Anarhija Rije anarhija dolazi od grkog (anarchia), to znai 'bez vladara' (prefiks anznai 'bez', korijen arch- se prevodi

i kao 'vlada ili vlast'). Anarhija je oblik drutva u kojem bi se nastojalo ponititi svaki oblik nametnutog autoriteta; anarhisti vjeruju u ovjekovu prirodnu sposobnost autokontrole u drutvu. Postojanje drutvenih pravila i ugovora nije a priori iskljueno u anarhiji, bitno je samo da je ta pravila i te ugovore slobodno odredila i prihvatila zajednica koje se ona i tiu i da nisu nametnuta odozgo, kao to se dogaa tamo gdje jedni ljudi imaju veu mo od drugih. Mada je u ljudskoj povijesti bilo brojnih ostvarenja drutava i organizacija baziranih na anarhinim principima, Parika komuna iz 1871. je bila vjerojatno prvi pokuaj anarhine drutvene organizacije koji je globalno odjeknuo; kao to je komentirao Mihail Bakunjin, jedan od velikih povijesnih mislilaca anarhije. Jo je konkretnih i opirnih ostvarenja anarhinih principa u drutvu bilo i u vrijeme graanskog rata u panjolskoj, za vrijeme kojeg su radnici, esto kao lanovi anarhosindikalistikih organizacija kao to je CNT u Kataloniji i Aragonu, dokazali djelotvornost samouprave javnog prijevoza i proizvodnih poduzea - industrijskih, kao i poljopriverednih: preko horizontalnih skuptina su bile ostvarene kolektivizacije zemlje zaplijenjene od veleposjednika i u nekim sluajevima je ak bilo ukinuto i privatno vlasnitvo; sve je to, meutim, bilo nasilno prekinuto zbog ratnog poraza, naime osim to su se borili protiv nacionalista i faista pod vodstvom Franciska Franca (koji su imali i podrku faistike Italije i nacistike Njemake), anarhisti su se morali uvati i Komunistike partije, koja je imala podrku od Staljina s izriitom zabranom naoruanja anarhista i s naredbom da se sabotiraju postignua anarhinih organizacija i pojedinaca. Bilo je, meutim vrlo bitno i iskustvo Makhnoviine, tj. pobunjenike Ukrajine pod vodstvom seljakog generala Nestora Ivanovia Makhna i Kronstadtskog otpora u Rusiji. Oba ova otpora su bila slomljena i izbrisana od strane boljevika i njihove Crvene armije kojom je zapovijedao general Lav Trocki. Rije anarhija je esto krivo koritena kao pojam kaosa i nereda, dok istovremeno anarhina misao uiva velik broj tovatelja, kao to je Noam Chomsky - poznati predstavnik MIT-a. Temeljni princip anarhine misli se temelji na idealu krajnje slobode koja sprijeava svaki oblik vladavine ("Sve stranke bez iznimke, u mjeri u kojoj namjeravaju osvojiti vlast, su razni oblici apsolutizma.", "Vladavina ovjeka nad ovjekom je ropstvo.", "Tko god me uhvati da bi zavladao mnome je uzurpator i tiranin: ja ga proglaavam svojim neprijateljem." - Pierre-Joseph Proudhon) Sadraj [sakrij] 1 Ideja anarhije 2 Posjed i sredstva 3 Sukob i nagodba

4 Konkretne osobe nasuprot apsolutnih institucija 5 Organizacija i vlast 6 Dogovor, a ne samo pristanak 7 Propaganda djelom, teroriziranje vladara 8 Vezani pojmovi [uredi] Ideja anarhije Anarhija je skup antiautoritarnih odnosa meu pojedincima i zajednicama. Anarhija je takoer i istraivanje i eksperimentiranje horizontalne drutvene organizacije koja se u potpunosti suprotstavlja i istovremeno nudi konkretnu alternativu aktualnom sustavu moi kojeg anarhisti smatraju dravnim, autoritarnim, hijerarhijskim, kapitalistikim, vojnim. Anarhino drutvo je bazirano na slobodnom dogovoru, na solidarnosti, na slobodnim udruenjima, na federacijama, na potivanju pojedinca koji ne eli sudjelovati u svemu tome, drei se principa prema kojem odluke vrijede samo za one koji na njih pristaju. Jedno se anarhino drutvo, dakle odrie zakona, naredbi, nameta, principa temeljenih na volji veine, predstavnitava, diskriminacija, kazni, ratova kao metode rijeavanja sporova, ostvarivajui voenje i nadilaenje konflikata pomou zajednikih skuptina ili osobnim rijeavanjem nesporazuma i nagodbama meu izravnim interesentima. [uredi] Posjed i sredstva Posjed se uzima kao mogunost koritenja stvari na dobrobit sviju, a ne kao mogunost da se ostalima te stvari uskrate. Anarhino drutvo tei ostvarivanju principa "od svakoga prema mogunostima, svakome prema potrebi." Vodei rauna o sredstvima kojima se raspolae ta se reenica moe itati i kao: "Od svakoga prema sposobnostima i namjerama, svakome prema opim mogunostima." [uredi] Sukob i nagodba Vjerojatno niti u anarhiji ne e biti iskljuivo mirnih situacija, realno je oekivati da e i dalje biti sukoba meu ljudima, ali ta e meusobna suprotstavljanja biti kvalitativno drugaija od onih aktualnih. U anarhinom drutvu pravda ne moe biti povlastica jedne institucije, ona se nalazi u pronalaenju nagodbe, ope ili pojedinane, kolektivne ili individualne, meu osobama. Nesuglasnost i konflikt se smataju normalnima i ljudskima; anarhino je potruditi se dogovoriti. [uredi]

Konkretne osobe nasuprot apsolutnih institucija Ideja anarhinog drutva nas, dakle potie na razmiljanje o samoj ljudskoj drutvenosti, tj. o odnosima meu osobama, pa tako pokazuje koliko je izvjetaena razlika izmeu osobe i drutva. Anarhino drutvo se temelji na konkretnoj osobi i na njezinoj sposobnosti da stvara drutvene oblike; izbjegava se svako utvrivanje kroz proces odvajanja apsolutnih moralnih vrijednosti i stvaranja struktura kojima su one svrha, ak i na tetu osoba. Prema anarhinoj misli potrebe za mirom, pravdom i blagostanjem ne mogu opravdati javne strukture moi kao to su drava i vojska. Osobnije gledano, preispituju se ak i uvrijeeni pojomvi obitelji, kole i posla. Pojam onoga to je dobro i poeljno moe biti subjektivan, mnogolik, promijenjiv i ne moe ga se smatrati nadljudskim, kao niti oblikom prisile. Drutvo koje ele anarhisti odbacuje pravljenje mitova od ljudskih vrijednosti i smatranje istih superiornima konkretnim mukarcima i enama. [uredi] Organizacija i vlast U anarhinom se drutvu jasno razlikuje organizacija od vlasti, autoriteta i hijerarhije. Poevi od injenice da vlast, autoritet i hijerarhija daju samo prividnu slobodu i pravdu poto se temelje upravo na suprotnom od slobode i suprotnom od pravde, u anarhinom drutvu se prati "Arijanina nit" antiautoritarizma prema organizaciji ivota u zajednici koja bi omoguila uvijek bolje ostvarivanje individualnih i kolektivnih potencijala. [uredi] Dogovor, a ne samo pristanak Anarhino drutvo stoga nije drutvo iznuenog ili proizvedenog pristanka, nego drutvo koje se stalno obnavlja dogovorom. Prema anarhinoj misli samo sloboda raa slobodu i samo pravda raa pravdu i samo nasilje raa nasilje. [uredi] Propaganda djelom, teroriziranje vladara Neke su anarhine grupe i pojedinci u prolosti bili sudionici raznih nasilnih manifestacija, ak i atentata. Jedan od najpoznatijih povijesnih primjera je ubojstvo Umberta I. Savojskog koje je poinio anarhist Gaetano Bresci izjavivi da je to uinio kako bi osvetio tisue nevinih mrtvih koje je masakrirala kraljevska vojska u Milanu koju godinu prije toga. Taj nain djelovanja se zove "propaganda djelom" i bio je relativno popularan na prelazu iz 19. u 20. stoljee. Kasnije je meunarodni slobodarski pokret odbacio tu metodu smatrajui je vie tetnom nego korisnom pa se propaganda djelom vie ne prakticira ve skoro sto godina.

No, ipak treba naglasiti i to da se esto dogaalo (i dogaa se) da se anarhiste nepravedno osuuje za takva djela, kao to je bio sluaj sa Saccom i Vanzettijem, osuenima na smrt u SAD-u 1920-ih godina, a slino je zavrio i Giuseppe Pinelli u Italiji 1969. pa i Mumia Abu Jamal, takoer u SAD-u, koji na neodreno vrijeme sjedi u zatvoru i eka izvrenje smrtne kazne jo od 1982. U svakom sluaju, potpuno je krivo zbog razdoblja propagande djelom rei da anarhisti jesu ili da su bili nasilnici i teroristi - rijetki su bili oni koji su se odluivali na jedan takav in i to su redovito inili iz oaja i uvijek su pazili da ne nastradaju nevini ljudi, trebali su nastradi samo toliko im mrski vladari, htjeli su tako pokazati narodu da oni nisu nedodirljivi.