You are on page 1of 16

3/16/2012

Fizioloki uticaji elektrine struje na ljudsko telo i zatita od strujnog udara

Struja moe da ubije


Statistika u USA: 200.000 elektrinih akcidenata 150.000 poara usled elektrinih akcidenata 700 poginulih usled elektrinih akcidenata Trei uzronik smrti na radnom mestu

3/16/2012

Smanjivanje rizika
Standardi definiu ta elektrini ureaji moraju da zadovolje u pogledu bezbednosti Primena mera bezbednosti Edukacija

Kako voda utie na provodnost?


ista voda je slab provodnik, ali neistoe (so, kiselina i dr.) mogu da je pretvore u dobar provodnik Suva koa ima veliku otpornost (oko 500 kOhm), ali vlana ili znojava je provodnik (ispod 1 kOhm)

3/16/2012

Elektrini udar je kada ljudsko telo grekom postane deo strujnog kruga
To moe biti kada telo zatvori strujni krug sa:
obe ice u kolu naponskom icom (fazom) i zemljom metalnim delom ureaja koji je usled greke pod naponom (npr. usled proboja izolacije) i zemljom

Nastajanje elektrinog udara

3/16/2012

Efekat elektrinog udara na telo


Moe biti od beznaajnog oseaja do trenutne smrti Zavisi od:
koliine struje koja protekne kroz telo putanje struje kroz telo trajanja vremena u kome je telo u strujnom kolu frekvencije struje

Veza izmeu jaine naizmenine struje i posledica


Kada stuja tee od ruke do noge u toku jedne sekunde ispod 1 mA ne osea se 1 mA slab oseaj 5 mA blagi ok 30 mA bolni ok, gubitak kontrole miia 50-150 mA jak bol, prestanak disanja, jake kontrakcije miia, mogua smrt 1000-4300 mA prestanak ritmikog rada srca, kontrakcije miia, oteenje nerava, verovatna smrt 10000 mA prestanak rada srca, opekotine, najverovatnija smrt Naponi preko 50 V ac se smatraju opasnim.

3/16/2012

3/16/2012

Pranjenje statikog naelektrisanja


Najee bezopasan ok Moe da uzrokuje oteenje opreme (integrisana kola) Moe da bude veoma opasno u postrojenjima za izradu PVC folija i vlakana, gde usled trenja dolazi do generisanja velike elektrostatike energije

3/16/2012

ema elektrine mree

Evropska konvencija za boje provodnika


Za mreno napajanje:
Uzemljenje - zeleno-uta Faza crna, braon Nula - plava

Za jednosmerne izvore:
Vrui kraj crvena Masa (nula) - crna

Za univerzalne instrumente:
Signalna sonda crvena Masa (nula) - crna

3/16/2012

Mere zatite od elektrinog udara


Izolacija Zatvaranje Ograivanje Upotreba niskih napona Zatitno uzemljenje, nulovanje Upotreba izolacionih transformatora

TT sistem zatite

3/16/2012

Nulovanje
Nulovanje je izjednaavanje potencijala nultog provodnika i uzemljenja Vri se kratkim spajanjem nultog provodnika i provodnika za uzemljenje Radi se u razvodnom ormaru

TN-S sistem zatite

3/16/2012

TN-C sistem zatite

Uzemljenje
Uzemljenje je taka od koje je otpornost putanje do zemlje mala (idealno 0 Ohm) Uzemljiva je metalna ipka ili ploa ukopana u zemlju Povezivanjem na uzemljenje titi se od porasta napona u datoj taki Uzemljenje je sekundarna zatitna mera od elektrinog udara Ne garantuje zatitu, ali smanjuje rizik

10

3/16/2012

Kako funkcionie uzemljenje


Metalni oklop ureaja je povezan na uzemljenje Ukoliko oklop doe u dodir sa fazom, zatvara se strujni krug preko uzemljenja i aktiviraju se drugi zatitni ureaj (osigura, zatitne sklopke itd.)

ema funkcionisanja uzemljenja

11

3/16/2012

Zatitni ureaji
Prekidaju strujni krug pri odreenim uslovima Topljivi osigura titi od prevelike struje Automatski osigura titi od prevelike struje (termomagnetni okida) Diferencijalna sklopka (Fidova sklopka) ne titi od prevelike struje

Fidova sklopka
Zove se jo diferencijalni osigura ili GFCI (Groundfault circuit interrupter) ili RCCB (Residual current circuit breaker). Ukoliko je sve ispravno sklopka je ukljuena i napon je prisutan na ureaju Detektuje razliku u struji faze i nule tj. razliku struje koja ide prema ureaju i koja se od njega vraa Ako te struje nisu iste znai da postoji curenje prema zemlji Pri odreenoj razlici tih stuja prekida strujni krug

12

3/16/2012

ematski prikaz primene Fidove sklopke

Karakteristike Fidove sklopke


Detektuje razliku struja od 5 50 mA Vreme reakcije oko 25 msec titi od kontakta sa fazom titi od kontakta sa metalnim oklopom koji je na potencjalu faze ulsed greke Ne titi ako se dodirne nula i faza istovremeno!!!

13

3/16/2012

Oteena izolacija

Preoptereenje

14

3/16/2012

Loe i oteene instalacije

Pravila sigurnog rada u laboratoriji


1. Nikada ne radi sam sa opremom pod naponom. 2. Napajanje iz mree mora da se iskljui pre nego to se oprema dodiruje ili modifikuje. 3. Merenja na kolu pod naponom se rade sa dobro izolovanim sondama. 4. Ne sme se dodirivati elektrina oprema kada se stoji na mokrom ili na metalnom podu. 5. Ne sme se dodirivati mokra, vlana i neuzemljena elektrina oprema. 6. Operater ne sme da nosi narukvice i prstenje od metala za vreme rada sa elektrinom opremom. 7. Ne sme se hvatati padajui deo elektrinog kola pod naponom. 8. Ne smeju se dodirivati dva dela elektrine opreme jednovremeno.

15

3/16/2012

Pravila sigurnog rada u laboratoriji


Ne gasiti vodom poar vezan sa elektricitetom. Koristiti suve prahove ili CO2. Obavezno koristiti originalne osigurae. Locirati i vidno obeleiti glavni prekida za napajanje laboratorije. U sluaju elektrinog oka, brzo odvojiti povreenog od elektrinog kola koristei izolacione materijale, iskljuenjem struje, paziti da sebe i druge ne dovedemo u opasnost Pruiti prvu pomo (reanimacija ukoliko je potrebna) i obavezno pozvati slubu hitne pomoi.

16

You might also like