Professional Documents
Culture Documents
Velika molekularna masa, koloidna svojstva C, H, O, N, S (P, I, Fe, Cu) NE moe sintetizirati iz vode, CO2 i anorganskog N=ovisan o
biljkama i ivotinjama Aminokiseline (AK) povezane peptidnim vezom: -CO-NH150 AK, u namirnicama najee 20 Naziv: amino skupina (bazni karakter) i kiselinske skupine (kisela svojstva) amfoterni karakter: ponaanje ovisi o pH, karakter pufera (vana klinika karakteristika) Razvoj ljudskog organizma: 8 AK NE moe sintetizirati Poluesencijalne: bitne kod djece (histidin esencijalan za odrasle?)
BJELANEVINE
BJELANEVINE
Uloga bjelanevina: gradivna, fizioloka, energetska Gradivna uloga: Rast i odravanje tkiva=hrana osiguravaju dovoljno AK za sintezu staninih bjelanevina AK hrane za sintezu enzima i hormona=drugi spojevi s duikom AK za sintezu prekursora: Metionin za neproteinski stanini konstituent kolin (kolin je prekursor acetilkolina-prijenosnik) (kolin kljuni u fosfolipidima) Triptofan: za nijacin i serotonin (neuroprijenosnik-kemijski glasnik, sintetizira se u modanom tkivu) Fenilalanin: neesncijalne AK tirozina Energetska uloga: gladovanje i fiziki napor (maraton):
ukloni N-dio AK ostatak u glukozu ili ketone: oko 60% AK u glukozu (glukogene) i dobivanje energije: alanin, glicin, cistin, serin, glutaminska i asparaginska kis. 10-15% energije
BJELANEVINE
uglavnom biljnog podrijetla: itarice, leguminoze Limitirajua AK Balans kombinacijom animalnih i vegetativnih bjelanevina: penino brano siromano lizinom i odmaeno sojino brano bogato lizinom (kruh s 10% sojinog brana: veliku nutritivnu vrijednost i dobre reoloke osobine)
BJELANEVINE
Prema grai bjelanevine: Jednostavne: samo AK i njihove derivate-albumin, inzulin,
sastavni dio jezgre Glikoproteini i mikoproteini: bjelanevinu i CHO (mucin) Fosfoprotein: bjelanevina i radikal s fosforom (kazein mlijeka i vitelin umanjka) Kromoproteini: bjelanevina i pigmentna skupina (hemoglobin) Lipoproteini: bjelanevina i triacilglicerol ili drugi lipid (kolesterol, fosfolipid) Metaloprotein: bjelanevina i metal (Fe-hem, Cu)
BJELANEVINE
Prema ulozi u organizmu i metabolizmu: Strukturne: kolagen-najloiji sastav AK Kontraktivne: miozin u miiu Krvne: albumin (po AK najbolja bjelanevina), fibrinogen, hemoglobin Protutijela: -globulin Hormoni: inzulin, glukagon (u guterainom soku) Enzimi: -amilaza
BJELANEVINE
Probava bjelanevina: Usta: mehaniki eludac: Pepsin iz pepsinogena(HCl): manji peptidi Renin kod djece-mlijeko Dvanaesnik: Guteraa: tripsin, kimotripsin: na polipeptide i dipeptide karboksipeptidaza: na kraj polipeptidnog lanca (gdje su slobodne karboksilne skupine : manji peptidi i slobodne AK) Stjenka tankog crijeva 2 enzima: aminopeptidaza oslobaa po jednu AK (za toliko krati lanac) dipeptidaza: na dipeptid
BJELANEVINE
Apsorpcija AK (u dojenadi i
BJELANEVINE
Radioaktivni izotopi: obiljeene AK u hrani brzo se
inkorporiraju u tjelesne bjelanevine: ove se ponovo razgrauju u AK te resintetiziraju u tkivne bjelanevine Homeostaza: ravnoteno stanje u organizmu: razgradnja (katabolizam), izgradnja (anabolizam), deponiranje i mobilizacija Razlika u tkivima: najee promjene u jetri, guterai, bubrezima i plazmi; manje promjene u miiima i mozgu; najmanje u kolagenu Poluivot ljudskih bjelanevina: 80 dana: u jetri i plazmi 10, u koi i miiima 140 Rast i zarastanje rana ubrzavaju zamjenu bjelanevina N-balans: rezultat cijepanja i resinteze Period rasta: anabolizam vei od katabolizmanova tkiva Gladovanje, bolest, starenje: dominira katabolizam tijelo nestaje=negativan N balans
BJELANEVINE
Tijelo: ravnotea bjelanevina
tkiva i plazme, odnosno bjelanevina hrane Povlaenje jednih bjelanevina da podmire druge bjelanevine Gladovanje: rezervne bjelanevine slue za sintezu bjelanevina tkiva Neke bjelanevine se cijepaju i preformuliraju
BJELANEVINE
BJELANEVINE
BJELANEVINE
Ciklus duika iz AK prema urei:
BJELANEVINE
Dnevne potrebe: 10-15% energije
Ekonomsko blagostanje (odnos biljnih i
ivotinjskih) Ovise o ivotnoj dobi i veliini miine mase (mrave osobe: miina masa nadvisuje masnu-vie bjelanevina nego debele) NE o spolu i aktivnosti Potrebna koliina se odreuje prema N balansu Mukarci: 0,57 g/kg tjelesne mase ene 0, 52 g/kg tjelesne mase Ova koliina ako su bjelanevine iz jaja Nia kakvoa bjelanevina: vie bjelanevina/kg mase Pojaani miini rad: vie bjelanevina: 1,5 g/kg (ali ne vie od 20% energije: 50% biljnih, a 50% ivotinjskih)
BJELANEVINE
1,8
1,6
1,4
1,2
neesencijalne
g/kg t. m.
esencijalne
0,8
0,6
0,4
43%
0,2
36% 19%
0 D M O
BJELANEVINE
Kvaiorkor: kronini
nedostatak bjelanevina (ivotinjskih) Prve godine ivota, siromani krajevi Apatija, gubitak teka, zastoj u rastu, promjene na koi, manje potkonog masnog tkiva Proteinsko-energetska malnutricija (pothranjenost) Razvijene zemlje: prevelik unos bjelanevina Kakvoa bjelanevina: kemijski skor (chemical ili amino acid score): jaje i mlijeko: 100 (=izbalansiran odnos AK)
BJELANEVINE
BJELANEVINE
Limitirajua AK odreuje kemijski skor Najee limitirajue AK: triptofan, lizin i metionin Kombinacija namirnica (bjelanevina): najbolja i najjeftinija
prehrana
BJELANEVINE
Bioloka vrijednost (biological value-BV): % resorbiranog N
koje tijelo zadrava (ne lui urinom): na osnovi N balansadaje podatke o unosu N hranom i izluenog stolicom i mokraom isto iskoritenje bjelanevina (net protein utilization-NPU): produkt BV i stupnja probavljivosti Efektivni odnos bjelanevina (protein efficiency ratio-PER): grami prirasta/g bjelanevina koje eksperimentalna ivotinja pojede za 10 dana; uz hranu bez bjelanevina ivotinja gubi na masi
BJELANEVINE
Lizin
5,5 2,4
Sumporne AK
Treonin
4,0 3,0 4,2 3,7
Triptofan
1,0 1,1 1,4 1,3
CS-lim.AK
100 44 (lizin) 68(S-AK) 83 (S-AK)
3,2
3,5
1,2
88(treonin)
Dojenad
26 46 93 66 42 72 43 17 55
10-12 godina
19 28 44 44 22 22 28 9 25
Odrasli
16 13 19 16 17 19 9 5 13