Korporativno upravljanje predstavlja skup odnosa izmeu uprave drutva, njenih odbora, njenih dioniara i drugih stakeholdera/nosilaca interesa,

koji za rezultat imaju poveanje ekonomske efikasnosi i rasta i poveano povjerenje investitora. Slijedei prethodno, Kodeks korporativnog upravljanja za kompanije uvrtene na trite Sarajevske berze vrijednosnih papira detaljnije utvruje mehanizme funkcion isanja i zatite interesa u meusobnim odnosima svih stakeholder a. Cilj ovog Kodeksa, je da se njegovom primjenom pobolja konkurentska sposobnost drutava Federacije BiH, te da se Federacija uini atraktivnijom za strane investitore.

Primjena Kodeksa od strane drutava e pomoi razvoju i ustrojstvu poslovnog okruenja u Federaciji BiH u skladu sa meunarodnom poslovnom praksom. To sve podrazumjeva dunost privrednih drutava da u svoje poslovanje inkorporiraju

principe korporativnog upravljanja i dobre poslovne prakse. Iako je ovaj Kodek s namjenjen za kompanije uvrtene na trite Sarajevske berze vrijednosnih papir a, poeljno je da se odredaba Kodeksa pridravaju i kompanije koje namjeravaj u uvrstiti svoje dionice na trite Sarajevske berze/burze vrijednosnih papira. Za razumijevanje i primjenu korporativnog upravljanja u Bosni i Hercegovini ( BiH), posljedino njenom ustavno pravnom ureenju, specifino je da postoje tri zakonska i institucionalna okvira ureena zakonima o drutvima/preduze ima, vrijednosnim papirima raunovodstvu i reviziji, te drugim relevantnim pr opisima primjenjivim prema mjestu sjedita drutva za podruja Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH), Republike Srpske (RS) i Brko Distrikta Bosne i Herceg ovine (BD). Uz to, dodatne specifinosti su propisane posebnim "sektorskim" zako nima FBiH, RS i BD za odreene djelatnosti (bankarstvo, osiguranje, investicion i fondovi), te kompanije sa kontrolnim vlasnikim ueem drave ("javna preduz ea").

Kodeks korporativnog upravljanja za kompanije uvrtene na trite Sarajevske be rze vrijednosnih papira je strukturiran na bazi sljedeih principa korporativnog u pravljanja usvojenih od strane Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD a): Obezbjeenje osnova za efikasnu primjenu principa korporativnog upravljanja Prava akcionara I kljune vlasnike funkcije Ravnopravan tretman dioniara Uloga nosilaca interesa u korporativnom upravljanju Objavljivanje informacija I transparentnost Odgovornost odbora

Kao takav, Kodeks obrauje pitanja vezana za transparentno poslovanje, zatita prava dioniara, odgovornost odbora, meusobnu saradnju odbora, internu kontol u i upravljanje rizikom. Pored preporuka i sugestija za dobro korporativno upravl janje, Kodeks sadri i odreene obavezujue odrebe koje proizilaze iz zakona i drugih propisa. Sve preporuke i sugestije u Kodeksu navedene su uz upotrebu rijei treba i moe. Privredna drutva nisu obavezna da ih primjenjuju, ali su obavezna da daju o brazloenje zbog ega to ne ine. Na osnovu ovog Kodeksa drutva mogu izradit i Kodekse sa specifinostima industrije kojoj pripadaju. 2. Transparentnost poslovanja, odnosi sa investitorima i nositeljima interesa

Drutvo bi trebalo da obezbjedi blagovremeno objavljivanje i javnost informaci ja o svim pitanjima vezanim za drutvo.

Uprava i nadzorni odbor bi trebali da ustanove politiku objavljivanja informacij a koja e biti u skladu sa zakonom i ima. statutom drutva i koja e garantovati jednak pristup informacijama svim dioniarima, investitorim i drugim stakeholder

2.1. Web stranica

Drutvo je obavezno da putem sopstvene web stranice osigura efikasnu i prakti nu razmjenu informacija putem interneta, pri emu pristup informacijama treba da bude krajnje pojednostavljen. Informacije bi trebale da budu objavljene i na engleskom jeziku. Informacije koje bi trebale da budu objavljenje na web stranici drutva, pored obaveznih propisanih zakonom, minimalno treba da ukljuuju: Osnovne podatke o drutvu Statut drutva Spisak lanova uprave i nadzornog odbora sa njihovim biografijama Finansijki izvjetaji (najmanje za prethodne 3 godine) Materijale sa sjednica skuptine Podatke o eksternom revizoru Informacije o potovanju/ne potovanju principa korporativnog upravljanja Sve druge informacije koje su bitne za poslovanje drutva.

Sve informacije koje je drutvo duno objavljivati prema zakonu, podzakonskim propisima i Pravilima Berze, potrebno je objavljivati i na vlastitoj web stranici drutva, te istovremeno dostaviti nadlenim institucijama. Ukoliko drutvo ne posjeduje vlastitu web stranicu, mogue je informacije obavljivati i putem web starnice Sarajevske berze vrijednosnih papira.

2.2. Finansijski izvjetaji

Dioniko drutvo treba da osigura pristup pouzdanim, aktuelnim i konzistentim informacijama na redovan, pravovremen i ujednaen nain. Takve informacije tre bale bi da omogue dioniarima i potencijalnim ulagaima utemeljenu procjenu o dionicama drutva. Drutvo je duno sastavljati svoje finansijske izvjetaje u skladu sa uvodno pom enutim Zakonom o raunovodstvu i reviziji kao i meunarodnim ra unovodstvanim standardima. Godinji finansijski izvjetaji podnose se ovlatenoj instituciji najkasnije do kraja februara naredne godine za protekli finasijski period, a do 31. jula svake godi ne i polugodinji izvjetaj, koji predstavlja sumarni finansijski izvjetaj za esto mjeseni raunovodstveni period koji se zavrava 30. juna tekue godine. Ove izv jetaje je drutvo obavezno objaviti na svojoj web stranici u roku tri dana od dana podnoenja istih ovlatenoj instituciji.

Godinji i polugodinji izvjetaji o poslovanju, pored finansijskih elemenata

propisanih zakonom i podzakonskim aktima, trebalo bi da sadre i razumljivu analizu i objanjenja uprave drutva o poslovanju u periodu na koji se izvjetaj odnosi. Ovo ukljuuje i izjanjenje Uprave o eventualnim oscilacijama rezultata izmeu dva izvjetajna perioda, kao i objanjenje bitnih odstupanja od planiranih rez ultata. Pored zakonski propisanih godinjih i polugodinjih izvjetaja, drutvo moe sa injavati i objavljivati svoje kvartalne finansijke izvjetaje.

Dioniko drutvo treba u svoje godinje izvjetaje uklju iti i izjavu o uskla enosti sa principima i kodeksom korporativnog upravljanja, objanjavajui poto vanje tih principa i obrazloiti eventualna odstupanja od principa i kodeksa. Drutvo je duno objavljivati svoje periodi ne finansijke izvjetaje na svojoj Internet stranici, na jednom od slubenih jezika u Federaciji Bosne i Hercegovine, a sa etak bitnih podataka i objanjenja iz tih izvjetaja preporuljivo je objaviti i na engleskom jeziku.

2.3. Cjenovno osjetljive informacije

Drutvo bi trebalo javno objavljivati i podatke koje mogu uticati na cijenu vrijednosnih papira pritom naro ito podrazumijevaju i, ali ne ograni avajui se na podatke o:

 radu i djelovanju drutva (trina pozicija kompanije) finansijskom poloaju i teku im rezultatima poslovanja vlasnikoj strukturi i upravljanju drutva razvojni planovi drutva ciljevi drutava podaci o raspodjeli dobiti statusnim promjenama drutva politika upravljanja drutvom politika i mehanizami upravljanja rizikom

Objave svih cjenovno osjetljivih informacija vre se na razumljivom jeziku, uz izbjegavanje dvosmislenih izraza, pri tome vode i ra una o objavi cjelokupne informacije (ukljuujui pozitivne i negativne aspekte doga aja ili promijenjenih okolnosti).

2.4. Korporativni kalendar

Drutvo je duno do kraja poslovne godine na svojoj internet stranici objaviti kalendar vanih korporativnih doga aja koji se o ekuju u narednoj poslovnoj godini,

naro ito uklju ujui, izme u ostalog, slijede e: - okvirno predvi eni datum, odnosno period (kalendarska sedmica) objave periodi nih finansijskih rezultata i izvjetaja - okvirno predvi eni datum odnosno period (kalendarska sedmica) odravanja skuptine drutva radi usvajanja godinjeg izvjetaja

2.5. Vlasnika struktura

a) Lista dioniara:

Drutvo je duno javno objaviti ukupan broj dioniara i popis dioniara sa brojem, vrstom i klasom dionica. Objava vlasnike strukture vri se putem int ernet stranice drutva.

Bez obzira na broj dioniara, drutvo bi trebalo objaviti na svojoj web stranici link do web stranice Registra vrijednosnih papira federacije Bisne i Hercegovine (www.rvp.ba), uz naznaku da je na tu mogue izvriti uvid u listu najzna ajnijih dioniara drutva.

b) Uzajamno dioniarstvo: Drutvo treba putem svoje internet stranice objavljivati podatke o uzajamnom dioniarstvu, to uklju uje povezanost izme u dva ili vie dionikih drutava na nain da svako od njih ima ue e u osnovnom kapitalu drugog drutva.

Podaci o uzajamnom dioniarstvu objavljuju se putem internet stranice drutva . Sve promjene u podacima o uzajamnom dioniarstvu i udjelima u drugim prav nim licima drutvo je obavezno objaviti u roku osam dana od dana promjene.

c) Dionice u vlasnitvu lanova Nadzornog odbora i Uprave drutva: Drutvo je duno putem svoje internet stranice objavljivati podatke o broju/procentu dionica i/ili drugih vrijednosnih papira drutva u vlasnitu lanova nadzornog odbora i uprave drutva, te svaku promjenu tih podataka objaviti naj kasnije dva dana od dana upisa promjene kod Registra vrijednosnih papira.

lanovi nadzornog odbora i uprave drutva duni su bez odlaganja dostaviti pisanu obavijest o svakom sticanju ili prodaji dionica i/ili drugih vrijednosnih papira

drutva.

2.6. Povlatene informacije

Zakonom je zabranjeno koritenje povlatenih informacija (tj. cjenovno osjetljivi h informacija koje upne, bilo posredno ili neposredno, pri kupovini ili prodaji vrijednosnih papira drutva na koje odnose takve informacije. Zabrana koritenje povlatenih informacija odnosi se na sve dioniare, lanove uprave i nadzornog odbora, zaposlenike, revizore, vanjske konsultante i sva ostala lica koja obzirom na svoje pozicije u drutvu i izvan d rutva imaju pristup povlatenim informacijama. nisu javno objavljene) svima kojima su takve informacija dost

Shodno prednjem, drutvo je obavezno uspostaviti procedure i mehanizme da se osobama, koje raspolau ili dolaze u dodir sa povlatenim informacijama, pojas ni priroda i zna aj, te ograni enja i pravne posljedice koritenja tih informacija, kao i nadzor nad

protokom povlatenih informacija i njihovom moguom zloupotrebom.

2.7. Odnosi sa dioniarima

Zakonom i podzakonskim propisima utvr ene su obaveze objavljivanja, dostavljanja i pruanja na uvid dioniarima finansijskih izvjetaja i drugih info rmacija o statusu i poslovanju dionikog drutva.

Drutvo treba svim zainteresovanim investitorima pruiti sve podatke o poslovanju drutva koje e mu omogu iti ispravnu procjenu drutva i donoenje odluke o investiranju.

Preporuuje se da drutvo imenuje osobu koja je zaduena za odnose sa investitorima. Kontakt podaci ove osobe objavljuju se na web stranici drutva.

2.8. Nositelji interesa/stakeholderi

Nositeljima interesa se smatraju pravne i fizike osobe koje preuzimaju direktn e

ili indirektne rizike u odnosu na drutvo i u vezi sa drutvom. Zatita prava stakeholdera, te razvijanje kvalitetnih odnosa sa njima je faktor uspjeha kompanije i time je u skladu sa interesima dioniara.

Za transparentne i kvalitetne odnose drutva i nositelja interesa odgovorna je uprava drutva, koja je duna brinuti da drutvo potuje prava nositelja interesa utemeljena na zakonu i dobrim poslovnim obiajima.

2.9. Izvjetavanje Berze

Sve informacije koje drutvo objavljuje na svojoj web stranici moraju biti istovremeno dostavljene Berzi elektronskim putem. 3.1. Prava dioni ara

Prava dioniara proizilaze iz zakona i statuta svakog pojedina nog dionikog drutva. Pritom, osnovna prava dioniara na pouzdan nain registracije vlasnitva na dionicama i slobodan prijenos dionica osigurana su zakonom i podzakonskim propisima i ostvaruju se kroz institucionalne mehanizme i procedure uspostavljene temeljem tih propisa, izvan drutva.

S druge strane, odre ena prava dioniara istovremeno su obaveze organa dionikog drutva da aktivnim postupanjem omogu e ostvarivanje tih prava, me u kojima naro ito:

Upravljanje dionikim drutvom, ue

e u radu i glasanje na skuptini dioniara, li no ili putem punomonika, u skladu sa zakonom i statutom drutva Pravo u e a u raspodjeli dobiti dionikog drutva, naplatom dividendi ili

sticanjem novih dionica u skladu sa zakonom i statutom. Dividenda se ispla uje dioniaru koji je bio na listi dioniara na dan donoenja odluke o isplati dividendi im informacijama o drutvu; Pravo na diobu imovine preostale nakon steaja ili likvidacije drutva Redovno i pravovremeno dostavljanje ili osiguravanje pristupa odgovaraju

3.2. Jedna dionica jedan glas

Drutvo je obavezno

na osnovu zakonskih odredbi potovati princip jedna

dionica jedan glas, na taj nain, da svim dioniarima pripada broj glasova prema broj u dionica.

U sluaju kada dioniko drutvo emituje dionice s ograni enim pravom glasa (prioritetne dionice) u skladu sa zakonom, duno je pravovremeno objaviti sve relevantne podatke o sadraju i obimu prava iz takvih dionica, kako bi se in vestitorima omogu ilo donoenje pravilne odluke o kupovini tih vrijednosnih papira.

3.3. Jednak tretman dioniara

Drutvo je obavezno ophoditi se na jednak nain i pod jednakim uvjetima p rema svim svojim dioniarima, bez obzira na to da li se radi o individualnom ili institucionalnom investitoru, naro ito u izvravanju obaveza objavljivanja i/ili dostavljanja informacija vezano za skuptine drutva propisanih zakonom, podzakonskim propisima i/ili statutom drutva.

3.4. Promjene kapitala, raspolaganje i sticanje dionica i pravo prvenstva kupovine

Drutvo je duno omogu iti svim dioniarima uestvovanje u pove anju osnovnog kapitala drutva srazmjerno njihovim udjelima u dotadanjem osnovnom

kapitalu (pravo pree kupovine), u skladu sa zakonom, podzakonskim propisima i/ili statutom drutva.

Kada drutvo sti e ili povlai vlastite (trezorske) dionice ili druge vrijednosne papire, duno je to uiniti na berzanskom tritu i na takav nain da se ne povla uju pojedini dioniari (grupe dioniara) ili investitori (grupe investitora).

Drutvo, dioniarima, ne moe ograni iti pravo raspolaganja dionicama, ukoliko to nije predvi eno zakonskim propisima.

Promjene u vlasnikoj strukturi obavljaju se na nain koji osigurava jednak tretman dioniara i potivanje prava pree kupnje pri emisiji novih dionica u s kladu sa zakonom, podzakonskim propisima i/ili statutom drutva.

3.5. Opunomoenici

Za dioniare koje na skuptini drutva zastupaju punomonici, izdavanje I primjena punomoi treba biti krajnje pojednostavljeno i bez nepotrebnih formalni h zahtjeva, osim utvr enih zakonom.

Osim svakog poslovno sposobnog lica, opunomo enik moe biti pravno lice registrovano za poslove posredovaja u prometu vrijednosnih papira i udruenje s a svojstvom paravnog lica osnovano i registrovano radi udruivanja i zastupanja dioniara, u kojim sluajevima ovlatenja iz punomoi vri zakonski ili opunomo eni zastupnik takvog pravnog lica.

3.6. Sazivanje skuptine

Nadzorni odbor drutva je duan blagovremeno sazvati redovnu skuptinu drutva radi usvajanja godinjeg izvjetaja za prethodnu poslovnu godinu.

Nadzorni odbor drutva je duan sazvati skuptinu kada to zatrai dioniar ili

grupa dioniara (koji imaju udio u osnovnom kapitalu propisan zakonom), lan nadzornog odbora i odbor za reviziju i obrazloe zahtjev za sazivanje skupti ne u skladu sa zakonom. U sluaju da Nadzorni odbor blagovremeno ne odgovori zahtjevu za sazivanje skuptine, podnosilac zahtjeva je ovlaten da na isti nain neposredno sazove skuptinu i o tome obavjesti Komisiju za vrijednosne papire. Za utvr ivanje sastava radnih tijela skuptine, objavljivanje obavjetenja o sazivanju skuptine, te predu zimanje svih drugih radnji neophodnih za odravanje skuptine drutva, podnosilac zahtj eva moe zaduiti sekretara drutva.

Obavjetenje o sazivanju skuptine, sa svim relevantnim podacima, prijedlozima i objanjenjima koja se odnose na dnevni red, na in prijavljivanja i nain ue a, treba da budu blagovremeno objavljeni u skladu sa zakonom i podzakonskim propisima u

dnevnim novinama i na web stranici drutva, te od dana prve javne objave biti na raspolaganju dioniarima u prostorijama drutva. Prijedloge za izmjenu dnevnog r eda skuptine, od strane dioniara, nadzorni odbor duan je objaviti na isti nain ka o i obavjetenje o sazivanju skuptine. Dioniar ili grupa dioniara sa najmanjim za konski odre enim postotkom ukupnog broja dionica sa pravom glasa ima pravo pismeno predloiti pitanja i prijedloge odluka za uvrtenje na dnevni red skuptine.

3.7. Izvjetaji koji se podnose skuptini

Skuptina dionikog drutva odlu uje o godinjem finansijskom izvjetaju sa izvjetajem revizora, izvjetaju nadzornog odbora i odbora za reviziju.

Nadzorni odbor podnosi skuptini godinji izvjetaj o poslovanju drutva u koje m je, pored finansijskih izvjetaja propisanih zakonom, duan dati ocjenu ukupne uspjenosti poslovanja drutva, rada uprave drutva, uz poseban osvrt na svoju s aradnju

sa upravom. Pored toga, nadzorni odbor je duan podnijeti izvjetaj o svom ra du i upoznati skuptinu sa eventualnim postojanjem sukoba interesa kod svojih lanova ili lanova uprave, kao i mjere preduzete s tim u vezi.

Izvjetaj o poslovanju drutva treba biti sastavljen na jasan i pregledan nain, uklju ivati sve aspekte poslovnih aktivnosti tokom prethodne godine, te predstaviti pl an budueg poslovanja za narednu godinu.

Uz godinji izvjetaj o poslovanju drutva koji podnosi nadzorni odbor, skuptini

drutva izvjetaj o obavljenoj reviziji finansijskih izvjetaja podnosi odbor za re viziju drutva, koji treba izraavati ta an i potpun prikaz imovine i obaveza, prihoda i rashoda, te ukupnog finansijskog poloaja drutva.

Skuptini se podnosi i izvjetaj vanjskog revizora o poslovanju drutva u period u koji je predmet izvjetaja. 3.8. Zatita manjinskih dioni ara

Drutvo je duno, u skladu sa zakonskim propisima, zatiti interese manjinskih

dioniara u odlu ivanju i pobijanju odluka skuptine .

3.8. Objavljivanje odluka skuptine

Uprava drutva treba u to kraem roku javno objaviti odluke skuptine putem

web stranice drutva i dostaviti Berzi. 4. Nadzorni odbor

4.1. Izbor i imenovanje lanova

lanovi nadzornog odbora drutva moraju ispunjavati odgovaraju e standarde u pogledu obrazovanja i poslovnog iskustva, te moralne standarde i biti u mogun osti odvojiti potrebno vrijeme za kvalitetno obavljanje funkcije lana, odnosno predsjednika nadzornog odbora.

Sve kandidature za lanove nadzornog odbora, uklju ujui i biografije kandidata,

treba da budu objavljene na web stranici drutva, najkasnije osam dana po isteku roka za podnoenje prijedloga ovlatenih dioniara, odnosno istovremeno sa obavjete njem o sazivanju skuptine ako su prijedlozi bili dostavljeni nadzornom odboru prije

donoenja odluke i objavljivanja obavjetenja o sazivanju skuptine.

Predsjednik i svaki lan nadzornog odbora svoju dunost obavlja potpuno samostalno i na vlastitu odovornost, bez obzira na to ko ga je predloio za imeno vanje.

4.2. Sastav

Nadzorni odbor zatvorenog dionikog drutva treba da ima u svom sastavu najmanje jednog nezavisnog lana. Nadzorni odbor otvorenog dionikog drutvatreba da ima u svom sastavu najmanje 1/3 nezavisnih lanova pri emu nezavisnost u kontekstu ovog Kodeksa podrazumijeva da lan nadzornog odbora nije: ve inski dioniar niti

lan grupe dioniara koji zajedno imaju udio i utjecaj

ve inskog dioniara, suprunik ili srodnik po krvi ili tazbini do drugog stepena b ilo koje osobe iz prethodne grupe, niti ima bilo kakvu vezu sa drutvima povezani m s ve inskim dioniarom; u posljednje tri godine bio

lan uprave ili zaposlenik drutva ili bilo kojeg s njim povezanog drutva; najmanje godinu dana bio u zna

ajnijoj poslovnoj vezi sa istim drutvom ili s njim povezanim drutvima, direktno ili indirektno kao partner, dioniar, lan uprave ili nadzornog odbora ili lan vieg rukovode eg kadra organizacije koja se s drutvom nalazi u zna ajnijoj poslovnoj vezi, to uklju uje i neposredne ili posredne zna ajnije dobavljae i/ili kupce roba i/ili usluga drutva (ukljuujui finansijske, pravne, savjetnike i konsultantske usluge) i organizacije koja ostvaruje znaajnije prihode od drutva ili snjime povezanih drutava; u posljednje tri godine bio partner ili zaposlenik revizijske ku

e koja prua ili je pruala revizijske usluge istom drutvu ili s njim povezanim drutvima; lan uprave drugog drutva u kojem je neki od lanova uprave istog drutva lan

nadzornog odbora, niti ima zna ajnijih veza sa lanovima uprave drutva kroz sudjelovanje u drugim organizacijama, tijelima ili drutvima; prethodno bio

lan nadzornog odbora istog drutva neprekidno due od osam godina brani drug ili blii srodnik po krvi ili po tazbini bilo kojem

lanu uprave ili licu koje se nalazi na nekom od poloaja spomenutim u prethodnim ta kama.

Direktor i lan uprave dionikog drutva ne moe biti predsjednik i lan nadzornog odbora ili upravnog odbora u privrednim drutvima ili institucijama, uklju ujui, ali ne ograni avajui se na: fondove, banke, agencije, komisije.

Ako je lan nadzornog odbora izloen pritisku ili ograni enjima od strane bilo kojeg dioniara, duan je o tome obavijestiti nadzorni odbor, te uprkos tome z auzeti nezavisan stav prilikom glasanja ili dati ostavku, u skladu sa okolnostima.

4.3. Rad nadzornog odbora

Nadzorni odbor bi trebalo da prati ostvarenje vizije, ciljeva i strategije drutva , kao i da vodi ra una o tome da li se djelatnost drutva obavlja u skladu sa zakonskim i drugim propisima i dobrim poslovnim obiajima.

Nadzorni odbor treba donijeti okvirni plan svog rada, koji uklju uje plan redovnih sjednica i podataka koje redovno i pravovremeno treba stavljati na raspolaganje

lanovima nadzornog odbora.

Nadzorni odbor treba da donese poslovnik o radu, koji ne smije ograni avati slobodu svakog pojedinog lana na samostalno djelovanje. Niti jedan dokument nadzornog odbora ne smije sprijeavati ili ograni avati pojedinog lana u postupanju u skladu sa zakonom, pri emu je svaki lan duan i odgovoran izbjegavati zloupotrebu ovlasti i nastojati uskladiti svoj rad sa drugim lanovima nadzornog odbora.

4.4. Odnos prema upravi

Nadzorni odbor i uprava drutva duni su potpuno sara ivati u najboljem interesu drutva, te zajedni ki razmatrati i procjenjivati odluke o stratekim pitanjima.

U tom smislu, sjednicama nadzornog odbora moraju prisustvovati svi lanovi uprave osim kada nadzorni odbor raspravlja o pitanjima koja se neposredno ti u uprave ili nekih lanova uprave, a naro ito o opozivu, odgovornosti ili nagradi za rad lanova uprave. Nadzorni odbor je duan voditi ra una o postojanju dugoro nog plana sukcesije, kojim se osigurava paljivo i pravovremeno imenovanje nasljednika bilo kojem pojedinom lanu uprave.

4.5. Nagrade

lanovi nadzornog odbora imaju pravo na naknadu za obavljanje dunosti utvr enu odlukom koju donosi skuptina drutva, pri emu naknada lanovima nadzornog odbora treba: adekvatno odraziti vrijeme, trud i iskustvo povezano s njihovim funkcijama u

nadzornom odboru; osigurati adekvatan poticaj koji bi uravnoteio interese lanova nadzornog

odbora sa interesima dioniara drutva; biti odre ena na takav nain da ne ugroava sposobnost lanova nadzornog

odbora da donose odluke u najboljem interesu drutva i njegovih dioniara.

Preporuka je da se naknada lanovima Nadzornog odbora sastoji od: fiksnog dijela koji je nepromjenjiv i ne zavisi od rezultata poslovanja, osim ukoliko su rezultati poslovanja drutva takvi da bi isplata fiksne naknade bila nepravedna i u velikom nesrazmjeru s rezultatima poslovanja; varijabilnog dijela koji je uvjetovan rezultatima poslovanja u odre

enom prolom i buduem razdoblju.

Podaci o svim naknadama i drugim primanjima od strane drutva ili s drut vom povezanih osoba svakog pojedinog lana nadzornog odbora drutva, uklju ujui i strukturu te naknade, moraju biti javno objavljeni putem web stranice. Izjava o politici nagra ivanja lanova nadzornog odbora i nagradi koju je primio svaki pojedini lan

nadzornog odbora izra uje se na nain opisan u dijelu ovog Kodeksa koji se odnosi na Upravu drutva.

4.6. Izvjetavanje o kupovini i/ili prodaji dionica drutva

Svaki lan nadzornog odbora duan je pismeno izvijestiti upravu i druge lanove nadzornog odbora drutva o svim promjenama njegovog vlasnitva na dionicama

drutva, najkasnije slijede i radni dan po nastanku te promjene, a uprava drutva duna je tu promjenu objaviti putem web stranice drutva.

4.7. Sukob interesa, poslovi povezanih strana i zabrana konkurencije Sukob interesa postoji kod lana nadzornog odbora koji nije neutralan u odnosu na predmet odlu ivanja ili se iz injenice njegove povezanosti s drugim drutvima, osobama ili poslovima moe pretpostaviti da moe imati interese koji nisu istovr emeno

nuno i interesi drutva, te moe utjecati na donoenje odluke na temelju interes a ili sklonosti koje se nuno ne podudaraju s interesima drutva.

lanovi nadzornog odbora ne smiju donositi odluke na temelju osobnih interesa ili na temelju interesa osoba s kojima imaju bliske odnose.

Ukoliko lan nadzornog odbora smatra da kod njega ili drugog lana postoji sukob interesa u pogledu odlu ivanja u konkretnom predmetu, duan je o tome odmah izvjestiti nadzorni odbor.

Svi poslovi u kojima sudjeluju lanovi nadzornog odbora ili sa njima povezane fizike i/ili pravne osobe trebaju biti na trinoj osnovi, posebno u pogledu ro kova, kamata, garancija i sl., i trebaju biti jasno navedeni u izvjetajima drutva. Tak ve poslove treba potvrditi nezavisna procjena od strane stru nih osoba koje su nezavisne u odnosu na sudionike konkretnog posla.

lanovi nadzornog odbora ne smiju, za svoj ili za tu i ra un, li no ili putem treih osoba obavljati, niti savjetovati osobe koje obavljaju, poslove koji se mogu sma trati poslovima konkurentskim poslovanju drutva. lanovi nadzornog odbora duni su javno objaviti veliinu udjela i sve promjene udjela u drutvima koja se mogu smatrat i konkurentskim drutvima.

4.8. Komisije

U sluaju ako i kada nadzorni odbor formira komisije duan je detaljno utvrditi

mandat i nadlenosti komisija.

Komisije moraju o svom radu i rezultatima redovno izvjetavati nadzorni odb or. Komisija moe pojedine eksperte ili uposlenike drutva pozvati na svoje sastank e ili zahtijevati njihovo prisustvo. Drutvo mora jednom godinje izraditi i uiniti dos tupnim javnosti izvjetaj o radu, sastavu, broju sastanaka i prisutnosti na sastancima ko misija

nadzornog odbora. Predsjednik svake komisije mora imati mogunost direktne komunikacije sa predsjednikom nadzornog odbora i upravom drutva.

Nadzorni odbor moe formirati komisiju za imenovanja i komisiju za nagra ivanje, iji bi predsjednik trebalo da bude nezavisni lan nadzornog odbora.

Zadaci komisije za imenovanje trebali bi da uklju uju slijede e: evidentirati i preporuiti nadzornom odboru kandidate koji mogu popuniti

upranjena mjesta u upravi i nadzornom odboru, pri emu treba procijeniti njihova znanja, vjetine i iskustvo, te pripremiti opis zahtj eva i poslova vezanih uz pojedino imenovanje; najmanje jednom godinje procijeniti sastav, veliinu,

lanstvo i kvalitet rada uprave i sa initi odgovaraju e preporuke nadzornom odboru; najmanje jednom godinje sa initi procjenu znanja, vjetina i iskustava

kojima raspolau pojedini lanovi nadzornog odbora i o tome izvjestiti nadzorni odbor; razmatrati politiku uprave u zapoljavanju vieg rukovode eg kadra.

Zadaci komisije za nagra ivanje trebalo bi da uklju uju sljedee:

predlagati nadzornom odboru politiku nagra ivanja uprave, uklju ujui

mjesene plae kao fiksni dio i varijabilni dio koji je vezan uz uspjenost poslovanja, penzijski plan i otpremnine. Za varijabilni dio vezan uz uspjenost poslovanja, prijedlog mora sadravati preporuke objektivnih kriterija procjene uspjenosti pri emu je nagradu upravi potrebno uskladiti sa dugoro nim interesima dioniara i ciljevima drutva koje je postavio nadzorni odbor; predlagati nadzornom odboru nagradu za pojedine lanove uprave, u skladu

sa politikom nagra ivanja drutva i procjenom djelovanja pojedinog direktora; predlagati nadzornom odboru prikladan sadraj ugovora sa lanovima

uprave.

Komisije su dune razmotriti prijedloge uprave i savjetovati se sa direktorom drutva, koji moe komisiji za imenovanja podnositi prijedloge u pogledu pitanja vezanih za lanove uprave i vii rukovode i kadar.

4.9. Sjednice nadzornog odbora

Predsjednik nadzornog odbora, u konsultaciji sa lanovima, duan je utvrditi okvirni kalendar redovnih sjednica, uz sazivanje vanrednih sjednica kada se to pokae potrebnim.

U estalost odravanja sjednica treba da osigura efikasnost rada nadzornog odbora u skladu sa okolnostima i potrebama drutva potujui zakonske propise.

Materijali za sjednice treba da se blagovrmeno dostavljaju lanovima nadzornog odbora, a zapisnici sa sjednica treba da sadre jasno navo enje rezultata glasanja po pojedinim pitanjima i kako su pojedini lanovi glasali.

4.10. lanstvo u nadzornim odborima drugih drutava Svaki lan nadzornog odbora drutva duan je izvijestiti drutvo o lanstvu u nadzornim odborima drugih drutava, koje ne smije dovoditi u pitanje adekvatn o obavljanje dunosti lana nadzornog odbora u drutvu.

lan nadzornog odbora drutva ne smije bez saglasnosti nadzornog odbora biti lan nadzornog odbora u drugom drutvu koje bi se moglo smatrati konkurents kim u

odnosu na drutvo.

4.11. Edukacija lanova nadzornog odbora

Drutvo treba, u skladu sa svojim potrebama i mogunostima, poticati i omogu avati stalno usavravanje i edukaciju lanova nadzornog odbora s ciljem obnavljanja i unapre enja njihovih znanja i sposobnosti.

4.12. Ocjena rada

Nadzorni odbor je duan poetkom svake godine sa initi i usvojiti izvjetaj o svom radu u prethodnoj godini, pritom uklju ujui posebno vrednovanje doprinosa i kompetentnosti svakog pojedinog lana i zajedni kog rada odbora, procjenu rada komisija koje je nadzorni odbor ustanovio, i procjenu postignutih u odnosu na zacrtane ciljeve drutva.

Izvjetaj se podnosi skuptini drutva na usvajanje uz godinji izvjetaj o posl ovanju drutva. 5. Uprava

5.1. Zadaci i odgovornosti

Uloga uprave ure ena je zakonom i statutom drutva. Uprava organizuje i rukovodi poslovanjem drutva samostalno i na vlastitu odgovornost te donosi od luke prema vlastitoj procjeni, pri emu postojanje saglasnosti drugih tijela drutva ne iskljuuje odgovornost uprave za vo enje poslovanja panjom dobrog privrednika.

Uprava drutva je duna uvijek djelovati iskljuivo u korist drutva i dioniara,

vodei ra una o interesima zaposlenika i ire zajednice, s ciljem poveanja vrijednosti drutva. Uprava ne moe prenositi svoje ovlasti vo enja poslovanja drutva na bilo koje drugo tijelo drutva. Davanje prokure ne smatra se prijenosom ovlasti vo enja poslovanja drutva.

Uprava je duna unutar drutva uspostaviti odgovaraju i sistem interne kontrole i upravljanja rizicima.

U svom radu uprava drutva treba da razvije mehanizam zatite prava svih dioniara.

Kada upravu sa injavaju direktor i jedan ili vie izvrnih direktora, poslovnikom o radu uprave i/ili drugim opim aktima trebalo bi urediti procedure, ovlasti i dunosti u radu uprave i njenih lanova pojedina no, uklju ujui - podruje djelovanja i ciljevi, - pravila postupanja, - pravila za rjeavanje sukoba interesa, - sekretarijat uprave, - sjednice, odluke, dnevni red, zapisnici i dokumenti, - saradnja s nadzornim odborom. naro ito slijede a pitanja:

lanovi uprave mogu, kada se za to ukae potreba, traiti savjete stru njaka (pravnih savjetnika, revizora, poreznih i kadrovskih stru njaka) kako bi dobili odre ene

savjete o vanim pitanjima.

5.2. Sastav

Postupak izbora, imenovaja, razrjeenja, sastav I nain odlu ivanja uprave dionikog drutva utvr uje se statutom.

U skladu sa zakonom i statutom drutva, kada upravu sa injavaju direktor i jedan ili vie izvrnih direktora, statutom ili poslovnikom o radu uprave treba urediti nain saradnje me u lanovima. lanovi uprave trebaju biti fokusirani na vo enje poslova drutva i trebaju, osim uvjeta propisanih zakonom, ispunjavati i druge uvjete u skladu sa zahtjevima poloaja lana uprave u pojedinom drutvu, koji mogu biti propisani statutom drutva ili odlukom nadzornog odbora.

Pri sastavljanju uprave treba teiti tome da lanovi uprave imaju razli ito iskustvo, obrazovanje i vjetine, pritom uklju ujui iskustva u vo enju poslova,rjeavanju

kriznih situacija, prepoznavanju i nadziranju rizika, zatim poznavanje finansija i

ra unovodstva, podruja djelatnosti drutva, domaeg i meunarodnog trita, te sposobnosti za povezivanje svih interesa unutar i izvan drutva.

lanovi uprave trebaju: biti sposobni itati i razumjeti izvjetaje o upravljanju drutvom, kao i

finansijske izvjetaje, biti izvan sukoba interesa, uskladiti svoje ciljeve s ciljevima drutva, biti upoznati s dobrom praksom korporativnog upravljanja, imati osobni integritet, imati dovoljno raspoloivog vremena, biti motivirani, biti sposobni raditi u timu i imati strateku viziju.

Osim ispunjavanja navedenih uvjeta, direktor koji predsjedava upravom treba imati razvijene organizacijske vjetine i iskustvo u vo enju poslova, te ugled dobrog privrednika u irem poslovnom okruenju.

Svaki lan uprave treba kontinuirano, ta no i bez odga anja izvjetavati direktora drutva o svim vanim doga ajima iz svoje nadlenosti, bitnim za procjenjivanje trenutne situacije i razvoja, te vo enja drutva.

lanovi uprave trebaju teiti najveoj moguoj nezavisnosti u odnosu na pojedine dioniare, grupe dioniara ili drugih nositelja interesa, te biti svjesni da odgovaraju svim dioniarima drutva.

Ako je lan uprave izloen pritisku ili ograni enjima od strane dioniara, duan je, usprkos tome, zauzeti nezavisan stav prilikom glasanja, ili dati ostavku, zavisn o od okolnosti. 5.3. Nagrade

Drutvo treba objaviti izjavu o politici nagra ivanja uprave kao dio godinjeg izvjetaja, te putem web stranice drutva, pri emu izjava treba u prvom redu sadrati politiku drutva u pogledu nagraivanja uprave za narednu poslovnu godinu, kao i

pregled naina na koji je politika nagra ivanja uprave bila primjenjivana u prethodnoj godini.

Izjava o politici nagra ivanja treba sadravati sljedee dijelove: pojanjenje relativnog udjela i vanosti fiksnih i varijabilnih komponenti

nagra ivanja, dovoljnu informaciju o kriterijima uspjenosti na

ijem ispunjenju se zasniva pravo na stjecanje opcija na dionice, dionica ili drugi oblik varijabilnog dijela naknade, temeljne pokazatelje i razloge za dodjelu godinjih bonusa ili pogodnosti koje dovoljnu informaciju o vezi izme u visine nagrade i uspjenosti,

nisu gotovinske naravi, saeti prikaz ugovora sa lanovima uprave koji treba uklju ivati podatke o

trajanju ugovora, otkaznim rokovima i osobito otpremninama.

Svaki oblik nagra ivanja lanova uprave i nadzornog odbora koji je baziran na pravima na sticanje dionica ili se zasniva na cijeni dionica drutva, prije stupa nja na

snagu treba biti odobren od strane skuptine drutva. Ovo odobrenje se odnosi na principe nagra ivanja, a ne na odobravanje nagrade pojedinim lanovima uprave.

lanovi uprave trebaju biti plaeni prema svom radu i tu nagradu odre uje nadzorni odbor drutva. Nagrada lanovima uprave treba adekvatno odraziti vrijeme, trud i iskustvo povezano sa njihovim funkcijama, osigurati adekvatan poticaj koji bi uravnoteio interese lanova uprava sa interesima dioniara. Pored toga, nagrada treba biti odre ena na nain da ne ugroava sposobnost lanova uprave da donose odluke u najboljem interesu drutva i njegovih dioniara.

Preporuka je da se nagrada lanovima uprave sastoji od: - fiksnog dijela koji je nepromjenjiv i ne zavisi o rezultatima poslovanja varijabilnog dijela koji je uvjetovan rezultatima poslovanja u poslovnoj godini ili posmatranom periodu - dionikih opcija kao i sli nih instrumenata koji imaju efekat dugoro nih stimulcija

Podaci o svim primanjima i naknadama koje svaki lan uprave prima od drutva moraju biti javno objavljeni u godinjem izvjetaju drutva. 5.4. Odgovornost i izvjetavanje o vlasnitvu nad dionicama drutva

Uprava je odgovorna za provoenje i efikasnost odluka koje donosi, pri emu su lanovi uprave solidarno odgovorni za tetu koja je nastala kao posljedica kr enja njihove dunosti, osim ukoliko dokau da su poteno i savjesno obavljali svoje du nosti.

Svaki lan uprave duan je izvijestiti nadzorni odbor drutva o svim promjenama u pogledu njegovog vlasnitva nad dionicama drutva najkasnije slijede i radni dan poslije nastanka takve promjene, uz obavezu drutva da takvu promjenu javno o bjavi u najkra em moguem roku.

5.5. Sukobi interesa

Sukob interesa postoji kod lana uprave koji nije neutralan u odnosu na predmet

odlu ivanja te moe uticati na donoenje odluka na osnovu sopstvenih interesa koj i se razlikuju od interesa drutva.

lanovi uprave ne smiju donositi odluke na osnovu li nih interesa ili na osnovu interesa osoba s kojima imaju bliske odnose.

O moguem postojanju konflikta interesa prilikom odlu ivanja o nekim pitanjima potrebno je obavjestiti nadzorni odbor.

5.6. Zabrana konkurencije

lanovi uprave ne smiju, za svoj ili za tu i ra un, li no ili putem treih osoba, konkurisati drutvu na bilo koji nain.

lanovi uprave tako er ne smiju imati zna ajan udio u drutvima koja se mogu smatrati konkurentskim drutvima.

5.7. Saradnja i odnos izme u nadzornog odbora i uprave

Uprava je duna pravovremeno i cjelovito izvjetavati nadzorni odbor o svim

injenicama i okolnostima koje mogu uticati na poslovanje, financijski poloaj i stanje imovine drutva.

Uprava i nadzorni odbor duni su uvijek postii sporazum u pogledu strateki h odrednica drutva i provoenja te strategije. Uprava je duna omogu iti svojim lanovima i lanovima nadzornog odbora jednostavan pristup svim objektima i prostorima drutva, podacima, spisima i sv im drugim potrebnim dokumentima za obavljanje njihovih dunosti.

5.8. Sekretar drutva

Dioniko drutvo ima sekretara. Postupak izbora, imenovanja i razrjeenja sekretara drutva utvr uje se statutom

drutva. Me usobni odnosi u obavljanju poslova, visina novane naknade, odgovornost u izvravanju propisanih obaveza sekretara drutva, kao i druga pitanja ure uju se ugovorom.

Moe se odrediti da sekretar drutva bude ovlaten za preduzimanje svih radnji

vezanih za sazivanje skuptine drutva , odnose sa dioniarima i drugim stakeholder ima. 6. Revizija i mehanizmi interne kontrole

6.1. Odbor za reviziju

U skladu sa zakonom i statutom drutva, skuptina imenuje odbor za reviziju,

radi detaljnog analiziranja finansijskih izvjetaja, pruanja podrke ra unovodstvu i uspostave dobre unutranje kontrole u drutvu.

Predsjednik i lan odbora za reviziju ne moe biti lan nadzornog odbora ili uprave, zaposlen niti imati direktni ili indirektni finansijski interes u dionikom drutvu,

izuzev naknade po osnovu te funkcije.

Sastav odbora za reviziju treba da bude objavljen na web stranici drutva i pravovremeno auriran.

U pogledu politika i pravila postupanja usvojenih unutar drutva, odbor za reviziju treba: pratiti integritet finansijskih informacija drutva, a posebno ispravnost i

konzistentnost ra unovodstvenih metoda koje koristi drutvo i grupa kojoj pripada, uklju ujui i kriterije za konsolidaciju finansijskih izvjetaja drutava koja pripadaju grupi najmanje jednom godinje procijeniti kvalitetu unutranjeg sistema kontrole i

upravljanja rizicima, sa ciljem da se glavni rizici kojima je drutvo izloeno, uklju ujui i rizike povezane sa pridravanjem propisa, na odgovaraju i nain identificiraju i javno objave, te da se njima na odgovaraju i nain upravlja, osigurati efikasnost sistema unutranje revizije, posebno putem izrade

preporuka prilikom odabira, imenovanja, ponovnog imenovanja i smjene rukovodioca odjela za unutarnju reviziju.

Odbor za reviziju treba imati otvorenu i neograni enu komunikaciju sa upravom i nadzornim odborom i odgovarati za svoj rad skuptini drutva.

Uprava treba dostavljati odboru za reviziju periodi ne prikaze finansijskih izvjetaja i srodnih dokumenata prije javnog objavljivanja tih podataka, podatke o promjenama u ra unovodstvenim naelima i kriterijima, ra unovodstvene postupke prihva ene za ve inu radnji, svako bitnije odstupanje izme u knjigovodstvene i stvarne vrijednosti po pojedinim stavkama te svu korespondenciju s odjelom za unutran ju reviziju ili nezavisnim revizorima.

Uprava je osobito duna obavijestiti odbor za reviziju o metodama koritenim za knjienje zna ajnih i neuobi ajenih transakcija i poslovnih doga aja kada se knjigovodstvenom prikazu takvih doga aja moe pristupiti na razli ite naine. Posebnu panju treba posvetiti postojanju i opravdanosti aktivnosti drutava u off shore centrima i putem drutava za posebne namjene. Zadatak odbora za reviziju je provoenje unutranje kontrole i provjera potivanja propisa, smjernica i uputa, o ijim rezultatima odbora za reviziju izvjetaj

podnosi nadzornom odboru drutva.

Nadzorni odbor duan je razmatrati izvjetaje odbora za reviziju, analizirati rezultate i nadgledati provedbu njegovih preporuka.

Ukoliko uslugu interne revizije pruaju vanjski saradnici, ni u kojem sluaju to ne smiju biti nezavisni vanjski revizori drutva.

Uprava drutva je zaduena za stvaranje sistema interne kontrole kojim se ustrojava i nadzire protok ta nih, konkretnih i cjelovitih podataka, naro ito o pridravanju finansijskih, poslovnih i pravnih obveza koje mogu predstavljati zn a ajan rizik za drutvo. Interni revizor treba razmatrati i provjeravati efikasnost takvog sistema najmanje jednom godinje.

6.2. Nezavisni vanjski revizor

Zakonska je obaveza dionikog drutva da ima nezavisnog vanjskog revizora, ija je osnovna funkcija osigurati da finansijski izvjetaji adekvatno odraavaju stv arno stanje drutva u cjelini. Nezavisnim vanjskim revizorom smatra se onaj re

vizor koji nije vlasniki ili interesno povezan s drutvom i ne prua, direktno il i putem povezanih osoba, nikakve druge usluge drutvu.

Nezavisni vanjski revizor duan je na to jasniji mogui nain i nedvojbeno izrazitisvoje miljenje o tome da li finansijski izvjetaji, koje priprema uprava, adekvatno odraavaju stanje kapitala i finansijsko stanje drutva te rezultate za odre eno vremensko razdoblje.

Nezavisni revizori duni su izvijestiti nadzorni odbor o sljedeim pitanjima: razmatranjima i komentarima o ra unovodstvenoj politici, vanim nedostacima u unutarnjoj kontroli i postupcima, alternativnim ra unovodstvenim postupcima, neslaganju s upravom, procjeni rizika, i moguim analizama prevare i/ili zloupotrebe.

Postupci koje provodi revizor trebaju odraavati njegovu nezavisnost i objektivn ost, posebno ukoliko u okviru iste revizorske kue zaposlenici pruaju i druge profesionalne, naroito savjetodavne, usluge. Drutvo treba biti upoznato sa svi m uslugama koje prua nezavisni revizor, kao i o naknadama za te usluge k ako ne bi bilo nikakve sumnje u nezavisnost revizora i kako bi se izbjegli mogu i sukobi interesa.U sluaju postojanja okolnosti koje ukazuju na mogunost ugr oavanja nezavisnosti revizora, nadzorni odbor je duan preporuiti skuptini an gaovanjenovog revizora.

Drutvo treba javno objaviti ime/naziv eksternog revizora kao i iznose naknada p laenih nezavisnim vanjskim revizorima za obavljenu reviziju te za druge prue ne usluge. Odbor za reviziju treba: nadgledati nezavisnost i objektivnost vanjskog revizora, posebno u pogledu rota cije ovlatenih revizora unutar revizorske kue i naknada koje drutvo plaa za u sluge vanjske revizije pratiti prirodu i koliinu usluga koje nisu revizija, a drutv o ih prima od revizorske kue ili s njom povezanih osoba, pri emu je, pored ostalog, revizorska kua duna dostaviti obavijest o svim naknadama koje drutv o plaa revizorskoj kui i s njom povezanim licima izraditi pravila o tome koje u sluge vanjska revizorska kua i s njom povezane osobe ne smiju davati drutvu, koje usluge moe davati samo uz prethodnu saglasnost komisije, a koje usluge m oe davati bez prethodne saglasnosti razmotriti efikasnost vanjske revizije i postupanje vieg rukovode eg kadra povodom preporuka iznesenih od strane vanjskog revizora istraiti okolno sti vezane uz otkaz vanjskog revizora i dati e preporuke nadzornom odboru 7. Drutvena odgovornost ili drutveno odgovorno poslovanje odgovaraju

Europska komisija u svojim Smjernicama za politiku drutvene odgovornosti preduzea (EC White Paper on Corporate Social Responsibility, 2003), drutvenu odgovornost preduzea definie kao koncept prema kojem preduzee na dobrovoljnom principu integrie brigu o drutvenim pitanjima i zatiti okoline u svoje poslovne aktivnosti i odnose s stakeholderi ma (vlasnicima, dioniarima, zaposlenicima, potroaima, dobavljaima, vladom, medij ima i irom javno u) .

To znai da se pri donoenju bilo koje poslovne odluke uzima u obzir ne sam o ekonomska isplativost poslovanja, nego i njegova drutvena i ekoloka odgovo rnost. Na taj nain preduzee pokazuju da ne tee samo ekonomskim rezultatima, nego i odrivom razvoju na lokalnom i na globalnom planu. U skladu s tim, drutvo treba da u svoje poslovanje inkorporira i drutvenu od ostalih stakeholder a.

govornost odnosno da prilikom donoenja odluka ne uzima u obzir samo interes e dioniara, ve interese svih

Drutvo bi trebalo prepoznati sve ostale nosioce interesa koji su zainteresovani za njegove aktivnosti i na taj nain razvijati meusobne odnose. Uprava i Nadzo rni odbor bi trebali da ustanove specifina pravila vezana za interese ostalih stakeholdera, koja bi trebala da osiguraju njihov adekvatan angaman na donoe nju odre enih odluka i rjeavanju odre enih pitanja. Tako e, pravila bi trebala da uravnotee interese drutva i interese ostalih stakehol der a u ekonomskom, socijalnom i ekolokom okruenju u kojem drutvo posluje. Ukoliko ostali nosioci interesa uestvuju u procesu upravljanja, oni bi trebali biti blagovremeno i redovno obavjetavani o svim bitnim informacijama vezani m za poslovanje drutva.