zajedno do doktorata

Preporuke za mentore i doktorande

sveuilite u zagrebu

zajedno do doktorata

Preporuke za mentore i doktorande

Uvod
naslov izvornika Gemeinsam die Promotion gestalten. Handlungsempfehlungen fr Promovierende. Handlungsempfehlungen fr Betreuende. urednitvo Qualittszirkel Promotion, qz-promotion@coli.uni-saarland.de izdava Bernstein-Verlag, Gebr. Remmel, Bonn, 2010. Zajedno do doktorata skraen je i prilagoen tekst - izvorni tekst na njemakom jeziku moe se pronai u elektronikom obliku na stranicama njemakih sveuilita ukljuenih u projekt Kruok za kvalitetu doktorskih studija, npr. na poveznici: http://www.uni-marburg.de/mara/gradcln/dokumente/ handlungsempfehlungen_promotion.pdf nakladnik Sveuilite u Zagrebu za nakladnika prof. dr. sc. Melita Kovaevi, prorektorica za istraivanje i tehnologiju prilagodili i pripremili Boica Bartolac, prof., mr. sc. Slaven Mihaljevi prof. dr. sc. Neven Budak prijevod Snjeana Rodek, prof. lektura Maa Musulin, prof. tisak Sveuilina tiskara d.o.o. dizajn esni&Turkovi naklada 2000 primjeraka Tiskano u travnju 2011. Sva prava pridrana. Niti jedan dio ove knjiice ne moe biti objavljen ili pretisnut bez prethodne suglasnosti nakladnika.

Mentorstvo je sredinje mjesto uspjene doktorske izobrazbe te je kao takvo temelj za izradu kvalitetnog doktorskog rada, a to je jo i vanije za razvoj dobrog doktora znanosti. S ciljem poboljanja doktorske izobrazbe, na Sveuilitu u Zagrebu ulau se veliki napori u podizanju svjesnosti o vanosti mentorstva u doktorskoj izobrazbi. Ti napori podrani su usvajanjem Pravilnika o doktorskim studijima na Sveuilitu u Zagrebu (travanj 2010.) kojim su, izmeu ostalog, uvedene obavezne radionice za nove mentore. S obzirom na to da kvaliteta mentorstva ne ovisi samo o mentoru, ve o kvaliteti odnosa mentora i doktoranda, Sveuilite je odluilo prilagoditi i prevesti niz preporuka za mentore i doktorande objedinjenih u knjiici Zajedno do doktorata. Ove Preporuke nastale su kao rezultat zajednikog projekta Kruok za kvalitetu doktorskih studija, mree koja na podruju sr Njemake obuhvaa 13 sveuilita s doktorskim studijima te institucije za osiguranje kvalitete i poticanje znanstvenog podmlatka s deset sveuilita. Cilj je ovog dokumenta potaknuti diskusiju i daljnji razvoj preporuka i materijala, a u konanici i standarda za dobro mentorsko praenje. Preporuke treba prilagoditi stvarnoj situaciji i strunoj kulturi svakoga pojedinog sveuilita, pa ih stoga ne treba shvatiti kao gotova pravila, ve kao temelj za diskusiju koja potie na razmiljanje i davanje novih prijedloga za uspjeno mentorsko praenje i kvalitetno voenje doktoranada. Preporuke su zamiljene kao pomo za efikasnije oblikovanje mentorskoga praenja tijekom doktorskog studija, kako bi se znanstvenom podmlatku osigurale najbolje mogue savjetodavne usluge, na njihovom putu da postanu visokokvalificirani strunjaci, potpuno integrirani u znanstvenu zajednicu. To, u idealnom sluaju, moe uspjeti samo ako su zahtjevi koje taj proces stavlja pred obje strane u jednakoj mjeri transparentni i razumljivi, ako obje strane definiraju, formuliraju i dokumentiraju svoja oekivanja, a doktorski studij shvate kao proces razvoja zajednikog projekta i krajnjeg usuglaavanja na njemu.

sveuilite u zagrebu

Poetak doktorskog studija

Donijeti odluku o upisu na doktorski studij nije lako. Naime, doktorski studij zahtijeva veliko ulaganje vremena i energije. Kandidat za doktorski studij (potencijalni doktorand) bi stoga, prije upisa na doktorski studij, sam sebi morao postaviti neka osnovna pitanja i odluiti to od studija oekuje. Meutim, ni odluka o prihvaanju mentorstva na doktorskom studiju nije jednostavna. Ona od mentora zahtijeva da se obavee na odreeno znanstveno istraivanje i rad, a sve to bez predvidivog uspjeha. Stoga smatramo da se i doktorand i njegov mentor nuno moraju pozabaviti tim pitanjima. Doktorandi (i oni koji to planiraju postati) bi trebali preispitati svoju motivaciju, jer e se ta odluka odraziti na njihov profesionalni i privatni ivot i bitno ga odrediti u sljedeih nekoliko godina. Ako ele upisati i zavriti doktorski studij, odluili su da e im sljedeih nekoliko godina prioritet biti istraivanje na doktorskom studiju i pisanje doktorskog rada. Isto tako, pravovremeno bi trebalo postaviti pitanje o profesionalnom razvoju nakon zavretka doktorskog studija. Mentori, zahvaljujui svojem iskustvu, imaju bolji uvid u mogunosti razvoja doktorandove istraivake karijere. Oni su ti koji bi kandidatima za stjecanje doktorske titule (i sebi) trebali pojasniti zato kandidat eli upisati i zavriti doktorski studij; ponekad je za obje strane od velike pomoi ako se neiji zahtjev za doktorski studij, uz obrazloenje, i odbije. Upute koje slijede objanjavaju to znai kvalitetan odnos izmeu doktoranda i mentora te kako ga ostvariti. Pisane su u obliku popisa pitanja koja pripremaju doktoranda i mentora za donoenje odluka, a mogu se koristiti i kao odreena vrsta samoprocjene. Da bismo stvorili temelje za razgovor mentora s doktorandom, podijelili smo skupinu doktoranada u mogue tipove. Ovu podjelu nikako ne treba smatrati konanom i iskljuivom, ona je samo pokuaj pribliavanja razliitim motivacijskim situacijama doktoranada. 1. Zato kandidat eli upisati doktorski studij? / Zato je doktorand upisao doktorski studij?

Svijest o postojanju odreenog tipa doktoranda (pojedinosti vidi u nastavku teksta) moe bitno utjecati na odluku o prihvaanju/odbijanju mentorstva. Posljedice vezane uz takvu odluku vane su i za mentora i za doktoranda, jer tip doktoranda u odreenoj mjeri definira i odnos s mentorom - mentor e prema tipu doktoranda izabrati kako postupiti s vlastitim resursima i omoguiti koritenje tih resursa i doktorandu.

sveuilite u zagrebu

sveuilite u zagrebu

Iz toga proizlaze i specifini zahtjevi glede podruja u kojima e se doktorand, uz svoj doktorski studij, dodatno usavravati. Korisno se pokazalo uvrstiti ova pitanja u neku vrstu osobnog plana razvoja (npr. dogovora o mentorstvu i sl.). To se moe odnositi na: - financijska sredstva; - vrijeme; - interes za odreenog doktoranda (tj. mentora u doktorandovom sluaju); - motivaciju; - formuliranje teme doktorskog rada; - kontakte/mree. Pritom, tipove doktoranada razlikujemo prema sljedeim kriterijima: a) intrinzini znanstveni interes; b) akademska karijera; c) neakademska karijera; d) profesionalni ciljevi u znanstvenom menadmentu; e) bez posebne orijentacije; f) ponueno konkretno radno mjesto. a) Intrinzini znanstveni interes: Doktorand je izuzetno zainteresiran za neku temu ili struku. -- Hoe li doktorand na mojoj katedri/institutu naii na optimalnu okolinu za svoje istraivanje? Je li informiran o svim mogunostima? -- Je li doktorski studij dobar izbor za kandidata? -- U kojoj mjeri predloena znanstvena tema nadopunjuje moje znanstveno teite na katedri/institutu? -- Postoje li odgovarajue znanstvene mree u koje bi se doktorand mogao ukljuiti? -- Jesam li mu spreman posvetiti mnogo vremena te investirati u tu osobu, imajui na umu kadrovska proirenja na katedri/institutu? b) Akademska karijera: Doktorand eli ostvariti akademsku karijeru/stei profesuru. -- Hoe li doktorand na mojoj katedri/institutu naii na optimalnu okolinu za svoje istraivanje? -- Ako je doktorandu cilj profesura, potrebno mu je iskustvo u nastavi postoji li mogunost da doktorand stekne iskustvo u nastavi? Postoji li program strunog usavravanja za visokokolsku nastavu i mogunost da doktorand u njemu sudjeluje?

-- Je li doktorand svjestan rizika da moda nee biti pozvan da ostane raditi na sveuilitu? Je li spreman na fazu neizvjesnosti i je li dovoljno uporan? Ima li doktorand plan B? -- U kojoj mjeri predloena znanstvena tema nadopunjuje moje znanstveno teite na katedri/institutu? -- Postoje li odgovarajue mree u koje bi se doktorand mogao ukljuiti? -- Mogu li se u okviru odabrane znanstvene teme oekivati kvalitetne publikacije? -- Ima li doktorand potrebne osobne preduvjete? -- Uklapa li se doktorand u znanstvenu zajednicu? -- Jesam li mu spreman posvetiti mnogo vremena te investirati u tu osobu, imajui na umu kadrovska proirenja na katedri/institutu? c) Neakademska karijera: Doktorandu je potrebna znanstvena kvalifikacija da bi mogao raditi izvan sveuilita (npr. u gospodarstvu). -- Mogu li prihvatiti doktorandov cilj ili vie volim one koji imaju iskljuivo znanstveni interes? -- Odgovara li potreban pragmatini ulog vremena i resursa mojim mogunostima? -- Nisu li moda moji zahtjevi u vezi kvalitete znanstvenoga rada ugroeni ovim pragmatinim pristupom? -- Uklapa li se odabrana znanstvena tema, unato pragmatinosti, u podruje moga znanstvenog interesa? -- Je li doktorandu za vrijeme doktorskog studija potrebno struno usavravanje za njegovo budue zanimanje? d) Profesionalni ciljevi na podruju znanstvenog menadmenta -- Mogu li prihvatiti doktorandov cilj ili vie volim one s isto znanstvenim interesom? -- Odgovara li potreban pragmatini ulog vremena i resursa mojim mogunostima? -- Nisu li moda moji zahtjevi u vezi kvalitete znanstvenoga rada ugroeni ovim pragmatinim pristupom? -- Uklapa li se odabrana znanstvena tema, unato pragmatinosti, u podruje moga znanstvenog interesa? -- Uputite doktoranda da pri izboru teme vodi rauna o pragmatinim aspektima, npr. vezano uz podruje u kojemu eli raditi. -- Naglasite doktorandu vanost strune kvalifikacije i usavravanja za vrijeme doktorskog studija.

sveuilite u zagrebu

sveuilite u zagrebu

-- Preporuite doktorandu da razmisli nije li u njegovom sluaju bolje, umjesto stipendije, financirati se kroz odreenu djelatnost, koja ga priprema za budue zanimanje, s obzirom e mu radno iskustvo kasnije biti potrebno, a na taj se nain moe ve i umreiti u znanstvenu zajednicu. Najpogodnije bi bilo radno mjesto na sveuilitu, jer bi tako dobio uvid u sveuiline i znanstvene strukture. -- Savjetujte doktoranda da se ve za vrijeme doktorskog studija pokua ukljuiti u rad raznih tijela. e) Bez posebne orijentacije: Doktorand je upisao doktorski studij jer ne zna to bi sa sobom/nema drugih ciljeva. -- Zanima li me mentorstvo pod takvim uvjetima? -- Je li doktorand obavijeten o mogunostima razvoja karijere nakon studija? -- Postoji li opasnost da i doktorand i ja uzalud troimo vrijeme i da doktorski rad nikada ne bude zavren je li doktorand dovoljno ustrajan/motiviran da do kraja odradi zadatak (piem doktorski rad jer ne znam to bih drugo)? -- U kojem bih trenutku, ako se to pokae neizbjenim, trebao odbiti mentorstvo? f) Ponueno konkretno radno mjesto na katedri -- Uklapa li se profesionalna perspektiva doktoranda u moje ciljeve? -- Utvrivanje zadataka koje doktorand uz doktorski studij mora preuzeti: sudjelovanje u nastavi, administrativnim poslovima i njihov opseg. 2. Financiranje doktorskog studija -- Treba li doktorand moju potporu? (radno mjesto na katedri, na istraivakom projektu, pomo pri natjeaju za stipendiju?) -- Kako se zaposlenje doktoranda odraava na njegov osobni vremenski plan studiranja? 3. -----Privatna i socijalna situacija doktoranda Planiranje ivota i obitelji. Upravljanje vremenom i samodisciplina. Vanost hobija, godinjeg odmora, slobodnog vremena, novca. Je li doktorand spreman jo dugo ekati na bolji status u drutvu? Predstavljaju li mu viegodinje nesigurno radno mjesto i neizvjesna karijera moda problem?

Izmeu pripremne i radne faze

Prije poetka radne faze, preporuuje se razmisliti o nekim vanim meukoracima. U tom je smislu posebno vano razmotriti sljedea praktina pitanja: - doktorande treba najprije informirati o obvezama koje moraju ispuniti na putu do obrane doktorskog rada (pogledati tijek doktorskog studija na http://doktorski.unizg.hr); - nuno je, ve u ranoj fazi, razgovarati o trokovima s kojima doktorand tijekom doktorskog studija mora raunati; - u sluaju da se tei dvonacionalnoj doktorskoj diplomi, trebalo bi ve u ranoj fazi uspostaviti kontakte s partnerskim sveuilitem i mjerodavnim sveuilinim slubama kako bi se sastavio takozvani cotutelle-ugovor (pogledati Pravilnik o meunarodnim dvojnim doktoratima znanosti).

10

sveuilite u zagrebu

sveuilite u zagrebu

11

Radna faza

Kada se uspostavi odnos mentorskog praenja i razjasne formalna pitanja koja slijede pripremnu fazu, zapoinje radna faza. Ova faza se moe podijeliti u vie elemenata koji su bitni za mentorstvo: 1. Instrumenti. 2. Okvirni uvjeti. 3. Tematski rad. 4. Meuljudski odnosi. 1. Instrumenti mentorskog praenja u radnoj fazi U praenju doktoranada, dva su se instrumenta pokazala kao posebno prikladna. Glavni instrument praenja su individualne konzultacije. Konzultacije bi trebalo voditi najmanje jednom semestralno. Preporua se, osim toga, ukljuiti doktoranda u grupne konzultacije, na kojima doktorandi mentoru i drugim doktorandima pokazuju napredak u svom istraivanju. Grupne konzultacije omoguavaju doktorandima da razgovaraju o znanstvenim, radnim, ali i osobnim problemima te tako odtereuju mentora. Osim toga, doktorandi u tako prisnoj okolini ue drugima davati povratnu znanstvenu informaciju. Pokazalo se korisnim povezati grupne konzultacije doktoranada i individualne, koje bi se odravale, ako je mogue, neposredno nakon grupnih. Na taj se nain mentor moe nadovezati na prethodnu grupnu diskusiju; a uz to se i neposredno upoznati s aktualnim stanjem doktorandovog istraivanja. Neovisno o savjetodavnom instrumentu, trebalo bi svakako omoguiti da izmeu doktoranda i mentora postoje transparentni dogovori. Na taj se nain od samoga poetka najlake spreavaju nesporazumi. Tako je vano, ve na poetku radne faze, razjasniti - koliko esto e se odravati razgovori; - to se pritom oekuje od doktoranda; - u kojem se obliku oekuje povratna informacija (u kojem opsegu se predaju nacrti pojedinih poglavlja, hoe li se dijelovi teksta komentirati pismeno ili u kojoj mjeri e se razgovarati o metodama istraivanja i kritiki ih preispitivati). Zbog asimetrinog odnosa izmeu mentora i doktoranda ne treba nuno oekivati da e doktorandi svoja oekivanja po tim pitanjima jasno artikulirati. Stoga bi bilo dobro da inicijativa za takav razgovor krene od mentora. Uz to je dobro posegnuti za sljedeim mjerama: Dogovor o mentorstvu: uputno je uvodne razgovore zapisati u tzv. dogovor o mentorstvu.

12

sveuilite u zagrebu

sveuilite u zagrebu

13

Zapisnici: osim transparentnosti u odnosu izmeu mentora i doktoranda, vano je o svim dogovorima voditi zapisnik i tako dokumentirati napredak u zajednikom radu. Pritom mentor moe nakon svakih konzultacija kratko zapisati kakve je rezultate razgovor dao, ili pak doktorand moe zapisati vlastito miljenje o vanim rezultatima razgovora i to dati mentoru na uvid. Na taj se nain mogu sprijeiti nesporazumi u komunikaciji, a konzultacije dobivaju slubeniji karakter. Za praenje doktoranda iz druge drave, vrlo su vani kriteriji transparentnosti i voenje zapisnika. U meukulturalnom akademskom dijalogu, mogui su nesporazumi na brojnim razinama pa je neophodna uporaba instrumenata koji osiguravaju komunikaciju. Osim toga, treba uzeti u obzir da u konzultacije za doktorande iz drugih zemalja, zbog jezinih i kulturnih razlika, treba uloiti i vie vremena. 2. Stvaranje okvirnih uvjeta Pod okvirnim uvjetima ovdje su saete sve radnje i zadaci mentora koji se odnose na stvaranje najboljih moguih preduvjeta za brzi zavretak doktorskog studija. Pritom se misli na: Pomo pri financiranju doktorskog studija: pitanje financiranja trebalo bi rijeiti ve u pripremnoj fazi, iako se tijekom studija mogu pojaviti novi financijski problemi. U takvim bi sluajevima mentor trebao pomoi na sljedee naine: - da zajedno s doktorandom razmisli mogu li se i kako pribaviti dodatna neproraunska sredstva, - da ga podri u traenju stipendije za financiranje studija. Osiguravanje potrebnih resursa: ukoliko je mogue predvidjeti da e za provoenje istraivanja doktorandi imati velike trokove (putne trokove, potroni materijal i dr.), trebalo bi unaprijed razmotriti koje su financijske mogunosti na raspolaganju i koje mjere treba poduzeti da bi se financiranje omoguilo. Stvaranje slobodnog prostora: u sluajevima kada su mentori doktorandima istovremeno i pretpostavljeni, vano je da obje strane budu svjesne dvostruke uloge u kojoj se nalaze. Osim toga, vano je ostaviti doktorandu dovoljno slobodnoga prostora kako bi mogao dovriti doktorski rad. U svakom sluaju, preporuljivo je, u okviru konzultacija, razgovarati o toj dvostrukoj ulozi, identificirati eventualne probleme i razviti strategije za njihovo rjeavanje.

Potrebe i mogunosti strunog usavravanja: mentori bi trebali poticati doktorande da se za vrijeme doktorskog studija struno usavravaju, kako bi zaokruili svoj profil kompetencija (strune kompetencije, kljune kompetencije itd.). O strategijama za stjecanje dodatnih kvalifikacija uz doktorski studij trebalo bi redovito razgovarati s doktorandima i razgovore dokumentirati. U tom bi smislu doktorande trebalo poticati da kontinuirano razmiljaju o tome to je zapravo cilj njihovoga doktorskog studija. 3. Tematski rad: diskusija o sadraju Uz organizacijsku podrku, mentor bi s doktorandom trebao redovito razgovarati i o sadraju doktorskog rada. Pritom je razumljivo da mentor nije uvijek nuno i strunjak u znanstvenom podruju koje se obrauje u radu, a to bi se doktorandu trebalo dati do znanja. Funkcija mentora moe biti i da u cijeli istraivaki projekt unese struan pogled izvana. Kada govorimo o savjetima glede sadraja doktorskog rada, treba razlikovati sljedea podruja: Vremenski tijek istraivanja: paljivo promatranje tijeka istraivanja za doktorski rad zadatak je ne samo u pripremnoj fazi ve i tijekom cijelog procesa mentorstva. Pritom treba posebno paziti da radni i vremenski plan budu realno i dobro strukturirani kroz jasno definirane ciljeve za pojedine etape. To olakava kontinuirano provjeravanje radnog napretka. Openito se pokazalo uputnim s jedne strane radni i vremenski plan drati otvorenim za nune modifikacije, a s druge strane drastino odstupati od njega samo u izuzetnim sluajevima. Praenje napretka u radu: u svakom znanstvenom istraivanju postavljanje pitanja, ralambu i teze treba kontinuirano revidirati te ih tako prilagoditi napretku ostvarenom u vlastitom radu, ali i aktualnim znanstvenim postignuima i nepredvidljivim situacijama. Stoga bi mentori trebali redovito poticati razgovor o osnovnom nacrtu istraivanja i diskutirati o najnovijim pomacima, odnosno sitnim nunim promjenama i prilagodbama koje iz toga proizlaze. Trebalo bi paziti na to da doktorandi i u fazi izrade doktorskog rada budu upoznati s najnovijim znanstvenim rezultatima i strunim publikacijama te da pohaaju npr. radionice i seminare za projektni menadment i upravljanje vremenom kao i radionice za pisanje znanstvenih tekstova (na Sveuilitu u Zagrebu takve radionice organizira Ured za doktorske studije i programe). Na taj se nain moe postii kontinuirana provjera i poboljanje znanstvene kvalitete istraivanja.

14

sveuilite u zagrebu

sveuilite u zagrebu

15

Proirenje perspektive uvoenje doktoranada u znanstvenu zajednicu: kontakti s drugim znanstvenicima i mree za produktivnu diskusiju vaan su preduvjet za uspjean doktorski studij. U tom je smislu uputno poticati doktorande da dre predavanja i objavljuju radove (jer to daje sadrajne poticaje samom radu, a korisno je i za znanstvenu karijeru). Mentori bi trebali svoje doktorande podrati u tome da predstave svoje istraivake koncepte i rezultate istraivanja na strunim forumima na nacionalnoj i internacionalnoj razini, kako bi dobili povratnu informaciju izvana i kako bi sakupljali iskustva u doticaju s razliitim akademskim kulturama. Ovisno o profesionalnim doktorandovim ciljevima, mentori bi trebali ispitati u kojoj se mjeri mogu unutar vlastitih mrea uspostaviti vrijedni kontakti unutar, a u odreenim sluajevima i izvan znanstvenih krugova. Mentor treba po tom pitanju s doktorandom dogovoriti odgovarajuu strategiju. Poticanje autorefleksije: jedan od vanih zadataka mentora jest da kod doktoranada potakne proces promiljanja o samome sebi kao znanstveniku. Posebno imajui u vidu obranu doktorskog rada, gdje doktorandi nastupaju kao samostalni znanstvenici, moralo bi se mladim znanstvenicima razjasniti, gdje se na znanstvenom polju nalaze i kakav zadatak unutar tog podruja preuzimaju i obavljaju. 4. Meuljudski odnosi Zadaci mentora nisu ogranieni samo na struno savjetovanje pri izradi doktorskog rada. Treba stalno voditi rauna i o doktorandu, tj. mentorski rad se orijentira prema doktorandovim potrebama i pretpostavkama (vidi tipizaciju iz faze 1). Motivacija: za vrijeme rada na doktorskom radu nerijetko dolazi do razdoblja depresije i malodunosti. U tim je trenucima vano doktorande podrati i motivirati. Prenoenje pozitivnog naina razmiljanja moe u velikoj mjeri pridonijeti uspjehu! Izgradnja povjerenja: osim toga, trebalo bi raditi na izgradnji odnosa ispunjenog povjerenjem izmeu mentora i doktoranda. Mentori bi se trebali pokazati kao pouzdani savjetodavci, drati se dogovora i pokazivati interes za doktorandov rad. Povjerljivi odnos s mentorom omoguava doktorandu da primjedbe i kritiku shvati produktivno, i obrnuto, da mentoru postavlja (kritika) pitanja i kritiki formulira svoje potrebe.

Prenoenje dobre znanstvene prakse: u tom smislu vano je doktorande upoznati s osnovama dobre znanstvene prakse, a svaki mentor bi ju trebao i utjelovljivati. Ni doktorandi iz stranih zemalja, koji esto dolaze i iz nekog drugog znanstvenog konteksta, niti doktorandi s naih sveuilita u pravilu se nisu dovoljno bavili temom standardi dobre znanstvene prakse za vrijeme studija. Njezino bi prenoenje doktorandima trebalo biti sastavni dio doktorskog studija. Rjeavanje konfliktnih situacija: ove su Preporuke sastavljene, izmeu ostalog, i u nadi da mogu pridonijeti prevenciji sukoba. No ipak je mogue da se izmeu mentora i doktoranda pojave principijelne tekoe. To se odnosi na strunu razinu; bilo da se radi o sadraju istraivanja, pristupu, nesporazumima oko dogovora, nepridravanju dogovora ili pak organizacijskim faktorima; ili pak na osobnu razinu. U takvom bi se sluaju obje strane trebale potruditi da o problemima razgovaraju to je mogue ranije te da pritom budu objektivni i neemotivni, kako bi razmjena informacija i dalje bila mogua i kako bi se pronala rjeenja. Vanu pomo i savjet pritom objema stranama mogu dati neovisne tree osobe kao posrednici, koji esto iz svoje perspektive mogu ukazati na konstruktivne putove izlaska iz krize. To su najee kolege, koji s obzirom na svoju neutralnu poziciju u pogledu hijerarhije mogu dobro procijeniti obje strane i ukazati na mogua rjeenja. Ponekad se ne moe izbjei situacija u kojoj treba razmisliti o mogunosti prekidanja mentorskoga odnosa. To moe biti sluaj kad se odreeni znanstveni rad pone previe udaljavati od tematskog podruja koje je podruje interesa mentora. Takva se situacija moe pravovremeno uoiti, a onda ju je i lake rijeiti, ako se obje strane ve u ranoj fazi dogovore da e redovito biti u kontaktu i ako definiraju meuciljeve. Ako se promjena mentora nikako ne moe izbjei, obje bi strane trebale pokuati pronai rjeenje koje je prihvatljivo za sve. Sukob interesa moe nastati i u sluaju da mentor bude pozvan na neko udaljeno sveuilite; u tom sluaju vie ne bi bilo zajameno blisko praenje doktoranda i trebalo bi traiti novog mentora. U takvim je situacijama izuzetno vano dotinog doktoranda to je mogue ranije o tome informirati i zajedniki traiti rjeenje.

16

sveuilite u zagrebu

sveuilite u zagrebu

17

Zavrna faza

1. Poetak zavrne faze Poetak zavrne faze definira se zajednikim dogovorom s mentorom o roku za predaju doktorskog rada i, ako je mogue, o terminu obrane; a na te rokove utjeu: - dogovoreni rok za eventualne korekture, - termini sjednica povjerenstva za ocjenu doktorskog rada. Ako to nije uinjeno ve u radnoj fazi, trebalo bi raspraviti pitanja o kojima je ve bilo rijei te ih rijeiti na obostrano zadovoljstvo. - Trebalo bi izvriti procjenu istraivakog rada i odluiti jesu li dosad postignuti rezultati dovoljni za uspjenu izradu doktorskog rada ili bi dodatni zadaci i produljenje roka pridonijeli kvaliteti na primjeren nain. - Trebalo bi, osim toga, razjasniti sljedee: - Koji su rokovi za predaju pojedinih dijelova doktorskog rada? - Predaju li se na ispravak pojedinani odlomci ili tek cijeli doktorski rad? - Koliko vremena mentor ima za ispravak? - Treba li neke eventualno preraene dijelove predati na novo itanje? 2. Zavretak doktorskog rada Slijedi faza izrade konane verzije doktorskog rada u kojoj bi i mentor i doktorand, svaki iz vlastite perspektive, u obliku zavrne kontrole, a prije predaje, trebali razjasniti sljedea pitanja: - Ponajprije bi mentor, jo jednom, kritiki trebao razmotriti jesu li pitanja postavljena u doktorskom radu obraena dovoljno kvalitetno i uz odgovarajue metode. - Je li tekst doktorskog rada smisleno i dovoljno jasno strukturiran, odnosno podijeljen u logine cjeline? - Jesu li struktura teksta i sadraj koherentni? - Jesu li rezultati uvjerljivo prikazani i propitani? - Jesu li pojedina poglavlja sastavljena tako da je njihovo znaenje u funkciji cijelog doktorskog rada? - Je li postignut primjeren znanstveni doprinos (npr. doprinos teoriji ili metodama dotine znanstvene discipline i sl.)? - Kako se moe procijeniti opseg izvornosti znanstvenog postignua konkretnog doktorskog rada?

18

sveuilite u zagrebu

sveuilite u zagrebu

19

3. Priprema obrane doktorskog rada Tijek i zahtjevi obrane doktorskog rada moraju biti transparentno formulirani. Za to se, ako je potrebno, unaprijed mogu dati sljedei prijedlozi: - upuivanje na sudjelovanje na pripremnim radionicama (npr. prezentacija rezultata istraivanja, kako uspjeno sudjelovati u diskusiji i sl.); - preporuka da se sluaju druge obrane doktorskih radova; - mogunost organiziranja predobrane. S doktorandom odrite pripremni razgovor o tome kako treba izgledati obrana doktorskog rada i koji zahtjevi se stavljaju pred njega: - vano je da se doktorand dobro pripremi za prezentaciju doktorskog rada kao i na znanstvenu diskusiju koja se potom oekuje (doktorand mora biti spreman na pitanja u diskusiji odgovarati i kritiki ako je potrebno); - preporuite doktorandu da zatrai pomo i kritiku drugih doktoranada ili kolega koji su ve doktorirali (npr. doktorand moe odrati probnu prezentaciju i diskusiju o doktorskom radu pred kolegama doktorandima); - osvijestite doktoranda da, za razliku od svoje dosadanje uloge, na obrani doktorskog rada mora nastupiti kao ravnopravni partner u znanstvenoj diskusiji. 4. Objavljivanje Budui da je vano obiljeje doktorskog rada njegovo objavljivanje, doktoranda treba na vrijeme informirati o mogunostima objavljivanja te se dogovoriti o razliitim opcijama objavljivanja. - Ukoliko doktorski rad nije ve (u dijelovima) objavljen (tzv. skandinavski model), moda je potrebna redaktura teksta, posebno ako rad nije napisan na materinskom jeziku. - Gdje e doktorski rad biti objavljen? - Mora li se izraditi novi slikovni ili grafiki materijal (vano: rijeiti pitanje trokova i eventualno autorskih prava)? - Je li online publikacija prihvatljivo rjeenje? - Mogu li dijelovi doktorskog rada, bez obzira na njezino kompletno objavljivanje, biti objavljeni kao lanci ili znanstveni prilozi? - Koji izdavai/asopisi/publikacije dolaze u obzir i kako su procijenjeni? - Koliko iznose trokovi tiskanja? - Postoje li mogunosti financiranja za koje moda treba priloiti recenziju?

5. Razjanjavanje profesionalne perspektive Zavretak doktorskog studija esto je prvi korak u karijeri na sveuilitu ili na nekom znanstvenom institutu izvan sveuilita. Doktorandi se esto pripremaju za karijeru i na drugim, znanosti bliskim podrujima. Zbog brojnih mogunosti zapoljavanja, trebalo bi ve u radnoj fazi pisanja doktorskog rada raditi na iznalaenju rjeenja glede daljnje doktorandove karijere i u tom smislu ga uputiti na odgovarajue radionice ili seminare. Ukoliko se to do ovog trenutka nije dogodilo, preporuljivo je da se u zavrnoj fazi razgovara o predstojeim koracima: - mentori bi doktorande trebali podrati pri traenju novih prikladnih znanstvenih deziderata; - ako se trae mogunosti daljnje znanstvene kvalifikacije za doktoranda su od velike pomoi mentorovi kontakti s drugim znanstvenicima ili institucijama (radna mjesta, stipendije, mogunosti objavljivanja itd.); - doktorandi esto ovise o pomoi mentora pri traenju stipendija za postdoktorske studije, radna mjesta ili studijski boravak u inozemstvu.

20

sveuilite u zagrebu

sveuilite u zagrebu

21

This project has been funded with support from the European Commission. This publication reflects the views only of the author, and the Commission cannot be held responsible for any use which may be made of the information contained therein.