvorana prostirati u Avenue Mall-u Osijek. Ovom se ceremonijom najavilo skoro otvorenje prvog shopping centra tre}e generacije u Osijeku, planiranog u oùjku 2011. Povodom postavljanja posljednjeg krovnog elementa na objekt budu}eg shopping i zabavnog odredi{ta, nazo~nim predstavnicima gradske vlasti, gospodarstvenicima, predstavnicima medija i osta-
bizdirekt studeni 2010.
www.mirakul.hr
BIZ vijesti
Reportaa
pisanim podatcima sukladno ~l. 410. st. 3. Zakona o trgova~kim dru{tvima (NN 111/93 do 137/09) podnosi se sudskom registru putem javnog bilje`nika u obliku javnobilje`ni~ke isprave, te ista predstavlja dodatni financijski tro{ak poslodavcima. Spomenuta obveza morala se ispuniti do 31. listopada, te ukoliko se ne postupi do navedenog roka, registarski sud izri~e kaznu od 5.000,00 kuna te daje rok od petnaest dana za ispunjavanje obveze, istekom kojega u protivnom sud izri~e dodatnih 5.000,00 kn kazne, pa sve tako dok se obveza ne ispuni.
Maloprodaja - Kroz krizu kvalitetnom pripremom mjera pobolj{anja

Nova studija globalne konzultantske ku}e A. T. Kearney, pod nazivom Istraìvanje o izvrsnosti u operativnom poslovanju maloprodaje, pokazala je kako je za uspje{nost trgova~kih lanaca klju~no fokusiranje djelatnika i aktivnosti trgovina na samo nekoliko konkretnih i u~inkovitih mjera. Naime, 66 posto trì{nih lidera se fokusira samo na jednu ili dvije mjere pobolj{anja i istovremeno se brinu o osiguranju pravilnih metoda treninga, dok je taj broj kod manje uspje{nih trgova~kih lanaca 39 posto. Studija provedena u 30 zemalja svijeta pokazala je kako ~ak
88 posto najve}ih svjetskih igra~a u maloprodaji koristi pilot projekte kojima testiraju mjere pobolj{anja operativnog poslovanja u manjem broju trgovina, a tek nakon toga selektivno implementiraju nekoliko inicijativa godi{nje u cijeloj mreì. Trì{ni lideri takva testiranja provode u razdoblju kra}em od mjesec dana (67 posto) te time rade procjenu u~inaka prije velikih i rizi~nih promjena u mreì. Trgova~ki lanci dosta ~esto provode cijeli niz mjera i aktivnosti, koje umanjuju snagu organizacije. Pravilno osmi{ljavanje i testiranje konkretnih mjera omogu}uju njihovu kasniju uspje{nu provedbu te samim time pobolj{anje operativnog poslovanja hrvatskih trgovaca, napominje Zlatko Bazijanec, konzultant u A.T. Kearneyu.
Kroz inovativnost i poduzetni{tvo do pozitivnih gospodarskih pomaka

Dvodnevna konferencija Inovativnost + Poduzetni{tvo = Konkurentnost odràna krajem listopada u Osijeku poku{ala je dati odgovor na pitanje kako ostvariti pozitivne pomake u gospodarski najslabije razvijenim regijama.
Pi{e: Aleksandra Zrinu{i}
PMI Osijek predstavio rad ogranka

Okupljanje ~lanova Udruge za projekt menad`ment, PMI ogranak Osijek, odràlo se povodom Me|unarodnog dana voditelja projekata koji se u svijetu tradicionalno, svake godine, obiljeàva 4. studenoga. O sustavnom pristupu upravljanju malim projektima govorio je Boris Bajtl, IPMA. Psiholo{ki tipovi u ìvotnom ciklusu projekta bili su tema izlaganja Ivana Mateja{i}a, PMP. Predstavljeni su i rekapitulacija rada ogranka, kao i planovi.
Tomislav [eri}, direktor BIOS-a

4. Me|unarodna konferencija o poduzetni{tvu pod nazivom Inovativnost + Poduzetni{tvo = Konkurentnost odràna je od 29. do 30. listopada 2010. godine u Hotelu Osijek i u Poduzetni~kom inkubatoru BIOS u Osijeku. Organizatori konferencije bili su Poduzetni~ki inkubator BIOS i Centar za poduzetni{tvo Osijek, u suradnji s Osje~ko-baranjskom ùpanijom i Poslijediplomskim studijem Poduzetni{tvo. Glavne teme ovogodi{nje konferencije bile su razvoj regije kroz suradnju lokalne samouprave, poduzetnika i potpornih institucija, transfer tehnologije poticanje inovacija i komercijalizacije, poticanje izvoza kao strategije razvoja, umreàvanje, pozitivna iskustva u kori{tenju pretpristupnih fondova EU, prekograni~na suradnja, a prezentirani su i uspje{ni primjeri povezivanja znanosti i prakse. Konferencija je zapo~ela predavanjima dràvne tajnice Tihane Kralji} i prof.dr.sc. Velimira Sri}e. Dràvna tajnica je predstavila operativni plan poticanja malog i srednjeg poduzetni{tva MINGORP-a za 2010. godinu, gdje je iznijela sve potpore koje su MINGORP i HAMAG odobrili poduzetnicima i potpornim institucijama. Zatim je predstavila program IPA IIIc Regionalna konkurentnost, u sklopu kojeg MINGORP provodi Program pobolj{anja poslovne konkurentnosti putem e-business usluga, a gdje je i Poduzetni~ki inkubator BIOS odabran kao jedan od korisnika projekta. Prof. dr.sc. Velimir Sri}a u svojem je zanimljivom predavanju predstavio kako bi nova organizacija trebala izgledati i na ~emu se temeljiti. Inovativna organizacija poti~e kreativnost i bori se protiv birokracije, a dovodi do rasta poduzetnika i cijelog dru{tva. Nakon predavanja je
uslijedila panel diskusija na temu Uloga poduzetni{tva i inovativnosti u postizanju konkurentnosti. U panel diskusiji su sudjelovali dràvna tajnica Tihana Kralji}, predstavnik HUP-a Bernard Jakeli}, predstavnik HBOR-a Hrvoje Gali~i}, te predsjednik NO Orbico Branko Rogli}. Moderator panel diskusije bila je prof.dr.sc. Slavica Singer. Ostala predavanja bila su podijeljena u tri tracka, koja su se simultano odvijala u tri dvorane. Prvi track obuhvatio je prezentacije o projektima pod nazivom Iskustva na projektima EU i prekograni~ne suradnje. Drugi track obuhvatio je iskustva inovativnih poduzetnika i institucija koje rade s inovativnim poduzetnicima, a tre}i niz predavanja na temu Industrijski dizajn i konkurentnost malih i srednjih poduze}a. Drugi dan, u subotu, u konferencijskoj dvorani Poduzetni~kog inkubatora BIOS odràna je rasprava o potpornim institucijama [to moèmo u~initi bolje?, kojoj je kao uvod prethodila prezentacija rezultata istraìvanja o potpornim institucijama, provedenog me|u sudionicima konferencije. U diskusiji su dotaknuti i problemi samoodrìvosti potpornih institucija, percepciji poduzetnika o glavnim zada}ama ovih institucija, te njihove realne pomo}i poduzetnicima. Kao partneri, organizaciju konferencije pomogli su Poduzetni~ki centar Pakrac d.o.o., Energea grupa d.o.o., Poduzetni~ki centar Pleternica d.o.o., Financijska agencija (FINA), Hrvatska udruga poslodavaca i Wer liefert was? d.o.o. (WLW). Generalni pokrovitelji konferencije bili su Grad Osijek i Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetni{tva, a medijski pokrovitelj BIZdirekt.
Kao partneri, organizaciju konferencije pomogli su Poduzetni~ki centar Pakrac d.o.o., Energea grupa d.o.o., Poduzetni~ki centar Pleternica d.o.o., Financijska agencija (FINA), Hrvatska udruga poslodavaca i Wer liefert was? d.o.o. (WLW).
Konferencija je okupila 150 sudionika

www.mirakul.hr 9
bizdirekt studeni 2010.
Intervju mjeseca
Intervju mjeseca
U~imo od velikih svjetskih igra~a i njihova rje{enja implementiramo u svoj posao

Uvijek me vodila namjera da budem najbolji u onome {to radim. I tako je po~elo s trgovinom. Prvo s veleprodajom. Teìli smo tada biti najbolji u veleprodaji u svojoj regiji. I u tome smo uspjeli. Napravili smo najozbiljniju veleprodaju u isto~nom dijelu Hrvatske, a obzirom na dana{nje iskustvo usu|ujem se re}i da je to u tom trenutku bila i najozbiljnija veleprodaja u Hrvatskoj. Logi~no je bilo krenuti u maloprodaju. Tako|er s te`njom da budemo najbolji.
Razgovarali: Aleksandra Zrinu{i} i Kre{imir [imac
svoje zaposlene, njihove obitelji i njihovu djecu. To je prijelomni trenutak da po~nete razmi{ljati i na drugi na~in. Iz dana{nje perspektive tvrdim da bi Alastor i dalje bio jedna od najja~ih trgova~kih ku}a u ovom dijelu Hrvatske, ako ne i u Hrvatskoj. I oko toga nema dvojbe jer vidim kako ljudi rade. Dakle, da smo odigrali taj rulet, vjerojatno bismo uspjeli. No isto tako, da su neke stvari krenule u krivom smjeru, smatram da ne bih imao hrabrosti stati pred tisu}u ljudi i re}i: Ljudi, imamo problem, mi vi{e dalje ne moèmo. Kako ste tada dolazili do stru~nog znanja, potrebnog za vo|enje takvih velikih i zahtjevnih poslova? Do svega smo dolazili ~istom logikom. Tako radim i danas. I tvrdim da je u poslovnom svijetu sve logika. Kad smo pravili prvi veliki Alastor, nije tajna da smo prethodno oti{li u Metro, u Njema~ku i Austriju, i gledali kako to oni rade. Prou~avali smo na koji je na~in opremljen njihov trgova~ki centar i doslovce smo premjeravali tehni~ke gabarite zgrade. Nije nas zanimalo samo kako sve to izgleda, nego i kako funkcionira, odnosno na koji se na~in izgled i funkcionalnost objekta me|usobno nadopunjavaju. I onda smo u Osijeku nacrtali takav objekt. Isto tako, kad smo krenuli otvarati prve maloprodajne du}ane, oti{li smo u Italiju i odabrali najja~eg dobavlja~a za opremu trgovina. Sjeli smo s tim ljudima i zajedno nacrtali prvi du}an, potom ga prilagodili na{em mentalitetu i podneblju, i to je bilo to. Tvrdim da nijedan du}an ne izgleda bolje od tada{njeg na{eg du}ana u Vinkovcima koji je otvoren prije deset godina. Ne moète vi iz Osijeka prodavati neku pamet u tom poslu, jer na na{em podru~ju nismo imali tu vrstu tradicije na koju bismo se mogli ugledati. Zbog toga smo napravili tisu}e i tisu}e kilometara, i poderali smo jako puno autoguma dok smo sve obi{li i vidjeli kako to drugi rade. Isto je i u pekarstvu, danas sam do{ao s jednog puta, sutra idem na drugi. Obilazimo, gledamo, stje~emo znanja u inozemstvu jer, na àlost, ono {to mi danas radimo u pekarstvu u Hrvatskoj nemamo od koga vidjeti i u~iti. Kao {to sam bio pionir u razvoju hrvatske trgovine, tako sam danas pionir i u hrvatskom pekarstvu. Najvi{e zbog strojeva i opreme koju smo morali prona}i, analizirati, uklopiti u svoje proizvodne procese i planove, pa na kraju i kupiti. Posebno sam ponosan na tehnologiju koju }emo ugraditi u novu zagreba~ku pekaru. Kako to da ste se, izme|u ostaloga, odlu~ili baviti i hotelijerstvom? Hotel Osijek bio je velik financijski projekt. Od 2005., kada je otvoren potpuno obnovljeni Hotel Osijek s ~etiri zvjezdice, do danas, gledaju}i s odmakom, koliko ste zadovoljni postignutim? U hotelijerstvu sam se na{ao opet sasvim slu~ajno. Nakon prodaje Alastora imao sam ~vrstu namjeru ponovno u svom gradu izgraditi ne{to dobro, ne{to novo, za pam}enje. Osje~ko je hotelijerstvo u tom trenutku bilo doslovce na dnu dna. Odlu~io sam se upustiti u
avanturu obnove i ure|enja Hotela Osijek, koji je nakon tih zahvata iznova izrastao u jedan od temeljnih simbola Grada na Dravi. I to ne tek u smislu simbola na osje~kim razglednicama, nego je on istinski ponos gradskog sredi{ta i najduè europske rij~ne {etnice. A takva je i njegova usluga i ugostiteljska ponuda. Do ove godine smo bili zadovoljni poslovanjem. Sad je malo slabije. No, to naravno nije do hotela. On je godinama progla{avan najboljim hotelom u Hrvatskoj i doista ispunjava sve svoje zada}e. Problem je u okru`ju u kojemu posluje. U gradu i regiji. Danas grad gotovo da ni nema posjetitelja, ni poslovnjaka ni turista. Nitko ne dolazi. A u toj ~injenici zapravo leì klju~ uspjeha ili neuspjeha jednog hotela poput Hotela Osijek. Hotelski je business specifi~an. Stoji li tvrdnja da je te{ko opstati kao samostalan hotel, izvan nekih hotelskih lanaca? Ta pri~a stoji kad ju primjenjujete isklju~ivo na velike gradove u kojima hotelski lanci imaju smisla jer posjetitelji imaju veliki izbor izuzetno dobrih hotela. No, u gradu poput Osijeka to ne stoji. Hotel Osijek nema konkurenciju kad je u pitanju kapacitet te kvalitete u gradu, ali naravno da ima kvalitetnog smje{taja u ne{to manjim hotelima. Razmi{ljate li o prodaji Hotela Osijeka, s obzirom da se nalazi izvan fokusa Va{e osnovne djelatnosti pekarstva i dugoro~nih planova vezanih uz to? Ne. Hotel Osijek nije na prodaju. Pekaru Kruna otvorili ste 2005. godine. Otkud zanimanje za ovaj sektor prehrambene industrije? Moram se opet vratiti na po~etak. Zbog usporedbi. Kad smo po~injali s Alastorom, trgovina je bila na dnu dna. Kad smo kretali s Hotelom Osijek, hotela u Osijeku gotovo da nije bilo. Isto tako, prije nego {to smo u Osijeku razvili Krunu ovdje su postojale dvije vrste kruha - bijeli i polubijeli. A tu i tamo, da nikoga ne uvrijedimo, bilo je i kruha obojenog u ne{to tamno. Kruna je apsolutno promijenila sliku pekarstva u isto~noj Hrvatskoj. I to je naprosto ~injenica! Kakva su, recimo, tada bila moja iskustva kao kupca? Bio sam vrlo nezadovoljan pekarskim proizvodima! Kao {to sam obilazio trgovine i hotele u~e}i o njima, tako sam zapaào i ponudu kruha, peciva i kroasana u drugim gradovima, logi~no. Dakle, opet je u pitanju logika. Onda sam si postavio logi~no pitanje: êkaj, Osijek je moj grad, tu ìvim, pa za{to ja ne mogu kupovati i jesti takve proizvode? Od toga je krenulo. Jesam li ja mislio da }u jednog dana imati preko 1.200 ljudi zaposlenih u pekarstvu? Nisam. No htjeli smo biti najbolji u tome. I onda, tijekom razvoja posla, slijedom doga|aja èli{ kupiti ve}i stroj, pa jo{ ve}i stroj, pa èli{ veliku pekaru, pa jo{ ve}u pekaru - da bi mogao ispuniti trì{ne zahtjeve. Sad smo do{li do toga da u Zagrebu gradimo
Iz dana{nje perspektive tvrdim da bi Alastor i dalje bio jedna od najja~ih trgova~kih ku}a u ovom dijelu Hrvatske, ako ne i u Hrvatskoj. I oko toga nema dvojbe jer vidim kako ljudi rade. Dakle, da smo odigrali taj rulet, vjerojatno bismo uspjeli.
Kada za svoj poslovni put odaberete onaj poduzetni~ki, budite sigurni da }e vo`nja po njemu biti dinami~na, ponekad skliska i puna o{trih zavoja, no u svakom slu~aju jedinstvena. Mato [kojo zasigurno prili~no dobro savladava izazove na koje na tom putu nailazi.
Razgovaraju}i o poslovanju kroz razli~ite djelatnosti u kojima se oku{ao, na~inima na koje je dolazio do nu`nih znanja potrebnih za kvalitetan rast i razvoj te o mnogim drugim stvarima, shvatili smo da se poslovna logika neophodna svakom poduzetniku ne moè nau~iti imate ju ili nemate. Va{ je profesionalni put doista zanimljiv i raznolik, moglo bi se re}i, i nepredvidiv. Kada se osvrnete na svoje po~etke, sje}ate li se kako ste zami{ljali svoj osobni i profesionalni razvoj u poduzetni{tvu? Ne moè se re}i da ~ovjek nakon rata i s navr{ene 23 godine ima viziju {to }e napraviti na svom poslovnom putu, pa je tako ni ja tada u potpunosti nisam imao. No, uvijek me vodila namjera da budem najbolji u onome {to radim. I tako je po~elo s trgovinom. Prvo s veleprodajom. Teìli smo tada biti najbolji u veleprodaji u svojoj regiji. I u tome smo uspjeli. Napravili smo najozbiljniju veleprodaju u isto~nom dijelu Hrvatske, a obzirom na dana{nje iskustvo usu|ujem se re}i da je to u tom trenutku bila i najozbiljnija veleprodaja u Hrvatskoj. Logi~no je bilo krenuti u maloprodaju. Tako|er s te`njom da budemo najbolji. U~ili smo od velikih svjetskih igra~a, gledali smo kako to rade najbolji i njihova smo rje{enja implementirali u svoj posao. Alastor ste doveli do zavidne veli~ine u trenutku prodaje Agrokoru bio je tre}a trgova~ka ku}a Hrvatske. Kada ste shvatili da se trebate povu}i iz njegova vlasni{tva? Osijek je mali grad, koliko god mi Osje~ani voljeli misliti da je velik. Mi smo tada poslovanjem bili vezani uz Osijek i isto~nu Hrvatsku, a u grad je po~elo dolaziti previ{e trgovaca. Budu}i da kao regionalni trgova~ki lanac nismo imali ni~iju podr{ku, ni politi~ku ni poslovnih subjekata isto~ne Hrvatske, to je bilo kao kad igrate crno/crveno na ruletu - {ansa za dobitak je bila pedeset posto. E sad, pri tome treba voditi ra~una da sam imao tisu}u zaposlenih. I da sam u tom trenutku duboko u sebi preispitao odgovornost za svoju obitelj i svoju djecu, ali isto tako i odgovornost za
Mato [kojo, direktor i vlasnik [kojo Grupe

www.mirakul.hr 11
Intervju mjeseca
Tema broja
Trenuta~no smo u potpunosti koncentrirani na pekarstvo. Kre}e gradnja nove pekare u Zagrebu, napustit }emo tamo{nju staru lokaciju i prelazimo na novu - preko 20.000m. Investicija }e biti preko 30 milijuna eura i to }e biti najsuvremeniji pekarski pogon u ovom dijelu Europe.
najve}u pekaru u ovom dijelu Europe. Ne moram ni govoriti da }e biti tehnolo{ki superiorna. Prema tome, interes za posao je proizi{ao iz stvari koje ~ovjek jednostavno vidi i s kojima nije zadovoljan. Osim toga, olakotna okolnost je da je pekarstvo danas jedna od grana koja ne{to lak{e podnosi ovu krizu. Kakva je budu}nost Mlinara i Krune? Ho}e li se jednog dana spojiti, i tko }e preuzeti brand? Mlinar i Kruna ve} su povezani, ve} duè vrijeme imaju dijelom isti i sli~an asortiman. Kona~no, vrlo brzo }e se spojiti i u jedinstveni brand Mlinar. Nema logike da bude obrnuto, da se ja~i brand pretopi u manji brand, bez obzira {to je ovdje specifi~na situacija da je manji brand kupio ve}ega. U Osijeku }emo tijekom studenoga otvoriti prvi du}an Mlinara, a tijekom prve polovice idu}e godine svi }e du}ani Krune postati Mlinar. Kakve dugoro~ne projekte imate u planu? Trenuta~no smo u potpunosti koncentrirani na pekarstvo. Kre}e gradnja nove pekare u Zagrebu, napustit }emo tamo{nju staru lokaciju i prelazimo na novu - preko 20.000m. Investicija }e biti preko 30 milijuna eura i to }e biti najsuvremeniji pekarski pogon u ovom dijelu Europe. Smatramo da je to nu`no kako bismo ispunili zahtjeve trì{ta koji su pred nama. Mlinar i Kruna danas zajedno trebaju proizvoditi koli~ine pekarskih proizvoda koje su za hrvatske prilike izuzetno velike. A na{i su planovi da }emo za tri godine proizvoditi vi{e nego dvostruko u odnosu na
danas. Zbog toga trebamo ozbiljne pogone i strojeve. To je ozbiljna industrija. Ostajete u Hrvatskoj u sljede}ih nekoliko godina, ili razmi{ljate o {irenju poslovanja izvan granica? Imamo ambicija za {irenje u regiji, no za sada ostajemo u Hrvatskoj. Puno je teè i}i na zapad, dok za {irenje na istok imam jako puno ponuda, ali cjenim da za to nije pravo vrijeme. Pekarska industrija i pekarski proizvod u tim zemljama prili~no su uni{teni i ne vrijedi ni{ta zapo~injati sve dok to ne do|e na svoje mjesto. Mi ne znamo raditi poluprofesionalno, ve} samo i isklju~ivo profesionalno, a to ko{ta. Na primjer, vrhunski kroasan koji smo napravili s maslacem u Mlinaru, tvrdim da se s njime ne bismo postidjeli ni na Champs Elyseesu. Imamo, dakle, vrhunski kroasan, ali to ko{ta. Jer on u sirovini ko{ta vi{e nego dvostruko od kroasana koji smo prethodno proizvodili. Zapravo, to smo zvali kroasanom, jer ga tako zovu svi u Hrvatskoj, ali pravi kroasani su znatno druga~iji. Za kvalitetu treba i platiti. Ako èlite pratiti ono {to kupci èle morate to pratiti i sa strojevima, opremom i kvalitetom. Konkretno, maslaca za kroasane nema u Hrvatskoj, morate ga uvesti iz Belgije ili Nizozemske. Jeste li razmi{ljali o fran{iziranju trgovina? Za sada jo{ uvijek ne, no u budu}nosti }e to zasigurno biti jedan od razvojnih pravaca. Mlinar intenzivno {iri svoju prodajnu mreù. Prije godinu dana i nekoliko mjeseci, pri preuzimanju Mlinara, imali smo ~etiri specijalizirana du}ana, a sada ih imamo 54. S tim da }emo do kraja godine imati jo{ petnaest novih. Kada tome dodamo ~etrdesetak du}ana Krune, prelazimo brojku od stotinu. A u roku tri godine od danas imat }emo oko 250 du}ana u kontinentalnoj i isto~noj Hrvatskoj, od Crikvenice polukru`no sve do Iloka. Koliko je zahtjevan posao bilo restrukturiranje Mlinara? Izuzetno zahtjevan. Zato {to je Mlinar kompanija koja je godinama imala isti management, isti na~in razmi{ljanja. Objasnit }u vam to na primjeru kruha koji se zove rustika ili baguette. On je danas jako popularan, najprodavaniji i najpoznatiji, svi ga vole, tko god ga proba - odu{evi se. Do prije 7-8 godina toga kruha uop}e nije bilo u Europi. To zna~i da, ako vi prije 4-5 godina niste prepoznali da je to ne{to {to je za budu}nost, danas imate veliki problem. Na àlost, u Mlinaru je bilo sve skupa pomalo uspavano, a mi smo to trebali protresti. Naravno da su pojedinci navikli na isti na~in raditi dvadesetak godina, i onda to nije ba{ jednostavno. Mogu re}i da smo mi ozbiljno pristupili poslu, zasukali smo rukave i lavovski odradili. Danas je Mlinar ozbiljna kompanija, ali pravi Mlinar sa svom svojom snagom }e se pokazati za godinu dana, kada bude dovr{ena nova pekara, i kada budemo mogli posloìti stvari onako kako èlimo.
Event management
Event management mo}an je komunikacijski alat koji omogu}uje stvaranje èljenog imagea u javnosti. Organiziranjem eventa pribliìt }ete se svojim ciljnim skupinama i klijentima pod uvjetom da je event, odnosno doga|aj koji ste organizirali, ostvario svoj cilj bio originalan i kreativan.
Pripremila: Aleksandra Zrinu{i}
www.mirakul.hr 13
Tema broja
Poduzetni~ke zone
Kod organizacije doga|aja najbitnije je njime privu}i pozornost upravo va{e klju~ne javnosti.
Organizacija doga|aja odnosno eventa kao alat koristi se u svim komunikacijskim i marketin{kim disciplinama: u odnosima s javno{}u, marketingu, promociji, radu s dru{tvenim mreàma... Event moè biti vrlo u~inkovit PR alat, odli~an kao komunikacijski kanal za preno{enje klju~nih poruka, pozicioniranje, utjecanje na ciljne skupine te za ostvarivanje poslovnih i marketin{kih ciljeva, smatra Kre{imir Domini}, Account director, iz Abrakadabra integriranih komunikacija. -U naj{irem smislu, event je organizacija svakog doga|aja (uklju~uju}i vjen~anja, krstitke, proslave ro|endana...). U uèm smislu, to je organizacija doga|aja kojem je svrha promocija kompanije, proizvoda ili usluge, zatim javnog doga|aja (gradskog, dràvnog), humanitarnog, sportskog i glazbenog doga|aja definirao je event Tomo Ricov, direktor agencije Pepermint i organizator ve} tradicionalnog Weekend Media Festivala.
Kako privu}i pozornost javnosti organizacijom doga|aja? Kod organizacije doga|aja najbitnije je njime privu}i pozornost upravo va{e klju~ne javnosti. Potrebno je event u startu osmisliti i prilagoditi vrsti javnosti kojoj se obra}ate: ako se radi o eventu namijenjenom medijima, onda treba biti interesantan novinarima i urednicima, {to ne mora biti slu~aj ako se doga|aj organizira za stakeholdere ili poslovne partnere i zatvoren je za javnost. - Na~ini na koji }ete privu}i pozornost ciljne skupine tako|er ovise o vrsti doga|aja: pozivnica za poslovnu konferenciju, kao i na~in njene distribucije, sigurno }e se razlikovati pozivnice za party na kojem vr{ite promociju alkoholnog pi}a, a organizirate ga u no}nom klubu - smatra Domini}. Pozornost ciljne javnosti, odnosno komunikacija nekog doga|aja, obi~no traje mjesecima unaprijed ako se radi, primjerice, o poslovnoj konferenciji. Kako kaè Domini}, za konferenciju se traè medijska pokroviteljstva relevantnih medija, unaprijed dogovara pra}enje i izvje{tavanje s konferencije te intervjui s klju~nim osobama. Komunikacija za press konferenciju obi~no se odvija nekoliko tjedana unaprijed: distribucijom poziva klju~nim medijima, za koji je poèljno da je {to kreativniji, i, najva`nije osobnim kontaktom s novinarima i urednicima. Svu mudrost oko privla~enja pozornosti Tomo Ricov saèo je u jednu re~enicu: originalnost koncepta i kvalitetna izvedba. Vode}a kongresna odredi{ta u Hrvatskoj Za poslovne evente iznimno je bitno da budu organizirani u odgovaraju}em i reprezentativnom prostoru. Liburnia Riviera Hoteli mjesto su tradicije kongresnog turizma Opatijske rivijere. Blagodati opatijske klime prepoznati su i od brojnih poslovnih profesionalaca, tako da su naj~e{}e organizirana doga|anja tijekom ove godine u opatijskim hotelima bili kongresi i poslovni skupovi. Prema rije~ima Du{ke Jurman iz marketinga LRH-a, njihovi klijenti uglavnom organizaciju svojih evenata povjeravaju profesionalnoj management agenciji. Tako|er, s obzirom na aktualnu gospodarsku situaciju, zadovoljni su iskoristivo{}u svojih prostornih kapaciteta, no stalno treba unaprje|ivati uslugu i proizvod kako bi iskoristivost bila jo{ bolja. U kontinentalnom dijelu Hrvatske Hypo EXPO XXI u Zagrebu odredi{te je brojnih doga|anja tijekom ~itave godine. Kako kaè Damir Zeman, ~lan Uprave Hypo Alpe-Adria-Nekretnina, ve}ina odrànih doga|anja bila je konferencijske tematike, s naglaskom na poslovno-tehnolo{ke konferencije, marketing i web industriju. Zeman napominje kako doga|anja konferencijske tematike organiziraju uglavnom u vlastitoj reìji budu}i da posjeduju bogatu multimedijalnu opremu. [to se ti~e koncerata i doga|aja glazbenog karaktera, koji se tako|er sve vi{e odràvaju u Hypo Centru, klijenti angaìraju profesionalne agencije, s obzirom na
www.mirakul.hr 15
Peoples Restaurant & Lounge Bar - eventi za sve prigode uz vrhunsku gastro ponudu
Smje{ten u poslovnoj zoni Grand centra u Radni~koj ulici u Zagrebu, Peoples se u kratkom vremenu profilirao kao sastajali{te poslovnih ljudi. U po~etku zami{ljen kao restoran, ujedno je postao i mjesto gdje ljudi nakon ve~ere èle ostati i opustiti se u ugodnom prostoru ure|enom u maniristi~kom stilu s anti~kim i neobaroknim detaljima. Peoples za svoje klijente organizira ro|endanske proslave, promocije, krizme, krstitke, konferencije i sli~ne evente. Osim klasi~ne kontinentalne kuhinje, uvedena je mediteranska, {iroka ponuda svjeè ribe te asian fusion hrana. Sastavni dio gastronomske ponude su i u Peoplesu spravljen kvasni kruh i focaccia, doma}e tjestenine i croissante, kola~e i torte. Posjetitelji mogu birati izme|u 300-tinjak vrsta vina iz cijeloga svijeta, {ampanjaca i pjenu{aca. Dio restorana je djeljiv i opremljen projekcijskim platnom i projektorom, te se u kratkom roku isti dio prenamijeni u manju konferencijsku dvoranu kapaciteta do 30 osoba. Od svibnja ove godine, u sklopu restorana Peoples otvorena je moderno ure|ena svadbeno-konferencijska dvorana Peoples RINGS, kapaciteta 250 sjede}ih mjesta i do 400 stoje}ih! Idealna je za organizaciju vjen~anja, konferencija, prezentacija, domjenaka, predavanja i drugih evenata. Djeljiva je i na dva manja prostora, tako da se u isto vrijeme mogu odràti dva neovisna eventa. Opremljena je vrhunskom video i audio opremom, svjetle}im efektima i raznovrsnom rasvjetom.
Tema broja
Za poslovne evente iznimno je bitno da budu organizirani u odgovaraju}em i reprezentativnom prostoru.
zahtjevnost opreme i razne preduvjete izvo|a~a. Ure|enje prostora za event Bitan ~imbenik u cijeloj pri~i oko organizacije svakako je i ure|enje prostora za event. Marko Bijeli}, vlasnik cvjetnog ateliera Alstromeria, u svom se dugogodi{njem radu susretao s raznovrsnim iskustvima. -Ve}ina klijenata dolazi s apsolutnim povjerenjem u na{ rad te realizaciju prepu{taju nama. Ono u ~emu klijenti imaju zahtjeve jest obi~no odabir boja koje,
ukoliko se radi o poslovnom domjenku, obi~no prati za{titne boje tvrtke ili njihovog loga, ili se jednostavno boje i vrste cvije}a prilago|avaju temi poslovnog domjenka kaè Bijeli}. Pravilo je da cvije}e ne smije biti prenapadno te da ima jednu diskretnu liniju, {to opet ne zna~i da je cvije}e siroma{no, a cvjetne dekoracije nikako ne smiju smetati u komunikaciji ljudi. Sve traènije usluge profesionalaca Dobra organizacija odnosa s javno{}u klju~na je za izgradnju dobrog imagea u javnosti, smatra Tomo Ricov. Pod uvjetom da je kvalitetno osmi{ljen i izveden, event moè biti iznimno u~inkovit komunikacijski alat. Osim {to na samom doga|aju izravno komuniciramo s ciljnom javnosti koja je prisutna, kroz medije, osobnu preporuku ili dru{tvene mreè moèmo pozitivno utjecati na znatno {iri krug ljudi. U kontekstu odnosa s medijima, event je dobar povod za plasiranje informacija, reportaà, intervjua i fotografija. Prema Domini}evim rije~ima, pojedini eventi mogu biti od presudnog zna~aja za strate{ko pozicioniranje tvrtke ili proizvoda. Primjerice, ukoliko tvrtka organizira poslovnu konferenciju vezanu za svoj core business, to je premium pozicioniranje u odnosu na konkurenciju. [to se ti~e osobnog PR-a, va`no je da PR agencija proaktivno djeluje i nastoji postaviti klijenta kao govornika na poslovnim konferencijama, okruglim stolovima i stru~nim savjetovanjima. Osmi{ljavanje doga|aja i definiranje ciljne skupine Svaki dio doga|aja ostavlja dojam na posjetitelje, klijenta, sudionike, partnere, publiku i treba biti u skladu s potrebama klijenta, branda ili proizvoda: s vizijom, kulturom, publikom, o~ekivanjima, budètom... Prva faza doga|aja je planiranje - u suradnji s klijentom treba razumno postaviti ciljeve doga|aja, ciljnu skupinu, klju~ne poruke i budèt. U skladu s tim, agencija predlaè kreativan i zanimljiv koncept/sadràj, adekvatan prostor koji udovoljava svim zahtjevima doga|aja, izvo|a~e, dobavlja~e, pomo}no osoblje, vizuale, scenografiju, hranu i pi}e, i sve ostale detalje...
Catering s osje}ajem
Tko su Va{i naj~e{}i klijenti? Mi smo catering ku}a koju poznavatelji povezuju s vode}im tvrtkama hrvatske poslovne scene s podru~ja telekomunikacija, bankarstva, farmaceutike i kozmetike. Sura|ujemo s vi{e najuglednijih agencija, tako|er za poslovne korisnike. Ciljana skupina su nam urbani, poslovni ljudi. [to je klju~no za uspjeh u ovom poslu? Ljubav prema tom poslu i pozitivan odnos prema hrani svakako su na Ana Lisak, suvlasnica i prvom mjestu! Jednako tako va`na direktorica tvrtke Catering tim Lisak je i iznimna organizacijska sposobnost, pouzdanost, neupitan fer odnos prema naru~itelju, trajna motiviranost u prvom redu vlasnika i voditelja, a potom svih zaposlenika. Uljudna posluga nu`na je kao i permanentno pra}enje gastro trendova. Me|utim, u temelju svakog uspjeha leì izuzetno naporan i odgovoran rad. Ba{ ta odgovornost i pouzdanost, rekla bih, klju~na je za uspje{an opstanak. [to biste naveli kao svoje prednosti? Neiscrpnu kreativnost, vrhunsku profesionalnost i pouzdanost te te`nju ka perfekciji u svakom segmentu: od pristupa do izvedbe. Trudimo se odràvati visoko postavljene standarde i nikako ne prerasti u catering ku}u koja radi masovke i bez osje}aja proizvodi hranu. Na{a najve}a vrijednost su ljudi. Mladi, zadovoljni, motivirani i spremni na izazove. Na njih sam ba{ ponosna!
www.mirakul.hr 17
Tema broja
Po klijentovu odobrenju koncepta i tro{kovnika agencija pristupa drugoj fazi pripremi doga|aja, koja moè trajati mjesecima, ali ~e{}e se radi o vrlo kratkim rokovima. U toj fazi najva`nija je u~inkovita organizacija i rad prema preciznom terminskom planu. Agencije za organizaciju doga|aja imaju iskustvo, ljude, mreù provjerenih dobavlja~a i specifi~ni know-how {to im omogu}uje da pruàju klijentima dodatnu vrijednost i vode ih kroz sve faze projekta, izdvaja Domini}. -Primjer doga|aja koji je ispunio sva o~ekivanja klijenata, jest VIDI Hi-tech Days 2009, za ~iju je izvedbu zaslu`na Abrakadabra. Osim {to je ostvario sve komunikacijske ciljeve klijenta, prenio klju~ne poruke ciljanim javnostima te bio izvrsno organiziran, okupio je poslovnu, stru~nu i politi~ku kremu. Upravo takva vrsta eventa, koja ima naglasak na poslovni aspekt, moè tvrtkama donijeti brojne benefite na planu poduzetni~kog iskoraka. Uspje{an primjer event managementa jest i organizacija Povratka profesora Baltazara, koji je odràn na sredi{njem zagreba~kom trgu, a bez sumnje pripada kategoriji doga|aja ~ija je realizacija zahtijevala puno kreativnosti i jo{ vi{e truda, no rezultat je bio vi{e nego zadovoljni klijent i veliki WOM efekt obja{njava Domini}. înjenica je da se trì{te organizacije evenata konstantno mijenja i razvija, te da klijenti zbog recesije na sve mogu}e na~ine èle u{tedjeti i fokusirani su na poslovne ciljeve. Stoga eventi nisu vi{e rasko{ni kao prije, {to se odnosi posebice na stavke koje traè ve}e ulaganje, poput rasvjete, vrhunske audio i video tehnologije i najboljeg cateringa. Trì{te se preslaguje i pogoduje agencijama koje znaju i uz skromni budèt ostvariti ciljeve zbog kojih se klijenti uop}e odlu~uju na organizaciju evenata polu~iti {to je mogu}e ve}i utjecaj na ciljnu skupinu. Ukoliko se ne pridràva temeljnih na~ela pri organizaciji, neuspjeh vreba na svakom koraku, a {to je najgore, prijeti i kona~nom dojmu eventa. Pri osmi{ljavanju doga|aja klju~no je da poruka koja se komunicira organiziranjem eventa bude zanimljiva i relevantna ciljnoj skupini kojoj se obra}a. No Ricov upozorava na tri velike opasnosti: 1. ubacivanjem prevelike koli~ine sadràja u eventu moè se izgubiti glavna poruka, 2. neoriginalno{}u koncepta organizira se event koji nalikuje na stotine drugih 3. lo{om izvedbom moè se upropastiti prezentacija koncepta. Uspje{an poslovni domjenak Poslovni domjenci, unato~ krizi, jo{ uvijek su naj~e{}i oblik doga|anja za koji se tvrtke odlu~uju. Koli18 bizdirekt studeni 2010.
ko je kvalitetan catering vaàn za uspje{an poslovni domjenak, pojasnila je suvlasnica i direktorica tvrtke Catering tim Lisak d.o.o., Ana Lisak. Kvaliteta ne podrazumijeva samo okus, izgled i vrstu odabranih jela i pi}a, {to je sve tako|er jako bitno. Kvalitetan catering je onaj ~iji zaposlenici imaju preciznu viziju o tome {to rade, koji poznaju i po{tuju pravila struke, koji }e sve obaviti na vrijeme, brinuti o svakom i najmanjem detalju, a pritom zadràti nenametljivost. Kvalitetan catering svojom kreativno{}u moè vrlo lako zadiviti uzvanike, {to je doma}inu, organizatoru poslovnog domjenka, izuzetno va`no jer i na taj na~in {alje poruku koliko mu je do njih stalo. Me|utim, naizgled banalni propusti i situacije, otkrivaju slabe strane nekvalitetnog cateringa. I sitnice su ~esto dovoljne da zasjene cilj i èlju doma}ina pa da se ru`na slika koju ostavlja catering poistovjeti s organizatorom poslovnog domjenka, upozorava Ana Lisak. Catering - prilagodite ponudu mjestu i doga|aju Mjesta na kojima se eventi organiziraju sve su raznovrsnija i neobi~nija, a u skladu s tim i catering treba pratiti mjesto i doga|aj, prilago|avaju}i se cjelokupnom dojmu. - Catering s iskustvom nikada ne}e podcijeniti mjesto doga|anja. Nije isto posluìvati hranu u {atoru, u uredu ili u velikom prostranom prostoru.
ârobno mjesto uz Dunav za va{ event
Erdutski vinogradi na krajnjem istoku Hrvatske, smje{teni u sklopu vinske ceste erdutskog vinogorja, idealno su odredi{te za organiziranje raznovrsnih doga|anja, od poslovnih skupova, do privatnih zabava i vjen~anja. Vinarija s pogledom na Dunav, atraktivni vidikovac i doma}i gastronomski specijaliteti dovoljan su razlog odabira ovog ~arobnog mjesta za event bilo koje vrste. Tu su i kvalitetna i vrhunska vina erdutske vinarije, novoure|ena dvorana kapaciteta dvjesto osoba te dvorana za prezentacije ili ostale skupove kapaciteta stotinu osoba
promo
www.mirakul.hr 19
Tema broja
Tema broja
Kome povjeriti organiziranje doga|aja

Ukoliko èlite izbje}i da na event koji planirate organizirati, nakon svog uloènog truda i tro{kova, uzvanici gledaju kao na jo{ jedan u nizu, osrednji, monoton i nezanimljiv doga|aj, morate se posluìti uslugama profesionalaca. Oni }e svoje vrijeme, iskustvo i kreativnost usmjeriti na organizaciju doga|aja. Kvalitetna agencija s provjerenim iskustvom i referencama rije{it }e vas briga i stresa. Profesionalna usluga organizacije uklju~uje sljede}e aktivnosti: odabir i rezervacija mjesta odràvanja planiranje budèta slanje pozivnica izrada koncepta eventa catering audio/video tehnika, osvjetljenje odabir scenografije osiguravanje potrebnih dozvola angaìranje profesionalnih hostesa osiguranje doga|aja (security) angaìranje stru~nih konobara promotivni materijali i korporativni pokloni koordinacija uzvanika angaìranje glazbene skupine, DJ-a, animatora, plesa~a angaìranje poznatih li~nosti - celebrityja osigurana promocija i kontakt s medijima mogu}nost organiziranog prijevoza
Jako je va`no gdje }emo postaviti tzv. {vedski stol, ho}emo li sloìti hranu na jednom mjestu ili na vi{e manjih otoka. Va`na nam je i odgovaraju}a prate}a oprema koja nam omogu}ava izvo|enje i u najzahtjevnijim prostorima. Radili smo nedavno u tramvaju koji kruì gradom. Da nismo imali stolove koje moèmo u~vrstiti, pladnjeve s kojih ~a{e ne kliù, kutije za odlaganje kori{tenog posu|a. gotovo kaoti~nu sliku s posljedicama nije te{ko do~arati kaè Ana Lisak. Mjesto i vrsta doga|aja u velikoj mjeri utje~e na na~in posluge i niz drugih pojedinosti, a gotovo diktira odabir same hrane. Ona mora biti prilago|ena jednostavnom konzumiranju. Ako uzvanici ne sjede, a to je naj~e{}e slu~aj, nedopustivo je posluìvati hranu koju treba rezati. Isto je i s hranom koja curi i kapa, meso s kostima ne dolazi u obzir. -U razgovoru s klijentima, pri narud`bi cateringa, vrlo je bitno prepoznati i shvatiti njihova o~ekivanja. Za realizaciju su najva`nija dva ~imbenika - vizija i budèt. Najteè je kada nedostaju oba. Na tanak budèt ve} smo navikli, a {to se vizije ti~e, imamo doista sre}u da radimo za tvrtke koje gotovo precizno znaju {to èle, mi ih razumijemo i u tome ih slijedimo. Me|utim, ne odustajemo ni od svojih pravila: nastojimo ih ugodno iznenaditi, uvijek im i ponovno pokazati kreativnost, uputiti ih pa ~ak i navesti da osjete nove okuse, probaju neka uzbudljiva jela, promijene na~in posluge Na{i nam naru~itelji naj~e{}e vjeruju, pa u pravilu mi osmi{ljavamo i predlaèmo menu, koji zatim u najve}oj mjeri prihva}aju nagla{ava Lisak. [to se eventom èli posti}i - evaluacija odrànog doga|aja Uspje{nost eventa ponekad nije lako definirati. Zadovoljstvo organizatora eventa organizacijom i izvedbom doga|aja vrlo je bitno, no jo{ je bitnije zadovoljstvo uzvanika, {to je te{ko mjerljivo. Ukusi su razli~iti i ne moè se svima ugoditi. Primjerice, dok }e se neki odu{eviti glazbenim odabirom na eventu, neki }e prevrtati o~ima ili zijevati. Hrana }e jednima biti vrhunska i ukusna, dok }e drugi zanovijetati kako je bilo premalo pa{kog sira na pladnju ili riòto od morskih plodova nije posluèn na odgovaraju}oj temperaturi. Estetske kriterije treba ostaviti svima na volju i ne primati previ{e k srcu ako u prolazu ~ujete kakav negativni komentar. Svakako je po zavr{etku doga|aja potrebno sjesti za stol sa svim sudionicima u organizaciji te razmotriti mogu}e krizne situacije tijekom eventa, eventualne propuste ili nedostatke, kako bi svi uvidjeli na koji na~in isto pobolj{ati ili izbje}i ubudu}e. Neovisno o vrsti doga|aja koji se organizira, potrebno je ostvariti jedinstven cilj zajedni~ki svima privu}i odgovaraju}u ciljnu skupinu uzvanika i poja~ati komunikaciju s ciljnim potro{a~ima.
www.mirakul.hr 21
Hotel Osijek mjesto Va{ih susreta

Hotel Osijek dio je svakodnevnice gra|ana i posjetitelja Osijeka. Idealno je mjesto za poslovnu prezentaciju, ali i usputnu kavu. Za va{u obitelj ili poslovne partnere, restoran Zimska luka ponudit }e slavonsku kulinarsku tradiciju, svakodnevna poznata jela ili egzoti~ne specijalitete, ovisno o va{em raspoloènju. Ako traìte mjesto za ukusan i kvalitetan obrok u ugodnom ambijentu, restoran Zimska luka siguran je odabir. Va{e zadovoljstvo upotpunit }e uvijek svjeì kola~i, ukusne torte i sladoledni kupovi. Uspje{no poslovno okupljanje te dono{enje pravih odluka omogu}it }e vam kongresni kapaciteti Hotela Osijek. Njihove banketne dvorane najve}e su u ovom dijelu Hrvatske te pogodan prostor za sve vrste poslovnih okupljanja i domjenaka. Tisu}e kvalitetno odra|enih doga|anja jamstvo su uspje{ne organizacije va{eg seminara, kongresa ili konferencije. Odlu~ite li proslaviti svoje vjen~anje u Hotelu Osijek, izabrali ste savr{eno mjesto s jedinstvenim pogledom na rijeku i baranjske ravnice, kojim }ete zasigurno odu{eviti svoje uzvanike. Nakon dana prepunog lijepih emocija, Hotel Osijek }e vam pokloniti no}enje u jednom od hotelskih apartmana, pri ~emu nemojte propustiti priliku posjetiti njihovu oazu mira i opu{tanja, wellness centar. Organizacija cateringa jedna je od dodatnih usluga Hotela Osijek. Stru~no hotelsko osoblje }e u odabranom prostoru dizajnirati i posluìti intimni koktel ili ma{tovito kreiranu zakusku za va{e dru{tvo. Moète i sami posluìti svojim gostima neodoljive mirise i okuse, bez da im priznate diskretnu pomo} Hotela Osijek.
promo
Tema broja
Tema broja
Grand Hotel Bonavia za novi doìvljaj Rijeke

Dinami~ne promjene posljednjih su godina svrstale Rijeku u visoko dru{tvo hrvatskih turisti~kih gradova. Grand Hotela Bonavia pravi je odabir za poslovne ljude, a konferencijski centar hotela s tri multifunkcionalne dvorane idealan je za odràvanje konferencija, sastanaka i prezentacija.
nove vidike. Postao je sinonim za tradiciju i kvalitetu, savr{en izbor, kako za poslovne ljude, tako i za goste koji èle Rijeku doìvjeti na posve nov na~in. Smje{ten u samom sredi{tu grada, na nekoliko koraka od gradske {etnice, mora, katedrale Sv. Vida, muzeja i galerija, atraktivnih mjesta za no}nu zabavu i opu{tanje, Bonavia nudi sve ono {to Rijeku ~ini posebnom, posve neo~ekivano prona|en dio topline vlastitog doma. êsto je upravo posao razlogom posjeta Rijeci. Konferencijski centar s tri multifunkcionalne dvorane idealan je izbor za odràvanje konferencija, sastanaka i prezentacija s ukupnim kapacitetom od 230 sudionika. Da prostor ne mora biti ograni~avaju}i faktor, nebrojeno je puta dokazao doista ~uveni catering tim. Dugogodi{nje iskustvo i profesionalna ugostiteljska usluga osnova je catering tima Grand hotela Bonavia, a moto da sve zapo~inje i zavr{ava osmijehom. Upravo posao na kojem se trenutno radi - najva`niji je, sve mora biti besprijekorno, do najsitnijeg detalja i bez obzira radi li se o vi{e ili manje zahtjevnom doga|anju, organizaciji gala ve~ere, intimne cocktail zabave ili toplom, doma}inskom prijemu, najva`nije je da se uzvanici osje}aju dobrodo{li, nenametljivo posluèni od strane ljubaznog osoblja jer je njihov zadovoljni osmijeh najbolja preporuka. Nakon dobro obavljenog posla, opustiti se uz gastronomske delicije ili u maloj wellness oazi savr{en je odabir. Otkriti zbog ~ega a la carte restaurant Fine dining restaurant Kamov spaja tradicionalne okuse s pomalo avangardnim, umjetni~kim pristupom gastronomiji ili uroniti u oazu mira, mirisa i boja u wellnessu nije lak izbor. Ne bez razloga upravo je comfort zone space Bonavia dobio posebno priznanje i veliku statuu za najbolji mali hotelski wellness centar u Hrvatskoj - Gala Wellness 2010. Mjesto je to gdje }ete uìvati uz ekskluzivne tretmane opu{tanja i uljep{avanja, u finskoj sauni, biosauni te turskoj kupelji i relax zoni s kromoterapijom, stropom u obliku ruè vjetrova sa spektrom koji ~ini 16 milijuna nijansi boja. I mada ih zbog mnogo razloga birate razumom, i Rijeka i Bonavia vas osvajaju srcem.
Grand Hotel Bonavia nudi sve ono {to Rijeku ~ini posebnom.
Razvoj urbanog turizma doprinosi stvaranju i osmi{ljavanju brojnih sadràja u gradu Rijeci, zanimljivih doga|anja, novih manifestacija, a rezultat svega je i obnova postoje}ih te otvaranje novih hotelskih kapaciteta. Brojni muzeji, kazali{te, galerije, luka i drugi ìvu}i podsjetnici na zanimljivu industrijsku povijest, drevna Gradina i sveti{te na Trsatu, samo su mali dio bogate ponude grada na Rje~ini za koji se zna da ìvi 365 dana u godini. Rijeka je i u samom vrhu ugostiteljske ponude, zahvaljuju}i kvalitetnim ugostiteljskim objektima, kafi}ima i restoranima, a nezaobilazan je dio gradskog imagea i bogat no}ni ìvot. Pomno promi{ljanje urbanog turisti~kog identiteta rezultiralo je sve ve}im brojem kongresnih doga|aja u Rijeci, stoga su sve ~e{}a doma}instva va`nih poslovnih, kulturnih ili sportskih doga|aja. U Rijeci su odràni 9. Svjetski bioeti~ki kongres, 27. konferencija udruge gradova Major Cities of Europe-IT Users Group, Konferencija Korisnik u fokusu u organizaciji CARNETA-a, Me|unarodna konferencija o zakonodavstvu za lijekove i brojna druga doga|anja. Multikulturalna Rijeka je grad otvorenog srca, osvaja opu{teno{}u i dobrodo{licom, grad ~ija je tradicija utkana u svaku njegovu poru, ali je ìvi urbano, prilago|eno vremenu i ljudima. Jedan od nezaobilaznih simbola grada, kao Savoy u Londonu, Ritz u Parizu, Esplanada u Zagrebu, Grand hotel Bonavia se u svojoj 134 godine dugoj povijesti uvijek prilago|avao ritmu grada na Rje~ini, ali i otvarao
PROMO
www.mirakul.hr 23
Tema broja
Tema broja
Bvlgary - VIP prezentacija
Optima telekom - izlazak na triste dionica
Hypo Centar idealan je odabir za evente svih vrsta

Konferencijski centar Hypo EXPO XXI postao je sredi{nje mjesto za poslovna, gospodarska, ali i zabavna te kulturna doga|anja. O pogodnostima i sadràjima koje Centar nudi, poslovanju tijekom godine i najavi doga|anja razgovarali smo s Damirom Zemanom, ~lanom Uprave.
Jesu li poslovni ljudi prepoznali Hypo Centar kao jedan od najatraktivnijih vi{enamjenskih kongresnih centara u Hrvatskoj? Konferencijski centar Hypo Expo XXI postao je zna~ajno sredi{te za mnoga poslovna, gospodarska, kulturna i zabavna doga|anja u gradu Zagrebu. Postoje}om infrastrukturom i nizom prate}ih usluga i sadràja Hypo Centar je postao va`na karika u razvoju kongresnog turizma. Od otvorenja centra 2007. godine do danas odràno je vi{e od 1600 doga|anja, od ~ega su najve}i dio konferencije i doga|anja zabavnog karaktera, me|u kojima izdvajamo odràne koncerte Nine Badri}, Luke Nièti}a te Avantgarde Jazz festivala. Koje pogodnosti nudite zainteresiranim za organizaciju poslovnih te ostalih doga|anja u Hypo Centru? Hypo Centar smje{ten je na prometno lako pristupa~noj lokaciji, a posjeduje svoju garaù sa 726 parkirnih mjesta, koju klijenti mogu koristiti uz vrlo prihvatljivu cijenu. U sklopu Centra djeluje restoran i ostali ugostiteljski sadràji, tako da je logisti~ka organizacija cateringa znatno jednostavnija. Centar raspolaè sa 7 multifunkcionalnih dvorana koje se po potrebi mogu spajati ili smanjiti, a najve}a dvorana Kornati odlikuje se izvrsnom akusti~no{}u te raspolaè s tisu}u sjede}ih mjesta, kakvu Zagreb prije otvorenja Centra nije imao u kulturnoj ponudi, {to je ~ini idealnom za odràvanje razli~itih koncerata. Organizatori doga|anja mogu ostvariti niz pogodnosti, poput popusta do 10% za sve agencije i organizatore koji organiziraju doga|anje ili sklapanje godi{njeg ugovora za vi{estruko kori{tenje dvorane. Bliì se zavr{etak 2010. godine i poslovni se rezultati polako rezimiraju. Jeste li zadovoljni poslovanjem kongresnog centra, tijekom ove godine? S obzirom na trì{ne uvjete i pove}ane mjere {tednje korporativnog sektora, koje se najvi{e odraàvaju na aktivnosti kojima se mi bavimo, zadovoljni smo ostvarenim rezultatom. Po~etkom godine u konferencijskom centru odràna je prezentacija za poslovne partnere i medije u kojoj je predstavljen novi model poslovanja za 2010. godinu, uz naglasak na zna~ajnu redukciju cijena najma za doga|anja poput koncerata i konferencija za 30 do 35%. Time smo se prilagodili trenutnom stanju na trì{tu i privukli zna~ajna doga|anja od kojih smo neka i sponzorirali u vidu besplatnog ustupanja dvorane. Koja su doga|anja bila najposje}enija u 2010.? Od zna~ajnijih isti~emo: EFFIE konferenciju, WEB::Strategiju 8, WEB::Industrija 2010, World Cyber Games, konferenciju o brandingu sa Sethom Godinom i Alexom Hunterom, 5. konvenciju hrvatskih izvoznika, Drugu poslovno tehnolo{ku konferenciju Hewlett-Packarda, FuturAD 2010, Miss Universe Hrvatska 2010 te razne seminare i edukacije koji imaju izrazito visoku posje}enost. Za kraj godine najavljujemo trodnevni modni spektakl Fashion Week Zagreb te koncert Marize, Gotan Projecta, Zorana Predina, Josipe Lisac i Damira Urbana.
Profesionalna produkcija dostupna svima

EXE produkcija tvrtka je specijalizirana za event management. Iskustvo, znanje i kreativnost ~imbenici su koji ih smje{taju u vrh ove profesije, a kvalitetan i predan rad prepoznati su i izvan hrvatskih granica. EXE produkcija ostvarila je vi{e stotina produkcija u domenama poput korporativnih komunikacija, kulture, glazbe, filma, mode, edukacije, sajmova, sporta itd.
Organizirati doga|aj kojim }ete se pribliìti svojim klijentima i ciljnim skupinama nije jednostavno. Tim vi{e {to takav doga|aj stvara odre|eni image u javnosti, i mora biti besprijekoran. Postavljanje ovako visokih kriterija zahtijeva angaìranje profesionalaca. EXE produkcija, tvrtka je koja od 2005. godine unaprje|uje standarde na podru~ju izvr{ne produkcije, a ~ini ju tim vi{egodi{njih profesionalaca. Podru~ja djelovanja tvrtke su produkcija, organizacija, event management, najam, prodaja i implementacija profesionalne opreme, film, video i fotografija. Suradnjom s EXE produkcijom klijent je u mogu}nosti dobiti finalizirane projekte po sistemu klju~ u ruke ili putem EXE-a angaìrati profesionalce iz bilo kojeg srodnog podru~ja. Specijalnost tvrtke je mobilni event management. Osim znanja, profesionalnosti, htijenja te vlastite opreme, sura|uju i s drugim kompanijama upravljanjem ili kori{tenjem resursa. EXE produkcija je do sada ostvarila vi{e desetaka velikih produkcija, a od nedavnih isti~e se produkcija otvorenja EBEL lige za KHL Medve{~ak, za potrebe koje je EXE produkcija osmislila dizajn produkcije, izvela tehni~ko opremanje te realizirala kompletan sklop usluga od animacija, audio, video, light i foto produkcije do stati~kih prora~una, inspicijencije itd., izdvaja Borna Subota, glavni producent i direktor tvrtke EXE produkcija. Izme|u ostalog, kao stru~ni suradnici osmislili su, kreirali i tehni~ki realizirali Sajam glazbe i multimedije, koji se odràva na Zagreba~kom velesajmu. Sajam su uspje{no predstavljali na svjetskim priredbama takve vrste, kao {to su NAMM Show (SAD) i MusikMesse (Njema~ka). EXE produkcija vi{e godina sura|uje u [koli medijske kulture koju organizira Hrvatski filmski savez, Stalni je suradnik One Take Film Festivala, a Borna Subota predava~ je digitalne fotografije na Zagreba~koj umjetni~koj gimnaziji. EXE produkcija ostvarila je vi{e stotina produkcija u domenama poput korporativnih komunikacija, kulture, glazbe, filma, mode, edukacije, sajmova, sporta itd. Kvalitetan i predan rad tvrtke prepoznat je i izvan granica Hrvatske. EXE produkcija 2009. godine nagra|ena je me|unarodnom nagradom za kvalitetu Tradeleaderscluba, kao najistaknutija tvrtka iz Hrvatske u ovoj profesiji, a produkcijski tim i vodstvo tvrtke nagradom Global Quality Management.
Damir Zeman, ~lan Uprave Hypo AlpeAdria-Nekretnina d.o.o.
Usluge EXE produkcije do sada su koristili: Ray Ban, Bvlgari, Police, NewYorker, Pliva, Subaru, Visa, Banco Popolare Croatia, Optima Telekom, Radio 101, Konzum, razne institucije, marketin{ke, PR i modne agencije, mediji, glazbeni izvo|a~i te mnogi drugi. O realiziranim projektima vi{e moète doznati na www.exe.hr
Moète li nam otkriti koje evente i nove zanimljive doga|aje planirate u narednom razdoblju, tijekom 2011. godine?
Izuzetno nam je drago najaviti drugo po redu natjecanje za najuspje{nijeg tinejdèra Hrvatske u svibnju 2011. godine. Tako|er, od idu}e godine }e se program Tvornice kulture prebaciti u na{u najve}u dvoranu Kornati te nas o~ekuje pregr{t doga|anja, od kazali{nih i plesnih predstava do filmskih projekcija i koncerata. Na portalu www.hypocentar.com.hr mogu se na}i sve informacije o doga|anjima i sadràjima unutar Hypo Centra.
www.mirakul.hr 25
Medve{~ak - otvorenje EBEL lige
PROMO
PROMO
Turizam i wellness
Turizam i wellness
Mit o zdravom ivotu pokreta~ka snaga turizma

Uz tendenciju modernog ~ovjeka da se na posredan na~in, barem za vrijeme odmora, vrati prirodi, vezano je i nastojanje da o~uva zdravlje ili ga barem pobolja. Sam boravak u okoliu koji zadovoljava odre|ene specifi~ne potrebe, ~esto }e potaknuti bolje funkcioniranje organizma.
Pripremila: Mihaela Bajkovac
nonskog mora, Alpe kao zatita sa sjeverne strane te Apenini s june, ove su prostore u~inili savrenima za razvoj zdravstvenog turizma. Iako je Hrvatska vrlo bogata ponudom, trenutno su u Europi vie prepoznati Slovenci koji su svoju ponudu (~ak 87 izvora termalnih voda) modernizirali. Me|u najpoznatijim slovenskim toplicama su Terme âte, Topolica (poznata i po ~istom zraku), majerske toplice, Terme Olimia, Zre~e, Radenci, Moravske toplice, Rimske toplice i brojne druge. Da je i Hrvatska krenula tim koracima, pokazuju, primjerice, Toplice Sveti Martin. Davne 1911., u potrazi za naftom, tvrtka London-Budapest otkrila je u Me|imurju toplu vodu. U godinama koje su slijedile, toplice su se razvile u jedne od najboljih u Hrvatskoj i regiji. Danas njihova ponuda uklju~uje brigu o zdravlju, sport i rekreaciju, gurmanski i enoloki doivljaj, wellness i mnotvo drugih sadraja. Direktor marketinga, eljko Zadravec, kae kako }e u prekrasnom me|imurskom ambijentu svatko prona}i poneto za sebe. Svakodnevni stres mogu}e je izlije~iti jedino tako da barem s vremena na vrijeme obnovite energiju i ugodite sami sebi. Ima li boljeg na~ina nego prepustiti svu brigu sposobnom osoblju i hedonisti~ki uivati u mirnoj atmosferi, uz laganu
Wellness je stil ivota, koji uklju~uje i brigu o prehrani, smanjenje razine stresa, boravak na otvorenom, rekreaciju, pa ~ak i pozitivno razmi{ljanje.
Novi trendovi u turizmu Tradicionalno, u Hrvatskoj se turizam naj~e}e povezuje s ljetovanjem na moru, no trendovi se mijenjaju, kao i navike i potrebe potroa~a. ivot u razvijenom, tehnoloki obiljeenom drutvu, sve vie naglaava potrebu povratka prirodi i samome sebi. Zahvaljuju}i tome, razvijaju se i novi oblici turizma, nastali iz specifi~nih motiva koji posjetitelje privla~e u to~no odre|ene destinacije. Tako moemo govoriti o
razvoju, primjerice, urbanog, nauti~kog, seoskog, elitnog, kongresnog, zdravstvenog, pa ~ak i svemirskog turizma u novije vrijeme. Svi su ovi specifi~ni oblici nastali kao suprotnost masovnom turizmu koji je prije bio daleko zastupljeniji i moe se smatrati tradicionalnim oblikom odmora. Snaan razvoj zdravstvenog turizma Uz tendenciju modernog ~ovjeka da se na posredan na~in, barem za vrijeme odmora, vrati prirodi, vezano je i nastojanje da o~uva zdravlje ili ga barem pobolja. Sam boravak u okoliu koji zadovoljava odre|ene specifi~ne potrebe, ~esto }e potaknuti bolje funkcioniranje organizma. Ovaj oblik turizma je vrlo star te je i u Hrvatskoj bio zastupljen od davnina. Uz atraktivne destinacije na moru poznate po blagoj mikroklimi i ljekovitim sredstvima iz mora (morski peloid, alge, pijesak) poput Velog Loinja, Nina, Opatije i sl., Hrvatska se moe pohvaliti i razvijenim kontinentalnim zdravstvenim turizmom. âk su i nekadanji rimski osvaja~i ovih prostora uivali u blagodatima termalnih voda. Me|u najpoznatijim termalnim lje~ilitima isti~u se brojne toplice, kao to su Bizova~ke, Daruvarske, Lipi~ke, Istarske i dr. Toplice u Hrvatskoj i regiji Odli~an geoloki poloaj, ostavtina nekadanjeg Pa-
Oaza luksuza i mira u Dubrova~kim Vrtovima sunca

Smjeten na iznimnoj lokaciji u Vrtovima sunca, na samoj obali, Radisson Blu Resort & Spa, Dubrovnik Sun Gardens apsolutni je dragulj: ljepota prirode upotpunjena je modernom arhitekturom koja jednako impresionira sofisticirano}u i funkcionalno}u. Atmosfera koja odie smireno}u, birane i ukusne delicije posluene u nekom od romanti~nih restorana te multifunkcionalni prostori pogodni za odravanje najraznovrsnijih skupova i doga|anja zadovoljit }e potrebe poslovne klijentele, kao i putnika na odmoru. Ekskluzivan smjetaj u hotelu ili u rezidencijalnom naselju, Anne Semonin Spa, sportski centar s otvorenim i zatvorenim terenima, kompleks vanjskih bazena, ljun~ana plaa, marina, etnice i shopping promenada samo su neki od sadraja uz gostoljubivost zbog koje }ete se uvijek iznova vra}ati. Radisson Blu Resort & Spa, Dubrovnik Sun Gardens poziva vas da do|ete tijekom cijele godine: opustite se u oazi luksuza i mira te posvetite sebi dragocjene trenutke odmora ili obavite posao na jednom mjestu.
promo
Radisson Blu Resort & Spa
www.mirakul.hr 27
Turizam i wellness
Turizam i wellness
TUI Generalturist - Sva putovanja na jednom mjestu
glazbu, mirise aromati~nog bilja, masae eteri~nim uljima, boravak u jacuzziju i sauni, plivanje u bazenu i gurmanske delicije koje su za vas pripremili vrhunski kuhari I ljubitelji rekreacije ovdje }e do}i na svoje te mogu zaigrati golf, tenis, stolni tenis, posluiti se teretanom i sl. Ukratko, zajam~eno je da svi posjetitelji Spa&Golf Resorta Sv. Martin odlaze sa smijekom i rado se vra}aju. Kultura zdravog ivljenja procvat wellness turizma I sam wellness, bez toplica, vrlo je popularan. Svijest o vlastitom zdravlju i njegovanju tijela postaje sve vie dio op}e kulture te je wellness jedan od na~ina modernog ~ovjeka da se vrati prirodi i sebi samome. Ne iznena|uje stoga da je i wellness turizam doivio snaan procvat, osobito u posljednjem desetlje}u pa ve}ina hotela i toplica svojim gostima nudi ovakve sadraje. No, ako doista elite od wellnessa dobiti ono to govori samo zna~enje rije~i u najjednostavnijem prijevodu dobro zdravlje to je zapravo stil ivota, koji uklju~uje i brigu o prehrani, smanjenje razine stresa, boravak na otvorenom, rekreaciju, pa ~ak i pozitivno razmiljanje. U nemogu}nosti da u potpunosti prihvatimo takav stil ivota, ne zato to ne bismo eljeli, nego zato to drutvo name}e druga~iji tempo, ~esto se zadovoljavamo barem dijelom toga. Upravo zato, zlatno doba wellness turizama tek dolazi. Povratak prirodi seoski turizam Seoski turizam tek je u za~etcima u Hrvatskoj, a u kratkom vremenu postao je vrlo atraktivan oblik odmora. U pokuaju bijega od gradske guve i kaoti~ne svakodnevnice, ve}ina Hrvata, ali i mnogi strani gosti, pribjegavaju odmoru na selu, u prirodi, okrueni starinama, zvukovima i mirisima prirode. Takvu potrebu prepoznala je i Sanja Pauli} iz Sobo~ine kraj Klotra Ivani}a. Zbog obiteljske tragedije u kojoj je izgubila oca, naslijedila je veliko seosko imanje. Po struci ugostiteljica ve} od prije, uloila je dodatni napor i dotad ste~eno znanje te je imanje pretvorila u pravu malu seosku oazu zgodnog naziva Ladanj kod strica. Ubrzo se pokazalo kako je ovakvo imanje najatraktivnije poslovnim ljudima koji tamo rado organiziraju ru~kove, domjenke, ve~ere i sl. Osim poslovnih, Ladanj kod strica posje}uju i obiteljski ljudi u potrazi za zelenilom i mirom koji samo selo i priroda mogu pruiti. Kako bi svojim gostima ponudili zaista bogat sadraj, obitelj Pauli} uredila je stari vo}njak, igralite za djecu pa se uz odmaranje na terasi nudi i etnja umom, starim vinogradima moslava~kog gorja, jahanje, drugim rije~ima posve jednostavne i gotovo zaboravljene radnje koje nas vra}aju prirodi u njezinu izvornom obliku. Skijanje atraktivne ovogodinje destinacije Iako je 2010. godina obiljeena krizom, ~ini se da se apetiti hrvatskih skijaa ipak nisu smanjili. Prema
Advent i Novogodi{nji praznici provedeni na putovanju donose uspomene koje se ~uvaju cijeli ìvot! Generalturist Vas i ove godine vodi u posjet Kralju Adventa, gradu Be~u koji zavodi nepatvorenom kvalitetom i sna`nom tradicijom predboì}nih radosti. Vje~ni Rim, Prag, Pariz, Budimpe{ta, Var{ava i mnogi drugi ~ekaju da ih otkrijete u njihovu rasko{nom blagdanskom ruhu. êkaju vas koncerti i promenade, lijepe badnje ve~eri i mirisna boì}na bu|enja... Ne{to toplije destinacije iz Generalturistove ponude, poput andaluzijske prijestolnice Madrida ili katalonske Barcelone, u adventsko i novogodi{nje doba daju od sebe najbolje ugodne temperature, bogate kulturne programe i lude zabave. Tunis i Egipat, posebno u aran`manima koji uklju~uju putovanja posebnim zrakoplovom, odli~na su alternativa svjetlucavim crvenim i zelenim lampicama diljem Europe. Ove destinacije nude nepatvorenu egzotiku. Od dalekih destinacija i ove blagdane putujte s Generalturistom u senzacionalni New York, prekrasni Maroko i egzoti~ni Jordan. U Hrvatskoj i Sloveniji se Boì} i Nova godina u Generalturistovom aran`manu mogu provesti raznoliko U Slavoniji s izletom u Baranju, na lijepom Kvarneru, u Dalmaciji, ali i u sjevernohrvatskim toplicama i na Plitvi~kim jezerima, ili u Sloveniji u wellnessu.
rije~ima Kristijana Greti}a, izvrnog direktora za korporativne komunikacije Adriatice.net, ove godine, na tragu rezultata putni~ke agencije Atlas, zabiljeen je pove}an interes za skijakim aranmanima i to u sklopu first minute ponude. Primjera radi, prema aktualnim prodajnim rezultatima, Adriatica.net biljei rast prodaje u ovom segmentu od ~ak 11% u odnosu na proteklu sezonu. Rije~ je o rezultatima koji bi, prema trenutnim pokazateljima, mogli dose}i razinu prodaje u sezoni 2008. S obzirom na aktualne trine uvjete, rezultati su to koji ih ~ine optimisti~nima u kontekstu razvoja prodaje skijakih aranmana. Najve}i interes doma}i skijai pokazuju za destinacije diljem drava u okruenju s naglaskom na Austriju, Sloveniju i Italiju. Putnici iz Dalmacije preferiraju destinacije u Italiji, dok kontinentalci najvie odabiru skijalita u Austriji i Sloveniji. Elitni turizam Jo jedan oblik turizma nastao kao opreka masovnom turizmu je elitni turizam. Namijenjen je gostima dubljeg depa te se razlikuje po sadraju koji nudi, personaliziranoj usluzi i po tome da su gosti uglavnom odvojeni od drugih turista i lokalnog stanovnitva. U Hrvatskoj zasad nema odgovaraju}e infrastrukture, smjetajnog kapaciteta, ali niti dovoljno sadraja
Priu{tite svojoj obitelji najljep{i mogu}i dar, blagdansko putovanje s Generalturistom. Madrid 30.12., 4 dana posebnim zrakoplovom (charter) 3.690 kn + pristojbe zra~nih luka 690 kn Egipat Kairo + krstarenje Nilom, 26.12., 8 dana posebnim zrakoplovom (charter) 6.660 kn + pristojbe zra~nih luka 790 kn Tunis 27.12., 8 dana posebnim zrakoplovom (charter) 2.990 kn + pristojbe zra~nih luka 790 kn Maroko 29.12., 7 dana zrakoplovom 6.390 kn + pristojbe zra~nih luka 1.590 kn Jordan 29.12., 8 dana zrakoplovom 7.590 kn + pr. zr. luka 1.290 kn
Svi putnici koji u poslovnicama TUI Generalturista od 26.10.2010. kupe Generalturistovo blagdansko putovanje, na poklon dobivaju torbicu s malim stvarima koje na putu ìvot zna~e! Ne morate vi{e lutati po putni~kim agencijama, skupljati kataloge i gubiti vrijeme i novac. Zahvaljuju}i konceptu One Stop Travel Shop, u Hrvatskoj jedino u TUI Generalturistu moète kupiti sva putovanja hrvatskih, slovenskih i ostalih europskih organizatora putovanja. Uz ovo, planiranje putovanja postaje brè, jednostavnije i, naj~e{}e, povoljnije!
promo
www.mirakul.hr 29
Turizam i wellness
karakteristi~nih upravo za elitni turizam - poput golfa, kockarnica, iznajmljivanja jahti i sl. No, destinacije poput Hvara, Dubrovnika ili primjerice, Opatije, imaju potencijala razviti se u privla~na odredita za elitne turiste te su vrlo zanimljive stranim ulaga~ima. Zavrili Dani hrvatskog turizma 2010. Sve~anom dodjelom godinjih turisti~kih nagrada za najure|enija turisti~ka mjesta primorske i kontinentalne Hrvatske, Plavih i Zelenih cvjetova te Turisti~kih cvjetova-kvaliteta za Hrvatsku, najboljim odreditima, tvrtkama i pojedincima te najboljim djelatnicima u turizmu u ovoj godini, u Rovinju su zavrili Dani hrvatskog turizma 2010., koji su u organizaciji Ministarstva turizma okupili najve}i broj sudionika do sada, vie od dvije tisu}e.
Otkrijte Novigrad u Istri, mjesto gdje sva osjetila uivaju

Smjeten usred slikovitog Novigrada, Hotel Maestral 4* udaljen je od stare jezgre istarskog gradi}a tek desetak minuta laganog hoda. U vlasnitvu je Lagune Novigrad d.d., vode}e turisti~ke tvrtke s podru~ja Novigrada, koja se moe podi~iti tridesetogodinjim bogatim iskustvom u pruanju turisti~kih usluga. Ma koliko prekrasni Novigrad mamio svojom osebujno}u da ga istraujete i u njemu uivate, i u hotelu su se brojnim sadrajima potrudili da dobar dio provedete isprobavaju}i to vam to prua Maestral. U novootvorenom wellnessu gostima su na raspolaganju brojni sadraji koji se proteu na gotovo 2.500m: unutarnji bazen s grijanom morskom vodom, fitness, SPA sadraji (finska sauna, parna kupelj, biosauna, ledena fontana, whirlpool i relax zona), tretmani njege lica i tijela te VIP zona. Ono to cijeli wellness prostor ~ini jedinstvenim zasigurno je ~injenica da u trenutcima vaeg oputanja kroz veliku staklenu stijenu promatrate smiruju}e zelenilo mediteranskog vrta, beskona~no morsko plavetnilo i slikovite krovove starog Novigrada. Osim uivanja u blagodatima wellnessa, u Maestralu se moete odlu~iti i za igranje tenisa na nekom od 17 zemljanih terena ili odbojke na pijesku, dok igranje paintballa ili golfa na igralitu s 18 rupa uvijek zvu~i primamljivo. Istraite Novigrad i okolicu biciklom na vie od 350 km ozna~enih biciklisti~kih staza koje se proteu kroz vinograde i maslinike najpoznatijih istarskih vinara i proizvo|a~a ekstra djevi~anskog maslinovog ulja. Da bismo upotpunili gotovo savrenu sliku ovog hotela s ~etiri zvjezdice, moramo napomenuti da je Maestral zahvaljuju}i svojoj atraktivnoj lokaciji i opremljenosti idealan izbor za odravanje seminara i kongresa. Na raspolaganju su dvije kongresne dvorane i tri sale za sastanke, klimatizirane, vrhunski opremljene sa direktnim Internet pristupom. Svom doivljaju Maestrala i Novigrada ne zaboravite dodati i barem daak raznolike ponude cijelog istarskog poluotoka, a posebno one gastronomske: izuzetna mata doma}e kuhinje, tartufi, vinske ceste, restorani, konobe i agroturizam te ceste maslinovog ulja. Istra, Novigrad i Maestral nestrpljivo vas o~ekuju!
Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska radio televizija i ove su godine tijekom turisti~ke sezone proveli tradicionalnu akciju Turisti~ki cvijet kvaliteta za Hrvatsku 2010. U akciji se dodjeljuju priznanja i nagrade najboljim hrvatskim turisti~kim odreditima, tvrtkama i pojedincima s ciljem unapre|enja konkurentnosti hrvatske turisti~ke ponude, a zadravaju}i pritom svoju autohtonost i prepoznatljivost. Turisti~ki prvak Hrvatske u 2010. je op}ina Bol s otoka Bra~a, a nagra|eni su i gradovi Krk, Varadin i Sv. Martin na Muri, nagrade Plavi cvijet dobili su gradovi Pore~, Rab i Cavtat, a Zeleni cvijet pripao je Karlovcu, âkovcu i Labinu. Nagra|eni su i brojni pojedinci koji su svojim doprinosom hrvatskom turizmu zasluili ove prestine nagrade. Kvaliteta i konkurentnost hrvatskih toplica tako|er je viestruko nagra|ena pa su Toplice Sveti Martin za 2010. godinu osvojile ~ak tri prestine nagrade i priznanja - 1. mjesto u kategoriji luksuznih wellness centara - Gala Wellness 2010, 1. mjesto u kategoriji destinacija s toplicama te priznanje za najure|eniju javnu plau - kupalite kontinentalne Hrvatske.
Dodjela priznanja Toplicama Sveti Martin

www.mirakul.hr 31
Vodi~ za inozemna ulaganja i suradnju
koji je u 2009. godini pridonio 72,5% BDP-a sa 61,8% radne snage. Informacijska tehnologija poveana je zbog sve vee potranje za novim proizvodima. Turizam je tako|er u stanju pomoi sektoru usluga u smislu zapoljavanja. U industriji je zaposleno oko 25% radne snage u kojoj prera|iva~ka industrija igra veliku ulogu. Latvija je produktivna u proizvodima od drveta, sinteti~kih vlakana, strojeva, tekstila, farmaceutike i sl. No, sektor industrije ponajvie ovisi o uvozu energije i sirovina. Poljoprivredni sektor zapoljava oko 12% radne snage. Glavni poljoprivredni proizvodi su eerna repa, mlijeko, riba, krumpir i sl. Ovaj sektor jo uvijek nije u potpunosti istraen s obzirom na najnoviju tehnologiju koja se moe iskoristiti. Mogu}nosti poslovne suradnje Latvija od samoga po~etka, odnosno od trenutka uspostavljanja diplomatskih odnosa, podupire put Hrvatske u EU i NATO. Latvija i Hrvatska dosad su imale vrlo prijateljske bilateralne odnose, s tendencijom daljeg razvoja u svim podru~jima bilateralne suradnje: politici, obrani, obrazovanju, kulturi, gospodarstvu (uklju~ujui turizam) itd. Kao partnerske ~lanice NATO-a, Latvija i Hrvatska intenzivno sura|uju, a Latvija putem stru~nih i politi~kih konzultacija prenosi Hrvatskoj svoja iskustva iz procesa pristupanja EU. Osim toga, vrlo je dobra hrvatsko-latvijska kulturna, znanstvena i obrazovna suradnja, koja se temelji na Sporazumu dviju Vlada, te izravnim dogovorima izme|u ustanova i udruga koja jo nisu dovoljno razvijena.
Robna razmjena s Latvijom Izvoz Hrvatske u Litvu (2009.) Lijekovi Umaci i pripravci za umake Prikolice i ostala vozila Juhe, mesni pripravci za juhe Motorna vozila UKUPNI IZVOZ 31% 27% 8% 6% 6% 5,48 mil. USD Treset Dijelovi i pribor Strojevi i ure|aji eljezne ili ~eli~ne konstrukcije UKUPNI UVOZ Uvoz Hrvatske iz Latvije (2009.) Staklena vlakna 26% 10% 9% 6% 5% 1,58 mil. USD
Izvor: Dràvni zavod za statistiku Republike Hrvatske
Riga
Postupak uvoza roba i usluga u Latviju Upravljanje vanjskom trgovinom je uglavnom putem odre|ivanja tarifa, kvota i licenci pojedinog proizvoda. Alkohol, duhanski proizvodi, vatromet i eer moraju dobiti dozvole za uvoz za rad. Izuzeti od uvoznih carina su devize i vrijednosni papiri, humanitarna pomo i darovi. Uvoz ivih ivotinja i biljaka, lijekovi i medicinska sredstva su pod posebnom detaljnom odredbom. Ograni~eni uvoz je na proizvode ivotinjskog podrijetla, poput mesa, mesnih proizvoda, mlijeka i mlije~nih proizvoda, lijekova, oruja i eksplozivnih materijala. Zakonom o carinskoj tarifi propisan je iznos carine uz pripadajue poreze, te sve naknade koje trebaju biti plaene prilikom prelaska granice. Ulaganja Izravna strana ulaganja u regiji Srednje i Isto~ne Europe lani su iznosila 58,5 milijardi eura, spustivi se nadomak razini iz 2005. Usporedbe radi, u 2008. dosegnula su vrijednost od 111,5 milijardi eura. Ma|arska, Latvija, Litva i êka zabiljeile su pak zna~ajan pad ulaganja, vei od 50%. Latvijska Vlada aktivno ohrabruje izravna strana ulaganja, te sura|uje s investitorima radi poboljanja poslovne klime u zemlji. Openito, ne postoji diskriminacija u Latviji izme|u stranih i domaih investitora. Ipak, postoje ograni~enja u specifi~nim pitanjima. Latvij-
Korisni linkovi Dravni zavod za statistiku www.cbs.lv Narodna banka www.bank.lv Agencija za ulaganje i razvoj www.liaa.gov.lv Ministarstvo ekonomije www.em.gov.lv Parlament www.saeima.lv Internet portal www.latvija.lv
Latvija - u srcu balti~kih zemalja

S glavnim gradom Rigom, idealno smjetenim u sreditu regije, Latvija je me|u zemljama s najve}im gospodarskim rastom u EU. No latvijsko je gospodarstvo ujedno i jedno od najtee pogo|enih krizom u Europi, a njegov se oporavak i stabilizacija predvi|a za drugu polovicu 2011. godine.
Pie: Helena [timac
Dvorac Turaida
Op}e informacije Naziv: Republika Latvija Glavni grad: Riga Povr{ina: 64 589 km Stanovni{tvo: 2,245 milijuna Slu`beni jezik: latvijski Valuta: latvijski lats (1 EUR = 0,7094 LVL)
U smislu logistike, Latvija je jedna od najboljih lokacija za uspostavu poslovanja u Sjevernoj Europi. Riga je najve}i grad u balti~kim dravama te je idealno smjetena u sreditu regije. Gospodarske reforme provedene u Latviji i ulazak u EU imale su pozitivan u~inak na gospodarstvo. Latvija je me|u zemljama s najve}im gospodarskim rastom u EU. Visoke stope rasta ostvarene su zahvaljuju}i stabilnoj dinamici doma}e potranje i izvoznim aktivnostima latvijskih tvrtaka. Rast je zabiljeen u svim glavnim gospodarskim granama. Reforme provedene u posljednjih deset godina znatno su osnaile privatni sektor. Ve}ina dravnih poduze}a, koja dre oko 70% BDP-a, privatizirana su. Stvoreni su povoljni makroekonomski uvjeti za dalji rast i poslovno okruenje. Znatan je i rast ulaganja, koji omogu}uje modernizaciju proizvodnje i uvo|enje novih tehnolo-
gija. Ipak, latvijsko gospodarstvo jedno je od najtee pogo|enih krizom u Europi. Latvijski BDP prole je godine potonuo 18%, najvie od svih zemalja ~lanica EU. Dugoro~no, latvijski oporavak ovisit }e o sveobuhvatnim strukturnim reformama, gospodarskim prilagodbama i poboljanju poslovnog okruenja, osobito smanjenje korupcije i ja~anju vladavine prava, te sposobnost koritenja mogu}nosti koje nudi EU ~lanstvo. Predvi|a se kako }e se stanje roba i usluga stabilizirati u drugoj polovici sljede}e godine. Priljev novog kapitala, uklju~uju}i i one u obliku izravnih ulaganja, u velikoj e mjeri ovisiti o stabilnosti potencijala poslovnog okruenja. Struktura gospodarstva Gospodarska struktura najja~a je u uslunom sektoru
Vane adrese:
VELEPOSLANSTVO REPUBLIKE HRVATSKE U KRALJEVINI VEDSKOJ POKRIVA REPUBLIKU latviju Veleposlanik: Vladimir Matek 11434 Stockholm, Engelbrektsplan 2/3, vedska Tel: ++46 8 4405 280 Fax: ++ 46 8 6788 320 E-mail: vrhstockmvpei.hr VELEPOSLANSTVO REPUBLIKE latvije U ê[koj republici POKRIVA REPUBLIKU HRVATSKU Veleposlanik: Argita Daudze 10100 Prag, Hradeinska ul. 3, p.p.54, ê{ka Tel: +42 02 55 700 881 Fax: +42 02 55 700 880
www.mirakul.hr 33
U~inkovito upravljanje energijom
KNX edukacijski centar mjesto za implementiranje novih znanja

U~estalim ulaganjem u nove tehnologije i znanje na polju multimedijalnih rje{enja i sustava inteligentnih upravljanja, HFC grupa, jedan od pionira KNX-a ima iskustvo kako u~inkovito upravljati energijom
Svakako preporu~amo upoznavanje s tehnologijom jer HFC GRUPA i Tehnomobil d.o.o. otvorili su najve}i KNX edukacijski centar u Hrvatskoj na adresi Zagreba~ka cesta 145a, Zagreb, uz proslavu 20. godi{njice KNX organizacije. Tehnomobil d.o.o. je dru{tvo s dugogodi{njim iskustvom u zavidnim projektima na polju tehni~ke za{tite i sigurnosti, a tijekom godina teì ostvarenju partnerskih odnosa sa svojim klijentima te zauzimanju uloge konzultanta u njihovim projektima. Nit vodilja tvrtaka bila je konstantno ulaganje u nove tehnologije, {to svakako uvr{tava KNX kao poveznicu interesa ovih dviju tvrtaka energetska u~inkovitost i sigurnost ugra|ena u sustav upravljanja objektima. Inènjerski pristup i iskustvo na velikim projektima tvrtke Tehnomobil i certificiranih stru~njaka na specijaliziranom podru~ju upravljanja objektima HFC grupe jamstvo su kvalitetne i potpune usluge. KNX Association je tvorac KNX tehnologije jedinog svjetskog otvorenog standarda za upravljanje stambenim i poslovnim objektima, od upravljanja rasvjetom i roletama do upravljanja raznim sigurnosnim sustavima, grijanjem, klimatizacijom, ventilacijom, nadgledanjem, dojavom, kontrolom vode, energije, mjerenjima, kao i ku}anskim aparatima, audio ure|ajima i mnogo vi{e. Tehnologija se moè koristiti u novim, kao i u ve} izgra|enim objektima. me|usobno. To osigurava visok stupanj fleksibilnosti za pro{irenja i modifikacije u instalacijama. KNX je jedini standard za upravljanje stambenim i poslovnim objektima koji, u cijelom svijetu, nudi postupak certifikacije za svoje proizvode, centre obuke (javne i privatne institucije) i za osobe (elektroinstalatere, projektante zgrade). KNX edukacijski centar otvoren je radi edukacije i prekvalifikacije inènjera, tehni~ara i instalatera, stru~nog usavr{avanja elektroprojektanata o novom na~inu projektiranja elektroinstalacija, savjetovanja i konzaltinga institucija u svrhu uvo|enja KNX standarda u zakonske norme te savjetovanja i konzaltinga investitora i izvo|a~a u svrhu implemetacije KNX standarda. Polaznici }e imati priliku upoznati se s prednostima te na~inima implementacije KNX tehnologije, s planiranjem i projektiranjem KNX instalacija te spajanjem i pu{tanjem u pogon KNX elemenata. Uz otvorenje centra, u sklopu proslave 20. listopada, u istom prostoru odràn je KNX OPEN DAY, gdje su posjetitelji dobili priliku razgovarati s certificiranim KNX inènjerima koji su zainteresiranima odgovarali na pitanja i nejasno}e vezane uz tehnologiju. Svakako preporu~amo upoznavanje s tehnologijom jer je ideja budu}nosti projektiranja saèta u principima i radu KNX tehnologije. Za sve ostale informacije moète se obratiti KNX Edukacijskom centru Zagreb, Zagreba~ka cesta 145a, na kontakt telefon 01/ 3040 111 ili putem e-mail adrese knxhfcgrupa.com.
www.mirakul.hr 35
Ru{evine u Ludzi, jednom od najstarijih latvijskih gradova

Foto: Dainis Matisons
ska je Vlada pripremila niz poticajnih programa za ulaganje, kako stranih tako i domaih. Svi investitori oslobo|eni su PDV-a i carinskih pristojbi na osnovna sredstva, koja se uvozi kao dugoro~na ulaganja. U procesu privatizacije, izvedbeni zahtjevi za investitore, kako stranih tako i domaih, odre|uju
se na temelju slu~aja do slu~aja. Razlozi koji privla~e strane investitore su politi~ka i ekonomska stabilnost, zna~ajno nie cijene rada nego kod europskih normi, izvrsna lokacija na Balti~kom moru, razvijena prometna infrastruktura, niska stopa poreza na dobit te druge posebne pogodnosti za investitore. Poslovni obi~aji Pri poslovanju u Latviji poeljno je rukovanje sa svima kada do|ete na sastanak. Odmah nakon rukovanja uobi~ajeno je razmijeniti posjetnice. Iako poslovni casual postaje prihvatljiv u Latviji, haljina za ene i poslovno odijelo za mukarce je pravilo. Veina poslovnih ljudi u velikim gradovima Latvije, osobito mla|ih od 30 godina, dobro vladaju engleskim jezikom. Ipak, nekoliko rije~i na latvijskom pretvorit e sastanak u topao i prijateljski susret, a prisutnost prevoditelja pomoi e da sastanak napreduje. Letonci su hladni i formalni na prvom sastanku, no dojam se vrlo brzo mijenja nakon upoznavanja. Iznimno su pristojni u komunikaciji i ometanje drugih percipiraju kao loe ponaanje. Prili~no su izravni i ~esto e rei ono to misle. Prihvatljivi darovi za poslovne sastanke su uredski materijali s logotipom tvrtke, kao i odabrana vina. Preporuka je izbjei poslovne sastanke u srpnju i kolovozu ili u vrijeme nacionalnih praznika. ale koje su usmjerene na latvijsku kulturu treba izbjegavati.
KNX edukacijski centar otvoren je radi edukacije i prekvalifikacije inènjera, tehni~ara i instalatera, stru~nog usavr{avanja elektroprojektanata o novom na~inu projektiranja elektroinstalacija, savjetovanja i konzaltinga institucija.
Latvijsko gospodarstvo BDP: 24,2 mlrd USD BDP per capita: 10,701 USD Stopa rasta BDP-a: -18% BDP prema sektorima: usluge (72,4%), industrija (24%), poljoprivreda (3,6%) Izvoz (2009.): 6,721 mlrd USD Izvozni proizvodi: drvo i proizvodi od drva, strojevi i oprema, metalni proizvodi, tekstil Zemlje izvoza: Litva (15,4%), Rusija (14,7%), Estonija (13,1%), Njema~ka (7,6%) Uvoz (2009.): 8,849 mlrd USD Uvozni proizvodi: strojevi i oprema, kemijski proizvodi, goriva, vozila Zemlje uvoza: Litva (16%), Njema~ka (12,8%), Rusija (10,6%), Poljska (7%) Stopa inflacije: 3,1% Nezaposlenost: 16,6% Strana ulaganja: 11,46 BDP-a Internetski kod zemlje: .lv Pozivni broj: +371
PROMO
Certifikacija KNX proizvoda osigurava da razli~iti proizvodi, razli~itih proizvo|a~a koji se koriste u razli~itim aplikacijama rade i komuniciraju
Poduzetni~ke zone
Aktiviranje poduzetni~kih zona nosi ravnomjerniji razvoj regija

Poduzetni~ke zone su Projekt Vlade RH za poticanje razvoja malog i srednjeg poduzetni{tva raznim pogodnostima pri gradnji poslovnog prostora, na potpuno infrastrukturno opremljenom zemlji{tu. Projektom izgradnje poduzetni~kih zona u jedinicama lokalne i regionalne samouprave promi~e se ravnomjerniji razvoj Republike Hrvatske.
Pripremila: Aleksandra Zrinu{i}
Poduzetni~ke zone su uglavnom dio teritorija neke op}ine ili grada koji je radi poticanja gospodarske djelatnosti infrastrukturno opremljen, a nadle`na op}ina/grad omogu}ava dodatne pogodnosti. Od 2004. godine Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetni{tva odobrilo je oko 807 potpora za izgradnju poduzetni~kih zona u iznosu od 590 milijuna kuna. Dodijeljeno zemlji{te procjenjuje se na vrijednost od 700 milijuna kuna. Prednosti ulaganja u poduzetni~ke zone Temeljeni na ste~enim znanjima i iskustvima prilikom osnivanja ~etiriju poslovnih zona na podru~ju Grada Bjelovara ukupne povr{ine 300 ha zemlji{ta, u kojima posluje 30-ak tvrtaka s oko 500 zaposlenih, Grad Bjelovar je otvoreni grad za investitore. To potvr|uje i osnivanje budu}e industrijsko-poslovne zone Korenovo, na novih 178 ha zemlji{ta na izuzetno atraktivnoj lokaciji, uz budu}u autocestu prema Zagrebu. Privla~enje investitora izuzetno je zahtjevan posao koji iziskuje mnogo vremena, znanja i dodatnih pregovara~kih vje{tina. Prema rije~ima direktorice Poslovnog parka Bjelovar d.o.o. Adele Zobundìje, u Bjelovaru se kao komparativna prednost investitorima nude mnoge pogodnosti, {to se pokazalo izuzetno va`no prilikom razgovora sa zainteresiranim ulaga~ima. Te se prednosti mogu svesti na pet zlatnih pravila: povoljna cijena komunalno opremljenog zemlji{ta, brza registracija poslovnog subjekta, brzo isho|enje dozvola za gradnju objekata, ponuda kvalitetne i stru~ne radne snage te stru~ne i savjetodavne usluge u poslovanju od strane lokalne razvojne agencije. Direktor Industrijskog parka Nova Gradi{ka, Ivan Serti}, kaè kako tijekom 2010. raste iskazani interes doma}ih i stranih ulaga~a za ulaganja u parku, kako postoje}ih ulaga~a za dodatna ulaganja i {irenje poslovanja, tako i novih ulaga~a. Tvrtke Clarum i Ambala`ni servis u tijeku su novih ulaganja u drugu
fazu projekata, {ire i unaprje|uju svoje poslovanje. Tvrtke Martex, Elterm i Plin instalacije pripremaju se za po~etak ulaganja, koji se o~ekuje na prolje}e 2011. -U pripremi smo po~etka izgradnje proizvodnih hala za najam, tako da potencijalnom investitoru, uz infrastrukturno opremljeno zemlji{te na izvanrednoj lokaciji, moèmo ponuditi i kvalitetni proizvodni/poslovni prostor u najam pod povoljnim uvjetima, kao i s njim raditi na treningu budu}ih zaposlenika u Trening centru za nove tehnologije izdvaja Serti}. U pripremi su i nekoliko projekata vezanih uz proizvodnju opreme za obnovljive izvore energije (fotonaponske }elije), kao i realizacije odgovaraju}ih elektrana. Posebne pogodnosti za investitore -Svaki proces u privla~enju investitora je vrlo vaàn jer }e se temeljem svakog u~injenog koraka investitor lak{e opredijeliti za vi{e ponu|enih lokacija, ne samo u Hrvatskoj, nego i u drugim zemljama. Marketin{ke aktivnosti su najzna~ajnije, naro~ito u nastojanjima da prezentiramo na{e potencijale tamo gdje se nalaze investitori - kaè Doris So{i}, direktorica Regionalne razvojne agencije Porin d.o.o. Pozornost kod privla~enja investitora treba obratiti na specifi~nosti trì{ta u koje investitor dolazi, posebno s naglaskom na investitore koji jo{ nemaju svoja predstavni{tva u ovom, isto~nom dijelu Hrvatske, napominje Ivan Anu{i}, na~elnik op}ine Antunovac. -Kod specifi~nosti trì{ta prvenstveno mislim na potrebe i potraìvanja regije isto~ne Hrvatske koje se uglavnom odnose na poljoprivredu, prehrambenu i gra|evinsku industriju s osvrtom na ~injenicu da govorimo o trì{tu od 500.000 stanovnika, da se gospodarstvo nije jo{ u potpunosti oporavilo od Domovinskog rata i da svim renomiranim tvrtkama koje ve} duì niz godina posluju u regijama oko Splita, Zagreba i Rijeke, logi~kim slijedom treba predvidjeti i osigurati mogu}nost {irenja poslovanja i na ovo trì{te-poja{njava Anu{i}. Aktivnosti kojima }e privu}i investitore su kvalitetno i pomno osmi{ljen marke-
Privla~enje investitora izuzetno je zahtjevan posao koji iziskuje mnogo vremena, znanja i dodatnih pregovara~kih vje{tina.
www.mirakul.hr 37
Poduzetni~ke zone
Poduzetni~ke zone
Budu}i da svaki projekt traì odre|enu lokaciju za realizaciju, potrebno je imati infrastrukturno opremljeno zemlji{te kako bi se investicija mogla {to prije realizirati.
ting, ali i mogu}nost jedinice lokalne samouprave da kvalitetnom investitoru ponudi mogu}nosti smanjenja ili osloba|anja od komunalnog doprinosa i popratnih naknada, {to ovisi o konkretnim planovima pojedinog investitora (broj novozaposlenih, vrsta djelatnosti itd.). Uz sve navedeno, posebne pogodnosti investitorima nude se i zbog statusa podru~ja posebne dràvne skrbi prve kategorije. Anu{i} isti~e i prednosti Gospodarske zone u prometnoj povezanosti te njenom geografskom poloàju. Sa svakim se potencijalnim investitorom obavlja razgovor i, uvaàvaju}i njegove planove i potrebe, poku{ava ih se uskladiti s mogu}nostima lokane samouprave. Istraìvanja trì{ne potra`nje ukazuju da je raspoloìvost kvalificirane radne snage klju~an element za privla~enje tehnolo{ki orijentiranih direktnih stranih ulaganja. Drugi klju~ni faktori su atraktivnost lokacije lokacija, prometna povezanost, tro{kovi poslovanja, dodatne usluge. O~ito je da Hrvatska nije konkurentna za privla~enje stranih ulaganja (za radno intenzivna ulaganja smo preskupi, za tehnolo{ki intenzivna nemamo odgovaraju}e znanja i vje{tine. Kao ni odgovaraju}e poslovno okruènje), a nemamo jasne ciljeve i strategiju kako postati konkurentniji za privla~enje ulaganja na svjetskom trì{tu ulaganja, smatra Ivan Serti}. Industrijski park Nova Gradi{ka potencijalno predstavlja jednu od najkvalitetnijih ulaga~kih destinacija u ovom dijelu Europe. Izvanredna lokacija i infrastruktura, kompletan
paket poticajnih mjera na lokalnoj i dràvnoj razini, brz odgovor na potrebe i zahtjeve ulaga~a, razvoj aktivnosti Poslovno-inovacijskog centra vezano uz treninge u novim tehnologijama i institucionalne potpore poduzetni{tvu, ~ine visoko kvalitetan i diferenciran proizvod na trì{tu. Me|utim, gotovo izostanak proizvodno orijentiranih direktnih stranih ulaganja u Hrvatskoj i udaljenost od velikih centara, prvenstveno Zagreba, imaju negativan utjecaj na dinamiku ulaganja, zaklju~uje Serti}. Dràva financira samo iskori{tene zone MINGORP vi{e nema namjeru financirati zone bez poduzetnika ili izgradnju novih zona u podru~jima koja nisu do kraja iskoristila kapacitete postoje}ih zona. Prema Serti}evim rije~ima, gotovo sva ulaganja u 2009. i 2010. Zaustavljena su i ulaga~i ~ekaju bolja vremena (rast trì{ta, smanjenje cijene i ve}u dostupnost kapitala). Agencija za promicanje izvoza i ulaganja koja bi trebala igrati klju~nu ulogu u promoviranju Hrvatske u inozemstvu, privla~enju ulaganja te biti servis ulaga~ima u Hrvatskoj prvenstveno vezano za proizvodna ulaganja, umjesto da oja~a, unaprijedi i intenzivira rad, ukinuta je. Umjesto da koristimo iskustva susjednih zemalja koje imaju izvanredna iskustva u privla~enju direktnih stranih ulaganja i poticanju doma}ih ulaganja u proizvodnju, mi lutamo, smatra Serti}. -Najteè je u ovim kriznim vremenima prona}i poslove za jedinice lokalne samouprave radi nedostatka prora~unskih sredstava i poduzetnike koji manje ulaù i traè poduzetni~ke kredite. Najistaknutije aktivnosti na{e razvojne agencije usmjerene su na regionalni razvoj, privla~enje investitora i poticanje poduzetni{tva napominje So{i}. Naj~e{}i problemi koji se pojavljuju prilikom novih investicija vezani su uz neuskla|enost zemlji{nih knjiga i katastra, {to unato~ svim naporima do sada jo{ nije uskla|eno. Zbog toga ponekad investitori odustaju od ulaganja ili se okre}u lokacijama na kojima su ti problemi manji. Sljede}i problem koji se provla~i u poslovanju poduzetnika su veliki startni tro{kovi ulaganja (pla}anje doprinosa i naknada) prije nego se uop}e zapo~ne s izgradnjom. -[to se ti~e izgradnje i komunalnog opremanja poslovnih zona u RH od strane jedinica lokalne samouprave, najve}i je problem osigurati dovoljno sredstava, pa iako MINGORP odvaja zna~ajna sredstva za potpore ove naravi, u pojedinim jedinicama lokalne samouprave te{ko je osigurati dovoljno sredstava da bi se projekt uspje{no priveo kraju, tako da se u opremanje zona ulaè u prosjeku tri do pet godina, ovisno o veli~ini zone, {to je pojedinim investitorima predugo ~ekati, pa odlaze i investiraju u druge zemlje - upozorava Adela Zobundìja iz Poslovnog parka Bjelovar.
Poduzetni~ka zona Ogulin
Otok Otarijski 4e, PP 82 47300 Ogulin Tel: +385 47 584 168 +385 47 584 173 Fax: +385 47 584 175 e-mail: pozogka.t-com.hr direktorpozog.hr web: www.pozog.hr
Zona malog gospodarstva Lug Sveti Kri` Za~retje

Trg hrvatske kraljice Jelene 1 49223 Sveti Kri` Za~retje Tel: + 385 049 227 764 Fax: + 385 049 227 850 e-mail: infosveti-kriz-zacretje.hr web: www.sveti-kriz-zacretje.hr
Ukupna povr{ina: 98~ ha, neposredno uz auto cestu Zagreb-Split te magistralnu èljezni~ku prugu Zagreb Rijeka, gra|evinske ~estice od 3000 do 65500 m s mogu}no{}u pro{irenja do 100.000m Infrastruktura: zemlji{te opremljeno cestovnom te komunalnom infrastrukturom elektroopskrbe, vodovoda i kanalizacija s priklju~kom na pro~ista~ otpadnih voda. Pripremljena je dokumentacija za dovo|enje prirodnog plina, telekomunikacija i industrijskog kolosijeka Profil tvrtaka: za obavljanje svih gospodarskih djelatnosti proizvodnje, usluga i trgovine Cijena zemlji{ta: zemlji{te se prodaje putem javnog natje~aja s po~etnom cijenom 8,00 za 1 m uz mogu}nost obro~ne otplate i povrata dijela kupoprodajne cijene ovisno o broju novozaposlenih radnika Ostale pogodnosti za investitore: osloba|anje od pla}anja propisanog komunalnog doprinosa u cijelosti i umanjenje pla}anja propisane komunalne naknade, nije uvedena obaveza pla}anja prireza na porez na dohodak na podru~ju Grada Ogulina
Ukupna povr{ina: 97 ha Infrastruktura: struja, voda, plin, telekomunikacije, cesta Profil tvrtaka: proizvodne i uslu`ne djelatnosti Ostale pogodnosti za investitore: - poduzetnici koji isklju~ivo investiraju u proizvodne pogone osloba|aju se pla}anja komunalnog doprinosa - poduzetnici koji isklju~ivo investiraju u proizvodne pogone u prvoj godini poslovanja oslobo|eni su pla}anja komunalne naknade - logisti~ka potpora kod otkupa zemlji{ta od privatnih vlasnika te rje{avanje poslova u katastru i zemlji{no-knji`noj slu`bi - posredovanje u odnosima s tvrtkama komunalne infrastrukture
Najzastupljenije djelatnosti u poduzetni~kim zonama

Djelatnosti koje }e biti zastupljene u Gospodarskoj zoni Antunovac su mje{ovite i nema ograni~enja, osim za one djelatnosti {tetne za okoli{ i zdravlje ljudi. Zasada poslovanje u Zoni otvaraju investitori iz prehrambeno-prera|iva~ke i ugostiteljske djelatnosti te djelatnosti zastupni{tva i veleprodaje. Uz ovakvu dinamiku rada, nadaju se tijekom sljede}e godine imati izgra|enu i popunjenu Zonu te znatan broj zaposlenih.
Industrijski park Nova Gradi{ka razvija se kao multi-sektorski industrijski park s usmjerenjem na prehrambeno-prera|iva~ku, metaloprera|iva~ku, drvoprera|iva~ku industriju, elektro industriju, te u narednom razdoblju na industriju vezanu uz obnovljive izvore energije. Trenutno imaju jedanaest malih investitora proizvodnoprera|iva~ke i proizvodno-uslu`ne djelatnosti s oko 150 zaposlenih koji se bave: proizvodnjom tjestenine i proizvoda na bazi tijesta, proizvodnjom kartonske ambalaè, proizvodnjom ALU i PVC stolarije, proizvodnjom plasti~nih proizvoda, proizvodnjom namje{taja za dje~je vrti}e i {kole te proizvodnjom elektro opreme.
www.mirakul.hr 39
Poduzetni~ke zone
Poduzetni~ke zone
Poduzetni~ka zona grad Kutina

Industrijsko-logisti~ka zona Kutina Sisa~ka ulica bb, 44320 Kutina Tel: +385 (0)44 692-010 E-mail: gospodarstvokutina.hr Web: www.kutina.hr
Poduzetni~ka zona grad Kutina
Poduzetni~ka zona II Virovitica

Grad Virovitica Trg kralja Tomislava 6/2 33000 Virovitica Tel: +385 33 721 981 Fax: +385 33 721 211 e-mail: gospodarstvovirovitica.hr web: www.virovitica.hr
Poduzetni~ka zona III Virovitica

Grad Virovitica Trg kralja Tomislava 6/2 33000 Virovitica Tel: +385 33 721 981 Fax: +385 33 721 211 e-mail: gospodarstvovirovitica.hr web: www.virovitica.hr
Ukupna povr{ina: 120 ha Infrastruktura: struja, voda, kanalizacija, plin, telekomunikacije, cesta, javna rasvjeta dovoljnog kapaciteta, ovisno o interesu investitora Profil tvrtaka: za izgradnju logisti~kih terminala velikih povr{ina, skladi{no-manipulativne objekte, postrojenja i povr{ine i industrijska postrojenja, uz navedeno planirani su i prate}i sadràji Cijena zemlji{ta: od 8,00 do 50,00 kn za m, ovisno o investiciji Ostale pogodnosti za investitore: U 100% vlasni{tvu Grada Kutine, osloba|anje 75% do100% od komunalnog doprinosa, Grad Kutina osigurava sve komunalne priklju~ke na parcelu gra|enja o svom tro{ku, sufinanciranje tro{kova priklju~ka na mreù HEP-a, osloba|anje investitora naknade za priklju~enje na komunalnu infrastrukturu (100%), maksimalno ubrzanje izdavanja dokumenata i dozvola za gra|enje - u nadle`nosti Grada, smanjivanje poreza na tvrtku, sufinanciranje edukacije ili prekvalifikacije radne snage
Poslovna zona Kutina II - PZK II Ulica poslovna zona I, 44320 Kutina Tel: +385 (0)44 692-010 E-mail: gospodarstvokutina.hr Web: www.kutina.hr Ukupna povr{ina: 7 ha Infrastruktura: struja, voda, kanalizacija, plin, telekomunikacije, cesta, javna rasvjeta Profil tvrtaka: proizvodna, radionice, uslu`na - servisna, trgova~ka servisna, trgova~ka (ograni~eno) Cijena zemlji{ta: od 8,00 do 50,00 kn za m, ovisno o investiciji Ostale pogodnosti za investitore: U 100% vlasni{tvu Grada Kutine, osloba|anje 75% do100% od komunalnog doprinosa, Grad Kutina osigurava sve komunalne priklju~ke na parcelu gra|enja o svom tro{ku, sufinanciranje tro{kova priklju~ka na mreù HEP-a, osloba|anje investitora naknade za priklju~enje na komunalnu infrastrukturu (100%), maksimalno ubrzanje izdavanja dokumenata i dozvola za gra|enje - u nadle`nosti Grada, smanjivanje poreza na tvrtku, sufinanciranje edukacije ili prekvalifikacije radne snage Ukupna povr{ina: 6,68 ha Infrastruktura: struja, voda kanalizacija plin, telekomunikacije, cesta, javna rasvjeta Profil tvrtaka: proizvodne, uslu`ne, skladi{ne, trgova~ke nema posebnih ograni~enja Cijena zemlji{ta: 50 kn za proizvodne, 100 kn za uslu`ne, 150 kn za skladi{ne, 250 kn za trgova~ke djelatnosti Ostale pogodnosti za investitore: - Osloba|anje komunalne naknade za novoosnovane proizvodne tvrtke i obrte 1. godine 75%, 2. godine 50%, 3. godine 25%. - Pla}anje komunalnog doprinosa na 12 rata bez kamata - U proizvodnim djelatnostima kod zapo{ljavanja iznad 50 novozaposlenih umanjuje se cijena za 50%
Ukupna povr{ina: 33,73 ha Infrastruktura: struja, voda kanalizacija plin, telekomunikacije, cesta, javna rasvjeta Profil tvrtaka: proizvodne, uslu`ne, skladi{ne, trgova~ke nema posebnih ograni~enja Cijena zemlji{ta: 50 kn za proizvodne, 100 kn za uslu`ne, 150 kn za skladi{ne, 250 kn za trgova~ke djelatnosti Ostale pogodnosti za investitore: - Osloba|anje komunalne naknade za novoosnovane proizvodne tvrtke i obrte - godine 75%, 2. godine 50%, 3. godine 25%. - Pla}anje komunalnog doprinosa na 12 rata bez kamata - U proizvodnim djelatnostima kod zapo{ljavanja iznad 50 novozaposlenih umanjuje se cijena za 50%
Poslovno industrijska zona A, \ur|evac Stjepana Radi}a 1

48350 \ur|evac Tel: +385 48 811 052 grad-djurdjevackc.t-com.hr web: www.djurdjevac.hr
Industrijski park Nova Gradi{ka

Trg kralja Tomislava 1 35400 Nova Gradi{ka Tel. +385 35 359 910 Fax: +385 35 359 911 e-mail: infoipng.hr web: www.ipng.hr
Poduzetni~ka zona Sjever Virovitica Grad Virovitica

Trg kralja Tomislava 6/2 33000 Virovitica Tel: +385 33 721 981 Fax: +385 33 721 211 e-mail: gospodarstvovirovitica.hr web: www.virovitica.hr
Poduzetni~ka zona Zapad Virovitica Grad Virovitica

Trg kralja Tomislava 6/2 33000 Virovitica Tel: +385 33 721 981 Fax: +385 33 721 211 e-mail: gospodarstvovirovitica.hr web: www.virovitica.hr
Ukupna povr{ina: 80,00 ha Infrastruktura: struja, voda, kanalizacija, plin, telekomunikacije, cesta, èljeznica, javna rasvjeta, prilaz s dràvne ceste D2 Profil tvrtaka: proizvodne i uslu`ne, nema posebnih ograni~enja, osim djelatnosti neprihvatljivih u vodoza{titnom pojasu Cijena zemlji{ta: 12,00 kn/m za proizvodne djelatnosti i 250,00 kn/ m za uslu`ne djelatnosti i trgovinu Ostale pogodnosti za investitore: u slu~aju otvaranja novog pogona radi pro{irenja proizvodnje ili novog zapo{ljavanja radnika osloba|aju se obaveza pla}anja komunalne naknade te poreza na tvrtku i to: prve godine u iznosu 100%, druge godine 50 % iznosa i tre}e godine 25% iznosa. Investitori koji grade gra|evine namijenjene za poduzetni~ku djelatnost osloba|aju pla}anja komunalnog doprinosa i to u iznosu od 50%. Za ve}a ulaganja u poduzetni~ke djelatnosti te u slu~aju novog zapo{ljavanja tako|er se moè djelomi~no ili u potpunosti osloboditi pla}anja komunalnog doprinosa o ~emu odluku donosi Gradsko vije}e Grada \ur|evca.
Ukupna povr{ina: 82 ha (faza 1) + 60 ha (faza 2) Infrastruktura: kompletno izgra|ena Profil tvrtaka: proizvodne djelatnosti Cijena zemlji{ta: 25 kn/m Ostale pogodnosti za investitore: Izvanredna lokacija uz autocestu E70, izgra|ena kompletna infrastruktura do granice parcele investitora, profesionalna potpora investitoru u svim fazama realizacije projekta, brz odgovor na zahtjeve ulaga~a, lokalni poticaji i olak{ice, mogu}nost dugoro~nog najma proizvodnog prostora te aktivnosti Poslovno-inovacijskog centra ~ine Industrijski park Nova Gradi{ka jednim od najkvalitetnijih mjesta za ulaganje u Regiji.
Ukupna povr{ina: 21,18 ha Infrastruktura: djelomi~no - struja, voda kanalizacija plin, telekomunikacije, cesta, javna rasvjeta Profil tvrtaka: proizvodne, uslu`ne, skladi{ne, trgova~ke nema posebnih ograni~enja Cijena zemlji{ta: 50 kn za proizvodne, 100 kn za uslu`ne, 150 kn za skladi{ne, 250 kn za trgova~ke djelatnosti Ostale pogodnosti za investitore: - Osloba|anje komunalne naknade za novoosnovane proizvodne tvrtke i obrte 1. godine 75%, 2. godine 50%, 3. godine 25%. - Pla}anje komunalnog doprinosa na 12 rata bez kamata - U proizvodnim djelatnostima kod zapo{ljavanja iznad 50 novozaposlenih umanjuje se cijena za 50%
Ukupna povr{ina: 106,25 ha Infrastruktura: djelomi~no - struja, voda kanalizacija plin, telekomunikacije, cesta, javna rasvjeta Profil tvrtaka: proizvodne, uslu`ne, skladi{ne, trgova~ke za poslovne subjekte kojima treba ve}a povr{ina Cijena zemlji{ta: 50 kn za proizvodne, 100 kn za uslu`ne, 150 kn za skladi{ne, 250 kn za trgova~ke Ostale pogodnosti za investitore: - Osloba|anje komunalne naknade za novoosnovane proizvodne tvrtke i obrte 1. godine 75%, 2. godine 50%, 3. godine 25%. - Pla}anje komunalnog doprinosa na 12 rata bez kamata - U proizvodnim djelatnostima kod zapo{ljavanja iznad 50 novozaposlenih umanjuje se cijena za 50%
www.mirakul.hr 41
Poduzetni{vo
Bankarstvo
Poslovni Salon 2010 UZLET!

Regionalna konferencija i sajam o poslovanju malog i srednjeg poduzetnitva odrat }e se u Zagrebu 2. i 3. prosinca 2010. u Hypo EXPO XXI centru, s ciljem osnaivanja kreativnosti i inovativnosti poduzetnika. Tema ovogodinjeg Poslovnog Salona 2010 bit }e poslovanje u malom i srednjem poduzetnitvu, koje je nositelj modernih gospodarstava
Koliko smo duboko zaglibili u ralje recesije? Dovoljno govore podatci Svjetske banke prema kojima od trideset zemalja sredinje Azije i istone Europe Hrvatska stoji vrsto na predzadnjem mjestu, zajedno s Rumunjskom i Latvijom. Jedini iza nas je Kirgistan, s etiri postotnim padom BDP-a. Nije BDP jedini tuan pokazatelj. Kada govorimo o konkurentnosti, zapeli smo negdje izme|u Gvatemale i Bocvane. Po kreditnom rejtingu smo u istoj kai s Bugarskom, Tunisom, Papuom Novom Gvinejom, Barbadosom Po rang listi medijskih sloboda daleko smo iza Kosova i Crne Gore. Pati li nam drava kronino od loeg gospodarstva ili postoji nada u bolje sutra? Naravno da postoji! Lei upravo u kreativnosti, inovativnosti i proaktivnosti malih i srednjih poduzetnika. Oni mogu pruiti neto novo, dati Hrvatskoj konkurentsku prednost i gospodarski uzlet koji nam je toliko potreban. Upravo stoga tema ovogodinjeg Poslovnog Salona 2010 bit }e poslovanje u malom i srednjem poduzetnitvu, koje je nositelj modernih gospodarstava. Ovaj izlagako-edukativni doga|aj prvenstveno je namijenjen malim i srednjim poduzetnicima, ali i managerima iz velikih korporacija jer }e svi oni usvojiti mnoge nove poslovne vrijednosti. Poslovni Salon 2010 UZLET ove godine priprema i poslovni sajam, gdje }e se predstaviti tvrtke koje pomau u poslovanju (tisak, poslovni softver/hardver, knjigovodstveni servis, industrijski dizajn). Poslovni sajam i konferencija odrat }e se 2. prosinca u Zagrebu, u velebnom konferencijskom centru Hypo EXPO XXI, u organizaciji agencije Marketing odjel te Abaculus znanja za poslovno savjetovanje. Drugi dan, 3. prosinca, bit }e odrana besplatna radionica za sve neinformatiki strune poduzetnike. Davor Banovi} iz tvrtke Pet minuta odrat }e peterosatnu radionicu za poslovne IT neznalice (i znalce) - Google Apps. Ove }e godine konferenciju posjetiti novi predavai s aktualnim predavanjima, ali i neki stari i iskusni znanci. Neki od ovogodinjih predavaa su: mr.sc. Elvira Mlivi} Bude to kupci ele od nas?, Jasna Bratuli} Upravljanje konfliktima, Damirka Petrovi} Telefon kao kanal (ne)uspjene prodaje, Davor Banovi} Besplatne Google aplikacije u Vaoj tvrtki, Sr|an Roje Konkurentnost povjerenja te poznata poduzetnica Manuela ola Ori}. U sklopu Poslovnog Salona 2010 odrat }e se i BSD Business Speed Dating, brz nain upoznavanja partnera iz vaih snova. Upoznati idealnog poslovnog partnera doista nije jednostavno te }e ovaj nain upoznavanja i razmjene kontakata uvelike olakati i ubrzati taj proces. BSD prua jedinstvenu priliku svim sudionicima i tvrtkama da sudjeluju u kratkom fokusiranom privatnom sastankom s ciljanim potencijalnim partnerima. Prijave su otvorene na slubenoj web stranici konferencije (www.poslovnisalon.com/2010)! Medijski poslovni sajam i konferenciju Poslovni Salon 2010 pratit }e renomirani hrvatski mediji: portali Jutarnji.hr, Tportal.hr, Veernji.hr, MojPosao.net i tiskovine VIDI, LIDER te BIZdirekt.
Pla}anje putem mobilnih telefona tek u za~etcima

Privremeni nerevidirani podatci HNB-a za kreditne institucije pokazuju da je ukupna dobit kreditinih institucija u RH koje ~ine 32 banke, dvije {tedne banke i pet stambenih {tedionica krajem lipnja iznosila 2,24 mlrd kuna i bila je za oko 25% nià u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.
Pripremila: Jasmina Fija~ko
U prvoj polovici godine od ukupno 32 banke na doma}em trì{tu, 25 ih je ostvarilo dobit, dok je sedam banaka iskazalo gubitak. Gubitak su iskazale obje {tedne banke i jedna stambena {tedionica. Najuspje{nije su u prvom polugodi{tu poslovale Zagreba~ka banka, Privredna banka, Erste&Steiermrkische bank, Raiffeisenbank Austria i Socit Gnrale-Splitska banka, dok je najlo{iji rezultat iskazala Banka Kovanica. Banke su krajem lipnja ostvarile ukupnu dobit u iznosu od 2,22 mrld kn, a ukupna aktiva banaka iznosila je 379,31 mlrd kn. Ukupna aktiva kreditnih institucija porasla je u odnosu na isto razdoblje 2009. godine za 2,62%, dok je ukupna aktiva banaka porasla za 2,73% u odnosu na godinu dana ranije. Prema veli~ini ukupne aktive prednja~i Zagreba~ka banka, koja je po dobiti i imovini tre}a na ljestvici stotinu najve}ih banaka u regiji jugoisto~ne Europe. Oscilacije na svjetskim valutnim trì{tima Promjene na valutnim trì{tima najvi{e osje}aju gospodarski subjekti orijentirani na uvoz i izvoz. Oni ostvaruju najve}i volumen transakcija i najvi{e su izloèni rizicima promjene te~ajeva. Uvoznici i izvoznici koji trguju dolarima tijekom godine najvi{e su osjetili promjene na valutnom trì{tu vezane uz dolare. Kod porasta vrijednosti dolara hrvatski izvoznici osjetili su pove}anje prihoda kroz pozitivne te~ajne razlike, no s druge strane, dolarski uvoznici imali su
pove}anje tro{kova. U prvom nacrtu zajedni~kog priop}enja ~lanica G20, dvadeset najve}ih razvijenih gospodarstava u razvoju, ~lanice se spremaju obvezati da u budu}nosti ne}e nastojati umjetno odràvati te~aj doma}e valute na niskoj razini. Ministri financija vode}ih svjetskih gospodarstava spremni su se suprotstaviti valutnom ratu kojega su se svi pribojavali. Te~aj eura i dolara na doma}em trì{tu vjerojatno ne}e imati zna~ajnijih oscijalacija jer je reguliran od strane HNB-a. Najtraèniji bankarski proizvodi i usluge Najtraènijim bankarskim proizvodima i uslugama i dalje pripadaju kreditni i {tedni proizvodi, kao i transakcijski ra~uni . U Splitskoj banci u ovom trenutku me|u gra|anima su najtraèniji gotovinski nenamjenski krediti, kao i paketi uz teku}e ra~une. U segmentu poduzetni{tva, od-
Doma}e banke ne zaostaju u svojoj ponudi za svjetskim trendovima.
Fotografija s prologodinjeg Poslovnog Salona
Inovacije u bankarskom poslovanju

Doma}e banke ne zaostaju u svojoj ponudi za svjetskim trendovima. Uspje{no se prilago|avaju novonastalim uvjetima i vrlo brzo reagiraju na potrebe klijenata. Ponuda proizvoda i usluga namijenjenih gra|anima i poslovnom sektoru pribliàva se standardima razvijenih zemalja. Prostora za razvoj novih inovacija jo{ uvijek ima, a oslu{kuju}i èlje i potrebe klijenata doma}i bankari zasigurno }e nastaviti razvijati nove proizvode.
www.mirakul.hr 43
Teme koje }e pokriti ovogodinji Poslovni Salon 2010 su:

prodajna komunikacija telefonom pisanje priop}enja za javnost prodaja intelektualnih usluga rjeavanje konflikata - u govori o radu i njihovo raskidanje - porezni savjeti - iskustveni marketing
PROMO
Bankarstvo
Kako bi svojim klijentima omogu}ili uvid u transakcije koje obavljaju, ve}ina karti~ara nudi razne online usluge.
nosno pravnih osoba, najvi{e zainteresiranosti biljeè za kreditiranjem likvidnosti klijenata kako svojim izvorima, tako i kroz HBOR programe za oporavak gospodarstva. U malom i srednjem poduzetni{tvu krediti su se davali svim djelatnostima, a najvi{e slobodnim zanimanjima, poduzetnicima vezanim za turisti~ku djelatnost te trgovcima {to se ti~e investicijskih kredita vezanih za ulaganja u nove pogone, poslovne objekte ili opremu. [to se ti~e kratkoro~nih kredita i kredita za likvidnost, Splitska banka je kreditirala sve segmente malog i srednjeg poduzetni{tva koje su imali te{ko}e s likvidno{}u. Kreditna aktivnost pokazuje blagi porast u odnosu na prethodnu godinu, nagla{avaju iz Splitske banke. U Hypo Alpe-Adria bank navode da su najtraènije skupine proizvoda kreditni proizvodi (stambeni krediti i nenamjenski krediti), {tedni proizvodi (Mudro uokvirena {tednja i Hyper {tednja s premijom), transakcijski proizvodi (teku}i ra~un), kartice (Visa revolDobit (gubitak) prije oporezivanja u tisu}ama kuna i postotcima 661.503 430.157 336.358 266.244 196.740 184.806 54.046 41.604 26.364 21.942
ving co-branded GRAWE) i servisi (HypoNet). U OTP banci koja ima {iroku ponudu svih proizvoda i usluga za gra|ane, navode da su njihovi klijenti izuzetno pozitivno reagirali na uslugu eLEMENT Internet bankarstvo koju stalno unapre|uju te Visa web prepaid karticu, koja osigurava sigurnu kupovinu putem Interneta. Sigurnost kupovine VISA web prepaid karticom jam~i Prepaid model, odnosno uplatom na VISA web ra~un korisnik sam odre|uje limit kartice. Transakcije pla}anja putem Interneta osigurava tvrtka Croatia osiguranje i u svakom trenutku mogu}a je kontrola tro{kova i financija putem Interneta ili telefona uz uslugu OTPdirekt. Specifi~nost prepaid modela VISA web prepaid karticu ~ini posebno prikladnom za sve situacije u kojima je rizik od zlouporabe, gubitka ili kra|e kartice ve}i nego obi~no. Karti~ari u HROK-u Karti~ari su se po~etkom godine udruìli s Hrvatskim registrom obveza po kreditima (HROK-om) koji im pruà cjelovite informacije o ukupnoj kreditnoj zaduènosti klijenta. Na ovaj na~in karti~ari lak{e procjenjuju kreditnu izloènost klijenta i ujedno sprje~avaju njegovu prezaduènost. Kako bi svoje zakonodavstvo prilagodila zakonodavstvu EU, RH je donijela Zakon o potro{a~kom kreditiranju koji obvezuje sve izdavatelje kredita da prije sklapanja ugovora o kreditu procijene kreditnu sposobnost klijenta uvidom u dostupne kreditne registre. Sporazum o ustroju i kori{tenju HROK-a potpisali su Erste Card Club d.d., PBZ Card d.o.o. te SG Consumer finance d.o.o. (CrediFlex). On-line usluge na karti~arskom trì{tu Kako bi svojim klijentima omogu}ili uvid u transakcije koje obavljaju, ve}ina karti~ara nudi razne online usluge, a mnogo truda ulaù u sigurnost kupovine putem Interneta za koju danas moèmo re}i da je u potpunosti sigurna. PBZ Card za korisnike PBZ Card kartica omogu}uje internetski pregled tro{kova po svakoj kartici, pregled ra~una i mogu}nost pla}anja ra~una. American Express nudi izvje{taje koji mogu pomo}i kao suvremen i vrijedan alat za unaprje|enje poslovanja, planiranje poslovnih aktivnosti i odabir poslovnih strategija. Online usluga Business Account omogu}uje uvid u profile kupaca (korisnika American Express kartica), pregled prometa, mogu}nosti online aùriranja podataka, uvid i pristup korisni~kom ra~unu od strane vi{e korisnika te pregled prometa po svim prodajnim mjestima, ugovorima uz kori{tenje jednog korisni~kog imena i lozinke. Besplatne On-line usluge Diners Cluba olak{avaju kori{tenje Diners Club kartice te omogu}avaju pregled i potpunu kontrolu tro{kova. Nude usluge: e-ra~una, pregleda tro{kova, nagradni program, DinersTel, izbor termina ra~una, SMS Info te kupnju VIPme, Simpa, TELE2 i Tomato bonova.
Redni Naziv institucije broj 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. Zagreba~ka banka d.d. Privredna banka Zagreb d.d. Erste & Steiermrkische Bank d.d. Raiffeisenbank Austria d.d. Socit Gnrale-Splitska banka d.d. Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. Hrvatska po{tanska banka d.d. Otp banka Hrvatska d.d. Me|imurska banka d.d. Volksbank d.d.
Razvoj e-bankarstva Internet bankarstvo svakodnevno se nadogra|uje novim funkcionalnostima i prilago|ava potrebama gra|ana i tvrtaka. U OTP banci nude eLEMENT Internet bankarstvo za gra|ane koje omogu}uje obavljanje raznih transakcija kori{tenjem tokena te eLEMENT Internet bankarstvo za poslovne subjekte. Gra|ani putem eLEMENT mogu obavljati financijske transakcije bez odlaska u banku, a financije su im uvijek nadohvat ruke: kod ku}e, na poslu, na putu, u kafi}u, 24 sata dnevno, sedam dana u tjednu. eLEMENT Internet bankarstvo za poslovne subjekte nudi niz mogu}nosti: pregled stanja i prometa na kunskim i deviznim ra~unima, zadavanje individualnih naloga i zbrojnih naloga za pla}anje u zemlji, zadavanje naloga prema inozemstvu, odabir dana izvr{enja naloga, izmjenu naloga, mogu}nost dvije autorizacije platnoprometnih naloga, kreiranje baze vlastitih predloàka, prijenos datoteka uplata pla}a, autorizacija zaklju~nica, pregled akreditiva, jamstva, kredita, oro~enja i ovlasti, pregled po VISA Business karticama, pregled po CASH POOLING-u, ispis izvoda i preuzimanje u obliku datoteke, pregled obra~unatih naknada, samostalno dodjeljivanje razine ovlasti za kori{tenje eLEMENT kartice i tokena ostalim korisnicima unutar tvrtke, uslugu Knjigovodstveni servisi, (poslovni subjekti koji se bave pruànjem knjigovodstvenih usluga mogu preko svoje eLEMENT-e s jednom karticom ili tokenom koristiti sve mogu}nosti poslovanja po svojim i ra~unima svojih klijenata, sukladno razini ovlasti koje im njihovi klijenti dodijele) posebna ponuda za stanoupravitelje. Upotrebom Internet bankarstva Splitske banke klijent je u mogu}nosti obavljati interne prijenose, pla}anje obveza po kreditima u banci ili u drugim bankama, pla}anje komunalnih usluga, devizna pla}anja, konverzije... i sl. Tu je i SB e-POS, cjelovito rje{enje za on-line prodaju robe i usluga putem kartica. Ova usluga je idealna za tvrtke koje tek zapo~inju prodaju roba i/ili usluga te u fazi uhodavanja posla nastoje smanjiti obujam razli~itih tro{kova koji su neizbje`ni u klasi~nom du}anu. S druge strane, za ve} etablirane trgovce SB e-POS predstavlja dodatni prodajni kanal koji omogu}ava prodaju izvan prostora du}ana, tj. vremenski neograni~en pristup artiklima i uslugama 24h svih sedam dana u tjednu. Jedna od klju~nih karakteristika usluge SB e-POS je sigurnost pla}anja karticom za kupca i prodavatelja. Usluga SB e-POS Splitske banke podràva sve vrste doma}ih i inozemnih kartica, kreditnih i debitnih kartica: Visa, Visa Electron, MasterCard, Maestro. Usluga pla}anja putem mobilnih telefona se upravo razvija u Splitskoj banci i uskoro }e biti u ponudi. Hypo Alpe-Adria bank svojim klijentima nude usluge HYPOnet Internet bankarstvo i HYPOe Trade.
www.mirakul.hr 45
Pregled 10 najboljih banaka prema dobiti prije oporezivanja, izvor: HNB, Privremeni nerevidirani podatci za kreditne institucije, na dan 30. lipnja 2010. (prilago|eno)
Redni Naziv institucije broj 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. Zagreba~ka banka d.d. Privredna banka Zagreb d.d. Erste & Steiermrkische bank d.d. Raiffeisenbank Austria d.d. Hypo Alpe-Adria-Bank d.d. Socit Gnrale-Splitska banka d.d. Hrvatska po{tanska banka d.d. Otp banka Hrvatska d.d. Volksbank d.d. Me|imurska banka d.d. Ukupna aktiva u tisu}ama kuna i postocima 93.653.869 63.793.638 48.849.627 39.742.474 38.919.684 26.928.993 14.150.594 12.730.918 7.788.117 2.879.049
Pregled 10 najboljih banaka prema ukupnoj aktivi, izvor: HNB, Privremeni nerevidirani podatci za kreditne institucije, na dan 30. lipnja 2010. (prilago|eno)
Bankarstvo
prilago|avaju}i se trì{nim kretanjima i sudjeluju}i poticajnim akcijama (kreditiranjem). Splitska banka koja je kontinuirano aktivna na trì{tu nekretnina prilago|ava se kretanjima na trì{tu nekretnina, te unato~ trenutnoj situaciji na trì{tu stanova i nadalje selektivno financira nove kvalitetne projekte stanogradnje renomiranih developera. Na trì{tu komercijalnih nekretnina Banka pove}ava svoje aktivnosti, te smatra da postoji zna~ajan potencijal za nove projekte u segmentima uredskog prostora, maloprodajnih nekretnina i industrijskih nekretnina. Hypo Alpe-Adria-Banka uvela je posebne akcijske uvjete za nove stambene kredite (kupnja nekretnine) s valutnom klauzulom u eurima uz kamatnu stopu ve} od 6% za klijente banke i 50% niè naknade za obradu kredita od redovnih. Za kredite koji su namijenjeni za adaptaciju, rekonstrukciju, dogradnju ili zavr{etak gradnje nekretnine, u iznosu od 5.000 do 75.000 eura u kunskoj protuvijednosti, Hypo nudi kamatnu stopu od 6,90% do 8,10%. Akcija novih uvjeta stambenih kredita trajat }e od 1. listopada do 31. prosinca 2010. godine, a kamatne stope bit }e fiksne na rok od jedne godine, nakon ~ega }e se primijeniti tada vaè}e kamatne stope za pojedinu kategoriju kredita. Hypo banka je odlu~ila sniziti kamatnu stopu na ugovorene redovne stambene kredite s valutnom klauzulom u {vicarskim francima za 0,25 postotnih bodova, po~ev{i s anuitetima koji dospijevaju u prosincu ove godine. Time nastoje pomo}i najugroènijem segmentu klijenata, gra|anstvu koji su iz raznih, trì{no uvjetovanih razloga zapali u te{ko}e s otplatom svojih kreditnih obveza. Edukativne radionice za gra|ane Prema rije~ima Ivane Prgomet, savjetnice za odnose za javno{}u, Hrvatska udruga banaka }e potkraj listopada objaviti termine odràvanja besplatnih radionica za gra|ane o upravljanju osobnim financijama, kao i za novi modul (radionicu) o {tednji i ulaganju, odnosno osnovama {tednje i ulaganja. Tako|er, nakon ~etiri godine izvo|enja radionice o upravljanju osobnim financijama uìvo, na njihovim Internet stranicama dostupna je i interaktivna radionica. Upravljanje osobnim budètom svrstava se u temeljna znanja dobrog upravljanja financijama. Na 212 radionica, koliko ih je odràno od 2006. godine do danas, sudjelovalo je oko 1650 polaznika. Povratni utisci polaznika radionica, kao i {ire javnosti, izuzetno su pozitivni te je oko 98% polaznika izjavilo da }e radionicu nekome preporu~iti, najvi{e prijateljima i kolegama s posla. Radionice su jo{ uvijek unikatan primjer me|usektorske suradnje u kojoj banke ulaù u zajednicu te zajedni~ki podiù razinu znanja gra|ana o ovako va`noj temi - osobnim financijama.
www.mirakul.hr 47
Kako se efikasno upravlja rizicima?

Bankari na doma}em trì{tu ve} duè vrijeme posebnu pozornost posve}uju procesima upravljanja rizicima za koje smatraju da su klju~ni za uspje{nost poslovanja. Splitska banka i prije kriznog razdoblja provodi konzervativnu politiku kreditiranja, {to ima za posljedicu ~injenicu da kao banka nisu morali posebno prilago|avati svoju politiku rizika, a i da su dalje ispod trì{nog prosjeka po postotku lo{ih kredita. Ako govorimo o gra|anstvu, jedina promjena je da se sada za odobrenje kredita, osim samih primanja klijenata, u obzir uzima i status poduze}a u kojem je zaposlen, navode iz Splitske banke. Iz Hypo Alpe-Adria bank navode da se u protekle dvije godine makroekonomska situacija u dràvi zna~ajno promijenila, {to je dovelo do toga da je ve}i naglasak na upravljanju rizicima, ali se na~in poslovanja u bitnim aspektima nije zna~ajno promijenio.
Ve}ina banaka aktivno sudjeluje na trì{tu nekretnina prilago|avaju}i se trì{nim kretanjima i sudjeluju}i poticajnim akcijama (kreditiranjem).
HYPOnet pruà pregled svih va`nijih informacija po ra~unima, pregled kredita i kartica, narud`be (promjena osobnih podataka, trajni nalozi itd.), kreiranje svih vrsti platnih naloga, poslovanje s fondovima, pregled priljeva, preuzimanje skupnih datoteka iz aplikacije klijenta u HYPOnet i obrnuto (download/upload) i jo{ mnogo toga. HYPOe Trade omogu}ava direktan pregled vrijednosnih papira sa Zagreba~ke burze sa svim podatcima, kupovina i prodaja vrijednosnih papira, pregled prometa, vlastiti portfelj itd. Svakodnevno rade na unaprje|enju postoje}ih funkcionalnosti kao i na razvoju novih, kako bi klijentima ponudili {to ve}u paletu usluga koje mogu obavljati putem HYPOneta te opravdali njihovo povjerenje. Implementacija pla}anja putem mobilnih ure|aja u planu je za sljede}u godinu. Aktivnost banaka na trì{tu nekretnina Ve}ina banaka aktivno sudjeluje na trì{tu nekretnina
Bankarstvo
Bankarstvo
uobi~ajeno. Na àlost, razdoblje u kojem je ve}ina Hrvata u{la na trì{te kapitala ujedno je predstavljalo labu|i pjev jednog poduèg razdoblja rastu}eg trenda. Razine na kojima su se tada nalazile cijene nekih dionica sada su gotovo nedosti`ne, a trì{tem dominiraju uglavnom lo{e vijesti. Pali su i prometi koji u kombinaciji s padom cijena odvra}aju veliku ve}inu ulaga~a od trgovanja. Dakle, gledaju}i s tog aspekta, stvari su i{le na gore. No, ono {to se ne moè vidjeti iz golih brojki, ono u ~emu smo postali bolji jest napredak u tehnologiji i regulativi trgovanja. Spremni smo za trenutak kada }e krivulja aktivnosti u brokerskom poslovanju opet krenuti uzlaznom putanjom! O kakvim novitetima govorite? Primjerice, mogu}nost zadavanja naloga putem internetske platforme SB e-trder omogu}ila je investitorima gotovo trenuta~nu reakciju na bilo koju informaciju te ravnopravno sudjelovanje malim ulaga~ima. Naravno, takva rje{enja zahtijevaju korjenite promjene, pa se moè re}i da su brokeri, iako ne toliko u samom trgovanju, ipak imali pune ruke posla. Konstantno pra}enje svjetskih doga|anja i napredak tehnologije ne{to je {to se jednostavno mora popratiti jer kao {to se zna re}i: Novac nikad ne spava. Iako je i svijet u recesiji, ipak obiluje doga|anjima na trì{tima kapitala. Aktivnosti na podru~ju spajanja i preuzimanja potaknuta su obilnom ponudom novca, a o ponudi financijskih instrumenata ne treba tro{iti rije~i. Koliko se za takvim primjerima povode doma}e kompanije te{ko je ocijeniti, no gledaju}i u svoje dvori{te mi se u Splitskoj banci imamo ~ime pohvaliti. Akvizicijom brokerskog poslovanja renomirane splitske brokerske ku}e poja~ali smo vlastiti odjel brokerskog poslovanja. Napredovali smo u vi{e dimenzija, ne samo tehni~ki, ve} i kadrovski, postav{i vode}a brokerska ku}a u regiji. Tim potezima pripremili smo se za neke bolje dane koji }e, ako je vjerovati povijesti kao u~iteljici ìvota, jednom ipak uslijediti. Do tada je va`no u~iti od onih koji to znaju, odnosno od onih koji se time bave ve} stolje}ima te pred sebe neprestano postavljati jo{ vi{e ciljeve i standarde. Ho}e li se opet vratiti vremena kada su ba{ svi pri~ali o dionicama? Cikli~ka priroda gospodarstva odraàva se i na burzu, pa koliko god to nekad izgledalo nemogu}e, za o~ekivati je da }e u nekom trenutku u budu}nosti opet do}i do pomame za dionicama. Za takvo ne{to trebat }e se pojaviti ulaga~i èljni visokih prinosa, ali i rizika. Prognozirati kada }e se to dogoditi nezahvalna je zada}a, no kada ulaga~i ne budu vi{e zadovoljni prinosima u sigurnijim klasama imovine, opet }e se vratiti dionicama. Naravno, kao {to je za o~ekivati pomamu za dionicama zbog cikli~nosti trì{ta, isto tako su i za o~ekivati razne korekcije ve}eg ili manjeg opsega.
www.mirakul.hr 49
@ivot u svijetu dionica

Jeste li se ikada pitali kako zapravo posluju brokeri? Rade li doista onako kako su prikazani u brojnim filmovima? Budu}i da ve}ina jo{ uvijek nije dovoljno upoznata sa stvarnim poslovanjem brokera, posjetili smo Odjel za brokersko poslovanje Splitske banke, takozvanu Riznicu, kako bismo za sve znatièljnike demistificirali brokersko poslovanje. [to smo otkrili, odnosno, koliko su nam brokeri dopustili da otkrijemo, saznat }ete u nastavku. Iako se u Hrvatskoj ve}ina s dioni~arstvom susrela tek prilikom javne ponude HT-a, u svijetu je ulaganje u dionice ne{to sasvim uobi~ajeno.
Uvrijeèno je mi{ljenje da se trgovanje na burzi odvija brzo i èstoko, ba{ kao u filmovima o Wall Streetu. Rijetki su zavirili u taj vrlo ~esto mistificirani i krivo doìvljavani svijet te znaju kako stvari zaista stoje. Vo|eni vlastitom znatièljom i ~injenicom da je sve vi{e poslovnih ljudi koji jo{ uvijek nisu upoznati, barem na~elno, s pravim okvirom i praksom brokerskog poslovanja u Hrvatskoj, od{krinuli smo vrata Odjela za brokersko poslovanje Splitske banke, koji se u toj Banci popularno, jo{ iz starih vremena naziva Riznica. Taj naziv nam je postao jasniji kada su nas pustili u prostoriju za trgovanje tek nakon vizualne identifikacije putem kamere. Iza zatvorenih vrata do~ekalo nas je {est para o~iju uprtih u ekrane, po koji brzi osmijeh. Telefoni zvone, odgovara se na pozive... Pristupa nam Direktor odjela, Ivan Mr{i}, ljubazno i profesionalno nas upozoravaju}i da dok burza radi posao ne staje, ali da }e nam vrijeme posvetiti Stipe Lueti}, broker/ analiti~ar iz njegova odjela. êmu kamera na vratima, pitamo ga odmah, jer boji48 bizdirekt studeni 2010.
mo se da ovdje uzre~ica vrijeme je novac uistinu poprima svoje pravo zna~enje. -Brokersko poslovanje svugdje na financijskim reguliranim trì{tima odvija se pod potpunom i strogom kontrolom nadzornih tijela. Tako je i u Hrvatskoj. HANFA je tijelo koje nadzire i regulira cjelokupno financijsko poslovanje u Hrvatskoj, a pogotovo rad brokerskog poslovanja. Pravila koja su propisana idu od na~ina poslovanja, dokumentacije pa sve do mjera sigurnosti, koja uklju~uju i video nadzor ulazaka u ovu prostoriju. Je li u brokerskom odjelu uvijek ovako dinami~no? Istina, postoje situacije kada odlu~uju djeli}i sekunde, kada je potrebno reagirati munjevito, no vi{e je onih kada se na proces uskla|ivanja sve potrebne dokumentacije utro{i vi{e vremena nego na samu transakciju. Ipak, rije~ je o radnoj okolini u kojoj svaki dan nosi ne{to novo i svaki dan pruà priliku za ne{to nau~iti, pa makar i o samome sebi. Iako se u Hrvatskoj ve}ina s dioni~arstvom susrela tek prilikom javne ponude HT-a, u svijetu je ulaganje u dionice ne{to sasvim
PROMO
Financije
Osiguranje
Prihva}aju}i promjene uz Admiral Markets i Forex do bolje budu}nosti

Admiral Markets AS je brokerska ku}a licencirana i registrirana u Europskoj uniji za trgovanje na Forex-u, kao i za trgovanje zlatom, srebrom, sirovom naftom i dioni~kim indeksima. Poslovanje Admiral Markets-a regulirano je od strane Europskog financijskog zakona, uklju~uju}i najnoviji zakon - Markets in Financial Instruments Directive (MiFID), koji omogu}uje legalno i zakonito trgovanje i hrvatskim gra|anima. Trgovanje putem Admiral Markets-a odvija se uz najnoviju trgova~ku tehnologiju na svjetskom financijskom trì{tu, koriste}i modernu multifunkcionalnu trgova~ku platformu MetaTrader 4, gdje se kupovina ili prodaja te zatvaranje postoje}ih pozicija odvija unutar nekoliko sekundi. Trgova~ka platforma pruà velik spektar funkcija za management trgovinskih operacija, kao i alata za tehni~ku analizu financijskih instrumenata. [iroki pojas trenutnih naloga i naloga na ~ekanju omogu}avaju fleksibilno upravljanje svim trgovinskim aktivnostima. Svi zainteresirani mogu preuzeti trgova~ku platformu na Internet stranicama tvrtke i isprobati trgovanje u realnim uvjetima na demo ra~unima. Velike poluge koje Admiral Markets pruà svojim klijentima omogu}uju im da s vrlo malim po~etnim Mr.sc. Saa Ivanovi}, direktor kapitalom izlaze na trì{te s vrlo velikim iznosima i na taj na~in iskoriste male pomake u cijenama koje se doga|aju unutar jednog dana, ostvaruju}i velike prihode u vrlo kratkom vremenu. Primjerice, s uloènih 1000 USD, s polugom 1:100, na trì{te moète iza}i sa 100.000 USD, te tako iskoristiti veliku volatilnost i ostvariti vi{estruku zaradu. Po~etni kapital poloèn na brokersku ku}u sluì isklju~ivo kao garancija i gotovo je nemogu}e izgubiti iznos ve}i od toga. Hrvatska podru`nica Admiral Markets-a nalazi se u Zagrebu i jedna je od dvadesetak podru`nica diljem svijeta. Kako bi se pribliìo svojim klijentima, Admiral Markets organizira besplatne edukacije jednom mjese~no u trajanju od dva tjedna, nakon ~ega se pruà i mogu}nost naprednog te~aja. Uz navedeno, svim zainteresiranima omogu}uje se i dolazak na Forex radionice, koje se odràvaju svaki ~etvrtak u poslijepodnevnim satima. Ovaj na~in trgovanja, legalan od 01. sije~nja 2010. godine, nov je na podru~ju Republike Hrvatske, no izuzetno lagan za kori{tenje i primjenu te kao takav vrlo prihvatljiv korisnicima. Vi{e moète saznati na www.admiralmarkets.hr. Za sve ostale informacije i prijave za besplatne edukacije, moète se obratiti na kontakt telefon 01/4573-620 ili putem e-mail adrese infoadmiralmarkets.hr.
Polugodi{nji rezultati osiguravatelja u porastu

Na razini djelatnosti osiguranja i reosiguranja kao ukupan rezultat poslovanja u drugom kvartalu 2010. godine ostvarena je dobit u iznosu od 242,5 mil. kuna.
Polugodi{nji rezultat objavljen u Kvartalnom biltenu II/2010 HANFA-e ozna~ava pove}anje dobiti od 196,1 mil. kn u odnosu na dobit II kvartala 2009. godine koja je bila 46,4 mil. kn. Na doma}em trì{tu posluje ukupno 25 dru{tava za osiguranje i dva dru{tva za reosiguranje. U lipnju 2010. Cosmopolitan Life Vienna Insurance Group d.d. pripojeno je Helios Vienna Insurance Group d.d.-u, a Hrvatsko kreditno osiguranje d.d. tek je zapo~elo s poslovanjem. Vode}i osiguravatelji po bruto premijama Ukupna zara~unata bruto premija (ZBP) za prvih devet mjeseci 2010. iznosila je 7,07 mlrd kn i manja je za 2,3% u odnosu na ZBP ostvarenu u istom razdoblju 2009. godine. Premija ìvotnog osiguranja iznosi 1,75 mlrd kn i na istoj je razini kao i prethodne godine, dok premija neìvotnog osiguranja iznosi 5,32 mlrd kn i nià je za 3% u odnosu na pro{logodi{nje razdoblje. Prema visini ostvarene bruto premije prednja~i Croatia osiguranje (33,47% udjela u ukupnim premijama), a slijede ga Allianz Zagreb i Euroherc. Najtraènija osiguranja Iz Sektora za bankarstvo i druge financijske institucije Hrvatske gospodarske komore navode da je vaàn pokazatelj razvijenosti osiguranja svake zemlje omjer ìvotnih i neìvotnih osiguranja. U RH ti su omjeri 26:74, {to pokazuje da je ìvotno osiguranje manje razvijeno od neìvotnog, dok su svjetski trendovi druga~iji. Prosjek zemalja EU u omjeru ìvotnog i neìvotnog osiguranja je 62:28, u SAD-u su ti omjeri 47:53. Udio ìvotnog i neìvotnog osiguranja u pojedinim europskim zemljama su u Sloveniji 32:68, Slova~koj 47:53, ê{koj 40:40 i Ma|arskoj 53:47. Ako se promatraju vrste osiguranja unutar skupine neìvotnih osiguranja u RH, najzastupljenije je osiguranje od odgovornosti za upotrebu motornih vozila i ~ini oko 30% portfelja, zatim slijedi osiguranje cestovnih vozila-kasko s oko 10% portfelja te ostala imovinska osiguranja oko 8% portfelja, osiguranje od
poàra i elementarnih {teta oko 6%, osiguranje nezgode oko 6% te ostala neìvotna osiguranja oko 11% portfelja. @ivotna osiguranja ~ine oko 26% portfelja i u skupini ìvotnih osiguranja najve}i udio otpada na mje{ovito osiguranje ìvota preko 80%, dok osiguranje vezano za jedinice investicijskih fondova ~ini oko 9% portfelja i njegov zna~aj }e sigurno rasti. Svi podatci odnose se na 2009. godinu. U RH su i prije, a posebno u ovakvoj nepovoljnoj ekonomskoj situaciji koja je prisutna od kraja 2008., najprodavanija bila obvezna osiguranja, kao {to je osiguranje od automobilske odgovornosti, nagla{avaju iz GRAWE Hrvatske d.d. U RH osiguranja motornih vozila ~ine vi{e od 60% svih imovinskih osiguranja, dok, primjerice, u zemljama EU ne prelazi 30%. Iz ovog podatka je jasno da Hrvati osiguravaju uglavnom ono {to je zakonom propisano ili im banka prilikom podizanja kredita to uvjetuje. Gra|ani ne razmi{ljaju pravovremeno o tome kako u samo nekoliko minuta zbog poàra, elementarne nepogode ili najobi~nije provalne kra|e mogu ostati bez svega ili bez ve}ine onog {to su posjedovali. Svakako treba raditi na osvje{tavanju gra|ana o va`nosti i korisnosti osiguranja imovine, o ~emu su se mnogi zbog poplava koje su nas zadesile ove godine, na àlost, i sami uvjerili. Neosigurano vozilo - najnesigurnije vozilo u prometu Hrvatski ured za osiguranje (HUO) je u suradnji s MUP-om ve} u 2009. zapo~eo akciju na suzbijanju broja neosiguranih vozila koja prometuju na cestama RH. Katina Kaleb iz Hrvatskog ureda za osiguranje
Hrvati osiguravaju uglavnom ono {to je zakonom propisano ili im banka prilikom podizanja kredita to uvjetuje.
Osiguranja od elementarnih nepogoda

U~estale elementarne nepogode (poplave, tu~a) ipak nisu utjecale na porast potra`nje osiguranja ove kategorije. Do konca rujna sklopljeno je 391.109 osiguranja od poàra i elementarnih nepogoda, odnosno 2,2% manje nego u istom razdoblju 2009. godine. S druge strane, za 13,5% porastao je broj {teta vezanih uz osiguranje od poàra i elementarnih nepogoda. Ve}ina osiguratelja u svojoj ponudi nudi osiguranja koja }e fizi~ke ili pravne osobe za{titi od razli~itih nepogoda.
www.mirakul.hr 51
50 bizdirekt travanj studeni2007. 2010.
Osiguranje
NE@IVOTNA OSIGURANJA Rb 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. Osiguratelj Croatia Euroherc Allianz Zagreb Jadransko Triglav Kvarner VIG Basler osiguranje Zagreb* Generali HOK Sunce Zara~unata bruto premija IX./2009. 2.242.121.025 791.014.280 514.177.636 496.861.097 251.094.885 248.125.874 164.733.250 129.337.232 110.613.610 131.035.815 IX./2010. 2.120.741.287 741.754.305 501.548.466 473.429.853 256.480.287 229.555.354 164.766.125 147.032.083 125.768.562 123.931.623 Indeks 10/09 94,6 93,8 97,5 95,3 102,1 92,5 100,0 113,7 113,7 94,6 Udio u % 2009. 40,88 14,42 9,38 9,06 4,58 4,52 3,00 2,36 2,02 2,39 2010. 39,87 13,94 9,43 8,90 4,82 4,32 3,10 2,76 2,36 2,33
pada na teret {tetnika, za {to odgovara neograni~eno svojom ukupnom imovinom i prihodima. S obzirom na prevelik broj neosiguranih vozila na na{im cestama, a procjenjuje se da ih je preko 150.000, ja~anje svijesti o svrsi ovog osiguranja kao i {tetnim posljedicama prometovanja neosiguranim vozilima definitivno nije dovoljno. Neophodno je inzistiranje na dosljednoj i bezuvjetnoj primjeni Zakona o sigurnosti prometa na cestama i Zakona o obveznim osiguranjima u prometu, nagla{ava Kaleb. Osiguranje putem Interneta Hrvatska dru{tva za osiguranje ve} duè vrijeme na svojim Internet stranicama pruàju mogu}nost detaljnijeg upoznavanja s osigurateljnim proizvodima koje nude, kao i interaktivno putem on-line odgovora na upite i dogovora kontakta. Tek u novije vrijeme neka dru{tva nude mogu}nost zaklju~ivanja i obnove osiguranja putem Interneta. Katina Kaleb navodi da unato~ ~injenici da je zastupljenost kori{tenja Internetom u RH zna~ajna i u poslovnom i u privatnom kori{tenju, ovaj na~in prodaje u osiguranju nije {ire zastupljen s obzirom i na prirodu osigurateljnog posla u kojoj je bitan element procjena i preuzimanje konkretnog rizika. Novost u primjeni Interneta u osiguranju je mogu}nost on-line produènja/obnove obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti. Razvojem internetskog servisa koji je osmislio Hrvatski ured za osiguranje na inicijativu dru{tava za osiguranje, te implementiranjem ovog servisa putem za{titnog koda u postupak obnove registracije vozila koji se obavlja na stanicama za tehni~ki pregled (u suradnji s Centrom za vozila) i po prihva}anju njegove vjerodostojnosti od strane MUP-a, moè se re}i da je hrvatsko osiguranje po~elo s internetskim ugovaranjem osiguranja u pravom smislu. Po~etak primjene ovog servisa je od 15. oùjka 2010. Mirenje kao postupak smanjenja sudskih sporova Pri Centru za mirenje Hrvatskog ureda za osiguranje provode se postupci mirenja u sporovima iz osigurateljnih i od{tetnih odnosa. Prema rije~ima dip.iur Nives Grguri}, tajnice Centra za mirenja, postupak mirenja je dobrovoljni postupak u kojem stranke nastoje sporazumno rije{iti spor, uz pomo} jednog ili vi{e izmiritelja koji strankama pomaù posti}i nagodbu, bez ovlasti nametanja obvezuju}eg rje{enja. Kona~ni ishod postupka ovisi isklju~ivo o volji stranaka. Mirenje se pokre}e podno{enjem prijedloga za provo|enje mirenja Centru za mirenje, koji se dostavlja protustranci, kako bi se u roku od 15 dana od dana dostave istog izjasnila pristaje li na mirenje. Po zaprimljenom pristanku protustranke, sastanak mirenja zakazuje se vrlo brzo (u roku par dana). U svrhu ubrzanja postupka, prijedlog za mirenje moè se dostaviti
www.mirakul.hr 53
Pregled 10 najboljih neìvotnih osiguranja po bruto premijama (rujan 2010.), izvor: HUO, prilago|eno * uklju~eni su podatci dru{tava Basler osiguranje d.d. i Basler ìvotno osiguranje d.d.
NE@IVOTNA OSIGURANJA Rb 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. Osiguratelj Croatia Euroherc Allianz Zagreb Jadransko Triglav Kvarner VIG Basler osiguranje Zagreb* Generali HOK Sunce Zara~unata bruto premija IX./2009. 2.242.121.025 791.014.280 514.177.636 496.861.097 251.094.885 248.125.874 164.733.250 129.337.232 110.613.610 131.035.815 IX./2010. 2.120.741.287 741.754.305 501.548.466 473.429.853 256.480.287 229.555.354 164.766.125 147.032.083 125.768.562 123.931.623 Indeks 10/09 94,6 93,8 97,5 95,3 102,1 92,5 100,0 113,7 113,7 94,6 Udio u % 2009. 40,88 14,42 9,38 9,06 4,58 4,52 3,00 2,36 2,02 2,39 2010. 39,87 13,94 9,43 8,90 4,82 4,32 3,10 2,76 2,36 2,33
Pregled 10 najboljih ìvotnih osiguranja po bruto premijama (rujan 2010.), izvor: HUO * uklju~eni su podatci dru{tava Basler osiguranje d.d. i Basler ìvotno osiguranje d.d. ** uklju~eni su podatci dru{tva Cosmopolitan Life VIG d.d. koje je od 11.06.2010. pripojeno dru{tvu Helios VIG osiguranje d.d.
Internet prodaja u osiguranju nije {ire zastupljena s obzirom i na prirodu osigurateljnog posla u kojoj je bitan element procjena i preuzimanje konkretnog rizika.
kaè da je akcija pod promotivnim nazivom Stop neosiguranim vozilima usmjerena na promotivno/edukativne akcije, ~iji je smisao prije svega senzibilizirati javnost o svrsi obveznog osiguranja od automobilske odgovornosti. Ovo osiguranje je obvezno, no njegova zakonska obveznost ~esto ga poistovje}uje s ostalim bezbrojnim nametima na koje obveznici pla}anja nemaju nikakvog utjecaja. Cilj je akcije ukazati da ovo osiguranje sluì kako za{titi `rtava prometnih nesre}a, tako i za{titi samog {tetnika jer je u slu~aju {tete koju je prouzro~io voza~ neosiguranog vozila naknada {tete `rtvi prometne nesre}e u cijelosti {to moè biti u milijunskim iznosima
Osiguranje
Osiguranje
Prema dosada{njem iskustvu u radu Centra za mirenje HUO-a, o{te}ene osobe prepoznale su mirenje kao izvansudski na~in rje{avanja te isti vrlo pozitivno prihva}aju.
e-mailom odnosno faxom, a i cjelokupna komunikacija sa strankama odvija se na navedeni na~in, u skladu s na~elom neformalnosti postupka mirenja. Za razliku od sudskih postupaka koji mogu trajati i vi{e godina, postupak mirenja naj~e{}e se okon~ava ve} u jednom sastanku stranaka. Prednost postupka mirenja pri Centru za mirenje HUO-a sastoji se i u ~injenici da je za o{te}ene osobe postupak mirenja besplatan. Tro{kove postupka mirenja snosi dru{tvo za osiguranje koje je predloìlo mirenje, odnosno pristalo na provo|enje postupka mirenja. Na navedeni na~in dru{tva za osiguranje ~lanovi HUO-a reda izrazili su prvenstveno pozitivan stav za rje{avanje sporova mirnim putem. Jedan od razloga osnivanja i djelovanja Centra za mirenje svakako je te`nja dru{tava za osiguranje i HUO-a usmjerena smanjenju nepotrebno velikog broja sudskih postupaka. Tako|er, èle potaknuti o{te}ene osobe (osiguranike) na izravno obra}anje osigurateljima sa svojim zahtjevima, jer sudski postupak s obzirom na njegovo trajanje i tro{kove treba izbjegavati, te je oportunije izabrati na~in rje{avanja spora koji je daleko brì, efikasniji te za o{te}ene osobe financijski povoljniji. S obzirom na istaknute prednosti postupka mirenja, prema dosada{njem iskustvu u radu Centra za mirenje HUO-a, o{te}ene osobe prepoznale su mirenje kao izvansudski na~in rje{avanja te isti vrlo pozitivno prihva}aju. Sve informacije o mirenju pri Centru za mirenje HUO-a, kao i obrasci prijedloga za mirenje nalaze se na web stranici www.huo.hr Porezne olak{ice poslodavcima Budu}i da je dobrovoljna mirovinska {tednja jedini {tedno ulaga~ki proizvod koji ima i dràvni poticaj i poreznu olak{icu za poslodavce, u AZ mirovinskom fondu ne misle da }e se smanjiti interes za ovim proizvodom, {to brojke njihovih novih ~lanova i pokazuju. Nove ~lanove ubudu}e o~ekuju u ve}em broju iz korporativnog sektora me|utim ne nu`no u zatvorenim fondovima. Vjeruju da }e kao i do sada, kompanije koje su premale da bi osnivale svoje zatvorene fondove, mo}i upla}ivati dobrovoljnu mirovinsku {tednju za svoje zaposlenike na njihove osobne ra~une u otvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Nadaju se da }e poslodavci u ve}oj mjeri prepoznati ovaj poticaj i da }e u narednom razdoblju oja~ati upravo ovaj korporativni segment trì{ta. S obzirom na to da je porezni poticaj uveden 1. srpnja ove godine, pravi rezultati bit }e vidljivi u nekom duèm razdoblju. Vezano uz nesigurnost na doma}em trì{tu, mnogi se pitaju isplati li se ulagati u III. stup. U AZ miro-
vinskom fondu smatraju da }e jedini pravi temelj budu}ih mirovina biti, uz druge oblike {tednje, II. i III. stup. Ili, drugim rije~ima, ukoliko se sami ne pobrinemo na vrijeme za {tednju za mirovinu to }e biti na{ problem. Vjerojatno je potrebno vi{e vremena, nego je to ovih proteklih deset godina, kako bi ljudi doista shvatili da samo {tednja za radnog vijeka garantira primjerenu mirovinu u starosti. Dobrovoljna mirovinska {tednja moè se ugovoriti u svakoj poslovnici Allianza ili kod Allianzovog zastupnika te u svakoj poslovnici Zagreba~ke banke. Vi{i standard zdravstvene za{tite Zdravstvena osiguranja koja se ugovaraju s dru{tvima za osiguranje u RH nedovoljno su razvijena. Prema odgovoru Sektora za bankarstvo i druge financijske institucije HGK, njihov udio u ukupnoj premiji osiguranja je 2,8%. U budu}nosti se o~ekuje porast ove vrste osiguranja jer su pojedinci i tvrtke prepoznale prednosti i kvalitetu usluge dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja. Slu`benih podataka o ugovarateljima osiguranja nema, a prema saznanjima Sektora dobrovoljna zdravstvena osiguranja u ve}ini slu~ajeva ugovaraju pravne osobe. Osim dru{tava za osiguranje, usluge dopunskog zdravstvenog osiguranja pruà i Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje i njihovi rezultati nisu prikazani u zara~unatoj bruto premiji. CROATIA zdravstveno osiguranje d.d provodi dodatno i dopunsko zdravstveno osiguranje, kojim pruà niz pogodnosti svojim osiguranicima. Prema rije~ima Vesne Dubili}, predsjednice Uprave CROATIA zdravstvenog osiguranja d.d., dodatnim zdravstvenim osiguranje CROATIA zdravstveno osiguranje d.d. omogu}uje svojim osiguranicima vi{i standard zdravstvenih usluga i brzo ostvarivanje zdravstvene za{tite bez dodatne administracije, bez pla}anja dodatnih doplata i bez ~ekanja. Dopunskim zdravstvenim osiguranjem omogu}uju osiguranicima koji ugovore dopunsko zdravstveno osiguranje financijsku sigurnost jer umjesto osiguranika snose sve tro{kove, koji se odnose na nadoplatu do pune vrijednosti usluge zdravstvene za{tite iz obveznog zdravstvenog osiguranja (pokrivanje tro{kova u~e{}a osiguranika kod pregleda, boravka u bolnici, pretraga itd.), kao i pokrivanje svih tro{kova doplata za lijekove s dopunske liste. U okviru dodatnog zdravstvenog osiguranja moè se ugovoriti {est posebnih programa, od kojih je najtraèniji program NORMA. I za sve ostale programe postoji velik interes osiguranika, koji svoja prava iz ugovora ostvaruju u ugovornim ustanovama CROATIA zdravstvenog osiguranje d.d. U svojoj razgranatoj mreì ugovorenih zdravstvenih ustanova i specijalisti~kih ustanova i ordinacija diljem RH, kao i u vlastitim poliklinikama u Zagrebu, Puli i Koprivnici, CO omogu}uje osiguranicima prema njihovom izboru ostvarivanje ugovorenih prava.
www.mirakul.hr 55
Business intelligence
Business intelligence na svagdanji

Svrha business intelligence-a jest omogu}iti lagano dono{enje odluka izme|u te{ko kreiranih alternativa, umjesto te{kog odabira izme|u lagano kreiranih alternativa. Manageri tro{e oko dva sata tjedno na pronalaènje informacija. Vi{e od 50% zaposlenika priznaje da barem jednom tjedno donese krivu odluku uslijed nedostatka (kvalitetnih) informacija.
Pripremila: Gordana ]ori}
Business intelligence (BI) je krovni naziv za skupinu alata i aplikacija koji omogu}avaju kreiranje sustava za prikupljanje, analizu i distribuciju poslovnih informacija, s ciljem dono{enja boljih poslovnih odluka. Informacija podrazumijeva pravovremenost, pouzdanost te dono{enje nove vrijednosti, dok business intelligence podrazumijeva sposobnost odre|ivanja prioriteta istraìvanja, stupnja va`nosti informacija, stavljanje informacija u konkretni kontekst, izradu izvje{}a na temelju analize prikupljenih podataka, ali i korigiranje polazi{ta uvaàvanjem dobivenih povratnih informacija dionika na BI izvje{}e. Tek nakon toga moè se sa sigurno{}u govoriti o kvalitetnoj podlozi za dono{enje odluka, kako strate{kih, tako i operativnih. Kada smo pitali poduzetnike/ce i managere/ice o tome {to bi im osobno najvi{e pomoglo za uspje{nu plovidbu burnim vodama poslovanja u 2011. godini, naj~e{}e se ~uo odgovor da bi to bile pravovremene i pouzdane informacije, poznavanje potreba kupaca i prije nego {to su ih oni svjesni, te smanjenje broja lo{ih odluka unato~ manjim prora~unima za istraìvanja, analize, pristup podatcima. îni se da je ~arobni {tapi} za uspje{no poslovanje ve} poznat i da se zove business intelligence... Pa za{to ga ne koristi vi{e poduze}a? Koliko puta smo, vrte}i film unatrag, izgovorili da sam to znao/znala ranije.... Kada sljede}i put izgovorite tu frazu, sjetite se ovoga teksta. Bert je sredinom 90-ih zamalo uloìo u privla~ni posao u Ukrajini i u Poljskoj, no sudionici konferencije kojoj je bio sponzor dali su mu neke nove informacije kojih nije bilo u ponudi koju je dobio prije {est tjedana od potencijalnog partnera, a zbog kojih je odlu~io odgoditi odluku. Konferenciju je sponzorirao s 10.000$, a dobivena informacija, koju je njegov tim hitno provjerio, spasila ga je pogre{nog po~etnog ulaganja u iznosu izme|u 500.000 i 800.000$, koje je mogao izgubiti ulaskom u posao. Zna~aj ljudskog faktora Stru~njaci sve vi{e nagla{avaju da tehnologija nije svemogu}a te da je ljudski faktor, s potrebnom dozom zdravoga razuma i sposobno{}u procjenjivanja onoga {to je va`no, te stavljanjem svega toga u kontekst vremena, trendova i promjena koje se doga|aju, zapravo
presudan ~imbenik, i istovremeno razlika izme|u dobrog i lo{eg BI-a. U prilog tezi da je manji problem business intelligence-a ogromna koli~ina informacija kojom smo obasipani tijekom dana (prema nekim istraìvanjima, dnevno dobijemo preko 50% beskorisnih informacija), a ve}i problem na~in shva}anja informacija te definiranje prioriteta, dr. Davor Perkov, predava~ na Veleu~ili{tu VERN, isti~e primjer splitske tvrtke SMS-a. Naime, da je management tvrtke SMS ispravno shvatio rane signale i pokazatelje koji su upu}ivali na nadolaze}u krizu, vrlo je vjerojatno da bi svoju strate{ku politiku ulaganja u vlastite izvore sirovina te laboratorij za ispitivanje i certificiranje maslinovih ulja odgodio za neka druga vremena ili napravio strate{ki zaokret kojim ne bi poduze}e doveo u bezizlaznu situaciju. Business intelligence, kriza i krajnji korisnici BI i dalje ostaje zna~ajan alat za racionalizaciju poslovanja i tro{kova te pove}anje u~inkovitosti upravljanja i produktivnosti poslovanja. Naime, on je usmjeren na davanje podloge za stvaranje strategije kompetitivnih prednosti i pomaè poduze}ima da na|u svoju zonu jedinstvenosti i izvrsnosti. Te{ka vremena uzrok su potrebi sniàvanja tro{kova svih elemenata poslovanja, a business intelligence, koji je u ve}ini malih poduze}a jo{ uvijek shva}en kao alat za velike igra~e, tu potrebu osje}a jo{ vi{e. Iako se uglavnom ne govori o pozitivnim efektima krize, ne moè se pore}i ~injenica da on moè posluìti i za kvalitetno propitivanje klju~nih ~imbenika vlastite uspje{nosti, podizanje u~inkovitosti, sniàvanje tro{kova, ali i za preobrazbu iz reaktivnog poduze}a koje dopu{ta da kriza upravlja njime u aktivno poduze}e koje neprekidno ja~a svoju konkurentsku o{tricu. Poduze}ima je bez BI-a vrlo te{ko procijeniti koliko }e dugo trajati njegove komparativne prednosti, naro~ito ako su to niska cijena rada, resurs kojega poduze}e dobiva na upitan na~in ili pak stara slava. Pitanje kojim se jednako bave i stru~njaci i korisnici BI usluga jest kako pribliìti BI krajnjem korisniku. BI stru~njaci znaju da je kontraproduktivno inzistirati na
BI i dalje ostaje zna~ajan alat za racionalizaciju poslovanja i tro{kova te pove}anje u~inkovitosti upravljanja i produktivnosti poslovanja.
www.mirakul.hr 57
Pitanje kojim se jednako bave i stru~njaci i korisnici BI usluga jest kako pribliìti BI krajnjem korisniku.
upravljanju sustavima business intelligence-a na na~in koji krajnjem korisniku ne}e biti jednostavan i lagan za kori{tenje. Iz tog razloga potrebno je kontinuirano traìti dodirne to~ke izme|u poslovanja (razumljivog poduzetnicima i managerima) i tehnologija kojima se koriste BI stru~njaci. Naime, ako je Excel i dalje najkori{tenije sredstvo za konzumiranje BI-a za krajnjeg korisnika, poruka je jasna: korisnik èli jednostavno okruènje za dono{enje odluka. Zato se stru~njaci slaù da je potrebno integrirati strukturirane i nestrukturirane podatke, ERP, CRM i vanjske podatke, te sadràjima relevantnim za dono{enje odluka upravljati uz smanjivanje broja izvje{taja i stvaranje jedinstvene platforme za odlu~ivanje. Naj~e{}e gre{ke u poslovanju Poduze}a, osobito ona koja su iskusila borbu za svoju poziciju na trì{tu, vrlo ~esto rade neke od gre{aka predstavljenih u nastavku teksta. Gre{ka #1: Uzimanje postoje}ih klijenata zdravo-zagotovo To je stav da su postoje}i klijenti zauvijek na{i, beskrajno lojalni, i da ih ponude na{ih postoje}ih i nadolaze}ih konkurenata ili supstituta na{im proizvodima/ uslugama uop}e ne zanimaju. Ovu zabludu skupo }e platiti mnoga poduze}a koja se
oslanjaju na usmenu predaju kao glavni promotivnomarketin{ki alat, te koja imaju do savr{enstva razvijenu sposobnost selektivnog slu{anja, odnosno koja ~uju samo ono {to èle ~uti: da su najbolji, da su klijenti zadovoljni, da su njihova usluga ili proizvod bez gre{ke i da nema potrebe mijenjati ih. Lojalnost klijenata upitna je kategorija ako se neprekidno ne brinemo o njima, a za business intelligence je razumijevanje onoga {to klijenti vole ili ne vole kod va{eg proizvoda ili usluge te cijeli posao upravljanja odnosima s klijentima iznimno jednostavan posao. Gre{ka #2: Propu{tanje stjecanja prednosti ili postizanja uspjeha na ra~un uo~enih trì{nih mogu}nosti Mnoge tvrtke vrlo brzo nakon po~etnog uspjeha zaborave kako su do{le na svoju poziciju: uo~ile su trì{nu mogu}nost nedostatak odre|enog proizvoda ili usluge (trì{nu ni{u) ili prona{le od{krinuti prozor prilike te uhvatile nekog velikog igra~a na spavanju i zasluìle svoju novu poziciju na trì{tu! Uspjeh nerijetko ima u~inak blagog sredstva za spavanje, jer ima potrebu uìvanja u lovorikama i zadràvanja trenutka slave, te usporava reakcije koje je poduze}e imalo dok je bilo malo i pokretno, i traìlo svoje mjesto pod suncem. Takvim tvrtkama business intelligence moè ponuditi nepresu{an izvor kvalitetnih informacija i odràti ga budnim unato~ uspavljuju}em u~inku uspjeha. Gre{ka #3: Toleriranje organizacijske ili operativne neu~inkovitosti Razli~iti su uzroci za{to tvrtke ne reagiraju na neu~inkovitost unutar organizacije, pojedinih procesa ili operacija. Ponekad se radi o neodgovaraju}em rukovode}em kadru, nedelegiranim ovlastima, lo{im me|uljudskim odnosima... No, {to god da jest uzrok tome, dobar BI sustav }e analizom unutarnjih podataka vrlo brzo ukazati na izvore takve neu~inkovitosti i predstaviti projekcije problema do kojih oni mogu dovesti, te dati dovoljno argumenata za prestanak njihova toleriranja. Gre{ka #4: Dopu{tanje trajanja problema bez utvr|ivanja njihova pravog uzroka, ili poku{aja ispravljanja Vrlo su ~esto poduze}a u situaciji u kojoj im je primarni fokus dalji rast, kojega smatraju ~ak i rje{enjem postoje}ih problema (Ako samo jo{ malo narastemo, svi na{i problemi }e nestati, jer }emo biti najve}i i najva`niji igra~ na trì{tu!). U ime tog vi{eg cilja, problemi se guraju pod tepih, ostaju na razini konstatacije, zanemaruju se stvarni uzroci problema. Ti uzroci problema nerijetko se nalaze u tzv. mekoj zoni i zapravo ih je vrlo jednostavno razumjeti. Primjerice, uz pomo} Maslowljeve teorije hijerarhije potreba, SWOT analize pojedinaca i same organizacije, prepoznavanja obrazaca pona{anja, mapiranja problema ili izrade stabla problema, mogu se napraviti smjernice pona{anja
koje bi mogle dovesti do odlu~nih obra~una s uzrocima, a ne borbe s vjetrenja~ama posljedicama stvarnih problema. Gre{ka #5: Podràvanje pogre{nog modela pona{anja unutar organizacije Nastavno na prethodne dvije gre{ke, poduze}a znaju potonuti uslijed pogre{no shva}enog dosljednog djelovanja. Ovo je podru~je u kome nam business intelligence te razvoj scenarija uz primjenu razli~itih modela pona{anja moè pomo}i pri stjecanju predod`be kuda vode na{e odluke. Gre{ka #6: Izostanak transparentnosti prema svim dionicima kojima je stalo do na{eg poduze}a Velik broj poduze}a ima iskustvo s prikupljanjem podatka iz vanjskih i unutarnjih izvora. Tako|er, velik broj poduze}a te podatke uspje{no pretvara u informacije. Nadalje, zasigurno je impozantan broj poduze}a koja te podatke redovito analiziraju i predstavljaju u obliku izvje{}a. No, znatno je manji broj onih koji ne staju na tome, ve} ta izvje{}a daju dionicima (svima onima kojima je stalo do poslovanja i uspjeha na{eg poduze}a), kako bi dobili povratnu informaciju i dali novi kut gledanja na analizirane informacije, te tako doprinijeli njegovoj vrijednosti i upotrebljivosti. Tran-
sparentnost se u~i i mora se jasno odvojiti od straha da }e konkurencija do}i do krucijalnih informacija o nama i tako nezasluèno ste}i prednost. Ako, primjerice, vi{e proizvo|a~a automobila na hibridni pogon istovremeno predstave svoje modele automobila, gotovo je 100% sigurno da }e svaki od njih druga~ije i{~itati izvje{}e u kome }e se sumirati povratne informacije klijenata. Prostor za pobolj{anje moè se na}i u pobolj{anju tehni~ke izvedbe, dodataka u unutra{njosti automobila, ja~oj dru{tveno odgovornoj angaìranosti proizvo|a~a, promjeni marketin{kog pristupa, druga~ijem odabiru prodajnih kanala, itd. Radi li neke od ovih gre{aka i va{a tvrtka? Zaklju~no Business intelligence omogu}ava razumijevanje liste èlja klijenata te uvid u njihove stvarne potrebe, razmi{ljanja, stavove. Istovremeno nam daje i smjernice gdje se skrivaju na{i novi klijenti i {to je to {to im trebamo ponuditi (obe}ati i pruìti) da bi postali na{i klijenti. Kori{tenjem suvremene tehnologije taj je proces izrazito olak{an, no istovremeno je u interpretaciji onoga {to klijenti èle klju~an ljudski faktor. Obrazovan, po{ten i iskreno usmjeren na pobolj{anje komunikacije izme|u proizvo|a~a/pruàtelja usluge i kupaca.
Razli~iti su uzroci za{to tvrtke ne reagiraju na neu~inkovitost unutar organizacije, pojedinih procesa ili operacija.
Trendovi
Kako se bliì kraj ove godine, korisno je ponovno pogledati upozorenja koja su BI stru~njaci davali krajem 2009. godine, te provjeriti {to je od toga vrijedilo poslu{ati, a {to se prenosi u novu godinu. Prije svega, stru~njaci su upozoravali da }e BI postati jo{ prisutniji i vidljiviji, ali i jo{ nevidljiviji! Porastom informiranosti o zna~aju i korisnosti BI-a, to se svakodnevno doga|a. Kao odgovor na to pitanje, na konferenciji Primjena business intelligence procesa, odrànoj 27. listopada u Zagrebu, u organizaciji poslovnog tjednika Lidera i tvrtke Comminus, izloèno je vi{e slu~ajeva koji to potvr|uju. Bilo je vrlo zanimljivo ~uti BI pozadinu pri~e turske serije 1001 no}, koja je stekla prili~an broj poklonika i u Hrvatskoj, a s kojom je, na ~u|enje nekolicine neinformiranih, bila upoznata ve}ina mu{kih sudionika konferencije. Nadalje, upravljanje zadovoljstvom kupaca te sve ve}a prisutnost IT podr{ke prodajnim i marketin{kim aktivnostima, doveli su do daljnjeg usvajanja trendova IT tehnologije u business intelligence-u. Kako je ICT danas sve vi{e servis koji omogu}ava individualni pristup odabranim resursima i aplikacijama, a mjerljivost njegove uspje{nosti isklju~ivo je pokazatelj u kojoj je mjeri doprinio nekom èljenom cilju korisnika, onda su razumijevanje i usvajanje IT unapre|enja klju~ni za sniàvanje nekih tro{kova, {to je dobrodo{lo u business intelligence aktivnostima. Primjerice, jedan od takvih novih koncepata je tzv. poslovanje u oblacima (cloud computing ili ra~unalstvo u Internet oblaku), u kojem se promovira jednostavna i {iroka dostupnost resursa na Internetu i njihovo dijeljenje s korisnicima prema njihovu specifi~nom zahtjevu. Upravo ovo udruìvanje i dijeljenje resursa doprinosi novoj tro{kovnoj u~inkovitosti tvrtaka i ubrzavanju vremena potrebnog za izlazak na trì{te, {to postaje argument vi{e i za business intelligence, kako za velika, tako i za mala poduze}a.
www.mirakul.hr 59
Korporativna sigurnost
Korporativna sigurnost - integracija vanjske i unutarnje sigurnosti

Sigurnost je i strateka i operativna aktivnost, a kako bi ju uspjeno integrirao u poslovanje sigurnosni odjel ne moe ra~unati na svoje stru~no znanje nego na poslovni ugled, komunikacijske i upravlja~ke vjetine.
Pripremio: Ante Veki}
vljaju najve}i rizik i kako bi resursi trebali biti raspodijeljeni ne bi li se osigurao pravovremen odgovor na najvjerojatnije napade i napade koji mogu prouzrokovati najvie tete. Cilj cyber napada su servisi i sadraji koji se nalaze, bilo na ra~unalu, bilo na mrei ra~unala. Kradu se prvenstveno podatci, ali i usluge i identitet, ote}uju se ili unitavaju dijelovi ili cijeli sustavi, u mreu se ubacuju virusi ili crvi, rue se webserveri, u mreu upadaju hakeri. Prilikom razmiljanja o obrani od cyber napada vano je ne smetnuti s uma da apsolutna sigurnost ne postoji, ve} se radi o procesu kojim se moramo truditi to vie smanjiti rizik od sigurnosnih proboja. Prvi koraci su provjera i utvr|ivanje stanja, podjela podataka i njihova klasifikacija, zatim donoenje politike sigurnosti,edukacija svih korisnika i uvo|enje odgovaraju}ih alata i procedura kojima se obavlja redovna provjera ne samo fizi~kih sustava, ve} i ljudi i njihova poznavanja pravila i sukladnog ponaanja. Nekoliko je na~ina osiguranja podataka. Ograni~enje fizi~kog pristupa - cilj je onemogu}iti neautoriziran pristup, ote}enja i upade u poslovne prostore i informacije. Kriti~na i osjetljiva tehnologija za obradu poslovnih informacija treba biti
smjetena u sigurnim podru~jima, zati}enim sigurnosnim mjestima s odgovaraju}im preprekama i ulaznim kontrolama. Sigurnosna politika - cilj je usmjeravanje i potpora svim subjektima poslovnog sistema u upravljanju i izgradnji sigurnosti. Sigurnosna politika treba imati jasno definiranog nositelja koji je odgovoran za njeno odravanje i auriranje u skladu s definiranim procesom pregleda, odnosno potrebno je utvrditi skup managera koji }e inicirati i kontrolirati implementaciju informacijske sigurnosti u kompaniji. Lozinke - Izbor lozinke za pristup po~etna je to~ka zatite. Loe izabrana lozinka, odnosno lozinka koja je laka za otkrivanje, dobrodolica je svima koji ele zlouporabiti ne~ije ra~unalo. Lozinka treba biti kompleksna i sastavljena od kombinacije velikih, malih slova i brojeva. Mrene barijere - vatrozid (firewall) - Mreni firewall sprje~ava neidentificiranim programima i internetskim procesima pristup sustavu ili njegovu zati}enom dijelu. On nije antivirusni sustav, ali pomae zatiti sistema od vanjskih napada ograni~avaju}i ili blokiraju}i sve sumnjive aktivnosti koje su inicirane izvan zati}enog dijela sistema.
Svoju primjenu u sustavima tehni~ke zatite nale su najnovije tehnologije kao to su, primjerice, IP, bei~ne i GSM tehnologije.
Uz prijetnje poput terorizma, organiziranog i cyber kriminala, otvorena su i dalje sva klasi~na sigurnosna pitanja.
Globalizacija je promijenila strukturu i tempo korporacijskog ivota: zasi}enost tradicionalnih trita vodi kompanije na riskantnija odredita, pomak prema drutvu znanja naruava vanost fizi~kog mjesta u poslovnom svijetu, nove poslovne prakse stavljaju nove izazove pred tvrtke U isto vrijeme rastu i sigurnosni rizici. Uz prijetnje poput terorizma, organiziranog i cyber kriminala, otvorena su i dalje sva klasi~na sigurnosna pitanja. Sve to postavlja sigurnost na vano mjesto u korporacijski portfolio rizika. Tvrtke trae nove na~ine da upravljaju tim rizicima, a razli~iti su na~ini na koje se sigurnost integrira u poslovanje. Glavna uloga odjela (ili pojedinca) zaduenog za sigurnost postaje uvjeravanje kolega u ostalim odjelima da potuju sigurnosne procedure i implementiraju ih u svakodnevne operacije i odluke koje donose. U tom poslu sigurnosni odjel ne moe ra~unati na nametanje sigurnosnih odluka, nego se mora sluiti tehnikama zagovaranja, lobiranja i uvjeravanja u vanost sigurnosti kao vanog elementa poslovanja, jer nijedna tvrtka ne moe izbje}i rizike, ali dobrom pripremom moe biti u stanju na njih pravovremeno i pravovaljano reagirati. Sigurnost je i strateka i operativna aktivnost, a kako bi ju uspjeno integrirao u poslovanje, sigurnosni odjel ne moe ra~unati na svoje stru~no znanje, nego na poslovni ugled, komunikacijske i upravlja~ke vjetine. Tehni~ka ili fizi~ka zatita: tehnologija ispred ljudi Op}i tehnoloki napredak vidljiv je i u zatitarskoj brani. Sve se vie govori o zamjeni ljudi tehnologijom. Naime, tehnoloke mogu}nosti zamjene zatitara sustavima tehni~ke zatite velike su. Primjenjuju se najnovije tehnologije kao to su videonadzor, kontrola pristupa, protuprovala i vanjska zatita, dojava poara, integracija i centralizacija. One omogu}avaju pove}anje efikasnosti poslovanja uz istovremeno smanjenje trokova. Svoju primjenu u sustavima tehni~ke zatite nale su najnovije tehnologije kao to su, primjerice, IP, bei~ne i GSM tehnologije. Svjetska istraivanja provedena me|u managerima sigurnosti o tome kakva rjeenja zatite preferiraju i u to namjeravaju uloiti u budu}nosti govore kako oni ele high tech videonadzor, koji }e omogu}iti nadzor s izdvojene lokacije, biti umreen i integriran s temeljnim poslovnim funkcijama. Primjerice, u prvoj
godini trokovi ulaganja u sustave takve tehni~ke zatite ve}i su od trokova ulaganja u zatitare. No budu}i da su zatitari fiksni troak, ve} u drugoj godini koritenja sustav tehni~ke zatite znatno je jeftiniji od zatitara. Ta razlika postaje jo ve}om kada se uzme u obzir ~injenica da je prosje~no vrijeme amortizacije sustava tehni~ke zatite oko pet godina i da jamstva na kvalitetniju opremu traju od tri godine na vie. Ipak, prava je svrha tehni~ke zatite dati kvalitetnu podrku osoblju. HD revolucija u videonadzoru Do prije samo nekoliko godina cjenovno pristupa~nije kamere imale su problema s visokim sigurnosnim zahtjevima. Danas kamere mogu ponuditi ultravisoku rezoluciju za pouzdano prepoznavanje lica, registarskih oznaka i mnogih drugih indikatora. U usporedbi s tradicionalnim analognim kamerama, megapikselne i HD kamere imaju najmanje tri puta ve}u rezoluciju i one mijenjaju na~in na koji se dizajniraju i kreiraju videonadzorni sistemi. Via rezolucija zna~i ve}u pokrivenost prostora, to zna~i da je sada potrebno manje kamera da bi se pokrio zadani prostor. U praksi to zna~i da je za dizajniranje, primjerice, videonadzornog sistema za vanjski parking, trebalo otprilike 15-25 standardnih mrenih kamera. S megapikselnom tehnologijom za taj je raspon potrebno samo sedam ili osam kamera, to predstavlja reduciranje broja neophodnih kamera i za preko 50%. Cyber kriminal: koliko su sigurni podatci na vaoj mrei i kako seobraniti? Rastom globalnih ra~unalnih mrea rasla je i opasnost od jednog novog, inteligentnog oblika kriminala, poznatog pod nazivomra~unalni, cyber ili visokotehnoloki kriminal. Rije~ je o aktivnosti koja obuhva}a kra|u novca, dobara, informacija i identiteta primjenom ra~unala, zatim piratstvo softvera i nepotivanje intelektualnog vlasnitva, onemogu}avanje rada ra~unala putem raznih malicioznih programa i neovlatenog pristupa. Tvrtke, a posebno one u financijskom sektoru i sektoru komunikacija sve vie su izloene snanoj opasnosti od cyber napada. Broj napada i njihova sofisticiranost toliko su veliki da mnoge organizacije imaju problem odre|ivanja koje nove prijetnje i ranjivosti predsta-
www.mirakul.hr 61
Tvrtke, a posebno one u financijskom sektoru i sektoru komunikacija sve vie su izloene snanoj opasnosti od cyber napada.
Kriptografska zatita - osnovni zadatak kriptografije je osobama koje komuniciraju preko nesigurnog komunikacijskog kanala omogu}iti takav na~in komunikacije koji nitko sa strane, tko je u mogu}nosti nadzirati taj komunikacioni kanal, ne moe razumjeti. Backup i ostalo - redovito spremanje zati}enih informacija i pohranjivanje na odvojene medije za pohranu podataka omogu}it }e vam da lako vratite podatke koji iz bilo kojeg razloga mogu do}i u opasnost. UPS ili neprekidni izvor napajanja titi sistem od previsokog ili preniskog napona i ostanka bez elektri~ne energije. Uz RFID do u~inkovitije zatite RFID (Radio Frequency Identification) je tehnologija koja koristi radiovalove za automatsku identifikaciju nositelja ~ipa. Suvremena RFID tehnologija ne zahti-
Abeceda sigurnosti: najvaniji pojmovi koji vam mogu spasitiposlovanje od rizika

Sigurnost kao funkcija poslovanjaje organizirani skup poslova kojima setiti odre|eni subjekt, odnosno vrijednost(tvrtka, djelatnost i sl.), njegovi vitalni dijelovi, od nositelja svakenelegalne i s poslovima ili aktivnostima subjekta nespojive djelatnosti, unutar ili izvan njega iosiguravaju potrebni (optimalni) sigurnosni uvjetiplaniranjem, organiziranjem, realizacijom i kontrolom zatite osoba, objekata i poslovanja, provo|enjem propisa i uspostavljanjem potrebne discipline, odre|enih (sigurnosnih) mjera. Tjelesno-tehni~ka zatita predstavlja plansko i organizirano poduzimanje i provo|enje mjera, radnji i postupaka u svrhu zatite odre|enih objekata osiguranja. Objekt osiguranjasu: zgrade, kompleksi zgrada, odre|eni (ograni~eni ili ogra|eni) rajoni, prostori i pravci, sredstva (strojevi, oprema, alati, vozila i sl.), dokumenti, dragocjenosti i druge vrijednosti (novac, umjetnine, dragocjeni metali i minerali) i osobe. Prijavna sluba aktivnost osiguranja objekata zauzimanjem odre|enih to~aka ispred ili unutar samog objekta u svrhu kontrole ulaska i izlaska osoba i sredstava (naj~e}e vozila i robe). Cilj prijavne slube je sprje~avanje nekontroliranog ulaska i izlaska te unoenja i iznoenja stvari. Tehni~ka zatita - osiguravanje objekata postavljanjem, aktiviranjem, uporabom i pra}enjem sustava (sredstava) tehni~ke zatite. Obuhva}a protunapadnu i protuprovalnu zatitu. Sustavi (sredstva) tehni~ke zatite su: videonadzor, detektori metala, eksploziva, opasnih i drugih plinova, skeneri (rendgen ure|aji), ure|aji za detekciju pokreta, senzori raznih namjena, posebno oja~ana vrata i prozori, posebne brave i drugi ure|aji za zaklju~avanje, ure|aji za kontrolu pristupa i sl. Plan (elaborat) osiguranja je dokument kojim se precizno definira organizacija i provo|enje mjera osiguranja i na~elno se sastoji od sljede}ih to~aka: zaklju~ci iz sigurnosne procjene objekta osiguranja, sastav osiguranja (broj ljudi, po smjenama i pozicijama, na~in smjenjivanja), oprema i naoruanje (vrsta, broj, na~in primopredaje i ~uvanja i sl.), organizacija veze i obavjetavanja, namjena iop}e dunosti tijela osiguranja (prijavnica, patrola, ~uvari i sl.), ovlatenja djelatnika osiguranja, posebno u pogledu prava na uporabu fizi~ke sile, drugih sredstava prinude, kao i vatrenog oruja, posebne dunosti pojedinih tijela i izvritelja zadataka te postupci u pojedinim specifi~nim situacijama. Sigurnosna procjenaje analiza ~injenica i saznanja o pojedinim elementima predmeta subjekta procjene, u svrhu stjecanja saznanja o mogu}nosti i vjerojatnosti nastanka opasnosti, mogu}em sprje~avanju nastanka opasnosti, ili, ako to nije mogu}e, smanjenja (ublaavanja) i/ili otklanjanja tete (kontroli opasnosti).
jeva opti~ku vidljivost izme|u ~ita~a i ~ipa, ve} se komunikacija odvija bei~no, na odre|enoj frekvenciji. Postoji nekoliko na~ina identifikacije ~ipa, a naj~e}e primjenjivana metoda zasnovana je na ~injenici da je u svakom RFID ~ipu sa~uvan EPC (Electronic Product Code), jedinstveni serijski broj. Pored serijskog broja kojim se identificiraju, RFID ~ipovi mogu sadravati i druge informacije. Kontrola pristupa je naj~e}a primjena (n)ove tehnologije. Na primjeru manje firme, najjednostavniji sistem sastoji se od RFID ~ita~a, jednog ra~unala i dovoljnog broja kartica s RFID ~ipom za sve one kojima je potrebno omogu}iti pristup. O~itavanje moe biti automatsko (dovoljno je da osoba pro|e pored ~ita~a s karticom u depu), ali naj~e}e se zahtijeva da se kartica izvadi iz depa i prinese ~ita~u koji ima domet od nekoliko desetaka centimetara. U ve}im organizacijama, ovakav sistem kontrole pristupa moe se dopuniti i softverom na ra~unalu koji }e vrataru prikazati fotografiju osobe koja (bi trebala biti) je nositelj kartice, to daje jo ve}i stupanj sigurnosti. U prostorima koje je potrebno posebno osigurati, mogu}e je dodati i trokrake obrtne rampe koje }e propustiti samo osobe s odgovaraju}im RFID privjeskom ili karticom. Unutranje prijetnje: zaustavljanje curenja informacija Curenje informacija za mnoge je tvrtke ravno propasti. Ne samo ako je rije~ o novim proizvodima, nego i strategiji, poslovnim procesima, novom kadru, akvizicijama... Vrijeme klasi~nih pijuna uglavnom je prolo jer podatci koje su prikupljali danas se mogu dobiti jednim klikom, ali zato je poslovna pijunaa u punom zamahu. Opasnost od bijega informacija u velikom broju slu~ajeva je tzv. insider osoba zaposlena u tvrtki ~ije informacije proputa, motivirana naj~e}e osvetom, financijskom koristi, ali i egom, te nekim drugim osobnim, nacionalnim ili vjerskim uvjerenjem. No insider ne mora nuno biti zaposlenik. To moe biti i bivi djelatnik, zaposlenik u otkaznom roku, honorarni suradnik, poslovni partner ili manja tvrtka kupljena od strane ve}e. U najve}em broju poznatih slu~ajeva utvr|eno je da se radi o administratorima te osobama na netehni~kim niim radnim mjestima s pristupom osjetljivim informacijama, a sabotaa iz osvete i novac navedeni su kao glavni motivi takvih djela. Sigurnosne procedure koje je potrebno implementirati u poslovanje postaju jedino adekvatno sredstvo borbe protiv unutranjih prijetnji. Procese treba mapirati, analizirati i prilagoditi ih rizicima. Klauzule o povjerljivosti informacija u ugovorima o radu i temeljita provjera budu}ih zaposlenika pomo}i }e u velikoj mjeri u otklanjanju prijetnji iz te domene. Centralno logiranje u sustav te nadzor mrenog prometa, preventivni pregled logova i nenajavljene sigurnosne revizije dodatne su ra~unalne mjere koje treba poduzeti kako bi se osigurala maksimalna sigurnost.
Korporativna sigurnost vaàn je potporni poslovni proces

Udruga hrvatskih menadèra sigurnosti osnovana je 19. oùjka 2007. u Zagrebu i broji 180 profesionalaca sigurnosti u javnom i privatnom sektoru. Osnovni je cilj Udruge suradnja sa svim zainteresiranim stranama radi podizanja ukupne sigurnosti zajednice, razvoj i ja~anje partnerstva izme|u javnog i privatnog sektora sigurnosti, promid`ba svih elemenata sigurnosne kulture, unaprje|enje i promocija zanimanja menadèra sigurnosti i podru~ja njegova rada. Udrugu nam je kroz razgovor predstavio njezin predsjednik, Alen Ostoji}.
Koje biste aktivnosti Udruge izdvojili kao najzna~ajnije? Iako postoji tek tri godine, Udruga je do sada uspjela ostvariti niz aktivnosti koje ju potvr|uju kao organizaciju kompetentnih i kvalificiranih osoba koje upravljaju procesima sigurnosti i razvijaju kulturu humanosti i dru{tveno odgovornog djelovanja: redovne godi{nje konferencije hrvatskih menadèra sigurnosti kao centralni doga|aj profesionalaca, inicijativa za promjenom nacionalne klasifikacije zanimanja te inkorporiranje zanimanja menadèra sigurnosti, edukacija Siguran i miran korak kao projekt ostvarivanja sigurnosti u lokalnoj zajednici, po prvi put u RH uvo|enje Hrvatske velike nagrade sigurnosti i, svakako, certificiranje menadèra sigurnosti. Kome je namijenjen program Certificiranja menadèra sigurnosti kojeg provodi Udruga? Program provodimo zajedno s Fakultetom politi~kih znanosti u Zagrebu i namijenjen je svim osobama koje profesionalno upravljaju procesima sigurnosti, bez obzira rade li u javnom ili privatnom sektoru sigurnosti. Traje 80 nastavnih sati tijekom kojih polaznici stje~u nova znanja o gospodarstvu i sigurnosti, odnosima s javno{}u u kriznim situacijama, poslovnoj inteligenciji, upravljanju rizicima te menadèrskim znanjima i vje{tinama. Osnovni cilj je unaprje|ivanje stru~nog, ekonomskog i dru{tvenog statusa sigurnosne struke i menad`menta sigurnosti, kao i standardizacija profesije. Certifikat jam~i vi{u profesionalnu razinu i stru~nu sposobnost, a samim time poslodavac i vlasnik imaju jamstvo manjeg rizika od nepoèljnih improvizacija ako angaìraju osobu s certifikatom. Trenutno privodimo kraju izradu registra certificiranih menadèra sigurnosti u RH i baze podataka budu}e burze menadèra sigurnosti s ciljem olak{avanja njihove mobilnosti u karijeri. Krajem studenoga planirate odràti IV. Konferenciju hrvatskih menadèra sigurnosti, pod pokroviteljstvom Vlade RH. Koje }e teme biti zastupljene na konferenciji? Konferencija Antikorupcijsko djelovanje-partnerstvo javne, privatne i korporativne sigurnosti bavi se iznimno aktualnom temom antikorupcije. Cilj nam je, kroz pet sekcija i uz brojne stru~njake, sudionike upoznati s trendovima u razvoju partnerstva javne i privatne sigurnosti, aktualnostima u zakonodavstvu sigurnosti, kori{tenjem novih tehnologija kao alata sigurnog poslovanja te podru~jem antikorupcijskog djelovanja u sredi{njim tijelima dràvne uprave i poduze}ima. Pored toga, predstavit }emo Hrvatsku veliku nagradu sigurnosti i otvoriti kandidacijski postupak. Koliko je kod poslovnih subjekata va`no pravilno integriranje korporativne sigurnosti? Svijest o korporativnoj sigurnosti prili~no je napredovala, posebice u usporedbi sa stanjem od prije desetak godina kada se potreba razvoja sustava sigurnosti u privatnom sektoru percipirala isklju~ivo kroz usluge fizi~ke i tehni~ke za{tite. U ovom informacijskom dobu, sigurnost postaje sve va`nija sastavnica socijalne dinamike. Kako bi osigurali normalne uvjete poslovanja, ali i opstanak i uspjeh kompanije, poslovni subjekti moraju sve vi{e sami voditi brigu o razli~itim aspektima sigurnosti. Danas je dobar dio hrvatskih kompanija spreman investirati dio profita u vlastite sektore korporativne sigurnosti jer je prepoznaju kao vaàn potporni poslovni proces koji je u funkciji uspjeha kompanije i na taj na~in stvaraju va`ne pretpostavke za izgradnju vlastite konkurentnosti. Prema Va{em mi{ljenju, na koje je na~ine potrebno provoditi korporativnu sigurnost da bi ona bila u~inkovita? Instrumenti za{tite ovise o rizicima kojima su kompanije izloène i, ovisno o njima, govorimo o primjeni novih tehnologija kao alata sigurnog poslovanja (npr. ra~unalna forenzika, biometrijski sustavi, privatna istraìvanja, poligrafska testiranja, video analitika i dr.). No, odgovaraju}a i zadovoljavaju}a razina sigurnosti ne}e se ostvariti represivnim metodama, ve} isklju~ivo preventivnim i edukativnim programima za zaposlenike. Jedino }e tako ona postati sastavni dio poslovne kulture svih zaposlenika.
Alen Ostoji}, predsjednik Udruge hrvatskih menadèra sigurnosti Konferencija Antikorupcijsko djelovanjepartnerstvo javne, privatne i korporativne sigurnosti bavi se iznimno aktualnom temom antikorupcije.
www.mirakul.hr 63
Mobilno poslovanje
Mobilno poslovanje
Mobilnim uredom do ve}e produktivnosti

Rad na daljinu nudi brojne pogodnosti, a obavljene su i studije koje su dokazale da ljudi koji posao obavljaju od ku}e, radne zadatke izvravaju bre, kvalitetnije i u ve}im koli~inama.
Pripremio: Ante Veki}
pametnim telefonom. Online usluga je besplatna, a Pro account kota 25 USD godinje i dolazi u paketu s mobilnim aplikacijama. 4. Komunikacija: Skype Skype nudi besplatne video pozive, skype-to-skype glasovne pozive, razmjenu poruka, sms i glasovne pote sve besplatno pod uvjetom da ste spojeni na Internet i da osoba s kojom komunicirate tako|er ima instaliran Skype. No ukoliko elite jeftinije me|unarodne razgovore, moete uplatiti kredit na svoj Skype ra~un i po povoljnim cijenama nazvati bilo koga u svijetu na fiksni ili mobilni telefon. 5. Sinkronizacija datoteka: Dropbox Dropbox tako|er u oblaku ~uva vae datoteke i sinkronizira ih s drugim ure|ajima na koje ste instalirali klijent. Instalacija klijenta nije nuna jer se usluzi moe pristupiti putem web su~elja. Besplatnom registracijom dobivate 2GB za smjetaj datoteka kojima moete pristupiti gdje god se nalazili. Pametni telefoni na udaru virusa Iako do sada nije bilo ozbiljnijih prijetnji, virusi koji su se pojavili na pametnim telefonima najavljuju da bi njihovi vlasnici morali po~eti voditi brigu o sigurnosti svojih ure|aja. Gartner, McAfee, F-secure, Kaspersky Lab i ostale tvrtke koje se bave izradom antivirusnog softvera predvi|aju sve vie i vie ozbiljnih napada u narednim godinama. Pogotovo zato to je irenje virusa putem mobilnog ure|aja iznimno lako: mogu}e ga je prenijeti bluetooth vezom, IR vezom, SMS-om, pristupom zaraenoj web stranici, e-mail privitku U Japanu neki operateri ve} nude ure|aje s preinstaliranim antivirusnim softverom, dok zapad jo uvijek ne razmilja previe o prijetnji. Zato je prije instaliranja bilo kakvog dodatnog softvera i preuzimanja potencijalno opasnog mail privitka dobro provjeriti radi li se o pouzdanom izvoru da ne bi bilo prekasno. Mobilna TV - bliska budu}nost ili nedostina ideja Mobilni ured nije potpun bez mobilne televizije. No, gledanje TV programa na mobitelima jo uvijek nije u potpunosti zaivjelo. Iskustva iz panjolske i Njema~ke, gdje se od uvo|enja DVB-H signala odustalo zbog zanemarivog interesa, govore da jo uvijek nije stiglo pravo vrijeme za takav na~in konzumacije TV sadraja. Mobilnu televiziju po~etkom prole godine testno je u Hrvatskoj pokrenuo VIPnet. Signal je bio dostupan na podru~ju Zagreba, a gledatelji su na mobitelima mogli pratiti CNN, Croatian Music Channel (CMC) i Eurosport. Nakon probnog emitiranja signal je ugaen i do danas jo nije vra}en.Pretpostavlja se da je jedan od glavnih razloga za neuspjeh mobilne televizije slaba ponuda mobitela koji podravaju
DVB-H standard, ali i njihova visoka cijena. O~ito je da proizvo|a~i mobilnih telefona jo ne vide interes u razvoju malih ure|aja koji podravaju gledanje televizijskog programa u pokretu.Ipak, predvi|anja su da bi u narednim godinama ukupan broj korisnika ove usluge mogao zna~ajno porasti, a neke prognoze govore o ~ak 300 milijuna korisnika do 2013. godine. Geolokacijom do odanijih klijenata Sveprisutnost omogu}ena sve ve}om pokriveno}u signala za mobilno spajanje na Internet donosi neke nove mogu}nosti za one ~iji se klijenti koriste dostupnim uslugama. Sve vie prijenosnih ure|aja posjeduje mogu}nost geografskog lociranja i prijavljivanja na razne servise. Za sada tu su Gowalla, Foursquare, Loopt, Whrrl te mnogi manji, ali u igru se uklju~uju Facebook, Twitter i Google. Male tvrtke mogu iskoristiti potencijal geolociranja i jo vie vezati postoje}e, te privu}i nove korisnike. Kako? Pet je jednostavnih koraka. Locirajte svoje sjedite Provjerite na geolokacijskim servisima je li vaa tvrtka upisana. Moda se korisnici ve} prijavljuju kod vas, a da toga niste ni svjesni. Kao vlasnik virtualne lokacije dobit }ete uvid u razne statistike, mogu}nost unosa detalja o businessu i sli~no Zadajte si jasne ciljeve elite li privu}i nove klijente? Zadrati postoje}e? Dobiti vie podataka o svojim kupcima? elite li stvoriti mreu svojih korisnika? Jednom kada odlu~ite o ciljevima lake }ete odrediti kako ih dosti}i. Kreirajte posebne ponude Mnoge tvrtke koriste geolokacijske servise kao zamjene za customer loyalty kartice. Vie dolazaka zna~i odre|ene beneficije. Nagradite kupce Pojedinci }e se po~eti natjecati u skupljanju odre|enih zna~ki (koje je mogu}e dijeliti na Foursquare servisu, primjerice, za odre|eni broj dolazaka ili za dolaske na odre|ene doga|aje). Najodanijima ponudite odre|ene nagrade. Provjeravajte podatke Mrea redovitih klijenata koji su voljni podijeliti razne podatke s vama donijet }e vaoj tvrtki neiscrpan izvor vrijednih informacija o na~inu poslovanja i budu}im poslovnim idejama. Geolociranje i mogu}nosti koje ono nudi samo je jedna od brojnih novih poslovnih mogu}nosti koje se nude implementacijom novih rjeenja. Iz dana u dan mogu}e je vidjeti kako se u svijetu pojavljuju novih poslovni modeli temeljeni na mobilnom pristupu Internetu u kombinaciji s novim mogu}nostima socijalnih mrea i drugih internetskih servisa. Poslovni modeli za mobilni Internet sutranjice Tradicionalni modeli poslovanja, pogotovo u internetskom svijetu, postaju sve manje zanimljivi korisnicima, a tehnologija neprestano omogu}ava brzim startup rjeenjima da primijene nove modele poslovanja, pomognu korisnicima u rjeavanju problema i pritom ostvare profit. Neki od njih ve} su prihva}eni i u Hrvatskoj, a neki tek dolaze. U nastavku donosimo neke od mogu-
Moe li tablet zadovoljiti prosje~nog poslovnog korisnika?
Ovisno o potrebama, navikama i preferencijama, moete birati izme|u klasi~nog laptopa i neto manjeg netbooka.
Ve}ina dananjeg uredskog, ali i managerskog posla vezana je uz ra~unalo. Gdje se to ra~unalo nalazi za neke je poslove manje vano, pa je za one koji ih obavljaju zamjena klasi~nog mobilnim uredom postala na~in da posao obavljaju blie klijentima, u poticajnijem okruenju, a istovremeno bre, produktivnije i fleksibilnije. Rad na daljinu nudi brojne pogodnosti, a obavljene su i studije koje su dokazale da ljudi koji posao obavljaju od ku}e, radne zadatke izvravaju bre, kvalitetnije i u ve}im koli~inama. Jedna od tih studija je i ona s Pennsylvania State Universityja, gdje su dr. Gajendran i dr. Harrison objasnili da je razlog ve}oj produktivnosti ~injenica da radnici imaju ve}u kontrolu nad vlastitim rasporedom. to je, dakle, potrebno za jedno u~inkovito radno mjesto izvan klasi~nog ureda? Naravno, laptop, netbook ili neko drugo prijenosno ra~unalo, mobilni pristup Internetu, slualice, digitalno spremite podataka i udobna torba za potreptine. Laptop ili netbook: bitka za poslovne korisnike Najvaniji dio mobilnog ureda je prijenosno ra~unalo. Ovisno o potrebama, navikama i preferencijama, moete birati izme|u klasi~nog laptopa i neto manjeg netbooka. Osim o~igledne razlike u veli~ini, jo neke karakteristike koje razlikuju ova dva segmenta prijenosnih ra~unala. Jedan je ra~unalna snaga, gdje laptop u potpunosti zamjenjuje stolno uredsko ra~unalo, dok je netbook neto slabijih performansi, ali jo uvijek sposoban odraditi nezahtjevne uredske zadatke u office aplikacijama, omogu}iti surfanje Internetom, slanje i primanje pote te instant komuniciranje. Netbook (u pravilu) nudi i neto dulji vijek trajanja baterije. Vaan je faktor i cijena. Netbook ra~unala jeftinija su od laptopa, a za manje novca s netbook ra~unalom dobivate i vie mobilnosti. Jedini je nedostatak manjak povrine monitora, to ponekad zna neke dokumente u~initi tee preglednima. Tablet za business da ili ne? U utrku za mobilni ured nedavno se uklju~io i novi segment prijenosnih ure|aja. Rije~ je o tabletu, a poslije Appleovog iPada sve vie onih koji pokuavaju uzeti dio kola~a na tom tritu. No, moe li tablet zadovoljiti prosje~nog poslovnog korisnika? Jednozna~nog odgovora na ovo pitanje nema. Kako je unos podataka relativno nespretan bez prave tipkovnice, iskustvo ure|ivanja dokumenata na tabletu nije
pretjerano ugodno, kao ni brzina tih operacija. S druge strane, brzinsko slanje i primanje pote, pregled internetskih portala, mogu}nost koritenja raznih poslovnih aplikacija te neizostavni cool efekt nekima }e biti i vie nego dovoljan broj razloga da se odlu~e na kupnju tableta. Smartphone aplikacije za kvalitetnije poslovanje Poslovnjacima je, osim mogu}nosti kontrole i pla}anja putem mobilnog ure|aja, vano dobro iskoristiti mogu}nosti pametnih telefona. Bez obzira na platformu na kojoj se nalaze, najpotrebnija je funkcionalnost pregleda i brzinskog ure|ivanja office dokumenata, hvatanja biljeki, upravljanja vremenom i zadatcima, raznim datotekama (pohranjivanje i uskla|ivanje s drugim ure|ajima), te naravno komunikacije. Evo aplikacija koje zadovoljavaju sve te potrebe, a mogu}e ih je na}i na svim platformama (Palm OS, Windows Mobile, iPhone/iPod, Android, Symbian). 1. Office paket: Documents To Go DataViz razvio je paket koji je u stanju otvarati i editirati Microsoft Office 2007 dokumente, uklju~uju}i i one na memorijskoj kartici. Probna verzija nudi mogu}nost pregledavanja Word i Excel dokumenata, dok puna verzija dolazi s mogu}no}u ure|ivanja dokumenata te podrkom za PowerPoint i PDF za cijenu od oko 20 USD. Ovisno o platformi, postoje i mnogi drugi (i jeftiniji) programi koji nude mogu}nost pregleda osnovnih office i PDF dokumenata. 2. Hvatanje biljeki: Evernote Evernote je digitalno spremite za sve vrste informacija: tekstualnih zabiljeki, rukom pisanih podsjetnika, audio zapisa, fotografija, web isje~aka Aplikacija ~uva sve to joj dodate u oblaku i sinkronizira se s desktop verzijom instaliranom na vaem PC-u, Macu ili nekom drugom ure|aju. Osnovna je aplikacija besplatna, a premium verzija kota 5 USD mjese~no ili 45 USD godinje i donosi vie kapaciteta za pohranu, ve}u sigurnost i jo neke dodatke. 3. Planer: Remember The Milk Rije~ je o online planeru koji se sinkronizira s vaim
www.mirakul.hr 65
Mobilno poslovanje
Iako do sada nije bilo ozbiljnijih prijetnji, virusi koji su se pojavili na pametnim telefonima najavljuju da bi njihovi vlasnici morali po~eti voditi brigu o sigurnosti svojih ure|aja.
}nosti. Mobilno pla}anje koritenje mobitela za obavljanje financijskih transakcija u mnogim je zemljama ve} op}eprihva}en na~in pla}anja. Mobilno zdravstvo telemedicina, mobilni ultrazvuk i razne nove dijagnosti~ke mogu}nosti omogu}it }e ve}u dostupnost zdravstvenoj zatiti. Zatita okolia pametni ure|aji osjetljivi na promjene omogu}it }e bolje pra}enje doga|anja u prirodi i u~inkovitiju zatitu okolia. Stvari na Internetu - sve vie ure|aja bit }e mogu}e priklju~iti na Internet te ostvariti s njima interakciju na razne na~ine. Marketing direktni marketing postaje jo direktniji. Korisnici primaju poruke koje ele i kada ele, kad se
nalaze u blizini odre|enog businessa. Mobiteli se koriste umjesto loyalty kartica, kao ulaznice na doga|anja, QR kodovi omogu}avaju pristup raznim informacijama (npr. cijenu nekretnine na kojoj se nalazi), za nagradne igre (uslikaj se s proizvodom i poalji Internetom ili MMS-om), mobilno anketiranje Mobilni Internet u Hrvatskoj - cijene i ponuda Mobilno spajanje na Internet u Hrvatskoj nude sva tri operatera: T-mobile, VIPnet i Tele2. Pristupanje Internetu putem pametnih telefona definirano je tarifama koje se odabiru prilikom zasnivanja pretplatni~kog odnosa, a mogu}e je pristupati Internetu i u prepaid opciji. U usporednom pregledu donosimo cijene i ponudu mobilnog Interneta.
Usporedni pregled cijena i ponude mobilnog interneta kod hrvatskih operatera

Tarifa 500MB Pretplata Tele2 Prepaid 1GB 3GB 5GB Mobilni Internet Promo tarifa Mobilni Internet za 5 Cijena/mj (za pretplatu) 95,00 kn 85,00 kn 145,00 kn 175,00 kn 145,00 kn**** 145,00 kn**** Uklju~eno prometa 500MB 1G 3GB 5GB Cijena 1MB nakon potroenog paketa 0,20 kn 0,20 kn 0,10 kn 0,10 kn 1,00 kn* / 0,50 kn** / 0,25 kn*** 1,00 kn* / 0,05 kn** / 0,05 kn***
* Osnovna cijena 1MB ** Cijena 1MB nakon nadoplate bonom od 50 kuna *** Cijena 1MB nakon nadoplate bonom od 100 kuna Modem je bez ugovorne obveze mogu}e kupiti po cijeni od 395 kuna, dok je uz potpisivanje ugovora na 24 mjeseca i pla}anje trajnim nalogom cijena modema 1 kunu. Za ostale cijene provjerite na www.tele2.hr **** U prepaid opciji cijena start paketa sUSB modemom iznosi 145 kuna.Iznos od 100 kn na Tele2 ra~unu raspodijeljen je na sljede}i na~in: 20 kn odmah te sljede}ih 8 mjeseci po 10 kuna, uz obveznu mjese~nu nadoplatu bonom od minimalno 50 kn. Promo prepaid tarifa Mobilni Internet za 5 vae}a je do 31.12.2010. Tarifa Mobile Internet Start T-Mobile Pretplata Mobile Internet 1GB Mobile Internet 6GB Mobile Internet 10GB Prepaid Simpa Internet Cijena mj (za pretplatu) 100,00 kn 200,00 kn 300,00 kn 148,00 kn* Uklju~eno prometa 1GB 6GB 10GB Cijena 1MB nakon potroenog paketa 0,25 kn 0,25 kn 0,25 kn 0,12 kn 1,00 kn
* Ovisno o duljini trajanja ugovorne obveze i pretplatni~kom paketu, modem je mogu}e kupiti po 148 kuna (paket 512MB na 12 mjeseci) ili za 1 kunu (paket 512 na 24 mjeseca). Ostale opcije provjerite na www.t-mobile.hr Cijena 1MB nakon potroenog paketa 0,29 kn 0,29 kn 0,29 kn 0,29 kn 0,29 kn 1,00 kn*
Tarifa 200MB 1GB Vipnet Pretplata 5GB 10GB 12GB Prepaid
Cijena/mj (za pretplatu) 29,00 kn 99,00 kn/49,50 kn 199,00 kn/99,50 kn 299,00 kn/149,50 kn 399,00 kn/199,50 kn 149,00 kn
Uklju~eno prometa 200MB 1GB 5GB 10GB 12GB
*Mogu}e je aktivirati Vipme Broadband opciju po cijenama od 25, 91 ili 191 kunu (u promotivnom razdoblju do 15.11. po 11, 22 ili 55 kuna) te za tu cijenu prenijeti 50MB, 300MB odnosno 1GB.
66 bizdirekt studeni 2010. www.mirakul.hr 67
Reportaà
Borba off line i on line medija

Sredi{nje mjesto okupljanja medijske i komunikacijske elite i ove je godine vrvio posjetiteljima gladnim kvalitetnih i dinami~nih, nadasve konstruktivnih rasprava i radionica vezanih uz sve vrste medija. Slu`beni dio bio je ispunjen panelima aktualnih tematika, a stanke i ve~ernji partyji tradicionalno su bili opu{teni i ludo zabavni.
Pi{e: Aleksandra Zrinu{i}
Glavni predava~ dana bio je Pierluigi Collina, ~ije je predavanje Dono{enje odluka o~ekivano izazvalo najve}i interes sudionika.
Weekend Media Festival ve} se tre}u godinu odràva pod generalnim pokroviteljstvom Adris grupe, a jedinstveni prostor stare Tvornice duhana Rovinj 24. i 25. rujna ugostio je vi{e od dvadeset predavanja i panel diskusija. Slu`beni program zapo~eo je raspravom o sportskom marketingu, a najve}i interes izazvala je panel diskusija uvijek aktualne teme Je li pravo novinarstvo umrlo?, èstoka rasprava izme|u novinara i urednika glavnih tiskanih i elektroni~kih medija regije, pod moderatorskom palicom Hloverke Novak Srzi}. Neki od pokreta~a medijske revolucije iz osamdesetih godina pro{log stolje}a Veran Mati} (osniva~, direktor i glavni urednik B92), Franci Zavrl (nekada Mladina, danas Pristop) i Ninoslav Pavi} (nekada Polet, danas EPH), prisjetili su se kako je nekada bilo i prognozirali kakva bi budu}nost mogla biti. Dinami~no je bilo i na Fight Clubu s Markom Rakarom, uz temu Offline vs. Online ogla{avanje, gdje su na strani online-a bili Ante Magzan (Adriatic Media, Hrvatska) i Nikola Vrdoljak (Gingernet, Hrvatska), a offline snage branile su Andrea Markovi} Mihi} (Adria Media Zagreb, Hrvatska) i Jasna Zemlji} (24sata, Hrvatska). Glavni predava~ dana bio je Pierluigi Collina, ~ije je predavanje Dono{enje odluka, o~ekivano izazvalo najve}i interes sudionika. Nakon dana bogatog programa, svi su se do ranih jutarnjih sati izvrsno zabavljali na velikom partyju 24 sata. Subota je donijela nastavak programa koji se ove godine prvi put odràvao paralelno u ~ak tri dvorane. Ujutro se razgovaralo o jutarnjem radijskom programu koji se uvelike promijenio na radijskim postajama
regije u zadnjih desetak godina i postao najva`niji dio radijske produkcije. Odgovor na jo{ jedno vje~ito pitanje, vole li se ili mrze mediji i PR, poku{ali su pak dati predstavnici obiju strana u ù~noj raspravi i uz mnogo pitanja iz publike te zaklju~ili novinarstvo nije slobodno od negativnog utjecaja PR-a, ali PR moè biti pozitivan ako postoji zajedni~ki interes - recept za uspjeh je u me|usobnom po{tovanju. Glavne zvijezde dana bili su Andrew Keen, jedan od najve}ih svjetskih kriti~ara Interneta, i Pete Radovich, kreativni direktor CBS-a ~ija su predavanja privukla najve}i broj sudionika i medija. [e}er na kraju programa ovogodi{njeg Weekend Media Festivala bila je panel diskusija o digitalizaciji televizije i njezinim posljedicama. Josip Popovac (HRT, Hrvatska), Aleksandar Tijani} (RTS, Srbija), Draèn Mavri} (Nova TV, Hrvatska), Johannes Zll (RTL, Hrvatska) i Pavel Vrabec (Pop TV, Slovenija), unato~ opre~nim mi{ljenjima, uspjeli su se sloìti kako }e digitalizacija televizije dovesti do fragmentacije trì{ta ogla{avanja, {to }e utjecati ne samo na televiziju, nego i na ostale medije. Festival je zavr{en, kako je i zapo~et, partyjem, ovog puta Sarajevskim dernekom.
www.mirakul.hr 69
Zdravlje - vrhunske zdravstvene ustanove
Ulaganjem u kvalitetu usluge do rasta prihoda u privatnom zdravstvu

Zbog obavljanja svih pretraga na jednom mjestu, uz stru~ne lije~nike, bez ~ekanja i guvi, sve je vie pacijenata spremno izdvojiti novac za usluge privatnih zdravstvenih ustanova. Privatno zdravstvo aurnije nego javno prati i najnovije standarde u medicini, stoga ne ~udi to iz godine u godinu ostvaruje kontinuiran rast prihoda te broja zaposlenih.
Pripremila: Aleksandra Zrinui}
i ugovor s HZZO-om za djelatnost radiologije pojanjava ravnatelj Mozeti. Prof.dr.sc. Gabri kae kako je Klinika Svjetlost do sada iz godine u godinu rasla, 2009. godine za 40%, a u prvih devet mjeseci ove godine 20%. Broje 50 zaposlenika, od ega osam lijenika specijalista, etrnaest specijalizanata te ostalo medicinsko i administrativno osoblje. Klinika sama financira specijalizacije za mlade lijenike i na taj nain gradi svoju budunost.
Aktivna briga o zdravlju

-Poliklinika u cilju promocije aktivne brige o zdravlju iz mjeseca u mjesec provodi akcije preventivnih pregleda u okviru brojnih specijalnosti. Aktivno smo sudjelovali u javnozdravstvenom projektu ranog otkrivanja zlo}udne bolesti dojke Mamma (godinje preko 800 mamografskih pregleda), te cijepljenju protiv HPV infekcije. Tijekom Dana borbe protiv melanoma provode se promotivni dermatoloki pregledi. U rujnu smo u okviru me|unarodnog urolokog tjedna imali akciju preventivnih urolokih pregleda, a trenutno imamo akciju promotivnih ultrazvu~nih i mamografskih pregleda dojki povodom mjeseca borbe protiv raka dojke napominje dr.sc. Vladimir Mozeti~, dr.med., ravnatelj Poliklinike Medico. - Odlazak stomatologu barem svakih 6 mjeseci - Kontrolu promjena na koi - Kod ena je nuno obaviti ginekoloki pregled jednom godinje te PAPA-test, uz savjetovanje s ginekologom o prevenciji i testiranju na spolno prenosive bolesti (klamidija, herpes genitalis, gonoreja, HPV, itd.) i upotrebi kontracepcije s ciljem ouvanja reproduktivnog zdravlja ena - Samopregled dojki - Pregled vida. U privatnim zdravstvenim ustanovama, u povjerljivom i predanom odnosu, lijenik prati stanje pacijenta od dijagnoze do izljeenja. Takav pristup garantira da e o pacijentu brinuti jedan lijenik, bez mogunosti da se tijekom postupka izmjenjuje nekoliko razliitih lijenika.
Od prevencije i dijagnostike do lije~enja

-Kvaliteta osobne njege i panje koju pacijent dobiva u klinici Svjetlost moe se mjeriti jedino naim investiranjem u vodeu tehnologiju i stru~nost u najmodernijim tretmanima. Svaki pacijent je individua kojoj posveujemo maksimum panje. Razgovor za vrijeme predoperativnog pregleda smatramo kljunim korakom prema zadovoljstvu pacijenta jer samo kroz razgovor moemo uvidjeti njegove navike, potrebe i oekivanja, pa sukladno tome prilago|avamo operaciju i postoperativni oporavak objanjava ravnatelj Specijalne bolnice za oftalmologiju Svjetlost, prof.dr.sc. Nikica Gabri. Kako kae Zdenko Trampu, ravnatelj Ortoimplanta, osmijeh kod jedne ire drutvene zajednice komunicira zasigurno bolje od tisuu rijei. Dizajniranje svakog pojedinog osmijeha njihov je osnovni zadatak jer on je najbolji ambasador njihova posla. Dizajn u Ortoimplantu zapoinje razgovorom, fotografiranjem, a nastavlja se otiskivanjem, simulacijom modelacije buduih zuba na modelima (virtualno) te 3D pretragom kotanih struktura. U drugoj posjeti pacijentu kroz jednosatni razgovor i prezentaciju pokuavaju osvijestiti do kraja njegov osobni zubni problem, te predlau najbolju terapiju koja mu osigurava na kraju sjajan osmijeh te vrst zagriz. Zbog nasljednih sklonosti, godina ivota i spola potrebno je preventivnim pregledima umanjiti ili odgoditi pojavu bolesti. Prema uestalosti i smrtnosti, danas su na prvome mjestu bolesti krvoilnog sustava, maligne bolesti, bolesti dinih putova i reumatske bolesti. Nezdrav nain ivota, nepravilna prehrana, stres, puenje i nedovoljna tjelesna aktivnost smatraju se imbenicima rizika za nastanak ovih oboljenja. Sve vea uestalost povienog krvnog tlaka, eerne bolesti, prekomjerne tjelesne teine i povienih masnoa u krvi dovode do oteenja krvnih ila i modanog udara. êsto se imbenici rizika ovih oboljenja otkriju prilikom sistematskog pregleda. Iskljuenjem ili umanjenjem neeljenih utjecaja sprjeava se ili odga|a razvoj pojedinih ozbiljnih poremeaja i bolesti, ali cilj je i rano otkrivanje i pravovremeno lijeenje ve postojeih bolesti, ime se znaajno mijenja cjelokupni ishod lijeenja. Svrha medicine je lijeiti bolest, a ideal bi bio sprijeiti nastanak bolesti. Ako je bolest neizbjena, otkrivanje u ranom stadiju omoguuje uspjenije lijeenje. Zbog bolje prevencije pobolijevanja i ranije dijagnostike, u medicinskoj praksi je uobiajeno raditi preventivne sistematske preglede. Preporueno je obaviti sistematski pregled jednom godinje ili jednom u dvije godine, ovisno o dobi, zdravstvenom stanju ili rizinim imbenicima. Starija ivotna dob, kronine bolesti, pozitivna obiteljska anamneza i postojanje drugih imbenika rizika opravdavaju i ee preglede. Nakon obavljenih pretraga, lijenik na osnovi svih nalaza pacijentu pojanjava njegovo zdravstveno stanje te daje preporuke za mogue dalje lijeenje. Na osnovi analize provedenih pretraga lijenik moe provesti i dodatne pretrage. Izme|u dvadesete i etrdesete godine ivota preporuuju se sljedei dijagnostiki pregledi: - Laboratorijske pretrage te osnovni kliniki pregled, redovita kontrola krvnog tlaka i ostalih imbenika rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti (razine eera i lipida u krvi, debljina). - Uz opi kliniki pregled i kod mukaraca i kod ena moe se napraviti i pregled trbunih organa (ultrazvuk jetre, unih vodova, slezene, guterae i bubrega), zatim EKG te ukoliko je potrebno, analiza funkcije plua - spirometrija
Sve se vie gra|ana zbog neu~inkovitog javnog zdravstva odlu~uje na pla}anje usluge umjesto ~ekanja na preglede te neodgovaraju}ih uvjeta lije~enja.
Privatno zdravstvo u Hrvatskoj jedna je od djelatnosti na koju gospodarska kriza ne utje~e. Privatne poliklinike i klinike u Hrvatskoj svakodnevno prihvaaju sve vei broj zadovoljnih pacijenata. Najvie privatnih zdravstvenih ustanova nalazi se u Zagrebu (174), potom u Vukovarsko-srijemskoj upaniji (52), Li~kosenjskoj (42), Splitsko-dalmatinskoj upaniji (21), dok ih je najmanji broj u Koprivni~ko-krieva~koj, u Istarskoj te Poeko-slavonskoj upaniji.
Zbog nasljednih sklonosti, godina ivota i spola potrebno je preventivnim pregledima umanjiti ili odgoditi pojavu bolesti.
Privatne zdravstvene ustanove individualizirani pristup pacijentima

Sve se vie gra|ana zbog neu~inkovitog javnog zdravstva odlu~uje na plaanje usluge umjesto ~ekanja na preglede te neodgovarajuih uvjeta lije~enja. Potpuna posveenost svakom pacijentu te ispunjavanje svih zdravstvenih zahtjeva na stru~an i profesionalan na~in najvaniji su kriteriji za koje su pacijenti spremni izdvojiti svoj novac.
Poliklinika Leptir prevencijom do kvalitetnijeg ìvota

Psihofizi~ki anga`man i neuravnoteèna prehrana tijekom duèg vremenskog razdoblja u nekih ljudi moè dovesti do znatnijih o{te}enja u gra|i {titnja~e u obliku kroni~nih promjena, ~vorova ili tumora. Kada te promjene u gra|i uzrokuju smetnje, kirur{ki ih je mogu}e uspje{no rije{iti. U Poliklinici Leptir, privatnom centru za bolesti {titnja~e, uvedena je nova kirur{ka tehnika operacije {titnja~e, takozvana minimalno invazivna kirurgija {titnja~e, pri kojoj se koristi inovativni kirur{ki instrument koji omogu}ava kra}i zahvat u manjem operacijskom polju uz manju destrukciju tkiva bez drenaè i {avova, tako|er s odli~nim estetskim ishodom. Poliklinika Leptir, u suradnji s nutricionisti~kim savjetovali{tem Bioleptir, uvela je nove metode prevencije: procjenu metaboli~kog statusa preko vlasi kose. U uzorku vlasi kose analiziraju se odnosi minerala, vitamina i toksina te se odre|uje tip metabolizma (spori ili brzi), sklonosti bolestima, daju se individualne preporuke prehrane te nadoknade minerala i vitamina. Poliklinika Leptir tako|er sadrì laboratorij, ambulantu za dijabetes i metaboli~ke poreme}aje, ambulantu za dojku i neurolo{ku ambulantu, a moète obaviti i sistematski pregled i test intolerancije na hranu. Tako|er, tu su minimalno invazivna kirurgija hemeroidne bolesti, kirurgija ko`nih promjena i krajnika, kao i estetska kirurgija glave i vrata.
Rast prihoda i broja zaposlenih u privatnim klinikama

U privatnom su se zdravstvu prole godine prihodi poveali za oko 100 milijuna kuna, a broj zaposlenih povean je za 7,85%. Poliklinika Medico najstarija je i najvea privatna zdravstvena ustanova u Primorsko-goranskoj upaniji. U proteklih dvadeset godina u poliklinici je uinjeno gotovo 500.000 pregleda u okviru petnaest specijalnosti, od kojih dobar dio pripada tzv. preventivnim i sistematskim pregledima. U poliklinici je stalno zaposleno 50 djelatnika, a u suradnom ugovornom odnosu su 34 vanjska suradnika. Uz dijagnostiku, provode i lijeenje u okviru operacijskog bloka i dnevne bolnice. -S obzirom na obim uinjenih usluga, kao i ostvarenih prihoda, pri vrhu smo privatnih zdravstvenih ustanova u dravi. Osim privatnih pacijenata, imamo sklopljene ugovore i s privatnim zdravstvenim osiguranjima, kao
www.mirakul.hr 71
Nado centar zdravlja za ìvot bez boli
Privatno zdravstvo prati najnovije standarde

Najnovija tehnologija i vrhunska usluga obiljeja su privatnih zdravstvenih ustanova. Kontinuiranim strunim usavravanjem djelatnika privatne poliklinike prate najnovije standarde u medicini usvojenim primjenjivim znanjem, ali i tehnologijom koja se gotovo iz dana u dan usavrava i napreduje. U klinici Svjetlost svjesni su da osim strunosti lijenika veliku vanost u pruanju vrhunske usluge ima i najmodernija tehnologija i upravo iz tog razloga prate vodee svjetske trendove. Prole su godine nabavili najnoviji laser za lasersko skidanje dioptrije Ziemer Femtosecond LDV, koji se koristi za formiranje flapova i radi u sinergiji s Allegreto Wave Eye-Q excimer laserom od 400Hz, koji remodelira ronicu u svrhu skidanja dioptrije. Osim lasera, ponosni su i na vrhunske aparate za ultrazvunu operaciju sive mrene (Signature i Infinity), a isto tako i na vitrektomijske aparate za operacije na stranjem dijelu oka (Accurus i Constellations). Svakih jednu do dvije godine obnavljaju dijagnostiku opremu aparatima najnovije tehnologije. Me|u najboljim aparatima su 3D OCT, Pentacam, Octopus perimeter, Biograph itd., objasnio je ravnatelj Gabri. -U bliskoj budunosti oekujem jo izraeniji partnerski odnos javnog i privatnog zdravstva, i to ne samo na razini sekundarne, ve i primarne zdravstvene zatite, pod jasno odre|enim pravilima, uz suradnju i osiguravajuih kua, koji e omoguiti primjereniju zdravstvenu uslugu pacijentima, ali i kvalitetnu radnu atmosferu zaposlenima - izdvaja Mozeti. Pacijenti s obzirom na ritam ivota sve ee trae mogunost da na jednom mjestu, u to kraem roku, mogu uiniti kvalitetnu medicinsku obradu, a po potrebi i provesti lijeenje. Dananja vremena su nam donijela sustav u kojem e zdravlje biti i ostati socijalna kategorija, a zdravstvo ekonomska, smatra Mozeti. -S obzirom na to da napredak tehnologije i njezine implementacije u svakodnevni ivot struke diktira visinu standarda u medicini, pa tako i u stomatologiji, moemo utvrditi da se u Ortoimplantu doslovno primjenjuju high end tehnologije dananje stomatologije. Pritom je potrebno naglasiti da tehnologije novog tisuljea funkcioniraju samo u vrhunski izvjebanim rukama, vrhunski educiranih stomatologa. Sve to za rezultat ima uvijek i samo vrhunski stomatoloki rad u najkraem vremenskom roku napominje Trampu.
Nado centar zdravlja u Osijeku djeluje 10-ak godina, a od 10-og mjeseca 2009. god. djeluje centar i u Zagrebu. Zbog velikog zanimanja klijenata sa podru~ja Rijeke, Istre i Kvarnera za ovakvu vrstu terapije otvoren je po~etkom srpnja i Nado centar u Rijeci. Nado centar se bavi fizikalnom terapijom, kompjutorskom dijagnostikom Oberon, akupunkturom i savjetovanjem o prirodnoj prehrani. Osnovna terapija unutar fizikalne terapije je neoperativna dekompresijska terapija kralje{nice (DTS), odnosno istezanje kralje{nice vrhunskim ekstenzomatima. DTS se pokazao u svijetu kao naju~inkovitija neoperativna terapija kod degenerativnih promjena na hrskavi~nim diskovima kralje{nice (diskus hernia, prolaps diska, artrotske promjene na malim zglobovima kralje{aka). Vrlo je u~inkovita i kod bolova ili trnaca u nogama i rukama, glavobolja, vrtoglavica i {uma u u{ima uzrokovanih lo{om vratnom kralje{nicom. Ovom vrstom terapije djeluje se na uzrok problema, a ne samo na simptome kao u klasi~nim fizikalnim procedurama. Za rje{avanje problema koristimo kombinaciju vi{e vrsta terapija, kao {to su klasi~ne fizikalne procedure, manualnu terapiju (osteopatija, yumeiho, neuromuskularna propriocepcija (PNF), postizometri~ke vje`be (PIR), McKenzi vje`be), individualne vje`be. Kod sportskih povreda i bolnih stanja u mi{i}ima ~esto koristimo kinezio i mediotejping u raznim bojama. Akupunkturu koristimo kod reumatskih tegoba, neuralgija, alergija, glavobolja, pro{irenih vena na nogama i{ijasa, lumbaga. U svim Nado centrima djelatnici su bacc. fizioterapije ili zavr{avaju specijalisti~ki studij fizioterapije, te lije~nik. Oprema koja se koristi u Nado centrima je vrhunska i najnovija : Enraf Nonius, Triton i 3D Activ Track stolovi za dekompresiju kralje{nice, Hiro laser za bezbolnost i poticanje rasta hrskavice u koljenu, terapija udarnim valom (shock wave therapy) za brzo rje{avanje teniskog lakta, trna u peti, miogeloza u mi{i}ima itd., Formetric sistem za snimanje statike kralje{nice bez zra~enja, Huber spravu za razvijanje propriocepcije i mi{i}ne snage, robotizirani laser. DTS se koristi u Nado centru i kao osnovna terapija kod djece pubertetske dobi sa skoliozom. Ina~e djeca do 18-e god. imaju besplatan fizioterapeutski pregled kralje{nice, te besplatne grupne vje`be.
sti, a na njegovo usporavanje moe utjecati iskljuivo nedostatak kapaciteta, a nikako pad potranje. Prema podatcima UNWTO-a, 2,5% svih me|unarodnih putovanja odnosi se na medicinski turizam. Rast ovog trita procjenjuje se na 20-25% godinje. Azijske zemlje na tom su tritu uvjerljivo vodee Indija, Singapur, Tajland, Malezija i Filipini dre oko 12,7% svjetskog trita. U Europi su najpopularnije Ma|arska, Poljska, Belgija, panjolska, vicarska. Na trite ulaze i nove azijske zemlje, poput Koreje, Kine, Libije, Irana, a zemlje karipskog podruja i June Amerike usmjerene su prvenstveno na trite SAD-a. Sve je vei broj korisnika s novih bogatih trita, kao to su Rusija i arapske zemlje. U strukturi sadanjeg ukupnog obujma medicinskog turizma 41% otpada na stomatoloke usluge, 40% na ortopediju, kardiologiju, kardiokirurgiju i neurokirurgiju, a 19% na estetsku kirurgiju. Udruga za razvoj medicinskog turizma osnovana je krajem 2009. godine, a okuplja postojee pruatelje usluga u medicinskom turizmu i one koji tek namjeravaju napraviti iskorak prema privlaenju stranih pacijenata u svoje zdravstvene ustanove i hotele. Udruga je nositelj organiziranog pristupa u razvoju medicinskog turizma u Hrvatskoj. Krajem travnja ove godine u Opatiji je odrana 2. Konferencija medicinskog turizma pod nazivom Medicinski turizam put u podizanje konkurentnosti hrvatskog turistikog proizvo-
da. Glavni naglasak konferencije bio je predstavljanje potencijala razvoja medicinskog turizma u Hrvatskoj te postavljanje smjernica za prikljuivanje Hrvatske globalnom trendu razvoja medicinskog turizma. Terme i toplice - zdravlje i uitak na jednom mjestu Termalni izvori temelj su svih termi i toplica, budui da je ta posebna vrsta ljekovite termalne vode obogaena mineralima te ostalim svojstvima pogodnim za zdravlje. Temperatura takve vode mora biti najmanje 8,3C toplija od okolne temperature zraka. Termalni izvori koriste se za lijeenje razliitih bolesti, uglavnom bolesti koe, na koju mineralni sastav vode moe imati blagotvoran utjecaj. Termalna je voda, ovisno o svom sastavu, pogodna i za lijeenje te rehabilitaciju oboljenja i ozljeda lokomotornog, ivanog i miinog sustava. Zbog svega navedenog, voda se preporuuje za lijeenje degenerativnih bolesti zglobova i kraljenice, upalnih reumatskih bolesti, kontrakture zglobova s atrofijom miia te oiljcima (posljedice iaenja, prijeloma, oteenja mekih tkiva, opsenih oiljaka i dr.), izvanzglobnih bolova i smetnji mekih dijelova. Nain lijeenja je namakanje u termalnoj vodi, masiranje termalnom vodom, stavljanje obloga i sl. Hidroterapija je dio fizikalne medicine i rehabilitacije te ima veliku primjenu kod lijeenja sindroma prenaprezanja, raznih fraktura, degenerativnih bolesti zglobova i drugih bolesti.
U strukturi sadanjeg ukupnog obujma medicinskog turizma 41% otpada na stomatoloke usluge, 40% na ortopediju, kardiologiju, kardiokirurgiju i neurokirurgiju, a 19% na estetsku kirurgiju.
Medicinski turizam
Medicinski turizam podrazumijeva raznolike aktivnosti, od wellnessa i spa tretmana, do svih vrsta kozmetikih i najsloenijih zdravstvenih operacija. Spoj medicine i turizma biljei visoke stope rasta, a danas vrijednost trita medicinskog turizma iznosi preko 60 milijardi dolara. Trend rasta nastavit e se i u budunowww.mirakul.hr 73
umjetnih zglobova itd. Koji su naj~e{}i operativni zahvati koje provodite? -Naj~e{}i su artroskopski zahvati (s malim rupicama od 5-6 mm na koì ulazi se u zglob) na koljenu i ramenu te ugradnje umjetnih zglobova kuka, koljena i ramena. Pacijentima se na jednom mjestu nudi kompletna usluga od pregleda, operacije, do rehabilitacije u Krapinskim toplicama. [to to zna~i za pacijente? -Na taj se na~in olak{ava brz i kvalitetan pristup pacijentu, U kratkom vremenu pacijent moè do}i na pregled i operaciju, a ovisno o vrsti operacije, direktno se premje{ta u SB za rehabilitaciju u Krapinskim toplicama. Koje operativne zahvate Akromion pruà osiguranicima Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje? -Akromion pruà osiguranicima HZZO-a artroskopske zahvate na ramenu i koljenu te ugradnje umjetnih zglobova kuka, koljena i ramena. Jeste li zadovoljni kapacitetima s kojima trenutno raspolaète? -Trenutno imamo pote{ko}a s manjkom smje{tajnih kapaciteta. Prema inicijalnom planu trebamo pove}ati broja kreveta. Upravo radimo na tome. Operacijskih sala imamo dovoljno. Po~etkom listopada u Veleposlanstvu RH u Moskvi odràna je prezentacija medicinske ponude i investicijskih mogu}nosti Krapinskih Toplica, a izme|u ostalih, predstavljena je i Bolnica Akromion. Koliko stranih dràvljani posje}uje bolnicu? -Ako govorimo o postotcima, radi se oko 5% stranih dràvljana koji se godi{nje operira u Akromionu. Ve}i broj stranih dràvljana prolazi kroz na{e ambulante. Iz kojih zemalja imate najvi{e pacijenata? -Najvi{e pacijenta dolazi iz Bosne i Hercegovine, zatim Srbije, Kosova, Makedonije. Velik broj stranih dràvljana koji ìve i rade u Hrvatskoj na{i su pacijenti. Prema Va{em mi{ljenju, kakvo mjesto ima Hrvatska kao destinacija medicinskog turizma? -Hrvatska ima odli~an geografski poloàj koji nije dovoljno iskori{ten za neke druge aktivnosti pa tako i za medicinski turizam. Nedvojbeno postoji visoka stru~na osposobljenost lije~nika i medicinskog osoblja. Osnovana je i Udruga medicinskog turizma radi povezivanja zainteresiranih ustanova. Neophodna je pomo} dràve za razvitak ovog tipa turizma. Trenutno je Hrvatska prepoznata kao destinacija za stomatologiju, a ostala podru~ja medicinskog turizma jo{ su u povojima. U tijeku su marketin{ke aktivnosti za organizirani dolazak stranih dràvljana u Akromion.
s lijeva na desno: dr.sc. Hrvoje Klobu~ar, dr.med., specijalist ortoped, prof.dr.sc. Miroslav Ha{pl, dr.med., specijalist ortoped, Branimir ]uri}, mag. bioproc.ing., ravnatelj, Denis Tr{ek, dr.med., specijalist ortoped, prof.dr.sc. Nikola î~ak, dr.med., specijalist ortoped
Vode}a ortopedska bolnica u Hrvatskoj biljeì porast pregleda i operacija

Iako je prije nepune tri godine zapo~ela s radom, Specijalna bolnica za ortopediju i traumatologiju lokomotornog sustava Akromion stekla je reputaciju vrhunske ortopedske bolnice.
prof.dr.sc. Nikola î~ak, dr.med.
Branimir ]uri}, mag.bioproc.ing., ravnatelj
~etvornih metara, u tri etaè. [to bolnica sadrì? -Bolnica se sastoji od prizemlja s tri operacijske sale s najmodernijom medicinskom opremom i ambulantnog dijela. Na drugom katu je odjel s jedanaest bolesni~kih soba, svaka soba ima kupaonicu, televizor, telefon, Internet. Na tre}em katu nalazi se konferencijska dvorana opremljena sustavom koji omogu}uje primitak i slanje slike i zvuka bilo gdje u svijetu. Akromion je i prva prava digitalna bolnica u Hrvatskoj. Kako to funkcionira u praksi? -Sva medicinska dokumentacija nalazi se na ra~unalu, od anamneze, povijesti bolesti do slikovnih sadràja, rendgenskih slika, magnetske rezonance, slika snimljenih za vrijeme operacije. U bilo kojem trenutku i bilo gdje u svijetu moèmo do}i do podataka o svakom pacijentu, povezuju}i se preko Interneta s na{im bolni~kim informati~kim sustavom. Koje se medicinske usluge pruàju u bolnici Akromion? -Akromion pruà sve medicinske usluge iz podru~ja ko{tano-zglobne kirurgije, {to uklju~uje ozljede i bolesti kao {to su prijelomi, puknu}e tetiva i ligamenta, i{~a{enja zglobova, rekonstruktivni zahvati, ugradnja
Akromion je prva bolnica u Hrvatskoj koju financijski podupire jedan private equity fond, budu}i da je osnovana od strane dru{tva Osteon d.o.o., ~iji su ulaga~i Fond Quaestus Private Equity Kapital i ~etvero vrhunskih ortopeda: prof.dr.sc. Miroslav Ha{pl, prof.dr.sc. Nikola î~ak, dr.med. Denis Tr{ek te dr.sc. Hrvoje Klobu~ar. U bolnicu je uloèno vi{e od 39 milijuna kuna. Bolnica Akromion s komercijalnim je radom zapo~ela 14. travnja 2008. godine, a u njoj je trenutno zaposleno 42 ljudi. Za ravnatelja bolnice izabran je gospodin Branimir ]uri}, mag.bioproc. ing., koji ima dugogodi{nje iskustvo u sektoru zdravstva, a zaduèn je za op}e i financijsko poslovanje bolnice. S obzirom na aktualnu gospodarsku situaciju, jeste li zadovoljni poslovanjem bolnice Akromion u ovoj godini? -Da, zadovoljni smo poslovanjem bolnice Akromion u ovoj godini. Kriza je u~inila svoje, pala je kupovna mo} pacijenata i to se odraàva i na na{e poslovanje, no, krizi usprkos, iz godine u godinu biljeìmo rast broja pregleda i operacija. Akromion je u protekle nepune tri godine rada stekao reputaciju vrhunske ortopedske bolnice, tre}e po veli~ini u Hrvatskoj. Prepoznati smo i od Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje pa smo ugovorili operacije ugradnje umjetnih zglobova koljena, kuka i ramena te artroskopije koljena i ramena, a radimo i na uspostavljanju suradnje s privatnim osiguravaju}im dru{tvima iz zemlje i inozemstva. Poznati smo i izvan granica na{e zemlje po stru~nosti i kvaliteti usluga koje pruàmo. Lije~nici Akromiona pozvani su predava~i na velikim me|unarodnim kongresima i stru~nim skupovima te edukatori za pojedina ortopedska podru~ja velikih svjetskih kompanija poput Zimmer-a i Johnson&Johnson-a.
www.mirakul.hr 75
Bolnica Akromion najve}a je privatna ortopedska bolnica u Republici Hrvatskoj, prostire se na oko 2000
promo
Bolnica Akromion s komercijalnim je radom zapo~ela 14. travnja 2008. godine, a u njoj je trenutno zaposleno 42 ljudi.
U razgovoru s prof.dr.sc. Nikolom î~kom, specijalistom ortopedom i jednim od osniva~a bolnice Akromion, saznali smo koje medicinske usluge bolnica pruà, s kakvim kapacitetima raspolaè, kao i o mogu}nostima Hrvatske kao poèljne destinacije medicinskog turizma.
Vina
Vina
Brandiranje Hrvatske kao zemlje vina klju~no za izvoz

Kada krenu u proizvodnju, mnogi vinari ne razmi{ljaju o prodaji i marketingu, ve} o njima po~nu razmi{ljati kada se pojave problemi vezani uz plasman na trì{te. Vino se naj~e{}e prodaje putem vinoteka, vinskih cesta, u veleprodaji (supermarketima, malim du}anima, restoranima), no trebalo bi se razmi{ljati i o alternativnim na~inima prodaje poput internetske ili katalo{ke prodaje.
dugoro~na strategijska odrednica svih vinara u RH jer to osigurava opstanak i dugoro~nu odrìvost. Ve} sad ve}ina hrvatskih proizvo|a~a ima problema s tr`nim vi{kovima vina, koja se jednostavno ne mogu prodati na na{em trì{tu. Trì{te RH ima ograni~enu potro{nju, dok pojedina trì{ta unutar EU jo{ biljeè rast potra`nje. Klasteri i udruìvanje vinara U RH djeluju tri velika i oko 1000 malih proizvo|a~a. Mali vinari znatno se teè nose s problemima, posebice s nemogu}nostima plasmana, nelikvidno{}u i nemogu}nosti naplate. Osim ovih problema zalihe su sve ve}e, a i nezadovoljavaju}a razina kvalitete potro{nje vina. Uz potporu Ministarstva poljoprivrede, gospodarstva i turizma, hrvatski vinari su s ostalim interesnim skupinama i znanstvenim institucijama postigli suglasnost da }e ubudu}e zajedni~ki djelovati. Priliku za uspjeh na svjetskom trì{tu vinari ponajvi{e vide u vi{im cjenovnim kategorijama iznad 3 i 4 eura koja ~ine 20% svjetskog trì{ta. Dugoro~ni plan je izvoz 25% proizvodnje doma}ih vina. Osnovni cilj klastera vinara je {ti}enje interesa svih vinskih proizvo|a~a, a plan klastera trebao bi definirati zajedni~ke strategije razvoja do 2015. godine. Vinoteke u supermarketima U nedostatku vremena mnogi se odlu~uju na kupovi-
Vinski sajmovi i izlo`be

Prva izlo`ba vina odràna je u Be~u 1857. godine, na kojoj su zna~ajno zapaèna bila ilo~ka vina. Prva hrvatska izlo`ba vina odràna je 1860. u Svetom Ivanu Zelini, a organizirao ju je Dragutin Straìmir, popularizator naprednog gospodarstva i pisac knjiga iz vinogradarstva i vinarstva. Danas se u mnogim sredi{tima vinogradarskih regija odràvaju izlo`be vina na kojima se odràvaju posebni programi stru~no vo|enih ku{anja vina, glazbenih ve~eri, stru~nih predavanja, ocjenjivanje vina i dodjela medalja najboljim vinarima, biraju se najljep{e etikete i op}enito promi~e vinska kultura. nu vina u supermarketima koja je (naj)~e{}e povoljnija nego u vinotekama. Supermarketi velikih trgova~kih lanaca solidno su opremljeni raznim sortama vina, no odluka o kupovini uglavnom je na kupcima, jer prodajno osoblje ~esto nije dovoljno educirano za preporuku vina, za razliku od vinoteka gdje se vino ~uva u druga~ijim uvjetima i gdje postoji osoba koja poznaje vina koja se tamo prodaju. Horvat smatra da su supermarketi i ve}i maloprodajni objekti postali bitna kategorija kod prodaje vina, ako govorimo o Retailu. Danas Retail standardizira svoju ponudu prema zahtijevnim potro{a~ima, a vinske to~ke u najve}im formatima supermarketa sve vi{e participiraju u sveukupnom prometu Retail kategorije, te sudjeluju s 10% u ukupnom prometu. U ve}ini slu~ajeva na policama se nalaze gotove sve poznate etikete s trì{ta, uklju~uju}i i vina iz tzv. ultrapremium kategorija. Specijalizirani maloprodajni objekti tipa vinoteke, ostat }e kanali za prodaju
Velik potencijal prodaje vina vidljiv je u HoReCa kanalima.
Hrvatska ima vrlo razvijenu industriju vina, a geografska raznolikost omogu}uje uzgoj razli~itih sorti vinove loze i proizvodnju razli~itih vrsta vina. Proizvodnja vina, zahvaljuju}i najnovijim tehnologijama, u posljednje vrijeme iznimno je usavr{ena. Kvaliteta prvenstveno ovisi o kvaliteti gro`|a, no va`ni su i na~in ~uvanja, odnosno odràvanja. ûvanje vina u vinskim podrumima i klijetima u posljednje vrijeme zamjenjuju rashladne vitrine koje pravilno hlade vino i omogu}uju najprimjereniju temperaturu, nepromjenjiv leè}i poloàj boca, za{ti}enost od svjetla, zvu~nu izolaciju i visok stupanj vlage. [kolovanje za uspje{nog vinara Mnoge obrazovne ustanove provode programe {kolovanja za vinare. Cilj {kolovanja je osposobiti polaznike za obavljanje osnovnih poslova u vinogradarstvu i vinarstvu. Polaznici su nakon zavr{enog programa osposobljeni obavljati poslove vezane uz uzgoj vinograda, preradu vinove loze, proizvodnju vina te nastup i djelovanje na trì{tu. Programi {kolovanja moraju biti sukladni Zakonu o vinu (NN 96/03) i Pravilniku o minimalnim tehni~ko tehnolo{kim uvjetima za proizvodnju vina i vo}nih vina te prodaju vina i drugih proizvoda od gro`|a i vina (NN 102/04, 91/05, 73/07 i 8/08), ~ime su definirani uvjeti kojima mora raspolagati svaki proizvo|a~ takvih vina. Ovakva {kolovanja koja se provode kroz predavanja, demonstracije i prakti~ni rad upisuju se na kraju poha|anja u radnu knjiìcu, a vinari dobivaju certifikat i uvjerenje da su uspje{no zavr{ili {kolovanje.
Prodaja i marketing vina {to se najvi{e isplati? Kada krenu u proizvodnju, mnogi vinari ne razmi{ljaju o prodaji i marketingu, ve} o njima po~nu razmi{ljati kada se pojave problemi vezani uz plasman na trì{te. Vino se naj~e{}e prodaje putem vinoteka, vinskih cesta, u veleprodaji (supermarketima, malim du}anima, restoranima), no trebalo bi se razmi{ljati i o alternativnim na~inima prodaje poput internetske ili katalo{ke prodaje. Velik potencijal prodaje postoji u HoReCa kanalima. Doma}i potro{a~i nedovoljno su educirani o vinu i godi{nje popiju 35 litara vina, a uz to {to ga nedovoljno popiju, slabo su lojalni i lako }e promijeniti brand te probati uvozno vino. Marketing u smislu poticanja vinske kulture, kulture pijenja vina i upoznavanjem autohtonim sorti odre|ena kraja zna~ajno moè podi}i image odre|enog vina. Dizajn etikete i pri~a vinara vezana uz vino mogu odigrati zna~ajnu ulogu kod odabira odre|ene sorte vina. U prodaji vina omjer cijene (koju prosje~an potro{a~ prvo pogleda) i kvalitete samog proizvoda izuzetno su va`ni. Jedan od problema s kojima se susre}u vinari je i prodaja na crno. Izvoz kao jedan od glavnih elemenata razvoja Doma}a vina neupitno su kvalitetna, no bez obzira na svjetsku kvalitetu jo{ uvijek su u nedovoljnoj mjeri zastupljena na stranim trì{tima. Priliku u izvozu najvi{e imaju masovna vina velikih proizvo|a~a poput Agrokora, Kutjeva i Badela, koji u ukupnom prometu vina zauzimaju vi{e od 50% udjela. Ukupan promet vina u RH u prvoj polovici 2010. iznosio je 318.033 hl, a procjenjuje se na oko 60 milijuna litara godi{nje. Samo u prvoj polovici ove godine uvezeno je 49.095 hl vina, a izvezeno oko 5 puta manje (11.141 hl). Za sada se najvi{e vina (~ak 90% doma}ih vina) izvozi u BiH. Svjetska trì{ta, gdje je potro{nja vina po glavi stanovnika znatno ve}a nego u RH i regionalnim krajevima, jo{ uvijek su nam zatvorena. Hrvatski vinari se uz nemogu}nost plasiranja proizvoda na strana trì{ta suo~avaju s velikom i jeftinom konkurencijom vina solidne kvalitete iz podru~ja Makedonije i Srbije. Prema mi{ljenju ure Horvata, direktora Agrokor vina d.o.o., izvoz vina je
Vinifikacija ili vinarstvo proces je proizvodnje vina koji predstavlja dugotrajan put od odabira gro`|a do punjenja gotovog vina u boce. Prema sadràju {e}era razlikujemo suha, polusuha, poluslatka i slatka vina, a prema boji crna, ruì~asta i bijela.
Vina Josi} - prepoznatljiv brand Baranje

Vinova loza stolje}ima se uzgaja na Banovoj kosi, uzvisini koja se proteè u smjeru zapad-istok, du` cijele Baranje. Rimljani su kosu zvali Zlatnim brdom, ne po rudniku zlata, ve} po zlatnoj kapljici koja je oduvijek tekla iz njenih obronaka. Vino je tada bilo posebno cijenjeno jer je sluìlo za okrjepu i veselje. Vinogradi su ìvjeli i za turske vlasti te su preìvjeli do dana{njih dana. Obitelj Josi} 1999. godine u Baranji kupuje stari vinski podrum iz 1935. godine, duìne 42 metra. Obnavlja ga, ali zadràva tradicionalni izgled podruma i oprema ga suvremenom tehnologijom. Vina se proizvode od autenti~nih baranjskih sorti gro`|a, koja potje~u iz vinograda na Banovoj kosi. Velikom uspjehu vina Obiteljskog podruma Josi} uvelike je doprinijelo stalno ulaganje u unaprje|ivanje kvalitete vina, koje je iz godine u godinu sve prepoznatljivije na podru~ju cijele regije. Vina Josi} posebno su prepoznatljiva i po jedinstvenom dizajnu svojih etiketa, na kojima se nalaze ugroène vrste ptica s podru~ja Baranje, me|u kojima se posebno isti~u bijela i crna roda. Brojne presti`ne nagrade na natjecanjima uobi~ajene su, a ovogodi{nji popis osvojenih nagrada dovoljno govori o ve} dokazanoj kvaliteti. S ocjenjivanja vina Podunavlja i Slavonije - Ilok 2010. osvojena su zlata za CUVE Ciconia Nigra 2008. i 2009., za GRA[EVINU izborna berba 2009., te veliko zlato za GRA[EVINU Terra Pannonium 2009., uz zlatnu plaketu za vizualni identitet vina Ciconia Nigra. Na Me|unarodnom ocjenjivanju vina u sklopu Surduk festivala 2010. zlata su dodijeljena za GRA[EVINU Terra Pannonium 2009. te izbornu berbu, CABERNET FRANC Ciconia Nigra 2009., za CUVE Ciconia Nigra 2009., a CABERNET SAUVIGNON Ciconia Nigra 2009. progla{ena je {ampionom crnih vina. U sljede}em razdoblju iz Obiteljskih podruma Josi} o~ekuje nas nekoliko novih vrsta vina. Prvo }e nam se predstaviti Chardonnay, nakon toga i izborna berba gra{evine, a kao {e}er na kraju ove uspje{ne godine, bogati asortiman upotpunit }e i ledena berba gra{evine, koja je u svakom slu~aju perjanica svakog vinskog podruma. Kako bi vam vina Josi} bila {to pristupa~nija, Obiteljski podrum Josi} u suradnji s Taxijem Cammeo organizirao je 24-satnu dostavu vina u va{e domove na podru~ju grada Osijeka, po promotivnoj cijeni od samo 10 kuna za dostavu.
www.mirakul.hr 77
Kategorija Ukupan promet vina na trì{tu Uvoz vina u RH Uvoz drugih proizvoda od gro`|a i vina Izvoz vina iz RH Izvoz drugih proizvoda od gro`|a i vina Promet vina doma}e proizvodnje
2010. (hl) 318.033 49.095 1.202 11.141 1.972 269.666
promo
Promet vina na trì{tu, izvor: www.hcphs.hr, ZVVV, stanje 30.06.2010.

Vina
Vina
R.br. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11.
Sorta gra{evina malvazija istarska plavac mali merlot plavina rizling rajnski cabernet sauvignon chardonnay trbljan frankovka ostale sorte Ukupno
Povr{ina (ha) 4.785 1.876 1.584 727 612 609 546 544 527 498 6.209 18.517
Udio (%) 26 10 9 4 3 3 3 3 3 3 34 100
Broj trsova (kom) 20.308.449 7.315.377 12.609.296 2.993.777 3.521.059 2.718.330 2.432.533 2.373.855 3.098.753 2.037.514 30.862.590 90.271.533
ja~ati brand Hrvatske kao vinske destinacije uz preduvjet zadràvanja i podizanja trenuta~ne kvalitete, kako bi na{a vina bila prepoznata u internacionalnom vinskom svijetu i time ostvarila zadovoljavaju}u cijenu, smatra Horvat. Najbolji pokazatelj i argument da smo kvalitetom postali vaàn dio vinskog svijeta su sigurno nagrade i priznanja koja hrvatska vina osvajaju na internacionalnim vinskim natjecanjima i sajmovima. Me|u brojnim nagradama svakako èlimo izdvojiti Decanterovu nagradu Regional Trophy za Merlot iz Podruma Belje i najnovije zlatne medalje koje smo upravo ovih dana dobili u Bergamu na Emozioni dal Mondo za Festigiu Cabernet Sauvignon 2009. i za Cabernet sauvignon barrique 2007. iz Beljskih Podruma, nagla{ava Horvat. Najpoznatije sorte doma}ih vina prema regijama Hrvatska se vinogradarski dijeli u dvije regije kontinentalnu i primorsku, a one se dijele na 12 podregija. Najpoznatije vinogradarske regije su: Srednja i ju`na Dalmacija, Istra, Slavonija i Baranja, Moslavina, Hrvatsko Primorje, Dalmatinska zagora, Ple{evica, Sjeverna Dalmacija, Prigorje Bilogora, Podunavlje, Zagorje Me|imurje i Pokuplje. Najpoznatija vina u Dalmaciji koja obiluje autohtonim sortama su babi} i plavina, merlot, debit, po{ip, mara{tina i grk, bijela vugava i crni plavac, plavac i bogdanu{a, plavac mali, desertno vino pro{ek te dinga~. U Istri i Hrvatskom primorju najpoznatije sorte vina su malvazija, merlot, cabernet sauvignon, teran, refok, bijeli i sivi pinot, chardonnay, mu{kat, troj{}ina, vrbni~ka `lahtina. Sjeverozapadna Hrvatska poznata je po gra{evini, rajskom rizlingu, chardonnayu, moslavcu i {krletu (u Moslavini), kraljevini, bijelom i sivom pinotu. Sjeveroisto~na Hrvatska proizvodi gra{evinu, zeleni silvanac, rajnski rizling, chardonnay, bijeli i sivi pinot, traminac, sauvignon, frankovku i zweigelt. Tko je sommelier? Sommelier dolazi iz francuskog jezika, a ozna~ava osobu koja sluì vino, odnosno konobara za vino. No, sommelier nije samo konobar - on je educirana osoba koja jako dobro poznaje vinsku kulturu i gostima daje preporuku o vinima koja idu uz odre|ena jela. Hrvatski sommelier klub, prema rije~ima Silvije Buri}, voditeljice ureda, organizira program stru~nog usavr{avanja za sommeliera koji se sastoji od tri dijela. Edukacija je namijenjena profesionalacima (ugostiteljima, konobarima, kuharima, vinarima, vinogradarima), kao i gra|anstvu (hobistima, zaljubljenicima u vina...). Hrvatski sommelier klub je u svibnju ove godine u Svetom Martinu na Muri odrào 14. natjecanje sommeliera Hrvatske na kojem je prvo mjesto osvojio Klaudio Jur~i}, iz opatijskog restorana Bevanda. ^lanom HSK-a moè se postati ispunjenjem pristupnice na Internet stranicama www.sommelier.hr. ^lanstvo moè biti redovno, izvanredno i po~asno.
Vinske ceste i turizam objedinjeni u Erdutskim vinogradima

Okupani suncem i Dunavom, Erdutski vinogradi d.o.o., smje{teni na krajnjem istoku Hrvatske, ve} dvije godine aktivno rade na razvoju turisti~kog duha ovoga kraja. Nadaleko poznata ljubav vina i turizma i ovdje je urodila plodom.
U Erdutu, mjestu s vi{e povijesti nego u mnogim velikim gradovima svijeta, okruènim prekrasnim krajolikom i tradicijom dugom 280 godina, svaki gost prona}i }e ne{to za sebe. Riznica povijesti odvest }e vas u okru`je neko} srednjovjekovnog utvr|enog feudalnog grada, utemeljenog 1359. godine kao Erdod ({umski put), o ~emu svjedo~e ostatci o~uvane kule Castellum Erdeed iz 15. stolje}a, spomenika nulte kategorije pod za{titom UNESCO-a, ponosno uzdignute nad Dunavom. Bogatu i zanimljivu pro{lost, svojom arhitektonskom jedinstveno{}u te izvorno o~uvanim dijelovima perivoja, svakako krasi jo{ jedan za{ti}eni spomenik kulture - dvorac Adamovich-Cseh, iz prve polovice 19. stolje}a. U noviju povijest Erdut je upisan kao centar mira, u kojem je potpisan Erdutski sporazum 1995. godine, a kojim je dogovorena mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja. Podrum iz 1985. godine, s kapacitetom od {est milijuna litara vina, smje{ten neposredno uz 470 ha {irok vinograd, krije najve}u ba~vu u uporabi u Europi, zapremine 75.000 litara, koja }e svakog ljubitelja dobre vinske kapljice ostaviti bez daha. Upravo ovdje se za sve posjetitelje odvija i degustacija palete vrhunskih i kvalitetnih vina erdutskog vinogorja. Gra{evina, Zweigelt, Chardonnay, Traminac mirisavi, Rajnski rizling, Meandar Castellum - crni cuvee, Meandar Portus - bijeli cuvee zadovoljit }e osjetila i najzahtjevnijih ljubitelja vina. ~eka i velika novoure|ena dvorana za svatove i druge skupove za dvjesto osoba i dvorana za prezentacije, team-building i sl. za sto osoba. Nudi se prava doma}a hrana, posebno u prirodi, piknik na travi, a sve uz mogu}nost odmora u deset dvokrevetnih soba za no}enje. Osvrt na posljednjih {est mjeseci, s vi{e od 3.000 gostiju, daje izuzetno povoljan vjetar u le|a razvoju turizma. Uspostavljeni su dobri kontakti s turisti~kim zajednicama na op}inskoj i ùpanijskoj razini, ostvarena uspje{na suradnja s nizom turisti~kih agencija Osje~ko-baranjske i susjednih ùpanija. Ponuda nastave u prirodi tako|er je izvrsno prihva}ena od strane osnovnih i srednjih {kola. Vrlo dobre rezultate donosi i ~injenica da se Erdutski vinogradi nalaze u sklopu vinske ceste erdutskog vinogorja, na ruti Dunavske biciklisti~ke staze, te u prostoru sakralnog turizma, koji prelazi regionalne okvire. Uz izuzetne mogu}nosti za razvoj turizma na podru~ju op}ine Erdut, u Vinariji Erdut ve} se radi na strategiji za idu}u godinu. Konkretne ideje, kao {to je radni turizam namijenjen svim putnicima-namjernicima, dogodine bi trebale i zaìvjeti. Tako|er, upotpunit }e se sadràj za na{e najmla|e, {kolarce svih uzrasta. U isto vrijeme, radit }e se i na razvoju elitnog turizma, {to }e biti posebno iznena|enje. U svakom slu~aju, ulaganja u prostor, opremu i ljude ve} je u tijeku. U skladu s tim, rastu i mogu}nosti Erdutskih vinograda kao atraktivnog turisti~kog odredi{ta, o kojem vi{e moète saznati na www.erdutski-vinogradi.hr .
www.mirakul.hr 79
Sortiment vinove loze u RH temeljem glavnog Upisnika proizvo|a~a gro`|a i vina u RH, izvor: www.hcphs.hr, ZVVV, stanje 30.06.2010.
Pozicija 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. Vino Cabernet Sauvignon Columbia Valley Reserve 2005 Toro Termes 2005 Chteauneuf-du-Pape La Crau 2007 Pinot Noir Sonoma Coast 2007 Chianti Classico Castello di Brolio 2006 Cabernet Sauvignon Napa Valley Signature 2006 Barolo Marcenasco 2005 Colli della Toscana Centrale Flaccianello 2006 Sauvignon Blanc Russian River Valley 2007 Toscana Tre 2007 Vinarija Columbia Crest! Numanthia-Termes Domaine du Vieux Tlgraphe Kosta Browne Barone Ricasoli Chappellet Renato Ratti Fontodi Merry Edwards Brancaia Bodovi 95 96 95 95 96 94 96 99 96 93 Cijena ($) $27 $27 $70 $52 $54 $42 $44 $110 $29 $20
Podrum iz 1985. godine, s kapacitetom od {est milijuna litara vina, smje{ten neposredno uz 470 ha {irok vinograd, krije najve}u ba~vu u uporabi u Europi, zapremine 75.000 litara, koja }e svakog ljubitelja dobre vinske kapljice ostaviti bez daha.
Najbolja svjetska vina u 2009., izvor: www.vinarija.com (prilago|eno)
Bez obzira na svjetsku kvalitetu, doma}a vina jo{ uvijek su u nedovoljnoj mjeri zastupljena na stranim trì{tima.
najekskluzivnijih, rijetkih i te{ko dostupnih vina. Najbolja hrvatska i svjetska vina Hrvatska ima dvije vinogradarske regije te vi{e podregija i vinogorja. Upravo svako od vinogorja ima svojeg favorita i neku svoju posebnost, originalnost, tako da je te{ko izdvojiti najboljega. Konsenzus vinskih kriti~ara smatra da su na{a vina kvalitetom dosegla razinu svjetske konkurencije, me|utim, ostaje nam
PROMO
One sportskog duha razveselit }e {etnica kroz vinariju s pogledom na Dunav, a za one aktivnije tu su dvorana za stolni tenis, teniski te nogometni tereni. Ovdje vas
Poslovni pokloni
Poslovni pokloni
Poslovno darivanje dio poslovne kulture

Poslovni poklon jedan je od na~ina marketin{ke komunikacije, a odabrati pravi poklon zna~i istaknuti povezanost izme|u poslovnih partnera. Novi trendovi u poslovnom darivanju izdvajaju originalne poklone odabrane s vi{e pa`nje, koji ne moraju biti skupi.
Pripremila: Mihaela Bajkovac
se tvrtke darivatelji puno vi{e potrude kako bi odabrali {to bolji dar, iako skroman. Me|ukulturalne razlike u odabiru poslovnog poklona Odabiremo li poklon za doma}eg partnera, ra~una treba voditi o bontonu, hijerarhiji, vrijednosti poklona i sl., ali ako trebamo darivati stranog partnera, va`no je brinuti i o nekim drugim pojedinostima. Ako darujete Kineze ili Japance, trebate pripaziti {to }ete pokloniti, kakve su boje poklon i njegov omot ritual darivanja puno je va`niji od samog poklona. Skromne Kineze ne smije se dovesti u neugodnu situaciju poklanjanjem preskupog poklona jer se smatra, kao i u drugim kulturama, da je potrebno uzvratiti poklonom jednake vrijednosti. Isto tako, nikada se ne daruju noèvi koji simboliziraju prekid poslovne suradnje, ali niti pokloni crne ili bijele boje koje simboliziraju smrt te bilo {to vezano uz broj ~etiri, za {to se smatra da je znak nesre}e. Iako u Europi nema toliko izraènih razlika niti protokolarnih pravila prilikom darivanja, pazi se tako|er na simboliku pa nije poèljno, primjerice, darovati cvije}e koje se tradicionalno povezuje uz smrt (poput krizantema, gerbera ili kala) ili pak crvene ruè koje simboliziraju romanti~nu ljubav, ùte ruè koje se u mnogim kulturama smatraju znakom ljubomore i zavisti i tome sli~no. Uz to, cvije}e se uvijek daruje u neparnom broju, osim broja 13 koji ve}ina kultura drì nesretnim brojem. Vi{e o tome {to je prili~no pokloniti nekome iz strane zemlje saznali smo od Martine Glavine Smiljani}, vi{e stru~ne savjetnice za protokol iz Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Prema njezinim rije~ima, prilikom razmjene poslovnih poklona u me|unarodnoj politici treba paziti na to da pokloni trebaju biti simboli~ne naravi (kristalne vaze, grafike, knjige), a naj~e{}e se daruju predmeti proizvedeni u dràvi koja daruje, obiljeèni nacionalnim obilje`jima (npr. knjige ili slike doma}ih autora). Pokloni ne smiju biti skupi kako ne bi izazvali neugodu kod primatelja, tako|er se ne smiju odbiti, osim ako su stvarno preskupi i primatelj procijeni da ne}e mo}i uzvratiti na isti na~in. Treba voditi ra~una o ukusu drugih, ali ne smije se zaboraviti ni na to da poklon govori i o nama samima drugim rije~ima, poklon treba izraàvati osje}aje onoga koji poklanja, ali i odgovarati onome kome je namijenjen. Poklonom èlimo u~initi zadovoljstvo nekome, stoga se mora voditi briga {to poklanjamo. Osobi koja ne zna strani jezik (npr. engleski) ne}emo pokloniti knjigu na engleskom, osobi koja ne pu{i, ne}emo pokloniti pepeljaru Poklon se dijele na potro{ne i one trajnije vrijednosti potro{ni su cvije}e, bomboni, boca finog pi}a i tome sli~no i daju se iz u~tivosti, prijateljstva i zahvalnosti
Kvalitetna vina Erdutskih vinograda dar koji se ne odbija
Odaberite prakti~an poslovni dar

@elite li da va{e ideje ostanu zapam}ene? Zapi{ite ih, zalijepite na bilo koju povr{inu i one ostaju s vama i uz vas! Ukoliko traìte odgovaraju}e promocijsko rje{enje za va{u tvrtku, bazirano na samoljepljivoj tehnologiji, uz to sa brzom isporukom, simpati~no i uz povoljne cijene, onda ste u si-riju na pravoj adresi. Svaki njihov proizvod zapravo je va{, nosi va{u poruku i va{ logo, a oni vam pomaù i poti~u va{u kreativnost. Savjetuju vas u odabiru, izra|uju cjelokupnu grafi~ku pripremu te u iznimno kratkom roku isporu~uju vrhunski proizvod. Samoljepljivi listi}i prikladan su poklon za promociju tvrtke i proizvoda te pomaù u organizaciji svakodnevnih aktivnosti. Od 2004. godine tvrtka si-ri donau d.o.o. jedini je proizvo|a~ personaliziranih samoljepljivih listi}a raznih veli~ina i oblika na hrvatskom trì{tu te je prva u Hrvatskoj postala ~lanicom me|unarodnog udruènja PSI - Promotional Product Service Institute. Posjetite ih na dvije lokacije, u srcu Zagreba i na Jankomiru, a vi{e doznajte na www.siri.eu.
U predboì}no vrijeme po~injemo vi{e razmi{ljati o darivanju op}enito pa tako i o tome {to darovati poslovnim partnerima. Vrlo je va`no voditi ra~una o tome da odaberete prikladan dar, paziti kome ga darujete i odaberete u skladu s tim. U to je doba, naime, posve uobi~ajeno darivati partnere te se nitko ne}e na}i uvrije|en tom gestom. Dakako, ako ste sve dobro osmislili. Darivanje kao oblik marketin{ke komunikacije Kako je poslovni poklon jedan od na~ina marketin{ke komunikacije i sluì, me|u ostalim, tome da bi istaknuo povezanost me|u partnerima i pobolj{ao odnose, odabrati pravi poklon ~esto je puno va`nije od toga jeste li na njega aplicirali logotip i kontakte tvrtke. Personaliziranog, originalnog poklona primatelj }e se sje}ati neovisno o tome. Na àlost, velika je vjerojatnost da }e se jo{ duè sje}ati posve proma{enog ili neprikladnog poklona. Ako darujete svoje kupce, primjerice, situacija je ne{to druga~ija. I tada treba paziti {to }ete darovati, ali je i poèljno da se na poklonu na|u kontakti firme ili barem internetska adresa. U suprotnom, takvo darivanje gubi svoj smisao. êsta je pogre{ka da se poslovnom darivanju doma}ih i stranih partnera i kupaca ili klijenata pristupa na jednak na~in. No, iz poslovnog darivanja partnera postupno se istiskuje apliciranje generalija tvrtke darivatelja na sam poklon i zamjenjuje prigodnim karticama. U nekim europskim zemljama (Belgija, Italija, Francuska) ~ak nije niti pristojno darovati partnera poklonom koji je oki}en kontaktima, sloganima, logotipima i sl. Novi trendovi u poslovnom darivanju êsto vi|ene olovke, kalendare, majice s logotipima i razne druge sitnice ne prevelike vrijednosti zamjenjuju originalniji pokloni koji ne moraju biti skupi, nego samo odabrani s vi{e pa`nje. Strani }e poslovni partneri cijeniti ako ih darujete poklonom koji nosi neko obilje`je va{e zemlje. Naravno, niti doma}i partneri se ne}e naljutiti na odli~no vino, med, rakiju, ili neku rukotvorinu iz doma}e proizvodnje. Na takve se poklone uvijek gleda s odobravanjem, a naravno, od pomo}i su i doma}im proizvo|a~ima. Za o~ekivati je da bi poslovni pokloni u ovoj kriznoj godini mogli biti ne{to skromniji, no ~esto to zna~i i da
Erdutski vinogradi d.o.o., smje{teni na krajnjem istoku Hrvatske, nalaze u sklopu vinske ceste erdutskog vinogorja. Vrhunska i kvalitetna vina Erdutskih vinograda izvrstan su odabir za darivanje poslovnih partnera i suradnika, a njihova poklon pakiranja zasigurno }e zadovoljiti zahtjevne estetske kriterije.
promo
Vi{e o ponudi vina iz erdutskog vinogorja moète saznati na www.erdutski-vinogradi.hr .
www.mirakul.hr 81
Poslovni pokloni
Poslovni pokloni
Superfina - doma}e i zdravo, po bakinoj recepturi

Ideja o su{enju rodila se kao pitanje kako zdravu jabuku, {ljivu, kru{ku, odnjegovanu u plodnoj Slavoniji, nuditi tijekom cijele godine, a da zadrì kvalitetu i korisne tvari. @eljeli smo prezentirati Slavoniju plodnu, radi{nu, toplu i otvorenu, a ~esto zaboravljenu. U sije~nju 2007. godine osnovana je Superfina - superkvaliteta na{ih proizvoda. Proizvodimo novu vrijednost, ne{to jedinstveno i kvalitetno {to ljudima ~ini dobro, uz poruku: Nudimo vam ono {to bismo kupili sebi, rije~i su Gordane Peri}, vlasnice. Superfina nudi svoje autohtone proizvode-odraz izvorne ljepote podneblja. Svjeè ubrani plodovi stavljaju se u proces su{enja, koji zahtijeva veliku bri`nost, puno ru~nog rada, a krajnji proizvod, su{eno vo}e, vrlo je ukusno i bogato korisnim tvarima. Vo}e prera|ujemo u vo}ne rakije, likere, konzerviramo u bagremov med. Rakiju od drijena, dunje, jabuka, suhih {ljiva, viljemovku, lozu, likere od drijena, kupine, dunje proizvodimo na tradicionalni na~in. Suho vo}e i birane vo}ne rakije pakiramo ru~no u drvenu ambalaù od plemenitog slavonskog hrasta, s puno ma{te i truda. Objedinjujemo ovaj brand proizvod za Hrvatsku i inozemstvo u liniju proizvoda, poklon-pakete i ko{are za poslovne partnere. Organiziramo i izradu unikatnih slavonskih i be}arskih ko{ara, s ponudom proizvoda po èlji kupaca.
za ugodno druènje, dok se pokloni trajnije vrijednosti daruju kako bi se potvrdila trajnija veza, duà uspje{na suradnja i duè prijateljstvo. Simbolika poklona U nekim kulturama simbolika je od velike va`nosti. Simboli proizlaze iz povijesnog naslje|a naroda, vjerovanja, op}ih stavova i ~esto u razli~itim kulturama isti simbol ima posve opre~na zna~enja. Izdvojimo primjer kako se simbolika razlikuje od naroda do naroda - darujete li nekom pripadniku isto~nja~ke kulture poklon na kojem je simbol zmije koja jede vlastiti rep, to }e se smatrati lijepom gestom koja ukazuje na ìvotni ciklus koji se neprestano obnavlja, dok }e kod ve}ine naroda Europe gdje se ukorijenilo kr{}anstvo, taj isti simbol smatrati negativnim. Darujmo hrvatsko Radi li se tek o novom trendu ili je porasla svijest o tome da kupnjom doma}ih proizvoda poti~emo vlastitu proizvodnju, ili oboje, nije posve sigurno. No, pokazuje se u nekoliko posljednjih godina da se sve ~e{}e daruju doma}i proizvodi. U dràvnoj upravi to je uvrijeèna praksa, ali se sve ~e{}e prenosi i na privatni sektor. Raspitali smo se kakve poslovne poklone darujemo predstavnicima zemalja s kojima Hrvatska sura|uje. Ministarstvo poljoprivrede uobi~ajeno daruje kravate i marame Croata (ti odjevni predmeti ne pripadaju vi{e u intimne odjevne predmete, koji se mogu poklanjati samo me|u supru`nicima), knjige - monografije o Hrvatskoj i ukrasne predmete poput Vu~edolske jarebice (golubice), Vu~edolskog zvjezdanog kalendara, butelje finog vina i sl., pojasnila je Martina Glavina Smiljani}. Daruju se i poklon-paketi Turisti~ke zajednice Grada Zagreba i Hrvatske. Uglavnom, sve ovisi o tome kome je poklon namijenjen i naravno, tko ga poklanja (ministar ili drugi dràvni du`nosnik ili dràvni slu`benik). Skupocjenije darove razmjenjuju ministri, manje skupe ostali dràvni du`nosnici. Vrijednost poslovnog poklona Govorimo li o vrijednosti poslovnog poklona, svakako da }emo najprije pomisliti na onu materijalnu vrijednost, koja je va`na, ali nije garancija da }e poslovni partner samo zbog vrijednog poklona nastaviti suradnju, ili pak da to ne}e u~initi ako ga niste darivali poklonom dovoljno vrijednim. Ne postoje jasne granice o tome kolika moè biti vrijednost poslovnog poklona, ali nepisano je pravilo ipak da taj poklon ne smije biti prevelike vrijednosti jer primatelj mo`da ne moè uzvratiti jednakom mjerom, ali i zato {to bi se to moglo smatrati neprimjerenim pona{anjem ~ija je svrha utjecanje na poslovne odluke. U nekim zemljama bi se svako pretjerivanje moglo gledati s velikim
neodobravanjem to je slu~aj u Njema~koj, [vedskoj, SAD-u, gdje poslovno darivanje nije uobi~ajeno, a ako poslovni partneri i dobiju dar, on ne smije biti preskup ili preosoban. Od materijalne vrijednosti puno su va`nije lijepa gesta i emocionalna vrijednost koju }e dar pobuditi. Stoga je bolje darovati skromno, kvalitetno, vode}i ra~una o hijerarhiji i osobnosti primatelja. Po{aljite ~estitku i u~inite dobro djelo S obzirom na krizu, mnoge su se tvrtke na{le u nedoumici kako s malim budètom namijenjenim za poslovne poklone barem u nadolaze}em blagdanskom razdoblju ipak pokazati svojim poslovnim partnerima da su na njih mislili. Jedan od vrlo elegantnih i humanih na~ina je poslati ~estitku. No, kako se ne bi radilo samo o komadi}u papira koji }e vrlo vjerojatno zavr{iti u sme}u, neka to bude Unicefova ~estitka, kupnjom koje }ete pomo}i djeci kojoj je pomo} potrebna. Osim same humane note, u ovakav znak pa`nje ulaète i ne{to puno osobnije. @ivimo u vremenu u kojem su SMS, MMS poruke i mailovi zamijenili ~estitke i pisma. Gotovo smo i zaboravili pisati rukom ili kakav je osje}aj dobiti ~estitku za blagdane. Za ~estitku ne}ete potro{iti puno vremena ili novca, a va{ }e prilog do}i do onih kojima je pomo} najpotrebnija.
Uz to, i va{ }e poslovni partner zamijetiti trud i dobre namjere. Kako pomo}i nekome poslovnim poklonom ili ~estitkom, moète saznati na www.shop.unicef.hr.
Odabir poslovnog poklona

Poslovni poklon treba odabrati prema tome kome je namijenjen. Evo nekoliko ideja {to moète darovati svojim poslovnim partnerima. Hrana i pi}e (naj~e{}e, doma}e delicije poput sireva, pr{uta, kulena, finih vina, rakija, likera, meda...) bit }e odli~an poklon za doma}e i strane poslovne partnere, prema hijerarhiji moèmo odlu~iti koje vrijednosti treba biti takav poklon. Kravate, marame, {alovi, ko`na galanterija poput torbi, rokovnika, rukavica... tako|er su lijep i prakti~an poklon za ve}inu poslovnih partnera i ovisno o vrijednosti, moète ih poklanjati svima, od vlasnika firmi do zaposlenika. Naravno, pripazite da ne darujete ko`nu torbu, primjerice, poslovnom partneru koji je aktivist za za{titu ìvotinja. Pokloni za ured poput drà~a olovaka, okvira za slike, zidnih kalendara, rokovnika naj~e{}e se daruju zaposlenicima. Razne olovke, upalja~i, dèpni kalendari, majice i druge sitnice s logotipom i kontaktima firme darivatelja iskoristivi su za darivanje kupaca u maloprodaji, naj~e{}e za vrijeme blagdana. Cvije}e i slatki{i daruju se povodom obljetnica, uspje{no zavr{enih projekata na kojima treba ~estitati, potpisivanja ugovora i sl. Wellness paketi i bonovi odli~an su poklon za svakoga, no naj~e{}e se daruju partnerima koji imaju vrlo stresne poslove. êstitka, osobito, ako je rukom napisana, poseban je znak pa`nje primjeren svakome.
www.mirakul.hr 83
Zdravlje i medicina
Za ugodniji i zdraviji boravak u uredu

Osje}ate li se na kraju radnog dana puno lo{ije nego na njegovu po~etku? Ako je tako, mo`da naprosto ne volite svoj posao. No velika je vjerojatnost da ipak va{e radno mjesto i uvjeti u kojima radite pridonose tom problemu. Ako je poslodavac voljan pobolj{ati te uvjete - u redu, ali ako nije ili s tim odugovla~i, sami moète provesti male zahvate u uredu koji }e u~initi posao lak{im i ugodnijim.
Pi{e: dr. Ivo Belan
Svakih sat i pol dobro je prekinuti posao na pet minuta, pro{etati i malo se istegnuti, podi}i ruke iznad glave, okretati vrat i svinuti se prema natrag.
Na svom radnom mjestu provodite osam sati svaki dan i nema razloga za{to to mjesto ne bi postalo barem donekle jednako ugodno kao i va{ dom. U svrhu stvaranja toplije atmosfere smjestite u ured mnogo zelenila ili skupite me|u kolegama mali prilog da se tjedno kupi buket {arenog cvije}a. Lampa na radnom stolu, koju moète paliti i gasiti po èlji, pridonosi osje}aju privatnosti i kontrole na svom radnom mjestu. Za vi{e privatnosti mogu posluìti pregrade koje se stavljaju izme|u stolova. Osim ako tvrtka izri~ito zabranjuje, korisno je staviti na zidove razne postere, fotografije i tome sli~no. Poèljne kratke stanke u poslu Svakih sat i pol dobro je prekinuti posao na pet minuta, pro{etati i malo se istegnuti, podi}i ruke iznad glave, okretati vrat i svinuti se prema natrag. Takva mala {etnja pomaè i kad vam se, tamo negdje oko 13 ili 14 sati, mozak po~ne ve} pomalo mutiti. Kod ovakvih problema pomaè dobro uravnoteèna i raznovrsna prehrana, ali, na àlost, u ve}ini firmi gableci i topli obroci ~esto sadrè previ{e masno}a. Alkohol valja izbjegavati - on jo{ vi{e uspavljuje. Iskustvo je pokazalo da se nepovoljni u~inci kofeina na organizam osje}aju ako se pije vi{e od ~etiri {alice kave dnevno. Me|utim, imate li hirovit, neuobi~ajen tjelesni kemizam, ~ak i jedna {alica moè u~initi da lebdite. Glavni simptomi uzimanja prekomjernih koli~ina kofeina su nesanica, ìv~ana napetost i pove}anje lu~enja èlu~ane kiseline. Ako svaki dan napu{tate posao s peckanjem i bolovima u o~ima (mo`da i s glavoboljom), pripadate onima koji pate od naprezanja o~iju na radnom mjestu. Jedan od velikih krivaca za to je rad koji se odvija vrlo blizu o~iju. Preporu~ljivo je obaviti kontrolu vida, a povremeno odmarajte o~i pogledom kroz prozor ili na neki predmet na drugoj strani prostorije. Buka u pojedinim uredima moè dose}i zabrinjavaju}u razinu. Razdra`ljivost, pored o{te}enja sluha, ~esta je nuspojava rada u takvim uvjetima. [to ~inite kad vam {ef prekomjerno podigne tlak? Prigu{ivanje osje}aja i zadràvanje reakcija unutar sebe u takvim slu~ajevima moè dovesti do depresije ili oboljenja povezanih
sa stresom. No pra`njenje svojih osje}aja direktno {efu u lice moè vas dovesti na listu onih za sljede}e otpu{tanje s posla. Bez obzira na vrstu ljutnje koju osje}ate, pri~ekajte neko vrijeme dok se ohladite i priberete misli. âk ako imate i jake argumente, od toga }e biti malo koristi ukoliko ih izrazite ljutnjom prema drugoj osobi. Smatrate li da imate legitimno pravo da se na ne{to àlite, iznesite svoj slu~aj na razloàn, miran, ali odlu~an i samopouzdan na~in. No ako radite dugi niz godina i imate ponavljane probleme sa {efovima, bilo bi uputno potraìti savjet kod psihologa. Mo`da se neka nerije{ena pitanja iz pro{losti uple}u u va{ sada{nji ìvot na poslu. Bolovi u le|ima - naj~e{}a zdravstvena tegoba Ako ste pretrpani poslom, odredite prioritete i eventualno mogu}e pre~ice za obavljanje posla. Jedan stru~njak za organizaciju rada kaè: Efikasni ljudi ne rade vi{e nego mi ostali. Oni samo znaju gdje je najbolje uloìti svoju energiju. Bolovi u le|ima naj~e{}a su zdravstvena tegoba na koju se àle uredski radnici. Postoje na~ini da se oni olak{aju. Povremeno valja obavljati vje`be istezanja mi{i}a koji postaju napeti tijekom radnog dana - to su mi{i}i le|a, krià i oni na stra`njoj strani natkoljenica. Sjediti valja uspravno. Donji dio le|a treba se oslanjati na naslon stolice. Pravilno dizajnirana stolica smanjuje bolove u le|ima. Noge se moraju oslanjati na pod (ili na neki stolac). Osobe koje dugo vremena provode u tipkanju, papire iz kojih prepisuju trebaju dràti na posebnim stalcima koji se postave u visinu o~iju. Ako ste ~itav dan na nogama, nije svejedno kakve }ete cipele nositi. One moraju biti ugodne, a to zna~i mekan potplat, prednji dio (kod prstiju) ne tijesan i peta ne visoka. Valja izbjegavati ~arape s ~vrstom gumom koja moè ometati krvnu cirkulaciju u nogama. îsto}a zraka u uredskim prostorijama vrlo je va`na. Dobra ventilacija moè znatno pobolj{ati, a povremeno otvorite prozor ili vrata. Zimi u zatvorenim zagrijanim prostorijama suh zrak predstavlja veliku pote{ko}u, a rje{enje je u stavljanju posuda s vodom. Suho}a sluznica o~iju, usta, `drijela, grkljana i koè uzrok je ~e{}ih infekcija tih organa.
www.mirakul.hr 85
Poslovni kalendar
Konferencije
10. 11.11.2010. Educa Plus Meunarodna konferencija o cjeloivotnom u~enju i razvoju ljudskih potencijala Mjesto: Zagreb, HGK Informacije: www2.hgk.hr/educa_plus/2010/ 19.11.2010. Konferencija Playbrand: Djeca - mali veliki potroa~i Mjesto: Zagreb, Four Points by Sheraton Panorama Organizator: Filaks d.o.o. Informacije: + 385 1 2430 135, e-mail: elvirafilaks.hr 25. 26.11.2010. IV. Konferencija hrvatskih menadera sigurnosti Mjesto: Zagreb, Westin Informacije: www.uhms.hr 02.12.2010. Poslovni Salon 2010 - UZLET Mjesto: Zagreb, Hypo EXPO XXI Informacije: www.poslovnisalon.com
Organizator: Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) i Program usavravanja managera (PUMA) Predava~: Dario Dunkovi Informacije: +385 31 25 10 12, hup-osijekhup.hr, dusanka. miscevichup.hr
19.11.2010. Izrada i analiza investicijskih projekata Mjesto: Hypo EXPO XXI, Slavonska avenija 6, Zagreb Organizator: Mirakul edukacijski centar Predava~: Kristian Koruni Informacije: + 385 31 625 013, e-mail: edukacijamirakul.hr 23.11.2010. Prvo savjetovanje o upravljanju ljudskim potencijalima Mjesto: Hotel Antunovi, Zagreba~ka avenija 100a, Zagreb Organizator: Altius savjetovanje d.o.o. Predava~i: Altiusovi konzultanti i suradnici Informacije: + 385 1 4852 762, e-mail: infoaltius.hr 26.11.2010. Procjena vrijednosti poduze}a Mjesto: Hypo EXPO XXI, Slavonska avenija 6, Zagreb Organizator: Mirakul edukacijski centar Predava~: Slaven Bo{njak Informacije: + 385 31 625 013, e-mail: edukacijamirakul.hr
Seminari
10.11.2010. Internet marketing Mjesto: Hypo EXPO XXI, Slavonska avenija 6, Zagreb Organizator: Mirakul edukacijski centar Predava~: Damir Podhorski i Miroslav Varga Informacije: + 385 31 625 013, e-mail: edukacijamirakul.hr 12.11.2010. ABC trokovne metode Mjesto: Slavonski Brod
Doga|anja
19.11.2010. i 17.12.2010. BIZparty Zabavni program druenja poslovnih ljudi Mjesto: Old Bridge Pub, Franje Kuha~a 4, After party Night club Luna Po~etak: 21h Ulaznica: vizitka
www.mirakul.hr 87

BIZdirekt Slavonija-i-Baranja 36 Studeni 2010 PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

BIZdirekt Slavonija-i-Baranja 36 Studeni 2010 PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

issn: 1846-3371

prvi besplatni poslovni ~asopis - slavonija i baranja

broj 36, godina V, studeni 2010.

Event management Bankarstvo Poduzetni~ke zone Business intelligence Osiguranje

5 Uvodnik 6 BIZ vijesti 9 Reporta`a

- Mit o zdravom `ivotu pokreta~ka snaga turizma

32 Vodi~ za inozemna ulaganja i suradnju 60 Korporativna sigurnost

Image, identitent, brand grada Osijeka

Avenue Mall Osijek sve~ano zatvorio konstrukciju objekta

Odr`an specijalisti~ki seminar iz trgova~kog prava

Otvoren infocentar za energetsku efikasnost

bizdirekt studeni 2010.

Maloprodaja - Kroz krizu kvalitetnom pripremom mjera pobolj{anja

Kroz inovativnost i poduzetni{tvo do pozitivnih gospodarskih pomaka

PMI Osijek predstavio rad ogranka

Tomislav [eri}, direktor BIOS-a

Konferencija je okupila 150 sudionika

bizdirekt studeni 2010.

U~imo od velikih svjetskih igra~a i njihova rje{enja implementiramo u svoj posao

Mato [kojo, direktor i vlasnik [kojo Grupe

12 bizdirekt studeni 2010.

Za poslovne evente iznimno je bitno da budu organizirani u odgovaraju}em i reprezentativnom prostoru.

16 bizdirekt studeni 2010.

^arobno mjesto uz Dunav za va{ event

Kome povjeriti organiziranje doga|aja

Hotel Osijek mjesto Va{ih susreta

20 bizdirekt studeni 2010.

Grand Hotel Bonavia za novi do`ivljaj Rijeke

22 bizdirekt studeni 2010.

Bvlgary - VIP prezentacija

Optima telekom - izlazak na triste dionica

Hypo Centar idealan je odabir za evente svih vrsta

Profesionalna produkcija dostupna svima

Damir Zeman, ~lan Uprave Hypo AlpeAdria-Nekretnina d.o.o.

Medve{~ak - otvorenje EBEL lige

24 bizdirekt studeni 2010.

Mit o zdravom ivotu pokreta~ka snaga turizma

Oaza luksuza i mira u Dubrova~kim Vrtovima sunca

Radisson Blu Resort & Spa

26 bizdirekt studeni 2010.

TUI Generalturist - Sva putovanja na jednom mjestu

Otkrijte Novigrad u Istri, mjesto gdje sva osjetila uivaju

Dodjela priznanja Toplicama Sveti Martin

Vodi~ za inozemna ulaganja i suradnju

Vodi~ za inozemna ulaganja i suradnju

Izvor: Dr`avni zavod za statistiku Republike Hrvatske

Latvija - u srcu balti~kih zemalja

Vodi~ za inozemna ulaganja i suradnju

U~inkovito upravljanje energijom

KNX edukacijski centar mjesto za implementiranje novih znanja

Ru{evine u Ludzi, jednom od najstarijih latvijskih gradova

34 bizdirekt studeni 2010.

Aktiviranje poduzetni~kih zona nosi ravnomjerniji razvoj regija

Poduzetni~ka zona Ogulin

Zona malog gospodarstva Lug Sveti Kri` Za~retje

Najzastupljenije djelatnosti u poduzetni~kim zonama

Poduzetni~ka zona grad Kutina

Poduzetni~ka zona grad Kutina

Poduzetni~ka zona II Virovitica

Poduzetni~ka zona III Virovitica

Poslovno industrijska zona A, \ur|evac Stjepana Radi}a 1

Industrijski park Nova Gradi{ka

Poduzetni~ka zona Sjever Virovitica Grad Virovitica

- Mit o zdravom `ivotu pokreta~ka snaga turizma