Sibenski List, 4. Travnja 2013.

ibenskilist
upanijski tjednik
ETVRTAK 4. TRAVNJA 2013. GODINA LI BROJ 2571 CIJENA 8 KN / 1,10
Z. VIDAAK: KAD SAM PRVI PUT STIGAO U IBENIK ZNAO SAM DA U OVDJE I OSTATI
STR. 50
www.sibenski-list.hr
OD 1. SRPNJA I ULASKA U EU
Od legalizacije nautike ote 1,3 milijarde kuna

TAJNU JE KRILA GOLUBINKA KI I UNUKE NAKON 7O GODINA SAZNALE ISTINU O SUDBINI EMMA FEENDERSA NEODGOVORNI OEVI I INVALIDNI SUSTAV NEZAPOSLENA MAJKA 6 GODINJIH BLIZANKI BEZUSPJENO SE VE 2,5 GODINE BORI ZA NJIHOVU ALIMENTACIJU
STR. 4 STR. 4
NEMA VIE VINJETA I CRNOG ARTERA
aktualno
etvrtak, 4. travnja 2013. ibenskilist
GOVOREI OTVORENO
PIE: ZDRAVKO PILI
Prije tono dvanaest godina osnovan je Gradski parking. Koji je naplaivao puno manje i investirao puno vie
Tko je bolji direktor Gradskog parkinga Lovorka Bujas ili Danijel Mileta? Pitanje se ne tie samo Gradskog parkinga, ve i grada ibenika Mileta je danas HDZ-ov kandidat za dogradonaelnika, a glavna mu je referenca za voenje grada ba uspjean mandat na elu GP-a koji je pod njegovim vodstvom na kraju poslovne godine ostvarivao dobit od milijun i pol kuna. Na temelju tog rezultata koji je bio odgovarajue marketinki popraen, o emu je Mileta uvijek vodio rauna, je i uzletio i kao dravni tajnik za vrijeme HDZ-ovog upravljanja dravom, a SDP-ova i HNS-ova vlast, na elu s nezavisnim dr. Antom upanoviem, na njegovo su mjesto postavili Lovorku Bujas, dotadanju ravnateljicu Srednje ekonomske kole koju Miletina sjena prati sve ove godine. I ne da joj mira. im se priblii kraj poslovne godine i vrijeme za predaju rezultata, u medijima se pojave napisi koji usporeuju koliko je tih nekoliko stotina tisua kuna dobiti ili tonije 306 tisua kuna za 2011. - loije od rezultata koje je imao Mileta, a bilance joj se traniraju do detalja. Ukratko, Gradski parking postao je poligon za predizborna prepucavanja uspjeni Mileta spram neuspjene Bujas. Kako je upropastila GP tako su i oni koji su je stavili upropastili grad. A Mileta e, kako je uspjeno vodio GP, isto tako uspjeno voditi i grad ibenik. Kao predizborna strategija zvui dobro, dapae odlino, ali moe se postaviti i braniti i trea teza da se Gradskim parkingom puno bolje upravljalo prije dvanaest godina kada je tek osnovan nego za oba mandata, i Lovorke Bujas i Danijela Milete. Pri emu, naravno, odgovornost ne lei samo na njima, ve najprije na gradonaelnicima i gradskim upravama koji su ih vodili. GP je osnovan u travnju 2001. godine i ve nakon godinu dana s novcem koji je uprihodio od graana ibenika realizirao je prvu investiciju parking kod Svete Nediljice u Crnici za 1,7 milijun kuna. Ta je investicija realizirana iz vlastitih sredstava, a dijelom iz kreditnih zaduenja, da bi ve 2003. tvrtka imala takav bonitet da je mogla ui u kredit od 16 milijuna kuna s kojim je kupila kolodvor i time spasila drugo gradsko poduzee, ATP sa 440 zaposlenih, od steaja. Od tih je novaca stotinjak zaposlenih koji su imali uvjete otilo u prijevremenu mirovinu zbrinuto otpremninama, a ATP je kupio 12 godina ivota dok nije krajem prole godine otiao u steaj. Godinji anuitet za taj kredit GP-a iznosio je oko dva milijuna kuna to najbolje govori o likvidnosti poduzea koje je nakon Arnautovievog odlaska s mjesta gradonaelnika ibenika malo-pomalo postalo samo sebi svrha. U deset ili jedanaest godina nije izgradilo ni jedan novi parking, osim to je s vaom piture iscrtavalo ve postojee povrine, pa ak i nogostupe. A kako je svaka nova garnitura u firmu krcala nove zaposlene svoje stranake podobnike i njihovu djecu dolo se dotle da danas GP za zaposlene izdvaja vie od est milijuna kuna, to je polovina ukupnih rashoda. Kada milijune pojedu stranaki uhljebi, naravno da za investiranje u nove parking prostore ostaje malo ili nita. Pa je tako GP tek sada, zbog skorih izbora, nakon pune etiri godine spavanja zimskog sna krenuo u tipinu predizbornu investiciju nekakvog na brzu ruku sklepanog parkinga na Baldekinu u kojem se potpuno neracionalno troi 1100 etvornih metara skupog gradskog zemljita za svega 20-ak parkirnih mjesta. Da bi se pored bagera uredno namjestila za slikanje itava gradska svita. Da je Mileta investirao godinje etiri ovakva parkiralita, koliko ih stane u milijun i pol kuna, ne bi se mogao hvaliti s visokom dobiti, niti bi dravi - koja ionako od lokalne samouprave uzme previe - plaao porez na dobit, ali bi graani ibenika danas sigurno imali vie mjesta za parkiranje svojih automobila. I gradski bi proraun i poduzetnici vrtjeli taj novac prikupljen od graana, u zajedniku korist. Ako javna, komunalna poduzea imaju dobit to ne znai da dobro rade, ve da je usluga koju plaaju graani i gospodarstvo preskupa. I da je danas duplo skuplja nego to je bila prije deset godina. Kada se naplaivalo puno manje, a investiralo puno vie. No, to je ponajmanje krivica direktora, a puno vie gradonaelnika koji su umjesto upravljaa redom bili stranaki manekeni. Kakvi nam se ponovno nude s jedne i druge strane.
Rok za legalizaciju do 1. srpnja RH je dosad bila el
Velika i m uskoro po
branimir peria ibenik
branimir.perisa@sibenski-list.hr
Porez na dobit
Prva i zadnja investicija
Pristupanje Republike Hrvatske EU 1. srpnja znai i konano uvoenje reda u nautiki sektor: privremeno uvezena plovila pod stranim zastavama smjetena u domaim marinama, od 1. sijenja pa do 31. svibnja ove godine moi e se znaajno povoljnije uvesti u RH, po carinskoj stopi od 1,7, odnosno 2,7 posto. Promjenama zakona potkraj prole godine, PDV na plovila za sport i razonodu smanjen je na samo 5 posto, a na redoviti iznos od 25 posto pred porez se vraa po isteku reenog roka. Danom pristupanja Hrvatske EU vlasnici tih plovila imat e obvezu regulirati carinski i porezni status plovila u nas ili u nekoj od drava lanica Unije u protivnome, ve prema strogim europskim propisima, slijede im vrlo visoke novane kazne i puno neugodnosti: nigdje nisu plaene dabine, brod nije osiguran onako kako pomorski uzusi nalau, nije podlijegao obvezi periodinog pregleda radi produenja plovidbene knjiice
Kako se odvijala legalizacija?

Stranac bi kupio brod na licitaciji u nekoj od domaih marina ali bez PDV-a i ostalih taksa koje mu poveavaju cijenu, jer e ga navodno, prenijeti izvan Hrvatske. ak pripremi izvoznu dokumentaciju, no plovilo zapravo, nikad ne prijee granicu. Potom vlasnik pribavi ili sam ispie dokumente nekakvog jacht-kluba kao da klubovi imaju ovlasti drava i to je uglavnom sve to je bilo dovoljno da mu hrvatske vlasti, mirei na oba oka, izdaju vinjetu i legaliziraju ga pod stranom zastavom bez zakonite registracije. Sve, samo da se gostu ne zagorava ivot! opisuje ime Zeni dosadanji postupak legalizacije plovila pod stranim zastavama.
S upisom pod hrvatsku zastavu sva ta plovila stjeu pravo putanja u slobodni promet sukladno carinskom zakonodavstvu EU. Nema vie vinjeta, prestaje obveza prijave popisa posade i ne ograniava se prodaja - svi brodovi ocarinjeni u Hrvatskoj prije pristupanja EU postaju domaa roba, odnosno roba Unije od 1. srpnja. Izmeu navedenih redaka krije se zapravo, vrlo rjeit termin legalizacije plovila pod stranim
I Crnogorci po EU normama
zastavama. Na taj rez RH je prinuena skorim stupanjem u EU, jer smo sve do danas bili doslovce eldorado za inozemna plovila s nezakonitim papirima u statusu 'privremeno uvezenih', a za koja vlasnici nikome nisu platili porez. Naim Jadranom brodi ih na stotine - tonih podataka nema - no od aktualnog postupka legalizacije RH oekuje nemalih 1,3 milijarde kuna! Osim u Albaniju i Crnu Goru, ti brodovi ne mogu uploviti nigdje u europske vode a da odmah ne budu zaplijenjeni, no i to se promijenilo. Crna Gora, primjerice, odnedavno u cijelosti slijedi europsko
aktualno
milijunska crna flota od hrvatskom zastavom

CROPIX
ldorado za plovila nautiara s nezakonitom dokumentacijom
U umi jarbola na stotine je brodova pod stranim zastavama s nezakonitim dokumentima
S upisom u domai registar pod povoljnim uvjetima, sva ta plovila stjeu pravo putanja u slobodni promet sukladno carinskom zakonodavstvu EU. Nema vie vinjeta, prestaje obveza prijave popisa posade i ne ograniava se prodaja - sva plovila ocarinjena u Hrvatskoj prije njenoga pristupanja postaju domaa roba, odnosno roba Unije od 1. srpnja
zakonodavstvo i vie nije srdani domain nautiarima na takvim plovilima. -Naa je drava sve ove godine preutno podravala ovaj kriminal, izdajui zakonite hrvatske vinjete takvim plovilima premda je nae zakonodavstvo jednako najboljim svjetskim i europskim normama koje to zabranjuju! govori kapetan ime Zeni, predsjednik Predsjednitva Zajednice udruga pomorskih kapetana Hrvatske. Zeni je na ovo u L-u upozoravao lani, zakljuujui s pitanjem koliko je samo novca izgubila dravna blagajna? Vie ili manje od vrijednosti prodanih vinjeta i lagodne zarade stranaca od 'crnog artera' na takvim brodovima? Za sve to vrijeme, domai su nautiari bili diskriminirani plaajui visoke pristojbe za zakonito odravanje plovila, ak skuplje negoli u Njemakoj, dok je RH ak i najluksuznije strane motorne jahte 'legalizirala' jednako kao obine jedrilice! pogodnosti podsjea Zeni. Ako je za utjehu, nismo ni mi ba najgori: sve do prije tri-etiri godine, jednaka razbaruenost u nautikom sektoru, umjesto opjevane europske normiranosti carevala je i u Italiji, dok je iz Bruxellesa nisu stisnuli. Hrvatska sada omoguuje da se ovaj problem rijei za sve povoljno, no ime Zeni ocjenjuje da postupak ne odmie u tom smjeru, premda je do kraja roka povoljnih uvjeta preupisa ostalo manje od dva mjeseca: -Obilazim marine i jo uvijek uoavam dosta brodova bez registracijskog broja i propisno istaknutog imena s obje strane trupa na provi, a na krmi umjesto luke upisa, stoji naziv nekakvog jahtkluba! To su pouzdani znaci raspoznavanja nelegalnih brodova, te mi se ini kako neki jo uvijek misle da e Hrvatska i dalje biti banana-drava u tom pogledu. Meutim, varaju se, jer nakon 1. srpnja i ovdje e vaiti jednaki propisi kao u Italiji ili Francuskoj: ukoliko nije plaen PDV, plovilo se plijeni! napominje Zeni i dodaje da bi u marinama stalno trebali na to upozoravati vlasnike brodova, jer e policija zacijelo pojaana i s kolegama iz drugih zemalja sasvim sigurno biti neumoljiva nakon 1. srpnja.
ime Zeni
Kako su nas izvijestili iz Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, nautiari su o svemu tome dobro obavijeteni u marinama a i na brojnim nautikim sajmovima. Do zakljuenja ovog broja iz ACI-ja meutim, nije stigao odgovor na na upit, a posebno su nas zanimale prilike u marinama na ibenskom podruju: skradinskoj, vodikoj i jezerskoj. ACI u nas raspolae s najveim brojem marina i nautiarima je ponudio servis 'ACI preupis - usluga s manom' te za cijelu obalu posebno zaduio troje djelatnika koji e u ime vlasnika obaviti sve potrebne poslove upisa u hrvatski registar.
Htjeli smo sauvati ugled svoje pomorske zastave i na kraju dopustili kriminal pod dravnom kapom, umjesto da smo za nautiare jer to ipak nije trgovako pomorstvo propisali porezne
Usluga s manom bez odgovora
NIKOLINA VUKOVI
aktualno
NEODGOVORNI OEVI I INVALIDNI SUSTAV
Nezaposlena majka estogo bezuspjeno se bori za njiho

MARIJA LONAR iBEniK
marija.loncar@sibenski-list.hr
Tea Marjani nezaposlena je 26-godinja ibenanka koja se ve dvije i pol godine bezuspjeno bori kako bi od svog biveg supruga, redovito i u punom iznosu koji je odredio sud, dobila alimentaciju za uzdravanje njihovih estogodinjih bliznaki. Umorna od stalnog moljakanja, pozivanja i podsjeanja biveg suprunika na njegove obveze, revoltirana to se nita nije dogodilo ni godinu dana nakon to je pokrenula ovrhu, a Opinski sud u ibeniku izdao rjeenje da se sjedne na plau njenog biveg mua kako bi se isplatile zaostale alimentacije s kamatama, Tea Marjani odluila je svoj sluaj iznijeti u medije. Kap koja je, kako pria, prelila au njezina strpljenja bilo je ponaanje ibenskog Centra za socijalni rad koji protiv njenog biveg supruga do danas nije podnio kaznenu prijavu, predma je, tvrdi Marjani, to bio duan napraviti budui da je imao saznanje o
PUN MI JE KUFER SVEGA -Drage samohrane majke drave Hrvatske. Ja sam kao samohrana majka objavila rat svim dravnim ustanovama koje ne rade svoj posao. Diem revoluciju, pun mi je kufer svega! Moj mu ini kazneno djelo, a nitko ga zbog toga nije tuio. Dolo je vrijeme da kaemo sada je dosta!!! napisala je na facebooku Tea Marjani.
NEMA AUTOMATSKOG PODIZANJA KAZNENE PRIJAVE Neplaanje alimentacije prema Obiteljskom zakonu kazneno je djelo. Meutim, ravnateljica ibenskog Centra za socijalnu skrb Davorka Grbac Plavi tvrdi da ta ustanova kaznenu prijavu ne podnosi automatski im sazna, u pravilu je od majki, da postoji taj problem. -Stranka mora dobiti punu informaciju u vezi s tim, a ako je u ovom sluaju izostala ta informacija to je propust. Naime, to rade timovi za obiteljsko pravnu pomo i na njih treba uputiti stranku. Sve se radi u dogovoru, poziva se otac da se utvrde majine izjave, trai potrebna dokumentacija. Istovremeno se pokree zahtjev za privremeno uzdravanje, tj. plaanje alimentacije iz dravnog prorauna, a paralelno s tim ide i kaznena prijava kazala je Grbac Plavi.
kanjenje u plaanju i nepotpuni iznos kazneno su djelo, ali protiv biveg supruga Tee Marjani nijedna mjerodavna ustanova jo nije podnijela kaznenu prijavu, unato tomu to ve dvije i pol godine on ne plaa svoje obveze, tvrdi Tea Marjani
Neisplata alimentacije, odnosno
SUDBINE Pronaena obitelj njemakog mornara ije su kosti zajedno s ostacima njegovih suboraca ekshumirane iz jame Golubinka u Mi
Ki i unuke nakon 70 godina saz istinu o sudbini Emma Feenders

KATARINA RUDAN iBEniK
katarina.rudan@sibenski-list.hr
Iza svakog rata, na bilo kojem kontinentu, u zemlji ili stoljeu, ostaju neidentificirane, nikad pronaene ili jednostavno zaboravljene rtve, vojne ili civilne, s obje zaraene strane. Neovisno radi li se o pobjednikoj ili poraenoj vojsci, svaka obitelj eli saznati gdje su i kako nestali njihovi lanovi, prijatelji ili poznanici. Danas je jo bezbroj neotkrivenih sluajeva iz Drugog svjetskog rata i poraa. Sudbina je htjela da nakon 70 godina neizvjesnosti, ki njemakog vojnika Emma Feendersa, Helga i unuke doznaju da je on pogubljen i zajedno s jo 35 do 40 njemakih vojnika baen u jamu Golubinku u Mirlovi Zagori, koja se nalazi u Ivanevia ogradi. Posmrtne ostatke, te razne predmete koji navode na to da se radi o njemakim vojnicima,
iz jame su prole jeseni izvadili lanovi ibenskog Speleolokog drutva 'Sv. Mihovil' i njemake organizacije 'Volksbund Deutsche Kriegsgrberfrsorge', koja se brine o ekshumaciji posmrtnih ostataka njemakih vojnika ubijenih tijekom Drugog svjetskog rata. U jami su jo pronaeni remeni, kacige, ica kojom su ruke rtava bile vezane, ploice koje su nosili oko vrata, pa ak i jedna krunica.
Nakon to su izvaeni, njemaka organizacija Volksbund, koja je i financirala cjelokupni posao oko ekshumacije, ostatke je poloila u zajedniku grobnicu na vojnom groblju u Splitu. Meu pronaenim stvarima bila je i ploica s imenom Emma Feendersa, kakvu su nosili njemaki mornari, to je rasvijetlilo do tada nepoznate injenice. Zato piemo o tomu? Nekoli-
Ploica otkrila mjesto pogibije
ko je razloga, a jedan od njih je to je upravo ibenski list pomogao da istina o mirlovakoj Golubinki i u tom kontekstu sudbini njemakih vojnika doe u javnost. Kad se sve otkrilo i doznalo, o svemu je poetkom veljae, tragom naeg lanka, kojeg je Ivan Naki poslao svojem sumjetaninu Denisu Koloperu, koji ivi i radi u Njemakoj, pria je dobila i drugu stranu. Koloper je preveo lanak i dostavio ga redakciji njemakih novina Ostfriesen Zeitung, pa se krenulo u potragu za potomcima Emma Feendersa. Pronaena je njegova ki i unuke i konano su saznale istinu o sudbini svojeg oca i djeda. Unuka Kthe Hachman je za Ostfriesen Zeitung ispriala da su zadnje vijesti koje je obitelj primila o Emmu bile u studenome 1944. godine, o njegovom tekom ranjavanju u borbi s partizanima u
zaleu obale, da je transportnim vozilom trebao biti prebaen do bolnice, a potom u Njemaku. Po informacijama koje su dobili od njegovih suboraca, na putu do bolnice kolonu s ranjenicima presreli su partizani i od tada im se gubi svaki trag. Nakon rata, pokuali su putem Crvenog kria saznati sudbinu Emma i ostalih iz konvoja, ali bez uspjeha.
Uzaludna potraga i ekanje
-Uz pomo dobrih ljudi, interneta i sree otkrila se tajna. Mjesto jame se nalazi u Mirlovi Zagori gdje starosjedioci odavna prepriavaju priu o partizanima koji su vodili u to doba Nijemce do jame na strijeljanje. No, nitko se nije ili usudio ili primio te prie da ljudi budu izvaeni i dostojno pokopani, sve dok lokalni voditelj nogometnog kluba Ive Naki iz mjesta nije inicirao sve potrebno da se
Unuka e posjetiti mjesto stradanja
jama istrai, stoji meu ostalim u lanku njemakih novina. Emmo je bio upisan kao nestao u ratu bez posmrtnih ostataka, te 1970. godine proglaen mrtvim, premda se njegova supruga Anna sve do smrti 1988. godine nadala povratku mua i vjerovala da je iv, pa ak da je moda u Hrvatskoj osnovao novu obitelj. -Moj mu i ja smo uvijek htjeli u Hrvatsku u potragu za djedom. Meutim gdje da traimo, pitali smo se, rekla je za Ostfriesen Zeitung, Helgina ki Kthe, te dodala da im je elja tijekom ove godine otii do Splita i posjetiti zajedniku grobnicu njemakih vojnika, te posjetiti Mirlovi Zagoru i mjesto Emmovog stradanja. -U kontaktu smo s obitelji i vjerujem da e doi jo prije ljeta. Drago nam je da su uspjeli saznati istinu, a pisanje L o cijeloj toj situaciji i te kako je pomoglo, rekao nam je Ivan Naki.
aktualno
odinjih blizanki ovu alimentaciju

neredovitoj i nepotpunoj isplati alimentacije za blizanke. -Brak s bivim muem faktiki je prekinut u srpnju 2010. godine kada sam se odselila od njega s djecom. U poetku sam ivjela s bakom, a kasnije sam otila u unajmljeni stan koji plaam 1 700 kuna mjeseno. U srpnju 2012. godine sudski smo se rastavili, a 1. sijenja razvod je postao pravovaljan. Prema sudskoj odluci, koja je prije rastave bila privremena mjera, odreeno je da alimentacija za obje djevojice iznosi 1 850 kuna mjeseno. Meutim, umjesto toga on plaa 700-800 kuna i uvijek kasni. Novac dobijem u pravilu nakon mog telefonskog pozivanja, slanja poruka i natezanja. Da bih dobila tih nekoliko stotina kuna moram potroiti 100 kuna telefona! Jedan jedini put platio je cijeli iznos i to za sijeanj ove godine, ali zadnjeg dana u mjesecu. A djeca svaki dan moraju jesti! Hoe li ekati kraj mjeseca da otac dade novac za njih? Eto proao je oujak a on nije dao ni lipe! s neskrivenom ljutnjom govori Tea Marjani. Da situacija bude jo gora, s bivim muem ne spori se samo oko neplaanja alimentacije. Premda, kae, ocu nikada nije branila da redovito via djecu, pogledi na odgoj oito su im u mnogim stvarima drugaiji. tovie, tvrdi kako njezin bivi potkupljuje djecu kupujui im skupe igrake s kojim se igraju kada vikendom dou kod njega. -Kako da shvatim to to mi on govori kako nema novca za alimentaciju, jer otplauje jedan kredit i da mu plaa kasni jer je graevinski obrt u kojem je zaposlen u problemima, a s druge strane svakom je djetetu kupio lutku koja kota oko 500 kuna. S tim bebama one se igraju samo kod njega, a jednom su mi cure dole s 30-ak igrakica od kojih svaka kota oko 15 kuna! To je pretjerivanje, a kada im ja neke stvari odbijem ili naprosto ne mogu kupiti, one se ljute! Marjani tvrdi kako njezin bivi u tvrki u kojoj je zaposlen dio plae dobiva na crno, na ruke. Zbog toga je sluaj prijavila i dravnom inspektoratu prije nekoliko mjeseci, ali jo uvijek nije dobila odgovor to su poduzeli i to su otkrili, premda joj je obeano da e je o svemu informirati. U nekoliko navrata morala je i u Centru za socijalnu skrb traiti jednokratnu pomo. Svaki put, kae, ispriala im je kako alimentacija kasni te je nerijetko i upola manja negoli je to sud odredio. Usto, ako bi blizankama otac neto kupio, najee bi taj iznos odmah i odbio od alimentacije. Iz svega toga Centar je, dodaje Marjani, znao za njene probleme ali nije poduzeo nita. -Provjerila sam na dravnom odvjetnitvu, Centar nije podnio kaznenu prijavu protiv mog biveg mua iako je to bio duan napraviti, jer on ini kazneno djelo neplaajui redovito alimentaciju. Svoj sam sluaj opisala i na fejsu. Dobila sam brojne komentare, podrke i lajkove. Javljaju mi se mnoge ene sa slinim problemima. Ovo vie ovako ne moe dalje i ja neu odustati zakljuuje Tea Marjani.
BLOKADA POREZNE UPRAVE
Radnicima Adriala Plus prvi put kasni plaa neisplaen drugi dio za veljau
TLM-u. Na alost, FEAL se povukao, kao i Konstruktor, a Dalekovod se i sam naao u problemima. Samo prema Preaonici Dalekovod je ostao u neku ruku duan oko 12 milijuna kuna. Kako Valjaonice i Preaonica financiraju Adrial plus, razumljivo je da se i ova tvrtka nala u problemima
Radnici 'Adriala plus', njih 74, jo nisu primili plae za veljau, to je prvi puta da im se to dogaa. I dok je njihovim kolegama u drugim tvrtkama u sustavu TLM-a, Tvornici valjanih i Tvornici preanih proizvoda sredinom oujka isplaena plaa za veljau, zbog blokiranog rauna, Adrial plus nije to uspio. -Adrilu plus gdje su na spisku energetiari, informatiari, zatitari, radnici koji brinu o ekologiji, a koji opsluuju Valjaonice i Preaonicu, drava je zbog 1,7 milijuna kuna duga, blokirala raun i to je osnovni razlog to je po prvi puta dolo da dio radnika TLM-a nije na vrijeme primio plau. Poslovodstvo ini sve da taj problem rijei i oekuje se da bi plaa mogla biti isplaena u naredna dva tri dana. Inae, plae ovdje isplauju u dva dijela. Poetkom mjeseca isplauje se akontacija za prethodni, a polovicom kompletna plaa. Radnici Adriala su primili akontaciju za veljau, ali ne i kompletnu plau. Sindikat je u petak odrao skup zaposlenika i Uprave gdje smo detaljno upoznati o emu se radi i to se poduzima da se
Zbog 1,7 milijuna kuna duga
Vlasnici uistinu ine sve da osiguraju perspektivu
Mirlovi Zagori
znale sa
Na lanak o njemakim vojnicima stradalima u 2. svjetskom ratu, objavljen u studenom 2012., Ivan Naki poslao je svom mjetaninu Denisu Koloperu, koji ivi i radi u Njemakoj. Tada je pria dobila i drugu stranu. Naime, Koloper je preveo lanak i dostavio ga redakciji njemakih novina Osteriesen Zeitung, pa se krenulo u potragu za potomcima Emma Feendersa. Pronaena je njegova ki i unuke koje su konano saznale istinu o sudbini svojeg oca i djeda
situacija rijei, kae Zdravko Burazer, predsjednik HUS-ovog sindikata metalaca. Inae, cjelokupna situacija u TLM-u nije ruiasta. Od biveg petolanog konzorcija koji je na sebe preuzeo obveze ozdravljenja TLM-a, danas je, zapravo, ostao sam Vlado ovi, te Marko Pejinoski koji je od Hypo Alpe Adria Banke preuzeo Aluglexpack, odnosno Valjaonice, te djelomino i Adrial plus. -Vlasnici uistinu ine sve da osiguraju perspektivu TLM-u. Na alost, FEAL se povukao, kao i Konstruktor, a Dalekovod se i sam naao u problemima. Samo prema Preaonici Dalekovod je ostao u neku ruku duan oko 12 milijuna kuna. Kako Valjaonice i Peaonica financiraju Adrial plus, razumljivo je da se i ova tvrtka nala u problemima. Sindikat je detaljno upoznat s naporima Pejinoskog i ovia da restrukturiranjem TLM-a svim njegovim dijelovima osiguraju prosperitet. Uvjereni smo da e to i uspjeti, a u tome im ruku trebaju pruiti svi, od drave, do lokalne zajednice. Jer, jedino tako bit e mogue sauvati TLM od daljnjeg propadanja, kae Burazer. Marijan DAMBO
aktualno
ETVRTAK, 4. TRAVNJA 2013. ibenskilist
AKCIJA MUP-a i UNDP-a pod nazivom Manje oruja, manje tragedija
Vratite skriveno oruje - ne odlaite ga na otvorenom prostoru!

KATARINA RUDAN IBENIK
Policijska uprava ibensko-kninska jo jednom poziva graane koji u svojim objektima skrivaju oruje ili eksplozivna sredstva da ih, bez ikakve bojazni od sankcija, dragovoljno prijave najblioj policijskoj postaji. Druga mogunost koju nudi policija je da graani o svojoj nakani predaje oruja i eksplozivnih sredstava obavijeste na broj 192, nakon ega e policija poslati strune i osposobljene policijske slubenike u civilu, koji e opasna sredstva preuzeti na siguran nain. Dragovoljna predaja oruja vremenski je neograniena, a dodatne informacije mogu se dobiti na besplatnoj telefonskoj liniji 0800 88 92. Iz PU ibenskokninske apeliraju na graane da oruje i eksplozivna sredstva ne odbacuju na razna odlagalita otpada i otvoreni prostor, ve da ga bez straha od sankcija prijave policiji. Rije je o nastavku provoenja nacionalnog projekta pod nazivom 'Manje oruja, manje tragedija', kojeg godinama provodi Ministarstvo unutarnjih poslova u suradnji sa UNDP-om.
NIKOLINA VUKOVI
Ivica Kostani, naelnik PU ibensko-kninske
sko-kninske dragovoljnom predajom je prikupljeno 50 komada automatskog oruja, 717 komada -Skriveno oruje i eksplozivna runih bombi i mina, 106 komada sredstva potencijalna su opasnost puaka i pitolja, 59.645 komada za ivot graana, pogotovo djece streljiva raznih kalibara i oko 468 ali i drugih osoba koje bi mogle kilograma eksploziva. Kolika je doi u doticaj sa njiima. Meutim opasnost od odlaganja oruja i eki unato estim pozivima policije na sploziva na otvorenom, pokazuje dragovoljnu predaju, u posljednje dogaaj iz veljae ove godine, kad se vrijeme odbaena minskoje na podruju grada Vodica, u eksplozivna sredstva sve polju, na predjelu Kozara ee pronalaze u pojedan graanin proljima, na divljim odnaao 13 komada raznih runih bomlagalitima smea, bia, dva komada uz protupoarne topnikog streljiva, putove i kontejbesplatni je telefon kumulativnu minere za smee. To na koji graani nu za runi baca, potvruju i podaci mogu dobiti dodatne da smo tijekom prva barutno punjenje i informacije dva mjeseca po doja160 komada razliitog vama graana s otvorenih streljiva. Po dojavi, policijprostora izuzeli ukupno 95 eksplo- ski slubenici pokupili su i pohrazivnih sredstava ukupne koliine nili odbaeno oruje i eksplozivne 15,8 kilograma eksploziva i 6292 naprave, te streljivo i pohranili u komada streljiva. Ukazuje to na po- skladite do unitenja. veanje broja izuzetih eksplozivnih sredstava u odnosu na isto vremen- Predavanja po kolama sko razdoblje prole godine, kad Kako bi mlade, posebno djecu smo po dojavama graana izuzeli osnovnih kola, educirali o ovaukupno 49 eksplozivnih sredstava kvim i slinim opasnostima, poliukupne koliine 10,4 kilograma cijski slubenici za prevenciju i poeksploziva i 1716 komada streljiva, licijski slubenici protueksplozijske stoji meu ostalim u priopenju za zatite poeli su s predavanjima za medije koje potpisuje Ivica Kosta- uenike etvrtog i petog razreda. ni, naelnik PU ibensko-kninske. Predavanje su odrali u srijedu u vodikoj osnovnoj koli, a tijekom godine planirana su predavanja i u Opasnost u vodikom polju Projekt 'Manje oruja, manje osnovnim kolama koje se nalaze tragedija' provodi se od 2008. go- na podrujima gdje postoji vea dine i prema statistikim pokaza- vjerojatnost od pronalaska opasnih teljima u proteklih pet godina na sredstava, kao i postojanje nesanipodruju Policijske uprave iben- ranih minskih polja.
Vie odbaenog oruja i eksploziva
0800 88 92
Iz PU ibensko-kninske apeliraju na graane da oruje i eksplozivna sredstva ne odbacuju na razna odlagalita otpada i otvoreni prostor, ve da ga bez straha od sankcija prijave policiji. Tijekom prva dva mjeseca po dojavama graana sa otvorenih prostora prikupljeno je ukupno 95 eksplozivnih sredstava ukupne koliine 15,8 kilograma eksploziva i 6292 komada streljiva
CROPIX
Dva desetljea poslije

ZDRAVKO BAI 20 godina poslije
aktualno
Gdje su danas ratnici s mojih fotografija iz Domovinskog rata, objavljenih u nedavno tiskanoj fotomonografiji Vrijedno ivota? to rade? ega se sjeaju iz vremena ponosa i slave? Odgovore u doznati u razgovoru s njima. Na fo-
tografijama su i mnogi ija sam imena zaboravila. Danas ih moda ne bih ni prepoznala, u mom su sjeanju zauvijek dvadeset godina mlai. Za njih samo jedna poruka: javite mi se! Vaa vas stranica u ibenskom listu eka! M.J.
Majstor za skidanje aviona danas je bravar i varilac

NIKOLINA VUKOVI
Od snajpera smo se sklonili iza drvenih paleta kojih je u luci bilo na hrpe. Odjednom se oglasila sirena i doletjela su dva-tri aviona. Kao u filmu, gledali smo ih kako tuku po Remontu. Nisam vie mogao izdrati tu igru make i mia i ispalio sam jednu. Odmah mi se uinilo da sam jednog pogodio. Kasnije mi je Tii, ne mogu se sad sjetiti imena, a on se nalazio kod svjetionika na Jadriji, kazao kako je stvarno jedan pogoen i da je pao iza Zlarina
Kad god bi se oglasila sirena ukazujui na zranu opasnost za podruje ibenika, meu prvima je tih dana rujanskog rata na ibensku rivu iz hotela Jadran istravao PZO-vac Zdravko Bai. S neizbjenom 'strijelom' na ramenu i s prstom na okidau vidjela bi ga, onako skrivena u portunu kod kina 'ibenik', kako hvata najbolju poziciju za suoavanje s avionima. A nad ibenikom ih je tih dana bilo na desetke... -Znao je Boo Markovi, pokoj mu dui, koga angairati za protuzranu obranu. Oruja u to vrijeme nije bilo, pa se svaka 'strijela', a tada smo ih mogli izbrojiti na prste jedne ruke, davala samo provjerenom kadru, ljudima koji su u bivoj vojsci proli obuku. Sjeam se da mi je Markovi, kada sam sa eljkom Laburom doao u sjemenite u Krizni tab, kazao kako su dobili samo tri 'strijele' i da mora biti siguran kome ih daje u ruke. Rekao mi je da doem sutra po jednu, a meni se, da budem iskren, nije dalo. Malo sam se ticao. Raunao sam da u je dobit odmah. Al, ko bi Laburi odolio. Nisam mogao od njegovog nagovaranja: 'Ajmo, Bao, ajmo... ponavljao je do podne. I tako sam dobio svoju 'strijelu' - prisjea se Zdravko. Odoru pripadnika Zbora narodne garde odjenuo je u srpnju 1991. godine i sa dva manja prekida, cijeli je rat proveo kao pripadnik 113. brigade HV-a, uglavnom na ibenskom ratitu. Rujanski rat, veli, nee nikada zaboraviti i tih tridesetak pripadnika protuzrane obrane s kojima je provodio dane i noi uvijek spreman za akciju. -Posebno mi se u sjeanje usjeklo kako su nas u luci reetali snajperi s oblinjih zgrada. To je nevjerojatan osjeaj. Niti koga vidi, niti koga uje, a meci zuje oko tebe kao ose i zabijaju se u zidove. Sa mnom je tada bio Dalibor Rekov, a neto dalje na topovima Marinko Prebanda. Od snajpera smo se sklonili iza drvenih paleta kojih je u luci bilo na hrpe. Odjednom se oglasila sirena i doletjela su dva-tri aviona. Kao u filmu, gledali smo ih kako tuku po Remontu. Nisam vie mogao izdrati tu igru make i mia i ispalio sam jednu. Odmah mi se uinilo da sam jednog pogodio. Kasnije mi je Tii, ne mogu se sad sjetiti imena, a on se nalazio kod svjetionika na Jadriji, kazao kako je stvarno jedan pogoen i da je pao iza Zlarina - kazuje Bai. Zakratko je skinuo odoru kada su mu na Miljevcima zvjerski ubijeni stric i strina. To je toliko potreslo njegova oca da je i on, kae Zdravko, preminuo u kratkom razdoblju. -Kasnije je nas iz PZO-a 'porazbacalo' na sve strane. Neko sam vrijeme bio na topovskoj bateriji kod Gaeleza, pa na poloajima oko grada, a bio sam sa 113. brigadom i na drvarskom podruju. Svoju ulogu u Domovinskom ratu Zdravko previe ne glorificira, ali je ponosan na svaki dan proveden na ratitu. Bio je to, veli, jedan film u javi koji se dogodi jednom u ivotu i da je bio statist nikad si ne bi mogao oprostiti. Danas je zaposlenik Zagrebmontae. Dobrog bravara i varioca malo tko ne trai, a Bao je ba takav. Osim toga, obiteljski je ovjek. Sa suprugom ima troje djece, 18-godinju Ivanu, 17-godinjeg Bruna i 16-godinjeg Filipa. -Stare ratne prijatelje i danas esto vidim. Laburu sam sreo prije neki dan. Popili smo kavu. Vidim i Protegu, danas je voza u TLM-u. Znam pokatkad sresti i Prebandu, ali njega najrjee. I uvijek mi je drago, a takav osjeaj nema cijene. M.J.
Ja san svoje napravio

-Jednu sam strijelu na avione ispalio dok smo bili na poloaju u krugu TEFa. Letila je, inilo mi se, priko mosta, a onda mi je Zvone Zaninovi javio da je pogodila i da je avion pao. Sad, je li pao ili nije, pouzdano ne znam. Ja sam svoje napravio - veli Bao.
Sretan sa svoje troje djece
Reetali su nas snajperi
aktualno
Intervju tjedna
MARKO DOMGJONI IBENANIN KOJI JE NA ZAGREBAKOM PMF-u DIPLOMIRAO O TEMI PROBLEMATIKE O
Plaa Banj i TEF su jedinstve prostor i njihova mogua zag ne moe se zasebno analizira
MARIJA LONAR
Marko Domgjoni jedan je od onih mladih ibenana koji se nakon diplome nee vratiti u rodni grad, a u potrazi za poslom, jer je trenutano nezaposlen, razmilja i o odlasku iz Hrvatske. U Zagrebu je lani diplomirao na Prirodoslovno-matematikom fakultetu na Geolokom odsjeku i to s temom vrlo aktualnom za ibenik -'Problematika odlagalita industrijskog otpada primjer TEF-a ibenik'. O tome Domgjoni u etvrtak 4. travnja u ibenskoj knjinici odrava i tribinu na kojoj e, kako kae struno i mimo politikih prepucavanja, govoriti o tomu do kakvih je saznanja doao istraujui kakav se sve otpad odlagao na prostoru nekadanje tvornice u Crnici. to vas je potaknulo da za svoj diplomski rad odaberete upravo ovu temu i jesu li na to utjecala i prepucavanja lokalnih politiara oko toga je li prostor TEF-a i plae Banj opasan za ljudsko zdravlje ili nije? -Za pisanje ove teme potaknulo me na neki nain jedno ogromno osobno neznanje o cjelokupnoj 'prii' i to od same proizvodnje do odlaganja otpada na prostoru biveg TEF-a i okolice. Zapravo me zanimalo zato se toliko govori o toj temi sa svim pozitivnim i negativnim komentarima. Sama prenamjena prostora i eksploatacija troske inila mi se kao zanimljiv i vrijedan projekt. Htio sam na neki nain istraiti i obuhvatiti cjelo-
kupnu 'priu', od samog nastanka tvornice i njenih proizvodnih procesa, nastanka otpada, sanacije otpada te na kraju same prenamjene prostora.
Iznimno toksian i kancerogen

O kakvom sve otpadu, dakle, govorimo, kada je rije o TEF-u? -U ovom sluaju postoje dvije vrste industrijskog otpada koji je nastao proizvodnjom iz TEF-a. Prvi je neopasni, to jest manje opasni, a drugi opasni industrijski otpad. Moram napomenuti
rijalom. Druga vrsta otpada ili 'opasni industrijski otpad' puno je bitnija stavka. Dokazano je da takav otpad sadri PAH-ove, fenole, katran i sline organske polutante. Ugrubo reeno takav otpad moe biti iznimno toksian i kancerogen ukoliko mu se dugotrajno izlaemo. Na neki nain oni mutiraju i oteuju DNA. Najei su izvori atmosferilije, fosilna goriva, otpadne vode itd. Na podruju TEF-a jo uvijek ima tog otpada, te bi se po mom miljenju trebao sanirati hitnom intervencijom. to ste sve analizirali, kojim podacima baratali i do kakvih
i profesora koji su se bavili ispitivanjima i uzorkovanjem istih ili slinih materijala. Uglavnom, literatura je bila zaista opsena i kvalitetna. Istraivanjem sam doao do mnogo podataka o stanju okolia na podruju TEFa i ire okolice kroz godine, te sam naiao i na iznimno mnogo podataka o analizama same troske i njezine obrade. Isto tako bio sam u mogunosti usporediti sline i iste materijale na vie razliitih lokacija u razliitim uvjetima. Prvi zakljuak do kojeg sam doao je da ljudi imaju krivu percepciju o tome to se zapravo dogaa na tom podru-
ili ljudsko zdravlje? -Kao to sam napomenuo prije, prva vrsta otpada - 'manje opasni industrijski otpad' u ovom sluaju troska i nije toliko tetna za okoli, ali se bez obzira na to mora u skladu sa svim pravilnicima sanirati, pogotovo prije same prenamjene prostora. Druga vrsta otpada - 'opasan industrijski otpad' je iznimno tetan za zdravlje i okoli. Njega bi trebalo obavezno to prije sanirati, a tek onda zamiljati prenamjenu prostora TEF-a u druge svrhe za bilo kakve projekte.
Jedno i drugo su usko povezani ekosustav. Po mom miljenju prostor plae Banj i podruje TEF-a ne bi se smjeli uzimati zasebno. Banj i TEF kao i veina ibenskog akvatorija mogu se okarakterizirati kao jedna velika hidroloka tj. hidrogeoloka cjelina. Ta hidroloka cjelina poiva na karbonatnim vodopropusnim stijenama. Te stijene i njihova tektonska razlomljenost omoguuju poniranje atmosferskih voda i tekuica u podzemlje
da pod 'manje opasni industrijski otpad' spada silikomanganska i feromanganska troska koja zadovoljava uvjete za odlagalita inertnog otpada. To znai da takav materijal ne podlijee nikakvim znaajnim kemijskim, fizikim i biolokim promjenama. Meutim, to ne znai da bi se trebalo takvim materijalom nonalantno rukovati, pogotovo ne prilikom obrade. Bitno je pridravati se pravilnika prilikom rukovanja ovakvim mateste spoznaja doli? -Literaturu za ovaj rad nabavljao sam u suradnji sa svojim mentorima akademikom prof. dr. sc. Vladimirom Bermancem, te doc. dr. sc. Nenadom Buzjakom. Neke pojedinosti i zanimljivosti pronalazio sam i na internetskim stranicama. Imao sam nekoliko elaborata stanja okolia i istraivanja od Instituta Ruer Bokovi i Agencije za zatitu okolia. Dosta znanstvenih lanaka i radova drugih kolega ju. Moram napomenuti da je ovo ogromna i iroka tema, te je i samim tim cjelokupni zakljuak malo kompleksniji i teko ga je saeti u nekoliko reenica. To obrazloenje bih ostavio za predavanje. Mislim da e ljudi koji dou na predavanje ipak imati jedan bolji i konkretniji uvid u cjelokupnu problematiku ove teme, daljnje projekte i prenamjenu prostora TEF-a. Ljude e zanimati je li i koliko taj otpad tetan za okoli
Zbrinjavanje otpada zahtjevan posao

Lokalni politiari prepucavali su se oko toga jesu li TEF i plaa Banj zagaeni ili nisu. Naruivali su i dodatne analize. Je li vam to poznato i kako se rezultati tih analiza uklapaju u va rad? -Naalost nisam imao uvid u dodatna istraivanja PAH-ova i ostalih oneiujuih tvari na podruju plae nakon to sam diplomirao. Svakako bih volio to pogledati. Meutim, postoji vie stvari koje bi se trebale provesti i ispitati prilikom analiziranja istoe plae. Trebao bi se ispitati sam vodeni medij te analizirati sediment i utjecaj sedimenta na vodeni medij. Jedno i drugo su usko povezani ekosustav. Po mom miljenju prostor plae Banj i podruje TEF-a ne bi se smjeli uzimati zasebno. Banj i TEF kao i veina ibenskog akvatorija mogu se okarakterizirati kao jedna velika hidro-
Nadnaslov
Trema uoi tribine o otpadu u TEF-u
U neku ruku moram priznati da osjeam veliku odgovornost i tremu prezentirati ovako veliku temu koja je ve dui niz godina ekoloki trn u oku gradu ibeniku i iroj okolici. Potrudit u se to jasnije i detaljnije objasniti utjecaj TEF-a, od samog osnutka tvornice i njenih proizvodnih procesa, pa do dananje problematike odlaganja i sanacije industrijskog otpada. Pokuat u na neki nain demistificirati ovaj cjelokupni problem i moda potaknuti malo drugaije poglede i razmiljanja na projekt sanacije i prenamjene tog prostora u svrhu zdravlja i kvalitetnijeg ouvanja okolia.
aktualno
en gaenost ati
loka tj. hidrogeoloka cjelina. Ta hidroloka cjelina poiva na karbonatnim vodopropusnim stijenama. Te stijene i njihova tektonska razlomljenost omoguuju poniranje atmosferskih voda i tekuica u podzemlje. Na taj nain obogauju se podzemni tokovi, koji se ponovno pojavljuju kao izvori i vrulje ili se pak eksploatiraju uz pomo kopanja bunara. Ne moram napominjati da prilikom poniranja te atmosferske vode sa sobom povlae tetne, vrlo opasne materijale i tvari koje sam spomenuo. Na taj nain one mogu oneistiti i druga podruja du ibenskog zaljeva i akvatorija. Na koji nain se otpad u TEF-u trebao oistiti? Kako vidite ono to je do sada napravljeno? -Zbrinjavanje ovakvog otpada takoer je dosta zahtjevan posao. Troska se da koristiti kao sekundarna sirovina na tritu te je zbog toga tako silan i velik interes za njenu eksploataciju. Sam otpad od obrade troske morao bi se odloiti i zbrinuti na adekvatan nain na deponijima inertnog otpada predvienim prema Ministarstvu zatite okolia RH. Opasni otpad trebao bi se tretirati solidifikacijom tj., smanjenjem pokretljivosti samog otpada i zbrinuti ga na predviene deponije. Ipak, u ovom sluaju puno je konkretnija termika obrada, odnosno kemijsko-fizikalna razgradnja pod djelovanjem topline. U ovom sluaju uinkovitost razgradnje je vrlo visoka te se tetne i opasne tvari na taj nain zauvijek unitavaju. Osobno nisam upoznat sa situacijom oko otpada iz TEF-a, te ne mogu tvrditi jesu li tvrtke koje su predviene za sanaciju otpada prema zakonskim propisima osiguravale i uklanjale dosadanji otpad.
BILJANA GAURINA / CROPIX
OTPADA U TEF-u u
Glava otobraco
BRANIMIR PERIA branimir.perisa@sibenski-list.hr
Via Vukovina
-Tako radi pravi dravnik, bravo Milanoviu! komentira Dobra Parona vijesti na dravnomen radiju. Voditelj je ozbiljnin glason i dikcijon bez greke, kako prilii uglednomen mediju i situaciji upravo reka da je rvatski premijer posjetija pikovinu isto ono misto u Rvatskon zagorju na ije se strunjake za graanski rat u Finskoj Milanovi nedavno pozva kako bi vidilo se iz avijona izvria one koji su mu dali kontru u uvenoj izjavi o graanskome ratu u Rvatskoj. Milanovi je meu pikovince - oli pikovljane, vrag e ga znati kako to triba rei po propisu - doa izgladiti stvar jer je svatija da je pria miru. A kako u malena mista nae drage i lipe zemlje prva liga politiara ne dolazi svaki dan, a jo manje da bi se nekome ispriali zbog grubih rii, premjera i svitu doekali su limena glazba i dite s prigodnon recitacijon. I sada, koliko god da se Dobra Parona oduevila s otin Milanovievin potezon koji na prvi pogled pokazuje da u njemu ipak ima teke poniznosti pa je spreman priznati greku i ispriati se ljudiman zbog tekih rii, toliko jon je na kraju radijske reportae bilo skroz nejasno ta je premjer uope tija svojin posjeton pikovini. Jerbo, reka je ljudiman da je bija krivo svaen, meutin, nije objasnija ta i kako. -Uf, jo je vie zapetlja U pikovini in je reka da ih puno voli, da Zagorci ionako dobro znadu kolko mu znau uostalon ka i jo neka naa sela i gradovi, koja sada nee spominjati, da se drugi ol trei ne bi utili zakinutiman zbunjena je Dobra Parona. -ujte, odgovara jon El Tigre mislin da je ipak dobar znak ta je Milanovi svjestan da ga je teko razumiti. Nije ni njemu lako tako nesvaenomen odati po zemlji u problemima, no svakako mu je jasno da ne smi spominjati naziv vie ni jednoga mista u Rvatskoj. Jerbo ljudi, iz nekih razloga, odma krivo svatu stvar i protumae da je njiov mili zaviaj premjer zapravo nazva obinon pripizdinon, a njih papaniman, samo ta se nije tako izrazija. -Ko bi reka da se u dravi sluajnosti koja je poslin postala drava sluaja narod tako lako uvridi? Oli je to samo zato ta su Rvati nacija paradoksa? pita se Dobra Parona koristei sve same Milanovieve biser izjave u zadnje vrime. -Nema paradoksa! - odluan je Bili Smo Uskoro. U pikovinu je premjer doa zato ta je naknadno sazna da je SDP tute osvojija ak 76 posto glasova. I fertik, nema tute puno filozofije reka je odluno. Jo in je nabaka, prigovorija da se ne bavu s pravin, lokalnin problemiman jerbo je u ovomen trenutku opravdana bojazan za ibenske organizatore uskrsnog doruka prid zgradon upanije. U onoj velikoj tavi, zajedno sa pet ijada jaja oni su umutili i 30 kili paroga, a da berbu nisu prijavili umariji! Daklen, zakinili su dravu za prihod kolko paroga ima u 30 kili, puta po kune za svaku stabljiku pa raunajte! -Mislin da je otaj sluaj Milanovi spomenija u ovome povijesnomen govoru u pikovini Budui da nije spomenija ime nijednoga grada, dalo se naslutiti izmeu redova da bi stvar mogla povoljno zavriti za nas - u protivnomen, ne bi reka da nas sve skupa voli i da ima dobar plan koji e provesti do kraja zamislila se Dobra Parona. -A moda je ipak mislija na Vukovinu, samo ta jon nije smija spomeniti ime, da se stanovnici jo vie ne ofendu. Uostalon, i njih je izvria, al in nije doa u viite ka oviman u pikovini poea se po glavi B.S. Uskoro, oito u velikoj nedoumici. Na ta mu je El Tigre reka da ne bali, jerbo je Vukovina u Zagorju, a tamo, zna se, nema paroga, da bi u zadnju zakljuija: -Kada premjer i Vlada imaju plan, onda to znai da sigurno neemo u Finsku. Nego u pikovinu priko Vukovine ako ne i u tri, zajedno sa svin parogaman!
10
upanija
(NE)OKUPIRANE GAELEZE Otro pismo gradonaelnice Vodica na odluku Vlade o statusu Gaeleza i reakcija ministra Gria
Neka Vlada preispita odluku - Gaeleze su bile prva linija sve do Oluje!
-Ako gradonaelnica misli da se moe kriti zakon, zato biva Vlada i njezina stranka nisu uvrstili Gaeleze u podruje od posebne dravne skrbi, kae se uz ostalo u reagiranju iz Grievog ministarstva, a gradonaelnicu poziva da javno iznese koliko je dravnog novca uloeno na vodikom podruju
KATARINA RUDAN
VODICE / GAELEZE
Odbijenice za komunalne projekte

Neijim propustom Gaeleze oito nisu dobile status podruja od posebne dravne skrbi, onda kad su ga dobili Grabovci, ista Mala i ista Velika, pa nisu mogli kao njihovi susjedi imati porezne povlastice, niti su mogli koristiti bilo koju drugu odredbu iz Zakona o podrujima od posebne dravne skrbi RH, to im je uvijek bilo neshvatljivo. -Prijavljivali smo projekte iz oblasti komunalne infrastrukture za naselja Gaeleze na svaki natjeaj Ministarstva regionalnog razvoja i uvijek dobivali odbijenicu, a ni sami mjetani nisu imali anse za svoje projekte, posebno u poljoprivredi, kae Juriev Martinev.
Nakon prolotjedne sjednice Vlade na kojoj je donesena odluka da Gaeleze, selo u vodikom zaleu, ne moe dobiti status podruja od posebne dravne skrbi, jer ne zadovoljava zakonske kriterije, izazvalo je otru reakciju mjetana naselja, Vodiana i vodike gradonaelnice Branke Juriev Martinev. Posebno su ostali okirani obrazloenjem Branka Gria, koje su prenijeli mediji, da naselje Gaeleze nije bilo okupirano tijekom Domovinskog rata, te da ne ispunjava kriterije u razvrstavanje podruja od posebne dravne skrbi prve i druge skupine. Naselje je, kazao je Gri, otprije bilo uvrteno u krizna podruja jer je bilo izloeno agresiji, razaranju imovine i progonstvu stanovnitva. Gradonaelnica je, zbog toga, predsjedniku Vlade Zoranu Milanoviu i potpredsjedniku Vlade i ministru regionalnog razvoja i fondova EU Branku Griu, uputila pismo u kojem izraava nezadovoljstvo Grada Vodica i graana donesenom odlukom.
Odbor podrao- Vlada odbila

Razoaranje je vee i stoga to je saborski Odbor za lokalnu i podrunu regionalnu samoupravu, u kojem sjede lanovi iz svih parlamentarnih stranaka, jo krajem 2012. godine jednoglasno prihvatio obrazloenje Grada Vodica da Gaeleze, mjesto s 221 stanovnikom, sukladno Zakonu o podrujima od posebne dravne skrbi, dobije status kao i ostala naselja u vodikom zaleu. inilo se da e daljnji tijek biti proceduralan, ali zapelo je na Vladi.
uvrstili Gaeleze u podruje od posebne dravne skrbi? Ovo je isti cinizam jer upravo je Vlada predvoena njezinom strankom Gaeleze proglasila tzv. kriznim a ne okupiranim podrujem i tako onemoguila da se Gaeleze uvrste u podruja od posebne dravne skrbi. Bilo bi poteno da gradonaelnica javno iznese da je Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU predvoeno potpredsjednikom Griem u 2012. za Grad Vodice i naselja izloena ratnim razaranjima financiralo projekte vrijedne preko 20 milijuna kuna, od kole s dvoranom u istoj Velikoj, vodoopskrbe i ceste u istoj Maloj, pa do cjelovitog sufinanciranja IPA projekta Memorijalnog centra Faust Vrani na otoku Prviu, kae se u reagiranju koje je SD dobila od Ministarstva.
nula pitanje statusa Gaaleza. U vodiku gradsku upravu, do zakljuenja naeg lista, jo nije stigla pismena obavijest o odluci. U pismu, koje je proslijeeno i medijima, izraeno je nezadovoljstvo i uenje zbog nepoznavanja injeninog stanja u Domovinskom ratu glede okupacije naselja Gaelezi, te tvrdnja da se ono nalazi na podruju od posebne dravne skrbi i to po kriteriju okupiranosti. Kako bi to dokazali, u pismu je navedena i kronologija ratnih dogaanja, iz ega je jasno da je naselje bilo okupirano od 16. rujna do 8. listopada 1991. U pokuajima oslobaanja poginuli su branitelji Darko Crnica i eljko Grbelja, a bilo je i ranjenih boraca. -Slijedom navedenog, itelji naselja Gaelezi, kao i svi Vodiani i upanije, s pravom se pitaju od ije vatre su onda poginuli nai branitelji, to su itelji naselja Gaelezi u pisanom obliku odmah nakon vijesti o Vladinoj odluci i izjavili, molei, osobito ministra Gria da im objasni i obrazloi odakle crpi navedene injenice, stoji meu ostalim u pismu gradonaelnice. Nakon oslobaanja, 8. listopada 1991. godine, Gaelezi su sve do vojno-redarstvene akcije Oluja bili prva linija bojita, a itelji su prognani i smjeteni na podruju Vodica, stoji u pismu gradonaelnice. Zbog svega prozivaju i pozivaju Vladu da jo jednom preispita svoju odluku, te da je pravno i povijesno obrazloi.
Prva linija - sve do Oluje
U meuvremenu, dodatno ih je pogodilo reagiranje iz Grievog ministarstva objavljeno na portalu Slobodne Dalmacije, u okviru teksta o sluaju Gaeleze u kojem pie: Ako gradonaelnica Vodica misli da se moe kriti zakon, zato biva Vlada i njezina stranka nisu
Ministarstvo: isti cinizam!
-Nije bilo osnova za takvo reagiranje, jer svaki potpisani ugovor i informaciju o svakoj dobivenoj kuni iz dravnog prorauna, a time i ministarstva na ijem je elu Branko Gri objavljujemo na gradskim web stranicama i u medijima. Sa svim su upoznati lanovi Gradskog vijea, kao i ira javnost. Ovdje, u pismu, govori se samo o Gaelezima, jer je veliko ogorenje zbog neistina koje su izreene na sjednici Vlade o statusu tog naselja u vrijeme srpske okupacije. Za sve postoje dokazi i ivi svjedoci, kae gradonaelnica koja je prole godine i pokre-
Juriev Martinev: emu takvo reagiranje?
oglasi
11
12
upanija
Stipe Petrina kao Slavko Lini

cropix nikoLina vUkovi
poteZ tJeDnA
ZdravKo PiLi
zdravko.pilic@sibenski-list.hr
Na koga Stipe Petrina podsjea u hrvatskoj politici? Ponajprije na Slavka Linia, jedinog ministra u hrvatskoj Vladi koji slagali se s njim ili ne, voljeli ga ili ne - ima nekakav sadraj i ima petlju. Ima i Stipe petlje, no to je znano odavno, ali u javnosti se, povrnoj kakva hrvatska ve jest, puno manje valorizira njegov politiki sadraj koji je pravi razlog zato fenomen Petrina egzistira na lokalnoj ali i hrvatskoj sceni ve itavo desetljee. teta je, zapravo, to njegov prosvijeeni apsolutizam kako on sam voli nazvati svoj nain upravljanja Primotenom ostaje u sjeni njegovog verbalnog ludizma zbog kojih odbija dobar dio biraa koje bi inae sasvim sigurno mogao lako privui sadrajem svoje politike u kojoj se lako mogu prepoznati i lijevi i desni.
Evo, recimo, to je nego ponitenje privatizacije na hrvatski nain upravo ovo to Petrina radi s maarskim investitorima u Primotenu d.d. koje eli natjerati da ili obnove hotele ili ih preko visokih rauna za komunalne us-
Vrati koko ta si pozobala
luge, odnosno pravilnik o komunalnom redu prisiliti da ih vrate nazad onima kojima su ih uzeli. I to ne vie hrvatskoj dravi, nego Primotencima samima, odnosno opini. I tu dolazimo i do desniara, kojima svakako moe imponirati taj potez hrvatsko Hrvatima ali ne vie samo na razini ruke na srcu dok je druga u tuem depu, nego stvarno, na djelu. I Lini je, da se vratimo na njega, dok je bio gradonaelnik Rijeke nemilosrdno naplaivao komunalnu naknadu, ime se grad Rijeka i u steaju brojnih gradskih tvrtki, propalih simbola industrijske Rijeke, pojavljivao kao vjerovnik, nimalo se ne obazirui na napade da to nije socijaldemokratski ili da oprosti dugovanja da bi radnici mogli dobiti plau. Za razliku od, recimo, grada ibenika, iji su, nominalno desni gradonaelnici pravim socijalnim manirama opratali milijunske sume komunalne naknade i reijskih trokova tvrtkama koje su kasnije za kunu ili tek neto vie - prodane privatnicima. A s njima i vrijedni kvadrati koje su developeri isto tako uz blagoslov grada, uz bajanja o razvoju i radnim mjestima gotovo mukte pretvarali u zone mjeovite namjene. Lini je, uostalom, i autor zakona o neisko-
ritenom graevinskom zemljitu i nekretninama izvan funkcije koje lokalna samouprava ima prava penalizirati, odnosno, oporezovati a to je opet Petrina meu prvima u Hrvatskoj napravio ba Maarima a to je poslije palo na Ustavnom sudu, pa je Primotenu ovrhom Porezna uprava s rauna skinula naplaeno, na ime neplaenih poreza Primotena d.d. dravi. ime se opet drava okoristila od ludog Petrine jer da on maarskim vlasnicima Primotena d.d. nije naplatio taj porez ne bi ni drava od Primotena d.d. vidjela ni lipe. Na svoju alost, Petrina se unato kompatibilnosti poteza i karaktera - nije okoristio od dolaska Linia i njegovog SDP-a na vlast. Od njih je Petrina oekivao da mu vrate mandat u upanijskoj skuptini, to su mu u zamjenu za potporu na prolim lokalnim izborima vjerojatno i obeali. No, kad su doli na vlast, okrenuli su plou i zaboravili na Stipu. Koji pak nije zaboravio da su Maari u Primoten stigli u prvom mandatu SDP-a, kada je predsjednik Upravnog odbora Fonda za privatizaciju izmeu ostalih bio ba Slavko Lini.
SDp okrenuo plou
I Lini je dok je bio gradonaelnik Rijeke nemilosrdno naplaivao komunalnu naknadu, ime se grad Rijeka i u steaju brojnih gradskih tvrtki, pojavljivao kao vjerovnik nimalo se ne obazirui na tvrdnje da to nije socijaldemokratski ili da oprosti dugovanja da bi radnici mogli dobiti plau. Za razliku od, recimo, grada ibenika, iji su, nominalno desni gradonaelnici pravim socijalnim manirama opratali milijunske sume komunalne naknade i reijskih trokova tvrtkama koje su kasnije za kunu ili tek neto vie - prodane privatnicima
VODI KROZ VODICE
VANI TELEFONSKI BROJEVI I VOZNI RED
Grad vodice - Tajnitvo 022/444-906 tZ grada vodica - 022/443 888, 022/442 111 Puko otvoreno uilite - 022/445001 aCi Marina vodice - 022/443 086 ambulanta u vodicama - 022/ 443 169 autobusni kolodvor - 022/ 443 627 Fina - 022/ 441 841
Ljekarna - 022/ 440 014 Luka kapetanija - 022/ 443 055 Matini ured vodice - 022/ 443 036 Pota vodice - 022/ 442 200 stomatoloka ordinacija - 022/ 442 834 veterinarska ambulanta vodice - 022/ 443 355 deurni telefon: - 099 700 3737 (0-24h)
Linija br. 1 (SRIMA - HOTEL OLYMPIA - AUTOBUSNI KOLODVOR VODICE) POLASCI IZ vodice - Hotel olympia 6.40 7.45 13.5 Hotel olympia - srima 6.40 7.15 13.5 6.45 7.50 14.0 POLASCI IZ srima - Hotel olympia Hotel olympia - vodice 6.45 7.50 14.00 Linija br. 2 (ISTA VELIKA - ISTA MALA - GAELEZI - GRABOVCI - VODICE) POLASCI IZ ista velika 6.15 7.20 13.15 15.0 ista Mala 6.15 7.20 13.20 15.0 Gaelezi 6.20 7.25 13.25 15.05 Grabovci 6.30 7.35 13.35 15.15 6.50 11.00 14.25 POLASCI IZ vodice Grabovci 7.05 11.15 14.4 Gaelezi 7.10 11.25 14.5 ista Mala 7.15 11.30 14.55
Vozni red autobusa Gradskog poduzea za gradsko podruje Vodica koji se primjenjuje od 31. srpnja 2012. godine, s napomenom da autobusi ne prometuju subotom, nedjeljom i blagdanom.
upanija
13
OPINA PRIMOTEN Pootrene ionako drakonske kazne zbog neurednih proelja, vrata i prozora
nika stipaniev / cropix
Maarima zbog Marine luice prijete deseci tisua kuna kazne. I tako svaki mjesec!
vedrana stoi primoten
redakcija@sibenski-list.hr
Opina Primoten poznata je po strogoj odluci o komunalnom redu i njenom prilino striktnom provoenju. Tako, primjerice, za oboreno stablo moe se platiti 10 tisua kuna, a s 5 tisua kuna komunalni redar moe kazniti vlasnika koji za svojim kunim ljubimcem ne oisti javnu povrinu. Na posljednjoj sjednici Opinskog vijea odluka je dodatno pootrena. Vlasnici koji ne odravaju urednim i istim vanjske dijelove svojih graevina, odnosno ne poprave oteenja na proelju, balkonu, terasi, lijebovima, ulaznim vratima, prozoru i drugim vanjskim ureajima, kaznit e se s 10 tisua kuna. Komunalni redar kaznu moe naplatiti na samom mjestu ili pokrenuti upravni postupak, te naloiti nemarnom vlasniku da najdulje u roku od 30 dana otkloni okolnosti prekraja, odnosno popravi razbijeno i devastirano. Ako to ne napravi u zadanom roku pokree se novi prekrajni postupak i tako u nedogled.
Maarski vlasnici ne plaaju komunalni naknadu , odvoz smea, boravinu pristojbe, porez i prirez, komunalnom poduzeu Bucavac za odvoz smea duguju 2 milijuna kuna, a Turistikoj zajednici za boravinu pristojbu 468 tisua i za lanirinu oko 70 tisua kuna...
Vei dug prema opinskom proraunu mogao bi ubrzati realizaciju ideje primotenskog naelnika da Radua ponovno bude u vlasnitvu Primotenaca i prijatelja Primotena. Budui hotel, kae Petrina, bio bi dioniko drutvo u kojem e pored Opine udjele imati projektantska kua i izvoa radova, te svi graani Primotena koji ele ulagati. Primotencima koji podignu kredit za ulaganje u Raduu, jamac e biti Opina. To nije nikakav problem, istie Petrina, kreditna linija ve je otvorena,
a Opina raspolae s imovinom vrijednom preko 100 milijuna kuna. Prema prvim kalkulacijama investicija je teka oko 25 milijuna eura, budui hotel bio bi visokokategornik s najmanje 4 zvjezdice i s kapacitetom od 350 postelja. U prvih deset godina hotel bi bio osloboen svih opinskih davanja: komunalnog doprinosa i naknade, plaanja odvoza smea, poreza i prireza na plae, naknade za vodovodne i kanalizacijske prikljuke.
na zjapi prazna ve petnaestak godina, a ova komunalna odredba trebala bi potaknuti maarske vlasnike da konano obnove taj nekad reprezentativni nudistiki centar, jer u protivnom svaki mjesec plaat e visoke kazne od nekoliko desetaka tisua kuna. Kazne za devastirana proelja dodatno e poveati dug hotelske kue prema opinskom prorauna. Trenutno, kae primotenski naelnik Stipe Petrina, 'Primoten' d.d. Opini duguje preko 10 milijuna kuna. Maarski vlasnici ne plaaju komunalnu naknadu, odvoz smea, boravinu pristojbu, porez i prirez, komunalnom poduzeu 'Bucavac' za odvoz smea duguju dva milijuna kuna, a Turistikoj zajednici za boravinu pristojbu 468 tisua i za lanarinu oko 70 tisua kuna... Dug svakog mjeseca vrtoglavo raste, a zbog vie milijunskih dugova Opinsko vijee prije neto vie od mjesec dana odluilo je od 'Primotena' d.d. zatraiti preputanje hotela 'Radua' jo jedne ruevine koja za divno udo nije pod hipotekom, meutim vlasnici i uprava prijedlog su odluno odbili. Naplatom novih prekrajnih kazni zbog devastiranih proelja, opinski dug posrnulog hotelskog poduzea s dugorono blokiranim raunima, nekretninama pod hipotekom i u predsteajnom postupku jo bre e rasti.
Dug vrtoglavo raste
Ove rigorozne odredbe o komunalnom redu najvie bi se trebao uplaiti vlasnik hotelske kue 'Primoten' d.d. Na proeljima devastiranog hotela 'Marina luica' na stotine je porazbijanih prozora, vrata i balkona... Opasna ruevi-
Marina Luica opasna ruevina
14
upanija
Kazivanja izgubljenog vremena
Racionalizacija Hrvatske pote po prvi put nakon 150 godina pogodila Rogoznicu
Rogozniki potari po pisma moraju u Primoten

VEDRANA STOI ROGOZNICA
Centralizacija i racionalizacija Hrvatskih pota kao grom iz vedra neba pogodila je rogoznike potare. Prvi put u 150 godina postojanja rogoznikog potanskoj ureda trojica listonoa od utorka svako jutro na svojim mopedima moraju prevaljivati desetak kilometara do primotenskog potanskog ureda kako bi pokupili pismene poiljke. Nakon toga ih eka obilazak rogoznike opine koja se protee na osamdesetak kilometra kvadratnih, a kada podijele potu moraju se vratiti u Primoten i to najkasnije do 15.30 sati kako bi razduili preporuene poiljke.
-U utorak sam saznala da nai potari moraju po pisma u Primoten i da je u naem uredu ukinuta jedna alterska sluba. To me doista zaprepastilo jer nikada nije bilo govora o smanjenju poslova ili ukidanju naeg ureda. Mi smo velika opina, u tijeku sezone na naem podruju dnevno boravi i dvadesetak tisua ljudi. Prostor koji ve nekoliko desetljea besplatno koristi pota u vlasnitvu je opine, zgrada se nalazi na obali, arhitektonski je dobro oblikovana i moderna, a uredi su moderno opremljeni. Ne vidim razloga zbog ega bi Hrvatske pote prelamale racionalizaciju preko lea Rogoznice kada im ovdje dobro ide - kae naelnica Jakeli. Gledajui iz rogoznike perspektive, racionalizacija dostave Hrvatskih pota oito je pucanj u prazno. Oito je da e potronja benzina porasti jer tri mopeda svakog dana moraju dvaput u Primoten i nazad u Rogoznicu. Rogozniki potari nisu jedini pogoeni racionalizacijom dostave, pa bi zanimljivo bilo da Hrvatske pote objave toan broj potara-listonoa koji prema najnovijem ustroju dnevno na mopedima po opasnim i prometnim cestama prelaze na desetke suvinih kilometara.
Mi smo velika opina. Prostor koji ve nekoliko desetljea besplatno koristi pota u vlasnitvu je opine, zgrada se nalazi na obali, arhitektonski je dobro oblikovana i moderna, a uredi su moderno opremljeni. Ne vidim razloga zbog ega bi Hrvatske pote prelamale racionalizaciju preko lea Rogoznice kada im ovdje dobro ide
SANDRA JAKELI NAELNICA ROGOZNICE
apava je kako je ko moga
PIE: MARIJA KRNEVI RAK
Smanjenje trokova - 70 tisua kuna godinje

Hrvatska pota provode centralizaciju dostave na svim podrujima teritorija Republike Hrvatske, upravo s ciljem ravnomjerne uinkovitosti svih djelatnika te ukupnog smanjenja trokova. Centralizacija dostave na podrujima na kojima je uvedena pokazuje se isplativom te kakvoa dostave ostaje na istoj razini za sve korisnike. Odluka o centralizaciji dostave utemeljena je na pomnoj analizi i poboljanju poslovnih procesa. Hrvatske pote se, iako je dravna tvrtka, financira iskljuivo iz vlastitog poslovanja te na temelju analiza poslovnih procesa donosi ovakve odluke. Na podruju Primoten - Rogoznica dostava se obavlja sukladno propisima, bez ikakvih potekoa. Smanjenje trokova na podruju Rogoznice centralizacijom dostave bit e oko 70.000 kuna godinje stoji u dopisu Ureda za korporativne komunikacije Hrvatske pote.
Istodobno opskrbni potanski kombi s paketima i poiljkama za lokalnu samoupravu i dravne slube svakog jutra i dalje redovito, u isto vrijeme, dolazi u Rogoznicu, a voza dostavnog vozila satima eka na rogoznike potare da mu razvrstaju potu kako bi se mogao vratiti u ibenik. Lokalne vlasti zateene su odlukom HP-a, tim vie, istie naelnica Sandra Jakeli, to je potanski ured u Rogoznici profitabilan.
NIKA STIPANIEV / CROPIX
Opskrbni kombi i dalje uredno
Porast e potronja goriva
Kao u utrci - novi tempo rada rogoznikih potara nakon mjera racionalizacije
U ovoj kolumni moete proitati dio kazivanja Tonke i Mate Todorovia koje je Ivo Furi zabiljeio u mjestu paradii (paradini). Ja san se rodila na Brnjai to ti je gori povie Konob. Bilo nas je u kui 39 svita. Imali smo 600 ovac i 400 koz. Imali smo i konje i volove za oranje. Bilo nas je 6 obanov, a kad bi ili musti, muzlo bi nas po pet-est enskih. Puno se radilo i svak je radija. Ali nikad se nije ko potuija da mu je teko oli da ne moe. Svi smo bili ki jedan u kui i nikad niko se nije s kin uja, sve u miru i ljubavi. Posluh je bija veliki. ta bi uveer gospodar kue komu zapovida, to je svak triba napraviti, ni bilo pogovora. I sve je ilo lipo, u miru, ljubavi i kutenstvu. Kad san se udala ode u Todorovih, nala san isto veliku familju bilo je i ode familj od priko 30 svita. Kako san nauila iviti u velikoj familji i raditi svaki posa koji bi mi se zapovidalo, ni mi se bilo teko priviknuti, bilo mi je lipo. Oni koji je nauija raditi njemu je svukud lipo. Bilo nas je puno u kui, dok smo ivili u zajednici, samo u moga oca bilo nas je devet dice. Tribalo je sve to naisti, oditi. ivilo se jako slabo. Zemlja bi donila nito smokav, mendujav, vina malo, ulja jo manje. Kap boljega vina bila je za drugoga, a mi smo bili eljni i kvasine. Vode nije bilo ni za piti, a kamoli se oprati. Otac pokojni hodija je na more, imali smo jednu mriu a se zvala kukulj. Po noi bi se kukulj poteza, ode u naoj vali, i ujutro bi otac napunija torbu ribe deset, dvadeset, dikod i vie kili ribe i ajd s tin pravo u grad na Jadrtovac, pa kroz ibensko polje. To je 25 kilometri tamo i toliko nazad. Kad bi otac proda ribu, donija bi malo kruva, koji kil pure, oli metar robice riba je bila cine i za torbu ribe ni se moglo a ni kupiti. Sria je bila ta je bilo za uvatiti ribe, ribe je bilo. Najvie bi se lovilo obotnic, pa bi se suile oli skuvale leo onako frike. Sian se, imali smo jednu kotlenicu, jo je iva, od 25 litra i nakuvali bi je punu obotnic. Kad bi je skinili, ajde apaji onako iz nje kako je ko moga. Imali smo u kuini kod kamina dva-tri banka, ni bilo prostora, a puno svita, i svakoga nije moglo dopasti sesti, nego onako jedan priko drugoga, ala. Svak ni ima ni piruna. I unda oni koji je bija bolji, spretniji, apa bi bolji komad, trakove. A oni kukaviji dobija bi hrbok. Dogodilo bi se da svakoga ne bi ni dopalo, pa unda u pla. Slabo je bilo, da sadanji niko iv ne bi verova. Mi smo ode proivili tek okad je prola magistrala, ona nan je dala ivot imamo vezu sa svakin, prodali smo zemlje za graditi kue, pa smo od tih oldi i mi nito podigli, napravili, u kuu kupili. Sad je bog bogova prima kako je bilo.
upanija
15
IZBORNA GROZNICA Sve vie kandidata za drnikog gradonaelnika

NIKOLINA VUKOVI
Josip Begonja
Ivica Kosor
Starim rivalima Begonji (HDZ) i Duilo (HNS) pridruuje se i Kosor (HSLS)

KATARINA RUDAN DRNI
Premda jo slubeno nije obznanjeno ime niti jednog kandidata, bilo stranke ili nezavisnog, za gradonaelnika Drnia koji e se nai u izbornoj utrci za tu funkciju na redovnim lokalnim izborima u svibnju, sigurno je da e ih biti vie nego na prijevremenim izborima za gradonaelnika i zamjenika provedenim u 27. sijenja ove godine. Neslubeno doznajemo da je Gradski odbor HDZ-a, to je bilo oekivano, potvrdio kandidaturu aktualnog gradonaelnika Josipa Begonje i zamjenika Nikole Lovria za te funkcije. Oekivati je da e zeleno svjetlo dobiti i na upanijskoj razini, s obzirom na to da su na ve spomenutim prijevremenim izborima dobili povjerenje 65 posto birakog tijela. Kandidati HNS-a, Vlatka Duilo za gradonaelnicu i Marin Malenica za zamjenika, dobili su tada 35 posto glasova. Ponovo e se - kako stvari stoje - nai u istoj utrci, uz za sada jo jednog kandidata za gradonaelnika. Informaciju o kandidaturi potvrdio nam je Ivica Kosor, predsjednik drnikog ogranka HSLSa, koji u utrku za gradonaelnika sigurno ulazi. I ta stranka e, kao i drniki HDZ i HNS, koji e najvjerojatnije u koaliciju s SDP-om, kandidate slubeno objaviti kroz desetak dana. Diplomirani inenjer agronomije Ivica Kosor, Drnianima je poznatiji kao djelatnik u drnikoj
Osvjeeni HSLS-ovci
Kako neslubeno doznajemo, Gradski odbor HDZ-a potvrdio je kandidaturu aktualnog gradonaelnika Josipa Begonje i zamjenika Nikole Lovria za iste funkcije. Ponovo e se, kako stvari stoje, nai u utrci s HNSovim kandidatima Vlatkom Duilo za gradonaelnicu i Marinom Malenicom za zamjenika. Sigurno je jedno - u utrku ulazi i HSLS s Ivicom Kosorom za gradonaelnika, a ime kandidata za zamjenika HSLS e objaviti sljedei tjedan
ispostavi Poljoprivredno savjetodavne slube, u kojoj radi kao vii struni savjetnik za stoarstvo. Bio je predsjednik Drutva agronoma ibensko-kninske upanije od 2007. do 2011. godine, sad je lan upravnog odbora Drutva, a lan je upanijskog vijea HSLS-a i lan Sredinjeg vijea HSLS-a. -U Drniu HSLS ima dobru organizaciju, osvjeenu 2010. godine mladim, potenim i sposobnim ljudima koji nikada nisu bili u politici. Svi u Izvrnom odboru su zaposleni i veinom su visokoobrazovani ljudi koji vole Drni i koji ele ostati u ovom gradu. Stranka u gradu ima ugled i tradiciju, to dokazuje i podatak da je uvijek imala najmanje jednog vijenika u Gradskom vijeu, a po prvi put sad imamo i kandidata za gradonaelnika.
Na izbore idemo samostalno, jer se ne elimo skrivati niti iza jedne politike stranke ili opcije, kae Kosor. Ime kandidata za njegovog zamjenika objavit e sljedei tjedan, a ubrzo e s izbornim programom izii u javnost, organiziranjem prezentacija i javnih tribina. Kosor navodi da je u njihovom programu poljoprivreda istaknuta kao kljuna gospodarska grana, te da meu ostalim imaju rjeenja kako uz proizvodnju zdrave hrane i prehrambenih proizvoda visoke kakvoe i posebnosti, pokrenuti i staviti u funkciju bivu Mesoprometovu farmu u Petrovu polju.
Kosor: Na izbore HSLS ide samostalno
16
upanija
JAVNI RADOVI Poelo provoenje programa javnih radova
Na est mjeseci zaposlena 21 osoba

katarina rudan drni
U sklopu javnih radova ureivat e se pjeaka staza u kanjonu ikole
Krajem prolog tjedna gradonaelnik Drnia Josip Begonja potpisao je ugovore o radu na odreeno vrijeme s 21 osobom s evidencije nezaposlenih drnike Ispostave HZZ-a koji e iduih est mjeseci biti ukljueni u program javnih radova. Rije je o programu Hrvatskog zavoda za zapoljavanje kojim se potie privremeno zapoljavanje dugotrajno nezaposlenih osoba. U svojem planu i programu za 2013. godinu grad je iskazao potrebe za zapoljavanjem 31, ali je od HZZ-a dobio odobrenje za 21 osobu. -Drago nam je to se poelo s realizacijom ovogodinjem programa zapoljavanja dugotrajno nezaposlenih osoba kroz javne radove na drnikom podruju. Ovo je prvi put da su zaposleni na est mjeseci, to pozdravljamo, jer je prijanjih godina to bilo na rok od tri mjeseca. Vjerujemo da e Zavod imati razumijevanja te da emo uspjeti zaposliti jo deset osoba, kako je naim planom potreba i iskazano, kazao nam je Begonja. Zaposleni e izvoditi radove na i ienju i ureenju javnih povrina. Radit
katarina rudan iBEnik
Drago nam je to se poelo s realizacijom ovogodinjeg programa zapoljavanja dugotrajno nezaposlenih osoba s drnike ispostave Zavoda za zapoljavanje kroz javne radove. Ovo je prvi put da su zaposleni na est mjeseci, to pozdravljamo, jer je prijanjih godina to bilo na rok od tri mjeseca. Vjerujemo da e Zavod imati razumijevanja te da emo uspjeti zaposliti jo deset osoba, kako je naim planom potreba za ovu godinu iskazano
MR. SC. JOSIP BEGONJA GraDOnaeLnIk DrnIa
Foto: raDio Drni
nika Stipaniev / CropiX
Gradonaelnik Josip Begonja potpisuje ugovore s radnicima na javnim radovima
e se tako na ienju grobalja i odravanju nerazvrstanih cesta u naseljima, te na ureenju budue pjeake staze koja prolazi kanjonom ikole i povezuje kulturne znamenitosti grada Drnia. Zavretkom radova na tom projektu, radnici e ureivati javne povrine u samom gradu, koje nisu ukljuene u plan i program ienja i odravanja za 2013. godinu, to
Grad ima ugovoreno s Javnim komunalnim poduzeem Rad. Meu zaposlenima na odreeno vrijeme su samo etiri ene. Radnici e primati plau u neto iznosu od 2.800 kuna, te fiksni iznos od 400 kuna na ime trokova prijevoza. Kao i zaposlenima u gradskoj upravi, njihovo radno vrijeme je od 7 do 15 sati, a s radom su poeli u utorak.
PRVI LUKA/VODICE
Groblje odrava Sloga puka d.o.o.

U sljedee dvije godine groblje u Prvi Luci odravat e Trgovako drutvo 'Sloga puka' d.o.o. iz Prvi Luke. Takvu odluku donijeli su vijenici na sjednici Gradskog vijea Vodica. Naime, Upravni odbor portsko-ribolovnog kluba 'Botnica' i Mjesni odbor Prvi Luke, osnovali su ovo trgovako drutvo s namjerom da mu prepuste koncesiju za naplatu vezova i sidrita na operativnoj obali, a s vremenom i obavljanje drugih komunalnih djelatnosti u mjestu. Luka uprava ibensko-kninske upanije prolog ljeta je Udruzi 'Botnica' dodijelila koncesiju za naplatu vezova. U dogovoru sa stanovnicima, lanovi su od dobiti izradili 50 metara dugu kamenu ardinijeru pokraj kvera na Jazu i hortikulurno je ukrasili mediteranskim raslinjem. Dogovorili su i usaivanje kapara u vee seoske zidove, kako bi i na taj nain oplemenili svoje mjesto. lanovi 'Botnice' zadovoljni su i odlukom Vijea to je u prostorni plan ucrtalo i dvije sportske luice, jer im to omoguava realizaciju planova za revitalizaciju Prvi Luke. k.r.
nika Stipaniev / CropiX
upanija
17
katarina rudan
FESTIVAL UDIJA okupio oko 600 uvara Kristova groba
Trinaesti festival udija, koji se ove godine odrao u Rogotinu na Uskrni ponedjeljak, okupio je oko 600 sudionika, uvara Kristova groba, iz 32 hrvatske upe i upa susjedne Bosne i Hercegovine. Nakon mimohoda Rogotinom, ime Strikoman, idejni zaetnik i redatelj festivala, i ovaj susret udija ovjekovjeio je milenijskom fotografijom. Nakon misnog slavlja u crkvi Sv. Trojstva, uslijedio je pojedinani scenski nastup skupina. Festival su otvorili domaini, a potom su svoje obiaje mnogobrojnim gledateljima pokazali i ostali sudionici. Festival udija pokrenut je u Vodicama 2001. godine i odrava je svake godine u drugoj upi, a svake este u Vodicama. Odrava se radi prikazivanja uskrsnih obiaja uvara Kristova groba ime se pridonosi ouvanju tradicije, vjere, ali i kulturnoj i turistikoj promidbi Dalmacije, Hrvatske pa i ire. Festival nema pobjednika i poraenih, u njemu su svi jednaki i originalni i sa svojim posebnostima ukazuju na ouvanje kulturne batine i tradicije. Zanimljiv je podatak da je meu 32 skupine udija u Rogotinu bilo ak devet iz upa s podruja nae upanije i to: Sveti Duh Tisno, Sveti Ante Knin, Uznesenje Marijino Prvi epurine, Sveti
Meu 32 skupine ak treina iz nae upanije

privatni album
uvari Kristova groba upe Marijna Uznesenja iz Mirlovi Zagore

Mihovil Oklaj, Sveti Frane Betina, Gospa od Zdravlja Jezera, Velika Gospa Tribunj, Marijino Uznesenje Mirlovi Zagora, Presveto Ime Isusovo Miljevci i Naae Svetog kria Vodice. Po trei put ove godine sudjelovali su i uvari Kristova groba iz upe Marijina Uznesenja iz Mirlovi Zagore, koji su nam dostavili fotografije svojeg nastupa. -Nakon dugogodinjeg prekida, tradicija uvara Kristova groba u upi Mirlovi prije tri godine opet je obnovljena. U upnoj crkvi Marijina Uznesenja, 12 uvara i zapovjednik sudjeluju u obredima Velikog etvrtka, petka i subote, kazao nam je Zdenko Bulat, zapovjednik uvara Kristova groba. Meu arenilom odora, rimskih vojnika sa titovima i maevima koji su prikazivali dio svojih korizmenih i uskrsnih obiaja, uvari iz Mirlovia u svojoj su narodnoj nonji predstavili obiaj uvanja, smjene strae kao i naputanje, odnosno bjeanje s Kristova groba. Osnova ovog lijepoga obiaja ista je kod svih skupina koje sudjeluju u folklornj liturgiji uvanja Svetoga groba. Meutim, na kraju prikaza postoje odreene razlike. Neki u svojim obiajima imaju padanje udija - uvara za vrijeme uskrsnua, dok drugi s velikim strahom bjee.
Tradicija se nastavlja
Razliiti obiaji
TROKNJIJE O meureligijskim odnosima fra Nikole Mate Roia predstavljeno u biskupskoj dvorani u ibeniku
Dijalog meu vjerama je neophodan

skradin
Uoi Uskrsa u ibeniku se odvijala iva aktivnost obiljeavanja Dana kranske kulture, tijekom kojih je izveden opsean kulturni i duhovni program za djecu, mlade i odrasle. Na kraju toga programa u Biskupskoj su dvorani u katedrali predstavljene tri knjige patera fra Nikole Mate Roia, gvardijana samostana sv. Frane u ibeniku. Roieve knjige, svaka s vie od po 200 stranica, 'Isus u islamu', 'Isus u idovstvu' i 'Revolucije razaraju Isusa Krista', kao plod dugog i studioznog prikupljanja grae o tim vjenim temama, predstavili su prof. dr. sc. Ivan Karli, profesor na KBF u Zagrebu, koji je svoj osvrt zbog nemogunosti dolaska u ibenik dostavio pismeno, te don Anelko Kaunko, sveenik i publicist i sam autor. Predstavljae i autora publici je predstavio mons. Don Marinko Mlaki, generalni vikar biskupije ibenske, a tom kulturnom dogaaju nazoio je i biskup ibenski mons. Ante Ivas. Don Anelko je rekao kako su Roieve knjige, posebno ona o revolucijama koje razaraju Isusa, tekstovi kakvi dosad tako analitiki
Revolucije su, pak, ulo se na skupu, jo od 18. stoljea izravno radile na ruenju kristoloke misli i negiranja Isusa Krista kao i svega onoga to on za kranstvo i svijet znai. I upravo zbog toga je u eri rastuega globalizma i relativizma, dijalog (trijalog!) meu vjerama ne samo mogu, nego i nuan. Zato da se ustvrdi, to nam je zajednika batina, a to te tri religije razdvaja. Za odnose meu religijama, rei e fra Nikola Roi, kako one, povijesno gledano, nisu i ne mogu biti iste, iako i Islam i idovstvo, na drugi nain, imaju u svojim korijenima i Isusa Krista. Ipak, usprkos bitnim razlikama meu njima, treba unato tome biti ekumenski otvoren. Zato je Crkva na Drugom
to nam je zajednika batina?
Fra Nikola Roi sa svojim knjigama
joko elar
joko elar
u Hrvatskoj nisu napisani, a samu temu o tome nazvao je 'literarnom viskom pei', zbog otvorenosti kojom je autor pristupio takvim svojim analizama. Predstavljai knjiga su govorili i o masonstvu u svijetu i u nas, naglasivi kako je ono danas na rubu zbivanja spoznajne misli, ali koje sebi ipak prisvaja arbitriranje u bitnim zbivanjima ljudske povijesti, s naglaskom na antikranstvo.
vatikanskom saboru 1965. usvojila vaan dokument: Deklaraciju o odnosu Crkve prema nekranskim, nekatolikim crkvama. Ekumenizam, pak, kao odnos meu crkvama i religijama u sustavu totalitarizma toga vremena, bio je snano politiki obojen. Zapravo se i u bivoj dravi, preko vjerskoga ekumenizma eljelo cementirati jugoslavenstvo. Kasnije je takve tenje 'uravnilovke' crkava i religija, zamijenio globalizam i relativizam dananjice. Po njima, neto u kranstvu jest istina, a neto nije. To je lani ekumenizam. Moje knjige u sredite svega iskonski stavljaju Isusa Krista kao sina Bojega, tamo gdje je on uvijek bio i gdje e ostati, u stvarnome i u dubokome duhovnome smislu, dok mu druge religije daju drukiju, nekakvu minornu ulogu i znaenje u sklopu svojih vjerovanja i svjetonazora. A dokle se s relativizmom otilo, vidi se i po tome, to u temeljnim dokumentima EU-a nije ukljuen pojam kranstva, ve se, umjesto toga, govori samo o religiji. To moe znaiti togod elite, kao 'duhovna stvarnost' za bilo koga. Iza takvih stavova vrsto stoje neke vodee zemlje Europske unije.
Isus Krist u sreditu svega
18
upanija
Ukrsnue Kristovo u ibenskoj biskupiji obiljeeno molitvama i misama
Svi smo u Bojem zagrljaju

U jednoj od najteih kriznih godina u Hrvatskoj, ne samo materijalne naravi, vjernici svih upa biskupije ibenske obiljeili su Sveti tjedan i uskrsnue Kristovo na dostojanstven nain, u pobonosti u obiteljima, molitvama i misama u svojim crkvama
joko elar
USKRSNI PONEDJELJAK U Skradinskome buku tradicionalno obiljeen dan Emausa

joko elar
U skladu s preporukama novoga pape Frane, ini se da je i konzumerizam ustuknuo pred potrebama za skromnou to je u uskrsnoj propovijedi naglasio i kardinal Bozani Nakon subotnjega bdijenja i Slube svjetla, te blagoslova darova u nedjelju ujutro, glavno sveano uskrsno misno slavlje odrano je u katedrali sv. Jakova. Euharistiju je predvodio ibenski biskup mons. Ante Ivas sa sveenicima gradskih upa. -Crkva danas iri svoje ruke na svim kontinentima, a ovdje smo sada i mi u tim rairenim rukama, da u okrilju crkve s Isusovim rukajoko elar
ma zagrli svakoga ovjeka, rekao je biskup Ivas u uvodnome dijelu, obraajui se kranskome puku svoje biskupije i svim ljudima dobre volje. Zato to na je uskrsli Krist prihvatio, izvadio nas iz propasti i nitavila i otvorio nam perspektive vjenosti, mi vjerujemo da ovaj svijet moe i treba biti bolji. Usporeujui Isusovu volju i Isusovu vlast s dananjim prilikama svijeta, biskup Ivas je rekao kako se ne moramo bojati Kristove vlasti kao to se esto dananjih vlasti bojimo. Jer, na gospodin vlada s ljubavlju koju nije mogla omesti ni izdaja, ni utaja prijatelja, niti osuda monima i vlasti, ni
Vjera u bolji svijet
zavedeni narod. Kad je Isus uskrisio, kad je njegov grob ostao prazan i kada su straari od straha morali pobjei, oni koji su Isusa osudili i razapeli dali su im velik novac da narodu kau kako to nije istina, da Uskrsloga nema.
I danas, javni i tajni monici svijeta ulau silne novce i svakakva sredstva, da Krista, njegov kri, njegov grob i njegovo uskrsnue proglase mitom, izmiljotinom i laju. Samo zato da obezvrijede Kristovu objavu i njegovu nauku o vrijednosti i dostojanstvu ljudskoga ivota, istaknuo je, meu inim, biskup Ivas.
Dostojanstvo ljudskog ivota
Isus je na kriu vapio: edan sam

Prema dugogodinjoj tradiciji na Uskrsni ponedjeljak, u Skradinskome buku u organizaciji skradinske upe i Nacionalnoga parka 'Krka', u crkvi sv. Nikole obiljeen je dan kada je Isus Krist u mjestu Emausu kraj Jeruzalema, nakon uskrsnua, doao meu svoje uenike. Misno slavlje, uz ak 12 sveenika biskupije ibenske, te zadarske i splitsko-makarske nadbiskupije i upnika skradinske upe Blaene Djevice Marije Gabrijela Jagarinca, predvodio je ibenski biskup mons. Ante Ivas. Marko Petrovi, dugogodinji skradinski crkovinar rekao nam je kako je svetkovina na Slapovima Krke jedinstven dogaaj u biskupiji i ire i po tome to jedan biskup slui misu u nekoj maloj sredini, dan nakon uskrsnua Kristova. Vie od 2000 okupljenih, po lijepu, sunanu vremenu, meu njima i lanovi ibenske obitelji upuk, vlasnici crkve sv. Nikole iz 17. stoljea, dolo je sa svih strana biskupije i iz drugih dijelova Hrvatske moliti se uz vodu zelene rijeke koja je izvor ivota. Biskup Ivas je podsjetio da se drugoga dana Isusova uskrsnua molimo uz vodu obilja naega i snage ljubavi prema uskrslome Kristu, napominjui da rijeke Krka natapa ivot toga kraja koju nam, vjeruje, nitko nee oteti. Biskup je posebnima oznaio Kristove rijei kada je, razapet na kriu, zavapio: 'edan sam'. -Pitamo se, nastavio je biskup, za ime mi danas eamo? Ne doslovce za vodom, uvijek i u svako doba, ve za malo ljubavi, za dobrotom, za skrbi za odbaene, izgubljene, razoarane, gladne i nezaposlene. edni smo onoga to je dobro, to je pravedno i to je milost boja u okruju nesmiljenosti, okrutnosti i pohotnosti zla i svega zloga to danas svlada svijetom. Na kraju je blagoslovio osam uskrsnih kruhova s jajima, dar pekarnice Matkol, koji su razlomljeni i podijeljeni puku. A meu mnogim posjetiteljima Slapova Krke susreli smo grupe Talijana iz Firenze, mlade maarske studentice, te Nijemce i Slovence, ali i puno hrvatskih skupina. Otvoreni ugostiteljski objekti i drugi sadraji, oznaili su da je drugoga uskrsnoga dana, 1. travnja, U NP Krka zapoela i nova turistika sezona. j..
MURTER
mande turinov jeina
Teaci proslavili 40. roendan

mande turinov jeina
Peta Ivanova veer

Ogranak Matice hrvatske Murter i Narodna knjinica i itaonica po peti su put organizirali 'Ivanovu veer', knjievnu priredbu u ast preminulog osnivaa Ogranka i pjesnika Ivana Skraia Bodula. U programu se svojim bogatim knjievnim opusom predstavio zadarski slikar i knjievnik Tomislav Marijan Bilosni. U glazbenom dijelu nastupili su Mate Skrai i Mateja eneta. m.t.j.
Prije etrdeset godina, jo kao tinejderi, spontano su sebi nadjenuli ime Teaci i pod njim igrali utakmice, potezali konop, nosili kip sv. Roka o njegovu blagdanu, straarili na Bojemu grobu U meuvremenu su se i poenili, izrodili djecu, neki su ve i djedovi, a neki su druinu zauvijek napustili. Iako se vie ne drue intenzivno tijekom cijele godine, zajedniki ruak o blagdanu Uskrsa je obavezan. I tako ve osam godina. Okupe se Teaci, ene, djeca i djeca njihove djece i pravac Crljenik ili neko drugo oblinje mjesto s ponudom mlade janjetine i mogunou druenja do dugo u no. m.t.j.
upanija
19
Za staraki dom predviene tri lokacije

MaNDe TUrINoV-jeINa
Ciljane izmjene i dopune PPU-a opine Murter-Kornati
mURtER
Ciljanim izmjenama i dopunama Prostornog plana ureenja opine Murter-Kornati nije namjera proirenje postojeih graevnih zona nego implementacija novih sadraja od vitalnog znaaja za lokalno stanovnitvo, koje imaju zeleno svjetlo u upanijskom PPUu rekla je na nedavnoj javnoj raspravi o Izmjenama i dopunama Terezija Mirkovi Berkovi, odgovorna voditeljica izrade plana iz Urbanistikog instituta Hrvatske. etiri su glavne toke izmjena, odnosno dopuna, a odnose se na mogunost ureenja biveg vojnog kompleksa na brdu Radu gdje se planiraju kulturno-drutveni sadraji u funkciji meunarodnoga edukacijskog centra u sklopu projekta Phoenix Arbor. Zatim usklaenje postojeih potreba stanovnitva u obalnom podruju od poetka predjela Luke do uvale Jersane gdje se u jednom dijelu planiraju infrastrukturne luke nune za funkcioniranje stanovnitva i gospodarstva, a gdje nema pristupa vozilom. Nadalje luke u kojima e biti mogu komunalni
Projekt Phoenix Arbor
Mjetanima je od iznimne vanosti i to da e se tekuim izmjenama i dopunama postojee sidrite u uvali Hramina ograniiti na dvadeset plutaa. Iako je bilo glasova za potpuno ukidanje sidrenja radi sigurnosti plovidbe, ipak e biti kontroliranog sidrenja, tako da se ne ugroava plovni put
privez, ali i privez za potrebe iznajmljivanja plovila te one sezonskog karaktera u funkciji postojeih turistikih kapaciteta, to znai da e iznajmljivai soba i apartmana moi ugostiti i goste s brodom. U Izmjene je ucrtana i postojea remontna luka s brodogradilitem, koje ostaje u sadanjem obuhvatu. Trea ciljana toka je lokacija za benzinsku postaju za cestovna vozila na predjelu brda Hripe, za
koju su suglasnost ve dale Hrvatske ceste, a ijom bi se izgradnjom rasteretila postojea benzinska postaja uz more na Butini. Izmjenama i dopunama je predviena mogunost izgradnje starakog doma na predjelu starog Sela, na samom ulazu u Murter, ime je mjesto dobilo i treu lokaciju, uz projekt sv. Mihovil i zgradu stare kole, za izgradnju doma za stare i nemone. Osim ovih mogunosti,
izmjenama i dopunama je omogueno otvaranje obiteljskih hotela i pansiona u postojeim mjeovitim zonama, a napokon je ucrtano i mjesno groblje, koje u dosadanjem planu ne postoji. Mjetanima je od iznimne vanosti i injenica da e se tekuim izmjenama i dopunama postojee sidrite u uvali Hramina ogranii-
mande turinov jeina
murtela kao koncesionar
ti na dvadeset plutaa. Iako je u raspravi bilo glasova za potpuno ukidanje sidrenja radi sigurnosti plovidbe, sidrenja e ipak biti, ali kontroliranog i na lokaciji na kojoj nee ugroavati plovni put. Time e se izbjei dosadanje divlje sidrenje po cijeloj uvali, ali i omoguiti njegova naplata. Jedan od zainteresiranih potencijalnih koncesionara je i opinska komunalna tvrtka Murtela.
. 3 1 20 lokalni izbori 35 nastavnika i dalje na

KNIN Novac za putne trokove i dalje kasni
ibenskilist
posao o vlastitom troku

iviCa imi
Poziv svim sudionicima lokalnih izbora 2013.

S namjerom da na predstojeim lokalnim izborima graanima olaka odabir i odagna dileme kojim strankama i pojedincima dati svoj glas, ibenski list e objaviti poseban prilog u kojemu e omoguiti svim kandidatima za naelnike i gradonaelnike, te upane, kao i kandidatima za opinska i gradska vijea, te upanijsku skuptinu da izloe svoje programe koji e biti platforma njihovog rada u sluaju da budu birani. Takoer, u tom specijalnom prilogu, ibenski list e objaviti i fotografije svih kandidata i njihove ivotopise. Ovaj sloen i odgovoran posao mogue je odraditi samo uz neposrednu suradnju sa strankama i pojedincima koji su odluili ui u izbornu utrku za sve razine vlasti u upaniji. Pozivamo sve stranke na svim razinama kao i pojedince, nezavisne kandidate, da se jave ibenskom listu na tel: 022 201-260 / fax: 330-100, 212-919 e-mail: sibenik_sd@slobodnadalmacija.hr ili na e-mail koordinatora priloga novinara Marijana Dambe: marijan.dzambo@gmail.com
Jo uvijek nije rijeen problem s kanjenjem isplate novca za putne trokove nastavnicima u kninskim srednjim kolama. Iako je vrijeme kada trebaju dobiti putne trokove za travanj, nastavnici srednjih kola Lovre Montija i Kralja Zvonimira, njih 35, koji iz drugih gradova i mjesta svakodnevno putuju na posao u Knin nisu dobili novac za putne trokove niti za oujak. Sindikalisti upozoravaju da problem postoji samo u ibensko-kninskoj upaniji, iz Ministarstva obrazovanja, znanosti i sporta izvijestili su Sindikat zaposlenika u hrvatskom kolstvu 'Preporod' da novac za prijevoz redovito dostavljaju ibensko-kninskoj upaniji, no u upaniji ponavljaju da oni isplauju novac tek kada ga od Ministarstva dobiju. Istovremeno se u Ministarstvu obrazovanja ogluuju na zahtjev Sindikata 'Preporod' da ih se primi na sastanak u ministarstvo kako bi se problem rijeio. -Predsjednik 'Preporoda' eljko Stipi davno je poslao zahtjev u Ministarstvo da ga se primi kako bi se rijeio problem, no iz Ministarstva nita ne odgovaraju. Jednostavno nisu zainteresirani za sastanak sa sindikatom, a samim tim i za rjeavanje
problema. Frustrira i injenica da ovaj problem s kanjenjem isplate novca za putne trokove za nastavnike u srednjim kolama postoji samo u ibensko-kninskoj upaniji - govori nam Tomislav olak, sindikalni povjerenik 'Preporoda' u Srednjoj koli kralja Zvonimira, u kojoj radi 20 nastavnika putnika. Zbog tog kanjenja s isplatom nastavnici su prisiljeni ulaziti u minus na tekuem raunu i posuivati novac kako bi stigli do svojega radnog mjesta, pri emu putni trokovi kod nekih prosvjetara doseu i visinu od dvije treine njihove plae, upozoravaju sindikalisti u dvjema kninskim srednjim kolama. I..
20
reportaa
USKRSNI PONEDJELJAK U znaku doruaka na otvorenom diljem upanije
Za uskrsni doruak u ibenik

Mnotvo ibenana i njihovih gostiju na uskrsnom doruku
nika stipaniev
-Za najduu pletenicu u Hrvatskoj potroeno je 3000 jaja, stotine kilograma brana te ostalih sastojaka potrebnih za tijesto. eljeli smo neto drugaije i novo u odnosu na prijanje godine, neto to e dominirati na ovom dogaaju, kazao nam je Branko Koloper, vlasnik ibenske pekare Matkol. U ibenskoj uskrsnoj fritaji bilo je 50 kilograma pancete, 40 kilograma kapule, 30 kilograma paroga i 5000 jaja. Uskrsne gozbe bilo je u Vodicama, Pirovcu, Drniu, Skradinu, Rogoznici...
katarina rudan ibenik
Bogato u Vodicama, Pirovcu, Skradinu...

Uskrsni doruak organiziran je i u Skradinu, Vodicama, Rogoznici, Drniu, Pirovcu te u drugim mjestima nae upanije. Vodice ve broje 25. godinu tradiciju doruka, a kako za sva turistika mjesta tako se i za Vodice Uskrs rauna kao poetak turistike predsezone. Vodiki doruak nije mogao proi bez fritula, krotula, karitule i vina, a u njemu su uivale stotine Vodiana te domai i strani gosti. Uz bogat stol i prigodni program, lanice 'Perlica' i ovom su prigodom pokazale kako se radi stari uskrsni kola 'turta', koja se nosila na blagoslov, a potom su ju na Uskrs blagovali ukuani.
Nakon bezbroj kinih i tmurnih, niti malo proljetnih dana, Uskrsni ponedjeljak osvanuo je okupan suncem. Tako je nakon niza godina, a oni boljeg pamenja kau da je prolo desetak, uskrsni doruak u ibeniku i u svim mjestima upanije u kojima je organiziran, bio pravi uitak. Dodaju li se tomu stolovi bogati hranom, uskrsnim pogaama, karitulama, fritulama, krotulama, kuhanom unkom, obojenim jajima, parogama u kombinaciji s pancetom, kapulom i jajima, turtama i drugim delicijama koje prate uskrsni stol. Trinaestu godinu, od tog devetu na Trgu Pavla ubia I., na prvi pogled posjetitelje je zapanjila pletenica postavljena na nizu stolova cijelom duinom i irinom trga. ibenani su, kazali su nam idejni zaetnici i metri koji su karitulu pekli, na sigurnom prvom mjestu u Hrvatskoj i ire, po veliini
uskrsne pletenice. S druge strane trga, ibenski ugostitelji, lanovi ceha ugostitelja Udruenja obrtnika ibenik, pripremali su nikad bogatiju fritaju u megatavi. Da bi sve bilo jo ljepe, nije izostao niti prigodan kulturno-zabavni program. Uskrsni doruak u ibeniku su, kao i prijanjih godina, organizirali gradska Turistika zajednica, Grad ibenik i Udruga obrtnika ibenik. Oko 10 sati ve je sve bilo pripremljeno za doek ibenskog puka i turista. Poetak te manifestacije svojim je dolaskom oznaila ibenska Gradska straa u pratnji ibenske narodne glazbe, djece iz Etno igraonice Balarin, KU ibenske utine te plesne skupine Toxic glazbene udruge Zlatni mikrofon. Klapa Babalubam ve je bila na pozornici, a nedaleko od njih i tand upanijske Udruge kart, koja organizira i djeju radionica kreativaca. Na Uskrsni ponedjeljak lanovi
Najvea uskrsna pletenica u Hrvatskoj brzo se smanjivala
Za M. Latro 900 kuna

Za vrijeme uskrsnog doruka na otvorenom, Udruga' kart' je uspjela prodati svoje prigodne uskrsne uratke i prikupiti 900 kuna koje su uplatili na iro raun Mateje Latro. -Akcija time nije gotova, nastavit emo i dalje, rekla nam je Katarina Uki, predsjednica 'karta'.
Bogat program i puno spize
vodice
Prije poetka turnira u tucanju jaja
Turnir u tucanju jaja

U elji da obogati uskrsne obiaje u Vodicama, u organizaciji upanijske Zajednice Hrvata BiH Ispostava Vodice, drugu godinu je na sam blagdana Uskrsa, ispred upne crkve Naaa Svetog kria, nakon misnog slavlja, organiziran turnir u tucanju jaja. U natjecanju je sudjelovalo vie od 50 parova, a pobjedu je odnio Ante Juri iz Popovae, dok je najljepe ukraeno jaje imao Zoran Babi iz Vodica.
reportaa
37
ku potroeno 10 tisua jaja!

Pletenica duga oko 50 metara izazvala je veliko zanimanje ibenana i gostiju Feta sira, unke, kapulice i malo kruha...
I ja u probati malo tog velikog kolaa
tand Udruge kart: Vrijedne ruke rade predmete za prodaju kako bi i oni pomogli Matei Latro
Osim ibenskih ugostitelja fritaju su dijelili i politiari
su prodavali i izraivali uskrsne poklone, a sve u humanitarne svrhe. Kako je vrijeme odmicalo, stizalo je sve vie ljudi. Brojne ibenane i njihove goste pozdravio je gradonaelnik Ante upanovi, poeljevi im sretan Uskrs, a onda su se prepustili kulturno-umjetnikom programu. Prije degustacije delicija ibenskih ugostitelja, jelo je blagoslovio katedralni upnik don Kreimir Matea, a jela su, ve po obiaju, graanima posluivali gradski i upanijski elnici. U ibenskoj uskrsnoj fritaji bilo je 50 kilograma pancete, 40 kilograma kapule, 30 kilograma paroga i 5000 jaja. -Izvrsno je sve, a ovo je ba lijepi obiaj, kazivali su nam ibenani i njihovi gosti, ekajui red za fritaju i uskrsnu karitulu. Za dvadeset mega pletenica koje su ukupno inile oko 50 metara, pobrinuli su se djelatnici ibenske pekare Matkol, koja svake godi-
Utroeno 10.000 jaja
Na trgu ispred zgrade upanijske uprave izveden je prigodni program
ne sudjeluje u pripremi ibenskog uskrsnog doruka. -Za najduu pletenicu u Hrvatskoj potroeno je 3000 jaja, stotine kilograma brana te ostalih sastojaka potrebnih za tijesto. eljeli smo neto drugaije i novo u odnosu na prijanje godine, neto to e dominirati na ovom dogaaju. Uspjeli smo i prije svega moram zahvaliti svojim ljudima koji su no proveli u pekari, kazao nam je Branko Koloper, vlasnik Matkola. Na stolovima je bilo i 2000 obojenih jaja, pa je tako za ovogodinji uskrsni doruak ukupno potroeno 10.000 jaja. -elja nam je bila da ove godine izborom jela i nainom pripreme odstupimo od dosadanje prakse, ali i da zadrimo svearski ambijent primjeren blagdanu. Zato smo se odluili za pripremu uskrsne pletenice, kao posebne atrakcije, te fritaju, kuhani prut, jaja i mladu kapulicu, kazao nam je zadovoljno Joso Smoli, predsjednik Udruge obrtnika ibenik.
ante barani
38
kultura
kultura
HNK ibenik
Talijanski konzulat u Splitu i ibenska knjinica predstavljaju
Premijera Glorije u etvrtak 11. travnja

Najnovija premijera ibenskog HNK Marinkovieva Glorija odrat e 11. travnja u 20 sati, a potom e u petak i subotu, 12. i 13. travnja, biti reprizno izvedena. Predstavu je reirao Zoran Mui, a glume Sinia Popovi, Joko evo, Mate Gulin, Ivo Perkui, piro Guberina, Anelko Babai, Franka Klari, Jakov Bili i Oriana Kuni. M.L.
Nikica upe i Mario ira, voditelji filmskih veeri
Ciklus suvremenog talijanskog filma

Gradska knjinica 'Juraj igori' u suradnji s Talijanskim konzulatom u Splitu u travnju organizira prikazivanje ciklusa suvremenog talijanskog filma. Prva srijeda u mjesecu tako je bila rezervirana za film 'Lutajue mine' (2010.) redatelja Ferzana Ozpeteka. Rije je o komediji koja je proeta dramskim preokretima, zabavnim nesuglasicama te iznenaujuim otkriima kojima se oslikava jedna velika i bizarna suvremena obitelj iz Puglie. U srijedu 10. travnja najavljena je projekcija filma Susanne Nicchiarelli 'Astronaut'. Film je snimljen 2009. godine i takoer je rije o komediji. Govori o odrastanju djevojke Luciane, njenom buntovnitvu i lanstvu u Talijanskoj federaciji mladih komunista. S drugovima iz partije Luciana proivljava prve ljubavi i prve prevare, a kada njezinu agresivnost, impulzivnost i preveliku slobodu osude njezini stariji drugovi te kada ostane bez zatite starijeg brata, djevojka shvati da e kao prva ena astronaut, Valentina Terjekova, sve morati napraviti sama. 'Giulia ne izlazi naveer' (2008.) komedija je o uspjenom piscu ija je knjiga ula u ui izbor za prestinu knjievnu nagradu. Hvatajui se u kotac s obvezama koje mu donosi kandiU sklopu filmske tribine srijedom bit e prikazana etiri talijanska igrana filma koja se bave razliitim tematikama od obiteljskih odnosa, odrastanja i komunizma do ljubavi i nastojanja pacijenata bivih psihijatrijskih bolnica da izue neki zanat i ne ovise o tuoj pomoi
Kazalina gostovanja
Gospoica Julija gostuje u Karlovcu

Prvi ovogodinji premijerni naslov ibenskog kazalita predstava Gospoica Julija Augusta Strindberga, 15. travnja ponovo igra u zagrebakom teatru Gavella s kojim je u koprodukciji i nastala ta predstava. Nakon Zagreba predstava 16. travnja gostuje u Gradskom kazalitu Zorin dom u Karlovcu, a 18. travnja ovaj e komad na daskama ibenskog HNK-a moi vidjeti i ibenski srednjokolci. Redateljica predstave je Franka Perkovi, a u njoj glume Nataa Dangubi, Mladen Kovai i Franka Klari. M.L.
datura knjige, pisac odlazi na bazen sa eljom da konano naui plivati. Tamo susree privlanu Giuliju s kojom se uputa u ljubavnu vezu, no njezina prolost prepuna je tajni. Film je reirao Giuseppe Piccioni, a u ibenskoj knjinici bit e prikazan 17. travnja. Zadnje srijede u travnju bit e prikazana komedija iz 2008. godine 'Moe se napraviti' koju je reirao Giulio Manfredonia. Glavni junak filma je poduzetnik iz Milana koji upravlja zadrugom bivih pacijenata psihijatrijske bolnice pri emu se suoava s nizom tragikominih situacija. M.l.
Teatarske akule ususret novoj premijeri HNK ibenik
Nitko nema monopol nad kazalitem

Kakva je situacija u hrvatskom glumitu, kakvo znaenje teatar ima u lokalnoj sredini, to donosi ulazak u EU i zato je za dramsku umjetnost iznimno vano uvati jezik i tekst neke su od tema o kojima se akulalo u ibenskom HNK-u uoi skoranje premijere drame Ranka Marinkovia Glorija koju reira ibenanin sa zagrebakom adresom Zoran Mui i uz kojeg su u 'teatarskim akulama' sudjelovali i Joko evo, Sinia Popovi, prio Guberina, Franka Klari i Jakov Bili koji glume u predstavi. I dok je evo istaknuo kako provincija nije zemljopisni pojam, a kazalite postoji tamo gdje se ivi i radi i moe biti samo dobro ili loe, Muia je zanimalo kakva se to upisna politika vodi na etirima hrvatskih akademijama. Naime, svake godine 40-ak mladih glumaca zavravaju studij. Gdje e oni nai posao u ovoj zemlji pitao se Mui. Nije onda ni udo to se okreu sapunicama i slinim projektima nautrb glumakog razvoja i kvalitete, rekao je Mui. Stoga je za hrvatsku kulturu vrlo vano to se u devet hrvatskih gradova, meu kojima je i ibenik, dogaa profesionalizacija teatra. Tu priliku za svoje glumake poetke iskoristili su i mladi ibenski glumci Franka Klari i Jakov Bili koji su se nakon diplome vratili u rodni grad. Bili je istaknuo kako vjeruje u kvalitetan rad te eli postati glumac, a ne izvoa! Nitko nema monopol nad kazalitem, sloili su se sugovornici ibenskih tatarskih akula. U godini posveenoj 100-godinjici roenja Ranka Marinkovia ibenik se ukljuio postavljajui na scenu njegovu Gloriju i to s iznimnim potovanjem teksta, kako je reeno. Od velike je to vanosti osobito u dananje vrijeme kada su u kazalitu dogaaju svakojake 'svinjarije' i kada je kultura svedena na skandal i spektakl. Veliko zadovoljstvo zbog inzistiranja na potovanju teksta, a time i njegova uitelja Ranka Marinkvoia, izrazio je i piro Guberina. Svoju glumaku karijeru,kazao je, izgradio je na Marinkovievim likovima, a sada s velikom radou u ulozi biskupa, s mladim glumcima i u svom rodnom ibeniku, opet igra Marinkovia. M.l.
Nakon posjeta Svetoj Zemlji
Pisanice s prizorima muke Isusove

Pisanice Jovanke tropin djelatnice TZ Jezera po mnogo emu su drugaije. Od prije nekoliko godina Jovanka je uskrsna jaja poela oslikavati prizorima Isusove muke i stradanja, a na tu je ideju dola nakon posjeta Svetoj Zemlji i Kalvariji. Sama je otkrila i vlastitu tehniku, ali ju ne eli odati. -Za jedno jaje potroim i po sat vremena za oslikavanje. Slikam uglavnom krine postaje, a posljednje je uskrsnue. Veliko mi je zadovoljstvo da na tako maloj povrini mogu prikazati detalje Isusove muke - kae Jovanka tropin te priznaje kako iz godine u godinu njezine pisanice izgledaju sve ljepe. M.L.
kultura
39
Gradska knjinica Juraj igori spremna za No knjige
Zvijezda programa Ivo Brean

Program u ibenskoj knjinici poinje otvorenjem izlobe djejih likovnih radova pod nazivom egrt Hlapi, a zavrava susretom s knjievnikom Ivom Breanom i koncertom sastava The Pulse. Bit e izloene i knjige o siru, a posjetitelji e na dar dobiti knjige koje je knjinica dobila donacijom
marija lonar ibenik
U povodu Svjetskog dana knjige, 23. travnja u Hrvatskoj se drugu godinu zaredom organizira No knjige. Ove godine u akciju e se ukljuiti knjinice i knjiare iz 47 gradova u cijeloj Hrvatskoj, a meu njima je i ibenska Gradska knjinica 'Juraj igori'. Toga dana, od 18 sati do ponoi bit e organizirana razna dogaanja od javnih itanja, predstavljanja knjiga, izloaba, radionica i sl., a sve s namjerom da se u javnosti, kako istiu organizatori, potakne interes za knjigu kao nezamjenjivo kulturno dobro. Program u ibenskoj knjinici poinje otvorenjem izlobe pod nazivom egrt Hlapi. Rije je o djejim likovnih radovima tema kojih su udnovate zgode egrta Hlapia Ivane Brli Maurani. Likovi dobrog malog postolarskog egrta Hlapia, njegova psa Bundaa, prijateljice Gite i drugi likovi i njihove dogodovtine inspirirali su najmlae za
De Cervantes, Shakespeare, De la Vega i Marko Maruli No knjige odrava se u povodu Svjetskog dana knjige i autorskih prava koji se obiljeava 23. travnja, a UNSECO ga je proglasio jo 1995. godine. Odabrani datum ima simbolino znaenje za svjetsku knjievnost, jer su tog dan 1616. umrli Miguel de Cervantes, William Shakespeare i Inca Garcilaso de la Vega. Uoi Svjetskog dana knjige, 22. travnja obiljeava se Dan hrvatske knjige. Odluku o tomu donio je Hrvatski sabor 1996. godine i to u spomen na oca hrvatske knjievnosti Marka Marulia, koji je toga datuma 1501. godine dovrio svoju Juditu.
No knjige odrava se u 47 gradova irom Hrvatske od 18 sati do 1 sat iza ponoi i u njoj sudjeluje 60 autora, urednika i prevoditelja, 59 knjinica, 30-ak nakladnika i gotovo 120 knjiara. Osim programa u Gradskoj knjinici koji je ve utvren, oekuje se da e u Noi knjige sudjelovati i ibenske knjiare, kao to je to bilo i lani te da e ovih dana biti poznat i njihov program.
I knjiare u Noi knjige
likovne uratke nastale u radionicama Centra za vizualnu kulturu djece i mladih. Nakon otvorenja izlobe od 18 do 19 sati u knjinici e se odrati susret djece sa ibenskim piscima za djecu i mlade: Anom Bili Udovii, Mladenom Bjaiem, Jagodom Sabli i Aljoom Vukoviem. Kako ispriati priu uz pomo lutaka najmlaima e pokazati odgajateljica i autorica mnogih lutkarskih predstava i igrokaza Katarina Simsig. Od 19 do 20 sa-
ti ona e djeci tako ispriati dvije prie Dva Ivana i Ledena kuica. Od 20 do 21 sat poet e Veer sa ibenskim gimnazijalcima, tonije performance pod nazivom Filsofos lei o temi srednjovjekovne filozofije koji je napravljen pod mentorstvom dr. sc. Nives Triva. Takoer, bit e predstavljen i novi broj Pegle, kolskog lista Gimnazije Antuna Vrania. Sredinji dio programa ibenske Noi knjige u knjinici poi-
nje u 21 sat, a zvijezda veeri bit e knjievnik Ivo Brean. Nakon susreta i razgovora sa ibenskim knjievnikom uslijedit e od 22 do 24 sata koncert skupine The Pulse. Samo za ovu prigodu iz fonda knjinice bit e izloene knjige tema kojih je sir, a posjetitelji Noi knjige na dar e dobiti knjige koje je knjinica dobila donacijom. Usto, upis za tinejdere koji se prvi put ulanjuju u knjinicu bit e besplatan.
Maak Luii i druge pjesme

Branka Mileta-Gruba fascinirana je djetinjstvom i dobro poznaje djeju duu. U tomu joj nesumnjivo pomae i petero njezinih unuadi kojima i posveuje 'Maka Luiija'. Zbirka donosi ezdesetak pjesama, a prate ih vrlo dopadljive ilustracije Maje Pavin-Radaljac
Knjiga pjesama za djecu pod nazivom 'Maak Luii i druge pjesme' peta je knjiga Branke Milete-Gruba, drnike autorice ibenskih korijena, objavljene u nakladi Ogranka Matice hrvatske u Drniu. Ta umirovljena nastavnica poela je objavljivati relativno kasno, a prva zbirka 'Kao maslina vjena' svjetlo dana ugledala je 2005. godine. Nakon toga uslijedile su i druge: Tragovi, Iznad stvari i trenutka te Koledie. Za razliku od prethodnih u najnovijoj knjizi autorica se obraa najmlaoj publici. I sama baka, ali zahvaljujui, kako to u pogovoru knjige istie Luko Paljetak, i tomu to je fascinirana djetinjstvom, Mileta-Gruba dobro poznaje djeju duu. U tomu joj nesumnjivo pomae i petero unuadi kojima i posveuje 'Maka Luiija'. Zbirka donosi ezdesetak pjesama, a prate ih vrlo dopadljive ilustracije Maje Pavin-Radaljac. Prema rijeima Luke Paljetka, Branka Mileta-Gruba u svojim stihovima slijedi logiku djeje kreativnosti i skokovitost njihove mate te tenju za neprestanim pronalaenjem slika, pojava i bia u prirodi pogodnih za novu igru otkrivanja znaenja. U svojim pjesmama autorica uvijek rauna na priu, makar i vrlo kratku, a sve kao poticaj za novu igru rijeima. Njezin jezik je probran, njean, paljiv i protkan apostrofama. Nadalje, Paljetak zakljuuje kako se u nekim pjesmama osjea duh i leksik narodne pjesme i to ih, smatra, vraa izvoritu. Pjesniki svijet Branke Milete-Gruba odlikuje tenja za ljupkou i u njemu nema grubosti i otrina. Njene su slike idiline, a teme se kreu unutar obiteljskog kruga, kole, mijena u prirodi, biljnog i ivotinjskog svijeta. Ipak, napominje Paljetak, pjesnikinja ne moe izbjei teme vezane uz Domovinski rat i ne moe ne vidjeti i ne osjetiti tugu malih prognanika i njihovu enju za zaviajem koje je pretoila u pjesmu 'Pod Biokovom jesen'. Stoga e mali itatelji u zbirci 'Maak Luii i druge pjesme' moi nai odgovore na mnoga pitanja te poticaj za razvoj svoje emocionalnosti. U dananjem, sve grubljem svijetu, rei e na kraju pogovora Luko Paljetak, za poeziju, pa tako i onu za djecu sve je manje mjesta. Ipak svijet bez poezije ne moe biti onako lijepo mjesto kakvo u stvari jest, a Branka Mileta-Gruba svojom zbirkom pjesama za djecu nastoji da on to zaista i bude! M.l.
Knjiga pjesama za djecu Branke Milete-Gruba
Branka Mileta Gruba
40
panoptikum
batina
CRTICE O STARINAMA 702
Pie: Ivo prljan
KREVET S OKUSOM KASNOG BIDERMAJERA
l U jugozapadnom dijelu sela Popovii (opina Biskupija kod

Knina) smjestila se dvokatna kua, pregradama podijeljena na dva dijela. Dok je istoni dio kue opremljen po ruralnom modelu, zapadni dio iznenauje profinjenim komadima potpuno urbanog sadraja. U namjetaju se izdvaja eljezni krevet s runo naslikanim pejzaima, zagonetnim krajolicima, kuama i kulama u elipsastim okvirima koje povezuju dekoracije u bijeloj boji u florealnogeometrijskim oblicima. Zagonetni krajolici tipini su za oslike kasnog bidermajera. Takvih kreveta bilo je mnogo u gradovima Dalmacije i Italije od sredine pa sve do zavretka 19. stoljea. .
KROZ IBENSKO RUHO OD ANLINA DO LINGE (440)
pie: Jadran Kale
530
Pie: Drago Margu
Siva aplja
Jeste li znali?
Da je siva aplja (Ardeacinerea) najea i najrasprostranjenija velika aplja u Europi. Rasprostranjena je u gotovo cijeloj Europi, osim Islanda i krajnjeg sjevera. U Nacionalnom parku Krka nalazimo je na svim vodenim stanitima s tracima tijekom cijele godine, iako ne gnijezdi na tom podruju. Siva aplja je po krilima i tijelu tamno-sive boje. Donji dio tijela je sivobijele boje. Odrasle ptice na stranjem dijelu glave i vrata imaju tamnu prugu. Oba spola su iste boje. Noge su prljavo ukaste, a kljun je naranasto-ute do zelenkaste boje. U vrijeme gnijeenja kljun je naranaste boje. Na glavi se istiu dva crna produljena pera a na ramenima je crna pjega. Mlade ptice su sive boje bez crne pruge na glavi i vratu. Duina tijela odrasle ptice je od osamdeset etiri do sto dva centimetra, raspon krila od sto pedeset pet do sto osamdeset. Glasanje je prodorno kraak, osobito u koloniji za gnijeenja, u preletu, u sumrak ili nou. Let joj je polagan i teak, glava usmjerena prema gore. ivi na plitkim slatkovodnim stajaicama i tekuicama s puno niskog raslinja. Hrani se abama, ribama, guterima, mievima, kucima, puevima i drugim crvolikim ivotinjama koje strpljivo vreba u vodi ili uz obalu. Gnijezdi u kolonijama na drveu, rjee u trsci i na stijenama. Gnijezdo gradi od suhog prua. Gnijezdi se jednom godinje od oujka do travnja. enka snese od etiri do est plavozelenih jaja. Oba roditelja sjede na jajima od dvadeset tri do dvadeset osam dana i zajedniki se brinu o mladima. Mladi su uavci. Osamostale se za pet do est tjedana. U Hrvatskoj nije ugroena vrsta.
Ljepota umijea s koncem

sadri i kombinira izvezene pojedinosti kakve se vide i na starim kouljama (oplecima), rupcima (peama) ili posteljini, poput jastunice kakav je drugi predmet donesen od gospoe Huljev
Kako se na primotenski teaj ipke iz tjedna u tjedan donose kuni primjerci i po njima rade novi predmeti, tako je ipkarica Nevenka Huljev donijela dva vrijedna komada od kojih ovom prilikom prenosimo prizor dijela ipke izraene za ukras doma na kojem se dobro razaznaju sve ornamentalne pojedinosti ipke ovoga kraja. Vjerojatno nema kue koja ovakav ukras ne bi poeljela, no za nas je mnogo vanije to nema ni kraja kakav ne bi poelio ovakvo umijee. ipka gospoe Huljev je u tom smislu razgovorljiv putokaz. Ovaj je ukras velik oko 25 cm i ivan je iglom s tankim koncem. Od sredita prema rubovima sadri i kombinira izvezene pojedinosti kakve se vide i na starim kouljama (oplecima), rupcima (peama) ili posteljini, poput jastunice kakav je drugi predmet donesen od gospoe Huljev. Prenoenje s takvih odjevnih predmeta na dekorativni tekstil rezultat je ipkarskih teajeva jo u austrougarsko vrijeme. Meu ovakvim dekorativnim ipkama, namijenjenima estetskoj ugodi a ne odijevanju ili praktinim kunim potreptinama, ipka gospoe Huljev je posebno zanimljiva jer se matovitou izrade udaljava od predloaka s teaja koji su bili zajedniki i Pagu. Usporeujui razne dekorativne i funkcionalne ipke u Primotenu moe se stei slika o ukusu i namjerama voditelja tadanjih teajeva, na istim osnovama nastavljenih u kraljevinskom i zakratko u ranom federativnom vremenu. ipkarski predloci temeljeni na lokalnoj ipki, u najveoj mjeri pakoj, oblikovani su iz temelja nanovo za nikad prije viene svrhe. U ipke se vie nije kanilo odijevati jer se u novom dobu delikatne konce takve odjee vie nije imalo ime odgovarajue prati ni ureivati, njima je bila namijenjena uloga uresa srednjostalekog graanskog stana. Drutveni uzori su u svojim viim statusima mogli ciljati i na pojedinosti odjee kakvi su po luksuzu narudbe (esto noeni samo jednom) drugima bili nedohvatni. Rekoncipiranje ipke za posve novi oblik nije bio mehaniki posao. Kao to se globus ne da jednostavno i bez ostatka razvui u ploni zemljovid, tako je i ovdje trebalo platiti cijenu preslagivanja paetvorinastih proporcija s prednjice i ruba u samostojee krugove. Takva se cijena odnosila na promjenu dekorativnog programa od sredita prema rubu, na nain na koji se to u odjei ranije nije radilo. Ornamentalni dijelovi su u svojem poredcima oblika presloeni na nov nain, prikladan novoj svrsi. I tako je to bilo, sve do ovih dana. Salto kakav je domaa ipka poetkom prolog stoljea izvela skakanjem u obli obru, na zadovoljstvo nove korisnike publike, u Primotenu se jedno stoljee kasnije izvodi u obratnom smjeru: krugovi se zajedno s drugim predlocima preslaguju u novim nadahnuima ipke opet namijenjene odijevanju. To vie nije kratka opleka kojoj se donji rubovi ne vide pod carzom, ve odjevni oblici prilagoeni modernoj odjei. I samo staro opleko se moe nositi povrh rebatinki, no jo bolje izgleda kada mu se kroj njima i prilagodi. Nastaju prve sustavne promjene ipke jo nakon carevinskih teajeva. Da bi se do njih moglo doi, stare ipkarice poput Rosande Ili su trebale uprijeti u pouku tuceta mlaih ena i dovesti ih do dovoljno samouvjerenog umijea da ponu smiljati vlastite prilagodbe i dizajne. Ovakve prilagodbe predstavljaju trenutke roenja tradicija. Tradicije nisu stvar beskompromisne kamene konzervativnosti, oko njihovih sredinjih prepoznatljivosti uvijek se zbivaju nova utvrivanja gradiva. Najpoznatije dananje narodne (to hoe rei, iroko poznate) tradicije plod su pretprolog ili poetka prolog stoljea, uvijek kao rekombinacije prethodno poznatih oblika ali s presudnim uplivom novoga. S takvim uvianjima uvijek ostane znatielja kako bi pred dananjim tradicijama reagirali nai ukundjedovi i ukunbake u ije takve identitete priseemo: dvojim da bi nas u mnogima meu njima uope prepoznali. Ipak bi ti preci bili roditelji ponosni na svoju naprednu djecu, okretnu u kreativnim ivotnim mogunostima novih vremena. Takva je i ova ipka, kao i druge koje su na njenoj osnovi ve odmjerene za izraivanje. Stalna je samo mijena njenih pretvorbi. I, naravno, ljepota.
Ovaj je ukras velik oko 25 cm i ivan je iglom s tankim koncem. Od sredita prema rubovima
panoptikum
41
Baba je mogla ostat bez glave, al nikako bez plosnate baterije s plosnatin gorivon
Nikidan, taman da u kupit cigarete na trafiki kad prida me bani niki ia: Dragi, bi l me puta priko reda, utee mi pruga!. Ma, ko brani, velju ja, pa mu pokaen rukon a on ti se nama nadvisi, nako zguren i malean, priko novina i vikni unutra: Draga, ima li ono plosnato gorivo za bateriju? Dajde mi jedno! -ta? veli mala. -Eto mu vrae sriu, utee mi pruga. Gorivo za bateriju, plosnato ono, ta vajik kupujen vie oviuljak ki da ga mala ne uje, a njemu se uri. poslala, a da mi nije ono staro dala. Ko jon je tribalo kupit bateriju a ona je to zvala gorivo, a cilu lapandinu je zvala baterija, ki i svi oko nje undak mi je davala staru da nosin i novu po njoj kupin. -uje, istu taku. Samo pokai. I nemoj da bi ti dali drugu, ta ne pae, da za nita novce ne daje. Jesi uja!. Tako bi bilo i s likovin ta i je ona pila. Vraga pila, to je bilo da ima, kad je zaboli. -Ne pijen ja njizi vajik, moj sinko, nega samo kad triba. Dala bi mi staru katulu i rekla: Evo, neka ti dokturica po njoj pripie. Je, dodue, s otizin znala bit i dosadna vajik jedno te isto, ta bi reka moj aa ali ta ien stariji sve vie vidin da nije bila ni luda. Jerbo, pita meni nikidan ona u trafiki, a poslala me mala da jon kupin baterije za MP 3 da ou li tri A ili dva A. -ta dva, ta tri. Ma one male! velju ja, a meni e ti cura iznutra lipo: A male su i jedne i druge! I jesu! Aj ti sad znaj boe koje su. A da sad zoven kui, ne bi za miljune. Jer ko od njijova ruganja moga ivit. Pa velin da u obe. Kad me er pitala da ta e mi ova duga, laga san da san uzeja da se nae. Al, mulo pasje,
Iz kuine babe Tonke
Placeknila bi teke da osvitli put, da vidi di je. Pa bi onda napravila etri-pet koraka, pa undak jopet placeknila. Pa jopet etri-pet koraka po sianju. Da ne troi za nito. A kad bi gledala je l gorivo jo valja liznila bi je jezikon priko lime. Ako pali po jeziku, znai da ima jo goriva, nije do njega nega je odnija vrag svitlo. Njega triba minjat. Dakue k vragu, od pustog trocanja! Eto, ta si utedila na gorivu, sad e potroit za sviu! naruga bi jon se moj aa
unuka Tonkina, nama je proitala ta je:Je! Bie nije zna koja pae, pa je kupija obe! spavala. Placeknila bi teke da osvitli put, da vidi di je. Pa bi onda napravila etri-pet koraka, pa undak jopet placeknila. Pa jopet etri-pet koraka po sianju. Da ne troi za nito. A kad bi gledala je l gorivo jo valja liznila bi je jezikon priko lime. Ako pali po jeziku, znai da ima jo goriva, nije do njega nega je odnija vrag svitlo. Njega triba minjat. -Dakue k vragu, od pustog trocanja! Eto, ta si utedila na gorivu, sad e potroit za sviu! naruga bi jon se moj aa. A ona bi ugnila ramenin. -Nije njon to od toga. -Nega od ega? nasmija bi se stari. -O, doa jon kraj ki svaemen ta doe, ki eljadetu. Komen prije, kome posli! A kad je i njon doa kraj, kad je prid zadnje dane priselila u grad, u one dvi-tri stvari ta je ponila, u travei jon je i tada bila baterija. -Koga e ti vraga toliki piz u depu? znala bi jon re teta Mara. Pa ta nee i janjcin, nit gledat jesu li ti zatvorene kokoi! -Vodi ti brigu o svojin poslin. A kako bi ja obno ode u stanu nala od sobe do zahoda. Lanje mi je posvitlit baterijon, nega pipat po zidu i trait di se pali svitlo!
-Koja baterija? Je l Durasel? pita jopet mala, a on jadnik prikapa po depin: Vrag jon ime znade, je l durena il nije. ekaj draga, da ja tebi staru pokaen, pa ti men dat istu taku ko imade. Ko nema, nita. Traiu u drugoga, je l tako. Aj, daj ti sinovcu ta njemu triba, dok ja naen di san ono staro gorivo ta san potroija metija! A meni a ki pasu ta mi je oto kino i kazalite prikinija, ta me u ditinje dane vratija. Je, boe moj, sve je isto, ba tako bilo. Nikad me pokojna baba Tonka nije po nita
Novo se kupovalo po staromen
I tako, doe ja, ki puno puta dosad, jopet na babino. I na onu njezinu plosnatu bateriju, zelenu Vartu, s plosnatin utin gorivon na kojemen je isto pisalo Varta. ta je baba vazda nosila u travei i mogla je ostat bez glave, al be nje nikako - i svitlila njomen svaku vee zimi, kad ne bi bilo miseca, put od kuine do kue u kojon je
Placekni, pa etri-pet koraka ...
Stoji to na kraju pisma to ga je u redakciju ibenskog lista uputila Katica Jurkovi Hordov, s nekoliko starih crno-bijelih fotki iz ezdesetih godina prolog stoljea koje su omoguile pokretanje nove rubrike u naim i vaim novinama ibenskog mementa. Kao to joj i samo ime govori, ova e rubrika donositi stare, crno-bijele fotografije ibenika, ibenana, ibenanki, ali i svih ostalih iz svih naih mista od Murtera do Rogoznice, od Strmice do irja. A ureivat e je sami itatelji! to znai objavljivat emo vae fotografije, iz vaih obiteljskih albuma, krinja i veltrina, vaih sretnih i tunih obiteljskih trenutaka, ali i trenutaka svih naih gradova i opina iz upanije. Nita zato ako ne znate tko je ili to je na fotografiji znat e netko drugi koji e nam se javiti, dopuniti podatke, baciti novo svjetlo na zaboravljene ili izgubljene trenutke prolosti.
Vrijeme, ta neprekidna rijeka, nosi staro i uvodi novo.
LEGENDE OD MAGNETA U ibeniku je od ezdesetih godina nadalje, bujao kulturno-zabavni ivot kao u kakvoj metropoli. Odravale su se brojne priredbe za mlade i starije, plesovi i koncerti, svake se veeri moglo negdje izai, vikendom posebno Sviralo se, zabavljalo i plesalo u hotelu Krka, u gimnaziji, KUD-u Miro Vii, u NK ibenik, Domu bive JNA, kinu Sloboda Dubravka na ubievcu, Pedagokoj akademiji I tako dalje. Jake su bile domae, ibenske glazbene snage. Meu njima na osobit nain poznati Magneti koji su meu prvima u gradu uveli elektrine gitare. Od magneta e kasnije nastati jo popularna grupa Mi sa svojim voom, danas bismo rekli frontmanom Siniom karicom, koji e kasnije ostvariti blistavu karijeru u Jugotonu i Croatia recordsu. Magneti su zaduili ibenik svojom darovitou i viegodinjim nastupima, uvodei u zabavnu glazbu sve tadanje novotarije, od domaih i stranih hitova, evergreena, do pravoga rockn rolla.
TEKST I FOTOGRAFIJE: JOKO ELAR
SVI NA IZBORE Evo i jedne rijetke fotografije iz pedesetih godina prologa stoljea, snimljene na starome pazaru. Bili su nekakvi izbori na koje se tada moralo izlaziti masovno, odmah izjutra, to je mogue ranije. A kada su bili izbori, onda su se odravale i povorke naroda u koje je morao nastupiti ba svatko, pa i asne sestre iz bolnice, koje su jo tada u njoj radile. A za izbore su morale odjenuti i svoju sveanu sestrinsku odoru, mnogo izraajniju i bogatiju, negoli je one danas nose. Pred njima, meu dvjema enama marira jedna partizanka. Sestre skrueno hode put Doma zdravlja, kao da se mole. Meu njima su parole: ivjelo jedinstvo radnike klase i svih naroda Jugoslavije i Proleteri svih zemalja, ujedinite se! Nema, majci, labavo! A nad vratima (zatvorenog) duana, na izlazu iz (sadanje) Zadarske ulice, jo stoji predratna ploa s natpisom: Mjeovita roba - ANTE ZORI. Ondje je sada mesnica. A trgovca Zoria odavna nema. Kao i mnogih iz ove povorke.
Fotografije nam moete slati potom ibenski list, Petra Grubiia 3, 22000 ibenik ili u elektronikom obliku na e-mail: grafika@sibenski-list.hr
42
more
Vremenskaprognoza
PREGLED VREMENA U IBENIKU I OKOLICI
MONARCH DOK - na ibenskoj rivi predstavljene neobine varalice
Bioprognoza
Zagreb Rijeka
Nepovoljan vremenski utjecaj na ljude trebao bi tijekom dana slabiti. Zbog toga se oekuje da e se smanjivati tegobe meteoropata i kroninih bolesnika koje su ih muile prethodnih dana.
Zadar ibenik Split
za 7 dana
Dubrovnik
file:///C:/Users/nino/Desktop/Prognoza vremena za 7 dana.htm
7-dnevna vremenska prognoza na temelju rezultata prognostikog modela ECMWF-a ibenik Tmin etvrtak 04.04.2013. Petak 05.04.2013. Subota 06.04.2013. Nedjelja 07.04.2013. Ponedjeljak 08.04.2013. Utorak 09.04.2013. Srijeda 10.04.2013. 3 C 37 F 9 C 48 F 7 C 45 F 6 C 43 F 4 C 39 F 4 C 39 F 5 C 41 F Tmax 14 C 57 F 16 C 61 F 15 C 59 F 14 C 57 F 14 C 57 F 15 C 59 F 14 C 57 F vjetar
Majstorske varalice iz Vinkovaca

preko drutvenih mrea koja je najavu uas pretvorila u pouzdanu informaciju: na rivi ispred ribomaterijala Pangea u tri popodne. Tako je i bilo. Monarch Dok je uistinu doao u ibenik predstaviti svoje varalice, objasniti nain voenja i prezentiranja, te demonstrirati njihove mogunosti sa svojim timom, Nenadom Bariniem i Antom Antunoviem. Tajna izrade? Naravno da postoji mnotvo detalja koji nisu za javnost, no ono to nije tajna dovoljno je da impresionira i najflegmatinije. Tijelo varalica Monarch Dok izrauje se od drveta Abachi. Ono nema standardnu venu tako da nikad ne puca, struktura mu ne upija vodu, a usto iznimno je plovno i tvrdo. Svaka se varalica tijekom proizvodnje raspolovi, te se u unutranjost postavlja armatura. Za razliku od veine klasinih varalica kod kojih su iani nosai udica integrirani tek po koji centimetar u tijelo varalice, kod ovih je varalica armatura cjelovita. Stoga bi, ak i ako bi se varalica u ustima ribe nekim udom raspala, ona ostala zakaena, jer su iani nosai iz jednog dijela. Glas o posjetu metra od varalica brzo se pronio ibenikom, pa su mnogi doli vidjeti to se to zbiva ispred trgovine Pangea. Prezentirajui svoje varalice, Dok je ubrzo shvatio da pred sobom ima publiku koja do sada nije imala prilike vidjeti nita slino, pa ele uti ba sve. Varalice su svakako ostavile snaan dojam, kao i nain na koji su se kretale u moru voene vjetom rukom ovog majstora spinninga, pa je za oekivanje da e broj njegovih poklonika u ibeniku znaajno narasti. B.B.
venu pa nikad ne puca, struktura mu ne upija vodu, a usto iznimno je plovno i tvrdo
Varalice Monarch Dok se od svoga pojavljivanja nalaze u samom vrhu ljestvice kvalitete i lovnosti svih varalica. O njima se govorilo i pisalo po renomiranim europskim ribolovnim asopisima, no na naem moru bilo ih je iznenaujue malo. A i te rijetke u svojim je kolekcijama imala tek nekolicina pasioniranih spinnera koji su ih nabavili negdje u unutranjosti ili su ih dobili od drugih spinnera. To je ilo toliko daleko da je jedan moj prijatelj takvu varalicu dobio od zajednikog prijatelja iz Italije. Zato je u ribolovni krugovima kao grom odjeknula vijest - Monarch Dok dolazi u ibenik! Rije je zapravo o Milanu Marijanu Pocrnji iz Vinkovaca, poznatijem po nadimku Monarch Dok po kojem je nazvao i svoje varalice. Naravno, odmah je proradila prepiska s Dokom i brojnim morskim varaliarima
Tijelo vinkovakih varalica izrauje se od drveta abachi koje nema standardnu
Dravni hidrometeoroloki zavod
Javna ustanova Zatiene prirodne vrijednosti ibensko-kninske upanije
RONILAKI VODI PODMORJEM IBENSKO-KNINSKE UPANIJE
38.
Tmara
KOORDINATE: 433744N 155344E
Na zapadnom rtu Tmare nalazimo betonsku piramidu, od koje se sidri 50 m istono. Ronjenje zapoinje u smjeru juga. Lijep podmorski zid, obrastao utim gorgonijama, zapoinje na 12 i zavrava na 33 m. Prepun je razliitih vrsta riba i rakova, posebno jastoga. Na pjeskovitom dnu, od 33 do 40 m, est je zakonom zatieni pu bava. Osobito je lijep plii dio, od povrine do 6 m dubine, na koji nailazimo pri povratku i koji je idealan za poetnike. Tu se zadravaju velika jata fratara, uata, salpi, a u plitkim usjecima moe se vidjeti i kirnja. Legenda:
STANITA: fotofilne alge, koraligen, detritusno dno (dublje od 33 m). SPECIFINOST LOKALITETA: este velike plove riba. DUBINA: do 40 m. TEINA ZARONA: pogodna za sve ronilake kategorije i one koji ele probati ronjenje. FOTOGRAFIJE: Uate Oblada melanura. Kirnja Epinephelus marginatus.
ibensko-kninska upanija Nacionalni park Znaajni krajobraz Nacionalna ekoloka mrea Ronilaki lokaliteti 1-47 Ronilaki centri
NASTAVAK U IDUEM BROJU - LOKALITET BRAK SMOKVICE

3.4.2013. 11:15
gastronomija
43
ARTIKLI STANDARDNI
U kreiranju jela iz kune improvizacija moe postati pravi recept
Akcija!
4.4. - 10.4.
SUHA LJIVA BEZ KOTICE
24 99
kn/kg
Bataci pivca u vinu i senfu

Ovo nije blagdansko jelo. Finili su mare bali. to je bilo, bilo je. Kako gdje i kako komu. A bakalar i ina roba nisu ba preplavili grad i okolicu svojim mirisima. Vraamo se svakodnevici. Kae mi jedan prijatelj, susjed koji voli kuharstvo, kako je od komada obine piletine, bilo koje pozicije, na ugu uinio uda iako se, vjerujem, u gastronomiji udesa dogaaju samo na jeziku. Opisao je to je uinio sa etiri bataka domae koke, a da ga sve skupa nije dolo ni ezdesetak kuna. Naa suradnica, takoer saznavi za to, pola se poigrati. Uzela je polovicu koke i dva bataka, kae, iz domaega uzgoja, tu blizu, iz nekoga sela. Zamisao je bila napraviti od toga pravi gastro-pikant umak, ne u smislu da ispadne neto prejako i estoko, nego da se stvori mjeavina okusa. Ajde, dobro. Uzela je polovicu od polovice vee koke i sasjekla na komade, ogulivi kou. Bataka bez koe nije kidala, samo ih je noem narezala. Sve je stavila u razblaeni vinski ocat i ostavila sat vremena posoljeno. Ocijedila je i stavila na stranu dok su se u irokoj posudi na mijeanu ulju pirjale ak tri usitnjene vee kapule, s nekoliko enjaka luka, rukohvatom perina, svjeim rumarinom s malo afrana, te sol i zrnati papar. Vode je ulila toliko, da kasnije samo pokrije meso. Kad je sadraj poeo dobivati boju stavila je dvije pune lice pirea od rajice i manju au pasate. Sve se, uz okretanje i mijeanje na laganoj vatri kuhalo jo oko dvadesetak minuta, nakon ega se stvorio srednje gust umak zagasito crvene boje. Tada je ulila au crne, domae plavine, malo kvasine i oko tri liice meda. Bolje meda, nego eera. Neobino je, da i u nas u Dalmaciji eer u kuharstvu zauzima sve vie mjesta. Za konanicu, pripremila je aicu senfa, koji je kiselo-slatkasta okusa. Tim e kasnije na pladnju premazati samo batake, a malo senfa e se sliti i u umak. Jelo je ostavila poklopljeno u lagano zagrijanoj penici. Jo je ostalo nainiti prilog. Odluka je bila: poriluk s riom velikoga zrna i s razmuenim umanjkom. Sve na maslacu, s malo vrhnja za kuhanje i pomijeanim parmezanom. Netko bi rekao: eto nam eko-njemake kuhinje. Ne mora biti. Ako ni za to drugo, ono zato to su svi upotrijebljeni sastojci domai, pa i to u kakvoi igra neku ulogu. I to nije prejako. Naposljetku, to jelo po naputku s dodatnom improvizacijom, pokazalo se pravim receptom. Izvrsno. Ne bi ga se stidio ni neki delikatesni restoran. Samo to bi mu cijena ondje (za dvije osobe) bila trostruka. Na kraju smo slistili i onu plavinu. Imalo je i zato. J. ELAR
29 99
kn/kg
TIROLSKA KOBASICA, OKUSI PROMINE
VRSTI JOGURT 900 G, VINDIJA
IBENANI KUINAVAJU
99 kn/kom
Pilei evapi i nisu tako loi

-Od neobine hrane koju sam imala prilike probati izdvojila bih evape od piletine, koje sam probala u Njemakoj. To vam je ono kad Bavarci preko hrane glume da su Balkanci pa naprave ludost, iako nisu na okus bili uope toliko loi koliko sam moda oekivala kae srednjokolka Dora i priznaje da ne provodi previe vremena u kuhinji zbog nekoliko neuspjelih kulinarskih pokuaja i isto toliko zapaljenih tea. -Ali sam zato jako dobra u spremanju piletine s njokima ili tortelinima, a znam skuvati i patu na pomidore, onu s kozicama, gljivama i slino, tako da se moe rei da nisan kuvarica za bacanje (smijeh). Vie volim slano od slatkog i velika sam ljubiteljica sira, moe biti da sam u prolom ivotu bila mi (smijeh). Omiljeni su mi parmezan i trapist, a od neobinih jela rado bih probala juhu od morskog psa. N.B.
Piletina s tjesteninom ili njokima

Nasickajte pilea prsa, onoliko koliko ete imati gostiju za stolom, i pofrigajte ih, ali ne do kraja. Nakratko sklonite s vatre. Nakon toga stavite kuhati njoke (ili torteline) u posoljenu vodu. Gotovi su kad isplivaju na povrinu. Procijedite. Pilea prsa vratite na vatru i ulijte u njih vrhnje za kuhanje i zainite, najbolje solju, paprom i mukatnim oraiem, a pae i mediteranski miks zaina. Kad se zaini promu s mesom, umijeajte njoke i jo minutu-dvije sve zajedno prokuhajte. Posluite s parmezanom.
1 99
kn/kom
PENINI MIJEANI KRUH GRAHAM 450 G
DJELO KARTICE SE MOGU PREDIGNUTI U UDRUZI UMIROVLJENIKA U IBENIKU, SARAJEVSKA 7, 22000 IBENIK, TEL: 022 214 028
Dora Bumber
srednjokolka
44
banak
BROJ 297
PREDAJA OGLASA SMS - poalji rije MOSL na broj 67454

Na poetku poruke obvezno unesite kljunu rije MOSL, zatim tekst vaeg oglasa koji ne smije prelaziti 135 znakova (bez znakova , , , , ). Na kraju poruke obvezno navedite ime, prezime, adresu prebivalita i OIB. SMS poaljite na broj 67454 (6,20 kn/SMS s PDV-om). Broj telefona za kontakt s oglaivaem je broj mobitela s kojega je poruka poslana, osim ako u oglasu nije naveden drugi broj za kontakt. Za ponavljanje oglasa iz nekog prethodnog izdanja Banka unesite kljunu rije MOSL te ifru oglasa (ifra je broj objavljen u zagradama na kraju svakog malog oglasa). U jednoj poruci moete navesti najvie tri ifre prethodno objavljenih oglasa.
060 559 559 (3,40 kn/min s PDV-om za pozive iz fiksne mree, a 4,20 kn/min s PDV-om za pozive iz mobilne mree)
KOPINAC, stan 49, 75 m2, prizemlje, 1-soban, potrebna adaptacija, etairano vlasnitvo, 28.000 E. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570 i 022 217 651. (1352122) UBIEVAC, stan 20, 54 m2, prizemlje zgrade, 1-soban, kompletno renoviran, 35.000 E. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570 i 022 217 651. (1352121) UBIEVAC, stan 37m2, prizemlje zgrade, 1 soba, balkon 8m2, odmah useljiv. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570 i 022 217 651. (1371310) UBIEVAC, stan 56, 44 m2, 6.kat, 1-soban, juna strana, renoviran, isto vlasnitvo. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570 i 022 217 651. (1262672) UBIEVAC, stan 56, 44m2, 10. kat, 1-soban, balkon, u odlinom stanju, juna strana, u otkupu. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570, 022 217 651. (1373483) UBIEVAC, stan 38 m2, 1-soban, 4. kat, juna strana, potrebna ulaganja, za 48.500 E. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570, 022 217 651. (1369874) BALDEKIN, stan 64m2, 3. kat, 2-soban, renoviran, juna strana, lift, isto vlasnivo. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570 i 022 217 651. (1341314) BALDEKIN, stan 73, 71 m2, 4. kat, 2-soban, renoviran, balkon, drvarnica, isto vlasnitvo. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570 i 022 217 651. (1290367) BALDEKIN, stan 80, 60 m2, 3. kat, 2 sobe, balkon, ureen i useljiv, nova stolarija. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570 i 022 217 651. (1321113) CENTAR, stan 39, 82 m2, 4. kat, 2 sobe, renoviran i useljiv, balkon, klima, pogled na more. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570 i 022 217 651. (1371309) CENTAR, stan 63, 88 m2, 3. kat, dvosoban, ureen, juna strana, otplaen, lift, 83.000 E. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570 i 022 217 651. (1329415) KRVAVICE, stan 61 m2, 7. kat, 2 sobe, balkon, ureen i useljiv, u otkupu. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570, 022 217 651. (1314945) METERIZE, stan 58, 29 m2, 2-soban, 1. kat, ureen i useljiv, balkon, istona strana, 77.000 E. INTERSERVIS NEKRETNINE,, Tel. 022/ 217 570 i 022/ 217 651. (1358485) METERIZE, stan 76, 99 m2, na 5. katu, 2-soban, kompletno ureen i useljiv, dva balkona, 74.000 E. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570, 022 217 651. (1278852) METERIZE, stan 79, 41 m2, 2-soban, 2. kat, veliki ostakljeni balkon, centralno, u otkupu. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570 i 022 217 651. (1308901) NJEGOEV TRG, stan 79m2, 10. kat, 2 sobe, ureen i useljiv, balkon, juna strana, 92.000 E. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570 i 022 217 651. (1347400)
GARSONIJERE I JEDNOSOBNI
ibenik
BUALE, stan 47, 01 m2, 3. kat, 2 sobe, useljiv, balkon, juna strana, 66.500 E. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570 i 022 217 651. (1341313) CENTAR, stan 37, 25 m2, na 2. katu, 1-soban, balkon, juna strana, pogled na more. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570 i 022 217 651. (1254658) DOLAC, stan 34m2, dvoetaan, kompletno renoviran, sunan, pogled na more. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570 i 022 217 651. (1342852) KRI, stan 43, 92 m2, na 5. katu, 1-soban, ureen i useljiv, juna strana, balkon. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570, 022 217 651. (1325301) KRVAVICE, stan 41, 95m2, 3. kat, 1-soban, balkon, ureen i useljiv, u otkupu. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570, 022 217 651. (1373484) METERIZE, stan 34, 20 m2, 2.kat, 1-soban, renoviran, balkon, lift, 54.000 E. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570, 022 217 651. (1303862) METERIZE, stan 42 m2, mansarda 5. kat, 1-soban, balkon, useljiv, 55.000 E. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570, 022 217 651. (1277027) NJEGOEV TRG, stan 45, 60 m2, visoko prizemlje, 1-soban, ureen i useljiv, 56.000 E. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570 i 022 217 651. (1319348) IBENIK, BALDEKIN, ex Skopska, stan 36, 7 m2, jednosoban, otkupljen, prodajem. Tel. 022 213 863, od 14 do 19 sati. (1300420)
DVOSOBNI
ibenik
BALDEKIN stan 49, 11 m2, 1. kat, 2 sobe, balkon, u odlinom stanju, u otkupu. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570 i 022 217 651. (1364591) BALDEKIN, stan 60 m2, 2-soban, 1. kat, ureen i useljiv, balkon, drvarnica, juna strana. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570, 022 217 651. (1282601) BALDEKIN, stan 60, 06m2, 4. kat, 2-soban, balkon, drvarnica, lift, potrebna ulaganja. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570 i 022 217 651. (1368518)
UBIEVAC, stan 54.23m2, 1. kat novogradnje, 2-soban, balkon i dvorite 186m2, garano mjesto. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570 i 022 217 651. (1350439) UBIEVAC, stan 67, 36 m2, 2-soban, 1. kat novogradnje, balkon 13 m2, garaa, namjeten. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570, 022 217 651. (1307271) UBIEVAC, stan 68, 30 m2, 1. kat, 2-soban, dva balkona, odmah useljiv, nova stolarija, u otkupu. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570 i 022 217 651. (1368516) UBIEVAC, stan 81, 79m2, 1. kat, 2 sobe, 2 balkona, poeljna adaptacija, isto vlasnitvo, 1150 E/m2. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570, 022 217 651. (1359951) UBIEVAC, stan 84 m2, 2-soban, u prizemlju, dva balkona, zahtjeva ulaganja, u otkupu. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570 i 022 217 651. (1339733) VARO, stan 61.62m2, 2soban, 4. kat, balkon, useljiv i u otkupu, juna strana. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570 i 022 217 651. (1363066) VIDICI, stan 71, 05 m2, visoko prizemlje, 2 sobe, loa, garano mjesto, novogradnja. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570 i 022 217 651. (1368515)
CENTAR, stan 70, 63m3, 5. kat, 3 sobe, useljiv, balkon s pogledom na more, u otkupu. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570 i 022 217 651. (1344249) IBENIK, trosoban stan 64m2, 2. kat, zgrada koare, loa, drvarnica, 75.000 E. Tel. 022 339 838. (1371181) VIDICI, stan 73.94m2, 1. kat, 3 sobe, balkon, lijepo ureen, juna strana, u otkupu. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570 i 022 217 651. (1350440) VIDICI, stan 83, 50 m2, 3. kat, 3 sobe, ureen i useljiv, balkon, lift, u otkupu. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570, 022 217 651. (1300636)
ALFA
Split
AKO AUTA alfa bilo koji model prodajete povoljno, ja ih kupujem. NAZOVITE S POVJERENJEM, ISPLATA ODMAH. Mob. 091 985 9444, 098 521 856. (720394)
AUDI
Ostala mjesta
NOVI ZAGREB, ulica Kamenarka 22, komforan trosobni stan 108 m2, III kat, dvije kupaonice, dvije loe, centralno etano grijanje. Informacije dostupne na broj 098/955 07 78 . (1364435)
Split
0 - 24 AKO AUDI auta A3, A4, A6, itd .. ispravna, neispravna, karambolirana, NAJBOLJE PLAAM Mob. 091/253-9838. (108154) 0-24 AKO AUDI auta prodajete ja ih kupujem. NAZOVITE S POVJERENJEM, ISPLATA ODMAH. Mob. 091 985 94 44. (809395) 0-24 AKO AUDI auta prodajete ja ih kupujem. NAZOVITE S POVJERENJEM, ISPLATA ODMAH. Mob. 091 985 9444, 098 521 856. (720395) AKO AUTA AUDI prodajete povoljno, ja ih kupujem. NAZOVITE S POVJERENJEM, ISPLATA ODMAH. Mob. 091 985 9444, 098 521 856. (691941)
ibenik
IBENIK, CENTAR, kamena kua s dvoritem , prodajem. Cijena smanjena, na upit. Mob. 098/286-036. (1188892)
TROSOBNI I VEI
BMW
ibenik
4/4/2013
Split
Za oglas koji se ponavlja iz nekog prethodnog izdanja Banka dovoljno je upisati ifru oglasa (ifra je broj objavljen u zagradama na kraju svakog malog oglasa). Na jednom kuponu moete upisati najvie tri razliite ifre.
APARAT ZA FRANCUSKE PALAINKE profesionalni, poluautomatski stroj, izuzetno atraktivan i profitabilan, kvadratna palainka 50x20 cm, spremna za manje od 30 sec. Mob. 098/187-49-49. (770749)
Split
0-24 AKO AUTA BMW prodajete povoljno, ja ih kupujem. NAZOVITE S POVJERENJEM, ISPLATA ODMAH. Mob. 091 985 9444, 098 521 856. (691943) AKO AUTA BMW prodajete povoljno, ja ih kupujem. NAZOVITE S POVJERENJEM, ISPLATA ODMAH. Mob. 091 985 94 44. (809397)
FORD
ibenik
BILICE, CARI, dva graevinska zemljita 720 m2 i 2000 m2, uz alfalt, vl. 1/1, sva infrastruktura, pogled na Prokljan, povoljno. Tel. 022/334-087. (978322)
Split
AKO AUTA FORD fiestu ili neko drugo prodajete, ja ih plaam najbolje. NAZOVITE S POVJERENJEM, ISPLATA ODMAH. Mob. 091 985 94 44. (831643) AKO AUTA FORD prodajete povoljno, NAZOVITE S POVJERENJEM, ISPLATA ODMAH. Mob. 091 985 9444, 098 521 856. (831651)
HONDA
ibenik
U svaki kvadrati upiete po jedno slovo, brojku ili znak. Popunjeni kupon (na svakom kuponu otisnut je datum njegove objave, a vaei je kupon samo onaj s datumom posljednjeg broja ibenskog lista) moete dostaviti potom ili osobno na adresu ibenski list, Petra Grubiia 3, 22000 ibenik, telefaxom na broj: 022/ 330-100
HONDA CIVIC 1.6 16V, 2003. god., 188.000 km, prvi vlasnik, reg. do 7/2013., prodajem. Mob. 098 668 221. (1372516)
HYUNDAI
Split
banak
45
SJEANJE
na voljenu suprugu, majku i baku
SJEANJE
Dana 7. IV. 2013. navrava se dvanaest godina od smrti dragog nam supruga, oca i djeda
IBENIK Samostojea katnica 168m2, tri stambene jedinice, potrebna ulaganja, predivan pogled na more, parcela 204m2. Cijena: 200.000
IBENIK Prizemnica 55m2 stambene povrine, potrebna adaptacija, struja, voda, parcela 207m2, prilaz automobilom u dvorite. Cijena: 55.000
SRIMA Renovirana kamena kua 80m2, dvojni objekt, dva useljiva stana, velike terase s pogledom, garae, 3. red do mora. Cijena: 155.000
ABORI Katnica 210m2 stambene povrine, 8 studio apartmana, mali pogled na more, parcela 230m2, do mora 80m. Cijena: 200.000
NADU KNEI
ro. Samohod 8. 4. 2004. 8. 4. 2013.
ANTE DEKOVI
S ljubavlju i potovanjem uvamo uspomenu na tebe. Supruga Dragica, sin eljko i ki Maja s obiteljima
Zauvijek si u naim mislima i srcima. Volimo te. Suprug Branko, keri Branka i Adrijana s obiteljima
AUTOMOBILE HYUNDAI kupujem. NAZOVITE S POVJERENJEM, ISPLATA ODMAH. Mob. 091 985 9444, 098 521 856. (915035)
0-24 ! AKO AUTA GOLF 3, 4, 5, 6 prodajete ista kupujem NAJBOLJE PLAAM !! Mob. 099 410 60 37, 095 899 63 90. (1133747)
POLJOPRIVREDNI STROJEVI
SJEANJE
S nama ste svaki dan u ljubavi zauvijek
ibenik
!!0-22 !AKO TRAKTORE GOLDONI Tomo Vinkovi prikolice kosilice i slino prodajete iste kupujem ISPLATA ODMAH!!! Mob. 095 899 63 90. (1290389) !0 - 24 AGRIJE, freze dizel prikolice, traktore, kosilice, itd., ispravno i neispravno, otkupljujem, isplata odmah! Mob. 099 410 60 37. (1120640) !0-24 OTKUPLJUJEM FREZE traktore, prikolice, kosilice Tomo Vinkovi i sl., ispravno i neispravno, isplata odmah. Mob. 095 899 63 90. (1120641)
MERCEDES
KARAMBOLIRANA
Split
0-24 AKO AUTA MERCEDES po povoljnoj cijeni kupujem. Moe ispravan, neispravan, neregistriran ili karamboliran. Mob. 091/253 98 38. (851566) 0-24 AKO AUTA mercedes prodajete povoljno, ja ih kupujem. NAZOVITE S POVJERENJEM, ISPLATA ODMAH. Mob. 091 985 9444, 098 521 856. (691936)
Split
AKO AUTA bilo koje marke karambolirana prodajete, NAZOVITE S POVJERENJEM, ISPLATA ODMAH. Mob. 091 985 94 44. (831655)
REZERVNI DIJELOVI
OPEL
ZVONKO MRAK
18. 9. 1919. - 4. 4. 1984.
SLAVKA MARIJA MRAK

20. 2. 1926. 23. 4. 2010.
Split Split
0 - 24 AKO AUTA OPEL astra, corsa, vectra, prodajete povoljno, ja ih kupujem. NAZOVITE S POVJERENJEM, ISPLATA ODMAH. Mob. 091 985 94 44. (809404) 0-24 AKO AUTA opel prodajete povoljno, ja ih kupujem. NAZOVITE S POVJERENJEM, ISPLATA ODMAH. Mob. 091 985 9444, 098 521 856. (691937) MERCEDES 124 300 TD, 90. god., u dijelove, prodajem. Mob. 091/253-98-38. (764883) ZA MERCEDES E 320 96. god., neke dijelove mehanike. Mob. 099/34 75 985. (785954) ZA PEUGEOT 406 97. god., dijelove limarije i mehanike. Mob. 099/347-59-85. (785956) ZA VW T4 1.9 D, 1.9 TD, 2.4 D, 95. god., dijelove prodajem. Mob. 099/347-59-85. (783490)
INTELEKTUALNE USLUGE
Vae najmilije: Gordana, Zvonkica i Kirka
ibenik
DIPL. ING. pomorske nautike daje repeticije iz terestrike, astronomije i brodskog stabiliteta za uenike i studente Pomorskog fakulteta., Mob. 091 762 9762. (1365871) REPETICIJE iz matematike za osnovnu i srednju kolu. Mob. 098 30 87 65. (1364566)
in memoriam
SJEANJA, ZAHVALE I SUUTI PRIMAMO DO SRIJEDE UJUTRO DO 10 SATI.
SJEANJE
na voljenog supruga, oca i djeda
PEUGEOT
Split
0-24 AKO PEUGEOT 106, 206, 307 prodajete povoljno, NAZOVITE S POVJERENJEM, ISPLATA ODMAH. Mob. 091 985 9444, 098 521 856. (831654) AKO PEUGEOT prodajete povoljno, NAZOVITE S POVJERENJEM, ISPLATA ODMAH. Mob. 091 985 94 44. (831653)
DODATNA OPREMA
Split
ALU FELGE 17, 3 kraka, 5 rupa, za mercedes, audi, odlino stanje, 300 E. Mob. 099/34-75-985. (766716)
ZDRAVSTVENE USLUGE
ibenik
MASERKA RADI sportsku, medicinsku i klasinu masau. Mob. 092 121 35 32. (1369897)
ibenik
0-24!AKO AUTA PEUGEOT 106, 206, 207 itd. prodajete iste kupujem javite se dolazak i isplata odmah !! Mob. 099 410 60 37, 095 8996 390. (1133745)
ibenik
OZBILJNA ENA trai posao odravanja i ienja apartmana na ibenskom podruju. Mob. 098 922 57 22. (1372524)
EDOMIR SEKULI
4. 4. 2011. 4. 4. 2013.
Tvoji najmiliji: supruga Marica, ki Biljana, sin Drako, unuke Helena i Sara
ibenik
GROBNICU na groblju Pomialj u Bilicama, prodajem. Mob. 098 445 979. (1372515)
VW GOLF
ibenik
46
sport
Trideseti roendan ibenskih funcuta
Nek se vaa pisma

Iako su pjesmom pratili odrastanje svoga miljenika KK ibenika, 'ibenski funcuti' kao udruga navijaa nastali su na onim famoznim demonstracijama davne 1983. godine, dan nakon to je 'ibenka' ostala bez osvojenog naslova prvaka bive drave, i to politikom odlukom. Teko je ne prisjetiti se tih vremena, jednako kao i puta do dva finala kupa 'Radivoja Koraa' kada je svaki graanin ibenika bio 'oznaen' navijakim rekvizitom 'Funcuta'. Stasali su navijai zajedno sa svojim ljubimcima, a sve vie ih je bilo i uz bazen Solarisa, te na ubievcu gdje je 'ibenik' uvijek kucao na vrata prve lige. 'ibenski funcuti' godinama prate svoje miljenike u svim sportovima, a uvijek su bili tu za 'dati ruku' i hrvatskoj reprezentaciji. Svoju hrabrost dokazali su i 8. sijenja 2005. godine kada je skupina od sedam odvanih samoinicijativno otputovala u Beograd na utakmicu Crvena zvezda-ibenka, zbog kojih se na noge digla cijela srpska andarmerija, a oni su ponosno razvili hrvatsku zastavu, ime su pokazali da spadaju meu 'najlue' navijake skupine. Ovih dana 'Funcuti' slave trideseti roendan, a mi im elimo jo puno roendana i neka se njihova pjesma dugo uje. j..c.
Ovako je sve poelo
Otili su u legendu Mirko Cigi, Ante Ban i Marko Brai Slavlje nakon pobjede nad Bosnom 1983.
sport
47
Odpondedoponde
a jo dugo uje
Odvajik san zna da u bit Funcut

Ma di je metnila, iskursta joj njeznina, ma ensko, ma je l vi znate zata je bog posla ensko na zemlju, a? Da bi on gori ima mira, zato ga mi nemamo nikako, sto puta san joj reka da mi dri na oku onu moju ibensku kapu ta mije pokojni dida ostavija, a ona vajik negdi zaturi jo se inadi s menon. -ta e ti na oku, inako je metne samo kad ie na misu, a to ti ba nije dodijalo, i mekne je kad su neke vane utakmice, zanla bi rei. A sade ie triceti roendan Funcuta, a ja je ne mogu na, a ut e me kad doe iz spize. Evo sad uprav e bit juto tricet godina od oni dana kad je cili grad bija jedno. Ajme kad se sitin oni demontracija ode isprid doma boraca, ili ti doma omladine, ili ti graskog poglavarstva. Bija je oni kiosk od Atlasa, na njemu je stalo okolo pedeset ljudi samo ta nisu propali, a svi su vikali svata. Pa se ondak ilo prid vijenicu di je bija prisidnik opine Dane Sekso na vridni. Ajme ta san se ondak smija, dolo tri iljade ljudi i svi viu: Oemo Seksa, oemo Seksa, a jedan stari ovik sa kaporanon priko ramena koji je sidija kraj katedrale je doda:-I ja bi, sinko, samo neman ime. Eto tako su se rodili Funcuti, za dipet Beogradu, Turpukovskom, a i Sarajevu su se petavale roge. Sian se kad san bija dite, ondak bi na savku moju pizdariju baba mavala podlanon prema meni i vikala: -Vidi ga ta je uinija, pravi vuncut, dau ti ja kad te uvatin. A meni se parilo kako bi ja radija te dipete, da bi to znailo da mi niko ne more nita, i odma san se ponosija ta san vuncut. Poslin kad san naresta posta san Funcut, i znaden zato se tako zovemo ibenski funcuti jerbo sve radimo svima za dipet, i tako e vajik biti. Nismo se bojali nikoga, niti dumanina kad je diga ruku na nas, nije nas falilo ni u gardi ni u puliciji, e nee nas falit niti sade kad budemo palili bengalke ka roendanske sviice, samo jih nee bit tricet, nego trista iljada, jerbo emo toliko mi ivit, zato van svima moji vuncuti i Funcuti elin sritan roendan i da van je berietno, ajte evala van bilo
Funcuti su bili i aa i mater... Zvezda - KK ibenka, 2004.
48
sport
noGomeT novo posrtanje ibenana
Poraeni i postieni
josip aleta car IBENIK
sport@sibenski-list.hr
Naranastima sramote nikada dosta. Momad koja je u nastavak prvenstva ula s otvorenom eljom da bude konkurentna, te da se vrati gdje joj je prema miljenjima mnogih i mjesto, u prvu ligu, svim ljubiteljima nogometa u Kreimirovu gradu 'podarila' je novu pljusku. ibenik-Junak 0:2, pobjeda gosta, nakon koje su svi navijai otili sa samo jednom milju - dobro smo i proli. I zaista ibenani mogu biti zadovoljni ovim porazom, jer da su gostujui igrai bili malo prisebniji nanijeli bi pravu katastrofu domainu, koja se ne bi pamtila niti iz prvoligakih sezona. Ivo upe zajedno sa svojim stoerom odluio je nakon dva uzastopna poraza izvriti nekakve roade u poetnoj postavi, no, pokazalo se to tijekom ovih 90 minuta, sasvim pogrenim. -Mi smo htjeli neto promijeniti i na teren smo poslali one koji su dobro radili tijekom tjedna, istaknuo je upe na press konferenciji nakon utakmice, no oito je da to nije bila dobitna kombinacija. Naranasti su od prvog sueva zviduka bili bezidejni u napadu, pa tako prvi pravi udarac u okvir gostiju biljeimo tek u 44. Minuti. Nakon ubaaja Govia pucao je Tomi glavom, ali je Runje odlino obranio. Gosti su pak do vodstva doli autogolom Tomia nakon ubaaja eljka Malia koji se na najbolji nain 'osvetio' ibenskom klubu, jer je bio permanentna opasnost po vrata nesigurnog Radoevia. Postigli su Sinjani jo jedan gol u prvom dijelu, ali je lopta prije zavrnice akcije prela liniju igralita, a samo pola minute nakon vodeeg pogotka Mali je imao sto postotnu prigodu. U nastavku gosti apsolutno gospodare terenom, a upe vri izmjene koje mu
Od poetka jalovo
ne donose gotovo nita. U isto vrijeme Sinjani pet puta dolaze oi u oi Radoeviu, no na sreu domaina napadai im nisu bili ba raspoloeni. U jednoj od tih brzih akcija Radoevi rui Malia za to dobiva crveni karton, a kako su sve izmjene izvrene na vrata staje Petar Tomi koji na oduevljenje svih brani udarac kapetana Mandaca. Niti to nije pokrenulo ibenane koji su se posve izgubili i dugim loptama kao u vrijeme nekih drugih trenera pokuavali preskakanjem igre stii do vrata Runje. U takvoj igri gosti su jo jednom brzom kontrom stigli pred vrata i to solo izvedbom Duje Tadia te postavili konanih
0:2, na veliku alost ibenske publike koja je i ovaj put ubievac napustila razoarana. Kao to smo ve rekli, od ibenika smo oekivali puno u ovom proljeu. Stigla su pojaanja, povratnici Kartelo i Futar te vratar Radoevi, no kemija je nestala. Ivo upe je odreenim promjenama pokuao prenijeti svoje zamisli na teren, no ini nam se kako je sve polo krivim putem. Veliki dio zasluge snosi i uprava koja jo uvijek uti zaokupljena nekim drugim stvarima, a o procesu pretvorbe neemo troiti rijei. elnitvo se nije odredilo to
nIka stIPanIeV / CrOPIX
Kako je dolo do krize?
eli, pa je na taj nain prepustilo da igra na terenu bude neka vrsta vodilje, ali bez logistike nema niti igre. Stoga se s razlogom pitamo emu dovoenje vratara koji u dva nastupa odie nesigurnou. Zbog ega se mladog reprezentativca Duju aletu-Cara gura na neprirodnu poziciju zadnjeg veznog, dok najbolje ocijenjeni igra prvoga dijela, Grgo ivkovi, sjedi na klupi. Zar nije trebalo javno rei da nemamo viziju povratka, stoga emo se okrenuti afirmaciji svojih igraa. ibenska momad koja je poetkom sezone uz Primorac bila najmlaa, danas vie to nije. Stoga je vrijeme da se odgovorni zamisle i odgovore je li
potrebno dovoditi neafirmirane igrae koji nisu proli nogometnu kolu i koji su pristigli na ubievac iz nierazrednih klubova ili afirmirati vlastite. eljko Mali, jedan od bivih koji se dodue nije afirmirao na ubievcu ali je ostavio dubok trag, predvodio je sve napade gostiju, dok je Marijo Vrdoljak pokazao veliku disciplinu u izvravanju postavljenih zadataka pokazavi da je momadski igra. Ove subote u goste dolazi posustali Solin koji je prepustio vrh prvenstvene ljestvice, i ako se ibenani ne trgnu moemo oekivati jo jedno turobno popodne. ibenik i Solin igraju u 16 sati.
Uvjeti su bili sliniji vaterpolu nego nogometu
ante BaranI
sport
49
inTervju s Povodom ante Tanfara novi tajnik upanijske zajednice sportova
PIE: IVO MIKULIIN
ubievac je ostao bez Otrova. U dalekom, australskom Melbourneu preminuo je Tomislav Friganovi Otrov, nekad standardni brani ibenika. Tunu vijest priopio nam je Ljubo Relja, njegov prijatelj i suigra iz juniorskih dana. Otrov je bio jedan od igraa zlatne generacije ibenika, koja se hrabro suprotstavila velikoj Crvenoj zvezdi na beogradskoj Marakani u etvrtfinalu Kupa marala Tita. ibenani su u prvom poluvremenu vodili sa 2:1, a onda torpedirani ljevicom uvenog Bore Kostia priznali asni poraz(2:4). Jo pamtim sastav: Rani, Friganovi, Marenci, epina, aja, Miljevi, Stoi (Marini), Oronjak, Nadoveza, Aralica i Rora. Otrov je ostao na ubievcu i poslije odlaska Nadoveze, aje i Aralice. Doekao je Ivana Ninia, Jeru Lovria, Branka Bakmaza... Novu nadarenu generaciju ibenskih nogometaa. Tomislav Friganovi je bio tipini ibenski momak, zaljubljen u balun i pismu. A tu je ljubav najee dijelio s Perom Nadovezom, Bokom Joviem, Damirom Marencijem... Kad bi poslije nogometa naveer krenuli u neizbjenu nonu serenadu u pravilu bi im se pridruio Mladen Kundajica, uveni kola i prvi tenor klape ubievac. Najee je zazvonila Sputa se no i, Otrovu posebno dragi stihovi to ne otvara majko, zar za me vatre nema?. Tome je bio jedan od onih ibenskih momaka, koji su i nevieno simpatini, ali i posve na svoju ruku. Jednom je napustio travnjak usred drugoligake utakmice, odjurio na tribine da bi se obraunao s gledateljem koji mu je vrijeao sestru! Imao je razdoblje nevienog peha kao nogometa ili zabio je niz auto-golova na vanim gostovanjima. Kad bi se to dogodilo vikao bi sicite mi nogu, sicite mi ruku!. A kad bi se Cane Miljevi i ostali, zbog toga, od muke nasmijali, Tome bi se na svoj nain pribrao i krenuo u kontru: -ta se smijete, kao da sam ja kriv za gol!? Tomislav Friganovi je bio pojam borbenog i otrog ibenskog brania u doba kad su se protivnici opratali od bodova na ubievcu ve prilikom dolaska vlaka u Perkovi. Gotovo da i nije bilo tako vrueg drugoligakog travnjaka kao to je bio onaj ibenski. U emotivnom spoju nogometaa i navijaa. Ilustracije radi, kad je Friganoviev mladi suigra Grozdan uperba, poslije iskljuenja na kup-utakmici u Solinu, doao dati izjavu Ivi Mriu, disciplinskom sucu Nogometnog saveza Dalmacije, jor Ivo (op.p. nekad sjajan igra Hajduka) ga je preduhitrio rijeima: -Ja vas ne znam, ali ako ste iskljueni igra ibenika, onda ste sigurno Friganovi ili Grgi (op.p. ibenski stoper i otac biveg Hajdukova predsjednika Branka)! Da je Otrov na svoju ruku i osobno sam se uvjerio kad je Bonaca gostovala u Melbourneu. im smo sletjeli, odmah sam nazvao Otrova, a on mi je rekao: -Drago je meni to su doli moji ibenani, ali na koncert neu doi, jer mi se ne svia organizator priredbe! Otrov je, ukratko, bio skica za portret tipinog ibenanina. Beskrajno emotivan i tek neto manje iracionalan!
Sportska zajednica ibensko kninske-upanije dobila je novog tajnika. Nakon odlaska Natka Giljevia u zasluenu mirovinu, Savez je raspisao natjeaj i u konkurenciji jedanaest kandidata za novog tajnika izabrao Antu Tanfaru, ovjeka iz sporta, koji je najdublji trag ostavio u karateu i koarci. estitamo vam na izboru, jeste li oekivali ovakav ishod? -Hvala na estitkama, iskreno vjerovao sam u Izvrni odbor zajednice koji me je prepoznao kao ovjeka iz sporta i od sporta. Sigurno je i ostalih deset kandidata imalo svoje kvalitete, no vjerujem, a to u i dokazati da je IO dobro izabrao.
Vi u sportu svakako niste novi. -Ne da nisam novi, ve trideset i sedam godina aktivno sudjelujem, to kao sporta to kao trener. Trenirao sam karate i nastupao, da bih kasnije preao u koarku gdje sam radio deset godina u mukoj, te jednu godinu u enskoj koarci, i to kao trener za tjelesnu pripremu. Sve to vam treba posluiti kao temelj za ovaj posao u upanijskoj zajednici sportova. Kakve ste ciljeve sebi naznaili? -Sigurno da je ovo neto sasvim drugo, no odreena iskustva sam stekao kao doupan. Gledajte, dosadanji tajnik je imao svoj plan kojega se drao, i mislim da je dobro radio svoj posao. Ja elim poeti s jednim sasvim drugaijim projektom, u kojem e upanijska zajednica sportova biti inicijator implementacije mladih u sport. S kakvim ete konkretnim idejama izii? -Prvenstveno elimo sport pribliiti svima. Ne znam imate li podatak da je Hrvatska etvrta nacija po debljini, to svakako
elimo sport pribliiti svima
nije dobar znak. Radi toga elimo izlascima u javnost, po trgovima promovirati sve sportove i to s klubovima koji djeluju na podruju nae upanije, te time potaknuti mlade da se bave sportom. To planiramo uvijek pred poetak kolske godine i vjerujemo da emo to ostvariti.
U djelovanju svih saveza veliki problem su sredstva. Kako se vi s tim nosite? -Mi, kako sada stvari stoje, raspolaemo s neka dva milijuna kuna godinje, koja rasporeujemo za potrebe klubova koji se sukladno statutu prijave. Mislim da to nije primarni posao zajednice,
Sport ne bi trebao ovisiti o politici
upanijska zajednica sportova i do sada je radila korektno, no bez obzira na to tko god da je doao na mjesto natka Giljevia, sigurno bi u javnost iziao s nekim vlastitim idejama i planovima. Tako i ja imam vlastitu viziju koju kanim ostvariti
iako je vrlo vaan. Stoga planiramo vrlo skoro proi sve klubove u upaniji i pogledati to i kako rade, dre li se onih planova koje su predstavili. Takoer nam je cilj podignuti davanja vrhunskim sportaima i klubovima koji svojim radom i rezultatima zasluuju. Za kraj, vjerujete li kao bivi politiar da sport i politika mogu zajedno? -Pa dobro, kao bivi politiar sada iz ove pozicije mogu biti poprilino realan. Mislim da sport ne bi trebao ovisiti o politici, i vjerujem da e ljudi koji budu vodili grad i upaniju to znati razluiti, iako sport moe biti zabava samo onima koji nisu vezani za njega, ve ga doivljavaju samo kao zabavu.
Kratki ivotopis
Sport u venama
Ante Tanfara roen je 5. listopada 1957. godine, a sportom se bavio od malih nogu. Dugo godina trenirao je karate u kojem je postizao dobre rezultate, no relativno rano je krenuo u trenerske vode. Kao struni prvostupnik kondicijske pripreme sportaa iz karatea prelazi u koarku, gdje ostaje deset godina. U tom razdoblju postaje kondicijski trener mlaih reprezentativnih uzrasta. Ante je imao dosta uspjeha i izvan koarke, naime jo
uvijek se pamti njegov rad sa Marijom Zoricom, s kojim je stigao do naslova viceprvaka Hrvatske u kick boxingu, te rad s Kristijanom Curaviem, kojem je pomogao u pripremi za ruenje svjetskog rekorda u ronjenju pod ledom. etiri godine obnaao je dunost doupana ibensko-kninske upanije kao predsjednik upanijske organizacije HSP-a, nakon ega je napustio politiku, no sport nikada.
nIka stIPanIeV / CrOPIX
UBIEVAC BEZ OTROVA
Idemo dalje s novim idejama

josip aleta car
50
sport
iva povijest ibenskog sporta
Zvonko Vidaak (65) mostarski ibenanin
Kad sam prvi put stiga znao sam da u ovdje i

josip aleta car
ibenik je u svojoj dugogodinjoj povijesti esto znao 'pogoditi' s pojaanjima sa strane, no neki su s vremenom postali pravi ibenani. Jedan od njih svakako je i Zvonko Vidaak, stasiti Mostarac koji je na ubievac stigao u poodmakloj nogometnoj dobi, tonije sa 34 godine, no etiri sezone bio je nezamjenjiv u zadnjoj liniji ibenske momadi. -Stigao sam davne 1982. godine i igrao do 1986. sve utakmice, mislim da sam moda jednu propustio. No kontakti su postojali od davnih vremena. Meni se tada nije ilo, ali sam uvijek matao kako u jednoga dana ivjeti na moru. Sjeam se da me je u to vrijeme zvao Nini-Cia, koji je bio direktor u klubu, a onda sam u izboru deset najboljih sportaa bosanske krajine dobio nagradu sedmodnevnog boravka u Solarisu. Tu sam upoznao Vieslava iklia, koji je bio u hotelu Ivan i odmah smo se sprijateljili, tako da sam dolazio i narednih godina. Sljedei poziv za dolaskom u ibenik nisam odbio i tako sam karijeru zavrio na ubievcu. U Mostaru ste odmah s drutvom krenuli u nogometne vode, no va je stas bio primjereniji koarkau.
-Da, jednom me je trener mostarske Lokomotive, u kojoj je neto kasnije stasao i Draen Dalipagi, zvao da doem na trening koarkaa. Ali cijela moja ekipa iz kvarta je trenirala nogomet, i nita drugo nije dolazilo u obzir. Znali smo mi u koli zaigrati koarku, pa i rukomet, no samo je nogomet bio ljubav. Kada ste pretpostavili da bi ta ljubav mogla postati posao? -Moj otac je esto znao rei da sam ja od prvog dana znao da u postati nogometa. Kada bih ga pitao kasnije po emu je to zakljuivao, on bi rekao kao sam od poetka pokazivao koliko volim nogomet, i koliko mi je stalo do toga. Nije bilo te sile da me sprijei da postanem nogometa, i izgleda da je bio u pravu. Oito je da je cijela ta generacija bila predodreena na uspjeh, zar ne? -Tono, svi mi smo poeli kod Sulejmana Rebca, i zaista se teko sjetiti tko nije postao nogometa. Uz mene tu su bili Mari, Bajevi, Okuka, Vladi i mnogi drugi koji su igrali irem bive drave, te branili boje ondanje reprezentacije. Je li u to vrijeme bilo teko gurati karijeru i kolu? -Iznimno. Naime, osim trenin-
Uz nogomet i na fakultet
ga pod Bijelim brijegom, mi smo igrali i u kvartu, pa je kola pomalo ostajala po strani, tako da je bilo problema u niim razredima. Meutim, kada sam otiao u Borac i bio neto zreliji, nisam elio odustati, tako da sam upisao Ekonomski fakultet u Banja Luci i zavrio viu kolu. Sjeam se da su me drugi sportai, kojih je u to vrijeme u bilo jako puno, koarkai, rukometai, boksai i ostali znali zaustaviti i rei da im profesori govore, kada mogu Zvone i Devad Kreso moete i vi. Kreso i ja smo znali i na pripreme nositi knjige i uiti, i to je bilo dobro do tree godine. Tada me je na matematici sruio jedan profesor koji je bacio i vlastitog sina koji je zbog njega izgubio godinu, tako da sam odustao. Diplomirao sam na vioj koli, to je s obzirom na poetke vie nego dobro. U to ste vrijeme ak dogurali i do reprezentacije. -Dobro, tu se radilo o olimpijskoj reprezentaciji iz koje su se kasnije crpili igrai za A selekciju. Sjeam se kada smo bili u Kini da smo igrali neke utakmice, no, velim, ta selekcija je bila prvenstveno za popunu A vrste. Tu su bili Slavoljub Muslin iz Zvijezde, Drago Ruklja, Antoli, pa na Nikica Cukrov i jo neki crnogorski nogometai. Ja sam za tu selekciju
-Ja sam u ibenik stigao 82 godine, no moram rei kako sam ponosan na injenicu da su me navijai i novinari banjalukog Borca izabrali u najboljih jedanaest u povijesti Borca, kluba koji traje ve osamdeset godina
Zvone s tisuu utakmica

Zvonko Vidaak roen je 27. kolovoza 1948. godine u Mostaru, gdje je u matinom Veleu i zapoeo karijeru. Nogometni put vodio ga je od Bosne i Hercegovine do Austrije i natrag. -U karijeri sam osam puta mijenjao sredinu. Igrao sam u Veleu, Borcu iz apljine, Borcu iz Banja Luke, Wacker Insbrucku, pa sam se vratio u Borac, zatim i u elik. Onda sam Kozari pomogao da doe do prvog mjesta pola sezone i onda stigao u ibenik gdje sam zavrio karijeru. U ibeniku mi je kua, imam dva sina Dragana i Davora, te kako sam ve rekao petero unuadi, to kazuje da sam sretan ovjek.
Prva plaa vea od oeve

-Sigurno jedan detalj koji u uvijek pamtiti, koji ima i svoju aljivu stranu, je moja prva plaa u mostarskom Veleu. Naime, iako sam onda jo bio golobradi mladi, moja prva plaa bila je vea od oeve, iako je on imao oho ho godina radnog staa. Samo je pogledao u onu butu kako smo je tada zvali i zavrtio glavom i dodao, -Evo potenja, da balavac za tranje za loptom ima vie nego ovjek koji godinama radi asno svoj posao. To nikada neu zaboraviti, jer moja obitelj nije ivjela u izobilju. Otac je bio radnik i svi smo ivjeli u jednom malom stanu, to je na neki nain i ubrzalo moj odlazak u drugu sredinu, prisjea se Zvonko.
sport
51
ao u ibenik i ostati
igrao sedam utakmica, no do A vrste je bilo teko doi. U to vrijeme je biva drava imala deset stopera i kojega god stavite u najbolju vrstu, igra na najvioj razini tako da se jednostavno vie nije moglo. Bio je tu Paunovi, Katalinski, Buljan i mnogi drugi, ali eto pamte se i ti dani. Kad ste ve kod tih dana, to vam je najvei uspjeh u karijeri? -Pa moram vam rei da sam openito zadovoljan uinjenim, a kada bih morao birati neke detalje onda svakako tu spada 1975. godina kada sam s Borcem igrao u kupu pobjednika kupova, koji vie ne postoji. Naime, te godine je belgijski Anderlecht bio pobjednik tog natjecanja, a do naslova su stigli i preko Borca. Pamtim to po injenici da im je jedino Borac nanio poraz u cijelom natjecanju. Mi smo pobijedili u Banja Luci sa 1:0, a iskreno je trebalo biti najmanje tri razlike za nas. U uzvratu smo poraeni s 3:1 i ispali. Anderlecht je te godine imao stranu momad sjeam se dvojice nizozemskih reprezentativaca Arie Haana i Roba Rensenbrinka koji su tada nosili igru Belgijanaca, ajmo rei da su te dvije utakmice bile nekakav vrhunac karijere. Kako sada, kad ste ve dugo go-
Zadovoljan sam karijerom
dina izvan terena, provodite dane. Imate li kakvi hobi, teko vas je vidjeti da igrate? -Pa mogu rei da sam nakon zavretka igrake karijere uvijek nekako blizu kluba. Sada sam tu kao tajnik, pomaem koliko mogu, radim nekakve administrativne poslove, skautiram neke mlade igrae i tako. Pravi hobi mi je moja unuad. Imam ih petero, tri unuka i dvije unuke i oni me maksimalno ispunjavaju. Ono to izgleda kao obveza, voditi ih u etnju, u vrti, meni je to gut i u tome uivam. to se tie nogometa, imao sam ozljedu koljena i nekako mi se ne da s ostalim veteranima iza svlaionica, jer igra se na betonu. Da barem jednoga dana doe ta umjetna trava, moda bih ponovno malo zaigrao za svoj gut. U ibeniku ste kui, vue li vas elja za rodnim krajem? -Iskreno mislim da sam ovdje kui, jer ako gledate na bilo koji nain, kulturoloki, mentalitetom ili bilo kako drugo, to je isti narod, s istim shvaanjima na udaljenosti od stotinjak kilometara, tako da nema neki osjeaj da mi neto fali. Ovdje su svi i sve moje, tako da mogu rei da sam zaista kui.
ante BaranI
52
sport
Plivanje Na dravnom prvenstvu briljirala Lucija Jurkovi Peria
Umalo potukla i Sanju Jovanovi!

borislav juras
Nakon to je godinama dominirala hrvatskim plivanjem u mlaim dobnim kategorijama, Lucija Jurkovi Peria se dokazala i u najjaoj, seniorskoj konkurenciji. Ta plivaica ibenika na dravnome je prvenstvu u Rijeci osvojila 13 medalja, etiri u seniorskoj konkurenciji. Iako jo nema 16 godina, ak je zaprijetila i Sanji Jovanovi, prvome imenu hrvatskoga plivanja! -Najbolja njezina utrka se dogodila zadnjega dana prvenstva, na 100 metara slobodno. U nju je ula s prvim vremenom kvalifikacija, boljim ak i od Sanje te eljane Kneevi, najboljih hrvatskih plivaica. Bila je prva na prolazu, na 50 metara, pa je Sanja morala isplivati vrijeme na nivou dravnoga rekorda, da bi u samome finiu dola do pobjede. Uz drugo seniorsko mjesto u toj disciplini, Lucija je postala prvakinja Hrvatske u kategorijama juniorki i mlaih seniorki. Najvanije, isplivanim vremenom od 57.48 sekundi, ostvarila je normu za nastup na juniorskome prvenstvu Europe - iznosi trener Marijan Tepi. S novih 13 medalja iz Rijeke, Lucija je stigla do brojke od ak 62
medalje (31 zlatna) osvojene na 11 dravnih prvenstava, od kadetskog do seniorskog uzrasta, u nepunih est godina! U Turskoj je 2011. godine, kao mlaa juniorka, sudjelovala na europskom olimpijskom festivalu mladih, a lani s juniorskom reprezentacijom na Alpe-Adria igrama u Austriji. Najvei izazov na meunarodnoj sceni je tek pred njom, a to je prvenstvo Europe u poljskome Poznanu, od 10. do 14. srpnja, za
koje je jedina od hrvatskih plivaica isplivala normu! -Luciju 13 osvojenih medalja u Rijeci, od ega osam zlatnih, svrstava meu najuspjenije plivaice prvenstva. etiri seniorske medalje i isplivana norma za Poznan, predstavljaju najvei uspjeh ibenskoga plivanja. Imamo plivaicu s 11. vremenom na europskim rang listama, nikad tako visoko, a postoji mogunost i da ode na svjetsko juniorsko
prvenstvo u Dubai, krajem kolovoza. U etiri discipline, fali joj od 48 do 70 stotinki za normu, koju mora isplivati do 23. srpnja. Sve to i od nas zahtijeva opseniji trenani proces, vie kalorija i vremena - kae Tepi, koji je zadovoljan i nastupima onih koji su ostali u Lucijinoj sjeni -Ukupno 18 medalja iz Rijeke i jo niz osobnih rekorda, uz 41 medalju s regionalnoga prvenstva, plod su vrhunskog tromjesenog
programa priprema, odnosno nastavak ostvarenoga na ekipnom prvenstvu Hrvatske. Prve dravne medalje su uzele Martina everdija i Marta Lekovi. Stipe Bumber i Jerko aleta su ostali stepenicu nie, ali s odlinim rezultatima, pa s ostalima koji su bili u Rijeci, kadetima i jo mlaom Marijom Kardum, imamo dovoljno potencijala za predstojee izazove - zakljuio je trener plivaa ibenika.
sport
53
PLIVANJE Mlai juniori Pikado Pojedinano prvenstvo Hrvatske
Marasovi sa tafetom izborio normu za Utrecht

Poslije napornog natjecanja u Rijeci, dravnoga prvenstva, Petar Kreimir Marasovi iskazao se i u Kranju, gdje je sudjelovao na troboju mlaih juniora Slovenije, Srbije i Hrvatske. lan Mora je plivao u tri pojedinane discipline (50 i 200 metara slobodno te 200 leno) i u tafeti 4x100 slobodno. Na 200 slobodno je osvojio prvo mjesto, a na istoj dionici lenim stilom je bio drugi. tafeta je bila posebna pria -Petar Kreimir i kolege iz reprezentacije su tu utrku plivali u vremenu novoga dravnog rekorda. Za 11 stotinki su popravili stari, koji je trajao 12 godina. Taj rezultat znaio je naoj tafeti i ostvarenje norme za nastup na Europskim olimpijskim igrama mladih, to ove plivae od 14. do 19. srpnja alje u nizozemski Utrecht - izvijestio nas je Rikard Marenzi, predsjednik plivakoga kluba More, pohvalivi kontinuitet i stabilnost Marasovievih rezultata.
ibenani uspjeni u Sesvetama

Hrvatska pikado elita etvrtu se godinu za redom okupila u Sportskom centru Sava sport u zagrebakim Sesvetama gdje je igrano 20. pojedinano prvenstvo Hrvatske. ibenski pikadisti ostvarili su izniman uspjeh ve samim plasmanom na zavrnicu. Jo jedan ibenanin, Kristijan Gaperov, ostvario je plasman na zavrnicu osvojivi kvalifikacijski turnir koji se tog dana odrao u Sesvetama. Da u Sesvetama nisu sluajno, ibenani su pokazali ve prvog dana kada je u disciplini parova Ante Krni sa svojim suigraem iz Splita Filipom Galoviem, osvojio 3. mjesto. U drugoj kategoriji pehare su uzeli Vranjeka i uperba osvojivi 2. i 3. mjesto. Osvajai pehara su prethodni tjedan igrali zavrnicu pojedinanog prvenstva ibensko-kninske upanije gdje su zauzeli prva tri mjesta. Vranjeka je bio prvi, uperba drugi a Krni trei, te su u Sesvetama samo potvrdili svoju kvalitetu. Podsjetimo da su prolu sezonu finale prvenstva Hrvatske u 2. kategoriji igrali Krni i Vranjeka, a pobijedio je Krni. ibenani tako nastavljaju s nizom dobrih igara na prvenstvima Hrvatske te se nadamo da e u budunosti tako i nastaviti jer se kroz upanijsku ligu stalno otkrivaju novi talenti. Tako je na zavrnici prvenstva upanije za igrae 3. kategorije odranog proli tjedan u Vrpolju pobjedu odnio Josip Alvi koji je u finalu svladao iskusnog Gordana Grubia. Tree mjesto je zauzeo mladi igra Jakov Rudan. Raduje injenica da su Alvi i Rudan tek ovu sezonu poeli igrati pikado te je pred njima kao i pred mnogim mladim igraima blistava pikado budunost. k.g.
VATERPOLO Prvenstvo Hrvatske za juniore
Stali nadomak finala

borislav juras
Vaterpolo:
Viktoria ostala smrznuta na -23

ibenanin Nikica Gulin i njegove uenice, igraice zagrebake Mladosti, bili su nemilosrdni prema vaterpolisticama Viktorije. Samo u prvoj etvrtini prvoligakoga dvoboja u Crnici, goe su 11 puta tresle ibensku mreu. Poslije su ipak usporile ritam, pa je dvoboj 9. kola zavrio 24:1 (11:0, 3:1, 4:0, 6:0) u njihovu korist. Rea Pelicari je jedina svladala vratarku Mladosti, dok su od suparnica po triput efikasne bile Dina Lordan, do prole sezone igraica Viktorije, te Petra Buki, kerka legendarnog Perice Bukia. Sastav Viktorije: Mikas, Goreta, Brzi, Karega, Badim, Miki, Pelicari (1), Bari, T. Bujas, L. Bujas, Barii, Marlena Skelin, Erak i Malenica. b.j.
Momci ibenika, iako s tek jednom pobjedom u pet igranih utakmica, bili su nadomak finala vaterpolskoga prvenstva Hrvatske za juniore (uzrast do 18 godina). U prvoj fazi zavrnoga turnira, s(p)retno su se provukli do drugoga mjesta u skupini. Minimalno su izgubili od Mornara (9:8), potom remizirali protiv domaeg Primorjem (13:13), pa, opet minimalno, bili bolji od POK-a (10:9). Na pragu velike pobjede bili su u polufinalu, protiv kasnijeg prvaka, zagrebake Mladosti. Imali su u treoj etvrtini vodstvo 7:4, i tada, kao da su zavrili nastup na turniru u Rijeci! Mladost je do kraja preokrenula i pobijedila 11:8, da bi u dvoboju za tree mjesto Mornar odnio broncu pobjedom 9:4, ali uz napomenu da je ibenik prvi pogodak na utakmici postigao tek sredinom zadnje etvrtine! -Nakon to je nama svirano nekoliko prekraja u napadu, Mladost je kontrama uspjela izjednaiti, poslije i preokrenuti. Ba u toj utakmici, protiv apsolutnih favorita, pokazali smo da vrijedimo moda i vie od etvrtoga
Odbojka:
mjesta, da imamo pojedinaca koji mogu, ekipnom igrom, nadoknaditi odlaske svojih vrnjaka, Gorete i aria. Utakmica za broncu je jedina bila ispod nae razine, tu smo pali u svim segmentima. Unato tome to smo zavrili natjecanje bez medalje, to mi ne kvari dobar dojam koji je momad ostavila u Rijeci - osvrnuo se trener Perica iak, koji je vodio
Protiv kasnijeg prvaka, Mladosti, imali su u treoj etvrtini vodstvo 7:4, i tada, kao da su zavrili nastup na turniru u Rijeci!
juniore na ovom prvenstvu. Na Kantridi su klupsku kapicu nosili: Filip Perkov (6 pogodaka na finalnom turniru), Lovro Ronevi (4), Ivan Peri (2), Josip Petkovi (6), Andrija Bai (8), Petar Kreimir Erak, Dominik Stani, Ante Papak, Domagoj Bulat (3), Luka Nimac (2), Marko Stojanovi (2), Karlo Erak (10) te vratari Marin parada i Marin Juki.
Mlae kadetkinje posljednje u Rovinju

Posljednje, 29. mjesto pripalo je sastavu ibenika na otvorenome prvenstvu Hrvatske u odbojci za mlae kadetkinje (uzrast do 15 godina), to je prireeno u Rovinju. Pod vodstvom trenera Steve Brankovia, ibenske su djevojice est utakmica izgubile, a jedinu pobjedu su ostvarile u dvoboju s vrnjakinjama Katela DC. U Rovinju su igrali i mlai kadeti, ali meu deset prijavljenih sastava, nije bilo djeaka ibenika. b.j.
54
sport
NOGOMET 3. HNL - Zagora neuspjeno protiv Konavljanina
Poraz na krajnjem jugu

krste mujan
krste mujan
Nogometai Zagore nakon slavlja protiv Hrvaca poraeni su se vratili iz udaljenih ilipa s juga Hrvatske. Vrlo daleki put izmorio je momad to je za domaina bila vrlo izgledna prilika pa su s dva gola, po jedan u svakom poluvremenu, doli do vrlo vrijednih bodova. Zagora je bila oslabljena bez svog kljunog igraa obrane Petra imia, koji je pauzirao zbog tri uta kartona, a da nevolja ne bude vea, u posljednjoj minuti poluvremena sudac je prestrogo dodijelio crveni karton Draganu Vukoviu, zbog naputanja igralita bez najave, to je izazvalo buru protesta. Naime, po sucu Jakovu Titliu iz Hrvaca, igra se mora uvijek javiti sucu ako eli izii. Tom suevom odlukom Zagora je bila osuena na poraz. Legendarni stoper Ivica upe, koji je nekoliko sezona nosio majicu Zagore i zagorao ivot trenerima Bjelovara, Karlovca, Osijeka, a zamalo i Dinamovom treneru Branku Ivankoviu, svoje posljednje igrake dane provodi u Mladosti iz Tribunja, lanu NL-a ibenik. Nakon pune tri godine Ivica upe je opet
Tragiar na svom Borovitu
istrao na Borovite, ali u majuci Mladosti koja je u etvrtfinalu igrala protiv Zagore. Opet je upe igrao odlino kao u svojim najboljim danima i bio nepremostiva zapreka napadaima Zagore, te nije dopustio da se ozbiljnije priblie mladom vrataru Roku Babunu. No u 49. minuti jednu laganu loptu ispred svog vratara, upe je nesretno skrenuo izvan domaaja mladog Babuna za vodstvo treeligaa iz Uneia. Tada se upe prebacio u napadaki red i u 74. minuti glavom kao u svojim najboljim danima donio svom novom klubu izjednaenje, koje je ostalo do kraja. No u izvoenju udaraca sa 11 metara Ivica upe je postao opet tragiar, jer je njegov ne tako lo udarac obranio vratar Tomislav Duka to je demoraliziralo i ostalu dvojicu njegovih suigraa, Igora Stegia i imu Perkova koji nisu realizirali kaznene udarce. Tako je Zagora dola do polufinala kupa. Nakon utakmice etvrtfinala upanijskog kupa izmeu Zagore i Mladosti poznati su polufinalisti. DOK je pobjedom protiv SOK-a dobio suparnika u polufinalu, vrlo neugodnu momad Mihovila koja je izbacila iz kupa Rudar iz Siveria, a Zagora e u polufinalu igrati protiv Vodica koje su na iznenaenje izbacili Dinaru iz Knina.
sport
55
ImPressum
PREDSJEDNIK NINOSLAV PAVI
noGomeT upanijska liga
ibenskilist
GODINA L BROJ 2570
Glavni urednik: Zdravko Pili (zdravko.pilic@sibenski-list.hr) Izvrni urednik: Branimir Peria (branimir.perisa@sibenski-list.hr) Redakcija: Davorka Blaevi (davorka.blazevic@slobodnadalmacija.hr) Josip aleta-Car (sport@sibenski-list.hr) Marijan Dambo (marijan.dzambo@slobodnadalmacija.hr) Kreimir Gulin (kresimir.gulin@slobodnadalmacija.hr) Marina Jurkovi (marina.jurkovic@slobodnadalmacija.hr) Marija Lonar (marija.loncar@sibenski-list.hr) Katarina Rudan (katarina.rudan@sibenski-list.hr) Fotoreporteri: Nika Stipaniev (niksa.stipanicev@slobodnadalmacija.hr) Nikolina Vukovi Stipaniev (foto@sibenski-list.hr) Grafika priprema: Grafiki urednik Orsat Lasi (orsat.lasic@sibenski-list.hr) Nino Milin (nino.milin@sibenski-list.hr) Urednica priloga Bora: Nevena Bani (nevena.banic@sibenski-list.hr) Marketing: ani Mokovi (giani.mokovic@sibenski-list.hr) Svjetlana Dovrani (svjetlana.dovranic@slobodnadalmacija.hr) Elida Slavica (marketing@sibenski-list.hr) Mobitel: 091.302.01.06 Adresa: Petra Grubiia 3 22000 ibenik Telefoni: 022/201-269 022/201-270 Faks: 022/330-100 iro raun broj: 2411006-1100004846 Osniva i izdava: ibenski list d.o.o. Direktor: Zoran Krelj Tiskar: Slobodna Dalmacija d.d. Svi tekstovi i fotografije vlasnitvo su ibenskog lista i bez odobrenja redakcije ne smiju se reproducirati! Rukopisi i fotografije se ne vraaju. List izlazi tjedno.
DOK se poigrao s fenjeraem

krste mujan
Igrano je posljednje kolo NL-a prije doigravanja u drugom dijelu ovog iznenaujueg vrlo interesantnog prvenstva klubova nae upanije. Za najvee iznenaenje kola pobrinuli su se mladi igrai Mladosti iz Tribunja koji su pobijedili favorizirane Vodice i tako ih konano izbacili iz utrke za prvo mjesto. Lagan posao nije imala ni Dinara, koja je unato vie izglednih prigoda tekom mukom stigla i prestigla vodstvo uenika trenera Klaudia Vukovia. DOK se poigrao s Rogoznicom i revanirao se za pretrpljeni poraz u Drniu, a SOK iz Skradina golom korpulentnog Gardijana slomio otpor Rudara, koji iz dana u dan napreduje. Vodice Igralite SRC. glEDATEljA: 200. SUDAc: L. Mrela. STrIjElAc: 1:0 I. Stegi (20) NAjBOljI IgrA: Roko Babun (Mladost). Da je lopta okrugla i ptice na grani znaju, pa tako i ova utakmica koja je vie od nogometa. Okraj susjeda donio je potpuno iznenaenje, jer je pobijedila momad koja nije bila favorit. Momci koje vodi Albino Gapi, a u ijem sastavu je iznimni vratar Roko Babun, te igra koji zasluuje respekt, Igor Stegi, te hitri imun Popov, savladali su svog velikog suparnika i izbacili ga iz
utrke za prvaka. Jedini gol postigao je Igor Stegi sredinom prvog poluvremena, a sva nastojanja Vodiana da makar izjednae sprijeio je vratar Roko Babun. Trener Branko Galiatovi, Vodice: -Izgubili smo nezaslueno, jer smo imali vie prigoda od Mladosti, ali to se moe kada je srea potpuno okrenula lea napadaima. Skradin. Igralite SOK-a glEDATEljA 100. SUDAc: Dino Papak. STrIjElAc: 1:0 Gardijan( 30). NAjBOljI IgrA: Darko Gardijan. Skradinjani su uzeli tri boda i tako ostali u utrci za prvaka, premda je sedam bodova u odnosu na Dinaru i est na DOK velika razlika. Gol odluke postigao je Darko Gardijan u 30. minuti kada je pobjegao obrani gostiju i savladao vratara Rudara. Imali su i Siveriani dvije lijepe prilike za pogodak, ali su bili neprecizni, najprije mladi Puncet, a potom pri kraju i Malenica.
SOK - rudar 1:0
Vodice - Mladost 0:1
Drniani su uzvratili Rogoznianima za iznenaujui poraz u prvom dijelu, dok su Vodice porazom od Mladosti ugasli vlastite ambicije za vrh. Ostaje dvoboj Kninjana i Drniana
etiri gola Mladena Bukarice, koji vue DOK prema prvom mjestu. Hrvoje Duji koji vodi klub, u dogovoru s Ivanom Moiem na najboljem je putu da na iznenaenje mnogih odvede klub do kvalifikacija za popunu 3. HNL. Sada se sa posebnim zanimanjem iekuje raspored drugog kruga tj. doigravanja. Trener Tomislav Bonjolo: -Onaj tko ima takvog napadaa kao to je Bukarica moe na svakom igralitu juriati na pobjedu. DOK je zaslueno pobijedio.
Dinara - Mihovil 2:1

STrIjElcI:
DATEljA 100. SUDAc: M.Pavela.
Knin Igralite podno Tvrave. glE-
rogoznica - DOK 2:5

STrIjElcI:
TEljA. 50. SUDAc L. Mrela
Igralite SRC u Vodicama. glEDA0:1 Pono (7), 0:2 M. Bukarica (21), 0:3 M. Bukarica (44), 0:4 M. Bukarica (50), 1:4 Huljev (59), 2:4 Gracin (64), 2:5 M. Bukarica (70). NAjBOljI IgrA: Mladen Bukarica (DOK) Sva previranja u klubu dala su dodatnu injekciju igraima, koji su lako pobijedili Rogoznicu uz
0:1 trkalj (22), 1:1 Ljubi (40), 2:1 Ljubi (65-11m). NAjBOljI IgrA: Matej Ljubi. Tekom mukom igrai Dinare skrili su otpor mladih igraa Mihovila, koji su poveli sredinom prvog poluvremena golom Ante trkalja. Dinara je izjednaila golom Ljubia, nekoliko minuta prije odmora. Do pobjednikog gola Dinara je dola iz opravdano dosuenog kaznenog udarca sa 11 m, a opet je strijelac bio Matej Ljubi. Trener Miroslav ali: -Zasluena pobjeda moje momadi, iako izborena tijesnim rezultatom. Za suparnika mogu izrei samo pregrt komplimenata, jer su dobrom igrom parirali cijelu utakmicu. Poredak nakon 14 kola: Dinara 32, DOK 31, SOK 25, Mladost 22, Vodice 19, Mihovil 14, Rudar 12, Rogoznica 4 boda.
ODBOr DIrektOra
Peter Imberg, Ines Lozi (financije, pravo i logistika), Sanja Mlaak (marketing, prodaja i promocija), Tomislav Wruss (mediji), Saa Milinovi (informatika, tehnologija i razvoj)
PrODaja&marketInG
Tel. 01/6173870; prodaja oglasnog prostora: direktor: Tomislav Dubenik (tomislav_dubenik@eph.hr), prodaja oglasnog prostora dnevnih izdanja: direktorica Branka Petrievi (branka_petricevic@eph.hr), prodaja novina: direktor Ivo Valei (ivo_valecic@eph.hr), pretplata novina: direktor Ivica Joli (ivica_jolic@eph.hr), korporativne i marketinke komunikacije EPH: direktor Sven Semeni (sven_semencic@eph.hr)
Mladost Tribunj
Nogomet
Nevjerojatna je lakoa s kojom su Sinjani kontrolirali utakmicu i ibenani su samo sa sreom i nespretnou gostujuih igraa proli s pristojnim porazom
Funcuti slave 30. roendan
ibenskilist
sport
ibenski funcuti jedna su od najgrlatijih i najborbenijih udruga u Hrvatskoj, bez obzira na to to se ne broje na tisue.
Goran nie pobjede

Doskoranji trener ibenskih nogometaa Goran Tomi, oito se odlino snaao u dalekoj Kini. Nakon to se momadi prikljuio relativno kasno, ve u prva tri kola oraspoloio je vlasnike kluba. Naime, u ta tri kola Goran je sa svojim Beijing Baxima odnio tri pobjede ime je iznenadio sve. Pri odlasku u Kinu reeno mu je kako e s njim prvih nekoliko mjeseci raditi jedan nizozemski trener, no nakon prvih treninga taj je postavljen za Goranova savjetnika. -Jedino mi je ao to nismo malo ranije doli da zajedno radimo na svim pripremama jer momad je bila tjelesno nepripremljena pa smo morali raditi ubrzano. No isto tako moram rei da sam iznimno zadovoljan prijmom i sa svime ovdje, javio je Tomi, koji je u Kini zajedno sa svojim kondicijskim trenerom Tonijem Cinottijem. Inae, klub je prole godine u jednoj looj sezoni promijenio pet trenera, a kako je Tomi poeo, oekivati je da dobije potreban mir i vrijeme da bi mogao pokazati svoje trenerske kvalitete. jc
Oduevili automobilisti
ibenski automobilisti dobro su startali u novu sezonu. Na regionalnom prvenstvu Dalmacije u utrci na kronometar, koja je odrana u Medenoj, postigli su niz dobrih rezultata u svim konkurencijama. AKK Rogoznica zahvaljujui svojim vozaima Josipu Todoroviu, koji je bio prvi u klasi te Stipi Todoroviu, Anti Gracinu i Anti udini, sakupili su najvie bodova i u konkurenciji osam klubova osvojili prvo mjesto u generalnom poretku za prvenstvo Dalmacije. -Sigurno da smo zadovoljni prvim nastupom budui da je ova godina za nas vrlo bitna, a dobro otvaranje sezone daje dodatni motiv za nastavak, istaknuo je Ivica Radi, prvi ovjek kluba. Na istom natjecanju nastupili su i vozai Mihovila iji su vozai Edi Mikulandra i Joso Juriev Mikulin osvojili tree mjesto, no pravo oduevljenje izazvao je nastup Tine Crljen u kartingu. Od ove godine Mihovil ima i karting sekciju Cina racing kart pa se oekuju nastupi na dravnom prvenstvu. Inae Mihovil je na prvenstvu nastupio sa sedam vozaa. Sljedei nastup ibenskih klubova oekuje se ovoga vikenda na utrci na kronometar koja e se voziti u Omiu. jc

Sibenski List, 4. Travnja 2013.

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Sibenski List, 4. Travnja 2013.

Uploaded by

Copyright:

ibenskilist

Od legalizacije nautike ote 1,3 milijarde kuna

NEMA VIE VINJETA I CRNOG ARTERA

etvrtak, 4. travnja 2013. ibenskilist

PIE: ZDRAVKO PILI

Rok za legalizaciju do 1. srpnja RH je dosad bila el

Prva i zadnja investicija

Kako se odvijala legalizacija?

etvrtak, 4. travnja 2013. ibenskilist

milijunska crna flota od hrvatskom zastavom

ldorado za plovila nautiara s nezakonitom dokumentacijom

U umi jarbola na stotine je brodova pod stranim zastavama s nezakonitim dokumentima

Usluga s manom bez odgovora

etvrtak, 4. travnja 2013. ibenskilist

NEODGOVORNI OEVI I INVALIDNI SUSTAV

Nezaposlena majka estogo bezuspjeno se bori za njiho

Neisplata alimentacije, odnosno

Ki i unuke nakon 70 godina saz istinu o sudbini Emma Feenders

Ploica otkrila mjesto pogibije

Uzaludna potraga i ekanje

Unuka e posjetiti mjesto stradanja

etvrtak, 4. travnja 2013. ibenskilist

odinjih blizanki ovu alimentaciju

BLOKADA POREZNE UPRAVE

Zbog 1,7 milijuna kuna duga

Vlasnici uistinu ine sve da osiguraju perspektivu

ETVRTAK, 4. TRAVNJA 2013. ibenskilist

AKCIJA MUP-a i UNDP-a pod nazivom Manje oruja, manje tragedija

Vratite skriveno oruje - ne odlaite ga na otvorenom prostoru!

Ivica Kostani, naelnik PU ibensko-kninske

Vie odbaenog oruja i eksploziva

ETVRTAK, 4. TRAVNJA 2013. ibenskilist

Dva desetljea poslije

Majstor za skidanje aviona danas je bravar i varilac

Ja san svoje napravio

Sretan sa svoje troje djece

Reetali su nas snajperi

ETVRTAK, 4. TRAVNJA 2013. ibenskilist

MARKO DOMGJONI IBENANIN KOJI JE NA ZAGREBAKOM PMF-u DIPLOMIRAO O TEMI PROBLEMATIKE O

Iznimno toksian i kancerogen

Zbrinjavanje otpada zahtjevan posao

Trema uoi tribine o otpadu u TEF-u

ETVRTAK, 4. TRAVNJA 2013. ibenskilist

ETVRTAK, 4. TRAVNJA 2013. ibenskilist

Odbijenice za komunalne projekte

Odbor podrao- Vlada odbila

Prva linija - sve do Oluje

Ministarstvo: isti cinizam!

Juriev Martinev: emu takvo reagiranje?

ETVRTAK, 4. TRAVNJA 2013. ibenskilist

etvrtak, 4. travnja 2013. ibenskilist

Stipe Petrina kao Slavko Lini

Vrati koko ta si pozobala

SDp okrenuo plou

VODI KROZ VODICE

VANI TELEFONSKI BROJEVI I VOZNI RED

etvrtak, 4. travnja 2013. ibenskilist

Dug vrtoglavo raste

Marina Luica opasna ruevina

ETVRTAK, 4. TRAVNJA 2013. ibenskilist

Kazivanja izgubljenog vremena

Rogozniki potari po pisma moraju u Primoten

apava je kako je ko moga

PIE: MARIJA KRNEVI RAK

Smanjenje trokova - 70 tisua kuna godinje

Opskrbni kombi i dalje uredno