Ljiljana Milija, Radek Peri

WINDOWS 7

PRO-MIL d.o.o. Varadin 2010.

impresum

Naziv: Autori: Naklada:

Windows 7 Ljiljana Milija, Radek Peri PRO-MIL d.o.o. za nakladu, informatiku i edukaciju, Ruera Bokovia 20, 42000 Varadin tel. 042/203-981, 042/233-971 fax: 042/203-991 web: www.pro-mil.hr e-mail: info@pro-mil.hr Nenad Milija PRO-MIL d.o.o. Nenad Milija PRO-MIL d.o.o. 978-953-7156-31-2

Glavni urednik: Lektura & Korektura: Naslovnica: ISBN: Priprema za tisak:

(C) PRO-MIL d.o.o. Sva prava pridrana. Nije dozvoljeno kopirati ili reproducirati ni jedan dio knjige u bilo kojem obliku bez prethodne pismene dozvole nakladnika. Sve o emu je pisano u knjizi uspjeno je primijenjeno na raunalima i pisano je u dobroj vjeri stoga se izdava odrie svake odgovornosti za eventualnu tetu proizalu koritenjem opisanog iz knjige. Microsoft, Microsoft Windows 7 zatitni su znaci u vlasnitvu Microsoft Corporation. Pojmovi za koje se zna da su zatitni znakovi napisani su velikim poetnim slovom.

Uvod
Microsoft Windows 7 naziv je operacijskog sustava koji e se nai u veini PC raunala diljem svijeta. Microsoft je izdao nekoliko inaica koje se razlikuju po svojoj namjeni (kuna ili poslovna svrha), cijeni i opremljenosti. PC raunala namijenjena koritenju u poslovne svrhe bit e najee opremljena Professional ili Enterprise, a kuna Home, Home Premium ili Ultimate inaicom. Ve na prvi pogled Windows 7 krasi novo, jo dopadljivije korisniko suelje koje e uvelike olakati rad na raunalu. Ono to nije vidljivo na prvi pogled, a emu je posveena velika panja, jest sigurnost sustava i njegova pouzdanost. Windows 7 usmjeren je na korisnika i njegovo koritenje ne bi trebalo predstavljati problem niti korisnicima koji nemaju velika znanja o koritenju raunala. Ipak, smatramo da je potreban prirunik kojim e biti objanjene osnove koritenja raunala i novine iz Windows 7 operacijskog sustava. U procesu stvaranja prirunika svaki autor neminovno postavlja si pitanje kome e namijeniti svoje djelo. Knjigu smo prilagodili korisniku koji raunalo upotrebljava kao orue za svoj rad bilo kod kue ili u uredu i kao kuni centar za zabavu, informiranje i edukaciju. Stoga smo tekst liili suvinog tehnikog detaljiziranja (osim nunog za razumijevanje opisanih stvari) i beskonanih opisivanja i ograniili se na svakodnevno koritenje raunala i situacije u kojima se korisnik moe pronai. Gdje smo smatrali da je potrebno, iznesenu materiju dodatno smo potkrijepili primjerima. Dakle, knjiga e biti vrlo zanimljiva kako potpunim poetnicima, tako i poneto iskusnijima koji su svladali osnove, ali nisu usudili se dublje zagrepsti ispod povrine. Windows 7 u najveoj mjeri lokaliziran je za hrvatsko trite. U knjizi smo opisali hrvatsku inaicu, a kako ne bismo stvarali dodatnu pomutnju, koristili smo terminologiju iz samog operacijskog sustava. Unato lokalizaciji mnogo korisnika i dalje koristi englesku inaicu pa prilikom prvog spominjanja naredbi uz hrvatski naziv kurzivom u zagradi pisali smo i engleske nazive naredbi. Kao svojevrsni dodatak osnovama o koritenju Windowsa 7, napravili smo opis pomonih alata koji dolaze uz sustav, koritenje popularnih mogunosti interneta te kratak pregled multimedijskih mogunosti i mogunosti koritenja PC raunla kao igrae platforme. Nadamo se da smo u svom naumu uspjeli ostvariti vaa oekivanja. elimo Vam mnogo uspjeha u radu s Windows 7 operacijskim sustavom.

Autori

Sadraj
OSNOVE O KORITENJU RAUNALA Windows 7 openite informacije 12 13 14 15 15 16 18 21 22 25 30 30 33 Nadogradnja nekog od ranije izdanih operacijskih sustava Windows Novosti u odnosu na ranije inaice Mi

Upotreba mia i tipkovnice Tipkovnica

Aktiviranje naredbi pomou tipkovnice Prikupljanje informacija Instaliranje

Instalacija operacijskog sustava

Poetak rada

Prijava na Windows 7

Odjava korisnika i gaenje raunala

SUELJE Openito o suelju Izbornik Start 38 39 41 43 44 44 46 47 48 50 51 55 57 59 61 64

Prilagodba izbornika Start Pretraivanje mapa i datoteka Gumbi na programskoj traci Prilagodba programske trake

Programska traka i alatne trake

Premjetanje i promjena veliine programske trake

Dodavanje, premjetanje i promjena veliine alatnih traka Prilagodba radne povrine - personalizacija suelja uvar zaslona Podeavanje boje prozora (sheme boja) Podeavanje razluivosti zaslona i broja boja

Radna povrina Desktop

Odabir zvune sheme i podeavanje glasnoe zvuka

Programii radne povrine - Windows gadgets

Dodavanje i uklanjanje programia na radnu povrinu Prilagodba programia

64 65 67 67 68 70 71 72 73 74 74 79 84

Rad s ikonama radne povrine

Vrste ikona i koritenje ikona za otvaranje datoteka, mapa, programa Kreiranje ikona preaca na radnoj povrini Kreiranje ikone preaca pomou izbornika Start Oznaavanje (selektiranje) ikona Promjena imena i brisanje ikona Izgled prozora programa Rad s prozorima

Premjetanje i slaganje (rasporeivanje) ikona na radnoj povrini

Pokretanje programa i izgled prozora

Premjetanje meu prozorima

DATOTEKE I MAPE Datoteke i mape Windows Explorer 88 89 92 93 94 96 98 99 101 103 104 104 106 109 109 110 111 116

Organizacija mapa i datoteka

Mapa raunalo - popis diskova i memorijskih jedinica Putanja do mape ili datoteke Tipovi (vrste) datoteka i mapa

Razliiti prikazi kod pregledavanja mapa i datoteka Pregled informacija o datoteci i mapi Sigurnosne kopije datoteka Kreiranje mapa Kreiranje datoteka

Poznavanje jedinica za mjerenje veliine datoteka i mapa

Kreiranje mapa i datoteka

Rad s datotekama i mapama

Oznaavanje datoteka i mapa Promjena statusa datoteke

Premjetanje i kopiranje datoteka i mapa (izmeu mapa i ureaja za pohranu) Promjena imena datotekama i mapama

Sortiranje datoteka po imenu, veliini, tipu i datumu kreiranja Brisanje datoteka i mapa Ko za smee (Recycle Bin)

116 118 120 122 127 133

Snimanje datoteka na CD ili DVD Komprimiranje datoteka (zip)

Traenje (pretraivanje) datoteka i mapa

UPRAVLJAKA PLOA I ALATI SUSTAVA Openito o upravljakoj ploi Navigacija upravljakom ploom Akcijski centar (Action center) Sustav 140 142 143 146 161 165 173 178 182 189 189 191 192 203 207 208 211 212 213 216 217 220 224 225 226 233

Sustav i sigurnost (System and Security)

Vatrozid za Windows (Windows Firewall) Windows update

Mogunosti upravljanja energijom (Power Options) Sigurnosno kopiranje i vraanje (Backup and Restore) BitLocker ifriranje pogona

Administrativni alati (Administritive tools) Korisniki rauni (User Accounts) Roditeljski nadzor (Parental Controls) Windows CardSpace Upravitelj vjerodajnica

Korisniki rauni i obiteljska sigurnost (User Accounts and Family Safety)

Sat, jezik i regija (Clock, Language, and Region) Datum i vrijeme (Date and Time) Regija i jezik (Region and Language)

Programi (Programs)

Programi i znaajke (Programs and Features) Zadani programi (Default Programs)

Izgled i personalizacija (Appearance and Personalization) Hardver i zvuk (Hardware and Sound) Zvuk (Sound) Ureaji i pisai (Devices and Printers)

Centar za mobilnost sustava (Mobility Center)

237 238 239 241 248 252 256 256

Mrea i internet (Network and Internet) Postavljanje nove veze ili mree

Centar za mree i zajedniko koritenje (Network and Sharing Center) Dijeljenje datoteka i mapa, Osnovna grupa (Homegroup) Internetske mogunosti (Internet options)

Olakani pristup (Ease of Access)

Centar za olakani pristup (Ease of Access Center)

POMAGALA Bojanje 262 262 263 269 272 272 275 276 277 283 287 288 291 291 292 294 295 296 297 Rad s bojama Alati i oblici Rad sa slikom

WordPad

Opis prozora i alata

Unos teksta i spremanje dokumenta Premjetanje i kopiranje teksta Ureivanje teksta Postavljanje stranice Ispis dokumenta Alat za izrezivanje Blok za pisanje Kalkulator Ljepljive biljeke Snima zvuka

Umetanje slika, crtea, datuma i objekata

Ostala Pomagala

Ploa za unos matematikih izraza

WWW i E-POTA Rad na internetu 302 302 302 313 Pregledavanje web stranica e-pota

Microsoft Windows Internet Explorer

MULTIMEDIJA I IGRE Multimedija i igre 326 327 334 336 337 338 338 339 341 Windows Media Player Windows Media Center Paukov pasijans FreeCell Minolovac Purble Place

Igre koje dolaze s Windows 7

PC raunalo kao igraa platforma

Osnove o koritenju raunala

Windows 7 - openite informacije Upotreba mia i tipkovnice Instalacija operacijskog sustava Poetak rada

Windows 7 openite informacije

Da raunalo ne bi bilo tek hrpa vie ili manje uredno posloenog metala i plastike u vidu matine ploe, razliitih kartica i perifernih ureaja (hardver), potrebni su razliiti programi (softver) kako bi ono postalo orue za na rad, sredstvo uz pomo kojeg se informiramo ili pak igraka uz koju troimo (slobodno) vrijeme. Razliiti aplikacijski programi (npr. internet preglednik, program za obradu teksta, raunalna igra i sl.) da bi se uredno izvravali, trae odreeni hardver i operacijski sustav u kojem e se izvoditi. Operacijski sustav takoer je program, ali na hijerarhijskoj ljestvici nalazi se iznad aplikacijskih programa, a njegova zadaa je, pojednostavljeno reeno, objediniti raunlane komponente (sav hardver) i stvoriti uvjete u kojima e se izvoditi aplikacijski programi. Kad u knjizi govorimo o raunalu, uvijek imamo na umu PC raunalo (osobno raunalo, Personal Computer), a operacijski sustav u kojem e se programi izvoditi je Microsoft Windows 7. To naravno ne znai da ne postoje raunala koja se ne smatraju PC raunalima, niti drugi operacijski sustavi, ali prema razliitim statitistikama na PC raunalima u oko 90% sluajeva koristi se neki od Microsoft Windows operacijskih sustava. Ova knjiga obrauje rad na PC raunalu s aktualnom inaicom Microsoft Windows operacijskog sustava koja se naziva jednostavno Windows 7. Preporueni hardverski zahtjevi PC raunala za instalaciju Windowsa 7 su procesor takta 1 GHz, 1 GB sistemske memorije, 40 GB prostora na disku (oko 15 GB zauzimat e Windows 7), grafika kartica koja podrava DirectX 9. Pojedine znaajke sustava mogu zahtjevati dodatni hardver kako bi se mogle koristiti (npr. BitLocker sustav ifriranja mora podravati matina ploa raunala; za gledanje TV programa potrebna je TV kartica i sl.). Za to ugodniji rad, bri procesor i vea koliina sistemske memorije, poeljni su. Windows 7 za PC raunala dolazi u nekoliko razliitih inaica koje se razlikuju prema mogunostima, namjeni i naravno cijeni. U grubo, Windows 7 najee dolazi kao: 1. Windows Home Premium inaica koja e se najeee nai na raunalima u naim domovima. Ta je inaica jeftinija od nie navedenih, a nudi sve to e prosjenom korisniku zatrebati kod kue. 2. Windows Professional sadri sve mogunosti koje sadri inaica Home Premium, ali nudi neke dodatne mogunosti koje e do izraaja doi uglavnom u poslovnom svijetu (koritenje Windows XP naina rada, pridruivanje domeni, sigurnosno kopiranje i vraanje podataka s kune ili poslovne mree). 3. Windows Ultimate najskuplja je inaica, sadri sve mogunosti kao i inaice Home Premium i Professional, ali uz to nudi izbor i promjenu nekog od 35 dostupnih jezika sustava te neke vrlo napredne mogunosti zatite podataka od gubitka ili krae. Iduih nekoliko redaka namijenjeno je korisnicima koji planiraju kupiti novo raunalo, odnosno kupiti operacijski sustav Windows 7 zasebno. Svaka od ovih inaica moe doi u 32-bitnom ili 64-bitnom izdanju. Ako koristite raunalo koje ima procesor koji podrava 32-bitne i 64-bitne instrukcije, Microsoft preporua da se koristi 64-bitno izdanje osim ako nemate specifine potrebe koristiti 32-bitno izdanje (primjerice jer koristite hardver za kojeg nisu izdani upravljaki programi za 64-bitni operacijski sustav). 32-bitno izdanje radit e na svim PC rau-

PRO-MIL

nalima koja zadovoljavaju minimalne hardverske zahtjeve za pokretanje ovog operacijskog sustava. Kako postoji vrlo razliiti hardver, mi neemo davati preporuke, ali sugeriramo da se posavjetujete s ovlatenim prodavateljem koje izdanje uzeti. Ovdje bismo svakako htjeli skrenuti pozornost korisnika na jo nekoliko stvari na koje valjda obratiti panju prilikom nabavke novog raunala s predinstaliranim operacijskim sustavom, odnosno prilikom kupovine operacijskog sustava zasebno. Ako kupujete raunalo s ve predinstaliranim operacijskim sustavom, licencija (licenca, licence) za koritenje operacijskog sustava vezana je uz to raunalo to znai da ukoliko zamijenite u budunosti takvo raunalo nekim novim, ne moete prema licencijskom sporazumu koristiti istu licenciju na drugom raunalu, ak ako ste prvo raunalo potpuno prestali koristiti. Windows 7 koji je kupljen uz novo raunalo (OEM) jeftiniji je od izdanja "u kutiji" (retail), ali izdanje u kutiji je prenosivo pa imate mogunost prenijeti Windows 7 i na neko novo raunalo koje ete u budunosti nabavati (dakako, ne smijete prema licencijskom sporazumu koristiti istu dozvolu na na dva ili vie raunala). Ukoliko se ukae potreba, naknadno je mogue prijei iz nie inaice na viu, naravno uz nadoplatu, koritenjem aplikacije Windows Anytime Upgrade (WAU). Nadalje, imajte na umu kupujete li lokaliziranu inaicu ili originalnu englesku inaicu jer naknadna promjena jezika lokalizacije operacijskog sustava mogua je jedino u Ultimate inaici.

Nadogradnja nekog od ranije izdanih operacijskih sustava Windows

Prednost nadogradnje je zadravanje trenutnih postavki i instaliranih aplikacijskih programa. Ako ve imate raunalo s instaliranom nekom od ranijih inaica Windowsa (npr. Vista, XP, 2000), mogunost izravne nadogradnje mogua je samo ako imate instaliran Windows Vista operacijski sustav i to ako se nadograuje na isti ili jai paket. Primjerice, Windows Vista Ultimate mogue je nadograditi samo na Windows 7 Ultimate, a Windows Vista Home Premium na Windows 7 Home Premium, Professional ili Ultimate itd. Vano je napomenuti da se 32-bitno izdanje Windows Viste moe nadograditi iskljuivo s 32-bitnim izdanjem Windows 7, to vrijedi i za 64-bitna izdanja (dakle 64-bitni Windows Vista s 64-bitnim Windows 7). Dakako, raunalo s ranijom inaicom Windowsa ne morate nadograivati, ak tovie predlaemo istu instalaciju ako je to mogue. to se tie Windowsa XP i starijih, nije ih mogue automatski nadograditi, ali je korisniku vano sauvati postavke sustava i instalirane aplikacijske programe, mogue je preuzeti sa Microsoftovih stranica program Windows Easy Transfer i pratei upute sauvati postavke sustava kojeg e zamijeniti Windows 7. Prije nadogradnje, korisnicima su dostupna dva programa kojima mogu provjeriti spremnost sustava za Windows 7 Windows 7 upgrade advisor (provjerava postoje li problemi vezani uz hardver i instalirane programe) i Windows 7 Compatibility Center - web mjesto na kojem se moe provjeriti kompatibilnost hardvera s softvera s Windows 7.
12 / 13 str.

Openite informacije

Novosti u odnosu na ranije inaice

Windows 7 fino je ispoliran proizvod za koji moemo slobodno rei, u ovih nekoliko mjeseci koliko intenzivno radimo njime, da ga je pravi uitak koristiti. Svaki novi Windows donosi odreene novine koje su ponekad revolucionarne, kozmetike ili posve nevidljive za krajnjeg korisnika. Korisnici ranijih inaica odmah e uoiti novine u (Aero) suelju kojem je posveen velik dio knjige, a ovdje emo se samo vrlo kratko osvrnuti na nj. U oko odmah upada nova programska traka koja je po zadanim postavkama neto ira nego ranije. Osim to drukije izgleda, uvodi rad s gumbima koje je mogue prikazivati na razliite naine, a mogua je i promjena redosljeda gumbi aktivnih programa. esto koritene programe moemo prikvaiti na programsku traku, a ako pokazivaem mia prijeemo preko gumba koji predstavlja otvoren program, dobit emo prikaz minijatura prozora i mogunost jednostavnog prelaska meu njima. Uz programsku traku vezan je i skoni popis i izmijenjeno podruje obavijesti. Windows Vista uvela je programie radne povrine koji su bili vezani uz tzv. bonu traku (Side Bar), a sada su slobodni i mogu se premjetati bilo gdje po radnoj povrini. Nadalje, tu su i mogunosti vezane uz Aero suelje, a koje se tiu pogleda na radnu povrinu (Aero Peek), mogunost minimiziranja svih prozora osim aktivnog (Aero Shake), mogunosti poravnavanja prozora uz lijevu ili desnu stranu zaslona (Aero Snap) itd. Tu su jo i unaprijeena Kontrola korisnikog rauna (UAC), doraen Media Center, pojednostavljeno dijeljenje datoteka u kunoj mrei, poboljan sustav pretraivanja, upotreba zaslona osjetljivih na dodir doivjela je svoju afirmaciju itd. Ono to je nas oduevilo svakako je brzina kojom danas prosjeno raunalo radi s instaliranim Windows 7 operacijskim sustavom. Odziv sustava na nae elje cijelo vrijeme je jako dobar. Osim toga, sustav je orijentiran na korisnika pa je rad na raunalu ugodan i ljudima koji se ba ne snalaze najbolje s raunalima.

PRO-MIL

Upotreba mia i tipkovnice

U radu s raunalom najee koristimo mi i tipkovnicu. Pomou njih komuniciramo s raunalom, dajemo mu naredbe i unosimo podatke.

Mi
Mi je ureaj pomou kojeg pokreemo programe, oznaavamo objekte i pozivamo naredbe. Iako se sve to moe postii i pomou tipkovnice, ona se vie koristi za unos podataka. S obzirom da postoji vie izvedbi mia, on osim tipki i kotaia moe imati i gumbie s razliitim funkcijama. Svaki mi ima najmanje dvije tipke: lijeva se koristi za odabir naredbi, biranje opcija u dijalokim okvirima, oznaavanje objekata i njihovo povlaenje (premjetanje), a desna tipka poziva izbornik s naredbama koje se odnose na oznaeni objekt (skoni ili objektni izbornik). Nakon otvaranja skonog izbornika, naredba se bira lijevom tipkom mia. Kotai se koristi za pomicanje po otvorenom prozoru gore-dolje. Mi pravilno drimo desnom rukom tako da kaiprst pokriva lijevu tipku, a srednji prst desnu tipku mia kao to prikazuje slika. Izmeu kaiprsta i srednjeg prsta nalazi se kotai. Ljevoruki dre mi obratno kaiprst na desnoj tipki, a srednji prst na lijevoj s time da je potrebno promijeniti funkcije tipki (za vie informacija pogledajte poglavlje Hardver i zvuk - Ureaji i pisai - Postavke mia). Mi ima svoj pokaziva na zaslonu u obliku strelice ili ake s ispruenim kaiprstom i kako pomiemo mi po podlozi, tako se pomie njegov pokaziva na zaslonu. Pokaziva mia mijenja oblik ovisno o radu raunala. Najei pokazivai mia prikazani su u sljedeoj tablici:

Pokaziva mia

Znaenje
Normalan rad (klik ili dvoklik) Odabir veze (linka) u dijalokim okvirima ili na web stranici, klikom na link prelazi se na drugu stranicu na internetu, jedan klik pokree program. Uz ovaj znak ne koristi se dvoklik. Premjetanje Promjena irine prozora Promjena visine prozora Promjena veliine prozora dijagonalno (visine i irine istovremeno) Rad u pozadini (raunalo izvrava naredbu) Raunalo zauzeto (pokree program, izvrava naredbu) Nedostupna naredba
Slika 1. Pravilno dranje mia (desna ruka)

str.

14 / 15

Tipkovnica i mi

Za uspjeno koritenje mia potrebno je svladati tri pokreta: klik, dvoklik i povlaenje. Klik postavi se pokaziva mia na eljeni objekt (ikonu, naredbu, gumb ili link, npr. gumb Start u donjem lijevom uglu zaslona), a zatim pritisne i otpusti lijeva tipka mia. Dvoklik dva puta se brzo pritisne lijeva tipka mia. Dvoklikom na ikonu programa otvaramo izabrani program, dvoklikom u tekstu oznaimo rije, a dvoklikom na objekt (npr. sliku ili crte) otvorimo prozor za ureivanje tog objekta. Povlaenje pritisnuti i drati pritisnutom lijevu tipku mia nad oznaenim objektom i vui mi (i oznaeni objekt) na drugo mjesto na zaslonu. Kada se mi postavi na potrebno mjesto, otpusti se tipka. Ovaj se nain koristi za premjetanje objekata. Odreena naredba bira se tako da se klikne na njezin gumb. Za otvaranje izbornika potrebno je kliknuti na njegovo ime, a kad se izbornik otvori, klikne se na eljenu naredbu. Nain na koji e se mi ponaati odreujemo u dijalokom okviru Mi - Svojstva (Mouse Properties za vie informacija pogledajte poglavlje o hardveru i zvuku).

Tipkovnica
Tipkovnica se koristi za unos podataka i zadavanje naredbi. Standardno, tipkovnica se sastoji od tipki podijeljenih u etiri grupe: 1. slovni dio (tipke sa slovima) 2. numeriki dio (tipke s brojkama s desne strane) 3. tipke kursora (izmeu slovnog i numerikog dijela) i 4. funkcijske tipke (F1 F12) koje se nalaze iznad slovnog dijela.

Slika 2. Tipkovnica

Slijedi tablica s opisom pojedine tipke.

PRO-MIL

Tipka

Funkcija

Slovni dio tipkovnice Tab Caps Lock Shift Ctrl (Control) Windows (Prozor) Alt (lijevo od razmaknice) Razmaknica Alt Gr (ili Alt desno od razmaknice) tipka skonog izbornika Backspace Enter tabulator za uvlake, pomie toku unosa za jedan stupac udesno ili u sljedee polje dijalokog okvira pisanje verzalom (velikim tiskanim slovima) svijetli kontrolna aruljica. Ponovni pritisak na tipku iskljuuje velika tiskana slova. Istovremeni pritisak s tipkom slova daje veliko slovo ili gornji znak na tipkama s brojevima (#, $, %) u kombinaciji sa slovnom tipkom poziva odreenu naredbu, npr. Ctrl+O poziva naredbu Otvori (Open) otvara izbornik Start u kombinaciji sa slovnom tipkom otvara izbornik, npr. Alt+D otvara izbornik Datoteka razmak meu znakovima u kombinaciji sa slovnom tipkom daje donji desni znak (@, {, |, ) otvara skoni (objektni) izbornik koji se odnosi na oznaeni objekt (tekst, sliku) kao da smo kliknuli desnom tipkom mia brisanje znaka lijevo od toke unosa prelazak u novi redak (novi odlomak)

Tipkovnica kursora Insert Delete, Del Home End Page up Page Down strelice Ostale tipke NumLock Esc (Escape) F1 F2-F12 ukljuuje/iskljuuje numeriki dio tipkovnice izlaz iz dijalokog okvira ili izbornika poziva pomo aktivnog programa funkcije ovise o programu u kojem se pozivaju ukljuuje/iskljuuje opciju pii preko postojeeg brisanje znaka desno od toke unosa pomie toku unosa na poetak retka (teksta unutar polja) pomie toku unosa na kraj retka pomie jedan zaslon gore pomie jedan zaslon dolje pomiu toku unosa jedan znak lijevo-desno, redak gore-dolje

16 / 17 str.

Tipkovnica i mi

Tipkovnice mogu imati dodatne tipke za internet i elektroniku potu, multimediju i gaenje raunala. Pomou slovnog i numerikog dijela tipkovnice unosimo podatke i dodjeljujemo imena datotekama i mapama. Tipke kursora se koriste za pomicanje po prozoru programa, a funkcijske tipke za brzo pozivanje odreenih funkcija. Za poetno veliko slovo koristi se tipka Shift koja se pritisne istovremeno s tipkom slova. Tipka CapsLock ukljuuje pisanje velikim tiskanim slovima, pritom svijetli kontrolna aruljica. Tekst koji unosimo ispisivat e se velikim tiskanim slovima tako dugo dok ne iskljuimo tipku CapsLock (iskljui se kontrolna aruljica). Za uvlaenje teksta koristi se tipka tabulatora (Tab) tako da se svakim pritiskom na nju toka unosa pomie za zadani pomak tabulatora udesno, a istovremeni pritisak tipke Shift i Tab pomie kursor na prethodnu poziciju, odnosno zadani pomak tabulatora ulijevo. Tipku AltGr (na nekim tipkovnicama samo Alt s desne strane razmaknice) koristimo za unos znakova koji se nalaze u donjem desnom uglu tipki sa slovima i brojevima, kao to je @ kod pisanja e-mail adresa, , vitiaste i uglate zagrade i drugo, tako da pritisnemo tipku AltGr i tipku sa znakom koji elimo unijeti u dokument. Tipke Alt i Ctrl koriste se u kombinacijama s drugim tipkama za otvaranje izbornika i aktiviranje naredbi.

Aktiviranje naredbi pomou tipkovnice

Pomou kombinacija tipki moemo otvoriti svaki izbornik i izabrati bilo koju naredbu. Kombinacije tipki piu se pomou znaka plus (+), to znai da je potrebno istovremeno pritisnuti sve tipke povezane znakom +. Tipka Alt u kombinaciji sa slovnom tipkom otvara izbornik ije ime zapoinje upotrijebljenim slovom, npr. Alt+D otvara izbornik Datoteka, Alt+U izbornik Ureivanje, Alt+P izbornik Pomo. Koja e se kombinacija tipki upotrijebiti, ovisi o instaliranoj inaici Windowsa i programa u kojem radite. Navedene kratice odnose se na hrvatsku inaicu Windowsa 7, dok je u engleskoj inaici potrebno koristiti kombinaciju tipke Alt s poetnim slovom engleskog naziva izbornika, npr. Alt+F (File - Datoteka), Alt+E (Edit - Ureivanje) itd. Tipka Ctrl u kombinaciji s drugim tipkama aktivira odgovarajuu naredbu. Aktiviranje naredbi pomou tipkovnice pokazat emo na primjeru spremanja datoteke u programima Blok za pisanje i WordPad. Za spremanje datoteke koristimo naredbu Spremi (Save) koju moemo aktivirati na dva naina: 1. kombinacijom tipki Ctrl+S (istovremeno pritisnemo tipku Ctrl i tipku sa slovom S) otvara dijaloki okvir za spremanje datoteke ili 2. pomou izbornika Datoteka (File) -> Spremi (Save) u programu Blok za pisanje ili pomou gumba WordPad -> Spremi (Save) u programu WordPad.

PRO-MIL

Slika 3. Pozivanje naredbe Spremi pomou tipkovnice u programu Blok za pisanje.

Izbornik Datoteka otvaramo kombinacijom tipki Alt+D, a zatim pomou tipki sa strelicama oznaimo naredbu Spremi (Save) ili Spremi kao (Save as) i pritisnemo tipku Enter. Ako program u kojem radimo ne sadri izbornike ve Vrpcu (Ribon), najprije pritisnemo tipku F10 kako bi se na zaslonu prikazali tipkovniki preaci, a zatim pritisnemo tipku s odgovarajuim slovom gumb WordPad otvaramo pritiskom na tipku F. Zatim pritisnemo slovo koje akritiva naredbu u izborniku (slovo S) ili pomou tipki sa strelicama osvjetlimo eljenu naredbu i pritisnemo tipku Enter.

Slika 4. Pozivanje naredbe Spremi pomou tipkovnice u programu WordPad

Nakon to otvorimo dijaloki okvir za spremanje naredbe, po poljima dijalokog okvira kreemo se pomou tipki sa stelicama ili tipke Tab (tabulator). str. 18 / 19 Svaki pritisak na tipku Tab pomie nas u sljedee polje, a kombinacija tipki Shift+Tab vraa u prethodno polje. Tipkovnica i mi

Kada elimo aktivirati neku drugu naredbu u WordPadu, npr. naredbu za podebljanje teksta, najprije pritisnemo tipku F10, zatim tipku sa slovom H kako bismo prikazali preace za naredbe na kartici Poetak (Home) pogledajte prethodnu sliku. Na posljetku pritisnemo tipku B za podebljanje prethodno oznaenog teksta. Na isti nain biramo naredbe i u ostalim programima koji sadre Vrpcu.

Slika 5. Preaci tipki za naredbe na kartici Poetak u programu WordPad

PRO-MIL

Instalacija operacijskog sustava

Na sljedeih nekoliko stranica pokazat emo postupak i tijek tipine iste instalacije operacijskog sustava Windows 7. Ovdje opisan postupak moe se u odreenim koracima razlikovati od postupka vae instalacije, a to moe ovisiti o tome kakav hardver koristite, koju inaicu instalirate, odnosno instalirate li sustav koji ste dobili zajedno s brendiranim raunalom iju instalaciju takvi proizvoai najee u jo veoj mjeri pojednostavljuju. Openito moemo rei da je tipina instalacija vrlo jednostavna, relativno kratkotrajna i ne iziskuje veliko predznanje sline tematike. Postupak se veinom svodi na praenje uputa sa zaslona i u najveoj mjeri je automatiziran. Mi emo instalirati sustav s DVD medija. U BIOSU raunala potrebno je namjestiti prioritet podizanja sustava na ita optikih diskova koji elimo koristiti. Velika je vjerojatnost da je BIOS ve tako namjeten, ali ako nije, taj korak je obavezan. U BIOS se obino ulazi pritiskom na tipku DELETE ili F2 neposredno nakon ukljuivanja raunala, a moe se razlikovati pa je potrebno konzultirati upute koje su dole s raunalom, odnosno upute sa zaslona (npr. Press F2 to enter setup). Umetnemo instalacijski disk u pogon i ponovno pokrenemo raunalo. Na zaslonu e se pojaviti poruka u smislu da se pritisne bilo koja tipka na tipkovnici za pokretanje sustava s optikog diska. Ako je sve u redu, zapoet e poetno uitavanje datoteka instalacijskog programa.

Slika 6. Uitavanje datoteka instalacijskog programa

Tijek instalacije moemo podijeliti u dva dijela: prikupljanje informacija i samo instaliranje sustava Windows

Kako smo rekli ranije, instalacija je u najveoj mjeri posve automatizirana, ali instalacijskom programu moramo dati informacije koje e traiti kako bi postupak instalacije bio uspjeno proveden.

20 / 21 str.

Instalacija operacijskog sustava

Prikupljanje informacija
Ubrzo e se pokrenuti instalacijski program s poetnim prozorom na kojem emo odabrati jezik instalacije (ako ih je vie na disku), jezik koji e se instalirati i odreene postavke vezane uz regiju gdje se koristi raunalo (raspored tipki na tipkovnici i oblik vremena i datuma, valutu koja se koristi). Ovdje osobitu panju skreemo na odabir jezika koji e se instalirati jer samo kupci Windows 7 Ultimate inaice mogu naknadno odabrati neki drugi jezik. Dakle, jezik koji ovdje odaberemo (ako postoji izbor) bit e jezik sustava.

Slika 7. Prvi koraci

Odabrali smo hrvatski jezik instalacijskog programa i jezik koji e se instalirati, a i ostale regionalne postavke namjestili smo za koritenje na podruju Republike Hrvatske. Odmah nakon to smo kliknuli na gumb Instaliraj sada (Install now), postupak instalacije nastavlja se.

PRO-MIL

Slika 8. Pokretanje instalacijskog programa

Odabirom jezika i regionalnih postavki instalacijskom programu dali smo osnovne informacije za poetak instalacije. Ubrzo e se pojaviti prozor s tekstom licennih odredbi koje moemo prihvatiti (ako se s njima slaemo) ili odbiti. Da bi se instalacija nastavila, potrebno je sloiti se s licennim odredbama.

Slika 9. Prihvaanje licennih odredbi

U iduem koraku biramo vrstu instalacije. Na izbor nam se nudi nadogradnja postojee instalacije operacijskog sustava (ranije smo naveli ogranienja kod ove mogunosti) i nova instalacija (prilagoeno).
22 / 23 str.

Instalacija operacijskog sustava

Slika 10. Vrste instalacija

Za potrebe ovog prirunika prikazat emo novu instalaciju pa odaberemo Prilagoeno (dodatno). Instalacijski program potrait e dostupne diskove i dati nam na izbor disk na koji elimo instalirati operacijski sustav. Takav disk postat e disk sustava (sistemski disk, system disk).

Slika 11. Odabir diska na kojem e biti instaliran Windows 7

Ovime zavrava faza prikupljanja informacija nakon ega slijedi faza (automatiziranog) instaliranja.

PRO-MIL

Instaliranje
Tokom ove faze moemo tek pratiti tijek instalacije. Intervencije korisnika mogue su samo u sluaju pojave kakve greke.

Slika 12. Etape instaliranja

Samo instaliranje sastoji se od kopiranja datoteka s DVD-a, njihovog dekomprimiranja, instaliranja znaajki sustava i eventualno dostupnih auriranja te dovretka instalacije. Na dnu zaslona moemo pratiti ukupan napredak instaliranja. Instalacijski program nekoliko puta e ponovno pokrenuti raunalo, nakon ega e automatski nastavljati s postupkom.

Slika 13. Automatsko ponovno pokretanje raunala

Ovaj postupak moe potrajati nekoliko minuta, a uglavnom ovisi o performansama dostupnog hardvera. Tijekom instalacije izmijenit e se nekoliko str. 24 / 25 razliitih slika zaslona. Instalacija operacijskog sustava

Slika 14 Tijek instalacije

Instalacijski program pripremit e raunalo za prvo koritenje i testirati performanse raunala i prema njima odrediti odreene postavke sustava. Konano, od korisnika oekuje se jo nekoliko informacija za sam kraj postupka. Prije svega, sustav mora imati stvoren barem jedan korisniki raun, a raunalu mora biti zadano ime koje e biti njegova identifikacija.

Slika 15. Stvaranje korisnikog rauna i odreivanje imena raunala

PRO-MIL

U iduem koraku trebali bismo upisati klju proizvoda koji smo dobili u kutiji s priloenim DVD medijem. Klju moemo unijeti i kasnije, no mora biti unesen kako bi se sustav kasnije mogao aktivirati u skladu s licencijskim odredbama.

Slika 16. Unoenje kljua proizvoda

Nadalje, treba odabrati elimo li koristiti mogunost automatskog auriranja sustava. Vie o tome moi ete proitati u dijelu knjige o sustavu i sigurnosti. Ovdje tek napominjemo da je auriranje sustava iznimno vano za sigurnost sustava u cjelini, a hoete li ga obavljati runo ili ete Windowsu 7 prepustiti da to automatski odrauje manje je vano.

Slika 17. Mogunosti automatskog auriranja Windowsa 7

str.

26 / 27

Instalacija operacijskog sustava

Slijedi provjera i eventualna promjena vremenskih postavki.

Slika 18. Postavke vremena

Ako je instalacijski program otkrio mogunost spajanja raunala na mreu, ponudit e i mogunost trenutnog namjetanja mrenih postavki ovisno o tome gdje se nalazimo. Vie o mreama moete proitati kasnije, a ovdje samo spominjemo da su sigurnosne postavke mree najmanje rigorozne kod kunih mrea, a najrestriktivnije kod javnih mrea.

Slika 19. Poetno postavljanje mrenih postavki

PRO-MIL

Naa instalacija time zavrava. Instalacijski program dovrit e svoj posao i doekat e nas potpuno nova radna povrina.

Slika 20. Zavravanje instalacije

Slika 21. Nova radna povrina

Predlaemo da odmah provjerite dostupna auriranja operacijskog sustava i upravljakih programa za instalirani hardver kako bi sustav radio optimalno. Vie o svemu tome, kao i o namjetanju radne okoline (suelja) bit e u nastavku knjige. Za kraj, da bi sustav radio kako treba i kako bi se zadovoljile odredbe licencijskog sporazuma, potrebno ga je aktivirati. Postupak aktivacije na internetu traje tek nekoliko trenutaka.
28 / 29 str.

Instalacija operacijskog sustava

Poetak rada
Prijava na Windows 7
Da bismo zapoeli s radom na raunalu, potrebno je prijaviti se na operacijski sustav. U sluajevima kad samo jedan korisnik koristi raunalo, ovaj korak esto se preskae budui da se s ukljuivanjem raunala korisnik automatski prijavljuje na svoj unaprijed stvoreni korisniki raun (ako drugaije nije zadano). O samim korisnikim raunima, njihovim tipovima, stvaranju i izmjeni bit e rijei neto kasnije. Uzmimo da ukljuujemo raunalo na kojem ve imamo stvoren korisniki raun. Razdoblje u kojem ekamo da se operacijski sustav uita u memoriju i da raunalo u cijelosti postane spremno za rad naziva se podizanje sustava (boot). U vremenu podizanja sustava korisnik moe samo ekati. Podizanje sustava obino vrlo kratko traje, a najvie ovisi o brzini raunala u cijelosti.

Slika 22. Slika za vrijeme podizanja operacijskog sustava Windows 7

Nakon to se sustav podigne, doekat e nas slika dobrodolice. Ako raunalo koristi samo jedan korisnik koji nije zadao lozinku za svoj korisniki raun, odmah se pojavljuje radna povrina korisnika te odmah moe zapoeti s radom. Koristi li raunalo vie korisnika, ili ako ga koristi samo jedan korisnik koji je zadao lozinku za prijavu na svoj raun, odmah nakon slike dobrodolice slijedi slika s prikazom dostupnih korisnikih rauna.

PRO-MIL

Slika 23. Prikaz korisnikih rauna na raunalu

Ovdje moemo promijeniti raspored tipki tipkovnice koju koristimo, ukljuiti pomagala ako su nam potrebna (primjerice povealo), iskljuiti ili ponovno pokrenuti raunalo i naravno prijaviti se na na korisniki raun.

30 / 31 str.
Slika 24. Prikaz korisnikih rauna s ukljuenim nekim od pomagala (tipkovnica i povealo)

Poetak rada

Da bismo zapoeli s procesom prijave, trebamo kliknuti na sliku ili ime naeg korisnikog rauna. Ako za odabrani raun nije zadana lozinka, otvara se radna povrina i moemo zapoeti s radom.

Slika 25. Prijava na korisniki raun

No, ako je zadana lozinka, prijava e biti uspjena tek kad upiemo lozinku u polje za upis lozinke i potvrdimo pritiskom na tipku Enter na tipkovnici ili kliknemo miem na strelicu uz polje za unos lozinke. U sluaju da smo odabrali krivi korisniki raun, klikom na gumb Promijeni korisnika (Change User), vratit emo se na sliku s prikazom korisnikih rauna gdje moemo odabrati odgovarajui korisniki raun. Tek kad upiemo tonu lozinku, otvara se naa radna povrina i moemo zapoeti s radom. Ako smo pogreno upisali lozinku, sustav e nas o tome obavijestiti. Ponovno e se pojaviti slika s prijavom na oznaenog korisnika, ovaj put i s podsjetnikom za lozinku (samo kada smo podsjetnik zadali prilikom stvaranja ili auriranja korisnikog rauna) i s mogunosti Ponovnog postavljanja lozinke uz pomo ranije stvorene diskete za ponovno postavljanje lozinke (o stvaranju diskete za ponovno postavljanje lozinke bit e rijei neto kasnije).

Slika 26. Pokuaj ponovne prijave na korisniki raun

PRO-MIL

U sluaju da se pokuava prijaviti na raunalo standardni korisnik na kojem su primijenjena pravila o roditeljskoj zatiti (Parrental control) sa zabranom prijave u odreenim danima i satima, korisnik se nee moi prijaviti u zadanom vremenskom rasponu. Vie o roditeljskoj zatiti u poglavlju o korisnikim raunima. Rezultat uspjene prijave jest uvijek otvaranje korisnikove radne povrine i mogunost zapoinjanja rada na raunalu.

Odjava korisnika i gaenje raunala

Ako prestajemo s radom na raunalu kako bismo svoje mjesto ustupili drugom korisniku, imamo dvije mogunosti. 1. mogunost Odjave (Log off) kad se neemo odreeno vrijeme ponovno prijavljivati na sustav, a ustupamo raunalo drugom korisniku. Posljedica je gaenje svih otvorenih programa i zatvaranje svih otvorenih projekata. Prije odjave, potrebno je spremiti sve izmjene na tekuim projektima ili emo ih izgubiti. 2. mogunost Promjene korisnika (Change User) za razliku od odjave, ako se odluimo samo za promjenu korisnika, svi nai programi i projekti ostat e otvoreni, ali emo privremeno ustupiti raunalo na koritenje drugom korisniku. Nakon to taj korisnik izvri odjavu ili promjenu korisnika, prijavom na na korisniki raun doekat e nas naa radna povrina sa svim otvorenim programima i projektima u stanju u kakvom smo ih ostavili prije promjene korisnika. Mogunosti odjave korisnika ili njihove promjene dostupne su u izborniku Start, pri dnu desnog stupca uz gumb Iskljui raunalo (Shut down) gdje se nalazi strelica na koju kliknemo da bismo dobili traene mogunosti.

Slika 27. Izbornik s naredbama za odjavu korisnika ili za njegovu promjenu

32 / 33 str.

Promotrimo li pozornije prethodnu sliku, zapazit emo i nekoliko drugih dostupnih naredbi. To su:

Poetak rada

1. Zakljuaj (Lock) naredba koju koristimo kada se odvajamo od raunala, a ne elimo da netko drugi nastavi raditi na njemu pod naim korisnikim raunom. Svi programi i projekti ostaju otvoreni. Zapravo zakljuavamo korisniki raun od neovlatenog koritenja. Za vrijeme kad je na korisniki raun zakljuan, na raunalo moe se prijaviti neki drugi korisnik sa svojim korisnikim raunom. U tom sluaju dogaa se isto kao da je koritena naredba Promijeni korisnika. 2. Ponovno pokreni (Restart) naredba koju koristimo kada ponovno elimo pokrenuti sustav. To emo htjeti kada od nas tako zatrai neki od novoinstaliranih programa ili da bi zakrpa ili upravljaki program stupio na snagu i sl. Pritom moramo biti oprezni jer ako je netko prijavljen na raunalu, njegovim ponovnim pokretanjem nee biti sauvani otvoreni projekti na zahvaenom korisnikom raunu. Sustav e nas upozoriti kada takva situacija postoji.

Slika 28. Upozorenje u sluajevima kada su prijavljeni drugi korisnici

3. Spavaj (Sleep) naredba koju koristimo kada u odreenom vremenu neemo koristiti raunalo, ali nam ono treba biti odmah na raspolaganju kada ga zatrebamo. Ovom naredbom raunalo e se prebaciti u modus tednje energije. Da bismo ga probudili, dovoljno je pomaknuti mi ili pritisnuti bilo koju tipku na tipkovnici. Uz ove tri naredbe, na mnogim raunalima, a poglavito prijenosnicima bit e dostupna i naredba Hiberniraj (Hybernate). Tom naredbom sadraj radne memorije zapisuje se na disk raunala i raunalo se gasi. Prilikom ponovnog ukljuivanja raunala, sustav se nee podizati ispoetka ve e se odmrznuti tj. vratiti u isto stanje u kojem je bio prilikom stavljanja u hibernaciju. Slino se moe dogoditi i kad takav prijenosnik ostaje bez energije (npr. prazna baterija) pa da se sauva korisnikov rad bez gubitaka podataka. Iskljuivanje raunala Uobiajen nain za iskljuivanje raunala je preko izbornika Start i odabirom iz desnog stupca naredbe Iskljui raunalo (Shut down).

Slika 29. Iskljuivanje raunala preko izbornika Start

PRO-MIL

Alternativni naini za iskljuivanje raunala mogu biti putem gumba na kuitu raunala (istog kojeg smo koristili i za ukljuivanje raunala) ili primjerice putem posebne tipke na tipkovnici. Koritenjem alternativne metode pokrenuli smo proces iskljuivanja raunala jednak onome iz izbornika Start. Ponekad, vrlo rijetko, moe se dogoditi da sustav prestane reagirati i tada nam ne preostaje nita drugo nego prisilno ugasiti raunalo (to je samo krajnja mjera). To emo uiniti obino dranjem tipke na kuitu za ukljuivanje/iskljuivanje raunala dulje od 5 sekundi. Iako je takvo iskljuivanje raunala trenutno, ono nipoto nije preporuljivo jer moe rezultirati gubitkom podataka pa ak i, dodue iznimno rijetko, oteivanjem neke od hardverskih komponenti. Kod iskljuivanja raunala takoer treba spomenuti mogunost da je neki od korisnika ostao prijavljen na raunalu. Sustav e nas upozoriti na jednak nain kao to je opisano u dijelu teksta o ponovnom pokretanju raunala.

34 / 35 str.

Poetak rada

Suelje

Izbornik Start Programska traka i alatne trake Radna povrina Programii radne povrine Rad s ikonama radne povrine Pokretanje programa i izgled prozora

Openito o suelju
Nakon to ukljuite raunalo, na zaslonu e se pojaviti vaa radna povrina (Desktop). Ako je raunalo podeeno za rad s vie korisnika, vaa radna povrina pojavit e se nakon odabira vaeg korisnikog rauna (vie o korisnikim raunima proitajte u poglavlju Korisniki rauni i obiteljska sigurnost).

Slika 30. Radna povrina ili desktop

Radna povrina (Desktop) je vae suelje za rad s raunalom i operacijskim sustavom Windows 7. Na slici je prikazana radna povrina prema zadanim postavkama operacijskog sustava Windows 7 koja se moe razlikovati od one na vaem raunalu. Radnu povrinu moemo prilagoditi za rad birajui razliitu podlogu, boje pozadine, prikaz ikona itd. to dakako ovisi o individualnim eljama svakog pojedinca. Windows 7 (osim inaice Windows 7 Home Basic i Windows 7 Starter) podrava aero suelje ija je karakteristika prozirnost prozora te se stjee dojam gledanja kroz staklo. Naravno, da bi aero suelje bilo dostupno, moramo izabrati jednu od aero tema Windowsa 7 (pogledajte poglavlje Prilagodba radne povrine - personalizacija suelja) i imati grafiku karticu koja ga podrava. Aero suelje omoguuje pretpregled (minijaturni prikaz) prozora programa kada postavimo pokaziva mia na gumb prozora na programskoj traci ili kada koristimo tipke Alt+Tab za prebacivanje meu prozorima. Aero suelje takoer ukljuuje fine animacije prozora, prebacivanje meu prozorima te slaganje prozora na radnoj povrini. U ovom poglavlju osvrnut emo se na izbornik Start, programsku traku i alatne trake, radnu povrinu i ikone te na njihovu prilagodbu korisniku.

PRO-MIL

Izbornik Start
Na dnu radne povrine nalazi se programska traka, a na njenom lijevom rubu gumb Start . Klikom na gumb Start otvaramo istoimeni izbornik.

Slika 31. Izbornik Start

Izbornik Start moemo otvoriti i pritiskom na tipku Windows na tipkovnici. Izbornik Start iskljuujemo odabirom pojedine stavke iz izbornika, pritiskom na tipku Windows ili klikom mia na radnu povrinu. Izgled vaeg izbornika Start moe se razlikovati od prikazanog na slici. Izbornik Start je mjesto odakle sve poinje. On omoguuje pristup svim programima instaliranim na raunalu (Svi programi - All Programs), pogonima, mapama i datotekama na raunalu (Raunalo - Computer), postavkama raunala (Upravljaka ploa - Control Panel), ureajima i pisaima. Izbornik Start podijeljen je u tri dijela: 1. Lijevi stupac izbornika Start sadri popis programa koji se esto koriste. Na slici 31 prikazan je izbornik Start nakon prve prijave u sustav Windows tako da sadri popis programa prema zadanim (inicijalnim) postavkama. Popis programa mijenja se s vremenom, u popis moemo dodati programe koje najvie koristimo te pojedine ukloniti s popisa. Kad postavimo pokaziva mia na Svi programi (All Programs), otvara se popis ostalih programa instaliranih na raunalu. 2. Okno za pretraivanje programa i datoteka pomou zadanog pojma. 3. Desni stupac (na slici plavi) omoguuje pristup osobnoj mapi prijavljenog korisnika (nosi ime prijavljenog korisnika), dokumentima (Docu38 / 39 ments), slikama (Pictures) i glazbi (Music). U ove mape prijavljeni korisnik str. sprema i naknadno otvara svoje dokumente, digitalne slike i zvune Openito o zapise. suelju / Pomou mape Igre (Games) pristupamo igrama instaliranim na Izbornik Start raunalu.

Raunalo (Computer) - omoguuje pristup svim pogonima raunala (diskovi, CD-DVD pogoni, kamere, skeneri) i njihovo pretraivanje. Upravljaka ploa (Control Panel) - omoguuje podeavanje postavki raunala (jezine i regionalne postavke, izgled suelja, dodavanje i uklanjanje hardvera, instalaciju i deinstalaciju programa te dodavanje korisnika na raunalo). Ureaji i pisai (Devices and Printers) - omoguuje pregled pisaa, tipkovnice, mia i faks ureaja (ako je instaliran na raunalo) i njihovih svojstava. Zadani programi (Default Programs) - biramo programe koje elimo koristiti za pregledavanje weba, e-potu, reproduciranje glazbe itd. Pomo i podrka (Help and Support) - sustav pomoi za rad s Windowsima 7. Na dnu desnog stupca nalazi se gumb Iskljui raunalo (Shut down) za iskljuivanje raunala. Pojedine stavke u izborniku Start sadre skone popise. Takve stavke prepoznajemo po crnoj strelici uz desni rub stupca. Kad postavimo pokaziva mia na takvu stavku, otvara se skoni popis s dodatnim mogunostima kao to prikazuje slika. Odabirom stavke skonog popisa pokree se izabrana naredba, a izbornik Start iskljui se.

Slika 32. Skoni popis stavke Prvi koraci

Pokretanje programa pomou izbornika Start Otvorimo izbornik Start i u popisu lijevog stupca kliknemo na program koji elimo otvoriti. Ako program nije na popisu, postavimo pokaziva mia na Svi programi (All Programs) na dnu popisa. Na mjestu lijevog stupca otvara se popis programa instaliranih na raunalu i mapa s dodatnim programima. Kliknemo na ime eljenog programa. Ako je program smjeten unutar pojedine mape, najprije otvorimo mapu (na slici mapa Pomagala (Accessories)), a nakon nje program (Windows Explorer).

PRO-MIL

Slika 33. Pokretanje programa Windows Explorer

Odabirom programa automatski se iskljui izbornik Start.

Prilagodba izbornika Start

Izbornik Start moemo prilagoditi tako da dodamo ili uklonimo ikone preaca za pojedine programe u lijevom stupcu ili da u desnom stupcu sakrijemo pojedine stavke. Za brzo pokretanje eljenog programa koristimo ikonu preaca, a nju moemo prikvaiti na popis izbornika Start. Najprije pomou gumba Start potraimo program iju ikonu elimo prikvaiti na izbornik, npr. Windows Explorer (Start -> Svi programi -> Pomagala ->Windows Explorer - pogledajte prethodnu sliku). Na ime programa kliknemo desnom tipkom mia te na Prikvai na izbornik Start (Pin to Start Menu).

40 / 41 str.

Izbornik Start
Slika 34. Postavljanje ikone preaca na izbornik Start

Ikona izabranog programa prikvai se na vrh lijeve strane izbornika Start. Sada je za njegovo pokretanje dovoljno kliknuti na Start ->Windows Explorer. Ikone preaca koje dodajemo na izbornik Start prikvae se na vrh izbornika jedna za drugom kako smo ih dodavali. Prikvaene ikone preaca odvojene su od ostatka popisa vodoravnom crtom. Njihov poredak na popisu moemo mijenjati tako da eljenu ikonu odvuemo pritisnutom tipkom mia na novu poziciju u poretku. Pritom ne moemo mijeati ikone preaca prikvaene na izbornik Start s drugim ikonama u popisu ispod crte.

Slika 35. Ikone preaca prikvaene na izbornik Start

Na ovaj nain organiziramo izbornik Start tako da ikone programa koje svakodnevno koristimo imamo uvijek na dohvat ruke. elimo li prikvaenu ikonu programa naknadno maknuti s izbornika Start, kliknemo na nju desnom tipkom mia pa na Otkvai s izbornika Start (Unpin from Start Menu). Da bismo uklonili ikonu pojedinog programa s popisa izbornika Start, kliknemo na ikonu ili ime programa desnom tipkom mia pa na Ukloni s ovog popisa (Remove from this list).

Slika 36. Uklanjanje Poveala s popisa izbornika Start

PRO-MIL

Ograniavanje broja stavki u izborniku Start Prikvaimo li vie ikona preaca na izbornik Start, poveat emo njegovu visinu. Ako nas visina izbornika Start ometa u radu jer prekriva vei dio radne povrine, smanjit emo mu visinu tako da emo ograniiti broj prikazanih stavki . Desnom tipkom mia kliknemo na prazan dio programske trake pa na naredbu Svojstva (Properties). Otvara se dijaloki okvir Svojstva programske trake i izbornika Start (Taskbar and Start Menu Properties). Otvorimo karticu Izbornik Start (Start Menu) i kliknemo na gumb Prilagodi (Customize).

Slika 37. Odreivanje broja stavki popisa izbornika Start

Na dnu prozora odredimo koliko e stavki popisa prikazati izbornik Start, a ujedno moemo odrediti i broj stavki na skonim popisima. elimo li izborniku Start vratiti zadane postavke sustava Windows, kliknemo na gumb Koristi zadane postavke (Use Default Settings) .

Pretraivanje mapa i datoteka

Izbornik Start omoguuje brzo traenje programa i datoteka. U okvir za pretraivanje upiemo naziv datoteke ili programa. Kako zaponemo s upisom, sustav Windows u izborniku Start daje rezultate pretraivanja. to tonije napiemo pojam koji traimo, to e rezultati pretraivanja biti saetiji. Za otvaranje traene datoteke ili pokretanje traenog programa dovoljno 42 / 43 je kliknuti na njihovo ime u rezultatima str. pretraivanja. Izbornik Start
Slika 38. Traenje datoteke

Programska traka i alatne trake

Programska traka nalazi se na dnu zaslona i prema zadanim postavkama sustava Windows stalno je vidljiva na zaslonu. Pogledom na programsku traku vidimo koje programe imamo otvorene i koji od njih je trenutno aktivan te razne obavijesti koje nam daje sustav Windows.

Slika 39. Programska traka

Programska traka sastoji se od tri dijela. Na lijevoj strani nalazi se izbornik Start te ikone preaca za Internet Explorer, Windows Explorer i Windows Media Player. Klikom na ikonu preaca pokreemo izabrani program. Na desnoj strani nalazi se podruje s obavijestima. Ovdje se nalazi sat, ikona zvunika i ostale ikone koje ovise o alatima koje imamo instalirane na raunalu. Ovdje se mogu nai obavijest o pristigloj elektronikoj poti, mrenim vezama, napajanju, auriranje Windowsa (Windows Update), itd. Za vrijeme ispisa u podruju obavijesti pojavi se ikona pisaa. Klikom na pojedinu ikonu otvaramo prozor za dodatno podeavanje (npr. prikaz vremena na raunalu) ili obavijesti o radu dijela sustava (npr. brzina veze na mrei). Na srednjem dijelu programske trake nalaze se gumbi otvorenih programa.

Gumbi na programskoj traci

Svaki program koji pokrenemo postavlja na programsku traku gumb s pripadajuom ikonom. Gumbi otvorenih programa redaju se s lijeva na desno redom kako su programi otvarani. Kako pokreemo programe njihovi prozori otvaraju se na radnoj povrini jedan preko drugog. Prozori pojedinih programa malih su dimenzija, npr. Kalkulator, pa moemo vidjeti koji su jo programi otvoreni u pozadini. Kada prozor programa prekriva cijeli zaslon, ne vidimo to se nalazi ispod tog prozora. Gumbi na programskog traci omoguuju nam pregled svih otvorenih programa. Gumb aktivnog programa (onog koji je na vrhu zaslona, tj. iznad svih prozora) svjetlije je boje u odnosu na ostale (pogledajte sliku 39). Da bismo se premjestili iz jednog programa u drugi, kliknemo na gumb s njegovom ikonom i prozor eljenog programa prikazat e se na zaslonu iznad ostalih. Kliknemo li na gumb aktivnog prozora, on e se minimizirati, smanjit e se na veliinu gumba na programskoj traci te se nee vidjeti na zaslonu. Program je i dalje otvoren, a da bismo ga vratili na zaslon ponovno kliknemo na njegov gumb. Kada unutar jednog programa otvorimo vie dokumenata, Windowsi prema zadanim postavkama vie otvorenih dokumenata grupiraju (objedine) pod jedan gumb.

PRO-MIL

Dakle, jedna ikona predstavlja program i vie otvorenih stavki unutar tog programa s time da se dodatne stavke naziru iza ikone. Nain prikaza vie stavki istog prozora moemo promijeniti (pogledajte poglavlje Prilagodba programske trake).

Slika 40. Gumb programa s vie otvorenih dokumenata

Ako koristimo aero temu Windowsa 7, gumbi na programskoj traci omoguuju pretpregled otvorenih prozora. Kad postavimo pokaziva mia na gumb prozora, prikae se njegova minijatura ili minijature svih stavki programa.
Slika 41. Prikaz minijatura otvorenih prozora s jednom i vie stavki

Ako postavimo pokaziva mia na minijaturu prozora, on e se prikazati na radnoj povrini povrh (iznad) svih otvorenih prozora, a ostali prozori u pozadini iseznut e, odnosno vidjet e se njihove konture poput staklenih ploica. Za prelazak u prikazan prozor, kliknemo na njegovu minijaturu.

44 / 45 str.

Slika 42. Brzi pretpregled izabranog prozora

Programska traka i alatne trake

Prilagodba programske trake

Programsku traku (kao i ostale elemente suelja) moemo prilagoditi svojim eljama. Prema zadanim postavkama programska traka je zakljuana i konstantno vidljiva na dnu zaslona. Programsku traku moemo prilagoditi na nain da je sakrijemo, premjestimo uz drugi rub zaslona ili prozore otvorenih programa prikaemo manjim ikonama. Programsku traku prilagoavamo pomou dijalokog okvira Svojstva programske trake i izbornika Start koji otvaramo klikom desne tipke mia na praznom dijelu programske trake, pa na Svojstva (Properties). Isti dijaloki okvir moemo otvoriti pomou Upravljake ploe (Control Panel) -> Izgled i personalizacija (Appearance and Personalization) ->Programska traka i izbornik Start (Taskbar and Start Menu) Na kartici Programska traka (Taskbar) obavljamo prilagodbu.

Slika 43. Prilagodba programske trake

Na vrhu dijalokog okvira u dijelu Izgled programske trake (Taskbar appearance) biramo prikaz malih ikona i ponaanje programske trake - hoe li biti skrivena te se otkriti kad doemo miem do ruba zaslona ili e biti zakljuana na vrhu iznad svih prozora. elimo li sakriti programsku traku, potvrdimo opciju Automatski sakrij programsku traku (Auto-hide the taskbar) - kliknemo u polje da se pojavi potvrdna kvaica - te kliknemo na U redu (OK). Programska traka nestane sa zaslona. Da bismo je ponovo prikazali na zaslonu, pomaknemo pokaziva mia do ruba zaslona uz koji je postavljena (ne mora nuno biti donji rub zaslona). elimo li iskljuiti automatsko skrivanje programske trake, ponovo kliknemo u isto polje da bismo iskljuili potvrdnu kvaicu. U drugom dijelu biramo poloaj programske trake na zaslonu, odnosno rub zaslona uz koji e se programska traka nalaziti te ponaanje gumbi. Ovdje odreujemo hoe li se stavke, odnosno vie otvorenih dokumenata istog programa prikazati jednim gumbom (objedinjeno) ili e se svaki dokument (stavka) prikazati zasebnim gumbom.

PRO-MIL

Na dnu prozora moemo iskljuiti znaajku Aero virenje (Aero peek) ako nas pretpregled otvorenih prozora ometa u radu. Pomou gumba Prilagodba (Customize) dodatno prilagoavamo podruje obavijesti tako da za svaku ikonu unutar podruja obavijesti odredimo to elimo prikazati.

Slika 44. Prilagodba podruja obavijesti programske trake

Premjetanje i promjena veliine programske trake

Programskoj traci moemo promijeniti veliinu, odnosno visinu tako da gumbi otvorenih programa budu poredani u vie redaka. Kako je po zadanim postavkama Windowsa programska traka zakljuana, to onemoguuje promjenu njene veliine, najprije je moramo otkljuati. Na prazan dio programske trake kliknemo desnom tipkom mia pa na Zakljuaj programsku traku (Lock the taskbar) da bismo iskljuili potvrdnu kvaicu. Na lijevom rubu programske trake (iza gumba Start) pojavi se oznaka da je traka otkljuana.

Slika 45. Otkljuavanje programske trake

Zatim postavimo pokaziva mia uz rub programske trake. Kada pokaziva 46 / 47 mia promijeni oblik u dvosmjernu strelicu, povuemo rub trake do odgo- str. varajue visine (ili irine ako je programska traka smjetena uz boni rub Programska zaslona). Na isti nain smanjimo njenu veliinu. traka i alatne trake

Slika 46. Promjena veliine programske trake

Kad je programska traka otkljuana (to vidimo po oznaci na njenom lijevom rubu iza gumba Start), moemo je premjestiti uz drugi rub zaslona tehnikom povlaenja. Drimo pritisnutu lijevu tipku mia na praznom dijelu programske trake, odvuemo je do eljenog ruba zaslona i otpustimo tipku mia. Ako elimo, programsku traku moemo zakljuati na tom mjestu.

Slika 47. Programska traka uz lijevi rub zaslona

Napomena: tehnika premjetanja programske trake povlaenjem mia mogua je samo kada je programska traka otkljuana. Ako programsku traku premjetate pomou dijalokog okvira (slika 43.), tada nije bitno je li otkljuana ili nije.

Dodavanje, premjetanje i promjena veliine alatnih traka

Programska traka sadri nekoliko alatnih traka koje sadre gumbe i ikone programa i mapa za brz pristup pojedinim programima, mapama i datotekama. Alatne trake dodajemo na programsku traku tako da desnom tipkom mia kliknemo na prazan dio programske trake -> Alatne trake (Toolbars) pa na traku koju elimo dodati.

Slika 48. Dodavanje alatne trake Radna povrina (Desktop) na programsku traku

PRO-MIL

Ispred imena alatne trake prikazane na programskog traci nalazi se kvaica. Alatnu traku iskljuimo ponovnim klikom na njeno ime (kvaica se iskljui i nestane). Od dostupnih traka najee se koriste trake Adresa i Radna povrina. Jezina traka ukljuena je po zadanim postavkama, a novu alatna traku koristimo za stvaranje vlastite alatne trake.

Slika 49. Alatne trake dodane na programsku traku

Alatnu traku Adresa (Address) koristimo za povezivanje na web stranice. U polje upiemo web adresu koju elimo posjetiti i pritisnemo tipku Enter ili adresu izaberemo s popisa koji se otvori kad kliknemo na strelicu s desne strane. Automatski se otvara Internet Explorer (kao zadani web preglednik) i uita traenu web stranicu. Traka Radna povrina (Desktop) otvara stupac s ikonama mapa, datoteka i programa radne povrine te omoguuje pristup datotekama i mapama ili pokretanje programa s popisa. Ranije inaice Windowsa sadravale su i alatnu traku Brzo pokretanje (Quick Lunch) koja je sadravala ikone programa (obino Internet Explorer, Outlook Express za elektroniki potu, Radnu povrinu i Windows Media Player), a klikom na ikonu otvarao se izabrani program, odnosno klik na ikonu Radna povrina (Desktop) minimizirao je sve otvorene prozore na veliinu gumba na programskoj traci te prikazao radnu povrinu. Windows 7 nema traku za brzo pokretanje programa, ali izmjenama suelja, prvenstveno dodavanjem (prikaivanjem) gumbi na programsku traku, nestala je potreba za njenim koritenjem. Prema zadanim postavkama na poetku programske trake prikvaene su ikone preaca upravo za ove programe, a na desnom kraju programske trake (iza sata) nalazi se ikona Pokai radnu povrinu (Show Desktop). Na programsku traku moemo prikvaiti bilo koji program kako bismo njegovu ikonu uvijek imali na dohvat ruke. Program prikvaimo na programsku traku isto kao i na izbornik Start. Kliknemo na ikonu programa ili na njegovo ime desnom tipkom mia pa na naredbu Prikvai na programsku traku (Pin to Taskbar). Da bismo program otkvaili s programske trake, kliknemo na njegovu ikonu na programskoj traci desnom tipkom mia pa na Otkvai ovaj program s programske trake (Unpin this program from taskbar).

Slika 50. Otkvaivanje ikone programa Bojanje (Paint) s programske trake

48 / 49 str.

Programska traka i alatne trake

Radna povrina Desktop

Na radnoj povrini otvaramo programe s kojima radimo te postavljamo ikone za pristup programima, mapama i datotekama koje esto koristimo. Ako se na radnoj povrini nalaze prozori otvorenih programa, radnu povrinu prikaemo tako da kliknemo na gumb Pokai radnu povrinu (Show Desktop) na desnom kraju programske trake. Svi prozori minimizirat e se na programsku traku i otkriti radnu povrinu. Za brzi pogled na radnu povrinu moemo koristiti znaajku Aero-pogled. Aero-pogled (AeroPeek) daje privremeni pogled na radnu povrinu tako da se na radnoj povrini vide ikone, mape i programii radne povrine dok se otvoreni prozori naziru poput staklenih ploica. Na taj nain vidimo radnu povrinu, a da ne moramo minimizirati otvorene prozore te ih naknadno vraati. Znaajku Aero-pogled aktiviramo postavljanjem pokazivaa mia na gumb Pokai radnu povrinu (Show Desktop) na desnom kraju programske trake ili drimo pritisnutu tipku Windows i pritisnemo razmaknicu. Aero-pogled bit e dostupan tako dugo dok ne pomaknemo pokaziva mia s gumba Prikai radnu povrinu ili dok ne otpustimo tipku Windows .

Slika 51. Prikaz radne povrine pomou znaajke Aero-pogled

Znaajku Aero-pogled ukljuujemo/iskljuujemo u dijalokom okviru Svojstva programske trake i izbornika Start (Taskbar and Start Menu Properties) na dnu kartice Programska traka (Taskbar).

PRO-MIL

Slika 52. Ukljuivanje/iskljuivanje znaajke Aero-pogled

Kako je radna povrina na stalni kontakt s raunalom, moemo je prilagoditi tako da nam druenje s raunalom bude ugodno.

Prilagodba radne povrine - personalizacija suelja

Radnu povrinu prilagoavamo odabirom pozadine (Wallpaper), uvara zaslona (Screen Saver), boje prozora i zvukova. Sve nabrojeno moemo promijeniti jednim klikom odabirom nove teme Windowsa 7, a moemo i pojedinano mijenjati samo pozadinu, uvar zaslona itd.. Tema je skup slika, boja i zvukova radne povrine, a moe ukljuivati i izgled ikona i pokaziva mia. Novu temu biramo tako da desnom tipkom mia kliknemo na radnu povrinu pa odaberemo naredbu Prilagodi (Personalize).

Slika 53. Pozivanje naredbe za podeavanje radne povrine preko skonog izbornika

50 / 51 str.

Drugi nain je da otvorimo Upravljaku plou (Control Panel) te u kategoriji Izgled i personalizacija (Appearance and Personalization) odaberemo Promjena teme (Change the theme).

Radna povrina

 Otvara se prozor za odabir tema koje su podijeljene u tri kategodije:

Slika 54. Pozivanje naredbe za podeavanje radne povrine preko Upravljake ploe

moje teme (My Themes) - teme koje smo prethodno koristili i teme preuzete s interneta, aero teme (Aero Themes) - podijeljene su u est grupa: Windovs 7, arhitektura, likovi, pejzai, priroda i prizori, teme s osnovim i jakim kontrastom (Basic and High Contrast Themes).

Slika 55. Dijaloki okvir za odabir teme Windowsa (Personalizacija)

Klik na pojedinu temu promijeni pozadinu radne povrine i boju prozora te promjenu poprati zvunim efektom. Za prikaz sljedee pozadine iz izabrane skupine tema (npr. pejzai) kliknemo desnom tipkom mia na radnu povrinu pa na naredbu Sljedea pozadina radne povrine (Next desktop background). Tema odabrana na ovaj nain prikazivat e se na zaslonu poput dijaprojekcije - slike iz izabrane teme izmjenjivat e se u odreenim vremenskim razmacima.

PRO-MIL

Slika 56. Odabir pozadine izabrane teme

Iskuajte sve teme te na kraju odaberite onu koja vam najvie odgovara. Naravno, pomou linka Preuzmi dodatne teme s interneta (Get more themes online) dobit ete vei izbor tema koje se mogu preuzeti s interneta. Za odabir pozadine radne povrine kliknemo na Pozadina radne povrine (Desktop Background) na dnu prozora Upravljake ploe. Otvara se dodatni prozor u kojem su prikazane pozadine radne povrine sustava Windows. Svaka kategorija aero teme prikazana je s pet slika za odabir pozadine. Odabirom slike promijeni se pozadina radne povrine, a za konaan odabir pozadine potrebno je spremiti promjene.

Slika 57. Odabir pozadine radne povrine

52 / 53 str.

Osim pozadina koje nudi sustav Windows, u pozadinu zaslona moemo umetnuti sliku iz biblioteke, najbolje ocijenjene fotografije ili punu boju.

Radna povrina

Naravno, na pozadinu zaslona moemo umetnuti bilo koju sliku snimljenu kamerom ili mobitelom (npr. sliku obitelji, kunog ljubimca, omiljeno mjesto u prirodi, itd.). Za odabir slike iz datoteke koristimo gumb Pregledaj (Browse) te odaberemo mapu u kojoj se slika nalazi. Slike dostupne u izabranoj mapi uitaju se u prozor za odabir te klikom potvrdimo onu koju elimo imati na podlozi zaslona. Ne zaboravite spremiti promjenu.

Slika 58. Odabir vlasite slike za pozadinu radne povrine

Mapa izabrana za odabir slike bit e dodana u popis Mjesta slike: (Picture location:) u kojem biramo sliku za pozadinu.

Slika 59. Privatne mape dodane u popis Mjesto slike:

Na posljetku, nain prikaza izabrane slike na radnoj povrini biramo pomou gumba Ispuna (Fill).

PRO-MIL

Slika 60. Nain prikaza slike na pozadini radne povrine

uvar zaslona
uvar zaslona (Screen Saver) je aplikacija koja se koristi kad raunalo odreeno vrijeme miruje da bi se izbjeglo urezivanje slike u ekran monitora s katodnom cijevi ili plazma monitor. uvar zaslona pokree se ako odreeno vrijeme ne diramo mi ili tipkovnicu te zapone s prikazom razliitih animacija (plutajua slova ili trake, iscrtavanje oblika, promjena boja, a moe se sastojati i od izmjene slajdova vlastitih fotografija). uvara zaslona biramo pomou upravljake ploe tako da u dijelu Izgled i personalizacija (Appearance and Personalization) odaberemo Promjena teme (Change the theme) -> var zaslona (Screen Saver). Isti prozor dobijemo kliknemo li desnom tipkom mia na radnu povrinu pa na naredbu Prilagodi (Personalize). Otvara se dodatni prozor Postavke uvara zaslo54 / 55 na (Screen Saver Settings) str. u kojem dalje obavljamo Radna sva podeavanja. povrina
Slika 61. Odabir uvara zaslona

U polju uvar zaslona (Screen saver) biramo izgled. Na slici zaslona unutar prozora prikazat e se izabrani uvar zaslona, a ako elite vidjeti kako e izgledati na radnoj povrini, po odabiru kliknite na Pretpregled (Preview). uvari zaslona 3D tekst i fotografije (photos) imaju dodatne mogunosti prilagodbe pomou gumba Postavke (Settings) .

Slika 62. Prilagodba teksta za uvara zaslona

Na uvaru zaslona moemo imati vlastiti tekst kojem odreujemo font (pismo), nain kretanja na zaslonu i boju teksta. Umjesto teksta, uvar zaslona moe nam prikazivati trenutno vrijeme. elimo li da raunalo tijekom neaktivnosti prikazuje dijaprojekciju fotografija, izabrat emo uvar zaslona fotografije te pomou gumba Postavke (Settings) odabrati mapu iz koje elimo koristiti slike za projekciju ili jednostavno koristimo slike operacijskog sustava Windows 7.

Slika 63. Odabir slika za uvara zaslona

PRO-MIL

Po odabiru mape sa slikama odredimo brzinu dijaprojekcije tj. brzinu izmjene slika na zaslonu. elimo li prikaz slika sluajnim odabirom, potvrdimo opciju Izmijeaj slike (Shuffle pictures). Po odabiru uvara zaslona u polju ekaj (Wait) odreujemo vrijeme za njegovo pokretanje te odreujemo hoe li se nakon njegova prekida pojaviti zaslon za prijavu korisnika. Ovo je korisno ako je za prijavu korisnika na raunalo potrebna lozinka, to daje sigurnost od neovlatenog koritenja raunala.

Slika 64. Odreivanje postavki uvara zaslona

Za prekid uvara zaslona dovoljno je pomaknuti mia ili pritisnuti bilo koju tipku na tipkovnici. Za iskljuivanje uvara zaslona ponovo otvorite prozor Postavke uvara zaslona (Screen Saver Settings) te u polju uvar zaslona (Screen saver) odaberite Nema (None).

Podeavanje boje prozora (sheme boja)

Izgled Windowsa, odnosno suelja, moemo dodatno personalizirati odabirom boje prozora i izbornika Start. Po zadanim postavkama prozori imaju plavu boju - nebo. Boju prozora mijenjamo pomou Upravljake ploe i kategorije Izgled i personalizacija -> Promjena teme -> Boja prozora (Window Color).

56 / 57 str.
Slika 65. Otvaranje prozora za podeavanje boje prozora

Radna povrina

Otvara se dodatni prozor Boja i izgled prozora (Window Color and Appearance) u kojem biramo boju obruba prozora, izbornika Start i programske trake. Pomou klizaa moemo mijenjati intenzitet izabrane boje, a otkrijemo li mjea boja, izabranu boju moemo dodatno nijansirati.

Slika 66. Odabir boje prozora i izbornika Start

Promjene u izboru boje prozora potrebno je spremiti. Ako elite dodatne promjene izgleda, odaberite Napredne postavke izgleda (Advanced appearance settings) te odredite kako e izgledati pojedini dijelovi prozora, npr. naslovna traka prozora, izbornici, dijaloki okviri itd. Pritom moete birati boju izabranog dijela prozora, font, boju i veliinu fonta kojim e se ispisivati tekst u prozoru itd.

Slika 67. Napredno podeavanje boje i fonta naslovne trake aktivnog prozora

PRO-MIL

Dakle, suelje moete prilagoditi svojim eljama do najsitnijih detalja.

Slika 68. Primjenjena ljubiasta boja u sustavu Windows

Podeavanje razluivosti zaslona i broja boja

Razluivost (rezolucija) zaslona odreuje otrinu slike i teksta na zaslonu. Ako je razluivost zaslona vea, slike i tekst biti e manji i otriji te e vei dio prozora programa stati na zaslon. Ako je razluivost zaslona manja, slike i tekst na zaslonu su vei to olakava itanje ali gubi se na otrini slike. Kod manje razluivosti mogue je da se dio otvorenog prozora programa ne vidi u cijelosti. Razluivost zaslona ovisi o tehnikim karakteristikama monitora i grafikoj kartici. Razluivost zaslona kree se od 800x600 piksela (tokica) koja je uobiajena za CRT monitore veliine 14 pa na vie, ovisno o veliini monitora (vei monitori podravaju veu razluivost). Pimjerice, razluivost za CRT monitor veliine 17 - 19 je 1280x1024. LCD monitori podravaju mnogo vee rezolucije (1280x1024 -2560x1600), ovisno o veliini. Za idealan prikaz slike trebala bi se koristiti preporuena (nativna) rezolucija LCD monitora. Kod prikljuivanja i instalacije monitora na raunalo, operacijski sustav instalira upravljake programe (drivere) za monitor te na temelju svojstva monitora podesi razluivost i boje. Razluivost i boje moemo naknadno mijenjati tako da u Upravljakoj ploi (Control Panel) u kategoriji Izgled i personalizacija (Appearance and Personalization) odaberemo Prilagoavanje razluivosti zaslona (Adjust screen resolution).

58 / 59 str.

Radna povrina

 Otvara se prozor u kojem kliknemo na strelicu pored polja Razluivost (Resolution) te povuemo kliza na odgovarajuu veliinu. Najbolje je drati se preporuene razluivosti kako bi slika na zaslonu bila optimalna. Klikom na Dodatne postavke (Advanced Settings) otvara se dodatni prozor u kojem odreujemo boje na zaslonu i uestalost osvjeavanja zaslona.

Slika 69. Podeavanje razluivosti zaslona

Slika 70. Odabir boja zaslona

Kako bi sve teme sustava Windows bile prikazane u najveoj moguoj kvaliteti, potrebno je izabrati 32-bitni prikaz boja (preko 16 milijuna nijansi boja). Kada bismo izabrali 16-bitni prikaz boja (65536 razliitih nijansi boja), ne bi bio mogu glatki prijelaz boja zbog nedostatka mogunosti prikaza veeg broja nijansi boja. Osvjeavanje zaslona bitno je kod CRT monitora. Naime, kada je frekvencija osvjeavanja zaslona niska, dolazi do efekta titranja slike. Za CRT monitore preporua se uestalost osvjeavanja zaslona najmanje 75 Hz. Zbog specifinosti prirode tehnlogije koritene kod LCD monitora, uestalost osvjeavanja ne utjee na titranje.

PRO-MIL

Ako vam uz preporuenu rezoluciju tekst na zaslonu sitan te vam predstavlja napor itati ga, moete poveati (i naknadno smanjiti) tekst radi lakeg itanja. U prozoru za podeavanje razluivosti zaslona kliknite Poveajte ili smanjite tekst i druge stavke (Make text and other items larger or smaller) (vidi sliku 69.) te odaberite povean prikaz stavki na zaslonu.

Slika 71. Odabir veeg prikaza teksta i stavki na zaslonu

Odabir zvune sheme i podeavanje glasnoe zvuka

Raunalo tijekom rada proizvodi razliite zvukove, npr. podizanje Windowsa popraeno je zvukom, nedoputena radnja daje odreeni zvuk upozorenja itd. Operacijski sustav Windows moemo prilagoditi tako da odreenu radnju poprati odgovarajuim zvukom. Teme sustava Windows sadre zvune sheme koje prate odgovarajue aktivnosti. Otvorimo Upravljaku plou (Control Panel) -> Promjena teme (Change the theme) ->Zvukovi (Sounds). Otvara se prozor u kojem moemo pogledati zadane zvukove koji pripadaju izabranoj temi Windowsa. Radnje za koje postoji zvuk oznaene su zvunikom.

60 / 61 str.

Radna povrina
Slika 72. Zvukovi sheme Windows zadano

Da bismo provjerili kojim je zvukom popraena odreena radnja na raunalu, u popisu oznaimo radnju (na slici je oznaen izlaz iz sustava Windows) te kliknemo na Testiraj (Test). Svaka zvuna shema ima drugaije zvukove. elite li promijeniti zvuk za izabranu radnju, pomou gumba Pregledaj (Browse) potraite prikladan zvuk. elite li zvuk iskljuiti, oznaite radnju u popisu, kliknite na strelicu gumba Zvukovi (Sounds) - lijevo od gumba Testiraj - te izaberite Nema (None). Radnji kojoj promijenite zvuk ili zvuk dodate odnosno iskljuite, promijenit e boju zvunika u uto te e se uz naziv zvune sheme pojaviti oznaka promijenjeno (modified). Promijenjenu zvunu shemu moete spremiti.

Slika 73. Spremanje promijenjene zvune sheme

Da biste primijenili izabranu zvu nu shemu , kliknite U redu ( OK ). Glasno u zvuka podeavamo pomou gumba na samim zvunicima ili pomou ikone zvunika na desnoj strani programske trake. Kliknemo na ikonu zvunika te povuemo kliza u odgovarajuem smjeru za poveanje ili smanjenje glasnoe.

Slika 74. Iskljuivanje zvuka u mikseru za glasnou

Klikom na Mikser (Mixer) otvara se dodatni prozor za podeavanje zvukova. Za iskljuenje zvunika, odnosno zvukova na raunalu, kliknemo na ikonu zvunika na dnu prozora prikazanih na prethodnoj slici (utiaj Speakers). Iskljueni zvuk prikazan je simbolom prekrienog kruga preko zvunika . Za ponovno ukljuenje zvuka potrebno je ponovo kliknuti na istu ikonu zvunika.

PRO-MIL

Za dodatna podeavanja zvuka poput balansa ili promjene ikone zvunika, kliknemo na zvunik na vrhu prozora prikazanih na prethodnoj slici te u dodatnom prozoru obavimo dodatna podeavanja.

Slika 75. Promjena ikone zvunika

62 / 63 str.

Radna povrina

Programii radne povrine - Windows gadgets

Korisnici operacijskog sustava Windows Vista vjerojatno su navikli na bonu traku sustava Windows (Sidebar) na kojoj su se nalazili razni programii tzv. gadgets. Na bonoj traci najee su bili sat i kalendar te razni programii koji su nudili brz pristup informacijama koje se stalno auriraju, kontaktima i slino, to je, dakako, ovisilo o eljama i potrebama korisnika. Operacijski sustav Windows 7 ne sadri bonu traku, ali zato programie (gadgets) moemo staviti bilo gdje na radnu povrinu (Desktop). Svi programii nalaze se u galeriji programia radne povrine te ih je mogue dodati na radnu povrinu, premjetati ih po njoj, mijenjati im veliinu i ukloniti ih s radne povrine. U Windows 7 ulitimate verziji dostupni su programii prikazani na sljedeoj slici.

Slika 76. Programii dostupni u Windows 7

Dodavanje i uklanjanje programia na radnu povrinu

Na radnu povrinu kliknemo desnom tipkom mia pa na naredbu Programii (Gadgets). Otvara se prozor prikazan na prethodnoj slici. Dva puta kliknemo na programi koji elimo dodati na radnu povrinu, npr. na sat. Sat se pojavi u gornjem desnom kutu radne povrine i prikazuje vrijeme iz operacijskog sustava, dakle ono koje je prikazano na desnom kraju programske trake. Za dodavanje nekog drugog programia na radnu povrinu, npr. kalendara, dvokliknemo na njega. Svaki sljedei programi postavi se na radnoj povrini ispod prethodnog, npr. kalednadr se postavi ispod sata. Sljedei programi, npr. slikovna slagalica, postavit e se ispod kalendara, itd. Za uklanjanje programia s radne povrine, postavimo pokaziva mia uz desni rub eljenog programia kako bi se pojavio izbornik te kliknemo na gumb Zatvori (Close). Drugi nain je da na programi kliknemo desnom tipkom mia pa na Zatvori programi (Close gadget).

PRO-MIL

Slika 77. Programii na radnoj povrini

Slika 78. Zatvaranje programia

Prilagodba programia
Prilagodba program i a podrazumijeva promjenu njihovih mogunosti (postavki), promjenu njihove veliine i poloaja na radnoj povrini. Kad postavimo pokaziva mia uz desni rub prozora programia, dostupan je izbornik s naredbama Zatvori (Close) i Povucite programi (Drag gadget) te, ovisno o programiu, naredbe Mogunosti (Options) i Vea veliina (Size). Naredbe za prilagodbu programia dostupne su i kada desnom tipkom mia kliknemo na programi.

64 / 65 str.

Slika 79. Mogunosti prilagodbe programia

Windows Gadgets

Prilagodba mogunosti ovisi o programiu, neki programii nemaju Mogunosti. Mogunosti sata omoguuju biranje izgleda sata, biranje vremenske zone te dodjeljivanje imena satu.

Slika 80. Mogunosti sata i dijaprojekcije

Mogunosti dijaprojekcije omoguuju odabir mape sa slikama za dijaprojekciju, odreivanje vremena i efekt prijelaza kod izmjene slika, a kod slikovne slagalice biramo sliku za slaganje. Programii se kod postavljanja na radnu povrinu slau uz rub zaslona, no moemo ih premjestiti na bilo koji dio radne povrine tako da ih pritisnutom lijevom tipkom mia odvuemo na eljeno mjesto. Programii mogu biti smjeteni iznad svih otvorenih prozora i vidljivi cijelo vrijeme rada na raunalu, npr. ako pratite vijesti. Tada u skonom izborniku (klik desnom tipkom mia na programi) biramo Uvijek na vrhu (Always on top). elimo li pojedini programi vratiti u pozadinu, ponovo kliknemo na istu naredbu. Za promjenu veliine kliknemo na gumb za promjenu veliine uz desni rub prozora programia ili u skonom izborniku na naredbu Veliina (Size) -> Velika (Large size), odnosno ->Mala (Small size) elimo li smanjiti prozor programia. Ispred trenutne veliine prozora ukljuena je kvaica.

PRO-MIL

Rad s ikonama radne povrine

Ikone su sliice koje nalazimo svugdje na raunalu: na radnoj povrini, na programskoj traci, u izborniku Start i u programima koje rabimo tijekom rada na raunalu, a predstavljaju programe, mape, datoteke i naredbe. Ikone su najee preaci za otvaranje programa o emu smo govorili u poglavljima o izborniku Start i programskoj traci. U ovom poglavlju osvrnut emo se na ikone na radnoj povrini.

Vrste ikona i koritenje ikona za otvaranje datoteka, mapa, programa

Radnu povrinu koristimo za rad s raunalom i na nju stavljamo sve to nam je tijekom rada neophodno : programe, razne alate i slino. Svaki korisnik svoju radnu povrinu ureuje prema svojim potrebama i eljama pa tako na nju stavlja ikone koje su mu potrebne. Na radnu povrinu postavljamo ikone programa koje svakodnevno ili esto koristimo. Dvoklik na ikonu otvara pripadajui program. Ikone programa u pravilu su ikone preaca, dakle krai put za pokretanje programa (dvoklik na ikonu umjesto Start -> Svi programi ...). Na radnoj povrini moemo imati ikone mapa i datoteka. Njihove ikone mogu biti obine ikone i ikone preaca. U emu je razlika? Kada spremamo neku datoteku, osim njenog imena moramo odrediti i mjesto gdje je elimo spremiti (pogledajte poglavlje Kreiranje datoteka) tako da biramo pogon (disk) i mapu u kojoj e se datoteka nalaziti. Datoteku moemo spremiti na radnu povrinu. U tom sluaju datoteka e na radnoj povrini imati ikonu sa svojim imenom. Dvoklikom na ikonu otvaramo istoimenu datoteku u odgovarajuem programu. Ako datoteka nije spremljena na radnoj povrini, ve u nekoj drugoj mapi ili na mrei, za nju moemo napraviti ikonu preaca na radnoj povrini te na taj nain skratiti put za njeno otvaranje (isto kao i kod programa). Ikona preaca na radnoj povrini ima u donjem lijevom kutu strelicu koja ukazuje na preac. Kad postavimo pokaziva mia na ikonu preaca, pojavi se zaslonski opis s putanjom do mjesta na koje taj preac vodi. Na isti nain koristimo i ikone mapa. Dvoklikom na mapu otvaramo izabranu mapu te imamo pristup datotekama u njoj. Datoteku otvaramo dvoklikom na njeno ime ili ikonu. 66 / 67 str. Rad s ikonama

Slika 81. Ikone na radnoj povrini

Kreiranje ikona preaca na radnoj povrini

Radna povrina ima vlastite ikone koje moemo dodati na radnu povrinu ili ih ukloniti. Prema zadanim postavkama na radnoj povrini nalazi se samo ikona Ko za smee (Recycle Bin). Ostale ikone radne povrine dodajemo i uklanjamo klikom desne tipke mia na radnu povrinu -> Svojstva (Properties) -> Promjena ikona radne povrine (Change desktop icons). Otvara se prozor u kojem postavimo kvaicu uz ikonu koju elimo imati na radnoj povrini ili uklonimo kvaicu za micanje ikone s radne povrine te kliknemo U redu (OK).

Slika 82. Dodavanje ikone Raunalo na radnu povrinu.

Prilikom instalacije programa na raunalo (ukljuujui i igre) uglavnom se kreira i njegova ikona preaca na radnoj povrini (kod pojedinih programa potrebno je potvrditi tu mogunost tijekom instalacije). Za datoteke koje spremimo u mapu Radna povrina (Desktop), automatski se kreira pripadajua ikona. Windowsi dozvoljavaju kreiranje ikona preaca i ikona mapa na radnoj povrini, kao i njihovo premjetanje na radnoj povrini, promjenu imena i brisanje ikona. Da bismo kreirali ikonu preaca na radnoj povrini kliknemo desnom tipkom mia na radnu povrinu pa na Novo (New) -> Preac (Shortcut). Otvara se prozor Stvaranje preaca (Create Shortcut) u kojem pomou gumba Pregledaj (Browse) potraimo eljeni program, mapu ili datoteku.
Slika 83. Traenje stavke za koju se kreira preac

PRO-MIL

Slika 84. Odabir mape za kreiranje ikone preaca

Po odabiru stavke (programa, mape ili datoteke), put do nje unosi se u polje Upiite mjesto datoteke (Type the location of the item ). Kliknemo Dalje (Next). U sljedeem prozoru odreujemo ime preaca koje ne mora biti ime datoteke ili mape, preac samo upuuje na izabranu mapu ili datoteku. Kliknemo na Zavri (Finish) nakon ega je ikona preaca dostupna na radnoj povrini.

Slika 85. Odreivanje imena ikone preaca

Slika 86. Novokreirani preac mape

68 / 69 str.

Rad s ikonama

Kreiranje ikone preaca pomou izbornika Start

Pomou izbornika Start potraimo program za koji elimo kreirati ikonu preaca. kliknemo na ime programa desnom tipkom mia pa na Poalji (Send) -> Radna povrina (napravi preac) (Desktop (create shortcut)).

Slika 87. Kreiranje ikone preaca programa WordPad

Ikone preaca za programe, mape i datoteke moemo kreirati i pomou programa Windows Explorer ili Raunalo (Computer). U popisu mapa potraimo stavku za koju kreiramo preac, kliknemo na nju desnom tipkom mia pa na Poalji (Send) -> Radna povrina (napravi preac) (Desktop (create shortcut)).

Slika 88. Kreiranje preaca za mapu u programu Windows Explorer

Napomena: ne pretjerujte s dodavanjem ikona na radnu povrinu jer se time gubi njena preglednost.

PRO-MIL

Premjetanje i slaganje (rasporeivanje) ikona na radnoj povrini

Ikone koje dodajemo na radnu povrinu redaju se u stupcima s lijeva na desno. Najprije se popuni krajnji lijevi stupac, a zatim sljedei. Raspored ikona na radnoj povrini promjenjiv je (po nazivu, veliini, vrsti stavke (datoteke) ili datumu izmjene).

Slika 89. Mogunosti rasporeda ikona na radnoj povrini

Ikone moemo proizvoljno razmijesiti po radnoj povrini. Pritisnutom lijevom tipkom mia odvuemo ikonu na eljeno mjesto radne povrine, npr. gornji desni kut, i otpustimo tipku mia. Odvuemo li ikonu na novo mjesto desnom tipkom mia, otvorit e se izbornik koji uz premjetanje omoguuje i kopiranje ikone na odredino mjesto, kao i stvaranje preaca. Windowsi omoguuju prikaz ikona na radnoj povrini u tri veliine (male, srednje i velike) te njihovo skrivanje i otkrivanje. Desnom tipkom mia kliknemo na radnu povrinu, postavimo pokaziva mia na Prikaz (View) i kliknemo na eljenu veliinu ikona.

Slika 90. Promjena veliine ikona na radnoj povrini

Kliknemo li na Pokai ikone radne povrine (Show desktop icons) i iskljuimo kvaicu ispred ove mogunosti, ikone emo privremeno sakriti. Time ikone nisu izbrisane s radne povrine, ve su samo skrivene. Za ponovni prikaz ikona radne povrine ukljuimo kvaicu ispred ove mogunosti.
70 / 71 str.

Rad s ikonama

Oznaavanje (selektiranje) ikona

Ikonu na radnoj povrini oznaimo tako da kliknemo na nju (ikona i njen naziv osvijetle se). Sada ikonu moemo premjestiti na drugo mjesto, promijeniti joj ime ili je izbrisati.

Slika 91. Oznaena ikona programa WordPad

Za oznaavanje vie susjednih ikona povuemo pritisnutom tipkom mia preko ikona koje elimo oznaiti.

Slika 92. Oznaavanje susjednih ikona povlaenjem mia

Vie nesusjednih ikona oznaimo tako da na tipkovnici drimo pritisnutu tipku Ctrl, a miem kliknemo na svaku ikonu koju elimo oznaiti. Kad oznaimo eljene ikone, otpustimo tipku Ctrl. Da bismo odznaili ikone, kliknemo bilo gdje na radnu povrinu.

Slika 93. Oznaene nesusjedne ikone.

PRO-MIL

Promjena imena i brisanje ikona

Za promjenu imena ikone kliknemo na nju desnom tipkom mia pa na naredbu Preimenuj (Rename). Ime ikone osvijetli se. Sada upiemo novo ime i pritisnemo tipku Enter.

Slika 94. Promjena imena ikone

Drugi nain je da na ikonu kliknemo sporo dva puta kako bi se njeno ime osvijetlilo te ga promijenimo. Napomena: promjenom imena ikone datoteke, ujedno promijenimo i ime toj datoteci. Ako promijenimo ime ikoni preaca mape ili datoteke, tada mijenjamo samo ime ikone jer ikona preaca je put do datoteke koju oznaava. Dakle, ime ikone preaca i ime datoteke ne moraju se podudarati. Brisanje ikone Na ikonu kliknemo desnom tipkom mia pa na Izbrii (Delete). Otvara se dodatni prozor u kojem je potrebno potvrditi brisanje ikone. Izbrisana ikona premjeta se u mapu Ko za smee (Recycle Bin) odakle je moemo vratiti (pod uvjetom da ne ispraznimo ko za smee).

Slika 95. Potvrda brisanja ikone

Oprez: brisanjem ikone datoteke ili mape, izbrisat ete s njom njenu datoteku ili mapu. Brisanjem ikone preaca do datoteke ili mape briete samo preac, a ne i datoteku i mapu do koje preac vodi. Preporuka je da se na radnoj povrini nalaze samo ikone preaca do mapa str. 72 / 73 i datoteka jer velike mape i datoteke na radnoj povrini mogu usporiti rad raunala. S druge strane, u sluaju brisanja ili reinstalacije Windowsa datoteRad s ke i mape radne povrine briu se. ikonama

Pokretanje programa i izgled prozora

Na kraju poglavlja o suelju osvrnut emo se i na izgled prozora programa koje pokreemo u sustavu Windows. Veinu programa moemo pokrenuti na vie naina: 1. pomou izbornika Start a. kliknemo na gumb Start -> Svi programi (All Programs) -> ime programa ili ime mape u kojoj se program nalazi pa Ime programa. b. Start -> ikona preaca programa u izborniku Start (ako postoji) 2. dvoklikom na ikonu preaca programa na radnoj povrini (ako postoji) 3. klik na ikonu programa na programskoj traci (ako postoji)

Izgled prozora programa

to je prozor? Prozor (window) je okvir unutar kojeg se otvara i prikazuje program. Kad pregledavamo sadraj neke mape, njen sadraj prikae se u prozoru mape. Dijaloki okviri takoer su prozori ija je svrha dijalog s raunalom. Pogledajmo dijelove nekoliko razliitih prozora.

Slika 96. Prozor programa Blok za pisanje

Slika 97. Prozor kalkulatora - standardni i znanstveni prikaz

PRO-MIL

Na vrhu svakog prozora nalazi se Naslovna traka (Title Bar). Na lijevom rubu naslovne trake nalazi se ikona programa, zatim naziv trenutne datoteke i naziv programa. Na desnom rubu naslovne trake nalaze se gumbi za rad s prozorom. Traka izbornika (Menu Bar) sadri popis dostupnih izbornika. to je izbornik? Izbornik je popis mogunosti za odabir, uglavnom naredbe kojima pokreemo odreenu radnju. Izbornik otvaramo klikom na njegovo ime. Prelazimo pokazivaem mia do odgovarajue naredbe te kliknemo na njeno ime da bismo je aktivirali. Naredbe koje nisu dostupne prikazane su svjetlijom bojom. Po odabiru naredbe koja iza imena ima trotoje (...) otvara se dijaloki okvir za odabir dodatnih opcija ili za davanje dodatnih uputa programu. U prozoru Bloka za pisanje (NotePad) otvoren je izbornik Datoteka i izabrana naredba Otvaranje... Ova naredba otvara dijaloki okvir Otvaranje u kojem programu dajemo upute za otvaranje datoteke: gdje se datoteka nalazi (pogon i mapu) i naziv datoteke.

Slika 98. Prozor dijalokog okvira Otvaranje (Open)

Naredba koja iza imena ima strelicu udesno, sadri podizbornik s dodatnim opcijama ili naredbama, kao to je prikazano na slici prozora programa Kalkulator. Pojedini programi sadre i alatne trake koje su obino smjetene ispod trake s izbornicima. Alatne trake sadre gumbe za izvrenje naredbi. Gumbi na alatnim trakama zapravo su ikone preaca za pojedine naredbe. Npr., kliknemo na gumb naredbe Ispis i otvorimo pripadajui dijaloki okvir, umjesto da kliknemo na izbornik Datoteka -> Ispis. 74 / 75 str. U prethodnim inaicama Windowsa programi WordPad i Bojanje imali su alatne trake. U Windows 7 alatne trake zamijenjene su Vrpcom (Ribbon). Na Programi i ovaj nain Microsoft usklauje suelje programa sustava Windows s uredprozori skim programima iz paketa Office.

Vrpca zamjenjuje izbornike, a sastoji se od kartica koje sadre gumbe za pokretanje naredbi. Karticu otvaramo klikom na njeno ime, a naredbu pokreemo klikom na njen gumb.

Slika 99. Prozor programa WordPad

Slika 100. Program Bojanje (Paint)

PRO-MIL

Pojedini gumbi otvaraju padajue popise za odabir mogunosti to prepoznajemo po strelici uz desni ili donji rub gumba. Npr., kad kliknemo na strelicu gumba Boja teksta u WordPadu, otvara se paleta u kojoj biramo boju. Isto je s gumbima za odabir vrste i veliine fonta (pisma) itd. Kada u programu Bojanje kliknemo na strelicu gumba Kistovi (Brushes), biramo izgled kista, a pomou gumba Veliina (Size) dodatno odreujemo debljinu crte koju emo kistom nacrtati.

Slika 101. Odabir boje teksta u WordPadu

Ispred vrpce nalazi se gumb s imenom programa (WordPad ili Bojanje). Klikom na gumb programa dostupne su naredbe koje se u ostalim programima nalaze u izbornika Datoteka (File) pogledajte sliku programa Blok za pisanje.

Slika 102. Gumb WordPad i pripadajue naredbe

Skoni izbornik Kada na neki objekt (tekst, sliku, radnu povrinu) kliknemo desnom tipkom mia, otvori se skoni izbornik (pop-up menu). Ovaj izbornik u literaturi nazivaju i kontekstni ili objektni izbornik zato to naredbe u tom izborniku ovise o tome na to se klikne. Razliite naredbe bit e dostupne ako kliknemo na tekst, prazan dio radne povrine ili na sliku. Naredbe u skonom izborniku biramo na isti nain kao i u padajuem (kliknemo na ime naredbe). Skoni izbornik moemo otvoriti i 76 / 77 str. tako da oznaimo objekt (tekst ili sliku) i pritisnemo tipku (izmeu tipke Alt Gr i Ctrl) desno od razmaknice. Programi i prozori

Slika 103. Skoni izbornik u programu WordPad

Za izvrenje pojedinih naredbi otvaraju se razliiti dijaloki okviri. U nekima je potrebno dati dodatne upute programu (npr. kod ispisa odreujemo broj stranica i broj kopija ispisa te biramo pisa). Drugi dijaloki okviri trae unos ili promjenu odgovarajuih parametara (slika 104.), potvrdu izvrenja naredbe (slika 105.) ili ukljuivanje/iskljuivanje potvrdnih okvira za opcije izvrenja naredbe (slika 106.). Za unos ili promjenu parametara za izvrenje naredbe kliknemo unutar polja u kojem elimo napraviti promjenu i unesemo nove vrijednosti.
Slika 104. Dijaloki okvir Odlomak i odreivanje uvlake teksta u WordPadu

Slika 105. Potvrivanje naredbe za spremanje promjena

Za potvrdu izvrenja naredbe kliknemo na odgovarajui gumb, npr. Spremi ili U redu. Kod potvrdnih okvira kliknemo na okvir (kvadrati) ispred odgovarajue mogunosti. Ako okvir sadri kvaicu, mogunost je ukljuena te e se izvriti kada kliknemo na U redu. Prazan okvir znai da je mogunost iskljuena, a da bismo je ukljuili kliknemo na okvir.

PRO-MIL

Slika 106. Ukljuivanje potvrdnog okvira

Prozor programa ima radnu povrinu za rad, pisanje teksta, crtanje itd. Kad je sadraj vei od prozora programa (npr. imamo vie stranica teksta ili veliku sliku koja cijela ne stane u prozor) uz rubove radne povrine pojave se klizai. Ovisno o veliini sadraja prozor moe imati jedan kliza (okomiti ili vodoravni) ili oba. Klizae koristimo za pomicanje sadraja - pritisnutom tipkom mia vuemo kliza u eljenom smjeru kako bismo otkrili ono to trenutno nije prikazano. Klizae moemo pomicati i klikom na strelice na krajevima kliznih traka te se na taj nain pomicati po sadraju redak gore/dolje ili stupac lijevo/desno. Prikaz sadraja na radnoj povrini prozora moemo podesiti pomou klizaa ili gumba za zumiranje. Umanjenim zumiranjem (smanjenjem teksta i objekata) vidimo vie sadraja u prozoru, i obratno.

Rad s prozorima
Na desnom rubu naslovne trake nalaze se gumbi za rad s prozorom.

Slika 107. Gumbi za rad s prozorom

Gumb Minimiziraj (Minimize) smanji prozor na veliinu gumba na programskoj traci i ukloni prozor s radne povrine. Klik na gumb programa na programskoj traci vraa prozor na prethodnu veliinu na radnu povrinu. Za minimiziranje aktivnog prozora (onog kojeg vidimo na zaslonu iznad svih otvorenih prozora) moemo kliknuti na njegov gumb na programskoj traci, a sljedeim klikom vratiti ga na prethodnu veliinu. Gumb Maksimiziraj (Maximize) poveava prozor na veliinu zaslona. Kada prozor prekriva cijeli zaslon, gumb Maksimiziraj mijenja se u gumb Vrati smanjeno (Restore Down). Klikom na njega vraamo prozor na veliinu prije maksimiziranja. Pojedine prozore nije mogue poveati na veliinu zaslona. U tom sluaju gumb Maksimiziraj je proziran.

Slika 108. Gumb Vrati smanjeno

Gumb Zatvori (Close) zatvara prozor programa, a time ujedno i program. Prozore programa moemo minimizirati i maksimizirati i na druge naine.
78 / 79 str.

Programi i prozori

Minimiziranje i maksimiziranje prozora elimo li odjednom minimizirati sve prozore otvorene na radnoj povrini, kliknemo na gumb Pokai radnu povrinu (Show Desktop) na desnom rubu programske trake. Ponovni klik na isti gumb vraa na radnu povrinu prethodno minimizirane prozore. Za istovremeno minimiziranje svih prozora na radnoj povrini moemo koristiti tipke Windows +D . Ista kombinacija tipki ponovo stavlja sve minimizirane prozore natrag na radnu povrinu. Sve prozore minimizira i kombinacija tipki Windows +M, a vraa na radnu povrinu kombinacija tipki Windows +Shift+M. Ako koristimo aero temu Windowsa, za brzo minimiziranje prozora moemo koristiti znaajku Aero potresanje (Aero Shake) koja minimizira sve prozore radne povrine osim onog kojeg tresemo (potresamo). Prozor koji elimo zadrati na radnoj povrini potresemo pritisnutom tipkom mia na naslovnoj traci. On e ostati na radnoj povrini, a svi ostali prozori minimizirat e se. Da bismo ih vratili na radnu povrinu, ponovo potresemo aktivni prozor. Za minimiziranje svih prozora osim aktivnog moemo koristiti kombinaciju tipki Windows + Home. Iste tipke vraaju sve minimizirane prozore na radnu povrinu. Prozor moemo maksimizirati (prikazati preko cijelog zaslona) i tako da prozor odvuemo uz gornji rub zaslona. Kada kontura prozora ispuni cijeli zaslon, otpustimo tipku mia. Da bismo vratili prozor na prethodnu veliinu, povuemo naslovnu traku prozora s vrha zaslona. Osim minimiziranja i maksimiziranja, prozorima moemo odrediti bilo koju veliinu. Veliinu prozora mijenjamo tako da postavimo pokaziva mia uz rub prozora. Kad pokaziva mia promijeni oblik u dvosmjernu strelicu, pritisnemo lijevu tipku mia i vuemo u odgovarajuem smjeru - prema unutra da bismo prozor smanjili ili prema van da bismo ga poveali. Kad prozor dostigne traenu veliinu, otpustimo tipku mia. Veliinu prozora moemo mijenjati i na kutovima prozora. U tom sluaju prozoru mijenjamo istovremeno visinu i irinu.

Slika 109. Promjena veliine prozora Bloka za pisanje

PRO-MIL

Drugi nain je da kliknemo na ikonu programa na naslovnoj traci te u kontrolnom izborniku na naredbu Veliina (Size).

Slika 110. Pozivanje naredbe za promjenu veliine u programu Blok za pisanje

Nakon to pokaziva mia promijeni oblik u etverosmjernu strelicu , pomou tipki kursora na tipkovnici (tipke sa strelicama) mijenjamo prozoru veliinu. Na ovaj nain mijenjamo veliinu prozora programa i mapa, ali ne i prozorima dijalokih okvira. Premjetanje i slaganje prozora Prozore moemo premjetati po zaslonu i postaviti ih na mjesto koje nam najvie odgovara. Prozor premjetamo tako da ga pomou pritisnute lijeve tipke mia na naslovnoj traci odvuemo na drugo mjesto. Kad stignemo na odredite, otpustimo tipku mia.

Slika 111. Premjetanje prozora Kalkulatora

Prozor programa ili mape (ne i dijalokog okvira) moemo premjestiti i pomou kontrolnog izbornika. Kliknemo na ikonu programa ili mape na naslovnoj traci prozora te na naredbu Premjesti (Move). Kada pokaziva mia promijeni oblik u pomou tipki sa strelicama dovedemo prozor na eljeno mjesto na zaslonu. Promjenom veliine prozora i njihovim premjetanjem, prozore moemo posloiti po radnoj povrini na razne naine te imati istovremeni pogled na njih.

80 / 81 str.

Programi i prozori

Slika 112. Primjer sloenih prozora na radnoj povrini

Slaganje otvorenih prozora po radnoj povrini moemo prepustiti sustavu Windows. Desnom tipkom mia kliknemo na prazni dio programske trake pa na jedan od naina slaganja prozora.
Slika 113. Odabir slaganja otvorenih prozora na radnoj povrini

Slika 114. Kaskadno posloeni otvoreni prozori

PRO-MIL

Poravnanje (Aero Snap) Za slaganje prozora na radnoj povrini moemo koristiti znaajku Poravnanje (Aero Snap) koja prilagodi veliinu prozora na polovicu zaslona. Pritisnutom tipkom mia povuemo prozor uz lijevi rub zaslona dok se ne pojavi kontura prozora. Po otputanju tipke mia prozor e se poravnati na lijevu polovicu zaslona. Na isti nain poravnamo drugi prozor na desnu polovicu zaslona. Ovakav raspored prozora omoguuje usporedbu sadraja dva otvorena prozora ili kopiranje sadraja iz jednog prozora u drugi i sl.

Slika 115. Poravnanje prozora programa Bojanje (Paint) na lijevu polovicu zaslona

Ako elimo aktivni prozor poravnati uz rub zaslona, pritisnemo tipku Windows tipku sa strelicom lijevo ili desno.

Za vraanje prozora na prethodnu veliinu odvuemo naslovnu traku prozo- str. 82 / 83 ra s vrha zaslona i otpustimo tipku mia. Programi i Znaajku poravnanje ne moemo koristiti s programima kojima je zadana veprozori liina prozora manja od polovice zaslona, npr. Kalkulator ili Ljepljive biljeke.

Premjetanje meu prozorima

Ako imamo vie otvorenih prozora, tada prozori programa koje pokreemo prekrivaju jedan drugog na radnoj povrini. Kad su prozori programa manjih dimenzija, vidimo koji se prozori nalaze u pozadini. Aktivan prozor je onaj koji se nalazi na vrhu i kojem je gumb za zatvaranje prozora crvene boje. U takvom sluaju (kada su prozori vidljivi) iz jednog prozora (programa) u drugi premjetamo se klikom mia na eljeni prozor.

Slika 116. Premjetanje iz prozora Kalkulatora u Bojanje

Za premjetanje meu otvorenim prozorima koristimo i programsku traku. Prozori programa i mapa prikazani su gumbom na programskoj traci. Klikom na gumb s ikonom programa ili mape, premjetamo se u njegov (njen) prozor. Za vie informacija pogledajte poglavlje Gumbi na programskoj traci. Za premjetanje meu prozorima koristimo tipke Alt+Tab (tabulator). Drimo stalno pritisnutu tipku Alt i pritiemo tipku Tab. Windowsi krue po otvorenim prozorima i svakim pritiskom na tipku Tab oznae sljedei otvoreni prozor. Kad doemo do eljenog prozora, otpustimo tipku Alt.

Slika 117. Premjetanje meu prozorima pomou tipki Alt+Tab

PRO-MIL

Premjetanje meu prozorima pomou znaajke Aero Flip 3D Ako vaa inaica Windowsa podrava aero teme, za prebacivanje meu prozorima moete koristiti znaajku Aero Flip 3D (trodimenzionalni prikaz prozora). U Windows Vista operacijskom sustavu postojala je ikona za Aero Flip 3D na programskoj traci. U Windows 7 Aero Flip otvaramo pritiskom na tipku Windows +Tab.

Slika 118. Premjetanje meu prozorima pomou znaajke Aero Flip 3D

U prikazu prozora Aero Flip 3D kliknemo na prozor u koji se elimo premjestiti. Drimo li pritisnutu tipku Windows a pritiemo tipku Tab, 3D prikaz prozora e rotirati. Kad eljeni prozor doe u prvi plan, otpustimo tipku Tab. Isti efekt moe se postii dranjem tipke Windows i vrtnjom kotaia na miu.

84 / 85 str.

Programi i prozori

Datoteke i mape

Windows Explorer Kreiranje mapa i datoteka Rad s datotekama i mapama

Datoteke i mape
to je datoteka, a to mapa? Datoteka (File) je bilo koji zapis spremljen u raunalu: tekst, slika, video zapis, zvuk, program... Mapa (Folder) je logika cjelina u koju spremamo datoteke. Unutar mape moe se nalaziti jedna ili vie podmapa (Subfolders). Kada ukljuimo raunalo, najprije se u memoriju raunala uita skup datoteka i pripremi raunalo za rad. Dakle, operacijski sustav Windows pokree skup razliitih datoteka koje nazivamo sistemske datoteke i smjetene su u mapi Windows. Po zadanim postavkama sustava sistemske datoteke skrivene su kako korisnici ne bi nehotice izbrisali takvu datoteku ili je premjestili u drugu mapu ime bi ugrozili pravilno funkcioniranje sustava. Osim sistemskih postoje i razne izvrne datoteke (executable files) iji je zadatak pokretanje programa, npr. programa za obradu teksta, igrice ili razliite dijelove sustava. Kad na raunalu pokreemo odreeni program, zapravo pokreemo izvrnu datoteku. U sustavu Windows postoji i niz drugih datoteka razliitih sadraja: slikovnih, glazbenih, video... Ogledne primjerke slikovnih, glazbenih i video datoteka pogledajte u Biblioteci sustava Windows (kliknite na gumb Start te u desnom stupcu izbornika otvorite osobnu mapu i odaberite odgovarajuu podmapu Biblioteke).
Slika 119. Ogledne datoteke slika

Korisnik raunala moe stvarati vlastite datoteke. Napisan tekst (u WordPadu, Bloku za pisanje, Wordu ili nekom drugom programu za obradu teksta) koji spremimo init e tekstnu datoteku. Crte koji nacrtamo ili sliku koju snimimo kamerom i spremimo na raunalu init e slikovnu datoteku, itd. Datoteke spremamo u mape kao to dokumente u uredu spremamo u registratore. Pritom datoteke spremamo odgovarajuom logikom, tekst u dokumente, zvune zapise u mapu Glazba itd. Windows za svakog korisnika koji ima korisniki raun kreira njegove mape, a njihov sadraj moemo pogledati pomou izbornika Start (u desnom stupcu izbornika nalaze se osobne mape korisnika). Osim mapa koje dodijeli sustav Windows, korisnik moe kreirati i vlasite mape za svoje potrebe te u njih spremati datoteke logikom koju sam odredi. Npr., korisnik kreira mapu Poduzee, unutar nje podmape Proizvodnja, Trgovina, Zaposlenici te u njih sprema odgovarajue datoteke ili stvara dodatne podmape. Datotekama i mapama dodjeljujemo smisleno ime koje nam govori o njihovom sadraju. Za rad s mapama i datotekama koristimo program Windows Explorer.

PRO-MIL

Windows Explorer
Windows Explorer sastavni je dio sustava Windows, a pokreemo ga klikom na njegovu ikonu na programskoj traci ili preko izbornika Start (Start -> Svi programi (All Programs)-> Pomagala (Accessories) -> Windows Explorer). Windows Explorer omoguuje pregledavanje sadraja mapa, stvaranje novih mapa, njihovo premjetanje i kopiranje te ureivanje njihove hijerarhije. Isto tako omoguuje razliite prikaze sadraja mapa. Kad otvorimo osobnu mapu ili bilo koju drugu mapu, njen sadraj prikae se u prozoru Windows Explorera. Prozor Windows Explorera izgleda ovako.

Slika 120. Prozor Windows Explorera

Sadraj mapa pregledavamo tako da u Navigacijskom oknu (Navigation pane) oznaimo eljenu mapu (na slici Disk (D:)), a njen sadraj prikae se u oknu sadraja s desne strane. Prozor vaeg Windows Explorera moe se neznatno razlikovati to ovisi o tome jesu li prikazani svi dijelovi prozora ili nisu. Adresna traka (Address bar) pokazuje adresu mape iji sadraj je prikazan u oknu sadraja. Adresna traka prikazuje put (putanju) kojom smo doli do prikazane mape. U primjeru na slici naprije smo u navigacijskom oknu oznaili 88 / 89 str. Raunalo, a zatim Disk (D:). Gumbe Natrag (Back) i Naprijed (Forward) koristimo za prikaz mapa i biblioteka koje smo prethodno otvorili. Gumb Natrag (Back) vraa sadraj mape koja je prethodno bila otvorena, a gumb Naprijed (Forward) sadraj mape Datoteke i mape

koja je bila otvorena prije koritenja gumba Natrag. U primjeru na slici pomou gumba Natrag prikazali bismo sadraj mape Raunalo, a pomou gumba Naprijed ponovo bismo prikazali mapu Disk (D:). Da bi gumb Naprijed bio dostupan, moramo bar jednom upotrijebiti gumb Natrag. Okvir za pretraivanje (The search box) koristi se za traenje datoteke u trenutno otvorenoj mapi ili biblioteci. Pretraivanje zapoinje odmah s unosom teksta (prikau se sve datoteke koje sadre upravo upisano slovo), a to vie teksta unesemo, lista rezultata pretraivanja se suava (skrauje). Traka izbornika (Menu bar) sadri izbornike s naredbama za ureivanje i prikaz stavki u mapama. Prema zadanim postavkama traka izbornika nije ukljuena. Ukljuimo je klikom na Organiziraj (Organize) -> Izgled (Layout) -> Traka izbornika (Menu bar). Alatna traka (Toolbar) - koristimo je za izvoenje raznih zadataka s mapama i datotekama, npr. dodavanje sadraja mape u biblioteke, snimanje na CD (DVD), kreiranje podmapa te razliit prikaz stavki izabrane mape. Alatna traka vrlo je dinamina, njen izgled i dostupne mogunosti ovise o izabranoj stavci.

Slika 121. Izgled alatne trake kad je oznaena mapa s glazbom, fotografijama, slikovnim datotekama i video datotekama

Zajedniko alatnoj traci su gumbi Organiziraj (Ogranize), Snimi (Burn) i Nova mapa (New folder) te na desnom kraju gumb za promjenu prikaza stavki u mapi, gumb za ukljuivanje Okna pretpregleda (Show the preview pane) i gumb Pomo (Get help). Navigacijsko okno (Navigation pane) - koristi se za navigaciju po diskovima i mapama te odabir mape iji sadraj elimo pregledati. Okno sadraja (File list) - prikazuje sadraj mape izabrane u navigacijskom oknu (podmape i datoteke). Ako radimo pretraivanje, u ovom oknu prikazat e se rezultati trenutne pretrage. Okno s detaljima (Details pane) - prikazuje detalje o izabranoj stavci. Slika 120. prikazuje podatak da mapa izabrana u navigacijskom oknu sadri 8 stavki. Kada u popisu sadraja oznaimo mapu ili datoteku, okno s detaljima prikae njihova svojstva (naziv, datum izmjene, autora itd.).

PRO-MIL

U prozoru Windows Explorera moemo prikazati i okno pretpregleda pomou istoimenog gumba na alatnoj traci ili pomou izbornika Organiziraj (Organize) -> Izgled (Layout) -> Okno pretpregleda (Preview pane). U ovom oknu vidimo dio sadraja ili itav sadraj izabrane datoteke (ovisno o njenoj veliini). Kada pregledavamo mapu Biblioteke, u oknu sadraja otvara se Okno biblioteke (Library pane) (pogledajte sliku 119. gdje je prikazana biblioteka slika) koje omoguuje rasporeivanje datoteka u biblioteci prema razliitim svojstvima. Prilagodba izgleda prozora Explorera Izgled prozora Windows Explorera odreujemo klikom na gumb Organiziraj (Organize) -> Izgled (Layout) te na stavku (dio prozora) koju elimo prikazati ili ukloniti iz prozora. Stavka koja ima ukljuenu kvaicu prikazana je u prozoru.

Slika 122. Prikaz/skrivanje dijelova prozora u Windows Exploreru

Za dodavanje stavke u prozor Explorera, kliknemo na stavku koja ispred imena nema kvaicu. Klikom na stavku koja ispred imena ima kvaicu, iskljuit emo kvaicu te ukloniti tu stavku iz prozora Windows Explorera. Veliinu okana u prozoru Windows Explorera moemo mijenjati tako da postavimo pokaziva mia uz rub okna (npr. navigacijskog okna ili gornji rub okna s detaljima), a kada on promijeni oblik u dvosmjernu strelicu povuemo rub okna u eljenom smjeru.

90 / 91 str.
Slika 123. Proirenje navigacijskog okna

Windows Explorer

Na isti nain mijenjamo veliinu prozora Windows Explorera.

Organizacija mapa i datoteka

Datoteku (File) spremamo u mapu (Folder) koja moe biti samostalna mapa ili podmapa (Subfolder) - mapa unutar mape vie razine. Dio organizacije datoteka odreen je sustavom (sistemske mape i datoteke) i ne smije se mijenjati, a dio korisnik odreuje sam. Organizaciju mapa i datoteka vidimo u Navigacijskom oknu (Navigation pane) Windows Explorera.

Slika 124. Organizacija mapa i datoteka

U navigacijskom oknu uobiajeno prikazani su Favoriti (Favorites), Biblioteke (Libraries), Raunalo (Computer) i Mrea (Network). Strelica (trokuti) ispred ikone mape, raunala ili mree znai da mapa sadre podmape (mape nie razine). Strelica bijele boje usmjerena u desno znai da popis mapa nie razine nije prikazan. Da bismo ga vidjeli kliknemo na bijelu strelicu. Ispod imena mape prikae se pripadajui popis podmapa, a strelica ispred mape mijenja boju (crna) i smjer (ukazuje na uvuen popis ispod imena mape) . Ponovni klik na oznaku same (zatvori) popis podmapa te vrati oznaku . Mapa koja ne sadri podmapu nema oznaku ispred svoje ikone . Svakim klikom na bijelu strelicu otvaramo popis podmapa sljedee razine, a klikom na crnu strelicu popis podmapa nie razine same se. U primjeru na prethodnoj slici (organizacija mapa i datoteka) prikazan je popis podmapa za Biblioteke i Raunalo. Raunalo ima dvije podmape koje opet sadre

PRO-MIL

mape nie razine s tim da za (Disk (C:)) popis podmapa nije prikazan, a za Disk (D:) jest te dalje sadri podmape tree razine (1. razina - Raunalo, 2. razina - Disk (C:) i Disk (D:), 3. razina - Ana i ostale mape). Klikom na strelicu ispred mape Ana prikazao bi se popis pripadajuih podmapa etvrte razine. Klik na strelicu ispred Disk (D:) sakrio bi popis pripadajuih podmapa te bi bile vidljive samo dvije razine - 1. raunalo i 2. Disk (C:) i Disk (D:). Korisnici sami kreiraju mape i podmape prema potrebi, broj razina podmapa nije ogranien. Opisan nain navigacije po mapama koristimo u svakodnevnom radu kada biramo mapu u koju elimo spremiti datoteku ili traimo mapu u kojoj se nalazi datoteka koju elimo otvoriti.

Mapa raunalo - popis diskova i memorijskih jedinica

Navigacijsko okno prikazuje strukturu mapa na naem raunalu. Osim mapa, koje su logike cjeline u koje spremamo datoteke prema odreenim kriterijima, Navigacijsko okno prikazuje i fizike memorije (pogone): diskove (unutarnje i vanjske), USB memorijski stik, CD/DVD itd. Fizike memorije koristimo za pohranu podataka, a njihovim sadrajima pristupamo pomou Navigacijskog okna. Da bismo bolje razumjeli kako se fizike memorije oznaavaju u raunalu, pogledat emo mapu Raunalo (Computer) ija ikona preaca se nalazi u desnom stupcu izbornika Start. Kad otvorimo mapu Raunalo (Computer), otvara se prozor s popisom diskova, CD i DVD ureaja te ostalim ureajima spojenim na raunalo (vanjski disk ili USB izmjenjiva memorija) te mrena mjesta ako je raunalo dio mree s ukljuenom mogunou dijeljenja datoteka i mapa.

92 / 93 str.

Windows Explorer
Slika 125. Mapa Raunalo

Svi pogoni na raunalu imenuju se slovima engleske abecede iza kojeg slijedi dvotoje (:) - znak da se radi o fizikoj memoriji, a ispred slova nalazi se ikona karakteristina za pogon koji predstavlja. Dvotoje je ujedno znak da je rije o poetnoj mapi na memorijskoj jedinici od koje poinje grananje podmapa, pa takvu mapu nazivamo korijen (engl. Root) ili korijenska mapa (Root folder). U informatikom argonu esto ete uti da se neto nalazi u rutu. Slova (A:) i (B:) predstavljaju disketne pogone. Nekad su u upotrebi bila dva formata (dvije veliine) disketa, 5,25(ina) koji se ve dugo ne koristi i 3,5 koji je jo u uporabi premda novija raunala vie nemaju disketnu jedinicu. Dvoklikom na disketnu jedinicu u prozoru Raunalo pristupili bismo sadraju na disketi. Isto moemo uiniti i oznaavanjem disketnog pogona u Navigacijskom oknu. Slovo (C:) obino je oznaka za tvrdi disk unutar raunala. Ako raunalo ima vie diskova ili je disk podijeljen na particije (dijelove), svakom sljedeem disku ili particiji dodaje se naredno slovo engleske abecede, (D:), (E:) itd. Raunalo svaku particiju smatra zasebnim diskom. U primjeru na slici disk je podijeljen na dvije particije sa slovima (C:) i (D:). (C:) obino je sistemski disk. U primjeru na slici C: je sistemski disk, a na disku D: su razni podatci. Obino raunalo ima ugraen i ita optikih diskova (najee CD i/ili DVD pogon) koji dobiva sljedeu slovnu oznaku (E:). Dio slovnih oznaka je konstantan (A:, C:, D:) i zavisi od ureaja ugraenih u raunalo (disketna jedinica, disk, CD ili DVD pogon). Na raunalo moemo prikljuiti prijenosne memorije kao to su USB izmjenjivu memoriju, vanjski disk, kameru... te oni dobivaju naredne slovne oznake onim redom kako ih prikljuimo na raunalo. U primjeru na slici USB izmjenjiva memorija (F:), kamera (G:). Dvoklikom na pogon u oknu sadraja otvaramo popis njegovih mapa, dvoklik na mapu otvara popis pripadajuih podmapa i datoteka. Dvoklik na datoteku otvara izabranu datoteku.

Putanja do mape ili datoteke

Putanja (Path) do mape ili datoteke je put do mjesta gdje se mapa ili datoteka nalazi, a prikazana je na adresnoj traci. Bitno je poznavati strukturu mapa i podmapa te znati gdje se eljena mapa ili datoteka nalazi. Sljedea slika prikazuje putanju do datoteke Kalkulacija koja se nalazi u mapi Repromaterijal na disku D:.

Slika 126. Putanja do mape

PRO-MIL

Do datoteke dolazimo slijedei put na adresnoj traci s lijeva u desno otvarajui mapu za mapom. Znak oznaava sljedeu mapu nie razine. Do mape Repromaterijal moemo doi na dva naina: 1. Pomou Navigacijskog okna otvorimo najprije Raunalo, zatim Disk (D:), pa Poduzee itd. kao to je prikazano na prethodnoj slici 2. Pomou Adresne trake. U Navigacijskom oknu najprije otvorimo popis Raunalo, a zatim kliknemo na te u padajuem popisu biramo podmapu Disk (D:). Zatim kliknemo na desno od Disk (D:) i odaberemo Poduzee. Tako putujemo dalje do ciljane mape kao to prikazuje sljedea slika.

Slika 127. Otvaranje mape pomou padajueg popisa na adresnoj traci

Rezultat u konanici je isti. Traena datoteka nalazi se u mapi Repromaterijal koja se nalazi unutar mape Skladite. Mapa Skladite nalazi se unutar mape Proizvodnja, a ova unutar mape Poduzee na disku Disk (D:) raunala.

Slika 128. Putanja do datoteke

Putanju do datoteke moemo poistovjetiti s putom do osobe: Drava Grad Ulica i broj Osoba. Napomena: openito putanja do datoteke oznaava se sa znakom \, to znai da bi u naem sluaju putanja do datoteke iz primjera izgledala ovako: D:\Poduzee\Proizvodnja\Skladite\Repromaterijal Strelica za oznaavanje putanje datoteke je u uporabi od sustava Windows Vista.

94 / 95 str.

Windows Explorer

Tipovi (vrste) datoteka i mapa

Na poetku ovog poglavlja rekli smo da je datoteka (File) bilo koji zapis spremljen na disku raunala (tekst, slika, video zapis, zvuk, program) te da datoteke spremamo u mape prema odreenom kriteriju (tekst u dokumente, slike u mapu Slike, pjesme u mapu Glazba itd). Isto tako rekli smo da postoje sistemske datoteke i mape, i korisnike - mape koje kreira korisnik te u njih sprema datoteke. Dakle, na raunalu postoje razliite vrste datoteka i razliite vrste mapa. Po emu ih razlikujemo? Po ikoni kojom su predstavljene i po nastavku ili ekstenziji datoteke.

Slika 129. Prikaz imena datoteke

Svaka datoteka predstavljena je ikonom koja sugerira vrstu datoteke. Tekstna datoteka predstavljena je listom papira na kojem se nalazi znak programa u kojem je napravljena ili u kojem je spremljena (datoteka ne mora biti spremljena u formatu programa u kojem je kreirana). Slikovne datoteke predstavljene su minijaturom slike, a zvune datoteke listom papira na kojem je nota. Izgled ikone datoteke ovisi i o vrsti prikaza datoteka u mapi (pogledajte sljedee poglavlje). Nastavak ili ekstenzija datoteke sastoji se najee od tri slova koja dodaje program u kojem kreiramo datoteku. Primjerice, slika nacrtana u programu Bojanje imat e nastavak .png prema zadanim postavkama programa iako je moemo spremiti i u drugom formatu, npr. .tiff, .jpeg. Tekst napisan u programu Blok za pisanje imat e nastavak .txt, a u WordPadu.rtf (ali ga moemo spremiti i u .txt formatu), itd. Nastavak ili ekstenzija govore Windowsima koji program treba otvoriti datoteku. Windowsi prepoznaju mnogo vrsta datoteka, no neke nee moi prepoznati ako na raunalu nemamo instaliran odgovarajui program. Datoteke koje Windows 7 ne prepoznaje, predstavljene su ikonom praznog lista papira . Windows Explorer ne prikazuje sustavu poznate nastavke datoteka, a da bismo ih vidjeli moramo ukljuiti njihov prikaz. Na traci izbornika Windows Explorera kliknemo na Alati (Tools) -> Mogunosti mape (Folder options) te otvorimo karticu Prikaz (View). U oknu Dodatne postavke (Advances settings) kliknemo na Sakrij datotene nastavke za poznate vrsta datoteka (Hide extensions for known file types) da bismo iskljuili kvaicu te kliknemo na U redu (OK). Da bismo ponovo sakrili prikaz datotenih nastavaka, ponovimo ovaj postupak.
Slika 130. Ukljuivanje prikaza nastavka datoteke

PRO-MIL

U sljedeoj tablici dat je pregled vrsta datoteka koje se esto koriste.

Nastavak
.doc .docx .xls .xlsx .ppt .pptx .mbd .accdb .pub .txt .rtf .png, .bmp, .jpg, .jpeg, .tiff, .gif .cdr .htm, .html .wav, .mp3, .wma .wmv, .avi .zip, .rar

Vrsta datoteke
dokument u Microsoft Wordu 95-2003 dokument u Microsoft Wordu 2007 tablica u Microsoft Excelu 95-2003 tablica u Microsoft Excelu 2007 prezentacija u Microsoft PowerPointu 95-2003 prezentacija u Microsoft PowerPointu 2007 baza podataka u Microsoft Accessu 95-2003 baza podataka u Microsoft Accessu 2007 publikacija (letak, oglas i sl.) u Microsoft Publisheru tekstualna datoteka tekstualna datoteka slikovne datoteke crte u programu CorelDraw web stranice zvune datoteke videozapis komprimirane (zipane) datoteke

Na sljedeoj slici moete vidjeti neke od ikona kojima Windows 7 prikazuje praznu mapu i mape s razliitim sadrajem.

Slika 131. Razliite mape u prikazu srednje ikone

96 / 97 str.

Windows Explorer

Razliiti prikazi kod pregledavanja mapa i datoteka

Kad pregledavamo sadraje mapa u Navigacijskom oknu oznaimo eljenu mapu, a njen sadraj prikae se u Oknu sadraja. Nain na koji e se prikazati sadraj izabrane mape odreujemo pomou gumba Promijenite prikaz (Change your view) na alatnoj traci Windows Explorera. Gumb mijenja izgled tako da stalno predstavlja trenutno izabrani prikaz sadraja mape. Prikaz mijenjamo tako da pomou strelice na desnoj stani gumba otvorimo popis mogunosti te odaberemo nain prikaza. Sljedee slike prikazuju nekoliko razliitih prikaza iste mape.

Slika 132. Promjena prikaza sadraja mape

Slika 133. Prikaz Popis, Ploice, Srednje ikone i Detalji

PRO-MIL

Za promjenu prikaza sadraja mape moemo koristiti i izbornik Prikaz (View) (prisjetimo se - traku izbornika ukljuimo pomou gumba Organiziraj -> Izgled -> Traka izbornika), koji omoguuje i sortiranje sadraja mape po raznim kriterijima.

Slika 134. Sortiranje sadraja izabrane mape

Poznavanje jedinica za mjerenje veliine datoteka i mapa

Kada za pregled sadraja mape odaberemo prikaz Detalji (Details), osim ikone i imena datoteka, vidjet emo datum izmjene datoteke i njenu veliinu. Veliinu datoteke vidimo i u Oknu s detaljima na dnu prozora Windows Explorera. to je veliina datoteke? Veliina datoteke je prostor koji datoteka zauzima na memorijskoj jedinici (disketi, disku, CD-u, USB izmjenjivoj memoriji itd.), a mjeri se u bajtima, kilobajtima, megabajtima, gigabajtima i terabajtima. Najmanja jedinica veliine datoteke koju raunalo biljei je 1 bajt to odgovara jednom znaku u tekstnoj datoteci. Npr. otvorite Blok za pisanje i upiete samo jedan znak te spremite datoteku. Otvorite Windows Explorer i prikaite sadraj mape gdje je spremljena datoteka u prikazu detalji. U Oknu sadraja bit e prikazana veliina 1 KB (to je zaokruena vrijednost), ali u Oknu s detaljima na dnu prozora Windows Explorera pisat e stvarna veliina datoteke 1 bajt. Dodavanjem sadraja (novih znakova) u Bloku za pisanje i spremanjem promjena, poveavat e se 98 / 99 str. veliina datoteke za 1 bajt za svaki uneseni znak. Windows Explorer

Slika 135. Veliina datoteke od jednog znaka u Bloku za pisanje

Ako isti znak spremite u drugom programu (npr. WordPad ili Microsoft Office Word), veliina datoteke bit e razliita jer drugi programi uz znakove spremaju i dodatna obiljeja poput vrste, veliine i boje slova. Budui da datoteke uglavnom zauzimaju vie od 1 KB memorije, Windows Explorer prikazuje veliinu datoteka u KB. Jedinice vee od KB su megabajt (MB), gigabajt (GB), terabajt (TB). Odnosi meu veliinama prikazani su nie: 1024 B 1024 KB 1024 MB 1024 GB -> 1 KB -> 1 MB -> 1 GB -> 1 TB

Slikovne datoteke zauzimaju mnogo vie memorijskog prostora od tekstnih datoteka, kao i video zapisi ija veliina moe biti od nekoliko desetaka MB do nekoliko GB. Obzirom na veliinu, sustav Windows datoteke dijeli na: Vrlo male Male Srednje Velike Ogromne Gigantske 0 - 10 KB 10 - 100 KB 100 KB - 1 MB 1 - 16 MB 16 - 128 MB (video zapisi, filmovi) >128 MB. (filmovi, baze podataka)

PRO-MIL

Pregled informacija o datoteci i mapi

Informacije o mapi i datoteci vidimo u Oknu sadraja kada ukljuimo detaljan prikaz stavki i u Oknu s detaljima u dnu prozora Windows Explorera. Ako Okno s detaljima nije prikazano u prozoru, kliknemo na gumb Organiziraj (Organize) -> Izgled (Layout) -> Okno s detaljima (Details pane). U Oknu sadraja vidimo naziv datoteke, datum izmjene, tip (vrstu) datoteke i veliinu.

Slika 136. Informacije o datoteci u Oknu sadraja - prikaz Detalji

Slika 137. Informacije o datoteci u Oknu s detaljima (proireno okno)

U Oknu s detaljima na dnu prozora vidimo vie informacija o izabranoj datoteci. Za prikaz dodatnih informacija proirimo okno. Svojstva datoteke moemo pogledati i tako da kliknemo desnom tipkom mia na datoteku pa na naredbu Svojstva (Properties) ili oznaimo datoteku ija svojstva elimo pogledati pa kliknemo na gumb Organiziraj (Organize) -> Svojstva (Properties).
100 / 101 str.

Windows Explorer

 Otvara se dijaloki okvir u kojem se na kartici Openito (General) nalaze informacije o nazivu i vrsti datoteke, mjestu gdje je datoteka spremljena, veliini te datumu kada je datoteka stvorena, promijenjena i kad je posljednji put pristupano datoteci. Na kartici Detalji (Details) vide se ostali podatci o datoteci, broj znakova, redaka itd. Svojstva mape pogledamo na isti nain (oznaimo mapu, desni klik ->Svojstva).

Slika 138. Dijaloki okvir Svojstva datoteke

Slika 139. Dijaloki okvir Svojstva mape

Na kartici Openito (General) vidimo naziv mape i mjesto gdje je mapa kreirana, njenu veliinu, koliko datoteka i podmapa sadri te datum kada je mapa stvorena.

PRO-MIL

Sigurnosne kopije datoteka

Datoteke uglavnom spremamo na disk raunala, a ponekad na USB memorijski stik. elimo li trajno sauvati podatke, potrebno je napraviti sigurnosnu kopiju na vanjskom mediju kao to su CD, DVD ili vanjski disk. Sigurnosne kopije koristimo za vraanje podataka na raunalo u sluaju gubitka istih zbog nepredvienih dogaaja (kvar diska, reinstalacija Windowsa, elementarna nepogoda, poar itd.). Sigurnosne kopije najbolje je raditi periodino, jednom tjedno, mjeseno ili nakon veih poslovnih dogaaja (u poslovanju se esto sigurnosne kopije rade dnevno). Vie o sigurnosnim kopijama (engl. Back up) bit e rijei kasnije. U zadnje vrijeme sve je popularnije uvanje kopija datoteka na mrenim ureajima na lokalnoj mrei ili na internetu. Kopije datoteka mogu se uvati na lokalnom serveru ili na disku drugog raunala povezanog u lokalnu mreu. Za uvanje kopija datoteka na internetu tvrtka zakupi memorijski prostor na disku davatelja usluge te na njemu uva rezervne kopije datoteka. Prednost takvog naina uvanja datoteka je mogunost pristupa veeg broja osoba pohranjenim kopijama te razmjena datoteka putem interneta.

102 / 103 str.

Windows Explorer

Kreiranje mapa i datoteka

Za svakog korisnika raunala koji ima korisniki raun sustav Windows kreira osobne mape, a nalaze se u izborniku Start u desnom stupcu. Kada spremamo crte nacrtan u programu Bojanje, on e se spremiti u mapu Slike ukoliko ne odredimo neku drugu mapu. Tekst napisan u WordPadu spremit e se u mapu Dokumenti. Isto e biti s tekstom napisanom u Microsoft Office Wordu ili s proraunskom tablicom napravljenom u Microsoft Office Excelu. Kada koristimo naredbu za spremanje, program u kojem spremamo dateku ponudi osobnu mapu korisnika (ako korisnik nije promijenio zadane postavke). Mi prilikom spremanja datoteke moemo prihvatiti ponuenu mapu ili izabrati drugu mapu koju smo kreirali za tu svrhu.

Kreiranje mapa
Mape najee kreiramo u Windows Exploreru te time ujedno odreujemo i njihovu strukturu. Najprije u Navigacijskom oknu odaberemo mapu unutar koje elimo kreirati novu (moemo odabrati i disk) te kliknemo na gumb Nova mapa (New Folder) na alatnoj traci Windows Explorera. U Oknu sadraja stvori se nova prazna mapa ije je ime osvijetljeno. Upiemo ime mape i pritisnemo tipku Enter. Upravo kreirana mapa prikazana je i u Navigacijskom oknu.

Slika 140. Unos imena nove mape

Drugi nain stvaranja mape je da kliknemo na izbornik Datoteka (File) -> Novo (New) -> Mapa (Folder) te mapi dodijelimo ime.

PRO-MIL

Slika 141. Drugi nain kreiranja nove mape

Trei nain stvaranja nove mape je da u Oknu sadraja kliknemo na prazni dio desnom tipkom mia pa na Novo (New) -> Mapa (Folder).

Slika 142. Trei nain kreiranja nove mape

Kod stvaranja nove mape sustav Windows dodijeli joj ime Nova mapa (New Folder). Ako novoj mapi ne promijenimo ime, sljedeoj mapi koju kreiramo na istoj razini Windows e dodijeliti ime Nova mapa 2 itd. Takva imena mapa nepraktina su jer nam ne sugeriraju koje datoteke mapa sadri. Iz tog razloga potrebno je mapi dodijeliti smisleno ime koje e nam nedvojbeno kazivati kakve se datoteke u njoj nalaze, npr. Ponude. Ime mape 104 / 105 str. trebalo bi biti kratko te smije sadravati sva slova abecede i brojeve. U imenu mape (kao ni datoteke) ne smijemo koristiti znakove \, /, :, ?, , <, > i |. Kreiranje Pokuamo li unijeti takav znak u ime mape, Windows e nas upozoriti da to mapa i nije dozvoljeno. datoteka

Slika 143. Upozorenje o nedozvoljenim znakovima kod imenovanja mapa i datoteka

Kreiranje datoteka
Kreiranje (stvaranje) datoteka objsnit emo na primjeru stvaranja jednostavnog dokumenta u programu WordPad. Otvorimo WordPad pomou izbornika Start -> Svi programi (All Programs) -> Pomagala (Accessories) -> WordPad. Otvara se prozor koji je opisan u poglavlju Suelje - Izgled prozora programa. Zatim unosimo sadraj dokumenta (datoteka spremljena u WordPadu naziva se dokument). Da bi datoteka bila kreirana, moramo je spremiti to inimo pomou naredbe Spremi (Save). Naredbu za spremanje aktiviramo klikom na gumb Spremi (Save) na alatnoj traci za brzi pristup ili kliknemo na gumb WordPad -> Spremi (Save). Otvara se dijaloki okvir Spremi kao (Save as), vrlo slian Windows Exploreru u kojem odreujemo: 1. mapu (mjesto ili lokaciju) u koju elimo datoteku spremiti - mapu potraimo pomou Navigacijskog okna ili pomou adresne trake 2. ime datoteke - u polje Naziv datoteke (File name) upiemo odgovarajue ime (ime mora biti smisleno koje e upuivati na sadraj datoteke) 3. oblik (tip ili vrsta) datoteke - WordPad po zadanim postavkama nudi .rtf (Rich Text Format) - oblik obogaene tekstualne datoteke. Klikom na strelicu na desnom rubu polja Spremi u obliku (Save as type) otvaramo popis dodatnih mogunosti, tako da datoteku moemo spremiti i u drugom obliku, npr. kao isti tekst (tekstni dokument .txt) koji moemo otvoriti i u programu Blok za pisanje (Notepad). 4. Nakon to odredimo mapu, ime datoteke i njen oblik kliknemo na Spremi (Save) ime zavrava postupak stvaranja datoteke.

PRO-MIL

Slika 144. Dijaloki okvir za spremanje datoteke

Prikaemo li u prozoru Windows Explorera sadraj mape u koju smo spremili datoteku, upravo kreirana datoteka vidjet e se u popisu u Oknu sadraja. Spremljenoj datoteci moemo mijenjati sadraj, a naknadne promjene spremiti pod istim ili novim imenom. Za spremanje promjena pod istim imenom dovoljno je kliknuti na gumb Spremi (Save) na alatnoj traci za brzi pristup. Ako radimo vei dokument (npr. na vie stranica), poeljno je promjene spremati ee kako u sluaju neke nepredviene situacije (npr. nestanka struje ili prazne baterije) ne bismo izgubili promjene koje smo napravili od posljednjeg spremanja. Kada elimo zadrati izvorni sadraj i spremiti promjene, tada datoteku spremamo pod drugim imenom. U tom sluaju koristimo gumb WordPad -> Spremi kao (Save as). Otvara se isti dijaloki okvir kao na prethodnoj slici. U polju Naziv datoteke (File Name) nalazi se trenutno ime datoteke koje je oznaeno (osvijetljeno). U ovo polje upiemo novo ime datoteke te kliknemo na gumb Spremi (Save) unutar dijalokog okvira. Naredbu Spremi kao (Save As) koristimo kada elimo datoteku spremiti u drugu mapu ili u drugom obliku. Za spremanje datoteke u drugu mapu pomou navigacijskog okna ili adresne trake odaberemo drugu mapu i kliknemo na Spremi (Save). Uz promjenu mape datoteci moemo promijeniti ime ili str. 106 / 107 oblik tako da u polju Naziv datoteke upiemo novo ime, a u polju Spremi u Kreiranje obliku odaberemo drugi oblik (vrstu) datoteke. mapa i Datoteka kreirana u WordPadu automatski se zatvara kada u WordPadu datoteka otvorimo drugi dokument ili zatvorimo program WordPad.

Da bismo ponovo otvorili prethodno spremljenu i zatvorenu datoteku, kliknemo na gumb WordPad -> Otvori (Open). Otvara se dijaloki okvir u kojem biramo: 1. mapu u kojoj se datoteka nalazi 2. datoteku (oznaimo eljenu datoteku klikom na njeno ime ili upiemo ime datoteke u polje Naziv datoteke (File name)) 3. tip ili vrstu datoteke (ako datoteka nije na popisu izabrane mape a sigurni smo da je u nju spremljena, pomou strelice na desnom rubu polja otvorimo popis i izaberemo Svi dokumenti (*.*) kako bismo u oknu sadraja prikazali popis svih vrsta datoteka) 4. kliknemo na gumb Otvori (Open).

Slika 145. Otvaranje datoteke

elimo li otvoriti novu datoteku, kliknemo na gumb WordPad -> Novo (New).

PRO-MIL

Rad s datotekama i mapama

Datoteke i mape moemo premjetati i kopirati unutar istog pogona (diska) ili na druge memorijske jedinice (disketa, USB izmjenjiva memorija), snimiti ih na CD/ DVD, promijeniti im ime ili ih izbrisati. Da bismo bilo to s datotekom ili mapom mogli napraviti, najprije moramo nauiti kako ih pravilno oznaiti (odabrati) za pojedinu radnju.

Oznaavanje datoteka i mapa

Na raunalu postoji mnogo mapa a jo vie datoteka. Kada elimo primijeniti neku naredbu (npr. kopiranje ili brisanje) na pojedinu mapu ili datoteku, moramo je oznaiti kako bi program znao da se na nju izabrana naredba odnosi. Ako oznaimo vie mapa/datoteka, izabrana naredba primijenit e se na sve oznaene mape/datoteke. Mape i datoteke oznaavamo na isti nain u Oknu sadraja. Mapu/datoteku oznaimo tako da kliknemo lijevom tipkom mia na njeno ime. Ime mape/datoteke osvijetli se.

Slika 146. Oznaena datoteka

Za oznaavanje vie mapa/datoteka koristimo nekoliko naina to zavisi oznaavamo li mape/datoteke u nizu ili ne. Oznaavanje mapa/datoteka u nizu 1. Oznaimo prvu stavku (mapu ili datoteku). Drimo pritisnutu tipku Shift te pomou tipki sa strelicama na tipkovnici oznaavamo susjedne stavke u nizu (prema dolje, gore ili u desno). Drugi nain je da oznaimo prvu stavku, drimo pritisnutu tipku Shift i kliknemo na posljednju stavku u nizu. Time oznaimo sve stavke izmeu prve i posljednje na koju smo kliknuli. 2. Pritisnutom lijevom tipkom mia vuemo pokaziva od stavke u nizu prema posljednjoj. Kad se osvijetli ime posljednje stavke koju elimo oznaiti, otpustimo tipku mia.
108 / 109 str.

Rad s datotekama i mapama

Slika 147. Oznaavanje datoteka u nizu povlaenjem mia

Oznaavanje mapa/datoteka koje nisu susjedne Za oznaavanje nesusjednih mapa/datoteka koristimo tipku Ctrl i mia. Najprije oznaimo prvu stavku (mapu ili datoteku) u Oknu sadraja. Drimo stalno pritisnutu tipku Ctrl i kliknemo lijevom tipkom mia na svaku sljedeu stavku koju elimo oznaiti. Kad zavrimo s oznaavanjem, otpustimo tipku Ctrl.

Slika 148. Oznaavanje nesusjednih mapa i datoteka

elimo li oznaiti sve stavke u mapi, kliknemo na izbornik Ureivanje (Edit) -> Odaberi sve (Select all) ili pritisnemo kombinaciju tipki Ctrl+A (istovremeno pritisnemo tipku Ctrl i tipku A).

Promjena statusa datoteke

Svaka datoteka prema zadanim postavkama dostupna je za itanje i pisanje, to znai da datoteku moemo otvoriti, raditi izmjene i spremiti izmjene pod istim imenom u istoj mapi. Spremanjem izmjena pod istim imenom i u istoj mapi gubimo poetni (izvorni) sadraj datoteke. elimo li pojedinu datoteku zatititi od naknadnih izmjena te trajno sauvati njen izvorni sadraj, datoteci emo promijeniti njena svojstva.

PRO-MIL

U Oknu sadraja kliknemo na datoteku desnom tipkom mia pa na naredbu Svojstva (Properties). U dijalokom okviru na kartici Openito (General) u dijelu Atributi (Attributes) kliknemo u polje Samo za itanje (Read-only). Ukljuena kvaica znai da je datoteka dostupna samo za itanje, odnosno da je moemo otvoriti, pogledati i raditi izmjene, ali napravljene izmjene moemo spremiti samo pod drugim imenom ili pod istim imenom ali u drugu mapu. Naknadno moemo ponovo promijeniti ovaj artibut u itanje/pisanje iskljuivanjem kvaice u ovom polju.

Slika 149. Promjena statusa datoteke

Datoteke koje su nam vane i ne elimo da ih drugi lagano uoe moemo sakriti tako da kliknemo u polje Skriveno (Hidden). Skrivena datoteka nee biti vidljiva u oknu sadraja izabrane mape. Da bi u oknu sadraja prikazali i skrivene datoteke, potrebno je u Mogunostima mape (izbornik Alati (Tools) -> Mogunosti mape (Folder options)) na katici Prikaz (View) potvrditi opciju Prikai skrivene datoteke, mape i pogone (Show hidden files, folders and drives).
Slika 150. Prikaz skrivenih datoteka

Premjetanje i kopiranje datoteka i mapa (izmeu mapa i ureaja za pohranu)

Prilikom spremanja datoteke biramo mapu u koju elimo datoteku spremiti. S vremenom moemo poeljeti datoteku premjestiti u drugu mapu. Isto tako, stvaranjem novih mapa poeljet emo datoteke i podmape drugaije 110 / 111 str. organizirati te pojedine podmape premjestiti u drugu mapu. Kad premjetamo mapu, premjetamo itav njen sadraj - i datoteke i pripadajue Rad s podmape. Postupak premjetanja isti je za datoteke i mape, a radimo ga u datotekama programu Windows Explorer ili Raunalo (Computer). i mapama

Premjetanje datoteka/mapa iz jedne mape u drugu Premjetanje datoteka/mapa iz jedne mape u drugu moemo napraviti na vie naina. Objasnit emo veinu naina premda korisnici raunala najee odaberu jedan nain koji kasnije uglavnom koriste. Premjetati moemo vie stavki odjednom ili svaku stavku pojedinano. Premjetanje datoteke/mape pomou izbornika Ureivanje (Edit) Ako u prozoru Windows Explorera ne vidimo traku izbornika, prikaemo je klikom na gumb Organiziraj (Organize) -> Izgled (Layout) -> Traka izbornika (Menu bar). Zatim: 1. U Oknu sadraja oznaimo stavke (datoteke/mape) koje elimo premjestiti. 2. Kliknemo na izbornik Ureivanje (Edit) -> Izrei (Cut). 3. U Navigacijskom oknu oznaimo odredinu mapu (onu u koju elimo premjestiti prethodno izrezane datoteke/mape). 4. Kliknemo na izbornik Ureivanje (Edit) -> Zalijepi (Paste).

Slika 151. Premjetanje datoteke u drugu mapu pomou izbornika Ureivanje

Za naredbe Izrei i Zalijepi moemo koristiti kombinacije tipki: Izrei - Ctrl+X Zalijepi - Ctrl+V.

2. nain 1. U Oknu sadraja oznaimo stavke koje elimo premjestiti. 2. Kliknemo na izbornik Ureivanje (Edit) -> Premjesti u mapu (Move to folder). 3. U dijalokom okviru Premjesti stavke (Move items) odaberemo odredinu mapu i kliknemo na Premjesti (Move).

PRO-MIL

Slika 152. Premjetanje datoteke u drugu mapu pomou izbornika Ureivanje

Premjetanje datoteke/mape pomou skonog (kontekstnog, objektnog) izbornika 1. U Oknu sadraja oznaimo stavke koje elimo premjestiti. 2. Kliknemo na oznaene datoteke desnom tipkom mia pa na -> Izrei (Cut). 3. U Navigacijskom oknu oznaimo odredinu mapu 4. Na prazni dio Okna sadraja kliknemo desnom tipkom mia -> Zalijepi (Paste). Premjetanje datoteke/mape pomou mia Datoteke/mape moemo premjetati pomou mia tehnikom povuci i ispusti (dragg and drop). To radimo na sljedei nain: 1. U Oknu sadraja oznaimo stavke koje elimo premjestiti. 2. Pritisnutom lijevom tipkom mia vuemo oznaene datoteke do odredine mape u Navigacijskom oknu. Tijekom povlaenja mia vidimo prozirnu ikonu stavke koju premjetamo. Kada se ime odredine mape osvijetli i ispod ikone stavke pokae njen naziv, otpustimo tipku mia.

Slika 153. Premjetanje datoteke pomou mia

Kod ove tehnike premjetanja datoteka potrebna je osobita panja. Tipku str. 112 / 113 mia ne smijemo otpustiti dok ne oznaimo eljenu mapu. Ako otpustimo tipku mia tijekom povlaenja kada jo nije oznaena ciljana mapa ve neka Rad s od usputnih mapa, oznaene stavke premjestit e se u tu drugu mapu. Na datotekama taj nain moemo nehotice izgubiti datoteke, no moemo ih potraiti poi mapama mou okvira za pretraivanje.

Premjetanje datoteka i mapa metodom povuci i ispusti mogue je unutar mapa istog pogona (diska ili USB memorijskog stika). Ako datoteke elimo premjestiti na drugi pogon (drugu particiju diska ili na USB stik), datoteke e se kopirati na odredino mjesto dok e original ostati u poetnoj mapi. Kopiranje datoteka iz jedne mape u drugu i s jednog pogona na drugi Datoteke esto kopiramo iz raznih razloga, npr. da bismo ih prenijeli na drugo raunalo ili dali nekome da ih pogleda (npr. slike). Datoteke s digitalne kamere kopiramo na disk ili CD itd. Datoteke moemo kopirati iz jedne mape u drugu na istom disku ili na druge medije (disketa, CD, USB stik). Kada kopiramo mapu, tada kopiramo sve njene datoteke i podmape. Za kopiranje datoteka koristimo izbornik Ureivanje (Edit), skoni izbornik i mia. Kopiranje datoteke/mape pomou izbornika Ureivanje (Edit) 1. U Oknu sadraja oznaimo stavke koje elimo kopirati. 2. Kliknemo na izbornik Ureivanje (Edit) -> Kopiraj (Copy) ili pritisnemo tipke Ctrl+C. 3. U Navigacijskom oknu oznaimo mapu u koju prethodno odabrane datoteke elimo kopirati 4. Kliknemo na izbornik Ureivanje (Edit) -> Zalijepi (Paste) ili pritisnemo tipke Ctrl+V. 2. nain 1. U Oknu sadraja oznaimo stavke koje elimo kopirati. 2. Kliknemo na izbornik Ureivanje (Edit) -> Kopiraj u mapu (Copy to folder). 3. U dijalokom okviru Kopiraj stavke (Copy items) odaberemo odredinu mapu i kliknemo na Kopiraj (Copy). Kopiranje datoteke/mape pomou skonog izbornika 1. U Oknu sadraja oznaimo stavke koje elimo kopirati. 2. Kliknemo na oznaene stavke desnom tipkom mia pa na -> Kopiraj (Copy). 3. U Navigacijskom oknu oznaimo odredinu mapu 4. Na prazni dio Okna sadraja kliknemo desnom tipkom mia -> Zalijepi (Paste).

PRO-MIL

Kopiranje datoteke/mape pomou mia Datoteke/mape moemo kopirati pomou mia i tipke Ctrl na sljedei nain: 1. U Oknu sadraja oznaimo stavke koje elimo premjestiti. 2. Drimo pritisnutu tipku Ctrl, a lijevom tipkom mia vuemo oznaene datoteke do odredine mape u Navigacijskom oknu. Tijekom povlaenja mia vidimo prozirnu ikonu stavke koju kopiramo. Kad se ime odredine mape osvijetli i ispod ikone stavke pokae njen naziv, prvo otpustimo tipku mia, a potom tipku Ctrl.

Slika 154. Kopiranje datoteke pomou mia

Kopiranje datoteka na drugi pogon Datoteke/mape kopiramo na disketu ili USB izmjenjivu memoriju tako da u Navigacijskom oknu odaberemo eljeni pogon. Izabrane stavke kopirat e se na eljeni pogon odmah po odabiru naredbe Zalijepi (Paste). Disketu ili USB izmjenjivu memoriju moemo odabrati i pomou izbornika Ureivanje (Edit) -> Kopiraj u mapu (Copy to folder), pa u dijalokom okviru odaberemo odgovarajui pogon. Trei nain je da na oznaene stavke kliknemo desnom tipkom mia -> Poalji (Send to) -> pogon na koji ih elimo kopirati. U primjeru na sljedeoj slici izabran je USB izmjenjiva memorija Kingston.
Slika 155. Kopiranje mape na USB izmjenjivu memoriju

114 / 115 str.

Odberemo li CD/DVD pogon datoteke e biti spremne za proces snimanja CD/DVD koji je opisan nekoliko poglavlja kasnije.

Rad s datotekama i mapama

Promjena imena datotekama i mapama

Ime koje smo dodijelili datoteci ili mapi prilikom njihova stvaranja naknadno moemo promijeniti. Ime datotekama i mapama mijenjamo pomou naredbe Preimenuj (Rename) koja se nalazi u izborniku Datoteka (File) i skonom izborniku. Datoteci/mapi mijenjamo ime na sljedei nain: 1. U Oknu sadraja oznaimo stavku kojoj elimo promijeniti ime. 2. Kliknemo na izbornik Datoteka (File) -> Preimenuj (Rename). 3. Ime prethodno izabrane stavke osvijetli se. Sada upiemo novo ime novo ime i pritisnemo tipku Enter. Drugi nain 1. Na mapu ili datoteku kliknemo desnom tipkom mia pa u skonom izborniku na naredbu Preimenuj (Rename). 2. Upiemo novo ime i pritisnemo tipku Enter (ili kliknemo sa strane). Trei nain 1. Oznaimo eljenu stavku. 2. Na oznaenu stavku jo jednom kliknemo lijevom tipkom mia da joj osvjetlimo ime. 3. Upiemo novo ime stavke i pritisnemo tipku Enter. Kod promjene imena datoteke moramo obratiti panju je li ime datoteke prikazano s datotenim nastavkom ili nije. Ako jest, moramo paljivo promijeniti samo ime datoteke, a ostaviti datoteni nastavak jer bi datoteka promjenom ili brisanjem datotenog nastavka postala nepoznata sustavu. Za vie informacija pogledajte poglavlje Tipovi (vrste) datoteka i mapa.

Sortiranje datoteka po imenu, veliini, tipu i datumu kreiranja

Datoteke u izabranoj mapi mogu biti poredane na razne naine, a najee su poredane abecednim redom prema nazivu datoteke. Takav redoslijed ponekad nije pregledan jer su pomijeani razliiti tipovi datoteke (npr. dvije tekstne datoteke, jedna slikovna, tri glazbene, opet jedna slikovna itd.). Ako mapa sadri mnogo datoteka, traenje eljene datoteke na dugakom popisu postaje zamorno. Windowsi omoguuju sortiranje datoteka po razliitim kriterijima to olakava njihovo traenje ovisno o nainu sortiranja. Datoteke unutar mape moemo sortirati po imenu, veliini, tipu i datumu kreiranja. Za sortiranje datoteka kliknemo na izbornik Prikaz (View) -> Sortiraj po (Sort by) -> nain na koji elimo datoteke sortirati.

PRO-MIL

Kriteriji sortiranja su: Naziv (Name) Datum izmjene (Date modified ) Tip (Type) Veliina (Size)

Slika 156. Sortiranje datoteka

Osim kriterija biramo i nain sortiranja koji moe biti uzlazni (Ascending - A-Z, 1-10) ili silazni (Descending - Z-A, 10-1). Iste mogunosti daje i skoni izbornik koji otvaramo desnim klikom mia na prazni dio Okna sadraja. U prikazu Detalji (Details) na vrhu Okna sadraja nalazi se traka s poljima koja sadre iste podatke o datotekama te omoguuje njihovo sortiranje. Klik na polje s kriterijem po kojem elimo sortirati datoteke, posloi datoteke uzlaznim slijedom. Ponovni klik na isto polje posloi datoteke po tom kriteriju silaznim slijedom. Strelica usred polja pokazuje nain sortiranja datoteka po izabranom kriteriju. U primjeru na sljedeoj slici datoteke su sortirane prema nazivu uzlaznim slijedom.

116 / 117 str.

Slika 157. Sortiranje datoteka prema nazivu u prikazu Detalji

Za sortiranje datoteka prema veliini, kliknemo na polje Veliina.

Rad s datotekama i mapama

Brisanje datoteka i mapa

S vremenom e se na raunalu nakupiti datoteke i mape koje nam vie nisu potrebne te emo ih poeljeti izbrisati. Ponekad e brisanje nepotrebnih datoteka i mapa biti nuno kako bismo oslobodili memorijski prostor za spremanje novih datoteka, naroito na USB izmjenjivoj memoriji. Bez obzira na razlog, datoteke i mape moemo izbrisati na nekoliko naina, a briemo ih u programu Windows Explorer. Brisanjem mape briu se sve njene datoteke i podmape, tako da je potreban oprez kako ne bismo izbrisali vane datoteke koje se nalaze u podmapama. Datoteke najee briemo pomou tipke Delete na tipkovnici. 1. U Oknu sadraja oznaimo datoteke koje elimo izbrisati. 2. Na tipkovnici pritisnemo tipku Delete. 3. Otvara se dijaloki okvir s pitanjem jesmo li sigurni da elimo oznaene datoteke premjestiti u Kos za smee. Potvrdimo brisanje klikom na Da.

Slika 158. Privremeno brisanje oznaenih datoteka

Brisanjem se datoteke premjetaju u Kos za smee (Recycle Bin), dakle nisu trajno izbrisane s raunala ve su premjetene u drugu mapu. Izbrisanu datoteku moemo naknadno izvaditi iz Koa za smee pod uvjetom da ga u meuvremenu nismo ispraznili (vie o Kou za smee proitajte u sljedeem poglavlju). Ako smo sigurni da nam datoteka nee vie zatrebati te je elimo odmah trajno izbrisati bez premjetanja u Ko za smee, oznaimo datoteku i pritisnemo tipke Shift+Delete. Sada Windows Explorer upozorava na trajno brisanje datoteke.

Slika 159. Trajno brisanje datoteke

PRO-MIL

2. Nain - brisanje pomou izbornika Datoteka 1. U Oknu sadraja oznaimo stavke koje elimo izbrisati. 2. Kliknemo na izbornik Datoteka (File) -> Izbrii (Delete). 3. U dijalokom okviru potvrdimo brisanje. 3. Nain - brisanje pomou skonog izbornika 1. U Oknu sadraja oznaimo stavke koje elimo izbrisati. 2. Na oznaene stavke kliknemo desnom tipkom mia -> Izbrii (Delete). 3. U dijalokom okviru potvrdimo brisanje.

Slika 160. Brisanje datoteka pomou skonog izbornika

Brisanje datoteka s USB izmjenjive memorije USB izmjenjivu memoriju obino koristimo za prijenos datoteka i mapa na drugo raunalo. Nakon to datoteke kopiramo na raunalo, izbriemo njihov izvornik na USB izmjenjivoj memoriji za to koristimo prethodno opisane metode. Razlika izmeu brisanja datoteka s diska i s USB izmjenjive memorije je u tome to se datoteka brisanjem s USB izmjenjive memorije ne premjeta u Ko za smee ve se odmah trajno izbrie. Na to nas upozori dijaloki okvir u kojem potvrujemo brisanje.

Slika 161. Brisanje datoteke s USB stika

118 / 119 str.

Rad s datotekama i mapama

Ko za smee (Recycle Bin)

Ko za smee (Recycle Bin) je mapa u koju se privremeno premjetaju izbrisane datoteke i mape s diska. Ikona koa za smee nalazi se na radnoj povrini raunala u gornjem lijevom kutu, a moe predstavljati prazan ko ili puni ko ako u mapi postoji sadraj.

Slika 162. Ikona mape Ko za smee

Dvoklikom na ikonu otvaramo prozor Koa za smee. To je zapravo prozor Windows Explorera s prikazanim sadrajem mape Ko za smee (Recycle Bin), tj. datotekama koje smo prethodno brisanjem premjestili u ovu mapu. Na alatnoj traci nalaze se gumb Isprazni Ko za smee (Empty the Recycle Bin) za trajno brisanje datoteka u mapi i gumb Vrati sve stavke (Restore all items) za vraanje datoteka u mapu iz koje su prethodno izbrisane. Gumb Vrati sve stavke se mijenja ovisno o broju oznaenih stavki u mapi. Kad oznaimo jednu stavku, gumb se mijenja u Vrati ovu stavku (Restore this item), a ako oznaimo vie datoteka, tada se promijeni u Vrati odabrane stavke (Restore the selected Items). Vraanje datoteka iz Koa za smee 1. U Oknu sadraja oznaimo stavku koju elimo vratiti. U Oknu s detaljima vidimo mapu iz koje je stavka ranije izbrisana te e se u tu mapu i vratiti. 2. Na alatnoj traci Windows Explorera kliknemo na gumb Vrati ovu stavku (Restore this item) ili Vrati odabrane stavke (Restore the selected Items) ako je oznaeno vie stavki za vraanje. Stavka (datoteka ili mapa) premjesti se u onu mapu iz koje je prethodno bila izbrisana.

Slika 163. Vraanje izbrisane datoteke iz Koa za smee

PRO-MIL

Ako elimo vratiti sve stavke koje se nalaze u kou za smee, ne moramo ih oznaiti ve samo kliknemo na gumb Vrati sve stavke (Restore all items). Drugi nain 1. U Oknu sadraja oznaimo stavku koju elimo vratiti. 2. Na oznaenu stavku kliknemo desnom tipkom mia -> Vrati (Restore). Trei nain 1. U Oknu sadraja oznaimo stavku koju elimo vratiti. 2. Kliknemo na izbornik Datoteka (File)-> Vrati (Restore). Trajno brisanje datoteka iz Koa za smee Kad datoteku izbriemo u mapi Ko za smee, ona je trajno izbrisana i vie je ne moemo vratiti. Datoteke u Kou za smee moemo brisati pojedinano, u grupama ili izbrisati sve datoteke odjednom. Trajno brisanje jedne ili vie datoteka 1. Oznaimo datoteku (datoteke) koju elimo izbrisati. 2. Kliknemo na oznaenu datoteku (datoteke) desnom tipkom mia -> Izbrii (Delete) 3. Otvara se prozor u kojem je potrebno potvrditi trajno brisanje oznaene datoteke (datoteka). Ako smo stvarno sigurni da izabranu datoteku elimo trajno izbrisati, kliknemo na Da (OK).

Slika 164. Trajno brisanje oznaene datoteke u mapi Ko za smee

120 / 121 str.

Rad s datotekama i mapama

Drugi nain 1. Oznaimo datoteku (datoteke) koju elimo trajno izbrisati. 2. Kliknemo na izbornik Datoteka (File)-> Izbrii (Delete). 3. Potvrdimo trajno brisanje datoteke (datoteka). Brisanje svih datoteka i mapa u Kou za smee 1. Prikaemo sadraj mape Ko za smee 2. Kliknemo na gumb Isprazni Ko za smee (Empty the Recycle Bin) 3. Otvara se prozor s obavijesti koliko je stavki u Kou za smee te se trai potvrda brisanja. Kliknemo na Da (OK).

Slika 165. Trajno brisanje svih datoteka u mapi Ko za smee

Ko za smee moemo isprazniti i pomou izbornika Datoteka (File) -> Isprazni ko za smee (Empty Recycle Bin).

Snimanje datoteka na CD ili DVD

Datoteke koje imamo na raunalu poeljet emo snimiti na CD ili DVD, npr. slike snimljene kamerom snimit emo i uvati na CD-u. Datoteke moemo snimiti na CD i iz sigurnosnih razloga (rezervna kopija) ili jednostavno zato da bismo ih mogli pogledati na drugim raunalima. Da bi snimanje CD-a ili DVD-a bilo mogue, raunalo mora imati ugraen snima, tj. CD-RW ili DVD-RW pogon. Ovdje emo objasniti snimanje CD-a/DVD-a s podatcima za uvanje (arhiva) i zajedniko koritenje na vie raunala, koristei Windows Explorer. Datoteke moemo snimiti na CD/DVD na vie naina. 1. nain 1. Otvorimo Windows Explorer i u Oknu sadraja prikaemo datoteke i mape koje elimo snimiti na CD/DVD.

PRO-MIL

2. Kliknemo na gumb Snimi (Burn) na alatnoj traci Windows Explorera. 3. Ako ranije nismo umetnuli CD/DVD u odgovarajui pogon, pojavit e se obavijest da umetnemo disk, a nakon toga otvara se prozor u kojem odreujemo naziv diska te nain na koji ga elimo koristiti. Za podatkovne diskove preporuka je da se koriste kao USB flash memorija (Like a USB flash drive), naroito ako kasnije namjeravamo dosnimiti sadraj. Kliknemo Dalje (Next).

Slika 166. Odabir naina koritenja diska

4. Slijedi oblikovanje diska koje traje kratko vrijeme, a zatim slijedi prozor Samopokreni (AutoPlay) u kojem kliknemo na Otvori mapu i prikai datoteke (Open folder to view files).

Slika 167. Oblikovanje (formatiranje) CD/DVD diska i njegovo pokretanje

5. Otvara se dodatni prozor Windows Explorera u kojem je u Navigacijskom oknu izabran CD-RW/DVD-RW pogon, a Okno sadraja je prazno. U Okno saraja potrebno je dovui (kopirati) datoteke i mape koje elimo snimiti na CD/DVD. 122 / 123 Budui da smo ranije (u 1. koraku) otvorili Windows Explorer i odabrali str. mapu iji emo sadraj snimiti, u tom prozoru oznaimo eljene datoRad s teke i mape i odvuemo ih lijevom tipkom mia u Okno sadraja mape datotekama praznog diska. To emo najlake uiniti tako da prilagodimo veliine i mapama prozora Windows Explorera te ih postavimo jedan pored drugog.

Slika 168. Dodavanje mapa i datoteka za snimanje

6. U trenutku kad u Oknu sadraja praznog diska (CD/DVD-a) otpustimo tipku mia, zapone postupak snimanja.

Slika 169. Snimanje na CD

7. Po zavretku snimanja, snimljene datoteke/mape nalaze se u Oknu sadraja CD/DVD pogona. elimo li snimiti jo sadraja, dovuemo sljedeu datoteku/ mapu u Okno za snimanje.

Slika 170. Dodavanje stavki za snimanje na CD

PRO-MIL

Na kraju snimanja potrebno je zatvoriti sesiju kako bi CD/DVD pripremili za uporabu i kako bismo ga mogli koristiti na drugim raunalima. Ako izvadimo CD/DVD bez zatvaranja sesije, moemo ga naknadno umetnuti u pogon i zatvoriti sesiju kasnije.

Slika 171. Zatvaranje sesije nakon snimanja CD-a

2. nain Postupak snimanja CD-a/DVD-a moe ii i drugim redoslijedom. 1. Umetnemo prazan disk u CD-RW/DVD-RW pogon i priekamo. 2. Otvara se prozor Samopokretanje (AutoPlay) u kojem biramo nain koritenja diska.

Slika 172. Prozor nakon umetanja praznog CD-a u CD-RW pogon

3. Zatim odreujemo naziv diska te nain njegova koritenja (kao USB flash memorija), nakon ega slijedi oblikovanje diska. (koraci 3 i 4 prethodno opisanog naina) 4. Po oblikovanju diska kliknemo na Otvori mapu i prikai datoteke to str. 124 / 125 otvara Windows Explorer s praznom mapom diska (CD/DVD-a) u ije Okno sadraja treba dovui datoteke i mape za snimanje na disk. Rad s U istom prozoru u Oknu sadraja prikaemo i oznaimo datoteke i datotekama podmape koje elimo snimiti na disk. Oznaene stavke odvuemo lijevom i mapama tipkom mia u Navigacijsko okno na oznaku CD-RW/DVD-RW pogona.

Slika 173. Odabir datoteka za snimanje

Otputanjem tipke mia zapone proces snimanja.

Slika 174. Snimanje datoteka na CD

5. Po zavretku snimanja zatvorimo sesiju diska. 6. Princip snimanja CD-a/DVD-a isti je, neznatna je razlika u koracima ovisno o tome umetnemo li prazan disk odmah na poetku (2. nain) ili tek po odabiru datoteka za snimanje (1. nain). Dosnimavanje CD-a/DVD-a Ako na snimljenom CD-u/DVD-u ima slobodnog memorijskog prostora, naknadno moemo dosnimiti dodatne datoteke i mape. Dostupan slobodni prostor provjerimo tako da u Navigacijskom oknu kliknemo desnom tipkom mia na CD-RW/DVDRW pogon -> Svojstva (Properties). U dijalokom okviru vidimo podatke o slobodnom prostoru na disku izraene brojkama i grafiki. Dodatno snimanje datoteka na disk radimo na sljedei nain: 1. U pogon stavimo CD/DVD koji elimo dosnimiti. 2. U Oknu sadraja oznaimo datoteke koje elimo dosnimiti na disk te kliknemo na gumb Snimi (Burn) na alatnoj traci Windows Explorera.

PRO-MIL

Slika 175. Dosnimavanje CD-a

3. Odmah zapone snimanje datoteka na disk.

Slika 176. Postupak snimanja dodatnih stavki na CD

4. Po zavretku snimanja zatvorimo sesiju.

Traenje (pretraivanje) datoteka i mapa

Datoteke na raunalu odlaemo (spremamo ili kopiramo) u mape koje mogu biti samostalne cjeline na disku ili se nalaze unutar druge mape (podmapa). Da bismo doli do traene datoteke i/ili mape, moramo znati mjesto na kojem se nalazi, odnosno moramo znati putanju do datoteke, odnosno mape (za vie informacija pogledajte poglavlje Putanja do datoteke ili mape). Ponekad zaboravimo gdje smo neku datoteku spremili, premjestili ili je iz bilo kojeg razloga ne moemo pronai u mapama gdje bi se prema logici trebala nalaziti. U tom sluaju najjednostavnije je potraiti datoteku pomou sustava Windows. Datoteke moemo traiti na vie naina: 1. Pomou izbornika Start 2. Pomou okna za pretraivanje u mapi ili biblioteci u Windows Exploreru 3. Pomou filtara za pretraivanje
126 / 127 str.

Rad s datotekama i mapama

Traenje datoteka pomou izbornika Start Na dnu lijevog stupca izbornika Start nalazi se okvir za pretraivanje.

Slika 177. Okvir za pretraivanje u izborniku Start

Sustav Windows pretrauje datoteke i mape na temelju naziva datoteke, tekstu u datoteci, oznakama i drugim svojstvima. Pretraivanje zapoinje automatski s upisom prvog znaka u okvir za pretraivanje te se odmah daje popis rezultata pretrage. Svakim sljedeim upisanim znakom broj pronaenih stavki se smanjuje.

Slika 178. Rezultati pretrage

Za otvaranje traene datoteke potrebno je kliknuti na njeno ime u rezultatima pretraivanja. Klikom na mapu otvaramo prikaz sadraja mape u prozoru Windows Explorera. Traenje datoteke pomou okvira za pretraivanje u mapi ili biblioteci Na vrhu prozoru Windows Explorera nalazi se okvir za pretraivanje datoteka u izabranoj mapi koji funkcionira na istom principu kao i okvir za pretraivanje u izborniku Start. U okvir za pretraivanje unosimo tekst (prikau se sve datoteke koje zapoinju s upravo upisanim slovom), a kako odmiemo s unosom teksta, lista rezultata pretraivanja se smanjuje.

PRO-MIL

Slika 179. Traenje datoteke u izabranoj mapi pomou okvira za pretraivanje

Ovaj nain pretrage koristimo kada mapa sadri mnogo datoteka pa bi bilo zamorno pregledavati cijeli popis i kada znamo da se datoteka nalazi u izabranoj mapi. Pretragom se filtriraju samo one datoteke koje u nazivu sadre upisane znakove. Ako eljenu datoteku ne pronaemo u trenutnoj mapi, moemo ponoviti pretraivanje na drugom mjestu: u bibliotekama, raunalo (pretrae se sve mape na raunalu), prilagoeno (odreujemo mjesta za pretragu) i na internetu.

128 / 129 str.

Rad s datotekama i mapama

Traenje datoteke pomou filtara za pretraivanje Datoteke u mapi moemo dodatno pretraivati pomou filtara, npr. prema datumu izmjene ili veliini. Kliknemo u okvir za pretraivanje, pa na eljeni filtar. Ovisno o odabiru filtra odreujemo daljnje kriterije.

Slika 180. Odabir filtra datum izmjene

Slika 181. Odabir filtra veliina

Traenje datoteke koritenjem zamjenskih znakova Kod pretraivanja datoteka moemo se koristiti zamjenskim znakovima (Wildcards). Zamjenski znak * zamjenjuje jedan ili vie znakova u nazivu datoteke ili u nastavku (ekstenziji) datoteke. Znak ? zamjenjuje jedan znak u nazivu ili nastavku datoteke. Primjerice, elimo filtrirati sadraj mape na nain da prikaemo samo odreenu vrstu datoteka u toj mapi, npr. samo pdf datoteke. U okvir za pretraivanje upiemo *.pdf te e se u Oknu sadraja prikazati sve datoteke s traenim nastavkom.

Slika 182. Traenje datoteke prema tipu (vrsti) datoteke

PRO-MIL

Zamjenske znakove moemo koristiti u raznim kombinacijama. Npr. moemo traiti datoteke iji naziv zapoinje s odgovarajuim slovom ili kao zamjenu za dio imena datoteke kada nismo sigurni u toan naziv datoteke.

Slika 183. Traenje datoteke sa zadanim nastavkom iji naziv zapoinje s odreenim slovom

Znak ? zamjenjuje znak (slovo ili broj) u nazivu datoteke na onom mjestu gdje ga upiemo kod postavljanja uvjeta pretrage (poetak ili kraj rijei). Pogledajmo primjer.

Slika 184. Traenje datoteke s razliitim znakom na kraju imena i s razliitim nastavcima

Na prethodnoj slici prikazane su sve vrste datoteka koje u nazivu imaju rije Slika i broj. U okviru za pretraivanje ? (upitnik) zamjenjuje broj u nazivu datoteke. Pregledavanje liste nedavno koritenih datoteka Datoteke koje smo koristili nedavno moemo potraiti u popisu nedavno koritenih stavki koji se nalazi u desnom stupcu izbornika Start. Popis nedavno koritenih stavki nije ukljuen po zadanim postavkama. Ukljuujemo ga pomou dijalokog okvira Svojstva programske trake i izbornika Start (Taskbar and Start Menu Properties) (desni klik na programsku traku -> Svojstva (Properties)). Na kartici Izbornik Start (Start Menu) kliknemo na gumb Prilagodi (Customize) te u sljedeem dijalokom okviru klikom ukljuimo kvaicu 130 / 131 str. Nedavno koritene stavke (Recent Items). Rad s datotekama i mapama

Slika 185. Ukljuivanje prikaza nedavno koritenih stavki

Slika 186. Popis nedavno koritenih datoteka

Sada u izborniku Start potraimo nedavno koritene datoteke. Datoteku u popisu nedavno koritenih stavki otvaramo klikom na njeno ime.

PRO-MIL

Komprimiranje datoteka (zip)

U ovom poglavlju govorili smo o veliini datoteka i mjernim jedinicama kojima se iskazuje. Velike datoteke ne samo da zauzimaju mnogo fizikog prostora na disku ili drugim memorijskim jedinicama, ve su i neprikladne za slanje elektronikom potom jer njihov prijenos oduzima dosta vremena. Isto tako presnimavanje velikih datoteka na drugo raunalo oduzima izvjesno vrijeme. Da bi se ubrzao proces presnimavanja datoteka a pogotovo skratilo vrijeme prijenosa datoteka elektronikom potom ili stavljanje (upload) i skidanje (download) s interneta, datoteke se saimaju (komprimiraju) kako bi zauzimale to manje memorije. Komprimiranjem datoteka tedimo memorijski prostor jer komprimirane datoteke i mape zauzimaju manje memorijskog prostora od nekomprimiranih. Treba napomenuti da postoje vrste datoteka koje su ve komprimirane odreenom metodom saimanja, npr. slika u .jpg ili .gif formatu ili glazbena datoteka u .mp3 formatu itd. Dodatnim komprimiranjem takvih datoteka nee se dobiti na prostoru.

Slika 187. Svojstva mape Slike koja je izabrana za komprimiranje

Za komprimiranje datoteka moemo koristiti program Windows Explorer na sljedei nain. 1. Oznaimo datoteke i mape koje elimo komprimirati. 2. Kliknemo na oznaene stavke desnom tipkom mia -> Poalji (Send to) -> Komprimirana (zipana) mapa (Compressed (zipped) folder ).
Slika 188. Slanje oznaene mape na komprimiranje

132 / 133 str.

Rad s datotekama i mapama

3. U oknu sadraja stvori se nova komprimirana mapa kojoj dodijelimo ime.

Slika 189. Nova komprimirana mapa

Pogledajmo svojstva nove komprimirane mape.

Slika 190. Svojstva nove komprimirane mape

Ikona komprimirane mape ima patentni zatvara te je po tome razlikujemo od ostalih mapa. Komprimirana datoteka (mapa) najee ima nastavak .zip. Kada prikaemo sadraj komprimirane mape u prikazu Detalji (Details), vidjet emo veliinu svake komprimirane datoteke, njenu stvarnu veliinu i omjer saimanja.

PRO-MIL

Slika 191. Sadraj komprimirane mape u prikazu Detalji

Komprimirane mape premjetamo i kopiramo na isti nain kao nekomprimirane. Dekomprimiranje ili izdvajanje datoteka i mapa iz komprimirane mape elimo li otvoriti komprimiranu datoteku, najprije je moramo izdvojiti iz mape, odnosno izvui iz komprimiranog oblika ili dekomprimirati je. U postupku izdvajanja datoteke odreujemo mapu u koju e se kopija dekomprimirane datoteke spremiti. Izvorna komprimirana datoteka i dalje ostaje u komprimiranoj mapi. Komprimirane datoteke moemo izdvajati pojedniano ili sve odjednom. 1. Za izdvajanje svih datoteka u komprimiranoj mapi kliknemo desnom tipkom mia na mapu -> Izdvoji sve (Extract All).

134 / 135 str.

Slika 192. Izdvajanje svih datoteka iz komprimirane mape

Rad s datotekama i mapama

2. Otvara se dijaloki okvir u kojem odreujemo mapu u koju elimo izdvojiti datoteke. Ovdje moemo ostaviti predloenu mapu ili pomou gumba Pregledaj (Browse) potraimo drugu mapu i kliknemo U redu (OK).

Slika 193. Odabir mape za izdvajanje datoteka

3. Nakon to odaberemo mapu za izdvajanje, kliknemo na Izdvoji (Extract).

Slika 194. Izdvajanje datoteka

4. Datoteke se izdvoje u prethodno izabranu mapu.

Slika 195. Dekomprimirana mapa

PRO-MIL

Izdvajanje jedne datoteke 1. Za izdvajanje jedne datoteke iz komprimirane mape, najprije prikaemo sadraj komprimirane mape. 2. U Oknu sadraja oznaimo eljenu datoteku. 3. Povuemo oznaenu datoteku iz komprimirane mape na novo mjesto, tj. u mapu u koju je elimo izdvojiti. Oznaena datoteka kopira se u izabranu mapu.

136 / 137 str.

Rad s datotekama i mapama

Upravljaka ploa i alati sustava

Openito o upravljakoj ploi Sustav i sigurnost Korisniki rauni i obiteljska sigurnost Sat, jezik i regija Programi Izgled i personalizacija Hardver i zvuk Mrea i internet Olakani pristup

Openito o upravljakoj ploi

Upravljaka ploa (Control Panel) sredinje je mjesto na kojem moemo fino podeavati sve mogunosti operacijskog sustava Windows. Treba napomenuti da se ovdje mogu podeavati sasvim trivijalne mogunosti (npr. brzina pokazivaa mia), ali i mnoge napredne mogunosti (npr. upravljanje sigurnosnim postavkama) za koje nam trebaju i prava odgovarajue korisnike razine. Tako mnoge mogunosti nee biti dostupne ako nismo prijavljeni kao administratori. Upravljakoj ploi mogue je pristupiti na vie naina, a korisnik e sam odabrati onaj koji mu najvie odgovara ili mu je u datom trenutku najpogodniji. Neki od naina pristupa Upravljakoj ploi su: 1. kliknemo na gumb Start i iz izbornika Start u desnom stupcu kliknemo na Upravljaka ploa (Control Panel) 2. ako imamo otvorenu mapu Raunalo (Computer), kliknemo na alatnoj traci gumb Otvori Upravljaku plou (Open Control Panel) 3. ako imamo potrebu esto koristiti mogunosti Upravljake ploe, moemo stvoriti preac na radnoj povrini pa ju otvarati dvostrukim klikom lijeve tipke mia na ikonu preaca.

Slika 196. Otvaranje Upravljake ploe

Neovisno o nainu na koji je otvorena, Upravljaka ploa nudi 8 velikih kategorija s mogunostima prilagodbe postavki raunala. Kategorije su predoene odgovarajuom ikonom s nazivom, uz koje idu i hiperveze na esto koritene mogunosti svake pojedine kategorije. Svaku od tih 8 kategorija podrobno emo opisati.

PRO-MIL

Slika 197. Poetna stranica Upravljake ploe

Ovdje treba posebno napomenuti da neke od mogunosti prilagodbe nee biti dostupne ovisno o inaici Windows 7 operacijskog sustava koju koristite, a mogue je da e postojati i dodatne mogunosti ovisno o softveru koji je naknadno instaliran ili hardveru kojeg posjedujete. Primjerice, ako koristite inaicu Windows 7 Ultimate, neete imati mogunost nadgradnje na jau inaicu, budui da se radi o najjaem paketu. Ali, mogue je da koristei neki od antivirusnih programa pronaete napredne mogunosti podeavanja takvog programa u samoj Upravljakoj ploi. Za potrebe ovog prirunika potrudit emo se obraditi standardne mogunosti dostupne veini korisnika. Kategorije upravljake ploe logino su odijeljene, no ako iz nekog razloga elimo imati sve stavke na jednom mjestu bez kategorizacije, Upravljaka ploa nudi i takvu mogunost prikaza. Da bismo to postigli, potrebno je samo u polju Prikai po: (View by:) odabrati kriterij Velike ikone (Large icons) odnosno Male ikone (Small icons). Ovu mogunost cijenit e dugogodinji korisnici operacijskog sustava Windows koji su navikli na ovakav raspored iz str. 140 / 141 starijih inaica tog sustava. Openito o upravljakoj ploi

Slika 198. Nain prikaza stavki Upravljake ploe - Male ikone

Navigacija upravljakom ploom

Navigacija Upravljakom ploom vrlo je jednostavna i podsjea na otvaranje stranica u internet pregledniku. Ako kliknemo na ikonu ili naslov neke od 8 ponuenih kategorija, prozor Upravljake ploe obino e se podijeliti u dva dijela i to tako da se s lijeve strane pojavi okno u kojem su pobrojane stavke koje ine pojedinu kategoriju i preaci na srodne stavke i alate, a s desne strane nalaze se opcije kojima emo prilagoditi mogunosti svojim potrebama. Slino kao i u internet pregledniku, i ovdje imamo gumbe Nazad (Back) i Naprijed (Forward) kojim se vraamo na prethodnu, odnosno idemo na sljedeu stranicu. Adresna traka takoer moe biti od znaajne pomoi navigacijom kroz Upravljaku plou. Pa ipak, izgubimo li se u moru mogunosti, uvijek moemo kliknuti na Poetna stranica upravljake ploe (Control Panel Home) i krenuti ispoetka. Osim toga, sustavom hiperveza mogue je pokretati i srodne alate koji se ne moraju nalaziti nuno u trenutnoj kategoriji.

Slika 199. Dijelovi Upravljake ploe

Ponekad e se odreeni alati otvarati u zasebnom prozoru, no i u takvim sluajevima Upravljaka ploa ostaje otvorena. Mogunosti koje uz naziv imaju ikonu tita , zahtijevaju administratorske ovlasti korisnika koji ih eli mijenjati. Osim toga, javit e se i sustav Kontrole korisnikog rauna UAC (User Account Control) ako je ukljuen.

PRO-MIL

Sustav i sigurnost (System and Security)

Kao to sam naziv kategorije sugerira, dva su momenta ovdje bitna. Kada se govori o sustavu, misli se na raunalo s Windows 7 operacijskim sustavom i svim programima koji su naknadno instalirani. Sustav treba odravati kako bi radio optimalno. Drugi moment koji je nepobitno vezan uz sam sustav jest i njegova sigurnost. Iako briga o sigurnosti sustava ne treba biti iskljuiva briga krajnjeg korisnika (primjerice, u korporativnom okruju o brizi za sigurnost cjelokupnog sustava najee brinu posebna tijela, a korisnici sustava hijerarhijski su strogo odijeljeni pa su sigurnosni incidenti rijetki; proizvoai softvera brinu o njegovoj sigurnosti i sl.), svaki korisnik trebao bi ozbiljno pristupiti tom problemu. To se posebno odnosi na korisnike koji raunala koriste kod kue, a poglavito ako se na sustav prijavljuju s administratorskim ovlastima. Naime, raunala su izgubila ekskluzivnost koju su godinama gradila budui da se broj njihovih korisnika drastino poveao, a korisniki profil potpuno izmijenio, pa je samim time postalo unosno zlorabiti bilo propuste sustava, bilo iskoritavanje naivnost ili neznanje korisnika sustava. Windows 7 koncipiran je tako da se od korisnika trae tek minimalne intervencije (jednom kad je sustav podeen) i da se zloporabe svedu na najmanju moguu mjeru, no briga za sigurnost sustava mora biti utkana u svijest svakog korisnika. Sigurnost sustava naruava se tzv. malicioznim softverom (Malicious Software, Malware). Tvorci takvog softvera imaju razliite motive neke zanima tek dokazivanje, neki su samo znatieljni, a neki su motivirani nelegalnom zaradom. Neovisno o motivima tvoraca, maliciozni softver predstavlja veliki problem, a prolih godina nekoliko je sigurnosnih incidenata izazvalo tete (neposredne i posredne) koje su se mjerile u milijunima dolara. Za krajnjeg korisnika najvee opasnosti predstavljaju gubitak podataka, kraa identiteta i neovlateno preuzimanje kontrole nad raunalom. Ogromna veina malicioznog softvera iri se danas putem interneta, ali jo uvijek este su infekcije prenosivim memorijama (USB izmijenjive memorije, memorijske kartice, preni optiki mediji). Postoji nekoliko skupina malicioznog softvera meu kojima su najpoznatiji virusi. Virusi su maliciozni programi ija su glavna obiljeja samokopiranje i irenje bez znanja korisnika. Oni se najee veu uz izvrne datoteke drugih programa. Danas se ire uglavnom putem e-pote kao zaraeni privitci. Da bi virus zapoeo sa svojim aktivnostima, korisnik mora pokrenuti ili otvoriti zaraenu datoteku. Virusi mogu biti posve bezazleni, ali u najgorem sluaju korisnik moe trajno ostati bez podataka na disku ili drugim trajnim memorijama. S virusima se esto izjednaavaju crvi (Computer Worms, Worms), no oni imaju zajedniko s virusima samokopiranje i irenje bez znanja korisnika, ali 142 / 143 se ire raunalnim mreama, ne trebaju datoteku na koju se veu i za irenje str. ne trae korisniku intervenciju to ih ini na neki nain mnogo opasnijima Sustav i od virusa. Crvi se ire zbog sigurnosnih propusta u operacijskom sustavu pa sigurnost je iznimno vano redovito preuzimanje nadogradnji operacijskog sustava.

Trei najpoznatiji Malware su Trojanski konji (Trojan Horses, Trojan). Kod Trojanskog konja program zadrava svoju izvornu funkcionalnost, no najee skriva i nepoeljnu, a ta je obino omoguavanje neovlatenog pristupa korisnikovom raunalu. Trojanski konji se ne samokopiraju i ne ire se samo su vezani uz program s kojim su izvorno sjedinjeni. S rastom i opom prihvaenosti interneta, veliku popularnost stekli su i tzv. pijunski programi (Spyware). Njihova prisutnost krije se od korisnika. Oni alju treoj strani privatne podatke koji mogu biti vrlo osjetljive naravi (npr. korisnika imena i lozinke razliitih servisa, brojevi kreditnih kartica i sl.). Ne treba posebno napominjati da se ti podatci lako mogu zlorabiti. Raunalo, dakle sustav zaraen malicioznim programom predstavlja latentnu prijetnju za korisnike samog raunala, lokalne mree, ali i internet zajednice u cjelini. Iako su Windows 7 naelno vrlo dobro pokriveni to se sigurnosti tie (pogotovo ako se pravilno koriste), zbog svega navedenog, potrebno je osobitu panju posvetiti ovoj kategoriji Upravljake ploe. Sigurnosna rjeenja Postoji mnotvo komercijalnih i besplatnih alata za borbu protiv malicioznog softvera. Neki od njih nude cjelovita sigurnosna rjeenja (kombiniraju se komponente anti-virus, anti-spyware, anti-trojan vatrozid i sl.). S Windows 7 operacijskim sustavom dolazi zadano Windows Defender, anti-pijunski (anti-spyware) alat koji moe sustav nadzirati u realnom vremenu (dakle u pozadini, nevidljivo kad se bavimo nekim drugim aktivnostima na raunalu) ili kada mu se naredi pregled sustava. Preac na program moemo pronai u izborniku Start.

Slika 200. Poetna stranica programa Windows Defender

Antivirusni program nije standardno ukljuen u Windows 7. Korisnik ima veliki izbor i moe sam odabrati neki od alata koje izrauju razliite tvrtke koje se bave rjeavanjem sigurnosnih pitanja. I Microsoft nudi svoje rjeenje kupcima Windows operacijskog sustava. Radi se o alatu Microsoft Security Essentials koji se moe besplatno preuzeti s Microsoftovih web stranica i isto tako besplatno koristiti na Windows operacijskom sustavu.

PRO-MIL

Slika 201. Web stranica Microsoft Security Essentials

Program ima mogunost zatite od malicioznog softvera u realnom vremenu dakle, sprijeit e izvrenje odnosno otvaranje zaraene datoteke ako otkrije virus ili drugi oblik malicioznog softvera. Isto tako, moe provjeriti i sve ostale datoteke sustava u postupku skeniranja. Ako program otkrije maliciozni softver, ponudit e mogunost ienja raunala (Clean Computer), tj. izbrisat e zaraenu datoteku ili ukloniti prijetnju. Druga mogunost je da vidimo o kakvoj se prijetnji radi (kliknemo na Show Details) gdje moemo narediti programu brisanje zaraene datoteke, njeno stavljanje u karantenu (ako nismo sigurni radi li se o virusu, a ne elimo izgubiti datoteku, Microsoft Security Essentials stavit e ju u posebnu mapu u kojoj nam nee biti dostupna sve dok ne naredimo alatu da ju izvadi van) ili ako smo sigurni da se ne radi ni o kakvoj prijetnji, ignorirati upozorenje alata i normalno pristupiti datoteci. Osim antivirusne, Microsoft Security Essentials sadri i anti-pijunsku zatitu, tako da njegovim koritenjem prestaje potreba za koritenjem Windows Defendera.

144 / 145 str.

Sustav i sigurnost
Slika 202. Microsoft Security Essentials poetna stranica

Tvorci malicioznog softvera neumorni su i svakog dana svjedoci smo pojave njihovih novih oblika. Na sreu niti tvorci alata za borbu protiv malicioznog softvera ne spavaju pa se svakodnevno izdaju njihove nadogradnje (definicije, updates i sl.). Zato je od iznimne vanosti dozvoljavati takvim programima redovito osvjeavanje (najee putem interneta). Osvjeavanje obino traje nekoliko sekundi i izvodi se za korisnika uglavnom neprimjetno, najee tek uz poruku da je osvjeavanje izvreno.

Slika 203. Microsoft Security Essentials - definicije

Sustav i sigurnost unutar upravljake ploe Nakon ovog kratkog osvrta na sigurnosne prijetnje i borbu protiv njih, vratimo se Upravljakoj ploi. U kategoriji Sustav i sigurnost nalazi se: Akcijski centar (Action Center) Vatrozid za Windows (Windows Firewall) Sustav (System) Windows Update Mogunosti upravljanja energijom (Power Options) Sigurnosno kopiranje i vraanje (Backup & Restore) BitLocker ifriranje pogona (Bitlocker Drive Encryption) Administrativni alati (Administrative Tools).

Svaki od ovih dijelova skriva stavke s mnotvom mogunosti prilagodbe, a one najvanije bit e opisane u tekstu koji slijedi. Pristupa im se klikom lijeve tipke mia na ikonu ili na njihov naziv.

Akcijski centar (Action center)

Akcijski centar (Action Center) predstavlja svojevrsnog nadzornika sustava. On nadzire sigurnost i odravanje sustava. Tako e glede sigurnosti sustava nadzirati jesu li ukljueni 1. Windows Update 2. Postavke internetske sigurnosti (Internet Security) 3. Mreni vatrozid (Network Firewall)

PRO-MIL

4. Zatita od pijunskih programa i srodna zatita (Spyware and related protection) 5. Kontrola korisnikog rauna (User Account Control) 6. Zatita od virusa (Virus protection), a glede odravanja sustava 1. Windows Backup 2. Otklanjanje potekoa u sustavu Windows (Windows Troubleshooting) 3. Provjeri ima li auriranja (Check for updates).

Slika 204. Akcijski centar i primjer uoenog problema

Promjena postavki akcijskog centra Klikom na Promjena postavki akcijskog centra (Check Action Center settings) korisnik prema vlastitom nahoenju moe iskljuiti bilo koju od mogunosti nadzora, no to nikako nije preporuljivo.

Slika 205. Postavke akcijskog centra

U Podruju obavijesti (Notification area) na Programskoj traci (Taskbar) nalazi se ikona Akcijskog centra . U sluaju bilo kakvih problema vezanih uz sigurnost i odravanje sustava, korisnik e biti odmah obavijeten i po potrebi trait e se njegova intervencija. Ikona Akcijskog centra u tim e sluajevima promijeniti oblik .

146 / 147 str.

Sustav i sigurnost

Slika 206. Primjer djelovanja Akcijskog centra lijevo akcijski centar prijavljuje odsustvo problema, desno prijavljuje problem s nadziranim servisom Windows Update

Korisniki doprinos unaprjeivanju operacijskog sustava Windows Na istoj stranici moemo namjestiti postavke za unaprjeivanje sustava Windows. Te postavke odnose se na: 1. Postavke programa unaprjeivanja zadovoljstva korisnika (Customer Expeirence Improvement Program settings) radi se o Microsoftovom servisu za prikupljanje podataka o raunalnom hardveru i nainu koritenja Windowsa (Microsoft ne prikuplja osobne podatke prema kojima bi se moglo identificirati korisnika). Sudjelovanje je dobrovoljno i po zadanim postavkama je iskljueno. elimo li sudjelovati u programu, kliknut emo na Da (Yes), a potom i na gumb Spremi promjene (Change settings).

Slika 207. Dijaloki okvir Programa unaprjeivanja zadovoljstva korisnika

2. Postavke izvjeivanja o problemima (Problem reporting settings) radi se o servisu kojim Microsoft prikuplja izvjea o problemima korisnika i priprema mogua rjeenja na temelju dobivenih podataka. Dostupne mogunosti su: automatsko provjeravanje dostupnosti rjeenja automatsko provjeravanje dostupnosti rjeenja i slanje dodatnih podataka o prijavljenim problemima kad se pojavi problem, korisnik odluuje sam krenuti na provjeru dostupnosti rjeenja nikad ne trai rjeenje

Otklanjanje potekoa (Troubleshooting) i Oporavak (Recovery) Unutar Akcijskog centra, dostupne su dvije skupine alata namijenjene lakom odravanju sustava - Otklanjanje potekoa (Troubleshooting) i Oporavak (Recovery). Otklanjanje potekoa alat je koji e omoguit automatsko detektiranje eventualnog kvara ili potekoe i ponudit e korisniku mogua rjeenja. Dostupne kategorije su:

PRO-MIL

1. Programi (Programs) rjeavanje eventualnih problema pri pokretanju programa nainjenih za starije inaice Windows operacijskog sustava 2. Hardver i zvuk (Hardware and Sound) rjeavanje eventualnih problema vezanih uz fizike komponente raunala 3. Mrea i internet (Network and Internet) rjeavanje eventualnih problema vezanih uz pristup lokalnim mreama ili internetu 4. Izgled i personalizacija (Appearance and Personalization) rjeavanje eventualnih problema vezanih uz suelje i njegovu prilagodbu osobnim preferencijama 5. Sustav i sigurnost (System and Security) rjeavanje eventualnih problema vezanih uz sigurnost sustava i njegovo odravanje.

Slika 208. Prozor otklanjanje potekoa

Kako to izgleda u praksi? Uzmimo da odjednom nestane zvuka na raunalu, a na prvi pogled ini se sve u redu sa zvunom karticom i zvunicima. Otvorit emo Upravljaku plou > Sustav i sigurnost > Akcijski centar > Otklanjanje potekoa > Hardver i zvuk. Meu ponuenim elementima odabrat emo onaj koji najblie opisuje na problem u ovom sluaju to je Reproduciranje zvuka. Pojavit e se arobnjak koji nas vodi kroz postupak otkrivanja i otklanjanja potekoa. Kliknemo na Dalje (Next). U naem sluaju sustav je detektirao da je zvuk u sistemu stian do kraja i nudi nam rjeenje otvaranje Miksera glasnoe (Volume Mixer) gdje moemo pojaati zvuk. 148 / 149 str. Sustav i sigurnost

Slika 209. Otklanjanje problema sa zvukom

Oporavak (Recovery) je alat kojim emo vratiti sustav u prijanje stanje. Naime, postoje okolnosti kad svojim (esto nepromiljenim) intervencijama u operacijski sustav izazovemo njegovu nestabilnost. To je najee sluaj kad se koristi nekompatibilan softver ili upravljaki programi za nepodran hardver ili neodgovarajui upravljaki programi za podran hardver. Vraanje sustava ponitit e zadnje izmjene sustava (uklonit e nedavno instalirane programe i/ili upravljake programe koji su potencijalni uzrok nestabilnosti sustava), ali korisniki podatci ostat e netaknuti (dokumenti, projekti, glazba, slike filmovi itd.). Da bismo vratili sustav u prethodno stanje, kliknemo na gumb Otvori vraanje sustava (Open System Restore). Otvara se arobnjak za vraanje sustava. Kliknemo Dalje (Next) i sa sljedee stranice odaberemo neku od zabiljeenih Toki vraanja (Restore Point). Toke vraanja stvaraju se automatski prije svake bitne intervencije u sustav. Njihov broj ovisi o veliini slobodnog prostora sistemskog diska (ako je prostora vie, dulje vremena bit e zadrane starije Toke vraanja). Ovaj proces potpuno je povratan tako da ukoliko ne pomogne koritenje Toke vraanja, moemo vratiti sustav u stanje u kojem je bio prije vraanja, ili moemo pokuati s nekom drugom Tokom vraanja.

PRO-MIL

Slika 210. Popis Toki vraanja

Prije same potvrde, moemo provjeriti hoe li imati kakvog utjecaja vraanje na naknadno instalirane programe. Da bismo okonali proces, kliknemo na Zavri (Finish) nakon ega slijedi ponovno pokretanje raunala.

Slika 211. Provjera eventualno zahvaenih programa i poetak vraanja sustava

Ako ne uspije prethodno opisana metoda vraanja sustava, moemo pokuati s naprednim metodama oporavka tako da unutar Oporavka kliknemo na hipervezu Napredne metode oporavka (Advanced recovery methods). str. 150 / 151 Windows 7 nudi dvije napredne metode oporavka sustava: Sustav i 1. Oporavite raunalo pomou prethodno stvorene slike sustava (Use sigurnost a system image you created earlier to recover your computer) ovo je mogue ako smo prethodno stvorili sliku sustava (System Image).

O stvaranju slike sustava bit e rijei neto kasnije. Ovom metodom vratit emo sustav u stanje kakvo je zabiljeeno u samoj slici sustava. Ako je slika sustava stara, vjerojatno emo morati ponovno instalirati neke programe, a ako je slika sustava novija, moda ve u sebi sadri problem koji nastojimo rijeiti. Vano je napomenuti da pribjegavanje ovoj metodi moe uzrokovati gubitak korisnikih podataka, tako da bismo prije koritenja ove metode sve bitne podatke trebali pohraniti na sigurno mjesto (najbolje na neku vanjsku memoriju). Sustav e nam ponuditi automatsko stvaranje sigurnosne kopije (Backup). Klikom na gumb Ponovno pokreni (Restart) pokrenut e se instalacijski program Windowsa odakle emo odabrati sliku sustava.

Slika 212. Odabir slike sustava nakon ponovnog pokretanja

2. Ponovna instalacija sustava Windows (Reinstall Windows) ponekad ne preostaje nita drugo nego ponovna instalacija sustava. Radi se o krajnjoj mjeri jer nakon ovog postupka bit e potrebno ponovno instalirati sve programe i vratiti korisnike podatke s ranije izraene sigurnosne kopije. Koritenjem ove metode takoer moe doi do gubitaka korisnikih podataka zato je izrada sigurnosne kopije topla preporuka. Nakon dovretka instalacije, na sistemskom disku bit e stvorena mapa Windows.old u kojoj e se smjestiti sve datoteke s ranije instalacije operacijskog sustava. Po potrebi moemo sauvati neke od tih datoteka (korisnike podatke), a ostalo moemo slobodno obrisati s diska (nakon to se uvjerimo da smo sauvali sve to nam je trebalo). Nadalje, da bismo mogli ponovno instalirati sustav, moramo imati instalacijski medij sustava Windows. Klikom na gumb Ponovno pokreni (Restart) pokrenut e se instalacijski program Windowsa. Program e nas jo jednom pitati jesmo li sigurni da elimo ponovno instalirati operacijski sustav. Odgovorom Da (Yes) kreemo s ponovnom instalacijom. Odgovorom Ne (No), sustav e se ponovno pokrenuti.

PRO-MIL

Slika 213. Dijaloki okvir za reinstalaciju operacijskog sustava Windows 7

Kontrola Korisnikog rauna - UAC (User Account Control) Kako bi se dodatno skrenula pozornost korisnika na mijenjanje postavki raunala koje trae administratorske ovlasti, uvedena je aplikacija Kontrola korisnikog rauna (User Account Control). Korisnici preferiraju administratorske ovlasti jer im to daje mogunosti najvee mogue manipulacije sustavom, no to esto moe iskoristiti maliciozni softver (koji je uglavnom nemoan kad je korisnik prijavljen na sustav kao standardni korisnik). Ovdje nastupa UAC koji ovisno o postavkama ak i administratore upozorava na odreene intervencije u sustav. Ako standardni korisnik pokua mijenjati bilo koju mogunost sustava koja zahtijeva administratorske ovlasti, UAC e se i za to pobrinuti, upozoriti o emu se radi i traiti da se upie lozinka administratora.

Slika 214. Djelovanje UAC-a

UAC je vrlo koristan dodatak Windows operacijskom sustavu. Posebno je koristan za poetnike i za neiskusne korisnike koji su prijavljeni kao administratori. Uvedeno je nekoliko razina zatite koju UAC prua. Njih moemo mijenjati klikom na Promjena postavki kontrole korisnikog rauna (Change User Account Control settings). Postoje 4 razine zatite (od najvieg stupnja zatite prema najniem): 1. obavjetavanje kada programi pokuavaju instalirati softver ili unositi izmjene na raunalo ili kad korisnik mijenja postavke sustava Windows 2. obavjetavanje kada programi pokuavaju obavljati izmjene u raunalu str. 152 / 153 (ali ne i kad se mijenjaju postavke sustava Windows) Sustav i 3. varijanta toke 2, ali sustav nee zatamniti pozadinu i staviti u prvi plan sigurnost obavijest 4. nikakvo obavjetavanje

Slika 215. Namjetanje razine zatite UAC-a

Prva razina zatite zadana je razina za sve standardne korisnike, a za administratore zadana je druga razina zatite. etvrta razina predstavlja zapravo iskljuivanje UACa. Ukoliko se odluimo za to, bit e potrebno ponovno pokrenuti raunalo kako bi izmjene bile stavljene na snagu. UAC nas moe potedjeti brojnih problema tako da njegovo iskljuivanje ne preporuamo. Prikaz informacija o performansama Klikom na Prikaz informacija o performansama (View performance information) dobit emo ocjenu performansi sustava s Windows 7 operacijskim sustavom. Kljune komponente raunala vrednuju se ocjenama od 1 do 7.9, a osnovni rezultat predstavlja najnie dobivenu ocjenu. Naime, sustav je jak koliko i njegova najslabija karika. 5 kljunih kategorija koje se ocjenjuju su procesor, RAM memorija, grafika za Windows Aero, Grafika za igre i Primarni tvrdi disk. Poslovni korisnici mogu donekle zanemariti kategoriju Grafika za igre jer raunalo za poslovne namjene najee ne treba imati izraene multimedijske mogunosti kakve se trae kod raunala namijenjenih kunoj zabavi.

Slika 216. Prikaz podataka o performansama raunala

PRO-MIL

Mogunosti performansi Kako bi se sustav lake odazivao na raunalima s vrlo niskim ocjenama, dostupne su mogunosti Prilagodbe vizualnih efekata. Klikom na Prilagodba vizualnih efekata (Adjust Visual effects) otvara se prozor Mogunosti performansi (Performance Options). Na kartici Vizualni efekti (Visual Effects) mogue je efekte ukljuivati ili iskljuivati pojedinano, ili je mogue odabrati neku od preddefiniranih postavki (bilo za najbolje performanse ili najkvalitetniji prikaz), a tu je i mogunost da Windows sam odredi to je najbolje za nae raunalo.
Slika 217. Mogunosti performansi Vizualni efekti

Na kartici Dodatno (Advanced) mogue je odrediti prioritet procesorskih resursi za bolji rad programa ili bolji rad procesa u pozadini. Ovdje je mogue manipuliranje virtualnom memorijom tzv. Straninom datotekom (Page File), datotekom koju Windows koristi kao nadomjestak fizikoj RAM memoriji pogotovo kad ove lagano poinje ponestajati. Ove postavke ne treba mijenjati ako nemamo jasnu viziju to elimo promjenama postii tako da preporuamo da se ostave nepromijenjene.

Slika 218. Mogunosti performansi Dodatne mogunosti

Na kartici Spreavanje izvravanja podataka, DEP (Data Execution Prevention) moemo odrediti dodatnu sigurnosnu mjeru ako na procesor podr- str. 154 / 155 ava ovu mogunost. Zadano je podeeno da se to radi samo za najvanije programe sustava Windows i servise, no mogue je opciju ukljuiti za sve Sustav i programe uz navoenje izuzetaka. I ovdje ne treba mijenjati postavke bez sigurnost prijeke potrebe.

Slika 219. Mogunosti performansi DEP

Indeksiranje datoteka Klikom na Prilagodba mogunosti indeksiranja (Adjust indexing options) moemo sami odrediti mjesta na kojima e datoteke biti indeksirane. Indeksiranje je bitno za brzo pronalaenje podataka. Naime, pretraivanje indeksiranih mjesta praktino je trenutno, a ako pak traimo podatak na neindeksiranom mjestu, proces traenja moe znatno potrajati. Potraga se moe osobito oduiti u sluajevima traenja nekog podatka iz dokumenta (primjerice fraze u MS Wordovom dokumentu) jer e sustav prilikom svakog traenja iznova pretraivati svaki dokument zasebno. Indeksiranje se obino odvija kad sustav miruje pa ima vika procesorskog vremena. Ipak, u sluaju koritenja prijenosnog raunala sa vrlo ogranienim trajanjem baterije, indeksiranje moemo iskljuiti kako bismo sauvali bateriju to je mogue dulje. Proces indeksiranja znai odreeno troenje procesorskog vremena i neprestan rad diskova to izaziva neto veu potronju energije. Na stolnim raunalima ta je razlika zanemariva.

Slika 220. Mogunosti indeksiranja

PRO-MIL

ienje diska Klik na Otvori ienje diska (Open disk cleanup) jedan je od naina na koji moemo pokrenuti alat koji e brzo provjeriti datoteke diska i prikazati nam one koje smatra da se slobodno obriu. Radi se uglavnom o tzv. privremenim datotekama (Temporary Files) koje stvaraju razliite aplikacije ili sam operacijski sustav. Takve datoteke slobodno se briu kako bi se oslobaao diskovni prostor. Meu datoteke koje Windows smatra da se slobodno briu svrstavaju se: Preuzete programske datoteke (datoteke preuzete prilikom surfanja po odreenim stranicama ije prisustvo je neophodno za prikaz takvih stranica) Privremene internetske datoteke (stvaraju se prilikom surfanja webom) Izvanmrene web-stranice (web stranice spremljene za pregledavanje bez potrebe za vezom s internetom) Datoteke sa statistikom igri Ko za smee Datoteke zapisnika instalacije (datoteke koje stvara sustav prilikom instaliranja razliitih aplikacija) Privremene datoteke (datoteke koje stvaraju razliiti programi prilikom normalnog rada) Sliice (primjerak sliice od svake slike na disku) Datoteke izvjeivanja o pogrekama

Kliknemo li na gumb Poisti sistemske datoteke (Cleanup system files) dobit emo mogunost pristupa kartici Dodatne mogunosti (Advanced) gdje moemo osloboditi diskovni prostor brisanjem svih toaka vraanja osim posljednje ili moemo otvoriti Programi i znaajke (Programs and Features) i deinstalatirati programe koje ne koristimo, a koji zauzimaju diskovni prostor.
Slika 221. ienje diska i dodatne mogunosti

156 / 157 str.

 iako ih Windows svrstava meu datoteke koje slobodno briemo radi oslobaanja diskovnog prostora, mi ipak savjetujemo njihovo uvanje. Naime, neke instalirane programe nee biti mogue deisntalirati, nadograditi ili popraviti ako nedostaje zapisnik instalacije. Osim toga, brisanjem zapisnika instalacije, moe se osloboditi zanemariva koliina diskovnog prostora.

Sustav i sigurnost

Dodatni alati Dodatne informacije o performansama raunala moemo doznati klikom na Dodatni alati (Advanced Tools). Otvorit e se stranica s popisom alata kojima moemo vidjeti prikaz detaljnih podataka o radu raunala.
1 2 3 4 5 6 7 8 9
Slika 222. Popis dodatnih alata

Ovdje moemo: 1. Ponoviti testove kako bismo dobili novi Index zadovoljstva rada sa sustavom Windows. Na ovaj postupak odluit emo se ako smo instalirali novi hardver ili smo samo dodali nove upravljake programe za postojei hardver pa oekujemo promjenu indeksa. Testiranje sustava moe potrajati i nekoliko minuta. 2. Pregledati detalje o problemima koji mogu utjecati na performanse sustava Windows. Otvorit e se Zapisnik dogaaja (Event Viewer), napredan alat za dijagnostiku problema. Zbog njegove kompleksnosti ovaj alat uglavnom e koristiti sistemski administratori, a vrlo rijetko bit e koriten u kunim uvjetima. Ipak, daje sveobuhvatne podatke o zapisima koje stvara sustav (logovi, logs) i njegovim prouavanjem problem teko moe ostati nezamijeen. 3. Pregledati grafikone o performansama raunala. Otvorit e se Nadzornik performansi (Performance Monitor), takoer sloen alat koji e u realnom vremenu zapisivati svaki problem vezan uz performanse. Nastat e zapisi (logovi, logs) koji e sistemskim administratorima pomoi u lociranju problema. Ovaj alat kuni korisnici rjee e koristiti. 4. Prikazati koritenje sistemskih resursa u realnom vremenu. Radi se o programu za nadzor procesora, memorije, diskovnog sustava i mrea. Program e pratiti aktivnosti navedenih elemenata i iscrtavati grafove o njihovom koritenju. 5. Otvaranje Upravitelja zadataka (Task Manager). Ovo je vrlo koristan alat kojeg moemo pozvati u svakom trenutku pritiskom na tipke CTRL + ALT + DELETE te klikom na Pokreni upravitelj zadataka (Start Task Manager). Putem odabira kartica moi emo pratiti sve aplikacije, procese i servise koji se trenutno izvode na raunalu, osnovne podatke o performansama, radu s mreom i prijavljenim

PRO-MIL

Slika 223. Pozivanje Windows upravitelja zadataka i primjer njegovog koritenja

korisnicima. Najee koritena funkcija Upravitelja zadataka je zatvaranje aplikacije koja se ne moe zatvoriti uobiajenim nainom (aplikacija ne reagira, non responsive aplication). Na kartici Aplikacije (Applications), odabrat emo klikom lijeve tipke mia onu koju elimo zatvoriti i zatim kliknemo na Zavri zadatak (End Task). Aplikacija e se zatvoriti. Slino moemo upravljati s procesima i servisima. 6. Prikaz dodatnih detalja o sustavu u Informacijama o sustavu. Otvorit e se alat Informacije o sustavu (System Information) i bit e nam dostupne informacije o hardverskim resursima, hardverskim komponentama i instaliranim programima. Ovaj alat daje vrlo detaljne podatke koji se obino koriste za pronalaenje nekog problema (bilo vezanog uz rad sustava u cjelini ili pojedinog instaliranog programa odnosno hardverske komponente raunala) pa e ga prosjean korisnik vrlo rijetko pokretati. 7. Prilagodba izgleda i performansi sustava Windows. Otvorit e se ve opisani alat Mogunosti performansi (Visual Effects). 8. Otvori defragmentaciju diska. Prilikom spremanja podataka na disk, Windows ih zapisuje na prvo slobodno mjesto na disku. Ako je zapis vei od slobodnog prostora, Windows e pronai sljedee slobodno mjesto na disku i nastaviti zapisivati sve dok se spremanje ne zavri. Tako se vrlo esto dogaa da odreena datoteka bude smjetena na vie fiziki razliitih mjesta unutar diska.Program Defragmentacija diska (Disk Defragmenter) razasute e dijelove koji pripadaju nekoj datoteci pokuati premjestiti tako da fiziki budu zajedno ili blie jedni drugima. Samim time performanse diska bit e bolje pa e posljedino tome sustav bre se odazivati, a aplikacije bre pokretati itd. str. 158 / 159 Do pojave veih ili manjih osloboenih prostora na disku dolazi uslijed Sustav i deinstaliranja programa ili brisanja datoteka. Kada je cijeli disk prazan, sigurnost podatci se zapisuju u slijedu pa se svi dijelovi odreene datoteke nalaze jedni kraj drugih.

Slika 224. Alat Defragmentacija diska

Program e stvoriti popis diskova koje imamo. Prije nego to se odluimo za defragmentaciju diska, moemo analizirati diskove klikom na Analiziraj disk (Analyze Disc). Ako je fragmentacija diska velika, kliknemo na Defragmentiraj (Defragment). Sam proces moe potrajati od nekoliko minuta do nekoliko sati, a ovisi o veliini diska, brzini diska i stupnju fragmentacije. Klikom na Konfiguracija rasporeda (Configure schedule...), mogue je namjestiti automatsko pokretanje defragmentacije odreenih diskova u odreenim vremenskim intervalima (npr. tjedno, srijedom u 16 sati na sistemskom disku). Za vrijeme postupka raunalo moemo normalno koristiti. Defragmentacija moe biti nepoeljna u sluaju koritenja nekih flash memorija (SSD diskovi, USB izmijenjive memorije) jer uestalo pisanje i brisanje moe smanjiti ivotni vijek takvih ureaja pa se treba konzultirati s preporukama proizvoaa takvih ureaja.

Slika 225. Promjena rasporeda i odabir diskova za raspored

9. Klikom na Generiranje izvjea o opem stanju sustava otvorit e se program Resource and Performance Monitor koji e detaljno nadzirati sustav 60 sekundi i dati detalje o stanju i iskoritenosti sustava. Ovaj alat predstavlja jednostavno rjeenje za kratkorone provjere sustava. Veina korisnika nee imati potrebe ovaj program uope pokretati.

PRO-MIL

Slika 226. Tipian izvjetaj koji napravi Resource and Performance Monitor

Vatrozid za Windows (Windows Firewall)

Vatrozid (Firewall) moe biti hardverska (drugo raunalo, usmjernik i sl.) ili softverska (ee u kunim uvjetima ili u manjim uredima) prepreka, svojevrsni filtar prometa s mree. Vatrozid funkcionira u oba smjera komunikacije filtrira dolazni promet i blokira nepoeljni, ali isto tako moe prijeiti programima instaliranim na raunalu da (esto samoinicijativno) komuniciraju s mreom. Osim toga, kvalitetan vatrozid predstavlja prvu liniju borbe protiv malicioznih programa. Vatrozid za Windows U sklopu Windows 7 operacijskog sustava ukljuen je program Vatrozid za Windows (Windows Firewall). Podeavanja Vatrozida za Windows pokreemo iz Upravljake ploe > Sustav i Sigurnost > Vatrozid za Windows. Ovaj program veliki dio svog posla uredno obavlja automatski pritom ne zamaravi korisnika. Pa ipak, kad se neka nepoznata aplikacija pokua spojiti na internet bez naeg znanja, program e ju blokirati, obavijestiti nas i traiti nau intervenciju, tj. odgovor na pitanje dozvoljavamo li ili ne odreenoj aplikaciji komunikaciju s mreom.
Slika 227. Blokirana aplikacija

160 / 161 str.

Sustav i sigurnost

Prilikom pristupa mogunostima Vatrozida za Windows doekat e nas izvjetaj o trenutnom statusu programa. Ako je sve u redu, na stranicama izvjetaja dominirat e zelena boja i zeleni tit .

Slika 228. Status Vatrozida za Windows

Proputanje programa ili znaajke kroz Vatrozid za Windows Kao to smo ve ranije spomenuli, jedna od znaajnih funkcija svakog vatrozida je proputanje drugih programa ili znaajki na mreu. Kliknemo li na Proputanje programa ili znaajke kroz Vatrozid za Windows (Allow a program or feature through Windows Firewall), moi emo ih sami odreivati. Prije nego to ponemo sami namjetati postavke vatrozida, morat emo kliknuti na gumb Promijeni postavke (Change settings). Vatrozid za Windows ve ima stvorenu listu programa i znaajki kojima dozvoljavamo pristup mrei jednostavnim dodavanjem kvaice, i to za javne i/ili privatne mree. Ako neki od programa nije naveden na ovoj listi, moemo ga sami dodati tako da kliknemo na gumb Omogui drugi program... (Allow another program...). Ako smo zadovoljni uinjenim izmjenama, kliknemo na U redu (OK).

PRO-MIL

Slika 229. Proputanje programa ili znaajki kroz vatrozid

Ukljuivanje ili iskljuivanje Vatrozida za Windows Klikom na Ukljuivanje ili iskljuivanje Vatrozida za Windows (Turn Windows Firewall on or off) moemo vatrozid iskljuiti. Iskljuivanje Vatrozida za Windows nije preporuljivo osim u sluajevima kad korisnik eli koristiti neki zasebni proizvod koji e imati ulogu vatrozida. Naime, ne preporua se koritenje vie softverskih vatrozida na istom sustavu jer mogu izazivati probleme u radu raunala. Iskljuivanje, odnosno ukljuivanje Vatrozida za Windows mogue je izvriti odvojeno za javne i privatne mree. Nadalje, ukljuivanjem programa nude nam se dvije mogunosti: Blokiranje svih ulaznih veza, ukljuujui onih na popisu doputenih programa u ovom sluaju program e za svaku ulaznu vezu traiti izriitu dozvolu korisnika. Ova mogunost pogodna je u sluajevima kad se sumnja na sigurnosnu kompromitiranost sustava.
Slika 230. Prilagodba postavki za javne i privatne mree

162 / 163 str.

Sustav i sigurnost

Obavijesti me kad Vatrozid za Windows blokira novi program (unaprijed zadano) Imajui ovu opciju ukljuenu, korisnik ipak ima bolji uvid u ponaanje programa. Ponekad Vatrozid za Windows moe blokirati neki program koji ne treba pa korisnik u svakom trenutku moe intervenirati. Iskljuimo li ovu mogunost, Vatrozid za Windows radit e potpuno automatski.

Vraanje zadanih postavki Klikom na Vraanje zadanih postavki (Restore Defaults), program se vraa u prvobitno stanje u kakvom je bio neposredno nakon instalacije Windowsa. Ovoj mogunosti pribjegavamo u sluajevima kad smo svojim podeavanjima naruili komunikacijsku provodnost sustava. Pa ipak, treba imati na umu da e ba sve postavke biti vraene na zadane vrijednosti i da e nas program opet ispoetka izvjetavati za svaki novi blokirani program i sl.

Slika 231. Vraanje zadanih postavki

Windows Firewall with Advanced Security Klikom na Dodatne postavke (Advanced Settings), otvara se program Windows Firewall with Advanced Security. Ovaj program namijenjen je korporativnom okruenju, a doputa vrlo fina namjetanja vatrozida. Koritenje ovog programa namijenjeno je administratorima i ne preporua se njegova upotreba u kunim uvjetima ili manjim uredima.

Slika 232. Napredni vatrozid

PRO-MIL

Kako je Vatrozid za Windows usko povezan s mrenim mogunostima, ovdje je dodana i mogunost Otklanjanja potekoa s mreom. Klikom na Otklanjanja potekoa s mojom mreom (Troubleshoot my network), otvorit e se ranije opisan alat Otklanjanje potekoa koji e nuditi rjeenja na specifine probleme vezane uz koritenje mrea (probleme s internetskom vezom, zajednikim mapama, osnovnom grupom, mrenim prilagodnikom, dolaznim vezama, vezama s radnim mjestom putem znaajke DirectAccess i mrenim pisaima).

Slika 233. Mogunosti otklanjanja problema s mreom

Sustav
Windows 7 moe biti pokrenut na vrlo razliitim PC konfiguracijama. Neke e biti izrazito multimedijski orijentirane sa vrlo brzim procesorima i snanim grafikim podsustavima, posebnim zvunim karticama, dok e druga biti vie uredskog tipa ili negdje izmeu. esto kupci gotovih (brendiranih) raunala kupuju raunala po preporuci trgovaca pa ponekad niti ne znaju to se krije iza poklopca kuita. U ovom dijelu upravljake ploe svaki korisnik Windows 7 operacijskog sustava moe vidjeti osnovne informacije o svom raunalu. Ve na naslovnoj stranici vidjet e izdanje (inaicu) Windows 7 operacijskog sustava Windows ocjenu zadovoljstva rada sa sustavom Windows tip procesora i koliinu instalirane memorije naziv raunala i radne grupe identifikacijski broj proizvoda i podatke o aktivaciji sustava

Sustav koji nije aktiviran mogue je koristiti 30 dana nakon ega daljnja upotreba raunala nee biti mogua sve dok se proces aktivacije ne izvri. Sustav nam omoguuje nadogradnju na viu inaicu klikom na U novom izdanju sustava Windows 7 nabavite dodatne znaajke (Get more features with a new edition of Windows 7) nakon ega slijedi otvaranje aplikacije Windows Anytime Upgrade (WAU) uz iju pomo moemo kupiti licencu za viu 164 / 165 str. inaicu. Sustav i sigurnost

Slika 234. Prikaz osnovnih informacija o raunalu Slika 235. Sustav je aktiviran - Windows Genuine logo

Upravitelj ureaja (Device Manager) Upravitelj ureaja mjesto je na kojem moemo instalirati upravljake programe (driver, drivers) za instalirane ureaje, mijenjati postavke naeg hardvera i otklanjati probleme vezane uz hardver. Raunalo je sustav koji se sastoji od mnotva hardverskim komponenti i softvera koji moe iskoristiti taj hardver. Operacijski sustav tu ima kljunu ulogu. Da bi operacijski sustav mogao komunicirati s instaliranim hardverom, potrebni su upravljaki programi. Upravljake programe izrauju proizvoai hardvera. Windows 7 u najveem broju sluajeva moe sam preuzeti takve programe s interneta i obaviti njihovu instalaciju, no ponekad e taj zadatak trebati obaviti korisnik (kad je mogunost automatskog preuzimanja s interneta iskljuena ili ako sustav nije u mogunosti sam pronai odgovarajui upravljaki program). U prozoru Upravitelja ureaja moemo vidjeti razliite kategorije instaliranog hardvera i podatke o njima. Ako odreeni hardver ne radi kako treba, uz njegovo ime postavljen je znak ( ). Mogui razlozi zbog kojih hardver ne radi su: neispravnost ureaja nekompatibilnost sa Windows 7 operacijskim sustavom (uglavnom vrlo star hardver) neodgovarajui upravljaki program ili njegovo odsustvo

Kliknemo li na odreenu kategoriju, dobit emo popis svih ureaja koji joj potpadaju.

PRO-MIL

Slika 236. Upravitelj ureaja

Klikom na neki od ureaja, otvorit e se novi prozor u kojem emo na kartici Openito (General) dobiti osnovne podatke o ureaju vrstu, proizvoaa, mjesto i stanje ureaja.

Slika 237. Kartica Openito

Na kartici Upravljaki program (Driver) dobit emo podatke o upravljakom programu (ako je instaliran) ili uputu za njegovu instalaciju. Na istoj kartici moemo pokrenuti auriranje upravljakog programa ili vraanje prijanjeg ako novi ne radi kako je predvieno. Klikom na Onemogui (Disable) moemo iskljuiti odabrani ureaj, odnosno klikom na Omogui (Enable) moemo ga ponovno aktivirati. Na kraju, klikom na Deinstaliraj (Uninstall) moemo izbrisati upravljaki program odabranog ureaja. Ako to uinimo, ureaj vie nee raditi. Za 166 / 167 takav postupak odluujemo se u sluajevima kad fiziki odvajamo ureaj str. iz raunala koji vie neemo koristiti ili emo ga zamijeniti novim, razliitog Sustav i tipa i razliitog proizvoaa. sigurnost

Ovisno o tipu instaliranog ureaja, mogue je da e postojati i dodatne kartice (npr. Detalji, Resursi, Dodatne mogunosti, Upravljanje energijom i sl.) na kojima se mogu podeavati dodatne funkcije ureaja. Windows 7 automatski e prilagoditi mogunosti ureaja naim potrebama pa je pribjegavanje runom podeavanju iznimno rijetko. Osim toga, ako se odluimo na runo mijenjanje automatskih postavki, moramo imati jasnu viziju cilja kojeg elimo takvim izmjenama postii. Svojstva sustava Klikom na Udaljene postavke (Remote settings), Zatitu sustava (System protection) ili Dodatne postavke sustava (Advanced system settings), otvorit emo prozor Svojstva sustava (System Properties) koji se sastoji od 5 kartica.

Slika 238. Kartica Upravljaki program

1. Kartica Naziv raunala (Computer Name) omoguava nam uvid u opis raunala, njegovo ime i pripadnost radnoj grupi. Klikom na gumb ID mree (Network ID) moemo odrediti je li raunalo spojeno na kunu mreu ili na poslovnu mreu. Klikom na gumb Promijeni... (Change...) moemo odrediti novo ime raunala i pripadnost drugoj radnoj grupi.

Slika 239. Kartica Naziv raunala i njene mogunosti

PRO-MIL

2. Na kartici Hardver (Hardware) moemo otvoriti ranije opisani Upravitelj ureaja (Device Manager) i odrediti postavke instalacije ureaja (misli se na instalaciju upravljakih programa).

Slika 240. Kartica Hardver

Klikom na gumb Postavke instalacije ureaja (Device Installation Settings) moemo odrediti hoe li i kako Windows 7 preuzimati upravljake programe za instalirane ureaje. Na slici su jasno vidljive mogunosti.

Slika 241. Postavke instalacije ureaja

Kao dodatak, mogue je preuzeti poboljane ikone koje predstavljaju ureaje kako bi one zamijenile generike. Ova mogunost ima tek estetski uinak. 3. Kartica Dodatno (Advanced) nudi nam mogunosti intervencije u performanse, korisniki profil i pokretanje i oporavak sustava. O performansama je bilo rijei prilagoavamo izgled suelja za kvalitetniji prikaz ili brzi odziv. 168 / 169 Korisniki profili (User Profiles) spremaju podatke o naoj radnoj povr- str. ini, mapi Dokumenti (Documents) i ostalim postavkama vezanim uz Sustav i korisniki raun. Na svakom raunalu koje koristimo u mrei moemo sigurnost imati razliite profile ili jedan zajedniki koji koristimo za sva raunala.

Slika 242. Korisniki profili

Korisnike profile moemo promijeniti iz lokalnog u zajedniki i obratno (ako smo na spojeni na odgovarajuu mreu), izbrisati ga ili kopirati. Kad podesimo sve po naim eljama i potrebama, kliknemo na gumb U redu (OK) kako bi izmjene stupile na snagu.

Slika 243. Odabir vrste korisnikog profila

Klikom na gumb Postavke (pokretanje i oporavak) (Settings (Startup and Recovery) moemo odabrati zadani operacijski sustav (ako imamo instalirano vie operacijskih sustava), odrediti vrijeme prikazivanja popisa i vrijeme prikaza eventualne mogunosti oporavka. Ovdje je mogue odreivati i nain zapisivanja pogreaka sustava (u tzv. zapisnike, log datoteke).

Slika 244. Pokretanje i oporavak operacijskog sustava

Klikom na gumb Varijable okruenja (Environment Variables...) otvara se istoimeni prozor u kojem moemo namjetati korisnike varijable za svakog korisnika (primjerice lokacija mape za privremene datoteke tzv. temp mapa i sl) i varijable sustava. Veina korisnika nee imati potrebu ovo ikad mijenjati.

PRO-MIL

Slika 245. Varijable okruenja

4. Kartica Zatita Sustava (System Protection) slui za ponitavanje neeljenih promjena u sustavu i vraanje starijih verzija datoteka. O ovome e detaljnije biti rijei neto kasnije. U ovoj kartici prikazan je status postavke zatite za svaki disk. Klikom na gumb Stvaranje (Create) moemo odmah stvoriti Toku vraanja sustava (s trenutnim verzijama datoteka i postavkama sustava). Klikom na gumb Vraanje sustava (System Restore...) pokrenut e se arobnjak za vraanje sustava u kojem odaberemo jednu od ranije stvorenih Toki vraanja.

Slika 246. Zatita sustava

Klikom na gumb Konfiguriranje (Configure) otvorit e se prozor u kojem moemo odrediti nain na koji e se stvarati Toke vraanja (hoe 170 / 171 str. li u sebi sadravati stare verzije datoteka i promjena sustava, ili samo starije verzije datoteka) te prostor koji e se rezervirati na disku za Toke Sustav i vraanja. sigurnost Ako smo zadovoljni izmjenama, kliknemo na U redu (OK).

Slika 247. Konfiguracija postavki vraanja

5. Kartica Udaljeno (Remote) omoguuje nam dozvoljavanje, odnosno onemoguavanje Daljinske pomoi (Remote Assistance). Katkad nismo u mogunosti sami rijeiti problem na raunalu pa trebamo pomo specijalizirane slube ili pouzdanog prijatelja. Katkad oni ne mogu biti fiziki prisutni, ali se mogu s nekog udaljenog raunala spojiti na nae raunalo i uz nau dozvolu napraviti izmjene u sustavu kako bismo dobili eljeni uinak (rjeenje problema i sl.). Da bi to bilo mogue, moramo dozvoliti mogunost Daljinske pomoi.

Slika 248. Dozvoljena Daljinska pomo

Moemo odrediti i postavke vezane uz udaljenu radnu povrinu i odabrati listu korisnika koji se mogu spajati na raunalo.

Slika 249. Podeavanje Daljinske pomoi

PRO-MIL

Windows update
Windows Update naziv je servisa koji omoguava auriranje operacijskog sustava. Auriranje operacijskog sustava vrlo je vano iz sigurnosnih razloga (kako bi se zakrpali sigurnosni propusti koje moe iskoristiti maliciozni softver), ali i zbog unoenja novih funkcionalnosti ili poboljavanje postojeih. Microsoft predlae automatsko auriranje - gdje se auriranja (nadgradnje i zakrpe) skidaju automatski, a korisnika se samo obavjetava o uspjenom preuzimanju i instaliranju. Da bismo dobili uvid u postavke Windows Update servisa trebamo zaviriti u Upravljaku plou > Sustav i sigurnost > Windows Update. Na poetnoj stranici doekat e nas trenutno izvjee o statusu servisa jesu li dostupna auriranja (vana, preporuena ili neobavezna), kad su posljednji put provjerena auriranja, kad su posljednji put instalirana i primamo li auriranja i za neki drugi instalirani softver (npr. MS Office).

Slika 250. Poetna stranica Windows Update

Ovisno o naim postavkama i dostupnosti auriranja, moemo odmah zapoeti s njihovom instalacijom klikom na gumb Instaliraj auriranja (Install updates).

Slika 251. Instaliraj odmah auriranja

Klikom na hipervezu o vanim ili neobaveznim auriranjima, moemo dobiti uvid o detaljima auriranja.

172 / 173 str.

Sustav i sigurnost

Slika 252. Detalji auriranja

Za vrijeme trajanja auriranja moemo normalno koristiti raunalo. U podruju obavijesti na programskoj traci bit e prikazana ikona . Ponekad nakon instalacije auriranja sustav trai ponovno pokretanje kako bi ona stupila na snagu. Klikom na gumb Ponovno pokreni (Restart) sustav e zapoeti s postupkom ponovnog pokretanja.

Slika 253. Gumb Ponovno pokreni

Kako bi novoinstalirana auriranja, koja trae ponovno pokretanje, to prije stupila na snagu, dobro je taj postupak to prije obaviti. Pa ipak to nije nuno, ali e nas periodino (svakih 10 minuta, 1 sat ili 4 sata, ovisno o tome to odaberemo) obavjetavati o toj nunosti.

Slika 254. Podsjetnik na nunost ponovnog pokretanja raunala

Ako nema novih auriranja, odnosno ako ona nisu potrebna, poetna stranica izgledat e kao na iduoj slici.

PRO-MIL

Slika 255. Windows je auriran

Provjera dostupnosti auriranja Klikom na Provjeri ima li auriranja (Check for updates) sustav e jo jednom poslati zahtjev servisu za provjerom dostupnosti novih auriranja. Ako e ona biti dostupna, doi e do promjene poetne stranice ili e sustav javiti da nema novih auriranja.

Slika 256. Hiperveza (Link) na provjeru dostupnih auriranja

Kako e se Windows 7 ponaati kada su auriranja dostupna? Klikom na Promjena postavki (Change settings) moemo odrediti nain na koji e sustav reagirati kad auriranja postanu dostupna. Sustav dijeli auriranja na ona vana, preporuena i neobavezna. Vana auriranja predstavljaju najee sigurnosne zakrpe sustava ili uvode neke iznimno bitne znaajke za korisnika (npr. uvoenje podrke za novi hardver). Za vana auriranja dostupne su sljedee mogunosti: Automatski instaliraj auriranja (preporueno) sustav e automatski preuzeti dostupna auriranja i samoinicijativno ih instalirati Preuzmi auriranja, ali sam u odabrati hou li ih instalirati za one koji vole drati sustav pod kontrolom, prije instalacije auriranja, korisnik e sam odrediti hoe li ih i kada e ih instalirati
174 / 175 str.

Sustav i sigurnost

Provjeri ima li auriranja, ali sam u odabrati hou li ih preuzeti i instalirati razlika u odnosu na prethodnu toku je jo vei stupanj slobode korisnika. U ovom sluaju korisnik e prvo vidjeti koja su auriranja dostupna i sam e odrediti koja e se preuzeti i koja instalirati. Ova je mogunost dobra kad imamo ogranienu vezu s internetom pa bi nam automatsko preuzimanje oteavalo rad na internetu. Nikad ne provjeravaj auriranja (ne preporuuje se). Dananja raunala podrazumijevaju rad na mrei bilo lokalnoj, bilo internetu. Sva takva raunala trebala bi aurirati operacijski sustav. Pa ipak, u odreenim okolnostima, neki e korisnici pribjei i ovoj mogunosti (primjerice, strogo namjensko koritenje raunala bez pristupa internetu gdje raunalo potpuno ispunjava svoju svrhu, a korisnik nema potrebu za veom pouzdanosti i novim ili poboljanim mogunostima). Ogromna veina korisnika ne bi trebala koristiti ovu mogunost.

Slika 257. Mogunosti auriranja

Nadalje, moemo odrediti hoe li se sustav ponaati prema tzv. preporuenim auriranjima na isti nain kao i prema vanima. Preporuena auriranja nisu obavezna i korisnik sam moe procijeniti eli li ih. Ve sam njihov naziv sugerira to bi korisnik trebao uiniti, pa ako nema nekog bitnog razloga za njihovo izbjegavanje, opa je preporuka da se i takva auriranja preuzmu i instaliraju.
Slika 258. Preporuena auriranja

Preostale mogunosti su odluivanje o tome mogu li svi korisnici dozvoljavati auriranja, odluivanje o mogunostima auriranja drugih Microsoftovih proizvoda u isto vrijeme kada se aurira operacijski sustav i mogunost obavjetavanja o dostupnosti novog Microsoftovog softvera.

Slika 259. Preostale mogunosti auriranja

Instalirana auriranja Klikom na Prikai povijest auriranja (View update history), dobit emo detaljan popis instaliranih auriranja. Taj popis obuhvaa naziv auriranja, status (je li auriranje uspjelo ili nije), kategoriju vanosti (vano, preporueno i neobavezno) te datum instalacije. Klikom desne tipke mia na naziv auriranja otvara se objektni izbornik iz kojeg moemo odabrati Prikai detalje (Show details) kako bismo vidjeli podrobniji opis oznaenog auriranja.

PRO-MIL

Slika 260. Instalirana auriranja s detaljima

Ako imamo problem s instaliranjem auriranja, moemo pokuati kliknuti na Otklonite potekoe s instaliranjem auriranja (Troubleshoot problems with installing updates). Otvorit e se Pomo i podrka u sustavu Windows (Windows Help and Support) s temom Otklanjanje potekoa s instaliranjem auriranja (Troubleshoot problems with installing updates). Na slici moete vidjeti koje su teme pomoi dostupne. Radi se o vrlo intuitivnom sustavu koji predvia gotovo svaki mogui scenarij ovisno o postavkama koje imamo odabrane.

176 / 177 str.

Slika 261. Sustav pomoi pri uklanjanju problema s instaliranjem auriranja

Sustav i sigurnost

Deinstalacija auriranja Iznimno rijetko odreena auriranja sustava mogu izazvati specifine probleme korisniku koji je takvo auriranje instalirao. U takvim sluajevima imamo potrebu takvo auriranje izbrisati. Detaljno o deinstalaciji instaliranih programa bit e rijei neto kasnije, no za ovu prigodu, popis instaliranih auriranja dobit emo klikom na hipervezu Instalirana auriranja (Installed Updates). Otvorit e se prozor s popisom instaliranih auriranja. Dvostruko kliknemo lijevom tipkom mia na auriranje koje elimo izbrisati. Pojavit e se dijaloki okvir koji e od nas traiti odgovor na pitanje jesmo li sigurni da elimo ukloniti oznaeno auriranje. Klikom na Da (Yes) zapoinjemo proces deinstaliranja, a klikom na Ne (No) odustajemo.

Slika 262. Deinstalacija auriranja

Osim toga, prije instaliranja svakog bitnog auriranja, stvara se Toka vraanja, tako da zapravo postoji dvostruko osiguranje sustava.

Mogunosti upravljanja energijom (Power Options)

Mo suvremenih raunalnih sustava u odnosu na stanje od prije samo nekoliko godina uviestruila se. Iako su uinjeni brojni pomaci na proizvodnji tedljivih raunalnih komponenti, nije se mogao posve izbjei problem znatne potronje elektrine energije (mada po jedinici performanse u odnosu na potroenu energiju, suvremena raunala troe manje energije od starijih raunala). Ovo osobito dobiva na teini prilikom koritenja prijenosnih raunala koja ovise o trajanju baterije. Prvenstveno zbog ekoloke osvijetenosti, ali i zbog utede na kunom budetu, svoj doprinos moemo dati namjetanjem postavki koje e utjecati na potronju energije.

PRO-MIL

Performanse ili tednja energije? Mogunosti kojima emo upravljati postavkama energije dobit emo kad kliknemo na Mogunosti upravljanja energijom (Power Options). Ove mogunosti dostupne su na razliitim mjestima unutar razliitih kategorija Upravljake ploe . Ovdje opisane mogunosti odnose se na standardno stolno (desktop) raunalo. Mogunosti upravljanja energijom mogu biti jo detaljnije u sluajevima koritenja prijenosnih raunala, to ovisi o hardverskim mogunostima istih. Na poetnoj stranici moemo birati izmeu preferiranih planova po zadanim postavkama to su Balansirano (Balanced) i Visoke performanse (High Performance). Klikom na Prikai dodatne sheme (Show additional plans), moemo pogledati i ostale planove ako oni postoje.

Slika 263. Dostupni planovi utede energije na konkretnom stolnom raunalu

Klikom na Promjena postavki plana (Change plan settings) uz naziv plana utede energije moemo ih prilagoditi svojim potrebama ili klikom na Stvaranje plana utede (Create a power plan) moemo sami stvoriti plan utede energije. Plan utede energije sastoji se od tempiranja iskljuivanja zaslona i stavljanja sustava u stanje pripravnosti (kod prijenosnika mogu se pojaviti i dodatne mogunosti koje treba uzeti u obzir). Dakle, ako e raunalo besposleno ekati, iskljuit e zaslon, a nakon odreenog vremena otii e u stanje mirovanja. Izrada vlastitog plana vrlo je jednostavna i odrauje se pomou arobnjaka

178 / 179 str.

 posve iste mogunosti dobit emo klikom na razliite hiperveze unutar drugih kategorija upravljake ploe. Primjerice postavke vezane uz mogunosti upravljanja energijom dostupne su i u Sustav i sigurnost > Akcijski centar > Prikaz informacija o performansama > Prilagodba postavki napajanja. Ili, Hardver i zvuk > Mogunosti upravljanja energijom.

Sustav i sigurnost

Slika 264. Izrada plana utede energije

Buenje sustava iz stanja mirovanja Kada sustav ode u stanje mirovanja, svi procesi koji se izvode na raunalu zaustavljaju se, procesor prestaje s radom, napon ostaje prisutan u RAM memoriji koja dri trenutno stanje sustava, svi diskovi prestaju s radom i sve druge ugraene komponente gase se. U takvom stanju sustav troi odreenu koliinu elektrine energije, ali ta koliina znatno je manja u odnosu kad je raunalo posve spremno za rad, ali eka korisnika na odreeno djelovanje. Buenje sustava iz stanja pripravnosti obino se ini pomakom mia ili pritiskom na neku tipku tipkovnice, ali moe biti izazvano i putem mree i sl. Matina ploa dat e signal procesoru koji ponovno pokree svoje aktivnosti, diskovi e se pokrenuti i sustav e ponovno odmrznuti sve procese i nastaviti funkcionirati u istom stanju u kakvom je bio prilikom odlaska u stanje pripravnosti. Cijeli proces buenja potrajat e nekoliko sekundi.

PRO-MIL

Klikom na Trai lozinku prilikom buenja (Requiere a password on wakeup), moemo odrediti lozinku koju e sustav traiti od osobe koja probudi sustav iz stanja pripravnosti. Na taj nain moemo sprijeiti da netko neovlateno probudi sustav u naoj odsutnosti i da ima mogunost pristupa sustavu pa shodno tome i naim podatcima.

Slika 265. Mogunosti traenja lozinke prilikom buenja sustava

Funkcije gumba za ukljuivanje na kuitu raunala Klikom na Odaberite funkciju gumba za ukljuivanje (Choose what the power buttons do), moemo dodijeliti gumbu na kuitu raunala funkciju za sluaj da ga pritisnemo za vrijeme rada raunala. Mogunosti su Iskljui raunalo (Shut Down Computer), Spavaj (Sleep) i Nita (Nothing). Iz samog opisa jasno je to koja funkcija radi. Ipak, treba naglasiti da funkcija Iskljui raunalo znai pokretanje procedure zatvaranja operacijskog sustava pa i svih programa koji se na njemu izvode. Prisilno gaenje raunala, bez pravilne procedure, izvodi se obino dranjem gumba za ukljuivanje 5 ili vie sekundi. Ovakvom gaenju raunala pribjegava se samo u iznimnim situacijama budui da pritom moe doi do gubitka podataka.

Slika 266. Mogue funkcije gumba za gaenje raunala na kuitu

U sluaju koritenja raunala s vie srodnih gumbi na kuitu, mogue je da e biti ponueno i dodavanje funkcije za svakog od njih. U sluajevima koritenja laptop raunala, bit e dostupna i mogunost namjetanja funkcije za sluaj kad se poklopac s ekranom zaklopi, a raunalo je upaljeno.

180 / 181 str.

Sustav i sigurnost

Sigurnosno kopiranje i vraanje (Backup and Restore)

Prostor za pohranu podataka korisnicima nikad nije bio dostupniji. Podatke najee spremamo na vrsti disk, razliite optike medije (CD, DVD, Blu Ray diskove) i sve popularnije i praktinije flash memorije (memorijske kartice, USB izmjenjive memorije i sl.). Osim toga, mediji za pohranu sve su vei kapacitetom, bri i jeftiniji. Svakodnevno stvaramo desetke megabajta podataka, a da toga nismo niti svjesni. Apetiti za podatkovnim prostorom postaju sve vei (primjerice kamere imaju sve osjetljivije CCD-ove pa stvaraju fotografije ogromne razluivosti koje zahtijevaju jednako ogroman prostor za spremanje). Bilo da raunalo koristimo u poslovne svrhe, bilo da pregledavamo, spremamo i sortiramo fotografije s proteklog ljeta, neprestano stvaramo podatke i manipuliramo njima. Te podatke moemo okarakterizirati kao nebitne i bitne. Nebitni podatci su lako nadoknadivi i zamjenjivi, esto tek uzgredni produkt koritenja razliitih aplikacija (npr. privremene datoteke) i korisniku ne predstavljaju korisnu informaciju. Gubitak takvih podataka nikog ne uzrujava. Meutim, radi li se o bitnim podatcima koji svoj znaaj temelje na korisnom radu (poslovni projekti) ili sentimentalnoj vrijednosti (primjerice obiteljske fotografije) ili nekom drugom elementu koji takve podatke ini korisniku posebnima, jedinstvenima, njihov gubitak moe izazvati ozbiljne glavobolje korisniku i znatne financijske izdatke s vrlo neizvjesnim rezultatima. Do gubitka podataka moe doi zbog vlastite nepanje, djelovanja malicioznog softvera i fizikog kvara ureaja za pohranu. Moguu tetu znatno umanjujemo ako imamo sigurnosne kopije bitnih podataka. Opa je preporuka da korisnik ima sigurnosne kopije (backup) barem najbitnijih podataka. Windows 7 i sigurnosno kopiranje Windows 7 preko Akcijskog centra upozorava korisnika na nunost izrade sigurnosnih kopija. Sigurnosno kopiranje moemo postaviti preko Upravljake ploe > Sustav i sigurnost > Sigurnosno kopiranje i vraanje. Doekat e nas poetna stranica na kojoj emo dobiti mogunost Postavljanja sigurnosnog kopiranja Stvaranje slike sustava Stvaranje diska za popravak sustava Vraanje podataka koritenjem postojee sigurnosne kapije Vraanje postavki sustava ili raunalo

Postavljanje sigurnosnog kopiranja Klikom na Postavljanje sigurnosnog kopiranja (Set up backup) pokree se program Windows Backup.

PRO-MIL

Slika 267. Windows Backup

Sam program predlae da sigurnosne kopije spremamo na vanjski tvrdi disk. Program e nam ponuditi odredita za sigurnosnu kopiju (vanjski tvrdi disk, vanjske flash memorije i drugi ureaji za pohranu spojeni na raunalo) ili mogunost spremanja podataka na mreu klikom na gumb Spremi na mreu (Save on a network...). Nakon to odaberemo ureaj za pohranu, kliknemo na Dalje (Next). Nakon to odaberemo mjesto na koje emo spremiti sigurnosne kopije, biramo to elimo sigurnosno kopirati. Na izbor imamo mogunosti Neka Windows odabere (Windows e sigurnosno kopirati datoteke spremljene u biblioteke, na radnoj povrini i u zadanim mapama sustava Windows (AppData, Kontakti, Radna povrina, Preuzimanja, Favoriti, Veze, Spremljene igre i Pretraivanja). Te e se stavke redovito sigurnosno kopirati. Omogui mi odabir (sami emo odabrati biblioteke i mape te hoe li kopija obuhvatiti i sliku sustava).

182 / 183 str.

Slika 268. Izbor objekta sigurnosnog kopiranja

Sustav i sigurnost

U iduem koraku biramo korisnike za koje stvaramo sigurnosne kopije.

Slika 269. Izbor korisnika za kojeg se obavlja sigurnosno kopiranje

Klikom na Promjena rasporeda (Change schedule) moemo namjestiti automatsko sigurnosno kopiranje po prethodno zadanim postavkama. Moemo birati interval (svaki dan, tjedno, mjeseno), dan u tjednu i vrijeme. Primjerice, automatsko sigurnosno kopiranje odvijat e se na tjednoj bazi, svake subote u 6 sati. Ako maknemo kvaicu s Pokreni sigurnosno kopiranje po rasporedu (Run backup on a schedule), iskljuit emo automatsko sigurnosno kopiranje.

Slika 270. Sigurnosne kopije po rasporedu

Nakon to jednom postavimo sigurnosno kopiranje, izmijenit e se i izgled poetne stranice upravljake ploe u dijelu Sigurnosno kopiranje i vraanje. Ako elimo izmijeniti postavke sigurnosnog kopiranja, kliknut emo na Promjena postavki (Change settings). Klikom na Sigurnosno kopiraj odmah (Backup now), zapoet e proces stvaranja sigurnosne kopije. Ako kopiramo na prijenosnu memoriju koja nije prikljuena na raunalo, sustav e nas na to upozoriti.

PRO-MIL

Slika 271. Novi izgled poetne stranice Sigurnosnog kopiranja ili vraanja datoteka

Vraanje podataka Svrha stvaranja sigurnosnih kopija je mogunost vraanja vanih podataka u sluaju da se pokae potreba za time. U takvim sluajevima, ako smo redovito postavljali sigurnosne kopije, ne trebamo mnogo brinuti jer e svi nai podatci koji su sigurnosno kopirani prilikom stvaranja zadnje sigurnosne kopije biti vraeni na svoje mjesto ili mjesto koje sami odaberemo. Da bismo zapoeli proces vraanja podataka, otvorit emo Upravljaku plou > Sustav i sigurnost > Sigurnosno kopiranje i vraanje i kliknuti na gumb Vrati moje datoteke (Restore my Files). Moemo odabrati hoemo li potraiti neku odreenu datoteku, pregledati datoteke i/ili mape koje se nalaze u sigurnosnoj kopiji i odabrati one koje elimo vratiti. Nakon tog odabira kliknemo Dalje (Next) i odaberemo hoemo li vratiti odabrano na izvorno mjesto, ili na neko drugo mjesto na disku (to drugo mjesto definirat emo klikom na Pregledavanje (Browse...). Klikom na Vrati (Restore), zapoinjemo proces vraanja.

184 / 185 str.

Sustav i sigurnost

Slika 272. Vraanje podataka iz sigurnosne kopije

Ako smo na raunalo prijavljeni kao administrator i ako smo radili sigurnosne kopije za sve korisnike sustava, klikom na Vrati sve korisnike datoteke (Restore all users files), vratit emo datoteke svim korisnicima raunala. Postupak se izvrava na isti nain kao i u sluajevima vraanja svojih datoteka.

Slika 273. Vraanje svih korisnikih datoteka

Ako imamo vie mjesta na kojima uvamo razliite sigurnosne kopije, kliknut emo na Odaberite neku drugu sigurnosnu kopiju iz koje e se vratiti datoteke (Select another backup to restore files from). Stvaranje slike sustava Dosad opisano sigurnosno kopiranje odnosilo se na korisnike podatke. No, to ako prestane funkcionirati sistemski disk na kojem je instaliran operacijski sustav Windows 7? Novo instaliranje sustava oduzet e neto vremena, ali ponovna instalacija korisnikih programa i ponovna prilagodba sustava vlastitim potrebama mogu potrajati. Od vremena stvaranja trinog gospodarstva ustoliila se uzreica Vrijeme je novac. Analogno tome, u ovom sluaju nemogunost koritenja raunala u razdoblju ponovne instalacije sustava, treih programa, vraanja korisnikih podataka i prilagodbe sustava, moe predstavljati gubitak od nekoliko sati do moda pokojeg dana to znai i mogunost izmicanja potencijalne dobiti. Mogunost havarije diska gotovo je nemogue posve izbjei, ali stvaranjem sigurnosne kopije sustava tzv. Sigurnosne slike sustava, moe nam uvelike olakati ivot. Naime, ako imamo izraenu sliku sustava, u sluaju potrebe s nekoliko klikova vratit emo sustav i sve korisnike programe u relativno kratkom vremenu.

PRO-MIL

Stvaranje slike sustava zapoet emo u Upravljakoj ploi > Sustav i Sigurnost > Sigurnosno kopiranje i vraanje > Stvaranje slike sustava. Otvorit e se arobnjak koji e nas prvo pitati gdje elimo spremiti sigurnosnu kopiju.

Slika 274. Odabir mjesta za pohranu slike sustava

To moe biti tvrdi disk, DVD mediji (1 ili vie njih) ili neko mreno mjesto. Treba imati na umu da nema previe smisla spremati sliku sustava na isti disk na kojem se sustav i nalazi pa tako arobnjak taj disk niti ne nudi kao mogunost za spremanje slike sustava. Uzmimo da sliku sustava elimo pohraniti na DVD. Odabrat emo DVD ureaj i kliknuti na gumb Dalje (Next). Na iduoj stranici bit e prikazane postavke sigurnosnog kopiranja.

186 / 187 str.

Slika 275. Postavke sigurnosnog kopiranja i pregled prije samog postupka

Sustav i sigurnost

Klikom na gumb Pokreni sigurnosno kopiranje (Start backup) zapoet emo s postupkom. Sustav e od nas traiti ubacivanje DVD medija u DVD pogon. Na kraju postupka, dobit emo poruku o statusu stvaranja slike sustava odnosno je li ona uspjela ili nije. Vraanje sustava uz pomo prethodno stvorene slike sustava O tome je bilo rijei u dijelu knjige o Akcijskom centru i alatima za vraanje sustava (str. 146). Stvaranje Diska za popravak sustava Disk za popravak sustava predstavlja skup alata koji mogu pomoi pri oporavku sustava kad sustav nije u mogunosti pokrenuti se, a nedostupan nam je instalacijski medij. Meu alatima nai e se alati opravka sustava i mogunost vraanja sustava uz pomo ranije stvorene slike sustava, kao i sustav automatskog popravljanja Windows 7 operacijskog sustava (Automated System Repair). Disk za opravak moemo stvoriti klikom na Stvaranje diska za popravak sustava (Create a system repair disc). Potrebno je u optiki pogon staviti CD ili DVD medij i kliknuti na Stvori disk (Create Disc).

Slika 276. Odabir pogona u kojem e biti stvoren disk za popravak sustava

Disk za opravak sustava koristi se tako da se u BIOS-u raunala odredi prioritet podizanja sustava s optikog pogona i da se stavi takav disk u optiki pogon neposredno nakon to upalimo raunalo. Dalje pratimo upute sa zaslona.

Slika 277. Prikaz alata sistemskog diska

PRO-MIL

BitLocker ifriranje pogona

Dodatne mogunosti zatite podataka ifriranje pogona Ako koristite Windows 7 Ultimate ili Enterpise, a raunalo ima zahtijevane hardverske mogunosti, moemo ukljuiti BitLocker ifriranje itavog pogona i time dodatno osigurati nae datoteke i mape od neovlatenog pristupa. BitLocker ifriranje namijenjeno je zatiti podataka na nepokretnim diskovima (npr. vrsti diskovi), a za izmjenjive diskove (primjerice razliite flash memorije) namijenjen je BitLocker To Go. Mogue je koristiti BitLocker za ifriranje podatkovnih diskova, ali i sistemskih diskova. Koritenjem BitLockera, sve datoteke na disku automatski se ifriraju. Pristup takvim datotekama mogu je samo na naem raunalu ili drugom raunalu koje ima hardverske mogunosti uz koritenje posebnog BitLocker kljua. Takav klju potrebno je izraditi neposredno nakon ukljuivanja BitLocker mogunosti ifriranja pogona jer se inae dovodimo u opasnost nemogunosti pristupa svojim podatcima.

Slika 278. BitLocker

Administrativni alati (Administritive tools)

Za kraj opisa dijela Upravljake ploe Sustav i sigurnost nalazi se lista preaca na administrativne alate. Za potrebe ovog prirunika osvrnut emo se samo na njihov popis i kratki opis njihovih funkcija. Nepravilno koritenje ovih alata moe izazvati ozbiljne probleme s radom sustava. 1. Component services program namijenjen administratorima i programerima kojim se namjeta i upravlja COM komponentama, COM + aplikacijama i DTC-om. Prosjean korisnik nee nikad pokretati ovu aplikaciju.
188 / 189 str.

Sustav i sigurnost

2. Dijagnostika memorije u sustavu Windows vrlo koristan alat za provjeru ispravnosti RAM memorije. Operacijski sustav i aplikacije intenzivno koriste radnu memoriju raunala. U sluajevima vrlo nestabilnog sustava (esta ruenja), pametno je testirati memoriju kako bi se iskljuio taj hardverski problem. 3. Event Viewer program namijenjen administratorima koji daje sveobuhvatne podatke o zapisima koje stvara sustav (logovi, logs), a njihovim prouavanjem problem ne moe ostati nezamijeen. 4. iSCSI initiator program koji omoguava spajanje Windowsa na vanjsko iSCSI polje preko eterneta. Zbog vrlo specifine primjene, ovaj program prosjean korisnik vrlo rijetko e koristiti. 5. Izvori podataka (ODBC) program za upravljanje razliitim izvorima podataka. Prosjean korisnik nee ga imati potrebu koristiti. 6. Local Security Policy sigurnosne postavke lokalnog sistema za administratore. 7. Performance monitor - sloen alat koji e u realnom vremenu zapisivati svaki problem vezan uz performanse. Nastat e zapisi (logovi, logs) koji e sistemskim administratorima pomoi u otkrivanju problema. Ovaj alat e kuni korisnici rjee koristiti. 8. Print Managment napredno upravljanje ureajima za ispis. 9. Services prikaz i opis servisa sustava. 10. System Configuration vrlo koristan alat kojim moemo podeavati postavke podizanja sustava, servise i programe koji se ukljuuju odmah nakon podizanja sustava. 11. Task Scheduler Program kojim moemo namjestiti automatsko obavljanje odreenih poslova na raunalu. Primjerice, moemo namjestiti defragmentiranje diska koje e se izvoditi tokom noi u odreenim vremenskim intervalima. Raunalo e se samo ukljuit, pokrenuti zadatak, izvriti zadatak i iskljuiti se. Alat je vrlo pogodan upravo za automatsko odravanje sustava. 12. Upravljanje raunalom objedinjuje na jednom mjestu alate sustava (Task scheduler, Event Viewer, SharedFolders, Local Users and Groups, Performance i Upravitelj ureaja) upravljanje diskovnim prostorom (particioniranje, formatiranje i sl.) i upravljanje servisima i aplikacijama. 13. Windows Firewall with Advanced Security - program je namijenjen korporativnom okruenju, a doputa vrlo fina podeavanja vatrozida. 14. Windows PowerShell Modules upravljanje sistemom putem komandne linije.

PRO-MIL

Korisniki rauni i obiteljska sigurnost (User Accounts and Family Safety)

Windows 7 pripada u skupinu viekorisnikih operacijskih sustava to znai da za istim raunalom moe raditi mnogo razliitih korisnika koji e svoj rad obavljati relativno neovisni jedni o drugima. Ipak, korisnici rade na fiziki jednom stroju pa stoga mora postojati odreena hijerarhijska struktura kako ne bi nastalo anarhino stanje na raunalu. To se postie tako da se korisnici odijele na dvije skupine jedni su administratori, korisnici koji imaju pristup svim dijelovima sustava, a drugi su standardni korisnici koji mogu normalno raditi za raunalom, ali intervencije u sam operacijski sustav nisu im dozvoljene. Primjerice, standardni korisnik moe sam prilagoditi svoju radnu povrinu, koristiti instalirane programe, spremati svoje datoteke i sl., ali nee moi instalirati program (u veini sluajeva), nee imati pristup sistemskim datotekama i mapama, kao niti sigurnosnim postavkama operacijskog sustava. Na svakom raunalu mora postojati barem jedan administrator, a broj standardnih korisnika moe biti vei. Za pretpostaviti je da e administratorskih rauna na istom raunalu biti manje od standardnih, no to ne mora biti tako. Primjerice, u kunom okruenju, roditelji e vjerojatno koristiti administratorske raune, a dijete e vjerojatno dobiti standardni raun. U poslovnom okruenju, operateri koji koriste uglavnom iste programe i znaajke raunala imat e standardne raune, dok e administratorski raun imati zaposlenici posebne slube koja odrava raunala. Zbog sigurnosti samog sustava, zadani tip korisnikog rauna trebao bi biti standardni korisnik, a administratorski rauni trebali bi se aktivirati samo prema potrebi. Windows 7 daje mnotvo mogunosti kako bi se korisnici to bolje osjeali za raunalom na kojem rade. S upravljanjem korisnikih rauna u istu kategoriju Upravljake ploe uvedene su i postavke obiteljske sigurnosti (roditeljskog nadzora). Djeca danas koriste raunala u jednakoj mjeri kao i odrasli, a vrlo esto i puno vie. Unato tome to su mnoga djeca tehniki potkovanija i za raunalom spretnija od svojih roditelja, njihov rad treba ipak biti nadziran od strane roditelja. Kultura koritenja raunala trebala bi biti dio odgoja svakog djeteta. U ovoj kategoriji Upravljake ploe nalaze se sljedee stavke: Korisniki rauni (User Accounts) Roditeljski nadzor (Parental Controls) Windows CardSpace Upravitelj vjerodajnica (Credential Manager).
190 / 191 str.

Korisniki rauni

Korisniki rauni (User Accounts)

U ovom dijelu Upravljake ploe moemo manipulirati svim postavkama korisnikih rauna (dakako ako smo administratori, a u sluaju da smo standardni korisnici, mogunosti manipulacije vrlo su oskudne).

Slika 279. Poetna stranica Korisniki rauni

Stvaranje, promjena ili uklanjanje lozinke korisnikog rauna Ako to jo nismo, klikom na Stvorite lozinku za svoj korisniki raun (Create a password for your account), otvorit e se stranica na kojoj moemo zadati lozinku za na korisniki raun.

Slika 280. Stvaranje lozinke

Sustav od nas trai da upiemo lozinku i da za provjeru upiemo lozinku jo jednom te da, ako to elimo, napiemo podsjetnik za sluaj da zaboravimo lozinku. Lozinka moe biti bilo kakav izraz, no sigurna lozinka trebala bi imati to je mogue vie znakova (barem 8), a meu koritenim znakovima trebala bi biti velika i mala slova, brojevi i posebni znakovi (npr. !,#, &, @ i sl.). Kod stvaranja lozinke trebalo bi izbjegavati koritenje imena i vie ili manje poznatih brojeva (datumi, OIB, brojevi

PRO-MIL

osiguranja, kartica, telefona i sl.). Podsjetnik na lozinku je izraz koji e nas asocirat na lozinku. Ta asocijacija ne smije biti oita jer je podsjetnik na lozinku dostupan svakom korisniku raunala. Naime, zlonamjernik bi se mogao pokuati prijaviti s vaim korisnikim imenom, pa zatraiti podsjetnik na lozinku. U sluaju da je lozinka loe sroena, a da podsjetnik direktno asocira na nju, takav korisnik mogao bi logikom odgonetnuti lozinku i pristupiti vaem korisnikom raunu. Postavljanje lozinke zavravamo klikom na gumb Stvaranje lozinke (Create password). Ako smo ve ranije zadali lozinku za na korisniki raun, poetna stranica Korisnikih rauna bit e drugaija, tj. bit e dostupne mogunosti promjene lozinke ili uklanjanja lozinke.

Slika 281. Dostupne mogunosti mijenjanja ili uklanjanja prethodno zadane lozinke

U sluaju da elimo promijeniti lozinku, kliknut emo na Promijenite lozinku (Change your password). Sustav od nas najprije trai trenutno vaeu lozinku, a nakon toga trebamo upisati novu lozinku i ponoviti njen upis. Takoer, moemo zadati i podsjetnik na novu lozinku. Postupak promjene lozinke zavravamo klikom na gumb Promjena lozinke (Change password).

Slika 282. Promjena lozinke

U uvjetima potpunog povjerenja ili u sluajevima kad pristup raunalu imamo samo mi, lozinku moemo i izostaviti ili je ukloniti. Ako ve imamo zadanu lozinku koju elimo ukloniti, kliknut emo na Uklonite svoju lozinku (Remove your password). Sustav od nas trai samo upis trenutno vaee lozinke. Proces 192 / 193 str. uklanjanja lozinke zavravamo klikom na Ukloni lozinku (Remove password). Korisniki rauni

Slika 283. Uklanjanje lozinke

Dodavanje slike korisnikog rauna Svakom korisnikom raunu dodijeljena je slika koja se prikazuje prilikom prijave korisnika na sustav i u izborniku Start, a moe biti dostupna i treim aplikacijama. Sustav automatski dodjeljuje korisnikom raunu sliku koju vrlo lako moemo promijeniti klikom na Promjena slike (Change your picture). Dostupno je mnotvo slika meu kojima moemo pronai neku koja e predstavljati na korisniki raun, a klikom na Traenje jo slika (Browse for more pictures), moemo meu svojim slikama pronai odgovarajuu.

Slika 284. Promjena slike rauna

PRO-MIL

Promjena naziva rauna Ako elimo promijeniti naziv rauna, kliknut emo na Promjena naziva rauna (Change your account name). Sve to trebamo jest upisati novi naziv rauna i kliknuti na gumb Promjena imena (Change Name).

Slika 285. Novi naziv korisnikog rauna

Promjena vrste rauna Pod promjenom vrste rauna smatra se promjena iz administratorskog rauna u standardni ili obratno. Na raunalu mora postojati barem jedan administratorski raun. Sustav nee dozvoliti promjenu administratorskog rauna u standardni ako se radi o jedinom administratorskom raunu. Samo korisnik s administratorskim ovlastima moe mijenjati vrstu rauna.

Slika 286. Promjena vrste rauna

Promjena je dovrena kad kliknemo na gumb Promjena vrste rauna (Change Account Type). Treba napomenuti da ako smo administratorski raun pretvorili u standardni, jo uvijek moemo vratiti taj raun u administratorski sve do trenutka odjave sa sustava i ponovne prijave. Iako to sustav ne trai, predlaemo da nakon promjene vrste rauna obavite odjavu sa sustava i ponovno prijavu.
194 / 195 Preporua se koritenje standardnih rauna za sve korisnike. Samo u slua- str. jevima potrebe za instalacijom novih programa ili mijenjanja sigurnosnih Korisniki postavki, trebalo bi koristiti administratorski raun. Osim toga, razliiti rauni maliciozni programi esto su nemoni ako je korisnik raunala prijavljen kao standardni korisnik.

Slika 287. Mogunosti upravljanja drugim raunima

Upravljanje drugim raunom i stvaranje novog Da bismo stvorili nov korisniki raun ili izvrili izmjene na postojeima, potrebno je kliknuti na Upravljanje drugim raunom (Manage another account). Da bismo izvrili izmjene nekog od postojeih korisnikih rauna, potrebno je kliknuti na njihov naziv ili sliku.

Slika 288. Mogunosti izmjena na odreenom drugom raunu

Sve izmjene na drugim raunima vre se na identian nain ranije opisanim izmjenama vlastitog rauna. Ovdje bismo posebnu panju htjeli skrenuti na mogunost brisanja korisnikog rauna. Korisnik ne moe sam sebi izbrisati korisniki raun, ve to mora uiniti drugi korisnik. Prilikom brisanja rauna moemo odabrati hoemo li sauvati korisnike datoteke korisnikog rauna kojeg emo obrisati. Ako ih odluimo sauvati, one e se smjestiti u zasebnu mapu na radnoj povrini korisnika s ijeg korisnikog rauna se raun brie i ta mapa nosit e naziv korisnikog rauna koji smo obrisali. Nadalje, ako dodajemo ili mijenjamo lozinku drugog rauna, korisnik rauna izgubit e sve EFS ifrirane datoteke, osobne certifikate i spremljene lozinke za web mjesta ili mrene resurse, tako da to nije preporuljivo.

 EFS (Encrypting File System) ili ifrirni datoteni sustav, omoguava pohranu mapa i datoteka u ifriranom obliku. EFS nije u cijelosti podran u sustavima Windows 7 Starter, Home Basic i Home Premium. Vie rijei o ifriranju datoteka bit e malo kasnije.

PRO-MIL

Klikom na Stvaranje novog rauna (Create a new account) zapoinjemo s procesom stvaranja novog korisnikog rauna. Sve to je potrebno za stvaranje novog rauna jest naziv i izbor vrste korisnika. Klikom na Stvori raun (Create Account), dobili smo novog korisnika sustava.

Slika 289. Stvaranje novog korisnika

Odmah nakon to je stvoren novi korisnik, otvorit e se prozor kao na slici 287. na kojem e biti prikazan i novi korisnik, tako da odmah moemo izvriti eventualno potrebne izmjene na novostvorenom raunu (npr. zadati lozinku ili promijeniti sliku). Ako ste malo podrobnije pratili slike uz manipulaciju drugih rauna, zasigurno ste primijetili i raun Guest koji uz sebe nosi sliku putnog kovega.

Slika 290. Gostov raun

Radi se o posebnoj vrsti standardnog korisnikog rauna koji je namijenjen Gostima - korisnicima prolaznicima koji e raunalo iskoristiti za neku trenutnu potrebu (primjerice provjeru e-maila) i nee se dulje vremena zadravati na njemu. Gosti nemaju pristup bilo kojim ifriranim datotekama ili mapama, a ne mogu dobiti niti svoje posebne korisnike stavke ponaosob (primjerice da svaki gost odabire svoju radnu povrinu, svoje dokumente, favorite i sl.). Po zadanim postavkama raun Guest je iskljuen. Klikom na sliku kovega ili njegov naziv, moemo ga ukljuiti.

196 / 197 str.

Slika 291. Ukljuivanje rauna Guest

Korisniki rauni

Na slian nain moemo ga i iskljuiti.

Slika 292. Iskljuivanje rauna Guest

Dodatne Mogunosti Unutar Korisnikih rauna, mogue je i sljedee: Upravljanje vjerodajnicama (Manage your credentials) vie o tome malo kasnije Stvaranje diska za ponovno postavljanje lozinke (Create a password reset disk) radi se o alatu koji e stvoriti svojevrsni klju kojim korisnik moe ponovno zatraiti postavljanje lozinke bez da mu se ugroze podatci zatieni EFS-om i druge postavke. Nije vano koliko puta korisnik mijenja lozinku rauna i u kojem trenutku je promjena nastupila, potrebno je izraditi ovaj disk samo jedanput. Posjednik ovog diska moe pristupiti korisnikom raunu u cijelosti pa treba biti vrlo oprezan s njegovim uvanjem. Kao medij za izradu nudi se disketa ili USB memorija.

Slika 293. arobnjak sa svim koracima pri stvaranju diska za ponovno postavljanje lozinke

PRO-MIL

Povezivanje internetskih identiteta (Link online IDs) mogue je povezati internetski raun (npr. raun nekog web servisa, e-pote i sl.) sa svojim korisnikim raunom u sustavu Windows. Na taj nain unutar iste korisnike grupe mogue je zajedniki koristiti datoteke bez potrebe za stvaranjem novog korisnikog rauna u sustavu Windows. Druga prednost je pristup informacijama s drugih raunala unutar mree. Da bi ovaj sustav funkcionirao, potrebno je dodati davatelja internetskih ID-ova, a onda povezati dobiveni ID sa korisnikim raunom unutar sustava Windows. Da bismo zapoeli s gore opisanim postupkom, kliknemo na Dodavanje davatelja internetskih ID-ova (Ad dan online ID provider).

Slika 294. Dodavanje internetskog ID-a

Otvara se web preglednik gdje moemo odabrati davatelja internetskih ID-ova. Odaberemo davatelja i inaicu Windowsa koju imamo. Zapoet e preuzimanje programa kojeg nakon toga treba instalirati pratei upute arobnjaka.

198 / 199 str.

Korisniki rauni
Slika 295. Preuzimanje aplikacije

Nakon to je program instaliran, na izbor dobivamo internetski ID.

Slika 296. Odabir i prijava na internetski ID

Kliknemo na Povei internetski ID (Link online ID) i prijavimo se na servis koji smo odabrali (u naem sluaju to je Windows Live).

Slika 297. Povezani internetski ID

Preko internetskog ID-a povezani smo sa svojom radnom grupom. Upravljanje certifikatima za ifriranje (Manage your file encryption certificates) ako elimo maksimalno zatiti svoje datoteke, Windows 7 omoguuje uporabu ifriranog datotenog sustava. Da bismo mogli koristiti ove mogunosti, moramo spremiti certifikat za ifriranje i klju za deifriranje na raunalo ili pametnu karticu. Klikom na Upravljanje certifikatima za ifriranje (Manage your file encryption certificates), otvara se arobnjak za izradu certifikata i kljua. Jednostavnim praenjem arobnjakovih uputa, izradimo prvi certifikat i klju.

 nije podrano u svim inaicama Windows 7 operacijskog sustava

PRO-MIL

200 / 201 str.

Slika 298. arobnjak za izradu certifikata

Korisniki rauni

Sada kad smo izradili i spremili na sigurno certifikat i klju, moemo ifrirati nama bitne mape i datoteke. Otvorimo mapu Raunalo i pronaimo mapu koju elimo ifrirati.

Slika 299. Postupak ifriranja

Naziv mape sa ifriranim datotekama (i mapama) imat e zelena slova.

Slika 300. ifrirana mapa

Svaki korisnik trebao bi imati na umu nekoliko stvari o ifriranim mapama, kljuevima i certifikatima. Korisnik na raunalu s odgovarajuim certifikatom i kljuem pristupa ifriranim datotekama jednako kao i prema ostalima. Program automatski deifrira datoteke kad ih otvaramo, a ponovno ih ifrira kad ih zatvaramo. Korisnik mora obavezno spremiti kopiju kljua i certifikata na sigurno mjesto jer u protivnom moe u sluajevima pada sustava zauvijek izgubiti svoje podatke (zapravo, moda ih i nee izgubiti, no oni e ostati zauvijek ifrirani to je ekvivalentno njihovom gubitku). Novonastale datoteke i mape unutar ifrirane mape automatski postaju ifrirane. Ako kopiramo ifrirane datoteke i mape na prenosivu memoriju koja nema NTFS datoteni sustav, kopirane datoteke i mape nee ostati ifrirane. EFS sustav ifriranja datoteka i mapa podie sigurnost vaih podataka na vrlo visoku razinu, samo to osobito panju moramo posvetiti uvanju certifikata i kljueva kako nai podatci kakvim nesretnim sluajem ne bi zauvijek ostali zakljuani i samim time nedostupni.

PRO-MIL

Konfiguriranje dodatnih svojstava korisnikog profila (Configure advanced user profile properties) i Promjena varijabli okruenja (Change my environment variables) opisani su u dijelu o Sustavu i sigurnosti (str. 169 - 171). Kontrola korisnikog rauna (User Account Control) Ova znaajka operacijskog sustava Windows 7 opirnije je obraena u dijelu Sustav i sigurnost (str. 153-154). Ovdje emo tek skrenuti pozornost na jednu osobinu ove znaajke. Naime, kad je korisnik raunala prijavljen na sustav kao standardni korisnik s ukljuenom Kontrolom korisnikog rauna, prilikom izmjena postavki sustava koje trae administratorske ovlasti, otvorit e se prozor u kojem moemo odabrati nekog od postojeih administratora i upisati njegovu lozinku (ili e to zaduena osoba sama uiniti). Na taj nain omoguene su izmjene sustava bez potrebe za odjavom standardnog korisnika i prijavom administratora.

Slika 301. UAC na djelu

Ako ovu znaajku promotrimo s jedne ire perspektive, uvidjet emo postojanje mogunosti posjedovanja dvostrukih rauna npr. radek-korisnik i radek-administrator. Kada radim za raunalom prijavljen sam kao radek-korisnik, a kad elim unijeti izmjene u sustav UAC e mi ponuditi administratore gdje mogu odabrati administratora radek-administrator. Na taj nain dodatno titim sigurnost i integritet sustava.

Roditeljski nadzor (Parental Controls)

Ovaj dio upravljake ploe namijenjen je roditeljima koji ele svojoj djeci uvesti stanovita ogranienja prilikom koritenja raunala. Pretpostavka za tu mogunost je postojanje standardnih rauna za djecu pa ako takvi rauni nisu stvoreni, moemo zapoeti njihovo stvaranje klikom na Stvaranje novog korisnikog rauna (Create a new user account). Roditeljski nadzor nemogue je stvoriti na administratorskom raunu jer je priroda tog rauna takva da naelno ne trpi str. 202 / 203 nametanje ikakvih ogranienja (stanoviti izuzeta predstavlja tek UAC) . Osim Korisniki toga, vrlo je bitno da je svaki administratorski raun zatien lozinkom jer u rauni protivnom dijete bi se moglo na sustav prijaviti kao administrator i skinuti svom i drugim korisnikim raunima roditeljski nadzor. Na poetnoj stranici

Roditeljskog nadzora postoj popis svih trenutnih korisnika raunala. Klikom na neki od standardnih korisnikih rauna zapoinjemo s uvoenjem roditeljskog nadzora na njih.

Slika 302. Korisniki rauni na koje je u konkretnom sluaju mogue primijeniti Roditeljski nadzor

Roditeljski nadzor odnosi se na vremenska ogranienja definiramo dane u tjednu i sate u danu u kojima dijete moe koristiti raunalo igre moemo zabraniti igranje igara ili blokirati igre po sadraju ili ocijeni. Postoje mnoge agencije koje se bave ocjenjivanjem igara tj. njihovog sadraja (primjerice ESRB, CERO, CSRR, PEGI (iroko prihvaen na podruju Europe), USK) i na temelju toga daju preporuke o dobi djece za koju se odreene igre predviene. I Windows nam moe ponuditi izbor agencije koju smatramo mjerodavnom klikom na Sustavi ocjenjivanja igara (Game Rating Systems). Osim gotovih ocjena koje se kreu od predvieno za djecu u dobi ranog djetinjstva pa do samo za odrasle, dostupne su i mogunosti naprednog filtriranja sadraja (primjerice izuzeti sve igre u kojima se zlorabi droga i alkohol, ili se upotrebljava vulgarni jezik i sl.). Veina izdavaa daje svoje igre na ocjenjivanje, meutim postoje i neocijenjene igre. Generalno moemo blokirati mogunost igranja neocijenjenih igara. Osim toga, moemo odrediti pojedinano izmeu svih instaliranih igara koje od njih dijete moe igrati. ostale programe moemo dozvoliti djetetu koritenje svih programa ili samo onih koje izriito odredimo

PRO-MIL

 Klikom na naziv ogranienja, otvara se stranicama s mogunostima njihovog podeavanja.

Slika 303. Mogunosti Roditeljskog nadzora

204 / 205 str.

Slika 304. Mogunosti ograniavanja vremena provedenog za raunalom i glede igara koje dijete smije igrati

Korisniki rauni

Iako je vrlo poeljno sudjelovanje roditelja u postavljanju stanovitih ogranienja koritenja raunala djece, mogunosti koje Roditeljski nadzor nudi mogu zavesti roditelje na suprotnu stranu zabranu kreativnog koritenja raunala. Mogunostima Roditeljske zatite treba pristupiti odmjereno. Dodatne kontrole Na poetnoj stranici Roditeljskog nadzora neto nie od popisa dostupnih korisnika nalazi se mogunost ukljuivanja dodatnih kontrola. Potrebno je odabrati davatelja usluge i kliknuti na korisniki raun za koji emo uvesti takvu kontrolu.

Slika 305. Odabir pruatelja usluge dodatne kontrole

Otvorit e se prozor u kojem moramo upisati korisniko ime i lozinku za prijavu na servis.

Slika 306. Pristup dodatnim uslugama

Korisnicima Windows Live usluga dostupan je Windows Live Family Safety Filter. Ova e dodatna kontrola pratiti koritenje interneta i aplikacija na raunalu. Dodatnih usluga moe biti vie i mogu se nuditi kao besplatne ili naplatne usluge razliitih proizvoaa.

PRO-MIL

Windows CardSpace
Windows CardSpace mjesto je gdje spremamo svoje digitalne identitete kartice. Na digitalne identitete moemo gledati kao na svojevrsne veze s web stranicama i drugim mrenim uslugama. Windows CardSpace moe zamijeniti uobiajeno koritenja korisnikih imena i lozinki na servisima u kojima smo registrirani. Web stranice koje podravaju Windows CardSpace zatrait e neku od stvorenih kartica. Kad dajemo karticu koju smo sami stvorili, sami odluujemo koje emo od traenih podataka dati i moramo osobitu panju posvetiti web stranicama i servisima kojima takve kartice dajemo jer oni dolaze u posjed podataka koji su navedeni na kartici. Windows CardSpace poznaje dvije vrste kartica Personal cards koje sami izraujemo i Managed cards koje dobivamo (primjerice karticu s podatcima za prijavu na odreeni servis). Windows CardSpace uva podatke o web stranicama kojima smo poslali kartice, datum i vrijeme kad smo ju poslali te tip podataka koji je poslan. Kartice dodatno moemo zatiti PIN-om koji treba biti poznat samo nama i ne smijemo ga otkrivati treim stranama (pogotovo ne web stranicama koje od nas trae karticu) i na taj nain smanjujemo mogunost njihove zloporabe. Pravila za stvaranje PIN-a jednaka su pravilima za stvaranje lozinke PIN zapravo jest lozinka. Web stranice ili drugi mreni servisi mogu odbiti nau karticu u sluajevima da je ona pogrene vrste, pogreno izdana, ako joj nedostaju neki traeni podatci ili joj nedostaju podatci izdavaa.

Slika 307. Windows CardSpace

U praksi primjer hipotetskog koritenja kartice bio bi ovakav: otvorimo u Internet pregledniku web servis koji elimo koristiti. Kliknemo na prijavu i otvara se Windows CardSpace. Kliknemo na karticu koju smo dobili od servisa za prija206 / 207 str. vu. Dakle, nema koritenja korisnikih imena i lozinki, ve samo kartice. Za kraj, treba rei da se radi o relativno novom pristupu prijavi na razliite web servise koji je jo u fazi razvoja. Windows 7 donosi punu podrku za eventualnu iru primjenu u budunosti. Korisniki rauni

Upravitelj vjerodajnica
Microsoft Help definira vjerodajnice kao Skup podataka koji obuhvaa identifikaciju i dokaz identifikacije za pristup lokalnim i mrenim resursima. Korisnika imena i lozinke, pametne kartice i potvrde primjeri su vjerodajnica. Glavne mogunosti Upravitelja vjerodajnica su njihovo dodavanje, pregled, stvaranje sigurnosne kopije sefa i vraanje sefa.

Slika 308. Upravitelj vjerodajnica

Dodavanje, izmjena i uklanjanje vjerodajnice Windows 7 dijeli vjerodajnice na Vjerodajnice za Windows (Windows credentials), Vjerodajnice utemeljene na certifikatu (Certificate-based credentials) i Generike vjerodajnice (Generic credentials). Dodavanje vjerodajnice svodi se na upisivanje internetske ili mrene adrese, korisnikog imena i lozinke, odnosno izbora certifikata (kod vjerodajnica utemeljenih na certifikatu). Bit dodavanja vjerodajnica je olakavanje pristupa mrenim ili internetskim mjestima (koja nee uvijek iznova traiti autorizaciju). Da bismo dodali vjerodajnicu kliknimo na odgovarajuu hipervezu ovisno o vjerodajnici koju elimo dodati.

Slika 309. Zapoinjanje izrade vjerodajnice

PRO-MIL

Nakon toga popunimo traena polja.

Slika 310. Primjer izrade vjerodajnice

Nakon to smo stvorili novu vjerodajnicu, imamo mogunost ukloniti ju ili izmijeniti.

Slika 311. Detalji o vjerodajnici i mogunost njenog ureivanja ili uklanjanja

Izmjena (ureivanje) vjerodajnice je izmjena korisnikog imena ili lozinke, a uklanjanje vjerodajnice predstavlja njeno micanje (brisanje) iz sefa. Stvaranje sigurnosne kopije sefa Na poetnoj stranici Upravitelja vjerodajnica kliknemo na Stvori sigurnosnu kopiju sefa (Back up vault). Otvorit e se arobnjak u kojem trebamo odrediti mjesto na koje emo spremiti kopiju sefa. Nakon toga kliknemo na Dalje (Next). Dobit emo poruku da moramo pritisnuti tipke CTRL + ALT + DELETE na tipkovnici kako bi se kopiranje obavilo na sigurnoj radnoj povrini. U novom prozoru sustav e traiti lozinku i provjeru iste. Klikom na Next zapoinje proces izrade kopije na odabrano mjesto.

208 / 209 str.

Slika 312. arobnjak za izradu kopije sefa

Korisniki rauni

Vraanje sefa Vraanje sefa obrnut je proces od ranije opisanog. Sef koji smo ranije spremili sada elimo vratiti (jer smo se moda preselili na novo raunalo ili iz kakvih drugih razloga). Kliknut emo na Vrati sef (Restore Vault), odabrati lokaciju gdje se kopija sefa nalazi i kliknuti Dalje (Next). Opet emo dobiti poruku da moramo pritisnuti tipke CTRL + ALT + DELETE na tipkovnici, nakon ega slijedi upit o lozinci. Upiemo lozinku i kliknemo na Next i time vraamo svoje vjerodajnice.

Slika 313. arobnjak za vraanje kopije sefa

PRO-MIL

Sat, jezik i regija (Clock, Language, and Region)

Windows 7 lokaliziran je za mnoga svjetska trita. Lokalizacija je provedena potpuno ili djelomino u veoj ili manjoj mjeri. Lokalizacija za hrvatsko trite izvedena je djelomino, ali u veoj mjeri. Korisniko suelje, veina programa i dijalokih okvira prevedena je na hrvatski jezik, no poneke mogunosti dostupne su tek na engleskom jeziku. Ipak, s obzirom na veliinu hrvatskog trita, smatramo da je lokalizacija izvedena korektno. Dakle, lokalizacija se odnosi na jezik koriten u operacijskom sustavu, rasporeda tipki na tipkovnici, prepoznavanje govora, odreivanje lokalne valute, prikaza vremena i sl. Sve mogunosti vezane uz lokalizaciju moemo namjetati u ovoj kategoriji. Vano je napomenuti da je koritenje paralelno vie jezika dostupno samo u inaici Windows 7 Ultimate. To znai da ukoliko korisnik uz svoje raunalo kupi npr. inaicu Windows 7 Home Premium lokaliziranu za neko od engleskih govornih podruja, nee moi naknadno instalirati podrku za hrvatski jezik iako ona postoji i dostupna je za preuzimanje s Microsoftovih stranica. Zato prilikom kupovine Windows 7 operacijskog sustava treba obratiti osobitu panju na lokalizaciju. Kupci Windows 7 Ultimate nemaju tih briga budui da su njima dostupni svi jezici. U ovoj kategoriji Upravljake ploe nalaze se sljedee stavke: Datum i vrijeme (Date and Time) Regija i jezik (Region and Language)

210 / 211 str.

Sat, jezik, regija

Datum i vrijeme (Date and Time)

Klikom na Datum i vrijeme (Date and Time) otvara se istoimeni prozor s tri kartice. Prva kartica odnosi se na osnovne postavke o datumu i vremenu daje informaciju o trenutnim postavkama, a nudi i mogunost njihove promjene.

Slika 314. Promjena datuma i vremena te izmjena vremenske zone

Druga kartica ima naziv Dodatni satovi (Additional Clocks). U njoj je mogue odrediti dodatne satove iz drugih vremenskih zona kako bi se paralelno pratilo vrijeme vremenske zone u kojoj se nalazimo, ali i vrijeme u nekoj ili nekim drugim vremenskim zonama. Ova mogunost pogodna je u raznim situacijama. Uzmimo da poslujemo s partnerima iz Australije. Vrlo je zgodno u svakom trenutku znati koliko je trenutno sati u Sidneyu kad je u Zagrebu podne. Windows 7 dozvoljava prikaz do dva dodatna sata.

Slika 315. Podeavanje dodatnog sata i njegova primjena

PRO-MIL

Trea kartica je Internetsko vrijeme (Internet time). Naime, postoje servisi koji omoguavaju sinkronizaciju lokalnog raunalnog sata s tonim vremenom. Ako imamo omoguenu sinkronizaciju, u odreenim vremenskim intervalima (obino nekoliko puta tjedno) na raunalni sat usklaivat e se sa satovima odabranog servisa. Klikom na Promijeni postavke (Change settings) moemo iskljuiti ili ukljuiti internetsku sinkronizaciju sata, odabrati posluitelj s kojim se ona vri i narediti trenutno auriranje klikom na gumb Auriraj sada (Update now).

Slika 316. Internetsko vrijeme

Datum i vrijeme trebali bi biti uvijek to je mogue tonije odreeni. Datum i vrijeme imaju utjecaj kod zapisivanja datoteka i mapa (biljei se vrijeme njihovog nastanka, promjena i pristupa), koritenja certifikata, koritenja mrenih usluga (npr. e-maila) itd.

Regija i jezik (Region and Language)

Klikom na Regija i jezik (Region and Language), otvara se prozor s etiri kartice. Prva je kartica Oblici (Formats) u kojoj odreujemo oblike (forme) prikaza datuma i vremena. Postoje preddefinirani oblici za svaku dravu, ali omoguena nam je izmjena svake stavke prema naoj volji. 212 / 213 str. Sat, jezik, regija
Slika 317. Kartica Oblici

Klikom na gumb Dodatne Postavke (Additional Settings...) nudi nam se mogunost podeavanja detalja vezanih uz prikaz brojeva, valuta, vremena i datuma. Na svakoj od dodatnih kartica nalazi se gumb Vrati izvorno (Reset) kojim moemo vratiti zadane vrijednosti.

Slika 318. Podeavanje detalja

Na kartici Mjesto (Location) biramo dravu u kojoj se nalazimo. Razliiti softver moe pruati dodatne mogunosti ovisno o mjestu u kojem se nalazimo. Kartica Jezici i tipkovnica (Keyboards and Languages) omoguuje promjenu tipkovnice ovisno o rasporedu znakova na njoj. Na istoj kartici moemo instalirati ili deinstalirati jezike koje Windows koristi za prikaz teksta i prepoznavanje govora i rukopisa ako su podrani. Prepoznavanje govora nije podrano na hrvatskom jeziku. Dodatne jezike mogue je preuzeti uz pomo Windows update servisa (meu neobaveznim auriranjima).

Slika 319. Jezik i tipkovnica

PRO-MIL

Nadalje, moemo birati hoe li Jezina traka (Language Bar) plutati na radnoj povrini, biti usidrena na alatnoj traci ili biti skrivena. Razliitim kombinacijama tipki moe se podesiti i dinamiko mijenjanje tipkovnica prilikom rada.

Slika 320. Jezina traka i dodatne postavke tipki

U posljednjoj kartici - Administrativne mogunosti (Administrative) klikom na gumb Kopiranje postavki... (Copy Settings...) moemo kopirati trenutne postavke jezika na zaslon dobrodolice, raune sustava i nove korisnike raune. U novom prozoru dobit emo pregled postavki trenutnog korisnika gdje moemo oznaiti hoe li se nae trenutne postavke primjenjivati na zaslon dobrodolice (Welcome screen) prilikom prijavljivanja korisnika na sustav i/ili na svaki novostvoreni korisniki raun. Radi zadravanja kompatibilnosti, moemo odabrati koji e jezik (zapravo set znakova) koristiti programi koji ne podravaju Unicode sustav kodiranja. Kliknemo na Promjena regionalnih postavki sustava (Change system locale...) i odaberemo jezik. Izmjena ovih postavki ne utjee na jezik operacijskog sustava i programa koji koriste Unicode sustav kodiranja.

214 / 215 str.

Sat, jezik, regija

Slika 321. Administrativne mogunosti

Programi (Programs)

Sam operacijski sustav ne bi bio od nekakve koristi kad ne bi postojala mogunost stvaranja i koritenja programa koji zadovoljavaju nae specifine potrebe. Za obitelj operacijskih sustava Windows postoji ogromna baza programa (aplikacija), a nije zanemariva niti injenica vrlo visokog stupnja kompatibilnosti s programima pisanim (kodiranim) za starije inaice ovog sustava. Zbog svega toga, danas je obitelj operacijskih sustava Windows najkoritenija u svijetu, a istim putem ide i najnoviji lan Windows 7. Programi se najee distribuiraju putem optikih medija, no sve vie do izraaja dolaze digitalne distribucije putem interneta. Za krajnjeg korisnika konani ishod je isti, neovisno o nainu na koji je program instaliran. Zbog smanjenih trokova (ne postoji potreba izrade medija, kutije, broure, izbjegavanje posrednika u trgovini), programi preuzeti s interneta esto su jeftiniji od tzv. retail programa u kutijama. Tipini postupak instalacije programa s optikog medija ide sljedeim tijekom: u odgovarajui ureaj korisnik umee optiki medij na kojem se nalaze instalacijske datoteke programa sustav pokree instalacijski program (ili ga korisnik sam pronalazi na disku i pokree ako je znaajka automatskog pokretanja iskljuena) otvara se arobnjak za instalaciju u kojem korisnik prati upute ako se radi o komercijalnom programu, korisnik e obino morati dokazati da ima pravo koritenja programa (da je kupio licenciju), to se najee izvodi upisivanjem jedinstvenog kljua, aktivacijom programa na internetu ili putem telefona, instaliranjem vjerodajnice ili certifikata, ubacivanjem USB izmjenjivog diska koji sadri klju i sl. kad sustav presnimi datoteke programa na na disk, arobnjak e objaviti da je postupak instalacije uspjeno proveden i program e biti spreman za koritenje

to se tie instalacije programa preuzetog s interneta, postupak je vrlo slian samo to emo program prvo morati preuzeti, nakon ega emo sami pokrenuti instalacijsku datoteku. Dostupno je sve vie servisa za kupovinu i digitalnu distribuciju programa koji obino trae instalaciju svoje aplikacije preko koje tada obavljamo kupnju eljenog programa i njegovu instalaciju. Takve aplikacije iznimno su jednostavne za koritenje nitko ne bi trebao imati problema. Instaliranje novog programa predstavlja zadiranje u operacijski sustav pa se od korisnika koji eli instalirati program najee trae administratorske ovlasti. S vremenom postoji mogunost da na sustav pone vrvjeti od instaliranih programa. Radi osiguravanja optimalnog funkcioniranja sustava, korisnik bi trebao povremeno izvriti pregled svojih programa deinstalirati one koje ne koristi kako

PRO-MIL

bi oslobodio resurse, aurirati ih kako bi osigurao njihov pun potencijal i sline administratorske zahvate. Sve to moi e uiniti unutar Upravljake ploe Programi i znaajke (Programs). U ovoj kategoriji Upravljake ploe nalaze se stavke: Programi i znaajke (Programs and Features) Zadani programi (Default Programs) Programii radne povrine (Desktop Gadgets)

Programi i znaajke (Programs and Features)

Na poetnoj stranici imamo uvid u popis svih instaliranih programa njihov naziv, izdavaa, datum instalacije, zauzee diskovnog prostora i aktualne vezije (inaice).

Slika 322. Poetna stranica Programi i znaajke

Deinstalacija, promjena instalacije i popravak programa Da bismo deinstalirali program s popisa dovoljno je dvostruko kliknuti na naziv instaliranog programa koji elimo ukloniti iz sustava. Drugi nain je da lijevom tipkom mia oznaimo na popisu takav program pa kliknemo desnom tipkom mia i iz objektnog izbornika odaberemo Deinstaliraj (Uninstall).

216 / 217 str.

Programi
Slika 323. Oznaavanje programa za deinstalaciju

Veina programa zatrait e potvrdu da bi se deinstalacija provela.

Slika 324. Primjer potvrde deinstalacije programa

Deinstalacija programa znai njegovo uklanjanje iz sustava. Da bismo program ponovno mogli koristiti, bit e ga potrebno ponovno instalirati. Ovisno o programu i njegovoj instalaciji, bit e dostupne esto mogunosti promjene instaliranih komponenti programa i mogunost popravka trenutne instalacije. Ako postoje takve dodatne mogunosti, bit e prikazane kada oznaimo program s popisa i kliknemo desnu tipku mia pa uz naredbu Deinstaliraj (Uninstall), moemo pronai i Promijeni (Change) i Popravi (Repair), Ponovno instaliraj (Reinstall). Promjene instalacije odnose se na mogunost dodavanja odnosno uklanjanja pojedinih znaajki instaliranog programa (primjerice dodavanje ili uklanjanje rjenika u program za unos i obradu teksta). Popravak se odnosi na mogunost zamjene oteenih datoteka instaliranog programa novima kako bi program ponovno mogao normalno funkcionirati. Ponovna instalacija (reinstalacija) znai obavljanje deinstalacije programa, a potom njegove ponovne instalacija to u nekim sluajevima moe vratiti funkcionalnost programu koji je prestao funkcionirati na nain kako je zamiljeno. Ove naredbe najee se pojavljuju samostalno pa se klikom na odgovarajuu naredbu odmah izvrava zadana radnja, no mogu se pojavljivati u razliitim kombinacijama npr. Deinstaliraj/Promijeni (Uninstall/Change), Deinstaliraj/Promijeni/ Popravi (Uninstall/Change/Repair) pa e korisnik ovisno o specifinosti instalacije nakon klika na naredbu u prozoru instalacijskog programa poblie oznaiti radnju za koju eli da bude izvrena.

Slika 325. Primjer kombinacije mogunosti

PRO-MIL

Prikaz i deinstaliranje auriranja Klikom na Prikaz instaliranih auriranja (View installed updates), dobit emo popis instaliranih auriranja sustava. Taj popis obuhvaa naziv auriranja, naziv programa na koje se auriranje odnosi, verziju (inaicu), izdavaa i datum instalacije. Iznimno rijetko dogaa se da program ne radi dobro zbog nekog auriranja. Deinstalacijom auriranja moemo povratiti njegovu staru funkcionalnost. Treba imati na umu da ako deinstaliramo program u cijelosti (na prethodno opisan nain), uklonit emo automatski i sva njegova auriranja. Pokretanje postupka deinstalacije identino je postupku ranije opisane deinstalacije programa.

Slika 326. Popis instaliranih auriranja

Ukljuivanje i iskljuivanje znaajki sustava Windows Slino kao to moemo instalirati i deinstalirati programe, moemo ukljuiti odnosno iskljuiti razliite komponente sustava Windows koje se nazivaju znaajke (Features). Prilikom instalacije sustava dobivamo standardni set znaajki koji e zadovoljiti potrebe ogromne veine korisnika. No, ponekad se trae specifine znaajke ili mnoge dostupne znaajke jednostavno nisu potrebne pa se pribjegava njihovom ukljuivanju odnosno iskljuivanju. Da bismo to mogli, kliknemo na Ukljuivanje i iskljuivanje znaajki sustava Windows (Turn Windows features on or off). Dostupnost nekih znaajki ovisi o inaici Windows 7 sustava koju koristimo to znai da e njihov najvei broj biti dostupan u inaicama Ultimate/Enterprise, a najmanje u poetnim.
218 / 219 str.

Programi

Slika 327. Popis znaajki sustava

Zadani programi (Default Programs)

Razliiti programi kao rezultat korisnikovog rada stvaraju razliite datoteke. Sustav ui o kakvim datotekama se radi. Za otvaranje takvih datoteka sustav koristi odgovarajui program ako je dostupan tj. ako je instaliran. No, to se dogaa u sluajevima kad isti tip datoteke moe otvoriti vie instaliranih programa? Kako e sustav znati koji program ima prioritet? Uzmimo za primjer da smo koristei alat za obradu fotografije spremili datoteku kao rezultat naeg rada na obradi fotografije. Kasnije elimo tu datoteku pokazati prijatelju za to nam treba obian preglednik slika. No, ako je zadana aplikacija za otvaranje slikovne datoteke odreenog tipa upravo aplikacija za obradu slike, umjesto elegantnog trenutnog prikaza slike u pregledniku slika, otvarat e se glomazna aplikacija kojoj nije primarna svrha pregledavanje slika. Zato emo kao zadani program koristiti neki preglednik slika, a ne program za njihovu obradu. Takve zahvate moemo obavljati u ovom dijelu Upravljake ploe (Upravljaka ploa > Programi > Zadani programi). Klikom na odgovarajui naziv, moemo podesiti postavljanje zadanih programa za sve datoteke i protokole koje moe otvoriti pridruivati vrste datoteka ili protokola programu promijeniti postavke automatske reprodukcije (primjerice to e se dogoditi kad umetnemo DVD film u DVD pogon?) postaviti pristup programima i zadanih postavki raunala

Postavljanje zadanih programa Funkcioniranje ove znaajke najlake emo objasniti na primjeru. Neki programi mogu otvarati veliki broj razliitih datoteka. Radi se uglavnom o razliitim preglednicima (slika, filmova, zvuka). Moe se dogoditi da na raunalu imamo program za vektorsko crtanje i za obradu rasterskih slika. Uzmimo da jedan od njih moe otvoriti 5 vrsti datoteka, a drugi 7. Ako otvorimo neku od tih 12 vrsti

PRO-MIL

datoteka, svaku od njih otvorit e odgovarajui zadani program. No, na raunalu imamo instaliran i trei program koji ima ulogu preglednika i koji moe otvoriti 28 tipova datoteka 12 tipova datoteka koje mogu otvoriti program za vektorsko crtanje i program za obrau rasterskih slika te jo 16 tipova datoteka koje ne mogu otvoriti niti jedan. Takav program pogodan nam je za otvaranje ovih datoteka i postavit emo ga kao zadani program za otvaranje svih (ili samo odreenih) vrsta datoteka koje on moe otvoriti. To naravno ne znai da program za vektorsko crtanje i program za obradu rasterskih slika vie nee moi otvoriti datoteku, samo to e se dvoklikom na datoteku otvoriti preglednik, a kad emo htjeti otvoriti odreenu datoteku s programom za vektorsko crtanje odnosno programom za obradu rasterskih slika, otvorit emo odgovarajui program koji i iz njega otvoriti datoteku koju elimo.

220 / 221 str.

Programi
Slika 328. Postavljanje zadanih programa

Pridruivanje vrste datoteka ili protokola programu Sustav razlikuje vrste datoteka po njihovoj ekstenziji. Ovdje moemo svaku ekstenziju, tj. vrstu datoteke pridruiti odreenom programu.

Slika 329. Pridruivanje vrste datoteke programu

Promjena postavki automatske reprodukcije Danas raunala sve vie postaju kuni multimedijski centri. Kako bi se upotreba raunala u takvim uvjetima to vie pojednostavnila, uvedena je mogunost automatske reprodukcije. Raunalo e samo prepoznati umetnuti medij i ovisno o njegovom sadraju zapoeti s automatskom reprodukcijom. Primjerice, im umetnemo DVD film u DVD pogon, raunalo e: prepoznati vrstu medija DVD prepoznati format medija DVD video pokrenuti program za reprodukciju DVD video materijala.

Automatska reprodukcija moe prepoznavati sve vrste izmjenjivih medija i poduzimati radnje za svaku posebno kako sami odredimo. Naravno, ovu funkciju moemo iskljuiti.

PRO-MIL

Slika 330. Mogunosti Automatske reprodukcije

Postavljanje pristupa programima i zadanih postavki raunala U ovom dijelu odreujemo zadane programe za pojedine aktivnosti primjerice koji internet preglednik elimo koristiti kad idemo na internet, koji mail klijent elimo koristiti za e-potu, kojim se programima moe pristupiti iz izbornika Start, Radne povrine i sl. Korisnik moe odabrati gotove konfiguracije: Microsoft Windows koji koristi Microsoftove programe kao zadane programe za pregledavanje interneta, komunikaciju e-potom, reprodukciju multimedijskih sadraja, razmjenu poruka i sl., Ne ubraja se Microsoft gdje korisnik ne moe odabrati Microsoftove programe za navedene aktivnosti Prilagoeno gdje korisnik sam odluuje o svemu navedenom.

222 / 223 str.

Programi
Slika 331. Postavljanje pristupa programima

Izgled i personalizacija (Appearance and Personalization)

Procesorska mo raunala ve dugi niz godina raste ogromnom brzinom. Nekad vrlo ogranieni raunalni resursi morali su se u cijelosti alocirati na zadatke za ije obavljanje su raunala bila koritena. Dananja i vrlo jeftina kuna raunala imaju dovoljno snage za obavljanje ne odve davno nezamislivih poslova, a k tome jedan dio raunalnih resursi upotrijebljen je za grafiko korisniko suelje (GUI) koje za svrhu ima ne samo bazinu funkcionalnost, ve omoguavanje korisniku to ugodnijeg rada za raunalom. To se postie personalizacijom suelja. Personalizacija je prilagodba raunalne okoline svojim potrebama i eljama. Windows 7 nudi sjajne mogunosti personalizacije. Uz malo truda svaki korisnik moe napraviti radno okruenje koje e postati vrlo poticajno za rad. U dijelu knjige gdje je obraeno suelje operacijskog sustava Windows 7, posredno su objanjene sve stavke ovog dijela Upravljake ploe. Ovdje emo tek kratko, sistematizacije radi, pobrojati mogunosti. U ovoj kategoriji Upravljake ploe nalaze se stavke: Personalizacija (Personalization) obuhvaa promjenu tema, pozadine radne povrine, boje stakla prozora, promjenu zvunih efekata, uvara zaslona i sl. Zaslon (Display) obuhvaa mogunosti poveanja i smanjivanja teksta i ikona, prilagoavanje razluivosti zaslona, povezivanje s dodatnim zaslonom itd. Programii radne povrine (Desktop Gadgets) dodavanje programia na radnu povrinu, preuzimanje programia s interneta, njihova deinstalacija i sl. Programska traka i izbornik Start (Taskbar and Start Menu) prilagodba izbornika Start i ikona na programskoj traci Centar za olakani pristup (Ease of Access) vie o tome na stranici 256 Mogunosti mape (Folder Options) odabir jednostrukog ili dvostrukog klika za otvaranje, prikaz skrivenih datoteka i mapa Fontovi (Fonts) omoguuje rukovanje instaliranim fontovima

PRO-MIL

Hardver i zvuk (Hardware and Sound)

Raunalo u cjelini sastoji se od hardvera (sklopovlja) i softvera (programske podrke). Da bi se odreeni program mogao izvravati na operacijskom sustavu, mora postojati kompatibilni hardver. Raunalo se sastoji od mnogih komponenti ija e kombinacija u konanici odreivati brzinu raunala (performanse), potronju elektrine energije, namjenu i sl. Svako PC raunalo ima matinu plou, procesor i radnu memoriju, ureaje za pohranu podataka i druge ulazno-izlazne ureaje. Grafiki i zvuni podsustav, kao i mreni kontroler esto su integrirani u matinu plou, no kvalitetnija raunala ove komponente imaju zasebno kao odgovarajue kartice. Ovisno o primjeni, raunalo moe sadravati mnoge druge komponente. Vanjske ureaje (periferne ureaje) spajamo najee na USB sabirnicu, no jo uvijek mogu se pronai stari paralelni i serijski prikljuci (koji lagano nestaju s novih raunala, a sluili su za spajanje pisaa, mieva i druge periferije) te firewire (vrlo slina namjena kao i USB, no rjee se koristi na PC raunalima) i e-sata (za spajanje eksternih vrstih diskova). Ovaj prirunik ne elimo optereivati suvinim informacijama o hardveru. Za itatelje koje vie zanima ova tematika, PRO-MIL izdao je knjigu Kako radi raunalo u kojoj je potanko pojanjeno sve to se nalazi u kuitu raunala. Za potrebe ovog prirunika osvrnut emo se samo na nune informacije o hardveru. Kupci raunala najee dobiju raunalo s predinstaliranim operacijskim sustavom spremnim za rad. No, u situacijama kad korisnik sam instalira operacijski sustav, primijetit e da e u jednoj od etapa instalacije sustav traiti dostupni hardver kako bi za njega pronaao odgovarajue upravljake programe. Windows sadri veliku bazu upravljakih programa, a u sluaju da mu je dostupan pristup internetu, sam e pokuati pronai sve upravljake programe koji eventualno ne bi bili dostupni na instalacijskom mediju. Na kraju, ako Windows ne uspije pronai upravljake programe za odreenu komponentu, to e morati uiniti korisnik. Upravljake programe najee dobivamo na optikim medijima uz ureaj, a gotovo uvijek dostupni su za preuzimanje sa slubenih web stranica proizvoaa hardvera. I nakon to je operacijski sustav instaliran, korisnik ima mogunost dodavanja novog hardvera. Prilikom ugradnje novog hardvera, treba se strogo pridravati uputa proizvoaa. Ako dodajemo hardver u kuitu raunala, to inimo kad je raunalo izvan strujne mree. Nakon to prvi puta upalimo raunalo, ako je sve u redu sa ugradnjom, odmah nakon podizanja sustava, Windows e nas izvijestiti o pronaenom novom hardveru nakon ega slijedi instalacija upravljakih programa. Ponekad e biti potrebno ponovno pokrenuti raunalo (restartati ga) da bi novi hardver mogao raditi kako je predvieno. Ako pak se radi o vanjskim 224 / 225 periferijama koje spajamo na USB sabirnicu, u naelu moemo ih spajati i str. Izgled i perkad je raunalo ukljueno (osim ako proizvoa komponente to zabranjuje sonalizacija / ili ne preporua). Odmah nakon to spojimo ureaj (ili ve spojeni ureaj Hardver i ukljuimo), sustav e javiti da je pronaen novi hardver i nastaviti s rutinom zvuk instalacije upravljakih programa. Ako smo ve ranije bili instalirali ureaj i

njegove upravljake programe, nakon prikljuivanja ili ukljuivanja, sustav e znati o kojoj komponenti se radi i nee biti potrebno ponovno instalirati upravljake programe, tj. ureaj e odmah biti spreman za rad. Jednako kao to ga dodajemo, hardver moemo i uklanjati. Uklanjanje hardvera unutar kuita raunala bit e mnogo rjee nego onog izvan. USB sabirnica omoguuje vrlo jednostavno izmjenjivanje razliitih perifernih ureaja. Njihovo dodavanje i uklanjanje vrlo je jednostavno, ali ipak zahtijeva odreenu panju korisnika. Sve postavke vezane uz hardverske komponente raunala, njihovo dodavanje i uklanjanje moemo vriti u dijelu Upravljake ploe Hardver i zvuk gdje su dostupne sljedee stavke: Ureaji i pisai (Devices and Printers) Automatska reprodukcija (AutoPlay) Zvuk (Sound) Mogunosti upravljanja energijom (Power options) Zaslon (Display) Centar za mobilnost sustava Windows (Windows Mobility Center) dostupno samo na prijenosnicima

Automatska reprodukcija obraena je u poglavlju o Programima (str. 222), Mogunosti upravljanja energijom u poglavlju o Sustavu i sigurnosti (str. 178), a Zaslon u dijelu knjige u kojem je obraeno suelje openito (str. 50-63).

Ureaji i pisai (Devices and Printers)

Na poetnoj stranici nalazi se popis trenutno dostupnih ureaja. Popis dostupnih ureaja razlikuje se ovisno o hardverskim komponentama kojima raspolaemo i instaliranim programima. U naem sluaju poetna stranica izgleda kao to je prikazano na sljedeoj slici. Dostupni ureaji ne moraju biti nuno stvarni ureaji (fiziki prisutni ureaji).

Slika 332. Ureaji i pisai

PRO-MIL

Ureaji mogu biti i tzv. virtualni ureaji (Virtual devices) koji se pojavljuju kako bi neki programi mogli ispravno raditi ili kako bi olakali koritenje raunala i uinili mogue obavljanje odreenih zadataka. Primjerice, esti virtualni ureaji su pisai. Koritenjem virtualnog pisaa, svaki program koji podrava ispis ponudit e nam koritenje i takvog pisaa. S obzirom da ne postoji u realnom svijetu, neemo naravno moi napraviti ispis na papir, ali emo moi napraviti ispis u datoteku koju emo kasnije moi stvarno ispisati na nekom drugom raunalu koje ima prikljuen fiziki pisa. Oznaavanjem nekog od ureaja, mijenjamo izgled alatne trake, tj. dobivamo gumbe sa specifinim mogunostima svakog pojedinom ureaja.

Slika 333. Oznaeni ureaj

Slino je i sa objektnim izbornicima kad oznaimo ureaj i pritisnemo desnu tipku mia. Ovisno o odabranom ureaju, dobit emo i popis mogunosti.

Slika 334. Objektni izbornik za mia

Postavke mia Primjerice, ako kliknemo na ikonu mia i iz objektnog izbornika odaberemo Postavke mia (Mouse Properties), otvorit e se prozor u kojem moemo podeavati mogunosti mia. Ukupno je dostupno 5 kartica. 1. kartica Tipke (Buttons) ovdje moemo zamijeniti primarnu i sekundarnu tipku (za ljevoruke korisnike raunala zamjenjuje se funkcionalnost lijeve i desne tipke), brzinu dvostrukog klika i ukljuiti zakljuavanje tipki (u tom sluaju prilikom oznaavanja, ne drimo pritisnutu lijevu tipku mia, ve prvo pritisnemo lijevu tipku mia i drimo je pritisnuto nekoliko trenutaka dok se ne zakljua klik pa bez dranja bilo koje tipke prijeemo pokazivaem po podruju koje elimo oznaiti i kratko pritisnemo ponovno lijevu tipku). 2. kartica Pokazivai (Pointers) moemo promijeniti shemu pokazivaa. Naime, neki korisnici preferiraju primjerice vei pokaziva ili zbog speci226 / 227 str. finih potreba trae pokaziva drugaijeg oblika. Sve promjene pokazivaa mia mogu biti ovdje obavljenje. Hardver i 3. kartica Mogunosti pokazivaa (Pointer options) moemo utjecati na brzinu pokazivaa, njegovo poravnanje ponad ikone i opcije vidljivosti zvuk

(prikaz tragova pokazivaa, njegovo sakrivanje prilikom upisivanja teksta, njegovo isticanje pritiskom tipke CTRL). Svrha ovih mogunosti je pomo osobama s problemima vida. 4. kartica Kotai (Wheel) - odreuje funkcionalnost kotaia na miu. Osnovna svrha kotaia je pomicanje stranice (skrolanje) u smjeru u kojem okreemo kotai. Kotai ispunjava istu svrhu koju ispunjava i kliza prozora. Veina mieva ima jedan kotai kojim pomiemo stranicu po vertikalnoj osi (gore-dolje), no postoje mievi s drugim kotaiem kojim se stranice pomiu i po horizontalnoj osi (lijevo-desno). Razliiti programi mogu dodijeliti razliitu funkcionalnost kotaiu, a ovdje moemo podeavati njegovu preciznost. 5. kartica Hardver (Hardware) daje informacije o koritenom ureaju, a moe biti razliita ovisno o miu kakvog koristimo. Ako koristimo neki nestandardni mi, mi s dodatnim funkcijama (primjerice s dodatnim tipkama), esto emo dodatne mogunosti morati podesiti koristei softver koji je doao sa samim ureajem.

Slika 335. Postavke mia

PRO-MIL

Mi je vrlo bitan ureaj za ugodan rad s Windows operacijskim sustavom. Veina mogunosti omoguuje korisniku prilagodbu mia svojim potrebama. Dodavanje hardvera Kao to smo u uvodnom tekstu ve kratko razjasnili, dodavanje hardvera moe biti interno (u vidu umetanja odgovarajuih kartica ili prikljuivanja razliitih ureaja na unutarnje sabirnice) ili prikljuivanje vanjskih ureaja na USB, Firewire ili koju drugu odgovarajuu sabirnicu. Iako instalacija novog hardvera unutar kuita raunala ne predstavlja odve veliki problem, zahtijeva ipak stanovitu panju i odreeno znanje osobe koja ga ugrauje. Ovdje treba osobito konzultirati korisnike upute komponente i znati mogunosti matine ploe glede mogunosti prihvaanja odreene komponente. Raunalo obvezno mora biti iskljueno iz strujne mree kad se ugrauje nova komponenta. S druge strane, vanjske ureaje moe prikljuivati praktiki svatko treba samo koristiti logiku prilikom samog procesa prikapanja ureaja na sabirnicu (kod PC raunala to je najee USB). Bilo da se radi o novoj unutarnjoj komponenti (npr. zasebnoj zvunoj kartici) ili vanjskom ureaju (npr. USB izmjenjivoj memoriji), prije koritenja komponente, Windows ju mora prepoznati i mora biti instaliran odgovarajui upravljaki program (driver). Ukratko emo prikazati primjer postupka ugradnje nove hardverske komponente - postupak instalacije vanjskog ureaja TV prijamnika. 1. prikljuimo tv prijamnik na USB sabirnicu 2. sustav javlja da je pronaen novi hardver i da se instalira upravljaki program za ureaj

Slika 336. Instaliranje upravljakog programa

3. u sluaju kad sustav ne pronalazi upravljaki program, pokrenut e se arobnjak za auriranje softvera. Preporuka je da sustav pokua pronai najnoviji upravljaki program na internetu pa moemo kliknuti na prvu mogunost, a ako se radi o vrlo specifinom hardveru ili ba elimo instalirati odreene upravljake programe, umetnut emo medij s upravljakim programim u odgovarajui pogon i kliknut emo na drugu mogunost.

228 / 229 str.

Slika 337. arobnjak za auriranje softvera

Hardver i zvuk

4. Ako je upravljaki program pronaen, Windows e ga instalirati i za nekoliko trenutaka ureaj e biti spreman za koritenje

Slika 338. Instaliranje upravljakog programa - detalji

Radi se o uobiajenom tijeku instalacije hardvera i njegovih upravljakih programa, no ponekad se dogaa da odreen hardver trai drugaiji tijek instalacije tako da uvijek treba konzultirati upute koje dolaze sa novim hardverom. Dodavanje mrenog hardvera Gotovo sav hardver moemo instalirati na gore opisan nain. No, elimo li instalirati tj. povezati raunalo s nekim mrenim ureajem (ukljuujui Wi-Fi i Bluetooth), to emo uiniti tako da s naslovne strane Ureaji i pisai dodamo ureaj ili mreni pisa klikom na gumb Dodavanje ureaja (Add a device) odnosno Dodavanje pisaa (Add a printer). Za primjer postupka, mi emo instalirati jedan mreni pisa. 1. Otvorimo Upravljaka ploa -> Hardver i zvuk -> Ureaji i pisai i na alatnoj traci kliknemo na gumb Dodavanje pisaa (Add a printer).

Slika 339. Dodavanje pisaa

2. U iduem koraku biramo kakav pisa elimo instalirati. Ako elimo instalirati obian USB pisa, dovoljno je samo prikljuiti ga na raunalo i ukljuiti (instalacija ide na ranije opisan nain). No, mi elimo instalirati mreni pisa pa emo kliknuti na odgovarajuu mogunost kao to je prikazano na sljedeoj slici.
Slika 340. Biranje vrste pisaa

PRO-MIL

3. Sustav e pretraiti mreu i dati popis dostupnih pisaa. Dostupni pisai su svi pisai u mrei kojima je dozvoljena mogunost mrenog rada. Ako sustav nije u mogunosti pronai pisae, ili ako eljeni pisa nije pronaen, moemo sami runo potraiti pisa na raunalima u mrei. Odaberemo pisa i kliknemo gumb Dalje (Next).

Slika 341. Izbor pisaa

4. Slijedi povezivanje s izabranim pisaem i dijaloki okvir s upitom o dozvoli instalacije upravljakih programa.

Slika 342. Instalacija upravljakih programa

Ako je sve prolo u redu, sustav e javiti da smo uspjeno dodali mreni pisa. U zavrnom koraku moemo isprobati ispis testne stranice pisaa kako bismo se uvjerili da sve radi kako treba.
Slika 343. Zavretak instalacije mrenog pisaa

230 / 231 str.

Hardver i zvuk

Uklanjanje hardvera Kad uklanjamo neku od internih komponenti, to emo uiniti samo kada je raunalo iskljueno. Kada idui put upalimo raunalo, Windows e znati da je komponenta uklonjena. Ako komponentu uklanjamo bez namjere da ju ponovno ikad vie koristimo, uklanjanje moemo obaviti u Upravitelju ureaja, odabirom komponente i deinstalacijom upravljakog programa. Upravitelju ureaja moemo pristupiti na vie naina, primjerice na poetnoj stranici Ureaja i pisaa kliknemo desnom tipkom mia unutar praznog dijela stranice i iz objektnog izbornika odaberemo Upravitelj ureaja.

Slika 344. Pokretanje Upravitelja ureaja i deinstalacija odabranog

Ako se kasnije odluimo na ponovnu instalaciju tako uklonjene komponente, morat emo ponovno instalirati upravljake programe. Kod vanjskih ureaja koji se spajaju preko USB sabirnice i koji se esto izmjenjuju bez gaenja raunala, situacija je neto drugaija. Takvi ureaji esto imaju svrhu prijenos podataka pa bi nasumino iskapanje moglo ne samo otetiti ureaj, ve dovesti i do gubitka podataka s tog ureaja. Zato prije nego to odluimo ukloniti takav ureaj, to moramo na neki nain najaviti operacijskom sustavu. Nekoliko je naina kako to moemo uiniti. Moda najjednostavniji nain je da u podruju obavijesti na Programskoj traci kliknemo na Ikonu Sigurno uklanjanje hardvera i izbacivanje medija i odaberemo ureaj koji elimo ukloniti, odnosno medij koji elimo izbaciti.

PRO-MIL

Slika 345. Izbacivanje ureaja na Podruju obavijesti

Drugi nain je da s naslovne stranice Ureaja i pisaa kliknemo na ureaj koji elimo ukloniti i pritisnemo desnu tipku mia pa iz objektnog izbornika izaberemo Izbaci (Eject).

Slika 346. Uklanjanje ureaja s naslovne strane Ureaja i pisaa

Zvuk (Sound)
Zvuk je jedan od temelja multimedije. Danas gotovo svako PC raunalo opremljeno je nekim oblikom zvunog podsustava (najee integriran u matinu plou, zvuna kartica ili vanjski USB ureaj). Dominantan oblik reprodukcije zvuka godinama je stereo koji podrazumijeva koritenje dva zvunika smjetenih ispred sluaa ili koritenje slualica. S popularnou DVD videa, veliku popularnost stjeu tzv. viekanalni sustavi (multichanell systems) koji podrazumijevaju uporabu 4, 5, 6 ili 7 ili vie zvunika u kombinaciji sa jednim ili vie dubokotonskih zvunika smjetenih u prostoru kako bi se dobio dojam zvunog okruenja (tzv. surround). Viekanalni zvuk srest emo u filmovima, igrama, koncertima i sl. Da bi reprodukcija viekanalnog zapisa bila dobra, potrebno je zvunike prema uputama pravilno rasporediti u odgovarajui prostor. Viak zvunika u neadekvatnom prostoru ne jami kvalitetu zvuka, ak tovie moe posve upropastiti zvunu sliku. Druga vana funkcija zvunog podsustava mogunost je snimanja zvuka. S kvalitetnom zvunom karticom, dobrim mikrofonom i odgovarajuim softverom moemo kod kue napraviti pravi mali tonski studio. Osim toga, mogunost koritenja mikrofona vana je i zbog internet telefonije. Mogunosti namjetanja zvuka ovise o zvunom hardveru koji imamo insta232 / 233 str. liran i softveru koji dolazi uz njega. Mogunosti zvuka moemo podeavati uz pomo Upravljake ploe > Hardver i zvuk > Zvuk. Hardver i Prozor Zvuk (Sound) sastoji se od 4 kartice Reprodukcija (Playback), Snimanje (Recording), Zvukovi (Sounds) i Komunikacije (Communications). zvuk

Reproduciranje zvuka Na kartici Reproduciranje (Playback) nalazi se popis dostupnih ureaja za zvunu reprodukciju. Osnovno namjetanje moemo obaviti tako da oznaimo ureaj i kliknemo gumb Konfiguriraj (Configure). Otvorit e se arobnjak s nekoliko pitanja o zvunicima koje imamo i nainu spajanja. Kao i svi elementi u ovom dijelu upravljake ploe, i ovaj arobnjak uvelike ovisi o instaliranom hardveru. U naem sluaju izgledao je ovako:

Slika 347. Konfiguriranje reprodukcije zvuka

PRO-MIL

Da bismo mogli zapoeti s podeavanjem mogunosti reproduciranja zvuka, oznaimo ureaj koji elimo podeavati i kliknemo na gumb Svojstva (Properties). Ako imamo vie dostupnih ureaja za reproduciranje zvuka, moemo odrediti zadani ureaj dakle ureaj koji e razliiti multimedijski programi (npr. Windows Media Player) koristiti kad dobe zvuni zapis ako u njihovim postavkama to drugo ne odredimo. To emo uiniti tako da odaberemo ureaj i kliknemo na gumb Postavi zadano (Set Default).

Slika 348. Odabir ureaja kojeg emo dodatno podeavati

Otvorit e se novi prozor s nekoliko kartica to ovisi o instaliranom zvunom hardveru i njegovim upravljakim programima. Ovdje e svakako biti dostupni osnovni podatci o zvunom hardveru, o nainu spajanja zvunika, o razinama glasnoe za pojedine dijelove zvunog podsustava kao i opa razina glasnoe, razliiti hardverski ili softverski utjecaj na zvuk i sl.

234 / 235 str.

Slika 349. Podeavanje reproduciranja zvuka

Hardver i zvuk

Ovdje treba svakako napomenuti da Windows ve prilikom instalacije detektira mogunosti hardvera i automatski ga postavlja na optimalne vrijednosti. Ovdje moemo, ili fino podesiti neke napredne mogunosti koje je Windows 7 izostavio, ili izvriti promjene zbog primjerice instaliranog novog 5.1 zvunikog seta. Snimanje zvuka Slino kao to namjetamo reproduciranje zvuka, namjetamo i njegovo snimanje. Otvorimo Upravljaka ploa > Hardver i zvuk > Zvuk i s prozora Zvuk (Sound) kliknemo na karticu Snimanje (Recording). I ovdje moemo odabrati jedan od ponuenih ureaja i podeavati ga tako da ga oznaimo i kliknemo na gumb Svojstva (Properties).

Slika 350. Odabir ureaja kojeg emo dodatno podeavati

Dostupne mogunosti izravno ovise o vrsti odabranog dostupnog ureaja za snimanje, njegovim mogunostima i instaliranim upravljakim programima.

Slika 351. Podeavanje snimanja zvuka za mikrofon

PRO-MIL

Ostale mogunosti Ostale mogunosti odnose se na podeavanje zvukova unutar operacijskog sustava tzv. zvunih shema i automatskog prilagoavanja glasnoe prilikom komunikacijske aktivnosti (vidi str. 37).

Slika 352. Ostale mogunosti namjetanja zvuka

Centar za mobilnost sustava (Mobility Center)

Prijenosna raunala imaju stavku koja je svojstvena samo za njih. Budui da stolna raunala nisu namijenjena estom seljenju, a bez energetske autonomije zbog nedostatka baterija nee niti biti koritena u pokretu, ova stavka je potpuno izostavljena kod njih. Centar za mobilnost sadri korisne informacije o dostupnim ogranienim resursima i daje na jednom mjestu mogunosti njihovim raspolaganjem. Centar za mobilnost sustava Windows razlikuje se ovisno o koritenom prijenosnom raunalu, a uobiajeno sadri podatke o vijeku trajanja baterija, razini glasnoe zvuka, razini osvijetljenosti ekrana, pristup beinim mreama i mogunosti spajanja na vanjske ureaje (projektor, monitor, mobitel i sl.).

236 / 237 str.

Slika 353. Primjer izgleda Centra za mobilnost sustava Windows

Hardver i zvuk

Mrea i internet (Network and Internet)

Internet je medij koji se najbre razvija i ve danas ozbiljno konkurira donedavno neprikosnovenoj televiziji. Poetkom 90-tih internet su koristili tek entuzijasti. Prvu veu revoluciju interneta izazvali su sredinom 90-tih web preglednici sposobni prikazivati grafike sadraje. Kako je rasla mo raunala i kako su veze na internet postajale sve bre, tako se i internet sve bre razvijao. Danas pristupamo internetu ne samo preko raunala, ve i preko mobitela, tv prijamnika i sl. aparata, a dobar dio prometa na internetu proizvode strojevi u meusobnoj komunikaciji. Internet je mrea. Spajanjem na Internet i naa raunala postaju dio mree. Sadraj na internetu odavna vie nije tek tekst i pokoja slika. Danas se na internetu obavljaju poslovi, plaaju rauni, gledaju filmovi, igraju igre, rjeavaju kompleksni zadatci, ostvaruju drutvene veze, zajedniki koriste raunalni resursi Na internetu gotovo nita nije nemogue. Mrea je iri pojam od interneta, ali namjerno smo zapoeli poglavlje s internetom jer to je mrea za koju je svatko uo. No, osim interneta, postoje mnoge mree koje mogu, ali i ne moraju biti povezane s internetom. Koristei Windows 7, svatko moe izgraditi vlastitu kunu mreu, a nikad nije lake bilo spojiti se na uredsku mreu. Jedna od svrha stvaranja mree je zajedniko koritenje datoteka i hardvera (primjerice pisaa) meu korisnicima. Da bi se raunalo moglo spojiti na mreu mora imati odgovarajui hardver. Danas je posve uobiajeno da raunalo ima 1 ili vie mrenih adaptera (mrenih kartica), a sve vei zamah uzima i beino umreavanje. Nekad dominantni modemski pristup internetu potpuno zamjenjuju brze irokopojasne veze. O mreama su napisane brojne knjige, profesionalci se godinama obrazuju kako bi svladali ovu materiju. Koritenjem Windows 7 operacijskog sustava, korisnik moe stvoriti mreu ili se spojiti na ve postojeu u samo nekoliko klikova. U ovom priruniku pokuat emo zadovoljiti potrebe prosjenog korisnika, bez ulaenja u tehnike detalje. U kategoriji Upravljake ploe Mree i internet nalaze se stavke: Centar za mree i zajedniko koritenje (Network and Sharing Center) Osnovna grupa (HomeGroup) Internetske mogunosti (Internet Options)

PRO-MIL

Centar za mree i zajedniko koritenje (Network and Sharing Center)

Na poetnoj stranici doekat e nas prikaz aktivnih mrea, osnovne informacije o mrei na koju smo spojeni i mogunosti stvaranja i/ili spajanja na druge mree. U naem sluaju ve smo spojeni na mreu koja ima pristup internetu. Prikazana je i jednostavna shema nae mree.

Slika 354. Centar za mree i zajedniko koritenje

Kliknemo li na Pogledajte potpunu mapu (See full map), dobit emo detaljnu mapu, shemu nae mree.

Slika 355. Shema nae mree

Ako imamo pristup veem broju mrea, moemo vidjeti sheme za svaku mreu posebno. Klikom na ikone otkrivenih ureaja moemo svakom pristupiti. Povezivanje s postojeom mreom Vratimo se natrag na poetnu stranicu Centra za mree i zajedniko koritenje. Kod prikaza aktivnih mrea, ako kliknemo na Povezivanje ili prekid str. 238 / 239 veze (Connect to a network), dobit emo prikaz dostupnih mrea. Ako se elimo spojiti na neku od njih, kliknut emo na naziv mree i gumb PoveziMrea i vanje (Connect). Ako je pristup mrei zatien lozinkom, trebamo ju upisati internet da bismo spajanje uspjeno zavrili.

Slika 356. Povezivanje na mreu

U Podruju obavijesti (Notification area) na Programskoj traci (Taskbar) nalazi se ikona mree ili ako se radi o beinom pristupu mrei. Prelaskom pokazivaa preko nje dobivamo kratke podatke o mrei (naziv i status), a klikom na nju, dobivamo popis dostupnih mrea. Raunala na kojima je omogueno dijeljenje sadraja s diskova dostupna su unutar mape Raunalo (Computer) pod Mrea (Network).

Slika 357. Prikaz raunala u mrei unutar mape Raunalo

Vrste mrea (Mreni profili) Windows 7 dijeli mree na javne i privatne. Javne mree imaju sigurnosne postavke i postavke zatite podataka zadano vrlo restriktivno podeene. Privatne mree su kune mree i poslovne mree koje imaju iste postavke mnogo blae odreene (poglavito kune mree). Prilikom prvog spajanja na novu mreu, Windows 7 trait e od nas povratnu informaciju o kakvom profilu mree je rije. Ako elimo najveu sigurnost moemo odabrati mogunost kojom e Windows 7 svaku novu mreu smatrati javnom.

PRO-MIL

Slika 358. Odabir profila mree

Klikom na Promjena naprednih postavki zajednikog koritenja (Change advanced sharing settings), moemo mijenjati postavke profila za javne i privatne mree. Profil privatnih mrea ima manje restrikcije od javnih tako da ga podeavanjem zapravo postroujemo. Kod privatnih mrea moemo zabraniti otkrivanje mree, zabraniti zajedniko koritenje datoteka i pisaa, zabraniti zajedniko koritenje javnih mapa, zabraniti strujanja medijskih sadraja, omoguiti niu razinu ifriranja veze, iskljuiti zajedniko koritenje zatieno lozinkom i zabraniti veze na osnovne grupe. S druge strane, profil Javnih mrea ima velike sigurnosne restrikcije tako da njegovom modifikacijom zapravo ga olabavljujemo. Kod javnih mrea moemo dozvoliti otkrivanje mree, dozvoliti zajedniko koritenje datoteka i pisaa, zabraniti koritenje javnih mapa, zabraniti strujanja medijskih sadraja, omoguiti niu razinu ifriranja veze i iskljuiti zajedniko koritenje zatieno lozinkom.

Postavljanje nove veze ili mree

Ovisno o dostupnom hardveru, moemo postaviti novu vezu ili mreu klikom na Postavljanje nove veze ili mree (Set up a new connection or network). U sljedeih nekoliko stranica proi emo kroz postupak povezivanja s internetom na danas najuobiajenije naine. Povezivanje s internetom putem usmjerivaa (rutera) sa stalnom vezom s internetom Danas se najee spajamo uz pomo irokopojasnog pristupa internetu (najee putem DSL ili A-DSL tehnologije). Ako raunalo spajamo na 240 / 241 usmjeriva (ruter, router) koji je namjeten tako da je neprekidno povezan s str. internetom, bit e dovoljno spojiti kablom mrenu karticu raunala s usmjeMrea i rivaem. Windows 7 automatski detektirat e prisutnost veze s internetom. internet Samo namjetanje usmjerivaa ovisi o njegovom modelu i postavkama davatelja internet usluga (ISP, Internet service provider). U takvim sluajevima

potrebno je konzultirati upute proizvoaa usmjerivaa i postavke dobivene od ISP-a. Ako korisnik ima ugovor s davateljem internet usluga, esto e dobiti usmjeriva s ve namjetenim postavkama. Podrava li usmjeriva beian prijenos podataka (wireless), a nae raunalo posjeduje mrenu karticu (adapter) za beino spajanje na mreu (wireless network adapter), moi emo se spojiti na mreu i bez potrebe fizikog spajanja kablom. Povezivanje s internetom koritenjem korisnikog imena i lozinke U sluaju da se na internet elimo povezati preko kabelskog ili (A-)DSL modema ili usmjerivaa koji je podeen da radi kao premosnica (tzv. brigde mod), otvorit emo Centar za mree i zajedniko koritenje i kliknuti na Postavljanje nove veze ili mree (Set up a new connection or network).

Slika 359. Mogunosti povezivanja - odabir postavljanja irokopojasne veze s internetom

Odaberemo Povezivanje s internetom (Connect to the Internet). Ovisno o dostupnom hardveru, dobit emo mogunosti povezivanja s internetom. U naem sluaju to izgleda kao na sljedeoj slici.

Slika 360. Naini povezivanja

PRO-MIL

Ako odaberemo irokopojasni prijenos (PPPoE) (Broadband (PPPoE)), sustav e zatraiti pristupne podatke koje smo dobili od davatelja internetskih usluga.

Slika 361. Spajanje putem korisnikog imena i lozinke

Ovdje moemo omoguiti koritenje iste veze i drugim korisnicima raunala tako da oznaimo kvaicom mjesto Dopusti koritenje ove veze i drugima. Kad smo spremni, kliknemo na gumb Povei se (Connect). Ako smo dobro upisali traene podatke, trebali bismo biti povezani s internetom to se moe provjeriti u podruju obavijesti na programskoj traci.

Slika 362. Veza s internetom

Ako odaberemo Beino (Wireless) povezivanje, zapoet e proces beinog spajanja na mreu koji se sastoji od pretraivanja dostupnih mrea i izbora mree s popisa dostupnih mrea.

242 / 243 str.

Mrea i internet
Slika 363. Dostupne beine mree

Beine mree trebale bi uvijek biti zatiene. Na taj nain titimo mreu od neeljenih upada, razliitih zloporaba i vlastite sigurnosti. Ako je mrea nezatiena, mogue je presretanje podataka i pristup osobnim podatcima ako je omogueno dijeljenje datoteka i mapa. Beine mree koje nisu zatiene nekim od sustava ifriranja podataka (enkripcija), na popisu dostupnih beinih mrea oznaene su ikonom usklinika (vidi prethodnu sliku).

Slika 364. Traenje sigurnosnog kljua za pristup beinoj mrei

Kod beinih mrea treba imati na umu da kvaliteta prijenosa podataka uvelike ovisi o prijemu signala. to je signal bolji i to su smetnje manje, to e rad na beinoj mrei biti ugodniji. Ako promotrite sliku s popisom dostupnih beinih mrea, vidjet ete da uz mreu ZyXEL dolazi ikona sa 5 stupaca koji predstavljaju jakost i kvalitetu signala. Mrea ZyXEL ima 4 stupca zelena od 5 moguih to predstavlja vrlo dobar signal i jami ugodno koritenje mogunosti takve mree. S druge strane, mrea SaleDOMA ima oznaku 3/5 i uz to usklinik to znai da je signal dobar (prihvatljiv), ali da je veza nezatiena. Koritenje mree mogue je i s niim vrijednostima kvalitete i jaine signala (2/5 pa ak i 1/5), ali rad u takvim uvjetima moe biti neugodan pucanje i ponovno spajanje, sporost i sl. Runo spajanje na beinu mreu Da bi se mrea to bolje zatitila, esto se pristupnim tokama (Connection points) onemoguava emitiranje informacija o mrei. To emitiranje zapravo je dozvola ureajima u okolini mree da u postupku pretraivanja detektiraju prisutnost beine mree. Ako zlonamjernik ne moe detektirati mreu, teko ju moe zlorabiti. U takvim sluajevima nee biti mogue spojiti se na mreu na ranije opisan nain. Otvorimo Centar za mree i zajedniko koritenje i kliknemo na Runo povezivanje s beinom mreom (Manually connect to a wireless network).

Slika 365. Runo povezivanje na beinu mreu

PRO-MIL

Otvara se prozor u kojem moramo runo unijeti sve podatke o mrei. Ti se podatci odnose na: naziv mree vrstu zatite vrstu ifriranja i sigurnosni klju.

Slika 366. Unoenje podataka o beinoj mrei

Da bismo se uspjeno spojili na takvu beinu mreu, moramo znati sve ove podatke. Kad smo gotovi kliknemo na Dalje (Next). Otvorit e se Upraljanje beinim mreama koje koriste (Wireless Network Connection).

244 / 245 str.

Mrea i internet
Slika 367. Upravljanje beinim mreama

Ovdje imamo pregled svih spremljenih beinih mrea gdje moemo vrlo lako ureivati njihove postavke ako doe do kakvih izmjena. Ovdje se vrlo lako moemo prebacivati s jedne mree na drugu i sl. Stvaranje beine ad hoc (raunalo-raunalo) mree Ponekad se nalazimo u situaciji da elimo povezati dva raunala radi prijenosa podataka meu njima. Najjednostavniji nain (pod uvjetom da oba ureaja zadovoljavaju hardverske predispozicije) je putem ad hoc ili beine mree po potrebi.

Slika 368. Stvaranje ad hoc beine mree

Kliknemo na Centar za mree i zajedniko koritenje i kliknemo na Postavljanje ad hoc veze (Set up ad Hoc Connection). Dajemo naziv novostvorene mree i dodamo zatitu po izboru. Klikom na Dalje (Next) stvaramo mreu. Drugo raunalo detektirat e mreu i unoenjem lozinke (kljua), ako smo ga zadali, zavrit e proces povezivanja na novostvorenu mreu.

Slika 369. Postavljanje ad hoc mree

PRO-MIL

Povezivanje s internetom uz pomo klasinog modema i obine telefonske linije Nekad dominantan nain povezivanja s internetom danas se sve vie naputa. Ipak, mnogi prijenosnici jo uvijek ostaju opremljeni ovakvim modemima, a kuanstva u kojima nije dostupan irokopojasni internet esto nemaju drugu alternativu. Prijenos podataka na ovaj nain mukotrpan je i nadasve spor. Suvremene internetske stranice krcate su razliitim interaktivnim multimedijskim sadrajima koji zahtijevaju dobru propusnost podataka to klasini modemi nisu u stanju ispuniti. Zbog toga modem moe ostati u primjeni za provjeru e-pote, mrenih novina i drugih internetskih servisa koji ne zahtijevaju veliku propusnost podataka. Da bismo postavili modemsku vezu, otvorimo Centar za mree i zajedniko koritenje i kliknemo na Postavljanje modemske veze (Set up a dial-up connection).

Slika 370. Unoenje podataka za uspostavu modemske veze

Otvara se prozor u kojem moramo runo unijeti sve podatke o mrei (koje dobivamo od ISP-a). Ti se podatci odnose na: telefonski broj korisniko ime i lozinku.

Nakon to zadamo ime novostvorenoj vezi, i modemska veza bit e dostupna na popisu veza.
246 / 247 str.
Slika 371. Unoenje postavki modemske veze

Mrea i internet

Dijeljenje datoteka i mapa, Osnovna grupa (Homegroup)

Koritenjem osnovne grupe olakava se zajedniko koritenje datoteka (prvenstveno slika, glazbe, video zapisa, dokumenata) i pisaa unutar kune mree. Da bi raunala mogla sudjelovati u Osnovnoj grupi, sva moraju imati instaliran Windows 7. Osnovna grupa i njeno namjetanje dostupno je iskljuivo u kunim mreama. Naime, sigurnosne postavke kune mree dovoljno su nisko postavljene kako bi zajedniko koritenje datoteka i pisaa bilo dozvoljeno na ovaj vrlo jednostavan nain. Odmah nakon instalacije Windowsa 7 stvara se Osnovna grupa, no moemo se prikljuiti nekoj ve postojeoj. Postavke Osnovne grupe najlake e nam biti dostupne ako otvorimo Upravljaku plou > Mree i Internet > Osnovna grupa.

Slika 372. Postavke postojee osnovne grupe

Stvaranje osnovne grupe Ako osnovna grupa jo nije stvorena, a koristimo profil kune mree, prilikom otvaranja dijela Upravljake ploe o osnovnim grupama doekat e nas stranica u kojoj moemo stvoriti novu osnovnu grupu. Kliknemo na gumb Stvaranje osnovne grupe (Create Homegroup).

PRO-MIL

Slika 373. Stvaranje osnovne grupe

U iduem koraku odreujemo koje vrste datoteka stavljamo na zajedniko koritenje te hoemo li dozvoliti zajedniko koritenje pisaa.

Slika 374. Predmeti zajednikog koritenja

Nakon to smo odredili predmete zajednikog koritenja dobivamo lozinku za nau osnovnu grupu. Lozinku emo moi u svakom trenutku promijeniti, a bit e nam potrebna prilikom dodavanja raunala iz kune mree u osnovnu grupu. Dodavanje vrimo klikom na hipervezu Pridrui se sad (Join now)
248 / 249 str.

Mrea i internet

Slika 375. Lozinka osnovne grupe

Uz pomo osnovne grupe sada je u kunoj mrei omogueno dijeljene zadanih stavki. Dijeljenje diskova, datoteka i mapa bez koritenja osnovne grupe Osnovna grupa najjednostavniji je nain dijeljenja stavki meu korisnicima, ali ima nekoliko ogranienja svaki korisnik koji eli koristiti mogunosti osnovne grupe mora koristiti Windows 7 (to esto nije sluaj, npr. prilikom povezivanja Pocket PC rauna i PC raunala) i dijeljenje stavki omogueno je samo unutar kune mree. Kako odabrati stavke kojima e biti doputeno dijeljenje s drugim korisnicima mree. Ako se radi o pogonu ili mapi, otvorimo mapu Raunalo (Computer), odaberemo pogon ili mapu i oznaimo ga lijevom tipkom mia. Kliknemo desnom tipkom na oznaenom dijelu i iz skonoh izbornika odaberemo Svojstva (Properties).

Slika 376. Odabir mape

Zatim kliknemo na karticu Zajedniko koritenje (Sharing).

PRO-MIL

Kliknemo li na gumb Zajedniko koritenje (Share...), moi emo odabrati korisnike koji imaju stvorene korisnike raune na raunalu i odabrati one s kojima elimo dijeliti datoteke.

Slika 377. Kartica zajedniko koritenje i mogunosti zajednikog koritenja

Kliknemo li na Dodatno zajedniko koritenje (Advanced Sharing), moi emo oznaiti mapu za zajedniko koritenje unutar mree, dodati dijeljene mape ili pogona razliit od stvarno zadanog, ograniiti broj istodobnih korisnika i odrediti dozvole koje e imati drugi korisnici. Te dozvole odnose se na punu kontrolu datoteka i mapa, njihovu promjenu i itanje (pristup).

Slika 378. Dodatno zajedniko koritenje

250 / 251 str.

Mrea i internet

Internetske mogunosti (Internet options)

Internet mogunosti mahom se odnose na podeavanje Microsoftovog internet preglednika - Internet Explorera. U sluaju da koristite neki drugi internet preglednik, njegove mogunosti podeavanja bit e dostupne unutar samog preglednika. Da bismo otvorili podeavanje internet mogunosti, otvorimo Upravljaku pou -> Mrea i internet -> Postavke interneta. Podeavanje se vri putem 7 kartica. Kartica Openito (General) - mogue je odrediti jednu ili vie poetnih stranica (Home page, Home pages), odrediti postavke povijesti pregledavanja web stranica (Browsing history), odnosno izbrisati je, promijeniti zadane postavke web pretraivanja (Search) - dodati web trailice, promijeniti nain na koji se web stranice prikazuju u karticama (Tab, Tabs) Internet Explorera. Uz sve to, mogue je podesiti mogunosti izgleda i prikaza stranica (Appearance) - boje (Colors), jezike (Languages), fontove (Fonts) i mogunosti pristupanosti (Accessibility).

Slika 379. Kartica Openito

Kartica Sigurnost (Security) - omoguuje odabir razine sigurnosne zatite za zone Interneta, Lokalnog intraneta (Local intranet) - lokalne mree koja funkcionira na istim protokolima kao i internet, pouzdanih mjesta (Trusted sites) - web mjesta za koja vjerujemo da ne mogu natetiti naem raunalu i ogranienih mjesta (Restricted sites) - web mjesta za koja vjerujemo da mogu natetiti naem raunalu. Zone Pouzdana mjesta (Trusted sites) i Ograniena mjesta (Restricted sites) sami odreujuemo tako da dodajemo web mjesta na njihove liste. Definirane razine zatite su visoka zatita (High) - prikladna je za web mjesta koja bi mogla sadravati opasan sadraj, osigurava najveu moguu razinu zatite i onemoguuje neke napredne mogunosti preglednika koje bi mogle biti zlorabljene srednja do visoka (Medium-high) - prikladna je za veinu web mjesta, postavlja upit prije preuzimanja sadraja koji bi mogao biti opasan ili zlorabljen

Slika 380. Kartica Sigurnost

PRO-MIL

srednja (Medium) - postavlja upit prije preuzimanja sadraja koji bi mogao biti opasan ili zlorabljen) srednja do niska (Medium-low) - prikladna za web mjesta na lokalnoj mrei (intranet), vena sadraja pokretat e se bez postavljanja upita niska (Low) - minimalna razina uvanja i upozoravanja, veina sadraja preuzimat e se bez upita, sav aktivan sadraj pokrenut e se bez dodatnih upita)

Radi se o sigurnosnim profilima koje je mogue prilagoditi naim potrebama klikom na gumb Prilagoena razina... (Custom level...). Minimalna razina zatite za zonu Internet je Srednja (Medium). Kartica Privatnost (Privacy) - omoguuje odreivanje razine zatite privatnosti u zoni internet (posjeivanje stranica, navike na mrei, osobni podatci). Naime, mnoga web mjesta prilikom komunikacije s internet preglednikom generiraju male tekstualne datoteke koje se nazivaju kolaii (Cookies). Uz pomo tih datoteka, razliita web mjesta mogu prepoznati navike korisnika, prilagoditi izgled stranice, pripremiti ciljane reklame i sl. Na ovoj kartici moemo podesiti razine zatite internetske zone na blokiraj sve kolaie (Block All Cookies) - blokira sve kolaie i web mjesta ne mogu itati kolaie ve spremljene na raunalu; mnoga web mjesta nee raditi kako je zamiljeno ako sustav ne prihvaa kolaie visoka (High) srednje visoka (Medium-High) srednje (Medium) niska (Low) prihvati sve kolaie (Accept All Cookies)

Slika 381. Kartica Privatnost

Na ovoj kartici moemo definirati i razliita pravila za odreena web mjesta klikom na gumb Mjesta (Sites). Na ovoj kartici dostupne su i mogunosti namjetanja blokade skonih prozora. Naime, mnoge stranice koriste skone prozore koji najee prikazuju reklame. Takvi prozori smetaju pri radu, a Internet Explorer ima mogunost njihovog blokiranja. Pa ipak, kod nekih stranica skoni prozori predstavljaju njihovu 252 / 253 funkcionalnost pa bi blokiranje skonih prostora bitno naruavalo ju. Zato str. moemo podesiti mogunosti blokatora skonih prozora (Pop-up Blocker) Mrea i dodavanjem sigurnih mjesta i namjetanjem razine blokiranja (visoka, sredinternet nja i niska).

InPrivate naziv je mognosti tzv. anonimnog surfanja unutar Internet Explorera. Uz koritenje ovih mogunosti, Internet Explorer nee biljeiti nikakve podatke na raunalu kao to su kolaii, povijest surfanja i sl. o surfanju korisnika (InPrivate browsing), odnosno sprijeit e dijeljenje sadraja meu treim stranama na nekom web mjestu (InPrivate filtering). Na ovoj kartici moemo dozvoliti prikupljanje podataka za potrebe filtriranja InPrivate i onemoguavanje alatne trake i proirenja kada se pokrene pregledavanje weba InPrivate. Kartica Sadraj (Content) - omoguuje kontrolu sadraja s razliitih web mjesta. Ovdje je mogue ukljuiti roditeljski nadzor korisnikog rauna (klikom na gumb Roditeljski nadzor (Parrent Control) otvara se namjetanje korisnikih profila). Nadalje, mogue je ukljuiti Savjetnika za sadraj (Content Advisor) klikom na gumb s istim nazivom. Korisnici koji ga ukljue mogu podeavati ocjenjivanje sadraja golotinje, koritenog jezika, nasilja, diskriminacije i sl. i na taj nain izvriti svojevrsno filtriranje sadraja weba. Ostale mogunosti ove kartice odnose se na certifikate (Certificates), samodovretak (AutoComplete) i saetke sadraja i web odsjeaka (Feeds and Web Slices).

Slika 382. Kartica Sadraj

Veze (Connections) - omogueno je manipuliranje modemskim vezama i virtualnim privatnim mereama (Virtual Private Network, VPN). Ako se spajamo na internet putem lokalne mree (preko usmjerivaa neprekidno spojenog na internet ili drugog raunala neprekidno spojenog na internet), ovu karticu moemo slobodno zaobii. Na ovoj kartici moemo pokrenuti arobnjaka za postavljanje veze s internetom, dodavati (Add..., Add VPN...), uklanjati (Remove) i namjetati postojee modemske veze i VPN mree (Settings) klikom na odgovarajui gumb.

Slika 383. Kartica Veze

PRO-MIL

Programi (Programs) - kartica u kojoj moemo Internet Explorer postaviti kao zadani web preglednik (Make default) i upravljati njegovim dodatcima (Manage add-ons), npr. razliitim alatnim trakama i proirenjima, web trailicama, ubrzivaima i sl., odabrati HTML editor i druge programe (npr. izbor e-mail klijenta).

Slika 384. Kartica Programi

Dodatno (Advanced) - na ovoj kartici moemo detaljno podesiti sve najvanije postavke Internet Explorera. Mogunosti podeavanja tiu se ispisa web stranica (Printing), prikaza sadraja (posebno teksta) internacionalnih stranica (International), multimedije (Multimedia), pregledavanja stranica (Browsing), pretraivanja iz adresne trake (Search from the Address bar), pristupanosti (Accessibility) i sigurnosti (Security). Ako nismo zadovoljni funkcionalnou Intenret Explorera nakon izmjenjenih dodatnih postavki, klikom na gumb Vrati dodatne postavke (Restore Advanced settings) te e se postavke vratiti na polazne vrijednosti. Ako je preglednik nestabilan, moemo pokuati vratiti sve uinjene izmjene (dakle i one dodatne i one s bilo koje druge kartice) na polazne vrijednosti klikom na gumb Vrati izvorno... (Reset...)

254 / 255 str.

Mrea i internet
Slika 385. Kartica Dodatno

Olakani pristup (Ease of Access)

Windows 7 sadri mogunosti koje e olakati koritenje raunala osobama s tjelesnim potekoama ili problemima. Prije svega to se odnosi na vid, spretnost koritenja ruku, sluh, govor, pamenje i itanje. Dakako, koritenje alata koje sadri Windows 7 ne iskljuuje koritenje specijaliziranih alata ove namjene koje razvijaju trei proizvoai za izvoenje na PC raunalima zasnovanim na Windows operacijskim sustavima. Suelje moemo prilagoditi takvim potrebama u dijelu Upravljake ploe Olakani pristup (Ease of Access). Ova kategorija Upravljake ploe sadri stavke: Centar za olakani pristup (Ease of Access Center) Speech Recognition (Prepoznavanje govora - nije dostupno za hrvatski jezik)

Centar za olakani pristup (Ease of Access Center)

Centar za olakani pristup polazno je mjesto za prilagodbu Windows 7 operacijskog sustava osobama sa specifinim potrebama.

Slika 386. Centar za olakani pristup

PRO-MIL

Olakani pristup podrazumijeva koritenje jednog ili vie pomonih alata koji e korisniku olakati upotrebu raunala. Tu se prije svega misli na povealo, zaslonsku tipkovnicu, koritenje pripovjedaa i postavljanje jakog kontrasta.

Slika 387. Ista radna povrina u Aero temi i temi visokog kontrasta

Nadalje, korisnik moe vrlo detaljno prilagoavati: Koritenje raunala bez prikaza (Use the computer without a display) - dakle koritenje raunala za slijepe osobe uz mogunost itanje teksta na glas i zvunog opisa Olakavanje gledanja u raunalo (Make the computer easier to see) - pomo osobama sa slabijim vidom s mogunostima odabira teme jakog kontrasta, itanja teksta i zvunog opisa, uveanja prikaza na zaslonu uz koritenje alata povealo i prilagodbu razliitih grafikih i zvunih efekata Koritenje raunala bez mia i tipkovnice (Use the computer without a mouse or keyboard) - pomo u vidu koritenja alata zaslonske tipkovnice str. 256 / 257 i funkcije prepoznavanja govora. Olakani Olakajte koritenje mia (Make the mouse easier to use) - korisnik pristup moe odabrati mnogo prilagoenih tema pokazivaa (veliina, boja, inverzna boja), upravljanje pokazivaem uz pomo tipkovnice (numeriki

dio tipkovnice slui za pokretanje pokazivaa u svim smjerovima) i jednostavnije upravljanje prozorima Olakajte koritenje tipkovnice (Make the keyboard easier to use) - korisnik koristi mogunosti kao to su ljepljive tipke (Sticky keys) - kombinacije tipki koje podrazumjevaju dranje vie tipki u isto vrijeme korisnik moe pritiskati jednu po jednu; filtarske tipke - u sluajevima kad se vie puta pritisne ista tipka ili se ona pritisne u vrlo kratkim vremenskim razdobljima, sustav takve pritiske tipki doivljava kao da je tipka pritisnuta samo jedanput i sl. Koritenje teksta ili vizualnih alternativa za zvukove (Use text or visual alternatives for sound) - Windows 7 esto koristi zvuna upozorenja, koritenjem ove mogunosti, na zaslonu e se pojaviti grafiko upozorenje (npr. bljeskanje prozora ili radne povrine). Lake se koncentrirajte na zadatke (Make it easier to focus on tasks) - nudi mogunosti pomoi kod itanja, unosa teksta, prilagodbe vremenskih ogranienja i svjetlucave signale.

Slika 388. Primjer mogunosti prilagodbe kako bi se olakalo gledanje u (zaslon) raunalo

PRO-MIL

Najlaki nain prilagodbe je putem arobnjaka za nabavku preporuka Olakanog pristupa kojeg moemo pokrenuti klikom na hipervezu s naslovne strane Centra za olakani pristup (vidi sliku 386.). arobnjak nas vodi kroz pet pitanja koja se tiu korisnikovih sposobnosti, odnosno odsustva istih, a odnose se na vid, spretnost, sluh, govor i sposobnost zakljuivanja. Nakon to se odgovori na sva pitanja, sustav e dati prepoune postavke olakanog pristupa. Ve prilikom samog prijedloga postavki, mogue ih je dodatno podesiti, a to se moe u svakom trenutku uiniti koristei pojedine mogunosti Centra (vidi sliku Centra).

Slika 389. Pet koraka arobnjaka za nabavku preporuka Olakanog pristupa

258 / 259 str.

Olakani pristup

Pomagala

Bojanje WordPad Alat za izrezivanje Blok za pisanje Kalkulator Ljepljive biljeke Ploa za unos matematikih izraza Snima zvuka

Bojanje
Program Bojanje (Paint) omoguuje izradu vlastitih crtea i jednostavnih slika, a nalazi se u mapi Pomagala (Accessories). Sljedea slika prikazuje program Bojanje (Paint).

Slika 390. Prozor programa Bojanje

Radna povrina programa Bojanje izgleda poput praznog platna koje trebamo oslikati koristei se alatima i bojama na Vrpci (Ribbon). Osim alata i boja, Vrpca sadri Meuspremnik (Clipboard) s naredbama za premjetanje i kopiranje crtea te gumb za odabir dijelova crtea. Crte stvaramo koristei prostorune alate ili crtamo gotove oblike koje biramo u grupi Oblici (Shapes).

Rad s bojama
Kao to slikar najprije umoi kist u boju i mi trebamo izabrati boju kojom emo crtati. U programu Bojanje moemo slikati s prednjom (Boja 1- Color 1) i pozadinskom bojom (Boja 2 Color 2). Kada alat za crtanje vuemo lijevom tipkom mia, koristimo boju 1, a desnom tipkom mia boju 2. Boju biramo tako da prvo kliknemo na gumb boje koju elimo izabrati, npr. Boja1, a zatim na eljenu boju na paleti. elimo li posebnu nijansu boje, kliknemo na gumb Ureivanje boja (Edit colors) te u dijalokom okviru odredimo eljenu nijansu. Kliknemo na boju u paleti ili unutar spektra boja, a zatim pomou strelice s desne strane spektra podesimo eljenu nijansu. U okviru Boja|Puna (Color|Solid) vidimo

PRO-MIL

kako izgleda podeena nijansa boje, a u poljima s desne strane vidimo koje vrijednosti u rasponu od 0 do 255 crvene (Red), zelene (Green) i plave (Blue) boje sadri izabrana nijansa - program Bojanje koristi RGB sustav boja. Za primjenu izrabrane boje kliknemo na U redu (OK).

Slika 391. Ureivanje boje

Alati i oblici
Za stvaranje crtea koristimo olovku, kanticu s bojom, kistove i alat za tekst. Uz alate koristimo i gotove oblike: pravokutnike, elipse, zvjezdice... Olovka Najprije izaberemo boju kojom elimo crtati i kliknemo na gumb Olovka (Pencil). Pokaziva mia promijeni oblik u olovku. Pritisnemo tipku mia i vuemo mi kako bismo nacrtali ono to elimo. Boju olovke moemo naknadno mijenjati.

Slika 392. Crtanje olovkom

262 / 263 str.

Bojanje

Ispuna bojom Ispunu bojom koristimo za bojanje nacrtanih oblika. Po odabiru alata pokaziva mia promijeni oblik u kanticu iz koje se izlijeva boja. Da bismo neto pobojali izabranom bojom, potrebano je paljivo postaviti vrh mlaza boje iz kantice na povrinu koju elimo pobojati i kliknuti lijevom tipkom mia (ne vui mi kao kod crtanja). Boja iz kantice razlije se po povrini koju dotie vrh mlaza boje. Ako boja izae izvan nacrtanog oblika, tada crta kojom je crtan oblik nije potpuno zatvorena te se boja razlila okolo. Ako kliknemo na radnu povrinu programa Bojanje (list papira), cijela podloga ispunit e se izabranom bojom (bojom 1 ili bojom 2).

Slika 393. Bojanje kanticom s bojom

Za uklanjanje boje kojom smo ispunili nacrtani oblik, kliknemo na gumb Poniti (Undo) na alatnoj traci za brzi pristup. Boju ispune moemo promijeniti odabirom druge boje ili je zamijeniti bojom pozadine (bojom 2) tako da na nacrtani oblik kliknemo desnom tipkom mia (boja 2 mora prethodno biti odabrana). Kist Kistom moemo prostoruno crtati ravne i zakrivljene crte te zranim kistom rasprivati boju. Klikom na strelicu ispod gumba Kistovi (Brushes) otvaramo dostupne oblike kistova. Kliknemo na kist kojim elimo slikati, izaberemo boju te pomou gumba Veliina (Size) biramo debljinu crte koju emo kistom crtati.
Slika 394. Vrste kistova i mogue veliine zranog kista

Lijevom tipkom mia crtamo bojom 1, a desnom tipkom mia bojom 2.

Slika 395. Crtanje kistom za uljane boje i zranim kistom

PRO-MIL

Crtanje razliitih oblika U grupi Oblici (Shapes) nalaze se razliiti oblici koje moemo nacrtati, od obine i zakrivljene crte, ovala, pravokutnika, mnogokuta, strelica, zvjezdica, oblaia, srca i znaka munje.

Slika 396. Oblici za crtanje

Gotovi oblik crtamo na sljedei nain: 1. izaberemo oblik koji elimo nacrtati 2. izaberemo boju 3. odredimo veliinu (debljinu) crte kojom elimo nacrtati izabrani oblik 4. pritisnutom tipkom mia vuemo po podlozi dok ne dostignemo eljenu veliinu izabranog oblika. Zatim otpustimo tipku mia. Ako hoemo nacrtati proporcionalne gotove oblike (krug ili kvadrat), tijekom povlaenja mia drimo pritisnutu tipku Shift. Ako povlaimo mi lijevom tipkom mia, crtamo bojom 1, a desnom tipkom mia crtamo bojom 2. Mi moemo povlaiti u bilo kojem smjeru, gore, dolje,lijevo, desno ili dijagonalno.

Slika 397. Crtanje elipse

Za crtanje pravilnog oblika, npr. kruga, izaberemo oblik Oval, drimo pritisnutu tipku Shift, a miem crtamo krug do eljene veliine. Otpustimo tipku mia, a zatim tipku Shift. Na isti nain moemo pomou pravokutnika nacrtati kvadrat. Kada nacrtamo izabrani oblik i otpustimo tipku mia, oblik je oznaen - omeuje ga pravokutnik s isprekidanom crtom. Dok god je oblik oznaen, moemo ga ispuniti bojom ili mu mijenjati debljinu obrisa (crte kojom je omeen). 264 / 265 str. Ispuna bojom - kliknemo na gumb Ispuna (Fill) i otvorimo izbornik sa stilovima ispune. Kako oznaavamo stilove ispune, na oznaenom obliku Bojanje vidimo kako pojedini stil ispune izgleda. Kliknemo na stil ispune koji elimo primijeniti. Odabirom stila ispune nacrtani oblik ispuni se bojom pozadine,

odnosno bojom 2. Ako je oblik nacrtan pozadinskom bojom - bojom 2, odabirom stila ispune ispuni se bojom 1. Da bismo uklonili ispunu, kliknemo na gumb Ispuna (Fill) -> Bez ispune (No fill). Obris ili linija obruba - nacrtani oblici imaju obrub ili obris koji moe izgledati razliito. Stil obrisa biramo klikom na gumb Obris (Outline), a zatim na stil obrisa. elimo li ukloniti crtu obruba, kliknemo na Bez obrisa (No outline). Obrisu moemo mijenjati debljinu crte klikom na gumb Veliina (Size) pa na debljinu crte koju elimo.

Slika 398. Biranje stila ispune i uklanjanje obrisa elipse

Ispunu bojom i obris lika koji elimo nacrtati moemo izabrati prije nego to zaponemo s crtanjem. U tom sluaju ako crtamo oblik lijevom tipkom mia, oblik e imati obrub boje 1, a ispunu boje 2. Ako crtamo desnom tipkom mia, oblik e imati obrub boje 2, a ispunu boje 1. Crta Ravnu crtu crtamo tako da izaberemo oblik ravne crte i pritisnemo lijevu tipku mia na mjestu gdje elimo zapoeti s crtom. Pritisnutom tipkom mia vuemo u eljenom smjeru, a zatim otpustimo tipku mia. Nacrtana crta je po otputanju tipke mia oznaena - na krajevima crte vide se maleni kruii. Oznaenoj crti moemo promijeniti boju odabirom druge boje s palate boja i debljinu crte pomou gumba Veliina (Size). Zakrivljenu crtu crtamo tako da odaberemo oblik zakrivljene crte i nacrtamo crtu eljene duine. Na mjestu gdje elimo napraviti krivulju pritisnutom tipkom mia vuemo u smjeru u kojem radimo luk. Pokaziva mia ima oblik . Kada napravimo dovoljno velik luk, kliknemo tipkom mia. Krivulja moe imati jedan ili dva luka. Nakon to napravimo prvi luk (klik A), pritisnutom tipkom mia vuemo krivulju u smjeru drugog luka. Kada drugi luk dostigne eljenu veliinu, kliknemo miem (klik B). Oko nacrtane krivulje nalazi se pravokutnik s isprekidanom crtom - krivulja je oznaena. Oznaenoj krivulji moemo promijeniti boju ili debljinu crte.

PRO-MIL

 Crtanje mnogokuta

Slika 399. Crtanje krivulje

Mnogokut crtamo tako da povlaimo pokaziva mia crtajui ravne crte. Na mjestu gdje elimo napraviti kut, kliknemo, a zatim povuemo crtu u sljedeem smjeru. Kod mnogokuta moramo spojiti poetnu i zavrnu toku.

Slika 400. Crtanje mnogokuta

Tekst Alat za tekst omoguuje unos teksta na slike i crtee. Kliknemo na alat Tekst (Text) i razvuemo pravokutni okvir za unos teksta. Istog trena postaju dostupni alati za tekst - u prozoru programa Bojanje otvara se kartica Tekst (Text). U okvir upiemo tekst koji elimo, a zatim ga moemo urediti. Koristei naredbe na kartici Tekst (Text) mijenjamo vrstu i veliinu fonta (pisma) te boju fonta tako da oznaimo tekst u okviru za tekst, a zatim izaberemo naredbu. Tekst moemo naglasiti podebljanjem, kurzivom (ukoavanjem), podcrtavanjem i precrtavanjem. Okvir za tekst moe biti proziran i neproziran kao to je u primjeru na slici.

266 / 267 str.

Bojanje
Slika 401. Unos teksta na sliku

Brisalo Pomou alata Brisalo (Eraser) briemo dijelove slike. Kliknemo na alat te pokazivaem mia prelazimo preko onog to elimo izbrisati kao to brisalom (gumicom) briemo na papiru. Pomou gumba Veliina (Size) odreujemo veliinu brisala. Dio slike moemo izbrisati i tako da oznaimo dio za brisanje i pritisnemo tipku Delete. Bira boje Bira boje (Color picker) koristimo ako elimo boju oblika koji crtamo potpuno uskladiti s bojom drugih objekata na slici, a naroito elimo li nijansu boje koja je prethodno ureena. Odabirom alata Bira boje pokaziva mia poprima oblik kapaljke. Lijevom tipkom mia kliknemo na onu boju koju elimo postaviti kao boju 1, a desnom tipkom mia za odabir boje 2. Povealo Pomou poveala moemo poveati ili umanjiti prikaz dijela slike. Po odabiru alata Povealo (Magnifier), pokaziva mia poprimi oblik poveala na pravokutnom okviru. Klik lijevom tipkom mia poveava prikaz slike, a klik desnom tipkom mia smanjuje prikaz slike u prozoru programa. Postotak poveanja/smanjenja prikaza slike vidimo na statusnoj traci u polju Zumiranje (Zoom). Pomou gumbi za zumiranje u donjem desnom dijelu prozora moemo poveati/ smanjiti prikaz slike u prozoru programa kao i na kartici Prikaz (View). Kada poveamo prikaz slike, u prozoru programa pojave se klizai koje moemo koristiti za okomito i vodoravno pomicanje po slici.

PRO-MIL

Rad sa slikom
Na slici koju smo napravili moemo raditi razne zahvate. Dijelove slike moemo premjetati, kopirati, rotirati, zrcaliti (prikazati kao u ogledalu), mijenjati veliinu slike te sliku spremiti i ispisati. Odabir slike i dijelova slike Kada elimo kopirati ili premjestiti dio slike, rotirati ga ili izbrisati, moramo prije koritenja naredbe taj dio slike oznaiti (odabrati). Dijelove slike moemo oznaavati pravokutnim i prostorunim odabirom. Prvo izaberemo nain odabira klikom na strelicu ispod gumba Odabir (Select), a zatim na eljeni odabir (pravokutni (Rectangular selection), prostoruni (Free-form selection ) ili odaberi sve (Select all)). Pravokutnim odabirom napravimo pravokutnik na dijelu slike na koji elimo primijeniti neku naredbu. Prostorunim odabirom pokazivaem mia ocrtamo ono to elimo oznaiti.

Slika 402. Prostoruni odabir

Da bismo ponitili odabir, kliknemo bilo gdje izvan oznaenog dijela slike. Za oznaavanje cijele slike kliknemo na strelicu ispod Odaberi (Select) -> Odberi sve (Select all). Odabir cijele slike ponitimo pritiskom na tipku Escape (Esc). Promjena veliine Klikom na gumb Promjena veliine (Resize) otvara se prozor u kojem moemo proporcionalno poveati (ili smanjiti) cijelu sliku ili je nakositi pod stupnjem koji mi odredimo.

268 / 269 str.

Bojanje
Slika 403. Promjena veliine slike i ukoavanje slike

Rotiranje Dio slike ili cijelu sliku moemo rotirati pod 90o ili 180o, ili je okomito ili vodoravno zrcaliti. Ako oznaimo dio slike, izabrana naredba primijenit e se na oznaeni dio. U protivnom, rotiranje ili zrcaljenje primijenit e se na cijelu sliku.

Slika 404. Zrcaljenje dijela slike

Premjetanje i kopiranje dijelova slike Dio slike moemo premjetati i kopirati unutar iste slike ili u drugu sliku. Isto tako cijelu sliku moemo kopirati u drugu sliku. Za premjetanje koristimo naredbe Izrei (Cut) i Zalijepi (Paste), a za kopiranje naredbe Kopiraj (Copy) i Zalijepi (Paste) na isti nain kao to ih koristimo i u ostalim programima Windowsa. Kartica Prikaz Kartica Prikaz (View) sadri poveala za poveanje i smanjenje prikaza slike u prozoru programa. U grupi Pokai ili sakrij (Show or hide) moemo ukljuiti prikaz ravnala (Rulers), crti reetke (Gridlines) i traku stanja (Status bar) u prozoru programa. Sliku moemo prikazati preko cijelog zaslona klikom na gumb Cijeli zaslon (Full screen). U normalan prikaz vraamo se pritiskom na tipku Escape (Esc).

Slika 405. Kartica Prikaz

PRO-MIL

Spremanje i otvaranje slika Spremanje i otvaranje datoteka objanjeno je u poglavlju Datoteke i mape - Kreiranje datoteka. Slike napravljene u programu Bojanje spremamo i otvaramo na isti nain. Ispis slike Sliku ispisujemo klikom na gumb programa Bojanje (Paint) -> Ispis -> Ispis (Print). U dijalokom okviru odredimo to elimo ispisati i broj kopija (primjeraka) ispisa. Prije ispisa poeljno je provjeriti sliku u pretpregledu ispisa kako bismo provjerili je li sve u redu, a pomou naredbe Postavljanje stranice (Page setup) odredimo veliinu papira i margine za ispis slike.

Slika 406. Ispis slike i dijaloki okvir postavljanje stranice

270 / 271 str.

Bojanje

WordPad
Unutar operacijskog sustava Windows 7 u mapi s pomonim programima nalazi se program za obradu teksta WordPad. WordPad omoguuje kreiranje i ureivanje teksta, primjenu oblikovanja i umetanje grafike u tekst te zadovoljava svakodnevne potrebe korisnika za npr. pisanje pisama, referata, lektire i ostalih jednostavnijih tekstova.

Opis prozora i alata

WordPad pokreemo klikom na izbornik Start -> Svi programi (All Programs) -> Pomagala (Accessories) -> WordPad. Otvara se prozor poput ovog na slici.

Slika 407. Prozor programa WordPad

Na vrhu prozora nalazi se naslovna traka. Na njoj se nalazi ime dokumenta (Document) i naziv programa WordPad . Na lijevom kraju su ikona programa WordPad i alatna traka za brzi pristup, a na desnoj strani gumbi za rad s prozorom. Alatna traka za brzi pristup (Quick Access Toolbar) Alatna traka za brzi pristup sadri gumbe za brzo pokretanje naredbi klik na gumb aktivira naredbu. Na traku su inicijalno postavljeni gumbi naredbi Spremi (Save), Poniti (Undo) i Ponovi (Redo). Alatnu traku za brzi pristup prilagodimo tako da dodamo naredbe koje esto koristimo ime ubrzavamo rad, a time i uinkovitost. Klik na strelicu na desnom kraju alatne trake za brzi pristup otvara izbornik s naredbama. Klik na pojedinu naredbu postavlja gumb izabrane naredbe na alatnu traku

PRO-MIL

za brzi pristup, npr. naredbu Novo (New). elimo li otvoriti novi prazni dokument dovoljno je kliknuti na gumb Novo (New) na alatnoj traci za brzi pristup, umjesto da kliknemo najprije na gumb WordPad, a zatim na naredbu Novo (New) 2 klika.

Slika 408. Dodavanje naredbe na alatnu traku za brzi pristup iz padajueg izbornika trake

Na alatnu traku za brzi pristup moemo postaviti bilo koju naredbu tako da desnom tipkom mia kliknemo na gumb naredbe, a zatim na Dodaj na alatnu traku za brzi pristup (Add to Quick Access Toolbar).

Slika 409. Dodavanje naredbe Font s vrpce na alatnu traku za brzi pristup

Koje e se naredbe nalaziti na alatnoj traci za brzi pristup te hoe li traka biti smjetena iznad (above) ili ispod (below) vrpce ovise o elji i navici korisnika koji koristi program. Vrpca (Ribbon) Vrpca se sastoji od gumba WordPad i dvije kartice s naredbama Poetak (Home) i Prikaz (View).

Slika 410. Vrpca (Ribbon) s prikazanom karticom Poetak (Home)

Gumb WordPad (The WordPad Button) Pomou gumba WordPad otvaramo izbornik za rad s datotekama. U ovom izborniku smjetene su naredbe za otvaranje nove (Nova (New)) ili ranije spremljene datoteke (Otvori (Open)), naredbe za spremanje (Spremi (Save) i Spremi kao (Save as)), ispis (Ispis (Print)) i podeavanje izgleda stranice datoteke 272 / 273 str. (Postavljanje stranice (Page setup)) te naredbe za slanje dokumenta elektronikom potom (Poalji putem e-pote (Send in e-mail)) i izlaz iz prograWordPad ma (Izlaz (Exit)).

Slika 411. Gumb WordPad s naredbama

Kartice (Tabs) Kartice sadre naredbe podijeljene u grupe prema srodnosti zadataka koje obavljaju (grupa naredbi za oblikovanje slova, odlomka itd.). Kartica Poetak (Home) (prikazana na slici prozora programa WordPad) sadri naredbe podijeljene u pet grupa. Meuspremnik (Clipboard) naredbe za premjetanje i kopiranje sadraja Font naredbe za oblikovanje sadraja (veliina, vrsta i boja slova, stilovi (podebljano, kurziv, podcrtano i naglaavanje) Odlomak (Paragraph) poravnanje teksta izmeu rubova papira, prored u odlomku, uvlake i stvaranje popisa Umetni (Insert) umetanje datuma, slike i crtea Ureivanje (Editing) traenje, zamjena teksta i oznaavanje teksta. Kartica Prikaz (View) sadri tri grupe naredbi: Zumiraj (Zoom) prilagodba prikaza dokumenta (poveanje, smanjenje) Pokai ili sakrij (Show or hide) za prikaz ili skrivanje dijelova prozora Postavke (Settings) za prelamanje teksta (Word wrap) i odreivanje mjernih jedinica (Measurement units)

Slika 412. Kartica Prikaz (View)

PRO-MIL

Unos teksta i spremanje dokumenta

Radna povrina programa WordPad izgleda poput lista papira na kojem piemo tekst. Datoteka nastala u WordPadu zove se dokument i po zadanim postavkama programa sprema se u mapu Dokumenti (Documents) koja je osobna mapa korisnika prijavljenog na raunalo. Sadraj unosimo na mjestu toke unosa - okomite titrajue crte (esto se naziva kursor). Sa svakim upisanim znakom toka unosa pomie se udesno. Na kraju retka toka unosa automatski prelazi u sljedei redak tako da mi ne moramo o tome brinuti. Kada elimo zapoeti novi odlomak, pritisnemo tipku Enter. Dakle, odlomak je tekst napisan izmeu dva pritiska na tipku Enter, a moe biti samo jedna rije, reenica ili vie reenica. Dva odlomka odvojena su malim razmakom. Kada elimo zapoeti novi redak u istom odlomku, pritisnemo tipke Shift+Enter. Spremanje i otvaranje dokumenata Spremanje i otvaranje dokumenta obraeno je u poglavlju Datoteke i mape - Kreiranje datoteka tako da emo se ovdje samo podsjetiti. Dokument spremamo klikom na gumb naredbe Spremi (Save) na alatnoj traci za brzi pristup ili klikom na gumb WordPad -> Spremi (Save). Otvara se dijaloki okvir u kojem odreujemo mapu u koju elimo spremiti dokument, ime dokumenta i oblik (tip ili vrstu) dokumenta. Svaku sljedeu promjenu u dokumentu spremamo klikom na gumb Spremi. Kada elimo dokument spremiti pod drugim imenom, u drugu mapu ili u drugom obliku koristimo naredbu Spremi kao (Save as) iz izbornika gumba WordPad. WordPad prema zadanim postavkama sprema dokumente u obliku obogaenog teksta (Rich Text Format - RTF), ali daje mogunost spremanja datoteka u obinom tekstom formatu (.txt), u obliku open XML sustava Office - Word dokument (.docx) te kao tekst u obliku Open Document (.odt). Isto tako WordPad moe otvoriti takve vrste datoteke (.txt, .rtf, .docx, .odt). Da bismo zapoeli na izradi novog dokumenta, kliknemo na gumb WordPad -> Novo (New). Radnu povrinu programa prekrije novi list papira te zaponemo s unosom sadraja. Novi dokument dostupan je odmah po otvaranju programa. elimo li otvoriti ranije spremljen dokument, kliknemo na gumb WordPad -> Otvori (Open) te pomou dijalokog okvira potraimo eljeni dokument.

274 / 275 str.

WordPad

Premjetanje i kopiranje teksta

Tekst moemo premjetati i i kopirati unutar istog dokumenta ili izmeu dva dokumenta. Tekst premjetamo tako da: 1. oznaimo tekst koji elimo premjestiti 2. kliknemo na gumb Izrei (Cut) u grupi Meuspremnik (Clipboard) ili pritisnemo tipke Ctrl+X 3. postavimo toku unosa na mjesto na koje emo prethodno izrezan tekst premjestiti 4. kliknemo na gumb Zalijepi (Paste) ili pritisnemo tipke Ctrl+V Tekst moemo premjestiti i tako da ga oznaimo, a zatim ga pritisnutom tipkom mia odvuemo na dugo mjesto.

Slika 413. Meuspremnik - naredbe za premjetanje i kopiranje

Tekst kopiramo tako da: 1. oznaimo tekst koji elimo kopirati 2. kliknemo na gumb Kopiraj (Copy) u grupi Meuspremnik (Clipboard) ili pritisnemo tipke Ctrl+C 3. postavimo toku unosa na mjesto na koje emo tekst kopirati 4. kliknemo na gumb Zalijepi (Paste) ili pritisnemo tipke Ctrl+V Drugi nain je da oznaimo tekst koji elimo kopirati, drimo pritisnutu tipku Ctrl a lijevom tipkom mia odvuemo oznaeni tekst na mjesto na koje emo ga kopirati. Na odreditu prvo otpustimo tipku mia, a zatim tipku Ctrl. Za premjetanje/kopiranje sadraja izmeu dva dokumenta najbolje je otvoriti svaki dokument u zasebnom prozoru WordPada te prozore razmjestiti na zaslonu pomou znaajke Aero poravnanje (pogledajte poglavlje Rad s prozorima - premjetanje i slaganje prozora). Zatim premjestimo/kopiramo sadraj iz jednog dokumenta u drugi pomou naredbi ili pomou tehnike povuci i ispusti (dragg and drop) - oznaeni tekst iz jednog prozora odvuemo miem na eljeno mjesto u drugom prozoru.

PRO-MIL

Ureivanje teksta
Tekst koji smo napisali moemo urediti tako da istaknemo pojedine dijelove sadraja, uredimo izgled odlomaka, a moemo napraviti i razne popise. Tekst ureujemo pomou kartice Poetak (Home). Najprije moramo oznaiti ono to elimo urediti: znak, rije, reenicu, odlomak ili cijeli dokument. Oznaavanje teksta Openito tekst oznaimo tako da postavimo pokaziva mia na poetak teksta koji elimo oznaiti i drei pritisnutu lijevu tipku mia vuemo mi do kraja teksta. Na kraju teksta koji elimo oznaiti otpustimo tipku mia. Tekst preko kojeg prelazimo pritisnutom tipkom mia osvijetli se. Da bismo ponitili oznaavanje kliknemo bilo gdje u dokumentu. Jednu rije oznaimo dvoklikom na nju (dva puta brzo kliknemo na eljenu rije). Jedan redak oznaimo tako da postavimo pokaziva mia ispred eljenog retka. Kada pokaziva mia promijeni izgled u strelicu nagnutu u desno, kliknemo. Vie redaka oznaimo tako da pritisnutom lijevom tipkom mia vuemo pokaziva mia ispred redaka koje elimo oznaiti, od prvog prema posljednjem eljenom retku. Kada oznaimo posljednji redak, otpustimo tipku mia. Odlomak oznaimo tako da tri puta kliknemo unutar odlomka. Drugi nain je da postavimo pokaziva mia ispred odlomka i dva puta brzo kliknemo (dvoklik ispred odlomka).

276 / 277 str.

Slika 414. Oznaeni dijelovi dokumenta: rije, redak i odlomak

WordPad

Cijeli dokument oznaimo tako da kliknemo na gumb Odaberi sve (Select all) na kartici Poetak (Home), grupa Ureivanje (Edit) ili pritisnemo tipke Ctrl+A. Kretanje po dokumentu Po dokumentu (sadraju) kreemo se pomou tipki sa strelicama - znak lijevo ili desno, redak gore ili dolje (toka unosa pomie se u smjeru strelice na tipki). Pomou kotaia na miu pomiemo sadraj dokumenta gore-dolje. Za pomicanje gore-dolje moemo koristiti tipke PageUp (gore) i PageDown (dolje) i okomiti kliza s desne strane prozora. Za pomicanje lijevo-desno koristimo vodoravni kliza na dnu prozora WordPada. Pomou kombinacije tipku Ctrl+strelica lijevo/desno pomiemo se za jednu rije lijevo/desno, a pomou kombinacije tipki Ctrl+strelica gore/dolje pomiemo se za jedan odlomak gore/dolje u sadraju. Tipke Ctrl+Home pomie nas na poetak dokumenta, a tipke Ctrl+End na kraj dokumenta. Toku unosa moemo postaviti na bilo koje mjesto u sadraju tako da postavimo pokaziva mia na eljeno mjesto i kliknemo. Ureivanje teksta Ureivanje teksta podrazumijeva ureivanje fonta i odlomka. Ureivanje odlomka obuhvaa ureivanje fonta (vrstu, veliinu i boju fonta), razmak meu redovima, uvlaenje teksta u odlomku i izradu raznih popisa. Grupa Font na kartici Poetak (Home) sadri naredbe za oblikovanje fonta. Font je pismo (vrsta slova) koje koristimo u izradi dokumenta.

Slika 415. Naredbe za ureivanje fonta

Zadani font programa WordPad je Calibri veliine 11 tokica. Font mijenjamo tako da: 1. oznaimo tekst kojem elimo mijenjati font 2. kliknemo na strelicu polja Font da bismo otvorili popis dostupnih fontova. Na oznaenom tekstu u dokumentu vidimo kako izgleda font koji oznaimo na listi. 3. kliknemo na eljeni font u popisu.

PRO-MIL

Slika 416. Promjena fonta

Ako elimo ponovo promijeniti font, ponovimo postupak. Na isti nain mijenjamo veliinu fonta. Otvorimo popis i kliknemo na eljenu veliinu fonta. Klikom na gumbe Poveaj font (Grow font) i Smanji font (Shrink font) postepeno poveavamo/smanjujemo font za 1 , 2 ili vie tokica. Gumbe u donjem retku grupe Font koristimo za isticanje teksta: podebljanjem, kurzivom (ukoeni ispis), podcrtavanjem, precrtavanjem, oznaavanje teksta bojom (slino kao markerom na papiru) promjenu boje fonta.

Najprije oznaimo tekst, a zatim kliknemo na gumb odgovarajue naredbe. Gumb naredbe koju smo primijenili ima podlogu drugaije boje, odnosno gumbi za boju oznaavanja teksta i boju fonta imaju prikazanu boju koja je primijenjena na tekst. Da bismo uklonili oblikovanje ponovo oznaimo tekst i kliknemo na gumb naredbe koja je prethodno primijenjena, npr. gumb Podebljano (prvi klik aktivira naredbu, drugi je deaktivira). Za promjenu boje oznaavanja teksta ili boje fonta otvorimo paletu boja te kliknemo na drugu boju (ako elimo promijeniti boju) ili izaberemo Bez boje (No color) za oznaavanje teksta i Automatski (Automatic) za uklanjanje boje fonta. 278 / 279 str. WordPad

Slika 417. Primijenjena oblikovanja na tekst i njihovo uklanjanje

Pisanje indeksa i eksponenta: oznaimo sadraj koji elimo pretvoriti u indeks/eksponent i kliknemo na odgovarajui gumb. Indeks/eksponent uklanjamo ponovnim klikom na gumb.

Slika 418. Oblikovanje eksponenta

Oblikovanje odlomka Oblikovanje odlomka obuhvaa poravnanje odlomka, uvlake, prored u odlomku i razmak iza odlomka, to moemo podesiti pomou gumbi u grupi Odlomak (Paragraph) ili u dijalokom okviru Odlomak (Paragraph). Koristei gumbe za poravnanje odlomak moemo poravnati uz lijevu ili desnu marginu (rub) stranice ili obostrano poravnanje kada je tekst ravnomjerno rasporeen izmeu lijeve i desne margine. Centriranje teksta obino koristimo za naslove. Ako pojedini odlomak elimo naglasiti, moemo ga uvui u odnosu na ostatak teksta. Odlomak moemo uvui u odnosu na lijevu marginu klikom na gumb Poveaj uvlaku (Increase indent) u grupi Odlomak (Paragraph). Odlomak se uvue udesno u odnosu na ostatak teksta. Pomou gumba Smanji uvlaku (Decrease indent) smanjujemo uvlaku, odnosno uvueni odlomak vraamo na prethodnu razinu ulijevo. Uvlaenje odlomaka moemo postii i pomou tipke tabulatora (Tab) na tipkovnici. Najprije oznaimo odlomak (dvoklik ispred odlomka), a zatim pritisnemo tipku tabulatora. Svakim pritiskom na tipku tabulatora odlomak e se uvui za jedan pomak tabulatora udesno. Za smanjenje uvlake moemo koristiti gumb Smanji uvlaku ili kombinaciju tipki Shift+tabulator. Za uvlaenje odlomka pomou tipki odlomak mora obavezno biti oznaen, dok je za uvlaenje klikom na gumb dovoljno postaviti toku unosa unutar odlomka koji elimo uvui.

PRO-MIL

Slika 419. Razliita poravnanja teksta

Ako elimo uvui samo prvi redak u odlomku, na poetku odlomka pritisnemo tipku tabulatora da bismo uvukli tekst za jedan pomak te dalje nastavimo s unosom sadraja. Prored Prored je razmak izmeu dva retka u odlomku, a odreujemo ga pomou gumba Prored (Line spacing). Postavimo toku unosa unutar odlomka kojem mijenjamo prored (ili oznaimo cijeli odlomak) te pomou gumba Prored otvorimo popis moguih razmaka proreda i kliknemo na eljenu vrijednost.

Slika 420. Odreivanje proreda u odlomku

Prijelazom u novi odlomak, vrijednost proreda prenosimo u sljedei odlomak. Pomou gumba Odlomak (Paragraph) otvaramo dijaloki okvir u kojem moemo odjednom podesiti uvlake odlomka, uvlaenje prvog retka odlomka, prored, poravnanje i razmak iza odlomka. U ovom dijalokom okviru moemo izabrati i uvlaenje odlomka u str. 280 / 281 odnosu na desnu marginu to gumbi na WordPad vrpci ne omoguuju.
Slika 421. Dijaloki okvir Odlomak

Izrada popisa WordPad omoguuje izradu raznih popisa koje moemo numerirati grafikom oznakom (tokicom), brojevima i abecedom. Popis radimo na sljedei nain: 1. Postavimo toku unosa u novi redak. 2. Pomou gumba Zaponi popis (Start a list) izaberemo oznaku (numeraciju) popisivanja stavki. 3. Izabrana oznaka umetne se u dokument i prva stavka popisa uvue se u odnosu na lijevu marginu. Upiemo prvu stavku popisa i pritisnemo tipku Enter. 4. Prijelazom u novi redak nastavljamo popis, tj. automatski se dodaje oznaka popisa (tokica ili sljedei broj ili slovo). Popis prekidamo ponovnim klikom na gumb Zaponi popis ili dvostrukim pritiskom na tipku Enter. Popis moemo napraviti i tako da prvo napiemo stavke popisa, svaku stavku u novom retku. Zatim oznaimo stavke popisa i izaberemo nain nabrajanja. Svim oznaenim stavkama dodijelit e se izabrana numeracija. Za promjenu naina numeracije (npr. slova u brojke) oznaimo stavke popisa i izaberemo drugu numeraciju.

Slika 422. Promjena numeracije popisa

Traenje i zamjena sadraja Za traenje odreene rijei ili fraze u tekstu dokumenta koristimo naredbu Pronai (Find) koja se nalazi u grupi Ureivanje (Editing) na kartici Poetak (Home). Klikom na gumb Pronai (Find) otvara se dijaloki okvir Trai (Find) u kojem je potrebno upisati rije ili frazu koju traimo. Nadalje odreujemo trai li se zadani pojam samo kao cijela rije ili moe biti i dio rijei (npr. rije dokument nalazi se unutar rijei dokumentarni) te treba li prilikom traenja razlikovati velika i mala slova (ako traena rije zapoinje velikim slovom). Kada kliknemo na Trai sljedee (Find next) program potrai zadanu rije i oznai je. Svakim sljedeim klikom na Trai sljedee, program oznai narednu pojavu zadane rijei u dokumentu. Program nas obavijesti kada zavri s pretraivanjem teksta. Kliknemo na U redu (OK).

PRO-MIL

Slika 423. Dijaloki okvir za traenje teksta i obavijest o zavrenom pretraivanju

Naredbu Zamijeni koristimo kada neku rije koja se vie puta pojavljuje u sadraju elimo zamijeniti drugom rijei, npr. pogreno napisana rije kod unosa dokumnet umjesto dokument. Kliknemo na gumb Zamijeni (Replace) i u dijalokom okviru unesemo rijei koje elimo zamijeniti.

Slika 424. Dijaloki okvir za zamjenu teksta i obavijest o izvrenim izmjenama

Kliknemo na gumb Trai sljedee (Find next), a program pronae prvu pojavu zadane rijei u tekstu i oznai je. Sada kliknemo na Zamijeni (Replace). Zatim program pronae sljedeu pojavu zadane rijei, te ponovo kliknemo na Zamijeni tako dugo dok nas WordPad ne obavijesti da je zavrio pretraivanje dokumenta. Ovakvom pojedinanom izmjenom imamo potpunu kontrolu i sigurnost da e sve izmjene biti napravljene kako elimo. Ako elimo brzo napraviti sve izmjene u tekstu, kliknemo na gumb Zamijeni sve (Replace All). WordPad napravi sve izmjene zadane rijei u tekstu te nas obavijesti da je zavrio pretraivanje.

Umetanje slika, crtea, datuma i objekata

Prema zadanim postavkama datoteka WordPad ima oblik obogaenog teksta to znai da uz razna oblikovanja teksta omoguuje i umetanje slika i crtea u dokument. Sliku umeemo na sljedei nain. 1. postavimo toku unosa na mjesto gdje elimo umetnuti sliku 2. kliknemo na gumb Slika (Picture) 3. otvara se dijaloki okvir u kojem potraimo eljenu sliku 4. kliknemo na Otvori (Open). Izabrana slika umetne se u dokument.
282 / 283 str.

WordPad

Slika 425. Odabir slike za umetanje u dokument

elimo li sliku zamijeniti drugom, oznaimo sliku tako da kliknemo na nju, a zatim na strelicu ispod gumba Slika (Picture) pa na naredbu Promijeni sliku (Change Picture). Otvara se dijaloki okvir u kojem izaberemo novu sliku. Slici moemo promijeniti veliinu to je mogue na dva naina. Prvi nain: 1. oznaimo sliku (kliknemo na sliku) 2. kliknemo na strelicu ispod gumba Slika pa na Promijeni veliinu slike (Change Picture Size) 3. u dijalokom okviru podesimo postotak poveanja ili smanjenja slike u odnosu na originalnu veliinu 4. kliknemo na U redu (OK).

Slika 426. Promjena veliine slike

PRO-MIL

Drugi nain: 1. oznaimo sliku 2. postavimo pokaziva mia na kvadrati u kutu slike. Kada pokaziva mia promijeni izgled u dvosmjernu strelicu, pritisnutom tipkom mia povuemo prema van da bismo poveali sliku ili prema unutra da bismo je smanjili 3. kad slika dostigne eljenu veliinu, otpustimo tipku mia.

Slika 427. Poveanje slike povlaenjem mia

Na sliku moemo primijeniti ista oblikovanja kao i za odlomak: moemo je poravnati uz lijevu ili desnu marginu, centrirati je ili uvui pomou uvlaka ili tipke tabulatora. Sliku moemo premjestiti ili kopirati na isti nain kao i tekst, a sliku izbriemo tako da je oznaimo i pritisnemo tipku Delete. Umetanje crtea stvorenog u programu Bojanje U dokument moemo umetnuti crte ranije nacrtan u programu Bojanje (Paint) na isti nain kao to umeemo sliku. Kliknemo na gumb Slika i izaberemo crte koji smo ranije spremili. WordPad omoguuje crtanje crtea u programu Bojanje (Paint) direktno iz dokumenta. Postavimo toku unosa na mjesto gdje elimo umetnuti crte te kliknemo na gumb Crte stvoren u Bojanju ( Paint drawing). Iznad prozora WordPada otvara se prozor programa Bojanje u kojem stvaramo crte za dokument, a u prozoru WordPada umetne se zatamnjen okvir za crte. Ono to stvaramo 284 / 285 str. u programu Bojanje (Paint) istovremeno se stvara u okviru crtea u WordPadu. Kada zavrimo s crteom, zatvorimo program Bojanje (Paint) a u WordPad WordPadu ostaje crte koji smo upravo stvorili.

Slika 428. Stvaranje crtea u programu Bojanje

elimo li naknadno neto promijeniti u crteu, dvoklikom na crte otvaramo program Bojanje te napravimo izmjene. Kopiju crtea moemo spremiti u programu Bojanje klikom na gumb Bojanje -> Spremi kopiju kao (Save copy as). Umetanje datuma i vremena U dokument WordPada moemo umetnuti trenutni datum i vrijeme. Datum i vrijeme umee se u obliku polja, to znai da e se u dokumentu uvijek nalaziti aktualni datum i vrijeme koje WordPad preuzima iz sustava Windows. Datum i vrijeme umeemo klikom na gumb Datum i vrijeme (Date and time). Otvara se dijaloki okvir u kojem biramo oblik datuma i vremena s time da moemo izabrati samo datum ili samo vrijeme. Po odabiru izabrani datum/vrijeme umetnu se u dokument na mjestu toke unosa. elimo li u dokument umetnuti i jedno i drugo, prvo umetnemo datum, a zatim vrijeme.

Slika 429. Umetanje datuma/vremena u dokument

PRO-MIL

Umetanje objekata u dokument Umetanje objekata podrazumijeva umetanje jednadbi, grafikona, listova iz proraunskih tablica i slajdova iz prezentacija. Klikom na gumb Umetni objekt (Insert object) otvara se dijaloki okvir u kojem biramo to elimo umetnuti u dokument, a daljnji tijek ovisi o odabiru.

Slika 430. Odabir objekta za umetanje u dokument

Postavljanje stranice
Postavljanje stranice podrazumijeva odreivanje izgleda stranice to obuhvaa veliinu stranice (format papira), usmjerenje stranice (okomito ili vodoravno poloena stranica), margine (razmak izmeu ruba papira i teksta) te ispis brojeva stranica. Izgled stranice odreujemo u dijalokom okviru koji otvaramo klikom na gumb WordPad -> Postavljanje stranice (Page setup).

Slika 431. Odreivanje margine stranice

286 / 287 str.

WordPad

Ispis dokumenta
Dokument napravljen u WordPadu moemo ispisati, no prije ispisa poeljno je provjeriti izgled dokumenta u Pretpregledu ispisa. Pretpregled ispisa (Print Preview) otvaramo klikom na gumb WordPad -> Ispis (Print) -> Pretpregled ispisa (Print preview). U prozoru WordPada otvara se nova kartica Pretpregled ispisa (Print preview) i prikazana je cijela stranica dokumenta. Ako dokument ima vie stranica, u pretpregledu ispisa u grupi Zumiranje (Zoom) kliknemo na Dvije straice (Two pages) tako da moemo pregledavati po dvije stranice dokumenta istovremeno. Pomou gubi Prethodna stranica (Previous page) i Sljedea stranica (Next page) pomiemo se po stranicama dokumenta.

Slika 432. Pretpregled ispisa dokumenta

U pretpregledu ispisa dokument izgleda onako kako e se ispisati na papir tako da moemo provjeriti je li sve na svom mjestu, vide li se dobro ilustracije umetnute u tekst, jesu li odlomci pravilno poravnati itd.. Pomou gumba Postavljanje stranice (Page Setup) otvaramo dijaloki okvir u kojem moemo podesiti margine, veliinu papira i usmjerenje stranice, a pomou gumba Ispis (Print) pokreemo ispis dokumenta. Pretpregled ispisa zatvaramo klikom na gumb Zatvori pretpregled ispisa (Close Print Preview). Ispis dokumenta pokreemo klikom na gumb WordPad -> Ispis (Print) - Ispis (Print). Otvara se dijaloki okvir Ispis (Print) u kojem biramo pisa na kojem elimo ispisati dokument i raspon stranica za ispis. Ispisati moemo: Sve (All) - sve stranice dokumenta Odabir (Selection) - samo oznaeni dio teksta (sliku, odlomak) Trenutnu stranicu (Current Page) - stranicu na kojoj se nalazi toka unosa Stranice (Pages) - pojedine stranice dokumenta - u ovom polju treba navesti broj stranica koje elimo ispisati (brojeve stanica vidimo u pretpregledu ispisa).

PRO-MIL

U polju Broj primjeraka (Number of copies) odreujemo koliko primjeraka (kopija) ispisa elimo. Klikom na gumb Ispis (Print) unutar dijalokog okvira zapoinje ispis dokumenta na izabranom pisau o emu nas Windowsi obavijeste kratkom porukom.

Slika 433. Dijaloki okvir ispis i obavijest o ispisu dokumenta

Praenje poslova ispisa Ispis dokumenta (naroito ako dokument ima vie stranica) moemo pratiti pomou programa za kontrolu ispisa koji pokreemo klikom na gumb Start -> Ureaji i pisai (Devices and Printers). Otvara se prozor s popisom ureaja i pisaa u kojem dva puta kliknemo na pisa koji koristimo za ispis. Otvara se prozor s obavijestima o statusu pisaa. U ovom prozoru moemo vidjeti to se ispisuje, koliko dokumenata eka na ispis te moemo prilagoditi pisa i mogunosti ispisa.

288 / 289 str.

WordPad
Slika 434. Praenje poslova ispisa

Dokument koji se trenutno ispisuje i one koji ekaju na ispis vidimo kada dva puta kliknemo na Pogledajte to se ispisuje ili jednom kliknemo na 1 dokument u redu ekanja kao u primjeru na prethodnoj slici. Otvara se dodatni prozor u kojem je popis dokumenata koji se ispisuju (u naem sluaju jedan dokument). Oznaimo dokument, a zatim pomou izbornika Dokument (Document) upravljamo ispisom dokumenta. Naredbom Zaustavi ( Pause ) privremeno zaustavljamo ispis koji je u tijeku. Kada je ispis dokumenta zaustavljen, naredba Nastavi (Resume) postaje dostupna.

Slika 435. Zaustavljanje ispisa dokumenta

Pomou naredbe Odustani (Cancel) otkazujemo ispis dokumenta te se oznaeni dokument brie s popisa za ispis. Otkazivanje ispisa potrebno je dodatno potvrditi.

Slika 436. Otkazivanje ispisa

PRO-MIL

Ostala Pomagala
U mapi Pomagala (Accessories) nalaze se i mnogi drugi korisni programi koje koristimo u radu s raunalom

Alat za izrezivanje
Alat za izrezivanje (Snipping Tool) koristimo za snimanje cijelog zaslona ili dijela zaslona te spremanje izreska (slike). Izresku moemo dodati biljeke. Alat za izrezivanje pokreemo klikom na gumb Start -> Alat za izrezivanje (Snipping Tool) ili Start -> Svi programi (All programs) -> Pomagala (Accessories)-> Alat za izrezivanje (Snipping Tool) .

Slika 437. Alat za izrezivanje

Najprije klikom na gumb Novo (New) biramo kakav izrezak elimo snimiti. Prostoruni izrezak - prostoruno ocrtamo objekt na zaslonu koji elimo snimiti. Pravokutni izrezak - snima dio zaslona oznaen u obliku pravokutinika. Prozor izreska - snima oznaeni prozor. Izrezak cijelog zaslona - simi cijeli zaslon. Nakon to odaberemo vrstu izreska, miem oznaimo dio zaslona koji elimo snimiti.

Slika 438. Oznaavanje dijela zaslona za snimanje pravokutnog izreska.

Kada oznaimo dio zaslona koji e initi izrezak (ili odaberemo izrezak cijelog zaslona), eljeni izrezak kopira se u prozoru s biljekama Alata za izrezivanje.
290 / 291 U ovom prozoru moemo crtati i pisati po izresku i oko njega koristei olovku str. ili alat za isticanje te pomou brisala brisati komentare. Boju olovke, izgled Ostala vrha olovke (okrugli ili ravni) i debljinu olovke biramo u izborniku koji otvarapomagala mo klikom na strelicu gumba Olovka (Pen). Izrezak moemo poslati elektronikom potom i spremiti ga kao sliku te naknadno umetnuti u dokument.

Slika 439. Spremanje izreska

Blok za pisanje
Program Blok za pisanje (NotePad) koristimo za stvaranje i pregledavanje tekstnih datoteka koje imaju datoteni nastavak .txt. Blok za pisanje uglavnom se koristi za izradu kratkih i manje zahtjevnih dokumenata tako da emo samo spomenut njegove mogunosti. Unost teksta, brisanje, premjetanje, kopiranje, traenje i zamjenu teksta radimo na isti nain kao i u programu WordPad koji je detaljno opisan. Blok za pisanje siromaan je mogunostima za oblikovanje teksta. Ne omoguuje stvaranje popisa, uvlake, razmak meu redcima i odlomcima, ne dozvoljava grafiku u dokumentu tako da za stvaranje dokumenata koristimo WordPad ili neki drugi program namijenjem obradi teksta i stvaranju dokumenata (Microsoft Office Word). Blok za pisanje otvaramo klikom na gumb Start -> Svi programi (All programs) -> Pomagala (Accessories)-> Blok za pisanje (Notepad). Prozor programa Blok za pisanje prikazan je na sljedeoj slici.

Slika 440. Prozor programa Blok za pisanje

PRO-MIL

Na naslovnoj traci nalazi se ime datoteke i naziv programa. Traka izbornika sadri pet izbornika koji sadre naredbe za rad s programom. Izbornik Datoteka (File) sadri naredbe za stvaranje Nove (New) datoteke, otvaranje ranije spremljene datoteke te naredbe za spremanje i ispis datoteke. Pomou naredbe Postavljanje stranice (Page Setup) otvaramo dijaloki okvir u kojem odreujemo veliinu stranice i njene margine (razmak izmeu ruba papira i napisanog teksta).

Slika 441. Dijaloki okvir Postavljanje Stranice (Page Setup)

Izbornik Ureivanje (Edit) sadri naredbe za premjetanje i kopiranje sadraja, traenje i zamjenu rijei, umetanje trenutnog vremena i datuma u saraj.

Slika 442. Izbornik Ureivanje (Edit)

Izbornik Formatiranje (Format) sadri naredbu Font za ureivanje fonta i prijelom rijei.

292 / 293 str.

Slika 443. Izbornik Formatiranje i dijaloki okvir Font

Ostala pomagala

U dijalokom okviru mijenjamo font, njegovu veliinu i stil kao i u ostalim programima za obradu teksta (WordPad). Izbornik Prikaz (View) omoguuje prikaz trake stanja u prozoru programa, a izbornik Pomo (Help) otvara sustav pomoi s objanjenjima kako raditi s programom.

Kalkulator
U mapi Pomagala (Accessories) nalazi se program Kalkulator (Calculator) koji ima iste funkcije i na isti nain se koristi kao pravi kalkulator. Pomou njega moemo raunati jednostavne matematike izraune (zbrajanje, oduzumanje, mnoenje, dijeljenje, potenciranje, postotke i korjenovanje), a omoguuje i izvoenje sloenijih matematikih, statistikih i programerskih izrauna. Kalkulator otvaramo klikom na gumb Start -> Kalkulator (Calculator) u lijevom stupcu izbornika Start ili Start -> Svi programi (All Programs) -> Pomagala (Accessories)-> Kalkulator (Calculator).

Slika 444. Prozor Kalkulatora

Pomou kalkulatora raunamo tako da kliknemo na gumb s brojem i matematikom operacijom koju elimo izraunati. Umjesto mia moemo koristiti i numeriki dio tipkovnice. Pomou izbornika Prikaz (View) mijenjamo prikaz kalkulatora u znanstveni ili statistiki.

Slika 445. Promjena prikaza Kalkulatora

PRO-MIL

Kalkulator omoguuje pretvaranje mjernih jedinica, raunanje razlike izmeu dva datuma ili dodavanje i oduzimanje dana od odreenog datuma, a koristei radne listove moemo izraunati potronju goriva, plaanje rate zakupa ili hipoteke. Nakon to odaberemo to elimo izraunati, u okvire unesemo poznate vrijenodsti i kliknemo na Izraunaj (Calculate).

Slika 446. Raunanje rate otkupa

Ljepljive biljeke
Ljepljive biljeke (Sticky Notes) zamjena su za ljepljive papirie koji se esto koriste u uredu da bi napisao podsjetnik, poruka, telefonski broj i slino. Za pisanje Ljepljive biljeke koristimo tipkovnicu ili Tablet PC i olovku za tablet. Mi emo obraditi pisanje ljepljivih biljeke pomou tipkovnice. Za stvaranje biljeke kliknemo na gumb Start -> Ljepljive biljeke (Sticky Notes) -> Nova biljeka (New Note) ili gumb Start -> Svi programi (All programs) -> Pomagala (Accessories)-> Ljepljive biljeke (Sticky Notes).

Na zaslonu pojavi se ljepljiva biljeka u koju unosimo tekst.

Slika 447. Unos sadraja ljepljive biljeke

Za stvaranje dodatne biljeke kliknemo na gumb Nova biljeka (New Note) na naslovnoj traci prozora biljeke ili pritisnemo tipke Ctrl+N (prozor ljepljive biljeke mora biti aktivan inae ete otvoriti novi dokumentu u drugom prozoru koji je aktivan). Novu ljepljivu biljeku moemo otvoriti i pomou izbornika Start -> Ljepljive biljeke -> Nova biljeka . 294 / 295 str. Ljepljivu biljeku moemo premjestiti na drugo mjesto na zaslonu tako da je pritisnutom tipkom mia na naslovnoj traci odvuemo na eljeno mjesto, a veliinu joj moemo promijeniti tako da povuemo kut ili rub biljeke u eljenom smjeru. Ostala pomagala

Ljepljive biljeke ne moraju biti ute. Klikom desne tipke mia na prostor za unos sadraja otvaramo skoni izbornik koji omoguuje izbor druge boje biljeke. Ostale naredbe iz skonog izbornika omoguuju odabir (oznaavanje) sadraja te premjetanje i kopiranje sadraja meu biljekama.

Slika 448. Naredbe u skonom izborniku biljeke

Sadraj biljeki ureujemo pomou tipkovnice. Za brisanje sadraja koristimo tipke Backspace i Delete. Budui da prozor Ljepljive biljeke ne sadri izbornike ni trake s alatima, sadraj biljeke moemo oblikovati koristei tipkovnike preace za izvoenje naredbi. Za oblikovanje sadraja koristimo sljedee kombinacije tipki: Podebljano Kurziv Podcrtano Precrtano Ispis verzalom Poniti (Undo) Ponovi (Redo) Ctrl+B Ctrl+I Ctrl+U Ctrl+T Ctrl+Shift+A Ctrl+Z Ctrl+Y.

Ljepljive biljeke bit e na zaslonu raunala tako dugo dok ih ne izbriemo. Za brisanje biljeke kliknemo na gumb Izbrii biljeku (Delete Note ). Brisanje biljeke potrebno je potvrditi. Ako izbriemo sve biljeke, zatvorit emo program Ljepljive biljeke, a ponovo ga otvaramo pomou gumba Start -> Ljepljive biljeke.

Ploa za unos matematikih izraza

Windowsi 7 imaju ugraen prepoznavatelj matematike tako da prepoznaju matematike izraze pisanje rukom ili miem, a napisane matematike izraze mogue je umetnuti u program za obradu teksta ili raunalni program. Za unos matematikih izraza koristimo program Ploa za unos matematikih izraza (Math Input Panel) koji se nalazi u mapi Pomagala. Matematike izraze napiemo na ploi pomou olovke za tablet, zaslona osjetljivog na dodir ili pomou mia, a zatim napisani matematiki izraz umetnemo u program za obradu teksta.

PRO-MIL

Plou otvaramo klikom na Start -> Svi programi (All programs) -> Pomagala (Accessories)-> Ploa za unos matematikih izraza (Math Input Panel). Zatim unosimo matematike formule. Pomou mia (ili tableta i olovke za tablet) napiemo matematiki izraz. Kada zaponemo s pisnjem, iznad podruja za pisanje otvori se podruje pretpregleda u kojem vidimo kako program prepoznaje rukopis. Gumbe s desne strane koristimo za brisanje i ispravljanje izraza. Za ispravljanje matematikog izraza moemo koristiti brisalo i ponovno pisanje ili alat Odaberi i ispravi (Select and Correct). Pomou ovog alata zaokruimo neprepoznati znak, kliknemo na oznaeni dio te iz skonog izbornika koji ponudi znakove za isravak izaberemo eljeni znak. Ako se u matematikim izrazima pojedini dijelovi ponavljaju ili su vrlo slini, moemo koristiti izbornik Povijest (History). Iz izbornika odaberemo izraz koji elimo dodati, a zatim ga ispravimo.

Slika 449. Umetanje matematikog izraza u dokument

Nakon to je matematiki izraz u potpnosti napisan i prepoznat, moemo ga umetnuti u dokument, prezentaciju ili raunalni program klikom na gumb Umetni (Insert). Vie informacija o radu s Ploom za unos matematikih izraza potraite pomou izbornika Pomo (Help).

Snima zvuka
Snima zvuka (Sound Recorder) koristimo za snimanje zvunih (audio) datoteka pomou mikrofona.
296 / 297 str. Nakon to provjerimo da je mikrofon prikljuen na raunalo, otvorimo Snima zvuka klikom na Start -> Svi programi (All programs) -> Pomagala Ostala (Accessories)-> Snima zvuka (Sound Recorder). Za poetak snimanja kliknepomagala mo na gumb Zaponi snimanje (Start Recording) te snimamo zvuk.

Slika 450. Snima zvuka

Tijekom snimanja gumb Zaponi snimanje promijeni se u gumb Prekini snimanje (Stop Recording) za prekid snimanja i u gumb Nastavi snimanje (Resume Recording). Klikom na Prekini snimanje otvara se dijaloki okvir Spremi kao (Save as) za spremanje upravo snimljene datoeke. Datoteku moemo odmah spremiti ili nastaviti snimanje klikom na Odustani (Cancel) pa na Nastavi snimanje (Resume Recording). Jednu zvunu datoteku moemo snimiti u vie nastavaka.

Slika 451. Nastavak snimanja zvune datoteke i prekid snimanja

Za kraj snimanja kliknemo na Prekini snimanje. U dijalokom okviru Spremi kao unesemo ime datoteke i kliknemo na Spremi (Save). Nakon to spremimo audio datoteku, ponovo je dostupan gumb Zaponi snimanje za snimanje nove datoteke. Za sluanje snimljene zvune datoteke koristimo Windows Media Player.

PRO-MIL

298 / 299 str.

Ostala pomagala

www i e-pota

Pregledavanje web stranica Koritenje e-pote

Rad na internetu
U ovom dijelu knjige pozabavit emo se popularnim mogunostima interneta. Ovdje prije svega mislimo na pregledavanje interneta ili popularno surfanje (web browsing, surfing), koritenje e-pote (e-mail), razmjenu kratkih trenutnih poruka (instant messaging) i telefoniranje putem interneta (internet call, Voice over Internet Protocol, VoIP). Za ove mogunosti moemo rei da su postale posve uobiajene. Uz njih, treba svakako spomenuti dijeljenje datoteka meu korisnicima (peer to peer file sharing), internetski radio, internetsku televiziju, blogove, sudjelovanje na forumima, interesnim grupama (newsgroups), drutvenim (socijalnim) mreama (social networks) itd. elei obujam knjige zadrati u zadanim okvirima, a i kako ne bismo previe odstupali od tematike knjige, ukratko emo opisati samo najee koritene i najire prihvaene mogunosti pregledavanje web stranica i koritenje e-maila.

Pregledavanje web stranica

Pregledavanje web stranica ili popularno surfanje vjerojatno je najee koritena mogunost interneta. Mnogi internet poistovjeuju (dakako pogreno) s webom, no pregledavanje internetskih ili krae web stranica, tek je jedna od mogunosti koritenja interneta. Da bi se moglo pregledavati web stranice, potrebno je koristiti posebnu aplikaciju web preglednik (web browser). Za hrvatsko trite u svim inaicama Windowsa 7 ukljuen je Microsoftov preglednik Windows Internet Explorer (ili krae IE) pa emo ga detaljnije obraditi to ne znai da nisu dostupni mnogi alternativni web preglednici koji su u odreenim segmentima moda i kvalitetniji i bolji od Internet Explorera. No, IE dostupan je odmah, a radi se o vrlo kvalitetnom web pregledniku. Prilagodba na druge web preglednike nije pretjerano zahtjevna ako se uspije u pravilnom svladavanju koritenja bilo kojeg od njih. Prema naem miljenju najkvalitetnije alternative Internet Exploreru su Mozilla Firefox, Opera, Google Chrome i Apple Safari, ili, da budemo posve poteni, moe se rei da je IE kvalitetna alternativa bilo kojem od navedenih. Svaki od tih preglednika ima svoje specifinosti (primjerice Mozilla Firefox ima ogromnu zajednicu razvijatelja dodataka, Google Chrome iznimno brzo barata odreenim tipovima stranica i sl.), no osnovna svrha otvaranje web stranica, kod svih je ista. Svi odreda besplatni su za krajnjeg korisnika. Svakako ohrabrujemo korisnike u isprobavanju alternativa.

Microsoft Windows Internet Explorer

Ako smo povezani na internet, od mora informacija s weba dijeli nas tek pokretanje web preglednika u ovom sluaju Internet Explorera. Kao i bilo koji drugi instalirani program (aplikaciju), Internet Explorer (IE) pokreemo klikom na njegovu ikonu, bilo u izborniku Start Svi programi Internet Explorer, bilo klikom na preac s radne povrine ili gumb programske trake (ako su dostupni).

PRO-MIL

Prilikom prvog pokretanja Internet Explorera doekat e nas arobnjak za postavljanje programa Windows Internet Explorer. arobnjak je mogue preskoiti tako da kliknemo na gumb Odustani (Cancel). Kroz nekoliko pitanja od korisnika se trai dozvola za obradu podataka o korisnikovim navikama surfanja kako bi se iskustvo surfanja na neki nain moglo poboljati. Ta poboljanja odnose se na preporuke za pretraivanje web stranica srodnih stranicama koje posjeujemo. Korisnici koji su vrlo osjetljivi na privatnost na internetu nee se sloiti s ovom mogunosti. U iduem koraku moemo preuzeti ekspresne postavke vezane uz koritenje zadane trailice, pretraivanju auriranja, ubrzivaima, SmartScreen filtru (neke web adrese alju se Microsoftu na provjeru, a prema politici privatnosti, te informacije nee posluiti Microsoftu za otkrivanje vaeg identiteta) i sl., ili svaku od tih postavki moemo runo odrediti.

302 / 303 str.

Surfanje webom
Slika 452. arobnjak Windows Internet Explorera

Neovisno o tome jesmo li odgovorili na pitanja iz arobnjaka ili smo odustali od njega, otvara se poetna stranica (Homepage) i spremni smo za surfanje.

Slika 453. Tipian prozor Windows Internet Explorera

Otvaranje web stranica Nakon to smo otvorili web preglednik, otvorit e se poetna stranica (Homepage). Poetnu stranicu sami odreujemo pa emo za poetnu stranicu odabrati web mjesto koje najee koristimo to moe biti pretraiva, neki od portala ili kakva drutvena mrea i sl. Internet Explorer nudi mogunost istovremenog postojanja vie poetnih stranica koje e se pokrenuti na zasebnim karticama unutar samog web preglednika. Poetnu stranicu ili vie njih odreujemo u internetskim mogunostima na kartici Openito (General) to je opisano u poglavlju o upravljakoj ploi Mree i internet. Da bismo mogli otvoriti web stranicu, mora nam biti poznata njena adresa. Adresu stranice upisujemo u adresnu traku web preglednika. Web adrese obino su oblika http://www.nazivstranice.domena. Pojednostavljeno reeno http je naziv mrenog protokola koji se koristi na internetu za otvaranje web stranica. Kod upisivanja adrese u svakom suvremenom internet pregledniku ovaj dio slobodno moemo izostaviti. www je skraenica od world wide web, a oznaava mreno mjesto na internetu internetsku stranicu. Takoer, i ovaj dio kod upisa u adresnu traku najee moemo izostaviti. Obavezni dio koji svakako moramo upisati je naziv stranice i domena. Primjerice, elimo li otvoriti mreno izdanje informatikog asopisa PC Chip, upisat

PRO-MIL

emo u adresnu traku pcchip.hr i pritisnuti tipku Enter na tipkovnici ili kliknuti na gumb Idi (strelica) koji se nalazi odmah do adresne trake. pcchip je naziv stranice, a hr je domena. Domena ima mnogo vrsta, a najee koritene su .com, .org, i net. U svakoj dravi postoji vrna domena koja asocira na dravu na koju se odnosi. Tako e vrna domena za Republiku Hrvatsku biti .hr, za Njemaku .de, za Ujedinjeno Kraljevstvo .uk itd. Ako smo dobro upisali adresu, otvorit e se eljena stranica. Ako nam nije poznata adresa stranice koju elimo otvoriti, koristit emo neku od web trailica. Trailice su golemi sustavi koji neprestano indeksiraju sva web mjesta na internetu te nam na taj nain omoguavaju brzo i jednostavno pretraivanje interneta. Najpoznatija i najkoritenija web trailica je Google (www.google.com), a esto se koriste i Bing (www.bing.com), Yahoo (www.yahoo.com) i druge. Svaka trailica ima svoje zakonitosti prema kojima odgovara na nae upite. O tome neemo pisati u ovom priruniku, no za poetak dovoljno je upisati pojam koji traimo. U naem primjeru, uzmimo da traimo adresu web stranice asopisa PC Chip. Otvorit emo neku od trailica i u odgovarajue polje za unos upita upisati kljune rijei (pojmove, keywords) koji opisuju objekt naeg pretraivanja. U ovom sluaju to e biti trailica Bing, a kljune rijei PC Chip ili PC Chip asopis. to vie kljunih rijei dajemo, to e rezultati pretraivanja trailice biti kvalitetniji.

Slika 454. Rezultati pretraivanja kljunih rijei PC chip asopis u trailici Bing

Nakon to dobijemo rezultate pretraivanja, kliknemo na onaj koji najvie odgovara naem upitu. Ako nismo zadovoljni rezultatima pretraivanja, pokuajmo s drugim kljunim rijeima.

304 / 305 str.

Surfanje webom

Otvaranje web stranice na novoj kartici i zatvaranje kartice Suvremeni internet preglednici omoguuju otvaranje novih stranica na karticama. Prednost takvog naina je izbjegavanje potrebe za otvaranjem novog prozora internet preglednika te velika praktinost za krajnjeg korisnika. Uzmimo da smo koristei trailicu pronali stranicu asopisa PC Chip i da ju elimo otvoriti u novoj kartici kako bi trailica ostala i dalje otvorena. Kliknut emo desnom tipkom mia na link koji vodi na stranicu koju elimo otvoriti i odabrati Otvori na novoj kartici (Open in new tab).

Slika 455. Otvaranje stranice na novoj kartici i gumb za otvaranje nove prazne kartice

Kao to moemo vidjeti na prethodnoj slici, osim otvaranja stranice na novoj kartici, istu moemo otvoriti i u novom prozoru Internet Explorera klikom na Otvori u novom prozoru (Open in new window), a vrlo slino je i u svim danas aktualnim web preglednicima. Meu razliitim otvorenim stranicama na karticama premjetamo se klikom na karticu s nazivom stranice na koju se elimo premjestiti.

Slika 456. Premjetanje meu otvorenim stranicama klikom na karticu s nazivom stranice

Drugi nain je da kliknemo na gumb Brzopristupne kartice (Quick Tabs) pa emo dobiti minijature otvorenih stranica na karticama. Klikom na bilo koju od minijatura premjetamo se na web stranicu koju ona predstavlja.

PRO-MIL

Slika 457. Premjetanje meu karticama pomou minijatura otvorenih stranica

I, konano, trei nain je da kliknemo na gumb Popis kartica (Tab list) koji se nalazi tik uz gumb Brzopristupne kartice. Dobit emo popis kartica i klikom premjestit emo se na traenu karticu.

Slika 458. Lista otvorenih stranica na karticama

Kad nam odreena kartica vie nije potrebna, zatvorimo je klikom na gumb klikom desne tipke mia na eljenu karticu pa na Zatvori karticu (Close tab).

ili

306 / 307 str.

Surfanje webom
Slika 459. Zatvaranje kartice

Koritenje sadraja s web stranice Sadraj s web stranica mogue je koristiti i u drugim programima koje koristimo. Primjerice, tekst s web stranice mogue je kopirati u aplikaciju za unos i obradu teksta (npr. WordPad, MS Office Word i sl.), a slike s web stranica mogue je spremiti u odreenu mapu na disku ili ih kopirati u meuspremnik i koristiti odmah u nekoj aplikaciji za obradu slika i sl.

Slika 460. Kopiranje teksta s web stranice

Osim toga, gotovo svaku web stranicu mogue je spremiti za kasniju upotrebu. To inimo na nain da kliknemo na gumb Stranica (Page) i odaberemo iz izbornika Spremi kao (Save as) ili to isto uinimo iz izbornika Datoteka (File). U iduem dijalokom okviru biramo mjesto na disku gdje emo spremiti stranicu. Klikom na gumb Spremi (Save), spremamo stranicu. Web stranice podlone su estim promjenama pa je ponekad najpogodnije spremiti stranicu kako bismo ju sauvali. Kasnije tu stranicu moemo otvoriti dvoklikom na spremljenu datoteku ili tako da iz izbornika Datoteka (File) odaberemo Otvori (Open) pa iz dijalokog okvira odaberemo spremljenu stranicu koju elimo otvoriti.

PRO-MIL

Slika 461. Spremanje web stranice

Stvaranje favorita Surfanjem stvaramo navike estog posjeivanja odreenih stranica. Osim toga, povremeno nailazimo na web stranice koje ne stignemo detaljno prouiti, ali ih svakako elimo pregledati u budunosti. Adrese takvih stranice moemo organizirati unutar Fovorita (Favorites). Favoriti je naziv koji se upotrebljava unutar Internet Explorera, a oznaava bazu adresa, poveznica (linkova) na razliita web mjesta koje mogu biti organizirani prema potrebama korisnika. Drugi web preglednici imaju sline mogunosti, ali ih najee nazivaju knjinim oznakama (Bookmarks).

308 / 309 str.

Surfanje webom
Slika 462. Prikaz Favorita

Stranicu dodajemo u Favorite tako da kliknemo desnom tipkom mia unutar web stranice i iz izbornika odaberemo Dodaj u Favorite (Add to Favorites). Kao i uvijek, postoje i drugi naini npr. Klikom na gumb Favoriti (Favorites), otvara se okno u kojem moemo kliknuti na gumb Dodaj u favorite (Add to Favorites) gdje moemo dodati stranicu i na traku favorita klikom na Dodaj na traku favorita (Add to Favorite bar), a to isto moemo uiniti i za sve otvorene kartice sa web stranicama unutar web preglednika klikom na Dodaj trenutne kartice u favorite (Add current tabs to favorites). Otvorit e se dijaloki okvir Dodaj meu favorite u kojem moemo odrediti opis stranice koju dodajemo i mapu favorita. Kod spremanja stranica u favorite, ne dolazi do spremanja stranice na nain kao to je to gore opisano, ve dolazi samo do spremanja poveznice (veze, linka) u bazu poveznica kako bi se odreenim web stranicama moglo kasnije na laki nain pristupiti.

Slika 463. Dijaloki okvir Dodaj meu favorite

Favoriti imaju svoju traku unutar web preglednika gdje spremamo samo najvanije stranice kako ju nebismo prenatrpali pa bi ona izgubila svoju svrhu. Svim favoritima pristupamo tako da kliknemo na gumb Favoriti ili na istoimeni izbornik. Klikom na nekog od njih, posjeujemo stranicu na koju vodi. Favorite moemo organizirati po elji, a njihovo organiziranje izvodi se na isti nain kao da radimo s datotekama i mapama. Moemo ih dodavati i brisati, premjetati i/ili kopirati iz jedne mape u drugu itd.

Slika 464. Mogunosti organiziranja favorita

Povijest posjeenih stranica Internet Explorer prema zadanim postavkama biljei svaku aktivnost korisnika i uva evidenciju o svim posjeenim stranicama. To moe biti vrlo korisno u odreenim situacijama (primjerice u sluajevima kad se ne moemo sjetiti web adrese stranice koju smo posjetili, a zanmo da je ta posjeta bila negdje u prolom tjednu koristei povijest vrlo brzo moemo pronai sva web mjesta posjeena tokom

PRO-MIL

prolog tjedna). Povijesti posjeenih stranica pristupamo tako da kliknemo na gumb Favoriti (Fovorites) pa na karticu Povijest (History) gdje moemo pratiti povijest posjeenih stranica u razdoblju koje imamo podeeno (uobiajeno je 20 dana pogledajte poglavlje o internetskim mogunostima unutar Upravljake ploe).

Slika 465. Povijest posjeenih stranica

Korisnici optereeni uvanjem privatnosti na raunalu na kojem rade mogu iskljuiti biljeenje povijesti surfanja. To e uiniti tako da kliknu na gumb Sigurnost (Security) pa na Brisanje povijesti pregledavanja (Delete History) ako ele pobrisati povijest surfanja na raunalu. Ako pak uope ne ele da se povijest ni na koji nain biljei, odabrat e mogunost Pregledavanje Weba InPrivate (InPrivate Browsing).
Slika 466. Pregledavanje weba InPrivate

Prikaz saetaka sadraja RSS (Really Simple Syndication) Mnoge stranice omoguavaju pretplatu na prikaz saetaka sadraja bez da se stranica faktino i posjeti. Na tu se mogunost pretplaujemo, a omoguava vrlo brz pregled aktualnosti sa stranice i otvaranje one koja nas u tom trenutku zanima. Kad Slika 467. Slika RSS gumb je RSS dostupan, RSS gumb postaje aktivan.

310 / 311 str.

Slika 468. Pretplata na RSS

Surfanje webom

Organiziranje RSS-a izvodi se na slian nain kao i za Favorite. Na neki nain, na RSS moemo gledati kao na dinamike Favorite. Naime, na RSS pretplatit emo se na stranicama koje su vam interesantne. RSS e se uvati na istim lokacijama kao i favoriti, samo ovisno o sadraju stranice na koju vode, neprestano e se mijenjati. RSS se uglavnom svodi na praenje vijesti. U naem sluaju pretplatili smo se na PC Chip vijesti i stavili smo ga na traku Favorita. U bilo kojem trenutku klikom na RSS PC Chip vijesti, moemo dobiti linkove na vijesti sa stranice, a bez da stranicu posjetimo. Klikom na neku od poveznica koja nas zanima, posjeujemo stranicu PC Chipa i to odmah na prikaz vijesti koju smo odabrali.

Slika 469. Primjer RSS-a

RSS, osim to je krajnje saet, pomae pri tednji internetskog prometa (to je znaajno kod relativno skupog mobilnog interneta) ili pak tedi vrijeme kod vrlo sporih internetskih veza (izbjegavanjem otvaranja naslovnih stranica). Ispis stranica Mnoge web stranice mogue je ispisati na pisau. Da bismo to uinili, kliknemo na gumb Ispii ili na Izbornik Datoteka (File) -> Ispii (Print). Pritom je mogue napraviti i pregled prije ispisa. Otvorit e se standardni dijaloki okvir za ispisivanje u kojem odabiremo pisa i namjetamo postavke ispisa. Ovo su tek ukratko informativne informacije o osnovama koritenja web preglednika za surfanje internetom. IE ima mnoge druge mogunosti koje ovdje nisu opisane. Isto tako, obuhvaene su teme koje su zajednike za praktino svaki aktualni internet preglednik.

PRO-MIL

e -pota
Elektronska pota (e-pota, e-mail), uz surfanje webom, svakako je jedna od najupeatljivijih mogunosti primjene interneta. Danas gotovo da nema osobe koja nema (barem jednu) e-mail adresu. Prednosti e-maila u odnosu na klasinu potu znatne su, a najbitnije su brzina i cijena. Razmjena e-pote praktino se odvija trenutno, a cijena se svodi na vrijeme provedeno na internetu, odnosno na utroen promet za slanje i primanje. Kako bilo, ti trokovi neusporedivo su manji u usporedbi s klasinom potom. Osim toga, e-pota znatno ubrzava i pojednostavljuje poslovanje. Neki prigovaraju da se koritenjem e-maila gubi ljudski kontakt i fizika prisutnost pisma u prostoru i vremenu svojstvenih tradicionalnoj potanskoj razmjeni, no poruku e-pote mogue je dovoljno personalizirati da se dobije osjeaj osobnosti koji krasi klasina pisma. Da bi korisnik imao svoju adresu e-pote, mora imati i davatelja te usluge. To mogu biti adrese iz tvrtki / slubi u kojima radimo, adrese koje smo dobili od davatelja internet usluga ili adrese od davatelja besplatnih e-mail usluga. Svaka e-mail adresa sastoji se od nazivaadrese@racunalodaveteljausluge. Kako bi se onemoguilo neovlateno itanje pote, uz svaku e-mail adresu vee se lozinka koja bi trebala biti poznata samo korisniku adrese. Dva su osnovna naina pristupa e-poti jedan je putem tzv. Webmaila suelja unutar web preglednika kojeg osigurava davatelj e-mail usluge.

Slika 470. Webmail suelje na Microsoftovom servisu Hotmail

312 / 313 str.

Glavna prednost ovakvog pristupa je naelna mogunost pristupa itanju i pisanju e-pote s bilo kojeg raunala na svijetu spojenog na internet. Druga mogunost je putem koritenja e-mail klijentskih aplikacija koje se instali-

e-pota

raju na raunalu koje koristimo i brinu se o naoj e-poti. Iako su e-mail klijentske aplikacije uvijek prednjaile u mogunostima upravljanja e-potom, dananje webmail aplikacije gotovo nita ne zaostaju, a s obzirom na prirodu e-pote i njenog evoluiranja, postaju ak i pogodnije za koritenje. No, najvei nedostatak webmail aplikacija je ovisnost o dostupnosti mree kako bi se pristupilo naoj poti. Webmail aplikacije razlikuju se ovisno o davatelju e-mail usluge. Prikazat emo upravljanje e-potom na primjeru aplikacije Windows Live mail. Za razliku od svih dosadanjih verzija Windows operacijskog sustava, Windows 7 ne dolazi s predinstaliranim e-mail klijentom. Postoji mnotvo e-mail klijenata, komercijalnih i besplatnih, a bit koritenja i namjena ista je kod svakog od njih. Uz gore spomenuti, meu najpoznatijima su Outlook Express (mail klijent koji je dolazi uz ranije inaice Windowsa), Microsoft Office Outlook (dio komercijalnog MS Office uredskog paketa), Mozilla Thunderbird (open source klijent), Incredimail itd. Preuzimanje Windows Live Maila i namjetanje rauna Windows Live aplikacije meu kojima se nalazi i Windows Live Mail, dostupne su za besplatno preuzimanje s Microsoftovih web stranica. Instalacija je iznimno jednostavna i brza.

Slika 471. Web stranica za preuzimanje Windows Live programa

Nakon zavretka instalacije, sve Windows Live aplikacije koje smo preuzeli dostupne su iz izbornika Start Svi programi Windows Live, odakle emo pokretati i Windows Live Mail. Odmah na poetku, prilikom prvog pokretanja otvara se arobnjak za dodavanje rauna e-pote. Trebamo upisati svoju adresu e-pote i lozinku te naziv koji e se prikazivati kad nekome poaljemo poruku (najee ime i prezime, ali moe biti i naziv tvrtke ili potpuno proizvoljan). Ako nemamo otvoren raun e-pote, klikom na Ostvarite besplatni raun e-pote dobit emo mogunost stvaranja rauna e-pote na Microsoftovom servisu Hotmail.

PRO-MIL

Ako smo dobili raun od davatelja internet usluga, trebat emo unijeti i dodatne podatke koje smo dobili od davatelja usluga. im smo stvorili raun, program Windows Live Mail spreman je za uporabu.

Slika 472. arobnjak za stvaranje postojeeg rauna e-pote u programu Windows Live Mail i postupak otvaranja novog rauna e-pote na servisu Hotmail

Izgled prozora programa Program je podijeljen na tri dijela. U stupcu krajnje lijevo nalazi se popis naih rauna sa njihovim mapama, a malo nie gumbi s ostalim mogunostima programa ugraenim kalendarom / planerom, adresarom, itaem saetaka sadraja (RSS) i raunima interesnih grupa. Mi emo se zadrati prvenstveno na funkcionalnosti vezanoj uz slanje i primanje e-pote. U sredinjem dijelu nalazi se popis poruka koje se nalaze u oznaenoj mapi, a krajnje desno nalazi se okno sa sadrajem oznaene poruke. 314 / 315 str. e-pota

Slika 473. Izgled prozora programa Windows Live Mail

Dodavanje novih rauna, njihovo uklanjanje, izmjena i uvoz i izvoz podataka rauna Windows Live Mail omoguava paralelno koritenje vie razliitih rauna za e-potu i interesne grupe. Da bismo dodali novi raun, kliknemo na izbornik Alati (Tools). Klikom na gumb Dodaj... (Add...) nudi nam se mogunost dodavanja rauna e-pote, interesnih grupa i imenika s kontaktima. Na istom prozoru moemo ukloniti raun koji vie ne koristimo ili ga vie ne elimo koristiti unutar Windows Live Maila (oznaimo traeni raun lijevom tipkom mia i kliknemo na gumb Ukloni (Remove)). Klikom na gumb Svojstva (Properties) moemo oznaeni raun pregledati i ispraviti po potrebi postavke vezane uz taj raun. Vrlo korisna je mogunost izvoza (export) ijim koritenjem moemo postavke naih rauna spremiti u posebne datoteke i kasnije ih uvesti (import) u Windows Live Mail na nekom drugom raunalu. Za tu svrhu upotrijebit emo gumbe Izvoz (Export) i Uvoz (Import). To bitno ubrzava stvari i ne zahtjeva od korisnika nepotrebno memoriranje postavki svakog rauna posebno.

PRO-MIL

Slika 474. Upravljanje raunima i stvaranje novog rauna

Slanje poruke Da bismo poslali poruku, kliknemo na gumb Novo (New) i otvorit e se prozor za ureivanje nove poruke. Ako kliknemo na strelicu uz gumb Novo, dobit emo popis ostalih mogunosti koje nudi Windows Live Mail, a koje ne moraju nuno biti vezane uz e-potu.

Slika 475. Gumb Novo

Obavezni element koji mora sadravati svaka poruka e-pote je adresa e-pote primatelja. Ako adresu spremimo u imenik (Kontakte), u polje Za: (To:) trebat e upisati tek ime primatelja. Polje Kopija: (Copy:) popunjavamo adresama e-pote drugih primatelja kojima elimo poslati kopiju na korespondencije. Izvorni primatelj vidjet e adrese osoba kojima je poslana kopija poruke. Polje Skrivena kopija: (Blind Carbon Copy:) popunjavamo kad elimo poslati kopiju treoj osobi, a da ne elimo da to bude vidljivo izvornom primatelju. U svako od ovih polja moemo staviti vie adresa primatelja. Polje Predmet (Subject) moemo ostaviti prazno, tj. nije nuni element, ali svakako toplo preporuamo njegovo popunjavanje str. 316 / 317 kako bi primatelj poruke dobio naznaku o vanosti i sadraju poruke koju dobiva. e-pota

Slika 476. Nova poruka

Poruku moemo detaljno ureivati i personalizirati po izboru. Windows Live Mail sadri niz preddefiniranih izgleda poruka kojima moemo pristupiti klikom na gumb Tiskanica (Stationery).

Slika 477. Tiskanica Led

Nakon to poaljemo poruku, ona e se smjestiti u mapu Poslano (Sent). Dodavanje privitka Svakoj poruci e-pote mogue je dodati privitak koji moe biti bilo koja datoteka, a najee se radi o dokumentu, slici ili zvunoj datoteci. Privitak umeemo klikom na gumb Priloi (Attach). Otvara se dijaloki okvir pomou kojeg pronaemo datoteku koju elimo priloiti. Drugi nain je da jednostavno pronaemo datoteku koju elimo priloiti i miem je odvuemo u prostor za pisanje poruke.

PRO-MIL

Treba imati na umu da privitke koji zauzimaju mnogo prostora moda nee biti mogue isporuiti. Osim toga, treba biti paljiv kako se ne bi bespotrebno zatrpavalo primatelja.

Slika 478. Gumb Priloi

Primanje pote Prilikom svakog pokretanja Windows Live Maila, program automatski provjeri dostupnost nove e-pote. Osim toga, program e periodiki obavljati provjeru prema zadanim postavkama svakih 30 minuta. Klikom na gumb Sinkroniziraj (Synchronize), postupak provjere dostupnosti pote izvrit e se odmah.

Slika 479. Gumb Sinkroniziraj

Primljene poruke e-pote spremaju se u mapu Ulazna pota (Inbox). Odgovaranje na poruku Da bismo odgovorili na primljenu poruku otvorimo mapu Ulazna pota (Inbox), odaberemo poruku na koju elimo poslati odgovor i kliknimo na gumb Odgovori (Reply) (ili Odgovori svima (Reply All) ako u korespondenciji postoji vie lanova, a elimo da svaki od njih dobije napisan odgovor). Otvorit e se prozor identian onome kod pisanja nove poruke e-pote, samo to e nie biti obuhvaen tekst poruke na koju odgovaramo. Primijetimo da nije potrebno pisati adresu e-pote primatelja jer je ona automatski upisana. Nakon to sastavimo odgovor, kliknimo na gumb Poalji (Send).

Slika 480. Gumbi Odgovori i Odgovori svima i slanje odgovra na dobivenu poruku

318 / 319 str.

e-pota e-Pota

Poslani odgovor nai e se u mapi Poslano (Sent).

Prosljeivanje poruke Ponekad dobivenu odnosno poslanu poruku trebamo proslijediti treim osobama. U takvim sluajevima oznaimo poruku koju elimo proslijediti i kliknimo na gumb Proslijedi (Forward). Otvorit e se prozor za ureivanje poruke s ve obuhvaenom porukom koju prosljeujemo. Iznad moemo dopisati kakvu napomenu, naznaiti primatelje i kliknuti na gumb Poalji (Send).

Slika 481. Gumb Proslijedi i primjer poruke za prosljeivanje

Brisanje poruke Brisanje poruke izvodi se na nain da se oznai poruka ili vie njih koje elimo obrisati pa se pritisne desna tipka mia i odabere naredba Izbrii (Delete). Takve poruke premjetaju se u mapu Izbrisane stavke (Deleted items) koje zauvijek gubimo ako tu mapu ispraznimo (kliknemo desnom tipkom mia na mapu Izbrisane stavke i iz izbornika odaberemo Isprazni mapu Izbrisane stavke (Empty Deleted Items Folder)).
Slika 482. Brisanje poruke

Premjetanje i kopiranje poruka iz jedne mape u drugu Za svaki raun e-pote mogue je stvaranje vlastitih mapa u koje moemo kopirati ili premjetati stvorene i dobivene poruke e-pote. Mapu stvaramo tako da u lijevom oknu kliknemo desnom tipkom mia na naziv rauna u kojem elimo stvoriti posebnu mapu i odaberemo naredbu Nova mapa (New Folder).

PRO-MIL

Slika 483. Stvaranje nove mape

Nakon toga moemo kopirati i premjetati poruke e-pote na isti nain kako se to radi s datotekama i mapama. Neeljena pota (Spam, Bezvrijedna pota) Naela na kojima se zasniva e-pota podrazumijevaju fer koritenje ovih mogunosti od strane svakog korisnika. No, vrlo esto mogunosti masovnog slanja poruka putem e-pote zloupotrebljavaju se. Tako se nae adrese e-pote mogu nai na listama razliitih oglaivaa koji e protiv nae volje zatrpavati nam raun e-pote razliitim propagandnim porukama. Problem je vei to se vrlo esto lano oglaava, a nisu rijetki niti pokuaji prijevara, namjerno irenje virusa i trojanaca i sl. Zato veina klijenata e-pote ima neku vrstu filtra koja izdvaja takvu potu od redovne. U naem sluaju takva pota smjeta se u mapu Bezvrijedna e-pota (Bulk e-mail). Filtri koji sortiraju poruke e-pote, ponekad se mogu zabuniti pa svrstati redovnu potu meu neeljenu (ili obratno). Zato je potrebno ipak s vremena na vrijeme pogledati i u tu mapu i samo preletjeti po naslovima poruka i njihovim poiljateljima. Mogunosti detaljnog namjetanja aplikacije Detaljan uvid u mogunosti prilagodbe Windows Live Maila moemo dobiti ako kliknemo na izbornik Alati (Tools) pa Mogunosti (Options). Ovdje moemo vrlo detaljno prilagoditi aplikaciju svojim specifinim potrebama, a to se prvenstveno odnosi na openite postavke, postavke koje se tiu poruke (itanje, slanje, sastavljanje, potpis i potvrda), mogunosti kontrole pravopisa (meu kojima se nalazi i kontrola pravopisa za hrvatski jezik) i jo tota drugog. Zadane postavke zadovoljit e veliku veinu korisnika. Sigurnosne mogunosti Sigurnosnim mogunostima moemo pristupiti klikom na izbornik Alati (To320 / 321 ols) pa na Sigurnosne mogunosti (Security options). Otvorit e se prozor s str. mnotvom mogunosti smjetenih na kartice koje se odnose na bezvrijednu e-pota potu, listu sigurnih poiljatelja, listu blokiranih poiljatelja, zatitu od virusa, digitalno potpisivanje poruka, zatitu od krae identiteta i neke od mogunosti vezanih uz meunarodnu razmjenu e-poruka.

Zadane postavke sigurnosnih mogunosti optimalno su rijeene za prosjenog korisnika, no prema potrebi vrlo lagano ih je mogue postroiti ili olabaviti. Ostale mogunosti Windows Live Maila Primarnu funkciju upravljanje e-potom opisali smo. Osim toga, Windows Live Mail moemo koristiti i kao: kalendar s planerom - daje detaljan uvid u dane u godini i omoguuje planiranje aktivnosti za svaki dan posebno, a sve integrirano s uslugom e-pote adresar kontakti moemo stvoriti vrlo detaljan imenik sa podatcima osoba s kojima se druimo, poslujemo i sl. Svaki kontakt mogue je detaljno urediti, pridruiti mu sliku i druge podatke te sinkronizirati s mobilnim ureajima, web uslugama i slino. ita saetaka sadraja omoguuje pregled i sortiranje saetaka (RSS) sadraja s web stranica na kojima smo pretplaeni na ovu uslugu Interesne grupe omoguuje pretraivanje i sudjelovanje na interesnim grupama moemo potraiti rjeenje nekog problema ili raspravljati s ljudima s kojima dijelimo sline interese.

Slika 484. Ostale mogunosti Windows Live Maila

PRO-MIL

322 / 323 str.

e-pota

Multimedija i igre

Multimedija i igre Windows Media Player Windows Media Center Igre Games for Windows

Multimedija i igre
Za kraj knjige ostavili smo kratki pregled multimedijskih mogunosti operacijskog sustava Windows 7 kao i osnovu igrae platforme. Ve na prvi pogled jasno je da osim ozbiljne namjene u poslovne svrhe, Windows 7 nudi sjajnu osnovu za stvaranje kunog multimedijskog centra uz uvjet da raunalni hardver prati u stopu mogunosti multimedijskih komponenti Windowsa. Temeljni program zaduen za reproduciranje multimedijskih sadraja je Windows Media Player. Od inaice Windows 7 Home Premium pa na vie, uz Windows Media Player, dostupan je i Windows Media Center. Suelje ovog drugog prilagoeno je televizorima velikih dijagonala i koritenju uz daljinski upravlja (to ne znai da upravljanje nije mogue tipkovnicom i miem), dok e korisnici koji sjede u neposrednoj blizini raunalnog monitora, praktinosti radi, vjerojatno posezati za Windows Media Playerom ili kakvim drugim programom. U nastavku obradit emo upravo mogunosti ovih programa, no dostupni su i mnogi drugi komercijalni (npr. Cyberlink PowerDVD, Corel WinDVD, Cowon JetAudio itd.) i besplatni programi (npr. odlian XBMC, Foobar itd.) PC kao igraa platforma ve dugi niz godina egzistira unutar obitelji operacijskih sustava Windows i iroko je prihvaena. Igrai hardver iznimno je napredovao posljednjih godina, a njegov razvoj prati i softverska podrka unutar operacijskog sustava. DirectX komponenta brine se o direktnom pristupu hardveru za svaku pojedinu igru to omoguava optimalne performanse izvoenja igraih naslova. U novom Windowsu aktualan je DX 11 koji bi trebao ostati barem nekoliko godina na snazi. Proizvoai hardvera (posebno grafikih kartica) na radost nas korisnika, uspjeno se natjeu u stvaranju brih i boljih komponenti, a relativno potena igra na tritu omoguava neprekidan pad cijena igraeg hardvera to opet veseli nas korisnike. Da bi raunalo s instaliranim Windows 7 operacijskim sustavom bilo hardverski dovoljno mono za pokretanje suvremenih raunalnih igri, potrebna je vrlo brza grafika kartica, viejezgreni procesor, to vie radne memorije te brzi disk ili vie njih koji e sluiti za uvanje podataka. Ako elimo gledati i snimati TV program, moramo nabaviti TV karticu. Svatko tko dri do dobrog zvuka nabavit e i zasebnu kvalitetnu zvunu karticu. to su nabrojane komponente bre i kvalitetnije, to e i multimedijske mogunosti raunala biti izraenije.

PRO-MIL

Windows Media Player

Windows Media Player (WMP) program je za reprodukciju multimedijskih sadraja koji dolazi u paketu sa svim inaicama Windows operacijskog sustava5. WMP ukljuen u Windows 7 dolazi ve u svojoj 12. inaici i s vremenom je postao program irokih mogunosti. Osim to reproducira razliite multimedijske datoteke, moe ga se koristiti i kao snimaa glazbenih CD-ova i posrednika pri sinkronizaciji nae glazbene kolekcije na raunalu s nekim od prijenosnih multimedijskih sviraa. Osim toga, vrlo jednostavno moemo pristupiti cijeloj kolekciji multimedijskih datoteka s raunala, stvarati liste datoteka za reproduciranje, konvertirati neke od formata, strujati sadraj s mree itd. Objektivni prigovor koji se moe uputiti je nedostatak slubene podrke za neke iroko prihvaene formate (primjerice FLAC, OGG) to naruava inae dobar dojam kod koritenja. Dostupne su i mogunosti personalizacije programa mogue je potpuno promijeniti izgled programa koritenjem razliitih presvlaka (skin), a od dodataka tu su jo i razliite grafike vizualizacije prilikom reproduciranja glazbe i mogunosti koritenja razliitih dodataka treih proizvoaa (primjerice DSP dodatci koji utjeu na zvuk i sl.). S obzirom na tematiku knjige, osvrnut emo se tek na djeli osnovnih mogunosti. Pokretanje programa i izgled prozora Windows Media Player pokreemo kao i svaki drugi program najjednostavnije ga je pokrenuti uz pomo gumba s programske trake ili iz izbornika Start. Ako iz Windows Explorera pokrenemo podranu multimedijsku datoteku, prema zadanim postavkama automatski e se pokrenuti WMP i zapoeti s reprodukcijom njenog sadraja. Tipian prozor WMP-a izgleda ovako:

Slika 485. Prozor Windows Media Playera

326 / 327 str.

izuzetak su n inaice (primjerice MS Windows 7 Home Premium n) koje se mogu pronai na tritima EU zemalja koje su liene Windows Media Playera koji se moe naknadno preuzeti s Microsoftovih web stranica i instalirati.
5

Windows Windows Media Player

Postoji i kompaktni pogled pogled Reproducira se (Now playing) u kojem su dostupne tek mogunosti za reprodukciju. Veliina prozora ovisi o sadraju koji se reproducira. Ako se radi o glazbi, bit e prikazana slika s naslovnice albuma kad je dostupna, a ako se radi o video sadraju, prozor e biti veliine video sadraja. Prebacivanje meu pogledima vri se klikom na gumb za brzu promjenu prikaza (vidi prethodnu i sljedeu sliku) ili klikom na izbornik Prikaz (View) > Reproducira se (Now playing).

Slika 486. Prozor Windows Media Playera u modusu Reproducira se

Stvaranje i organizacija biblioteka s multimedijskim sadrajem WMP poznaje sljedee kategorije multimedijskih biblioteka glazbu, videozapise, slike i snimljene TV emisije. Klikom na gumb Organiziraj (Organize) > Upravljanje bibliotekama (Manage libraries) > Glazba (Music) / Videozapisi (Videos) / Slike (Pictures) / Snimljene TV emisije (Recorded TV) moemo odrediti mjesta na kojima e WMP traiti datoteke naznaenog sadraja. Ako smo to ve odredili, u svakom trenutku moemo izmijeniti svoj odabir.

Slika 487. Odreivanje mjesta biblioteke Glazba

Na biblioteke treba gledati kao na skupinu poveznica koje objedinjuju datoteke istog tipa sadraja na jednom mjestu, a da pritom mjesta na kojima se datoteke fiziki nalaze ostaju nepromijenjena. Osim to su multimedijske biblioteke dostupne unutar WMP, one su zajedno s ne-multimedijskim bibliotekama dostupne unutar Windows Explorera.

PRO-MIL

Slika 488. Pristup biblioteci Glazba preko Windows Explorera

Stavke biblioteke mogue je sortirati na razliite naine (primjerice glazbu prema izvoau, albumu i anru, ocjeni i sl.). Biblioteku je mogue dodatno ureivati i prilagoavati dodavanjem ocjena svakoj stavki posebno, dodavanjem slike uz album i sl.

328 / 329 str.

Slika 489. Dodavanje slike uz album

Windows Media Player

Stvaranje vlastitog popisa za reproduciranje WMP e vrlo uredno voditi nae multimedijske datoteke i sortirati ih prema razliitim logikim kriterijima. No, ponekad elimo sami napraviti listu datoteka koje e se reproducirati bez naoko nekog reda razliiti izvoai s razliitih albuma i anrova. Veina programa za reproduciranje multimedijskih datoteka ima mogunost stvaranja takvih lista to je sluaj i kod WMP-a sa Popisima za reproduciranje (Playlists). Da bismo dobili uvid u postojee popise za reproduciranje, kliknemo u navigacijskom oknu na Popisi za reproduciranje (Playlists). Ovdje moemo ureivati postojee popise, a ako elimo stvoriti novi popis, kliknut emo na alatnoj traci na gumb Stvori popis za reproduciranje (Create Playlist). Nakon to smo stvorili popis, vidjet emo ga u navigacijskom oknu. Taj popis treba popuniti datotekama koje elimo da se reproduciraju. Najjednostavnije je popunjavati ga povuci i ispusti metodom.

Slika 490. Popunjavanje popisa za reproduciranje povuci i ispusti metodom

Pogodan nain je i da prilikom listanja biblioteke jednostavno kliknemo desnom tipkom mia na pojedinu stavku (pjesmu, cijeli album, video isjeak) i odaberemo iz izbornika Dodaj u (Add in) > ime liste za reproduciranje.

Slika 491. Alternativni nain popunjavanja popisa za reprodukciju

PRO-MIL

Reproduciranje diskova elimo li reproducirati DVD video disk ili Glazbeni CD, dovoljno je imati pokrenuti WMP i umetnuti disk u odgovarajui pogon da bi zapoela reprodukcija.

Slika 492. Reprodukcija DVD video diska

Ako umetnemo glazbeni CD u pogon, WMP e (ako to u mogunostima nije iskljueno) sam pokuati pronai iz baze na internetu popis pjesama i naslovnu sliku albuma.

Slika 493. Reproduciranje glazbenog CD-a

WMP omoguuje kopiranje glazbenih CD-a na raunalo i konvertiranje glazbe u mp3 ili wma datoteke kako bi takva glazba bila dostupna korisniku u svakom trenutku na raunalu ili kako bi bila prebaena na primjerice prenosivi multimedijski svira. Prilikom reprodukcije glazbenog CD-a, na alatnoj traci pojavljuje se novi gumb Kopiraj CD (Copy CD) na koji kliknemo kad elimo str. 330 / 331 kopirati sve ili samo neke stavke s odreenog CD-a. Ovisno o postavkama, dobit emo datoteke koje e biti spremljene u korisnikovu mapu Music i Windows automatski smjetene u biblioteku glazba. Media Player

Slika 493-2. Kopiranje glazbe s glazbenog CD-a

Snimanje CD-a Postupak snimanja CD-a vrlo je slian postupku stvaranja popisa za izvoenje. U oknu sa zadaama desno kliknimo na karticu Snimi (Burn). Ako jo nismo, ubacimo prazan CD u pogon te odvuemo stavke koje elimo snimiti desno u popis za snimanje.

Slika 494. Stvaranje popisa za snimanje

PRO-MIL

Alternativno, na svaku stavku koju elimo snimiti kliknemo desnom tipkom mia i iz izbornika odaberemo Dodaj u (Add in) Popis za snimanje (Burn list).

Slika 495. Dodavanje stavki na popis za snimanje

Treba voditi rauna o kapacitetu CD medija koji iznosi priblino 80 minuta. Nakon to smo odredili stavke koje emo snimiti na CD, u oknu sa zadaama kliknemo na gumb Zaponi snimanje (Start burning). Ovisno o brzini snimanja i koliini podataka za nekoliko minuta zavrit e snimanje. Radi zadravanja visokog stupnja kompatibilnosti, predlaemo da se ne pretjeruje s brzinama snimanja medija. Detaljno podeavanje Windows Media Playera Mogunosti detaljnog podeavanja programa bit e nam dostupne ako kliknemo na gumb Organiziraj (Organize) > Mogunosti (Options) ili ako kliknemo na izbornik Alati (Tools) > Mogunosti (Options). Detaljno je mogue namjetati postavke biblioteka, dodataka (vizualizacije, DSP), privatnosti, sigurnosti, reprodukcije DVD, mrenih postavki itd.

Slika 496. Podeavanje mogunosti Windows Media Playera

332 / 333 str.

Za potrebe ovog prirunika odluili smo dati tek pregled osnovnih mogunosti i principa na kojima radi WMP bez detaljiziranja.

Windows Media Player

Windows Media Center

Praktiki iste mogunosti kao i WMP (uz izarazito naglaenu mogunost gledanja i snimanja tv programa) ima i Windows Media Center (WMC). Biblioteke s multimedijskim sadrajem koriste oba programa zajedniki. Posebnost WMC-a njegovo je suelje koje je iznimno dopadljivo, funkcionalno i posebno prilagoeno televizorima i koritenju uz daljinski upravlja (a manje za mi i tipkovnicu). U posljednjih nekoliko godina esto se pojavljuje posebna skupina PC raunala koja se koristi za potrebe kune reprodukcije multimedijskih sadraja to moe zamijeniti nekoliko drugih ureaja. Pojava takvih PC raunala povezuje se uzletom popularnosti stvaranja sistema za kuna kina. Raunala koja su postala centri unutar takvih kunih kina nazvana su jednostavno HTPC (Home Theater Personal Computer). Koritenje WMC-a na takvom sustavu daje odreenu dozu profinjenosti jer zahvaljujui prije svega suelju koje izgleda odlino pogotovo na modernim televizorima velikih dijagonala ekrana. Uz to, koritenje nije praktiki nita sloenije od koritenja naprednije linijske komponente.

Slika 497. HTPC raunalo sa odgovarajuim kuitem ne mora uope izgledati kao standardni PC

Ako je raunalo opremljeno TV karticom, WMC moe preuzeti ulogu video rekordera (Personal Video Recorder, PVR). Mogue je gledati TV program, snimati ga ili koristiti mogunost pauziranja programa na neko vrijeme i nastaviti ga dalje gledati (time shift). Naime, za vrijeme kad smo pauzirali program koji ide uivo, sustav sprema program na disk. Kad nastavimo s gledanjem takvog programa raunalo reproducira snimljeni materijal s diska, ali pritom nastavlja snimati program koji zapravo ide uivo dakle istovremeno se reproducira i snima sadraj.

PRO-MIL

(C) Origen ae

Slika 498. Suelje programa Windows Media Center

334 / 335 str.

Windows Media Center

Igre koje dolaze s Windows 7

Windows 7 Ultimate sadri mapu s igrama koje moe igrati jedan igra ili vie igraa putem mree. Igre otvaramo klikom na gumb Start -> Svi programi (All programs) -> Igre (Games) -> naziv igre. Tu su igre s kartama (Pasijans, Paukov pasijans, FreeCell), igre na ploi (Minolovac, Chess Titans, Mahjong Titans), igre putem interneta za vie igraa (Backgammon, dame i igra pikova na internetu) te igra Purble Place namijenjena djeci.

Slika 499. Mapa Igre

Pasijans
Igra Pasijans (Solitaire) namijenjena je jednom igrau, a cilj igre je sloiti karte u okvire u jednoj boji od najmanje (as) do najvee (kralj) u to kraem vremenu. Do eljenih karata dolazimo preslagivanjem karti u stupcima u donjem dijelu prozora tako da manju kartu odvuemo na jedan broj veu kartu suprotne boje. Na taj nain otkrivamo karte u pozadini stupca. Klikom na pil karata u gornjem lijevom kutu otvaramo tri nove karte koje zatim smjetamo u odgovarajui okvir ili na jedan od stupaca u donjem dijelu prozora. Time omoguujemo daljnje preslagivanje karata u stupcima. Za smjetanje pojedine karte u okvir dva puta kliknemo na nju ili kartu odvuemo u odgovarajui okvir. Za brzo smjetanje svih dostupnih karata u okvire pritisnemo kombinaciju tipki Ctrl+A.

Slika 500. Pasijans

PRO-MIL

Za uspjeh u igri bitno je da kartu iz pila ne premjetate na stupac ako na nju ne moete presloiti druge karte te tako otkriti dodatnu kartu iz pozadine. Karte iz pila moemo otkrivati pojedinano kombinacijom tipki Ctrl+Shift+Alt. Pomou izbornika Igra (Game) -> Mogunosti (Options) moemo iskljuiti animacije i zvuk tijekom igre ili odabrati da se karte iz pila otkrivaju pojedinano, a pomou naredbe Promjena izgleda (Change Appearance) moemo mijenjati izgled pozadine karte i boju podloge za igru.

Paukov pasijans
Paukov pasijans (Spider Solitaire) varijanta je klasinog pasijansa, a moe se igrati u tri nivoa (poetni, srednji i napredni). Najjednostavniji, poetni nivo, sastoji se u tome da se presloe karte u jednoj boji od najvee do najmanje, a kada se to postigne, sloene karte premjeste se u donji lijevi kut prozora. Igra zavrava kada se presloi svih 10 stupaca karata. Kada ponestane mogunosti za premjetanje karata u gornjem dijelu prozora, klikne se na pil dolje desno kako bi se podijelilo 10 novih karata koje dalje slaemo. Cilj je zavriti igru u to manje poteza.

Slika 501. Paukov pasijans

336 / 337 str.

Igre

FreeCell
FreeCell je igra s kartama u kojoj su karte sloene u osam stupaca, a potrebno ih je presloiti u etiri elije na desnoj strani od najmanje do najvee. Do potrebne karte dolazimo premjetanjem u donjem dijelu prozora tako da manju kartu stavimo na veu kartu druge boje. Za premjetanje karata moemo koristiti etiri elije na lijevoj strani prozora u koje privremeno smjetamo pojedinu kartu dok ne oslobodimo onu koja nam je potrebna.

Slika 502. Free Cell

Minolovac
Minolovac (Minesweeper) igra otkrivanja mina igra se na nekoliko razina, poetnika (Beginer potrebno je otkriti 10 mina), srednja (Intermediate 40 mina), napredna (Expert 99 mina) i prilagoena (sami odreujemo broj polja i mina). Cilj igre je u to kraem roku otkriti prazna polja a pritom ne nagaziti na minu. Ako kliknemo na minirano polje, igra je gotova. Na polje za koje smo sigurni da je minirano, kliknemo desnom tipkom mia da bismo deaktivirali minu. Kada kliknemo na polje, oko njega se pojave brojevi koji govore koliko mina se nalazi u susjednim poljima. Na temelju brojeva moemo zakljuiti koje je polje minirano, a koje nije. Brojanik s lijeve strane ispod minskog polja mjeri vrijeme, a brojanik s desne strane pokazuje broj aktivnih mina. Razinu igre biramo pomou izbornika Igra (Game) -> Mogunosti (Options), a pomou naredbe Promijeni izgled (Change Appearance) biramo stil igre (cvijet umjesto mine) i boju ploe.
Slika 503. Minolovac

PRO-MIL

Purble Place
Purble Place je igra namijenjena djeci s ciljem poticanja zakljuivanja i pamenja te prepoznavanja oblika i boja. Igra se sastoji od tri dijela: Purble Pairs (parovi), Comfy Cakes (pekar) i Purble Shop. Svaka igra ima tri razine (poetnu, srednju i naprednu), a teinu igre biramo pomou izbornika Igra (Game) -> Mogunosti (Options). Purble Pairs je igra memorije potrebno je otkrivati slike i spojiti parove prije isteka vremena. Spojene slike odlaze u staklenku. Klik na gumb ispod staklenke nakratko otkriva sva polja.

Slika 504. Purble Pairs otkrivanje parova

Comfy Cakes igra slastiara u kojoj radimo kolae prema narudbi. U televizoru s lijeve strane je slika naruenog kolaa, a zadatak je napraviti takav kola odabirom pravilnog oblika (krug, kvadrat ili srce), biskvita (punjenja), glazure i ukrasa. Po kuhinji pomiemo kola koristei gumbe sa strelicama, a gotov kola potrebno je dostaviti na polje sa zvjezdom. Na tom polju kola se pakira i isporuuje.

338 / 339 str.

Igre
Slika 505. Comfy Cakes - slaganje kolaa

Purble Shop iza zavjese skriva se lik Purble, a u prednjem planu je njegova kontura. Potrebno je Purbleu izabrati oi, nos i usta i kliknuti na gumb sa zelenom kvaicom da bismo saznali jesmo li pravilno izabrali ili ne. Dijelove lica biramo dok u potpunosti ne pogodimo izgled Purblea, a on se pokae iza zavjese.

Slika 506. Purble Shop Purbleu biramo izgled

PRO-MIL

PC raunalo kao igraa platforma

Igranje na raunalnim sustavima, bilo da se radi o PC raunalu ili nekoj od popularnih igraih konzola, od nekadanje zabave nekolicine zaljubljenika u raunala s vremenom je postalo opeprihvaen oblik zabave u kojem svatko moe uivati. Stvaranje raunalnih igri preraslo je iz programiranja najvie nekoliko osoba, koji su to najee radile u slobodno vrijeme i zabave radi, u posao gdje na stvaranju igre (od programera do marketinga) radi i po nekoliko stotina ljudi, a proraun koji se pritom potroi dosee one utroene za holivudske blokbustere. Gledajui objektivne mogunosti PC hardvera (gdje se posebno istiu grafike kartice koje gotovo da predstavljaju raunalo unutar raunala) potpomognute Windows operacijskim sustavom (posebno DirectX komponenetom), nije pretjerano zakljuiti da se tehniki najnaprednije igre najkvalitetnije mogu izvoditi na PC raunalima. Danas je uobiajeno igranje sa golemom razinom detalja u punoj HD rezoluciji (1920 x 1080), a mogunosti neprestano rastu.
Slika 507. Slike iz nekoliko popularnih PC igri

340 / 341 str.

Igre

Windows 7 donosi DirectX 11 za koji se oekuje da e postati nairoko prihvaen od razvojnih timova koji rade na igrama za PC. to se tie starijih naslova, zadrana je velika razina kompatibilnosti s igrama razvijanim u doba starijih inaica Windowsa. Igre za PC raunala najee se prodaju na optikim medijima, no sve je ea pojava digitalne distribucije zabavnih sadraja. To u praksi zahtjeva od korisnika instalaciju klijentskog programa kojeg servisi za digitalnu distribuciju besplatno stavljaju na raspolaganje te pristup internetu da se igra preuzme. Igre u digitalnoj distribuciji esto su jeftinije od zapakiranih igri u kutijama (retail). Najvei digitalni distributer igri je Steam. Microsoft putem svoje usluge Games for Windows izmeu ostalog omoguuje kupovinu igri u ovom obliku.

Slika 508. Servisi za digitalnu distribuciju igri

PRO-MIL

Index
A
Administratori 191 Adresa stranice 304 Adresna traka 89 Aero 38 Aero flip 3D 85 Aero pogled 50 Aero poravnanje 83 Aero potresanje 80 Akcijski centar 146 Alatna traka 90 Alatne trake 48 Alat za izrezivanje 291 Aplikacija 216 Automated System Repair 188 Automatska reprodukcija 222

E
e-pota 313 EFS 196, 202 Ekstenzija (Nastavak) 96, 222 Elektronska pota 313 Event Viewer 190

Local Security Policy 190 Lozinka 193

Lj
Ljepljive biljeke 295

F
Fovoriti 309 FreeCell 338

M
Maksimiziranje (prozora) 80 Maliciozni softver 143 Managed cards 207 Mapa 88 Megabajt 99 Microsoft Security Essentials 144 Mikser (zvuka) 62 Minimiziranje (prozora) 80 Minolovac 338 Mi 15, 227 Mogunosti upravljanja energijom 178 Mrea 238

G
Generike vjerodajnice 208 Gigabajt 99 Gubitak podataka 182

H
Hardver 12, 225 HD rezolucija 341 Hiberniranje (sustava) 34 HTPC 334

B
Bajt 99 Beina ad hoc mrea 246 Beine mree 244 Biblioteka 88, 328 BitLocker 189 Blokator skonih prozora 253 Blok za pisanje 292 Bona traka 14, 64 Bojanje 262

N
Nadzornik performansi 158 Naslovna traka 75 Nastavak 96 Navigacijsko okno 89

I
Igre (mapa) 39 Ikone 67 Indeksiranje (datoteka) 156 Index zadovoljstva rada sa sustavom Windows 158 Informacije o sustavu 159 InPrivate 254 Internet 238 iSCSI initiator 190 Iskljuivanje raunala 34 Izbornik 75 Izvori podataka 190

O
Obiteljska sigurnost 191 ODBC 190 Odjava korisnika 33 Okno biblioteke 91 Okno sadraja 90 Okno s detaljima 90 Okvir za pretraivanje 90 Olakani pristup 256 Oporavak (sustava) 148, 150 Osnovna grupa 248 Osobna mapa 39 Otklanjanje potekoa 148 Oznaavanje 72

C
Centar za mobilnost sustava 237 Centar za mree i zajedniko koritenje 239 Centar za olakani pristup 256 Component services 189 Crvi 143

J
Javne mree 240 Jezik 211

uvar zaslona 55

K
Kalkulator 294 Kilobajt 99 Klik 16 Klizai 79 Kolaii 253 Komprimiranje (datoteka) 133 Kontrola Korisnikog rauna 153 Kontrola korisnikog rauna 203 Kopiranje (datoteka) 111 Korisniki rauni 191, 192 Ko za smee 68, 120 Kotai (mia) 228

P
Pasijans 336 Paukov pasijans 337 Performance monitor 190 Personal cards 207 Personalizacija (suelja) 51 Pisai 226 Ploa za unos matematikih izraza 296 Poetna stranica 304 Podizanje sustava 30 Podmapa 88 Podruje obavijesti 147 str. 342 / 343 Pokaziva (mia) 227 Pomo i podrka u sustavu Igre Windows 177 Ponovno pokretanje (sustava) 34 Popis za reproduciranje 330 Poravnanje (prozora) 83

D
Datoteka 88 Datum 212 Defragmentacija diska 159 Deinstalacija (programa) 218 DEP 155 Dijagnostika memorije 190 Dijaloki okvir 78 Dijeljenje datoteka i mapa 248 DirectX 341 Disk za popravak sustava 188 Dodavanje hardvera 229 Dodavanje mrenog hardvera 230 Dvoklik 16

L
Licencija 13 Lista nedavno koritenih datoteka 131

Povezivanje internetskih identiteta 199 Povezivanje s internetom 241 Povlaenje (mia) 16 Preac 68 Premjetanje (datoteka) 111 Print Managment 190 Privatne mree 240 Privremene datoteke 157 Programii 64 Programi 217 Programska traka 44 Promjena korisnika 33 Prozor 74 Purble Place 339 Putanja 94

T
Task Scheduler 190 Terabajt 99 Tipke-funkcije 16 Tipkovnica 15,16 Toke vraanja 150 Traka izbornika 75, 90 Traenje (datoteka) 128 Trojanski konj 144

WordPad 272 WWW 304

Z
Zakljuavanje (korisnikog rauna) 34 Zapisnik dogaaja 158 Znaajke 217 Zvune sheme 61 Zvuk 225,233

U
UAC 153 Uklanjanje hardvera 232 Unicode 215 Upravitelj ureaja 166 Upravitelj vjerodajnica 208 Upravitelj zadataka 158 Upravljaka ploa 140 Upravljanje certifikatima za ifriranje 200 Upravljanje raunalom 190 Upravljanje vjerodajnicama 198 Ureaji 226

R
Raunalo (mapa) 40, 93 Radna povrina 38 Razluivost 59 Regija 211 Reproduciranje 234 Resource and Performance Monitor 160 Roditeljski nadzor 203 RSS 311

V
Varijable okruenja 170 Vatrozid 161 Vatrozid za Windows 161 Veliina datoteke 99 Virtualna memorija 155 Virtualni ureaji 227 Virusi 143 Vjerodajnica 208 Vjerodajnice utemeljene na certifikatu 208 Vjerodajnice za Windows 208 Vraanje podataka 185 Vrijeme 212 Vrpca 76

S
Sat 211 Servisi 190 Sheme boja 57 Sigurnosne kopije 103 Sigurnosno kopiranje 182 Sigurnost (sustava) 143 Skoni izbornik 77 Snima zvuka 297 Snimanje (datoteka) 122 Snimanje (zvuka) 236 Softver 12 Sortiranje 116 Spavaj 34 Spreavanje izvravanja podataka 155 Standardni korisnici 191 Start (gumb) 39 Start (izbornik) 39 Stranina datoteka 155 Stvaranje diska za ponovno postavljanje lozinke 198 Stvaranje slike sustava 186 Surfanje 302 Surround 233 Sustav 143 Svojstva (datoteke) 110 System Configuration 190

W
WAU 165 Webmail 313 Web preglednik 302 Web stranica 302 Windows 7 Compatibility Center 13 Windows 7 upgrade advisor 13 Windows Anytime Upgrade 13, 165 Windows Backup 182 Windows CardSpace 207 Windows Defender 144 Windows Easy Transfer 13 Windows Explorer 89 Windows Firewall 161 Windows Firewall with Advanced Security 164, 190 Windows Live Family Safety Filter 206 Windows Media Player 235 Windows PowerShell Modules 190 Windows Update 173

ifriranje pogona 189 pijunski programi 144