1. definicija vlasti 2. legitimitet i legalitet vlasti 3. politike instit. koje ine predmet ustavnog prava 4.

sadraj ustavnog prava 5. ustavni obiaj - pravna norma 6. ustavna vladavina 7. shvaanje kako nositelji vlasti mogu vladati smo uz pristanak graana temelji se na? 8. naela prvih ustava 9. tri su temeljne mogunosti uspostave ustavnog poretka. koje? 10. naela diobe vlasti u SAD 13 October at 14:37 Edited Like 2 A grupa: 1. autoritet 2. naini nastanka ustavnog obiaja 3. ustav u materijalnom smislu 4.struktura ustava 5. enoncijacija zakonitosti 6. formalna i materijalna nezakonitost 7. doktrina o samoograniavanju suda 8.ustavna tuba je nedoputena ako: 9. zahtjev za zabranu rada politike stranke moe podnijeti: 10. drutvene skupine i pojedinci kao politiki subjekti jesu :

Enoncijacija zakonitosti predstavlja to to se zakonom razrauju odredbe ustava,a najee inain koritenja ustavom zajamenim slobodama i pravima na temelju izriite ovlastizakonodavcu koje daje ustav.

DEMOKRATSKI USTAV: - lat. ''constitutio'' - u rimskom pravu propisi to su ih donosili vladari. - obiljeja: - najvii i temeljni zakon u dravi - uspostavlja politiki i pravni poredak - politiki i pravni dokument - trai suglasnost svih postupanja i niih akata - nadzakonska pravna snaga - postupak njegova donoenja izraava suverenitet ustavotvorne vlasti

- bit je ograniavanje vlasti i uspostavljanje demokratskog ustavnog poretka

i: RACIONALIZIRANI PARLAMENTARIZAM - Polazna osnovica je bila sauvati, koliko god je mogue, ustavna rjeenja iz 1990. godine, s tim da se ustrojstvo vlasti organizira osim na horizontalnoj diobi, i na vertikalnoj diobi, tako da kljuni nositelji zakonodavne, izvrne i sudbene vlasti meusobno surauju i kontroliraju se. To je ustavni inenjering kojim se prevladava takozvani polupredsjedniki sustav sa sustavom parlamentarne vlade.

tko moe podnijeti zahtjev za zabranu rada politike stranke i na emu se temelji shvaanje kako nositelji vlasti mogu vladati samo uz pristanak graana... 1. je vlada, sabor, predsjednik, puki pravobranitelj, ministarstvo, drz odvjetnik a 2. je prirodna prava i teorija o drutvenog ugovora

1. Legalitet? 2. Normativistika teorija? 3. to sadre zajednike odredbe o slobodama i pravima?

4. Bit ustava (porijeklo imena, ogranienja, itd.)? 5. Vladavina prava ili ustavna vladavina (ne sjeam se tono vie)? 6. Formalna i materijalna nezakonitost? 7. Dioba ustava s obzirom na njegovo uozbiljenje? 1. Autoritet? 2. Konstitucionalizam? 3. Provedba ustavnih normi? 4. Biraki popisi? 5. Nadlenost ustavnog suda RH? 6. Uredbe za izvrenje zakona? 7. Puki pravobranitelj? 8. Revizija ustava RH? 9. Kada Sabor zasjeda izvanredno? 10. Samostalne ovlasti predsjednika RH? : 1. ustav sssr iz 1977 sljedei tradiciju ranijih ustava(1924.1936) ukljuio je u svoje odredbe i (socijalna prava). koja? 2. slobode i prava ovjeka i graanina u hrvatskoj ustavnom ureenju sadre zajednike odredbe o slobodi i pravima .koje? 3.neka se temeljna prava ne mogu ograniiti niti u sluaju neposredne opasnost za opstanak drave.to su: 4.granice koritenja slobode i prava (l.16).ogranienja doputena samo zakonom i to radi? Bikameralizam (dvodomi parlament) je jedan od dva oblika strukture parlamenta (npr.Rusija). Drugi je jednodomi parlament (npr. Srbija). Sluajevi viedomosti sasvim suizuzetni. U teoriji su o prednostima jednog ili drugog oblika voene ozbiljne rasprave, ukojima su korieni argumenti i politike i pravne prirode. U prilog jednodomom parlamentu, kao telu izabranom od graana, navoeno je da jedino on odgovara naelimanarodne suverenosti i demokratije, a da se njegova prednost sastoji i u mogunostiefikasnog odluivanja. Pristalice dvodomog parlamenta isticale su da drugi dom treba daslui boljem i zrelijem razmatranju odluka koje parlament donosi i otklanjanju opasnostiod nepromiljenog i ishitrenog odluivanja u sluaju da parlament ima samo jedan dom. ustav - klasina i pozitivna prava, naela prvih ustava, obiljeja common wealtha(obiajnog prava), ustavna revolucija, ustavnost u novim demokracijama, ustav sfrj iz 1974, sadraj ustavnog prava, materijalni ustav, ustavnost u novim demokracijama, pojam vlasti i zato je vlast bitna Vrste referenduma

S obzirom na njegov pravni karakter postoji nekoliko vrsta referenduma: - konstitutivni, - zakonodavni, - obvezujui, - savjetodavni. Konstitutivni referendumi odluuju o prijedlogu temeljnog pravnog i politikog akta drave Ustava, dajui mogunost graanima da odlue o temeljnom aktu. Na zakonodavnim referendumima graani odluuju o prijedlogu zakona ili iznose svoje prijedlog zakona. Na obvezujuim referendumima odluka koja se donosi je obavezna za tijela dravne ili lokalne vlasti. Savjetodavni referendum obino raspisuju tijela dravne ili lokalne vlasti kako bi se konzulitirali s graanima o stratekom ili osjetljivom pitanju za drutvo i dravu. Odluka donesena na referendumu nije obavezna pa se ova vrsta referenduma vrlo lako moe koristiti kao puko zadovoljenje forme, a izostavljajui svrhu referenduma traenje stava graana i njegovo ozbiljno razmatranje pri donoenju odluka.