UMJETNOST 19.

STOLJEA
*** PRAVCI IMENA DJELA *** *** I. - OPI DIO
18. st.
Giovanni Battista PIRANESI (1720. 1778.) Arhitekt kolovan u Veneciji. 1740. seli u Rim i tu projektira crkvu sta Maria del Priorato, 1765. u duhu Palladijeva klasiciz. U grafici evocira antiki Rim: Rimske starine, 1756. Smatrao je da je grku umjetnost, koju je slavio Winckelmann, rimska nadmaila sjajem i uzvienou. Radi i grafike baroknih spomenika (Vedute Rima), kao i fantastinih prostora (Tamnice). Radi i nacrte za crkve, interijere i proizvode umjetnikog obrta Johann Joachim Winckelmann (1717. Trst 1768.) Prvi je ustanovio razliku izmeu grke, grko-rimske i rims. umjetnosti, te prepoznao kopije! Prvi je definirao uzlet i pad antike umjetnosti. Jedan je od utemeljitelja znanstvene arheologije, i prvi koji je primjenjivao ire kategorije stila. Mnogi ga smatraju ocem povijesti umjetnosti. Njegova Povijest antike umjetnosti, objavljena 1764. bila je jedna od prvih knjiga na njemakom, koja je postala klasikom europske literature. 1751. dolazi u Rim. 1754. prelazi na katolicizam, ime mu se otvaraju vrata papinske biblioteke. Goethe je smatrao da je Winckelmann bio poganin. Slikar Anton Raphael Mengs (1728. 79.) s kojim je u poetku u Rimu ivio, bio je W. medij kojim je on irio svoje ideje Europom jer je Mengs smatran najveim slikarom tog vremena. U Rimu upoznaje i kota Roberta Adama (vidjeti ovdje str. 26), koji kasnije postaje vodei neoklasicistiki arhitekt. 1758. posjeuje Napulj, Pestum, te Pompeje i Herkulanum, koje se upravo tad iskopava. (Kao i Lorraine), smatra da pravi umjetnik mora stvarati idealne tipove, sluei se zapaanjima iz prirode. Ubijen je u Trstu od lopova koji mu je htio ukrasti medalje kojima ga je nagradila Marija Terezija.

KLASICIZAM (1760. 1830.)

Poinje kao reakcija na nemir rokokoa, traenjem smirenosti, sklada i ozbiljnosti koji je ostvaren u antici. U arhitekturi: primjena likovnih elemenata antike: stupovi, profilacije, ornamenti U slikarstvu: antike teme, precizan crte, plastina, jasna kompozicija U skulpturi: mirnoa stava, jednostavni obrisi i modelacija

Jacques Louis David (1748.- 1825.) Glavni je predstavnik klasicizma u Francuskoj! Prvi radovi mu imaju jo baroknog tiha, njegov uitelj trai oslon na antiku. D. rane slike iz 1770.-tih proizlaze iz antikih tema: utjecaj Winckelmanna, te groznice oko otkria Pompeja i Herkulanuma. 1775. s uiteljem Josephom Mariom Wienom odlazi u Rim gdje studira antiku slulpturu. Izmeu 1779. i 84. u Parizu na temelju rimskih iskustava razvija nov nain konstruiranja slike: Zakletva Horacija iz 1784. najznaajnije je djelo ranog klasicizma. Slika predstavlja zakletvu triju brae na borbu na smrt protiv stanovnika Albe Longe, tj. lojalnost dravi i za 5 godina prorie francusku revoluciju. Novitet je moralizirajui patos koji dominira slikom. Formalno, slika je antiki reljef prenesen na platno. Osobito je karakteristino hladno svjetlo. Crte je jasan, precizan i dominantan. Tu je i klasicistika idealizacija ljudskog lika. Vjera u razum rezultira strogou opeg dojma. Novi stil je stvoren, i dolazi do izraaja u djelima nastalim uoi revolucije: Sokratova smrt, 1787. U doba revolucije David je Jakobinac i komentira sadanjost: Mrtvi Marat (1793.) otro svjetlo reminiscira Caravaggia. U tamnici u kojoj je bio 6 mjeseci nakon poraza Robespiera, radi skice za Otmicu Sabinjanki, koju realizira 1799. Za njega su njegove slike manifesti: protesti i glorifikacije. One poistovjeuju lijepo i istinito. U njima je potpuno potisnuto slikarsko, negira se boja kao element mate i kompozicije. Dolaskom Napoleona postaje Bonapartist, te 1805. slika Krunjenje Napoleona. (dog. 1804.) Postaje Napoleonov dvorski slikar. Jo 1800. slika Napoleon prelazi prolaz St Bernard (u dnu slike pie Napoleon, Hanibal) 1800. slika i leei portret Madame Recamier, ene parikog bankara. Jedini pejza mu je Luksemburki vrt iz 1794. Nakon pada Napoleona 1814., emigrira u Bruxelles. Utjee na: Gerarda, Grosa, Ingersa itd. Francois Pascal Gerard (1770. 1837.) Formirao se u Davidovu atelieru, no D. nain omekava delikatnou i intelektualnou. Portret Madame Recamier, 1802. ! Suvremena publika vie je voljela njegovu pristupanost od davidove hladnoe. Radi niz portreta: Napoleon u nercu, Josephine, itd. Povijesna kompozicija: Ulazak Henrika IV u Pariz, alegorijski slavi povratak Burbona na prijestolje, tu prikazuje pripadnike svih stalea. Uzor je ista tema od Rubensa. Antoine-Jean Gross (1771. 1835.) Zauzima posebno mjesto u krugu Davidovih uenika. Zapoeo s Davidom raditi od 14 god.: David ga je kao baruna spasio giljotine. ivio vrlo teko sve do 1796. kad slika Napoleon kod Arcole, kojom je postigao uspjeh i Napoleonovu naklonost. Postaje jedan od glavnih slikara Carstva. Napoleon kod Eylaua (1808.) primjer je slike bitke koje su postale njegovom specijalnou. Te slike nemaju vie sveanu klasicistiku mirnou, a bogati kolorit najavljuje romantizam. Podcjenjivan i kritiziran, poinio je samoubojstvo. Madame Recamier HAZU, cca 1825. 2

Pierre Paul Prudhon (1758. 1823.) Bio je suvremenik klasicista, ali ne i klasicist. Njegov svijet je takoer idealiziran, no to je svijet romantizma. Za sliku Pravda i Osveta progone Zloin, za Palau Pravde u Parizu, Napoleon ga je odlikovao legijom asti. Svjetlo na slici joj daje misterioznost; rije je o elem. baroka. Jean-Auguste-Dominique Ingers (1780. 1867.) Ingres je bio zadnji od velikih francuskih klasicista. Otac mu je bio kipar i arhitekt. Uio je kod J. L. Davida, ali ne slijedi uitelja! U Rimu boravi 1806. 20., kao stipendist, i udaljuje se od Davidove manire, a pribliava se Rafaelu i grkoj antici, a ne rimskoj. Nov je i njegov tretman boje. Na svjetskoj izlobi 1855. izlae 68 slika i doivljava golem uspjeh Dolazi do mirenja Ingersa i Delacroixa nakon sukoba 20-tih godina o postulatima akademizma i pokreta romantika (odnos boje i crtea). Ingers po svojem istom i besprijekornom crteu predstavlja suprotnost Delacroixovu zanosu i razbuktalom koloritu. Njegovo je naelo: Nema velikog crtaa koji ne bi naao tonu boju koja odgovara njegovom crteu. Boja ima podreenu ulogu u odnosu na crte. Sivu boju smatra odluujuim faktorom slike. Dominacija crtea je idealistiki element u Ingresovoj umjetnosti i samo po tome je ona klasicistika. Homerova apoteoza iz 1827. slikana je kao stropna slika za Louvre. Meu prikazanima su i Mozart, Rafael, Dante, Shakespeare. Odlian je portretist: Madame de Senonnes, 1814. Njegovi aktovi pokazuju da premda je voa klasicista, on je u biti romantik: Kupaica, 1808. Odaliska, 1814. Turska kupelj, 1863. u dobi od 84 godine

KLASICIZAM U NJEMAKOJ I AUSTRIJI

Mengs i Carstens u cijelosti pripadaju 18. st., pa bi prouavanje klasicizma trebalo poinjati zapravo s njima, a ne francuskim klasicistima. Oni su svakako prethodnica, ali im u izrazu nedostaje snaga Davidove kole. Utjecaj Mengsa je bio vrlo jak, ali se izgubio brzo nakon njegove smrti. Anton Raphael Mengs (1728. 79.) Prvi je njemaki klasicistiki slikar. Bio je eklektik, i vie teoretiar, protivnik baroka, pseudoklasicist. Za njegov rad i filozofiju bilo je vano otkrie rimskih starina. Prouava Pompeje i Herkulanum. U Rimu surauje s Winckelmannom. I on prelazi na katolianstvo. Kao sin slikara, M. postaje dvorskim slikarom na saskom dvoru u Dresdenu sa 17 godina. Parnas iz 1761. u Villa Albani u Rimu. Kompozicija je raena u duhu visoke renesanse. Njezina glavna slabost je nedostatna kvaliteta linije. Na puno vioj razini su njegovi portreti, premda uglavnom sraunati na pozu i efekt.

Asmus Jakob Carstens (1754. 98.) Bio je ispred svojeg vremena, to je uzrokovalo njegovu osobnu tragediju. Bio je sin mlinara, te je proveo djetinjstvo u siromatvu (kao i Winckelmann). Studirao je na akademiji u Kopenhagenu. Od 1790. profesor je na akademiji u Berlinu, te dobiva stipendiju za Rim. Napada akademiju kao tiransku i materijalistiku organizaciju. Izraavao je distancu prema onom to se moe nauiti rutinskim radom. Dobiva otkaz, i do kraja ivota ivi u Rimu, za novac radi portrete. Djela su mu kreacije po unutarnjim zakonima dok su klasicisti obino radili hibride razuma i tehnike vjetine. No i njezina djeca San i Smrt, 1795. Joseph Anton Koch (1768. 39.) Najvaniji pejzaist klasicizma! Bio je impresioniran Alpama iz Tirola je. U Rimu druguje s Thorvaldsenom i Carstensom. Ugleda se na Poussina i Lorrainea, radi tzv. herojske pejzae. Njegovi kasni pejzai su blii Nazarencima nego klasicistima: npr: Herojski pejza s dugom. Gottleib Schink (1776. 1812.) Portret ge von Cotta (1802.) predstavlja remek-djelo njemakog klasicizma u portretnom slikarstvu.

AUSTRIJA Friedrich Heinrich Fuger /Figer/ (1751. 1818.) Vodea osoba austrijskog slikarstva. Kombinacija kasnog baroka i klasicizma. U Rimu bio u kontaktu s Davidom i Mengsom. Odlian portretist, poznat po zlatno-smeem sfumatu. Peter Kraft (1780. 1856.) Prvi i najvaniji austrijski slikar koji je u potpunosti klasicist. Bio Davidov uenik u Parizu, a u Beu Figerov. Gl. djelo su mu 3 velike zidne slike u Hofburgu: Car Franjo se vraa s potpisivanja mirovnog sporazuma 1809.

SLIKARSTVO PEJZAA TIJEKOM KLASICIZMA

Pejza nije bio tema koja je privlaila klasiciste. Ideje su uglavnom bile prikazivane uz pomo ljudskih figura. Joseph Anton Koch (1768. 1859.) Roen je u Tirolu, a 1795. odlazi u Rim i tu ostaje. Fasciniran je Alpama i to se osjea u cijelom njegovom opusu. Macbeth i vjetice, 1835. Figure su relativno male, a dominira olujni pejza; herojski pejza proet poezijom. Figure jo dakle postoje, pejza nije posve samostalan genre. Veina Kochovih pejzaa sastoji se od vie zona, a svaka od tih zona od detalja s visokim stupnjem samostalnosti, pa nema fokusne toke: Vodopad Schmadribach, 1822. Svjetlo je hladno i jasno. Herojski pejza s dugom, 1805. U klasicizmu su dakle glavni slikarski motiv planine, jer klasiciste ne zanima slikarsko, nego skulpturalno, tj. arhitektonska vrijednost prirode. Jackob Philipp Hackert (1737. 1807.) Pejzai mu proizlaze iz vedute. Pejzai su mu suprotni herojskoj uzvienosti Kochovih pejzaa. Blizak je Lorraineu. Bio je dvorski slikar napuljskoga kralja, pa slika i erupciju Vezuva. Johann Wolfgang von Goethe (1749. 1832.) Znaajno je spomenuti njegov slikarski rad zbog emocionalnog pristupa prirodi to je u tom periodu izolirana pojava. Wilhelm von Kobell (1766. 1855.) Vei dio ivota je proveo u Mnchenu. Naroit je njegov interes za svjetlost. U njegovim slikama nalazimo hladno, jasno sunevo svjetlo. Vjerojatno je to uticaj francuskih klasicista. Lovac na planinskom panjaku: tema je ve bidermajerska, no kompozicija i linija su klasicistike. Opsada Kosela, 1808.- vojska je sitna, dominira pejza.

ROMANTIZAM
R. je razdoblje u Europskoj umjetnosti prve polovine 19. stoljea. Termin potjee od franc. rijei roman koja sredinom 18. st. postaje sinonim za slikovito. Romantino postaje sinonim za antiracionalno, antiklasino i antiklasicistino. Romantizmu je zajedniko: - dominacija osjeaja i imaginacije nad razumskim poimanjem - nostalgija, depresivne krize, rana smrt - dubok osjeaj za prirodu - religioznost usmjerena prema misticizmu - naglaeni individualizam - traenje osobne slobode za umjetnika i slobodu njegova stvaranja - nacionalizam - inspiriranje bijegom u prolost, u srednji vijek ili utopiju, orijentalizam ili egoizam ili nepostojeu idilu ladanjskog ivota - estetiku slikarstva romantizma formulirao je Stendhal u Historiji talijanskog slikarstva u kojoj naglaava razliku izmeu klasinog ideala lijepog i novog shvaanja koje trai unutarnju ivost i izraajnost, neposrednu senzibilnost, slobodu kompozicije, snanu boju dopunjenu igrom svjetla i sjene - pejza se afirmira kao samostalna tema, bez uklapanja figura - mogunost izraavanja karakteristinog, grotesknog, pa i runog pogoduje razvitku karikature - naroito se njeguje akvarel

NJEMAKI ROMANTIZAM I NAZARENCI

Goethe: Klasino je zdravo, romantino je bolesno.

Predromantini pokret Surm und Drang buntovan je i revolucionaran Herder, Goethe, Schiller. Herder: Povijest je postupno napredovanje ovjeka ka punom humanitetu. Caspar David Friedrich (1774. 1840.) Roen na Baltiku! Od 1817. profesor na Umjetnikoj akademiji u Dresdenu, koji je tih godina bio centar Romantizma. Friedrich je jedna od najvanijih pojava u razvoju njemakog slikarstva s poetka 19. st. On je najznamenitiji pejzaist romantizma. Glavni element u njegovoj umjetnosti je kontemplativnost prirode. U njegovu pejzau vlada beskrajnost i daljina koja se rasplinjuje. Taj pejza ne daje ovjeku uporite, ve je cilj gledanja. Prevladavaju zagasite, smei i sivi tonovi. Svim pejzaima je zajedniki osjeaj tuge i neka nelagodna mirnoa prirode. Lutalica pred morem magle, 1818. Groblje i opatija pod snijegom, 1819. Brodolom Nade, 1824. Mjeseina nad morem (korica), 1823. Jak osjeaj prolaznosti ljudskog ivota. Prijateljuje s Rungeom. Pod njihovim utjecajem su Carus, Kersting i Dahl.

Johann Christian Clausen Dahl (1774. 1840.) Roenjem Norveanin, uglavnom je ivio u Dresdenu. Svojim interesom za svjetlo odvaja se od Friedricha i osniva naturalistiko pejzano slikarstvo. Dosta uio i od Nizozemaca 17. st. Studija oblaka, 1825. Georg Friedrich Kersting (1785. 1847.) Studirao je u Kopenhagenu, a od 1808. ivi u Dresdenu. Blizak je Friedrichov prijatelj. Nije bio pejzaist ve slikar interijera. Mukarac ita kraj svjetiljke, 1814. Intimnost skromne sobe je bidermajerska, a perceptiblna tiina i hladnoa sobe su romantiarski elementi. Philipp Otto Runge (1777. 1810.) Friedrich je najznaajniji pejzaist, a Runge najznaajniji slikar likova romantizma. Studira u Kopenhagenu i Dresdenu, gdje upoznaje Friedricha. Portreti su mu realistini ali mistino osvjetljenje ih svrstava u poetiku romantizma. U likovima esto prikazuje grotesknost: Umjetnikovi roditelji i djeca, 1806. Zaetnik je romantizma ne samo svojim slikarstvom, nego i kao pisac teoretiar koji se bavio izuavanjem boja. 4 doba dana: Jutro, Podne, Veer, No, 1808. 09.

NAZARENCI
Ujedinjenje pejzaa i lika izvela je naredna generacija romantiara, koja je oformila grupu Nazarenci. CILJ IM JE BIO OIVLJAVANJE KRANSKE UMJETNOSTI. To je bilo religiozno umjetniko bratstvo koje su pod imenom Lukasbund po uzoru na srednjevjekovne bratovtine u Beu osnovali slikari Friedrich Overbeck i Franz Pforr, a zatim 1810. u Rimu, gdje se u samostanu Sv. Izidora oko njih okupljaju i drugi njemaki slikari: Peter Cornelius, J. Anton Koch i dr. U umjetnosti Nazarenaca romantiki je upravo faktor religioznosti. Uzore nalaze u Rafaelu, ranoj renesansi, Dreru. Usmjereni su prvenstveno na linearne vrijednosti crtea, a kolorit im je blijed i neizraajan. Franz Pforr (1788. 1812.) Okrenuo se staroj njemakoj umjetnosti, za teme trai prizore iz srednjevjekovne povijest i legende. Rudolf Habzburki i sveenik, 1809. Zanemarivanje geometrijske perspektive stvorilo je atmosferu bajke. Johann Friedrich Overbeck (1789. 1869.) - !!! AKOVO !!! + V. Karas kod njega uio! Za njega je osnovni uzor umjetnost Rafaela. (i naslikao majku koja pol. Mojsija na ob rijeke) Trijumf religije u umjetnostima iz 1840. njegov je manifest. Studirao je u Beu pod Figerom, koji je uio pod J. L. Davidom. Po Strossmayerovoj narudbi za akovo napravio 14 kartona: vrst crte zatvorenih kontura, difuzno svjetlo, idealizirane figure, pejza u pozadini.

Ferdinand Olivier (1785. 1841.) Glavni pejzaist Nazarenaca, nikad nije bio u Italiji. Boravi u Dresdenu i Beu. Groblje Sv. Petra u Salzburgu, litografija, 1818. - 1822. Jasna jednostavnost, bliska idealu srednjevjekovne jednostavnosti. Peter von Cornelius (1783. 1867.) Stoji ispred ostalih nazarenaca, skupa s Kochom. Vaan uzor su mu Drerove grafike. Njegovo rano djelo: 12 ilustracija za Goetheovog fausta i za Nibelunge. Narudba za freske u Gliptoteci u Mnchenu skrenula ga je ka klasicizmu.

FRANCISCO DE GOYA Y LUCIENTES (1746. 1828.)

Premda je suvremenik klasicista, Goyina je umjetnost antiteza njihovoj umjetnosti. Ona vue korijene iz predaje kasnoga baroka. U njoj je esto presudan demonski element koji ne pristaje klasicistikoj racionalnosti. Demonsko i snage zla Goya ne koristi kao moralno posmatranu suprotnost dobra, ve ja kao Bosch, Brueghel i Shakespeare bio privuen injenicom postojanja radikalnog zla u ljudskoj prirodi. O tome svjedoe tri ciklusa njegovih bakropisa. Ve sa 14 god., 1760. radi u ateljeu. U vie nevrata mora bjeati radi tua i ljubavnih avantura. 1772. u 26. godini izvodi ciklus fresaka iz ivota Marijina. U 2. pol 1770-tih radi na slikama za kraljevsku manufakturu tapeta kojom rukovodi Mengs! Goyini kartoni su neusporedivo kvalitetniji od izvedenih tapiserija. 1777. Suncobran osjea se gracioznost rokokoa. 1788. postaje dvorski slikar. U njegovom stvaralatvu raste kritiki odnos prema stvarnosti: s jedne strane lagodan ivot dvora, a s druge upropatene seljake. 1794. Ludnica u Saragossi. Caprichos / Hirovi (1799.) Goyina je genijalna satira na feudalnu panjolsku. 80. listova. Na poetku je Goyin izmuen autoportret. 53. list Kakav zlatan kljun - papagaj propovijeda s propovjedaonice Brojni snoliki demoni, udovina bia, esto spajaju odlike ovjeka, zvijeri i ptice. Ipak, ak i u najudesnijim likovima osjea se istinsko shvaanje stvarnosti, poznavanje realnog svijeta. Goya je posvetio Caprichose kralju Karlu IV, ime ih je zatitio od Inkvizicije. Godine 1800. slika portrete kraljevske obitelji, odlino psiholoki okarakterizirani, razgolieni 1805. obuena i gola maja tj ljepotica. Vjerojatno ljubavnica prvog ministra vlade, koji je bio prvi vlasnik obje slike. 2. svibnja 1808. - Ustanak 3. svibnja 1808. (Strijeljanje pobunjenika) Strahote rata (1810. 13.) izdane su tek 1863. tj. 50 godina kasnije. Goya je prikazao gnjev naroda koji se brani, rat kao nacionalnu tragediju. 43. list - Ja sam to vidio uznemirena gomila bjei od nekog uasa Izmasakrirani ljudi, strijeljanja, grozote (sasjeeni na drveu) muenja.

Nakon odlaska Napoleonova brata Josepha Bonapartea s prijestolja, vraa se Fernando VII., koji vraa Inkviziciju i Jezuite. Stoga Goya u drugom dijeli Strahota prikazuje povratak tiranije: 71. list: Protiv opeg dobra. Inkvizitor s uima krilima imia Los proverbios, iz istog vremena kao Crne slike (1819.-23. Saturn, Veliki Jarac, Hodoae Sv. Izidoru) Vjetice na grani, Lik koji dri 2 odsjeene glave Goya se kao i Rembrandt koristi igrom svjetla i sjene da bi prikazao ovjekovo psihiko stanje. Odnos prema demonskom pribliava ga k romantizmu. Od Velazqueza batini eleganciju, delikatnost, psiholoke analize, grotesku. Inkvizitorski sud, 1812. 1819. Rano obolio od sifilisa i ogluio. 1824. odlazi razoaran u Bordeaux i tu 1828. umire.

ROMANTIZAM U FRANCUSKOJ
Romantizam pobijedio klasicizam tek oko 1830. Theodore Gericault (1790. 1824.) Pretea je romantizma, vremenski i stilski izmeu Davida i Delacroixa. 1819. vrativi se u Pariz iz Rima slika Splav Meduze. Za tu sliku nainio je brojne studije utopljenika i bolesnika. Slika sadri klasicistike elemente (Menelaj i Patroklo) i romantiarski patos. Formalno slika spaja baroknu dijagonalu i klasicistiku piramidu. Izlaganje slike na Salonu 1819. znailo je slubenu afirmaciju romantizma. Gericault radi i niz realistikih portreta: Luda zavidnica, Kleptoman Za G. je konj simbol vitalne snage: Oficir konjike garde, Konjske trke u Rimu Strast za konjima uzrokovala je i njegovu ranu smrt. Eugene Delacroix (1798. 1863.) U Louvreu kopira djela renesansnih majstora i Rubensa. Pod dojmom G. Splava Meruze, slika prijelomno djelo Dante i Vergilije u Paklu, 1822. Ta je slika izloena na Salonu 1822. i u njoj je ve jasno izraen romantizam kao novi pravac. 1824. D. slika Pokolj na Hiosu, djelo koje je literarno inspirirano kao i Danie i V. u Paklu. 4 dana prije otvorenja Salona, D. povlai sliku i znatne dijelove korigira pod utjecajem Constableove izlobe u Parizu. Podreivao je liniju i formu boji, iako je bio jedan od najboljih crtaa svoga vremena, to dokazuju serije litografija ilustracija za Goethea / Fausta (1827.) vidi str. 164. U vrijeme revolucije 1830. u patriotskom zanosu slika Sloboda predvodi narod, 1830. 1832. posjeuje Sevilju i Alir. Taj kratak boravak u kraju egzotinih nonji, faune i pejzaa, fiksiran u njegovim skicama, bio je za cijelog njegova ivota nepresuno vrelo inspiracije. Alirske ene, 1834. inspirira mnoge kasnije slikare od Renoira do Matissea. Borba konja u tali, 1860. Lov na lavove, 1860., inspirirano Rubensom Istjerivanje Heliodora iz Hrama, 1861., u crkvi Saint Suplice Autoportret Portret Chopina 9

PEJZANO SLIKARSTVO FRANCUSKOG ROMANTIZMA

Tijekom prve polovice 19. st. pejzano slikarstvo u Francuskoj ekvilibrira izmeu njemakog i engleskog, a kasnije je pod utjecajem samo engleskog pejz. slikarstva. Engleskom utjecaju doprinosi i Richard Parkes Bonington (1801. 28.). Prenio je pejzani akvarel u Francusku. Divi mu se Delacroix i utjee na barbizonce. Park Versilles, 1826. Charles Meryon sin engleskog doktora i parike balerine, brojne vedute Pariza, labirintolike, grad napunjen ljudima kukcima.

BARBIZONCI
Barbizonska kola je dobila ime po selu Barbizonu kraj Fontembloa, blizu Pariza, gdje je djelovala skupina slikara koja je osnovala nov pokret pejzane umjetnosti, umjetnost intimnog pejzaa. Barbizonci su znaajni zbog svojeg slikanja pod vedrim nebom PLENER - to doivljava svoj vrhunac u impresionizmu. B. kola je nastala kao reakcija protiv akademizma. Na njih znaajno utjeu Lorraine, Poussin i engleski pejzaisti svojim neposrednim, u prirodi ostvarenim pejzaima. Ipak, paleta barbizonaca jo je zagasita, slina paleti Nizozemaca 17. st. (Hobbema, Cuyp, Ruisdael, van der Velde). OSNIVA KOLE JE Theodore Rousseau (1812. 1867.). Razvio se pod utjecajem Nizozemaca Hobbeme i Ruisdaela, te Engleza Constablea i Bonningtona. Pejza mu je po duhu romantian, no po interpretaciji realistian. Volio je snane forme individualiziranog drvea, koje su bile romantinoga duha. Zbog njegovog programskog realizma, Salon ga odbija itavih 12 godina, sve do 1848. Charles Francois Daubigny (1817. 1878.). Najznaajniji i najdosljedniji slikar B. kole. Kod njega svjetlo i atmosfera preuzimaju novu funkciju a ta je osobina vana za Ipmresioniste. To postie SLIKANJEM U PLEN ERU koji poinje zapravo njime! Boja postaje osnovno sredstvo kreiranja forme! Jean Francois Millet (1814. - 75.) Roen je u Normandiji. 1846. vraa se u Pariz i tu zapaa Daumierive inovacije. 1849. seli u Barbizon: slika pejzae i prizore iz seoskog ivota: simbolika ovjeka i njegove sudbine. Pabirenje, 1857. Sija, 1859. Angelus, 1859. Pastirica, 1864. Figure su mu obino u prvom planu, a horizont je nizak. Uz Daumiera i Courbeta, Milet je predstavnik francuskog realizma. Camille Corot (1796. 1875.)

10

Vezan za Barbizonsku kolu iako formalno nije njezin lan. Kopirao Lorraniea i Poussina. Razvija se nezavisno od Barbizonaca. Problemom svjetla bavit e se do kraja ivota. Nije ni romantik ni realist ve naprosto slikar krajolika. Osobito se bavi problemom atmosfere i svjetlosti, to e biti glavna preokupacija Impresionista. Ville d Avray, 1838. Nakon rimskih radova (Vrt Farnese u Rimu, 1826. vedra treperava svjetlost!) poinje slikati arkadijske krajolike u srebrnom svjetlu, s nimfama i pastirima: Diana i ninfe Autor je i sjajnih portreta: Gospoa u plavom, 1874., Louvre Mme Gambay, 1870.

ROMANTIZAM U ENGLESKOJ
Henri Fssli (1741. 1825.) Iz Zuricha odlazi preko Njemake u Englesku, pa studijski boravi u Italiji gdje na njega osobit dojam ostavlja Michelangelo. Osobito da privlai Shakespeare npr. Macbeth, kao i klasina mitologija npr. Odiseja. Nona mora, 1781. po svojem smislu za grotesku, fantaziju snovienja i halucinantno jedna je od pretea romantizma. Pa i nadrealizma. 1804. postaje direktor Royal Academy of Arts. William Blake (1757. 1827.) Engleski je slikar, grafiar i pjesnik. Fsslijev uenik ali i autodidakt. Likovno se obrazovao kopirajui Michelangela, Rafaela i Drera. Prouava Swedwnborga, druidizam i misticizam. Predstavnik je ranog romantizma proetog misticizmom. Zanosi se istom linijom, izumio tehniku obojenog bakroreza. Za svoje izduljene figure uzor mu je Boticelli. Psihika stanja njegovih figura uvijek su pretjerano naglaena. Kompozicije proimlju bol, zanos i extaza. Bog prauzrok stvari, Veliki crveni zmaj i ena obuena u Sunce Adam i Eva nalaze Abelovo tijelo John Constable (1776. 1837.) Ui na Lond. Akademiji te studira djela Ruisdaela i Lorraina. Osobito promatra prirodu, prikazuje krajolik svojeg zaviaja, ne traei dramatske ni romantine motive. ZBACUJE ATELJE I KONVENCIONALNI NAIN KOLE, I USRED ZELENIH TRAVNJAKA SLIKA PRIRODU. Svojim svjetlom, a djelomice i nainom slikanja, te slike djelom navjeuju dolazak Impresionizma. Postie vei ugled tak izlobom u Parizu, na Salonu 1824. 1824. Delacroix je pod dojmom izlobe njegovih slika prepravio svoj Pokolj na Hiosu! Salisbury Chatedral Opening of Waterloo bridge

11

Joseph Mallord William Turner (1775. 1851.) I. faza Oko 1800. zapoinje slikanjem pejzaa u ulju i u akvarelu: radi pejzae s likovima iz Biblije i mitologije pod utjecajem Lorrainea i Poussina Karakteristini su smei i sivi tonovi. II. Faza Usmjerena je prvenstveno na realizaciju fenomena svjetla. Boravi u kotskoj i Italiji. Pristanite u Calaisu, 1802. III. Faza Radovi sagorijevaju u vatrometu boja: Odisej ismijava Polifema, 1828. Brod s robljem, 1840. Obojena para vjerojat. potjee iz njegova akvarelistikog iskust.

BIDERMEIER (1815. - 1848.)

Stilsko razdoblje u umjetnosti njemakih zemalja i srednje Europe, od 1815. do 1848. (Waterloo, Maarska revolucija). Nosilac umjetnosti je malograanstvo i graanstvo. Stekavi ekonomske pozicije u drutvu, nekad buntovna i borbena buroazija zamijenila je revolucionarne ideale tenjom za stjecanjem bogatstva i ugodnog graanskog ivota. U portretu Bidermajer gubi klasicistiku osnovu: interes slikara privlai nakit, draperija, a lik se idealizira. Bidermajerske teme: tihi i sentimentalni svijet graanskih interijera i gradia, mali izresci iz prirode, nepatetini portreti inovnika, trgovaca i obrtnika. Osobito se razvija MINIJATURNI PORTRET.

RANI NATURALIZAM: BIDERMEIER

Ferdinand Georg Waldmuller (1793. 1865.) Polazi teajeve slikarstva na Bekoj Akademiji. Za njega je prouavanje prirode jedini cilj umjetnosti. Pejzae slika izravno u prirodi, nastojei biti blizak realnosti. 1811. 14. boravi u Zagrebu kao portretist i uitelj slikanja djece bana Gyulaya. Portret biskupa M. Vrhovca. U portretu je poeo kao minijaturist, no oko 1830. izgrauje svoj zreli stil. 1829. postaje profesor na Akademiji, a 1859. razoaran njezinim zastarjelim metodama protestira pa biva umirovljen s mirovine. Rehabilitiran je godinu dana prije smrti. Praterski pejsa, 1830. Kasnijim pejzaima utire put plenerizmu. Ana, umjetnikova 2. ena, 1850. Friedrich Amerling (1803. 1887.) Beki bidermajerski krug Sjajni obiteljski portreti Danska: Christian Koebke pejzai, arhitektura, slian ranom Corotu Njemaka: Franz Krger (Kriger): U Berlinu i Petrogradu portretist i slikar ceremonijala Hladna jasnoa slina Kobellu . Parada na Ostrenplatzu. Berlin, 1822. Karl Blehen: Njegovo isto slikarsko gledanje moe se usporediti samo s Corotom Pompeji, akvarel, 1829.

12

ROMANTIARSKE TENDENCIJE U NJEMAKOM BIDERMAJERU

Moritz von Schwind (1804. 1871.) Uenik je P. Krafta (vidi str. 4) Slike su mu pune svjetla, sunca i optimizma Jutro, 1858. Carl Spitzweg (1808. 1885.) Dobroudni humor, komini i osebujni karakteri: Siromani pjesnik, 1839.

REALIZAM U FRANCUSKOJ
Gustave Courbet (1819. 1877.) Seljakog je porijekla, iz Oransa. Zapravo samouk, kojem su uitelji stari majstori (Hals, Rembrandt, Velazquez) u Louvreu i priroda. PRVI JE VELIKI REALIST MEU SLIKARIMA 19. st., no njegov realizam nema veze s tonim ilustriranjem detalja. 1848. pod dojmom revolucije shvaa da je romantizam njegova vremena samo bjeanje od stvarnosti. Njegova je umjetnost imala i socijalni element. Umjetnik se mora drati neposrednog doivljaja: Anele nisam vidio pa ih ne mogu slikati. Slika Tucai kamena iz 1849. je MANIFEST REALIZMA. (Unitena je u bomb. Dresdena 1945.) Starac i dijete rade posao koji nije za njihovu dob. 19. st dosta je okrenuto nestvarnom, pa su zato C. djela doekana na no. 1850. - Pogreb u Oranesu 1853. Rvai 1855. Ingersova i Delacroixova djela dobila su poasno mjesto na Salonu, dok Courbetov Atelier nije primljen. U znak protesta je napravio vlastitu izlobu u 1 baraci koju je nazvao Paviljon realizma Atelier je realistina alegorija: Lijevo je narod (seljaci kao i C.), a desno su graani (Pariani), No nitko ne gleda njegovo djelo: njegov rad posmatraju samo mali djeak i model (moda alegorija Istine) Romantiarska estetika dakle dominira u 1. pol. 19 st. a realistina u 2. pol. 19. st. 1866. Porijeklo Svijeta Courbetov, Daumierov i Milletov realizam javljaju se nakon 1848. godine. U Pejzau kraj Oranesa, 1860. (sl. 185) pribliava se Cezanneovom nainu! Honore Daumier (1809. 1879.) Prikazuje najrazliitije aspekte buroaskog ivota, te je zato REALIST. On je meutim SATIRIK, a realist onoliko koliko to moe biti jedan satirik. Osjetne su i njegove romantiarske tendencije u izboru tema i prekoraenju granica vidljive realnosti. Poeo je kao politiki karikaturist za list La caricatura. Njegova karikatura iz 1832. u kojoj je kralj Louis Philippe prikazan kao pohlepni Gargantu (div iz satirinih novela) rezultirao je Daumierovom osudom na 6 mjeseci zatvora. 1834. La venture legislatif Politiki eludac 1834. Ovog moemo mirno pustiti na slobodu

13

1853. Nadar u balonu 1866. San izumitelja puke s iglom za paljenje Daumier je svoj grafiki rad smatrao novinarstvom i bilo mu je ao, to nema vie vremena da se bavi slikarstvom. Kritizira glupost, vulgarnost, licemjerstvo. Naroito je ismijavao ljude pravde suce, advokate, porotu. Od 1850. vie se bavi slikarstvom, ali taj dio ostaje nepoznat javnosti. Don Quijotte romantiarska tema Vagon tree klase, 1862, usamljena gomila Pralja Paul Gavarni (1804. 66.) Isto karikaturist. Gustave Dore (1832. 83.) Grafiar, slikar, kipar i crta. (Ilustracije u 19. st dobivaju na zna. Xilografija elikorez, u 19 st. omoguuje vel nakl knjiga) Ilustrira Dantea, Bibliju, mit o kralju Arturu Preko 10.000 crtea i ilustracija. Najvei ilustrator u ljudskoj povijesti. Njegov stil odgovara kasnom romantizmu, koji se koristi natprirodnim efektima. Constantine Guys (1805. 92.) Kroniar Drugog carstva, povrinski prikazuje ivot. Crta i akvarelist. Dvije ene s mufovima, 1880.

NATURALIZAM U NJEMAKOJ
Naturalizam je zapravo izraziti stupanj realizma, i to predstavlja razliku izmeu realizma u Francuskoj i naturalizma u Njemakoj. Daumier i Courbet nisu naturalisti, dok Menzl jest. Adolf von Menzl (1815. 1905.) Zapoeo je karijeru kao ilustrator. Najraniji od njegovih radova su 400 ilustracija za knjigu Povijest Fridriha Velikog. Po evokaciji stvarnosti pojedinog ambijenta i atmosferi, te ilustracije bitno odudaraju od akademizma historijskog slikarstva. Vrt princa Alberta palae u Berlinu, 1846. Umjetnikova sestra sa svijeom, 1847. mogu se smatrati i djelima ranog impresionizma! (rasplinute, skicozne forme gotove slike!) Osobito to vrijedi za Sobu s balkonom iz 1845. Glavna inspiracija svakako dolazi od Constablea! Kasnije ide previe ka detalju: Dvorski bal u bijeloj sobi imperijalne palae, 1888. Wilhelm Leibl (1844. 1900.) 1864. odlazi u Munchen gdje studira kod Pilotya, glasovitog po povijesnim kompozicijama (npr: Ubojstvo Cezara, 1865.) Leibl i Courbet su paralelni u vremenu, ali i po shvaanjima i ciljevima. 1869. prireena je u Mnchenu velika internacionalna izloba na kojoj je bio zastupljen i Courbet, to je inspiriralo Leibla i itav njegov krug. Iste godine se sprijateljili Cou. i Leibl. 14

Leiblova umjetnost ispunjena je mirnoom koja podsjea na mirnou prirode. Leibl ostvaruje izvanredne tonske vrijednosti. Leibl je govorio: Istinska umjetnost moe se ostvariti jedino na osnovi zanata. Kao izvanredan crta bio je u stanju izvriti Ingersovu tenju sinteze linije i boje, no za razliku od Ingersa koji u toj sintezi prednost daje liniji, Leibl prednost daje boji. Izmeu 1870. i 1880. Leibl postie potpunu ravnoteu izmeu boje i crtea: tzv. Holbein period u kojem je mnogo uio od Van Eyckea i Holbeina. Iz tog vremena je remek-djelo Tri ene u crkvi, 1878.-82. Vana djela su jo svakako: Stara Parianka, 1870., i Mlada Parianka. Pod njegovim su utjecajem bili Rai, Kraljevi i Beci. Carl Schuch (1846. 1903.) Studira na Akademiji u Beu, prikljuuje se krugu mladih slikara oko Leibla. Prihvaa njihove realistike poglede i stvara niz ulja izvanredne tonske vrijednosti. Slika pejzae Tirola i Bavarske, no najvrjednije su mu mrtve prirode. Najznaajniji je austrijski slikar uoi Impresionizma. Wilhelm Trbner (1851. 1917.) Povezuje se s Leiblom i njegovim krugom. Vrstan animalist, kasnije pod uplivom impresioni.

POD ZNAKOM REALIZMA AUSTRIJA

Anton Romanko (1834. 1889.) Slika pomorske bitke, nastoji prikazati trenutak najvee opasnosti. Admiral Tegetoff u Bitci kod Visa, cca 1880.

ITALIJA
Sredinom 19. st. u Firenci se osniva pokret koji je opozicija oficijelnom akademizmu. Pokreta je Nino Costa. Godine 1862. dobivaju pejorativan naziv machiaioli, prema rijei machia mrlja. Glavni interes im je igra svjetla i sjene: inspiriraju se franc. suvremenicima barbizoncima, rembrandtom, Carravagiom i Tintorettom. Machiaioli su realisti koji su istodobno i pretee Impresionizma. Slikaju impresije u mrljama. Najznaajniji su predstavnici uz Costu: Giovanni Fattori (1825. 1908.): Ophodnja, 1885. i Zgode iz vojni. ivota. Slikarica Telemaco Signorini bio je teoretiar grupe. Kipar Menardo Rosso bio u Parizu i vidio radove impresionista i Rodina.

15

INTELEKTUALISTIKO SLIKARSTVO 2. POL. 19. ST.

U 2. pol. 19. st. javlja se uz realistike tenje intelektualno usmjereni smjer idealistikog slikarstva u kome, pored eng. Prerafaelita, vanu ulogu imaju tzv. Njemaki Rimljani.

NJEMAKI RIMLJANI
Anselm Feuerbach (1829. 1880.) neak je poznatog filozofa. koluje se na Akademiji u Dsseldorfu, boravi u Parizu, Veneciji (prouava Veronesea, Palmu, Tiziana) i u Rimu. Prikazivao je otmjeni svijet plemenitaa koji se kod njega javljaju u klasinim mirnim kompozicijama te tankoutnom elegantnom koloritu. U Rimu nastaju njegova velika djela: serija portreta Nana, 1861. i dalje, te Medeja, 1870. To je romantino shvaeni klasicizam. Arnold Bcklin (1827. 1901.) vicarsko-njemaki slikar Unato mijeni stilova oko sebe, ostaje dosljedan svojem SIMBOLIZMU. Slike su mu literarno simbolike. Po mnogoemu se preklapa s Prerafaelitima. U poetku melankolini pejzai iz Alpa. Potom putuje u Italiju, i slika antike mitoloke motive: U igri valova Otok mrtvih 15 verzija!!! Opsjednut smru, to se vidi i u njegovom Autoportretu Simbolika uloga boje u kasnijim djelima naruava kromatsku ravnoteu. Hans von Marees (1837. 1887.) Slabo vezan za Feuerbacha i Becklina: osnovna tema mu je ovjek u krajoliku. Hesperide, 1885. Autoportret s Leibachom, 1863.

SIMBOLIZAM
Javlja se u Francuskoj zadnjih desetljea 19. st., kao reakcija na realizam i naturalizam! Pobornici se posveuju mistici, magiji, religioznosti, mati i okultizmu. Ideali u slikarstvu su: idejno, simbolino, sintetino, subjektivno i dekorativno. Gustave Moreau (1826. 1898.) Inspiriran poezijom parnasovaca i simbolista obrauje mitoloke i biblijske teme uz koloristike efekte: svjetlucavo i hladno arenilo boja. Oko likova stvara egzotinu i bajkovitu atmosferu araniranjem skupocjenih tkanina, mozaika, nakita i oruja. Sv. Sebastian, 1875. Saloma secesijska dekorativnost 25 god prije Klimta Puvis de Chavannes (1824. 1898.) U Italiji prouavao freske Nazarenaca, i htio obnoviti zidno slikarstvo na platnima. Slino Krsti Hegeduiu. Siromani ribar 16

Odilon Redon (1840. 1916.) Bio je povezan s knjievnou, jer je oslikao Flaubertova i Boudlaireova djela. Dugo se bavio prvenstveno litografijom, tek se kasnije posvetio i slikarstvu. Prijateljuje s pjesnicima simbolistima (Malarme). Preokupiraju ga snovi i vizije, kao i pjesme E. Allana Poe-a. ovjek pauk Kalibanov san, 1885. Pegaz, 1890. Balon-oko / litografija

PRERAFAELITI
Prerafaeliti su bili skupina engleskih pjesnika i slikara koju su kao bratovtinu 1848. osnovali D. G. Rosetti, W. H. Hunt, i J. A. Millais pod imenom Pre-Raphaelite Brotherhood (Bratovtina prerafaelita). Kao svoj osnovni cilj, PRB je postavio osloboenje engleske umjetnosti od akademizma, ele privesti ljude visokim idealima ljepote i ostvariti produhovljen likovni izraz. K tome e sadraj i forma biti interpretirani u smislu talijanske umjetnosti prije Rafaela (Perugino, Gozzoli, Filipo Lippi). Izrazito su skloni romantici i prirodi. Smatrali su da slikarstvo mora nositi moralnu pouku, a ona je sadrana prvenstveno u kranskom uenju (biblijske teme, Dante). Prikazuju i sadraje iz mitologije, historije, legende i poezije, a njihov se nain pribliava patosu i sentimentalnosti, dok kasnije prelazi u sladunjavu melodramatinu maniru. Glavni ideolog im je bio John Ruskin, pisac i kritiar, koji je kao i William Morris (vidi str. 28) upozoravao na to da je industrija unitila obrt. Dante Gabriel Rosetti (1828. 1882.) Sin je tal. pjesnika Gabriela Rosettija koji je emigrirao u London. D. G. R. je bio pjesnik, dramatiar i prevodilac, te kasnije i slikar. Slike su mu sanjarske, sentimentalne, mistine. U poetku slijedi predrenesansne majstore, a kasnije mletake slikare 15. st. Perzefona Navjetenje Sirijska Astarta John Everett Millais (1829. 1896.) Naglaeni boleljivo-patetini timung. Ofelija, 1852. Jesenje lie, 1856. Tesarova obitelj, 1850. William Holman Hunt (1827. 1910.) Ideolog je udruivanja u PRB. Putuje po Siriji i Palestini i slika biblijske motive i pejzae. Svjetlo svijeta, 1853. rtveni jarac, 1855. Probuena savjest 1905. napisao je knjigu o PRB.

17

IMPRESIONIZAM
Nastaje 1860.-tih u Francuskoj. Izbjegava izuzetne dogaaje, a bira svakodnevne. Raduju se svjetlosti, trenutnom i otvorenim prostorima. Maneov pristup privukao je oko 30 mladih slikara. Novinar Leroy ih je podrugljivo nazvao Impresionisti prema Monetovoj slici Impresija izlazak Sunca iz 1872. Impresionisti su slikali fluidnu trenutanost, fiksirajui treperenje svjetla na predmetima (luminozne, treperave mrlje Monet katedrala u Rouenu, Dama sa suncobranom), i to je glavni sadraj slike. Impresionizam iskljuuje svaku narativnu interpretaciju. Priroda je gledana u plaineiru na otvorenom. Zato slikaju impresije, a ne dovrene slike, jer biljee trenutana stanja prikazivanog. U prvi plan stavljaju osjetilni dojam a ne saznanje. Prijelaz na to novo MODERNO slikarstvo, oznaio je Edouard Manet (1832. 1883.) Doruak na travi i Olimpija, izazvala su kod graanstva veu sablazan nego li neka realistina djela. Doruak na travi nije realistiko djelo, ve vue korijen iz Giorgioneove slike Koncert iz cca 1510. koju je Manet vidio u Louvreu, te iz Rafaelova crtea Parisov sud, reproduciranog u grafici (detalj s Rijenim bogovima). Doruak iz 1863. je kao slikarski manifest mnogo revolucionarniji od Courbetovih slika: Manet smatra pravom slikara da po volji kombinira bilo koje elemente radi estetskog uinka. Slikarstvo ima zakonitosti koje se razlikuju od zakonitosti stvarnosti, a slikar je duan biti vjeran platnima, a ne vanjskom svijetu: to uskoro rezultira LARPURLARTIZMOM. Manet je doivotno bio odan istom slikarstvu vjerovao je da su sami potezi kista i mrlje boja, a ne ono to oni znae, umjetnikova stvarnost. Olimpija iz 1863. je prihvaena na Salonu 1865. To je prvi posve profani akt zapadnoeuropske umjetnosti tu nema nieg uzvienog naprosto jedna osrednjeizgledajua neidealizirana mlada prostitutka lei. Iste 1863. godine je nastalo Cabanelovo Roenje Venere, koje je meutim posve razliito! Frula iz 1866. slika je posve bez sjenki, oito ta slika nije prozor to je bila od Renesanse nadalje. Slikanje je trebalo osloboditi takmienja s kamerom: slika je, prije svega, materijalna povrina prekrivena bojom, te bi trebalo gledati na nju, a ne kroz nju. Manet osjea boju kao vrednoti svjetla. Manet se razlikuje od impresionista time to u njegovim slikama prevladavaju likovi, a ne pejsa. Ljude slika kao mrtve prirode. Nije plenerist sve do cca 1874. - Vonja brodom, i Monet na brodu slika Impresiju, 1874. Odbio je izlagati s impresionistima. Zola, 1868. (Lourdes vratila se bolest ja imam pravo pisati to ja hou ubio se) Balkon, 1869. Smrt cara Maksimilijana, 1867. (po Goyi) U zadnjoj fazi slika portrete i mrtve prirode. Umro je uzet u tekoj nemoi. Claude Monet (1840. 1926.) Jedini meu impresionistima koji je doivio i preivio svoju slavu. 1863. vidio je Maneta i osvojila ga je svjetlost njegovih slika. U poetku kao i Manet slika figure (Doruak na travi, 1865.), kasnije uglavnom pejzae. Iz Pariza seli u Argentuil gdje slika Senu. Tu nastaju njegovi impresionistiki fini pejzai, koji jo nemaju arenilo kasnije faze. 1872. slika Impresiju koju prvi put izlae kod Nadara 1874. na 1. izlobi Impresionista Fasciniran razliitim efekrima svjetla slika cijele serije istoga motiva pod razl. svjetlom: 1) Katedrala u Rouenu 2)Dama sa suncobranom 3)Stogovi sijena 4) Lopoi u Givernyu Impresionizam je izmeu 1883. i 1885. zapao u krizu, i ba tada nastaju te Monetove serije.

18

Alfred Sisley (1840. 1899.) Jedini je Englez meu prvotnim Impresionistima. Slika intimno doivljene predjele proete iskrenim lirizmom. ivi u okolici Pariza i slika jednostavne i njemu bliske motive. Svojim intimnim odnosom spram pejzaa razlikuje se od ostalih: osjeaj radosne razbibrige. S posebnom sklonou slikao je predijele pod snijegom. Svjei snijeg, 1873. Poplava, 1876. J. Camille Pissarro (1830. 1903.) Najstariji od impresionista. Otvoren raznim utjecajima. 1870. je u Engleskoj gdje studira Constablea. Portret Cezannea, 1874. Serija Veer na Boulevardu Montmartre, 1897. Nakon 1881. radi pod utjecajem poentilizma. Edgar Degas (1834. 1917.) Oaran Ingresom. Impresionist je po svojoj fasciniranosti pokretom i po nainu tretiranja (umjetnog) svjetla. Originalna su mu kadriranja: razbija tradicionalno shvaanje perspektive. Moda je rije o utjecaju fotografije i japanske grafike u boji (prividan utisak da je raena bez plana). ene koje glaaju Konjske utrke aa absinta Kasnije gubi vid i radi statuete plesaica, konja. Auguste Renoir (1841. 1919.) Potjee iz siromane obitelji, s 13 godina zarauje u radionici za oslikavanje porculanskih proizvoda. Uz Maneta i Degasa, on je najvie fokusiran na ljudski lik. Loa, 1874. Moulin de la Galette, 1876. Velik uspjeh postie na Salonu 1879. portretom glumice Samary iz 1877. Kupaice niz slika alegorije ivotne punine atmosfera dokolice i besposlice: komercijalno! Doruak veslaa, 1881. Bronce

19

POSTIMPRESIONIZAM
Godine 1882., pred samu smrt, Maneta je francuska vlada odlikovala legijom asti. 4 godine kasnije, 1886. Impresionisti su priredili svoju zadnju grupnu izlobu. Poslije 1880. dakle impresionizam postaje mainstream, pa avangarda postaje postimpresionizam. PAUL CEZANNE (1839. 1906.) Najstariji je od postimpresionista, roen je u Provansi. Delacroix je njegova prva ljubav meu slikarima, pa Courbet. Pohaa akademiju u Parizu, gdje se sprijateljio s Pissarroom (portret kao kloar!) i drugim impresionistima. No, njegovo slikarstvo ide drugim putem! U poetku slika djela u tamnim tonovima: Ubojstvo, 1870. Na pejzau Bregovi u Provansi (Mt St. Victoire) zapaa se mrljasto nanoenje boje, razliito od impresionista. Pojedine vrijednosti boje sreenije su u obliju i formi, tvore precizne plohe, kojih niz izgrauje strukturu slike. Boja i oblik meusobno se uvjetuju, i jedno nastaje iz drugog i meusobno se uvjetuju, to je Cezanne uzdigao do neusporedive visine. On dakle IZGRAUJE sliku iz elemenata: boje-oblika. Rije je o geometrizaciji ime utj. na kubiste. Cezanne dakle shvaa sliku kao konstrukciju. Smatra da se sve temelji na kugli, valjku i stocu. Ako su boja i ton njezini sastavni dijelovi, konstrukcija mora posjedovati strukturalnu logiku, vrstinu i povezanost. Cezanne smatra da je stvarnost jedno, a slika drugo. Slikati ne znai kopirati objekt, ve realizirati obojene senzacije. On pri tome, kao i Manet, negira chiaroscurizam. Nikad od Chardina nisu svakodnevni prizori toliko zaokupljali jednog slikara: Od 1882. nadalje - Mont St. Victoire (bez prisustva ovjeka: usamljena ljepota prirode) Kartai, 1892. slika je simetrina, gotovo mehanina Kamenolom Bibemus odbacuje sve suvino i istrauje geometrijsku narav slike. Madame Cezanne, 1890. Mrtva priroda, 1900. Kupaice, 1905. Autoportret

POENTILIZAM
P. je nanoenje iste boje na platno u obliku sitnih tokica, koje se stapaju u odreene tonove. Georges Seurat (1859. 1891.) Djela mu, usprkos svoj polikromiji, djeluju hladno, nema spontanosti. Kupai, 1884. Nedjeljno popodne na otoku Grande Jatte, 1886. Cirkus Mali broj velikih platana na kojima je radio po godinu dana i vie. Poze su statine, ne impresionistike. Seurat je pretpostavljao da e se sitna tokice slivati u promatraevu oku u nijanse, no to se ne zbiva. Rezultat se nije slagao s teorijom. Paul Signac poentilistiki pejzaist. Pissaro pridruuje se poentilizmu izmeu 1880. i 1890. Divizionisti sljedbenici poentilizma u Italiji.

20

Vincent van Gogh (1853. 90.) U poetku propovijeda kao laik u rudarskome kraju. Ljudi koji jedu krumpir, 1885. paleta je jo tamna, tema je socijalno-kritika. U Parizu se pribliava ulnoj ljepoti vidljivog svijeta i prihvaa slikarstvo mrlja. Slikarstvo mu cijeli ivot ostaje nosiocem osobnih osjeaja. Svi potezi kistom su puni ivota, dinamike i pokreta. 1888. poao je s Gauginom u Provansu, Arles. Strastveno prikazivanje: pejzaa: Pokretni most, 1888., Vonjak u proljee, Zvjezdana no, Put sa empresom mrtvih priroda: Suncokreti 2 (Pariz)+4+3 platna veduta: Bar u Arlesu nou interijera: Moja soba, 1888., No u caffeu, 1888. portreta: Potar Roulin, Dr. Gachet autoportrete Britvom pokuao ubiti Gaugina, ali nije uspio, pa si je odrezao uho. Na njega su jako utjecali japanski viebojni drvorezi i impresionisti (Monet, Sisley, Pissarro). Deformira oblike radi jae izraajnosti: npr.: Zvjezdana no, 1889. Prethodnik je itavog europskog ekspresionizma. Paul Gaugin (1848. 1903.) Poeo kao trgovaki putnik i slikar amater. S 35 godina se potpuno posveuje umjetnosti. Oko 1889. postaje centralna linost novog pokreta nazvanog sintetizam ili simbolizam. Smatrao je da je zapadna civilizacija raspojasana, da je indistrijsko drutvo natjeralo ljude da ive nepotpunim ivotom posveenim materijalnoj koristi, dok su osjeaji zanemareni. Zato odlazi iz Pariza u Bretagnu i njegovo se slikarstvo pojednostavljuje. To se zbiva pod uplivom srednjevjekovnih vitraa i narodne umjetnosti. Zapaa da je religija jo uvijek sastavni dio ivota seoskog stanovnitva. Vizija poslije propovijedi, 1888. uti Krist, 1889. 1890. putuje na Tahiti, da ui od domorodaca, umjesto da ih poduava. Tu njegova djela postaju jo jednostavnija i plonija. Drvorezi. Smatra da obnova zapadne civilizacije mora potei od primitivnog svijeta. Savjetovao je drugovima simbolistima da izbjegavaju grku tradiciju, i da se okrenu Perziji, Dalekom istoku i Egiptu. Gauginovi simbolistiki sljedbenici su sebe zvali Nabi Prorok. Maudice Denis Jakov se hrva s anelom Pierre Bonnard Edouard Vuillard vie pod utjecajem Seurata nego Gaugina. Bili su intimisti: intimni interijeri, sadraji privatnoga ivota. Henri de Toulouse Lautrec (nije bio simbolist) Francuski je slikar i litograf Kao dijete pao s konja kepec. Vodi razuzdan ivot po lokalima, umro od alkohola. Velik poklonik Degasa od kojeg batini izlomljeno kadriranje, pa i tehniku i motive. Jednostavnost i plonost odaju utjecaj Gaugina. Bavi se plakatom kojeg pretvara u umjetniko djelo. Plakat za Moulin Ruege, 1893. Sanitarni pregled 21

Edward Munch (1863. 1944.) Norveki slikar i grafiar. Krik je dio Friza ivota, u kojeg spadaju jo i Strah, Mrtvaka sobe, Poljubac Njegov stil odreuje izraajna snaga linije i boje koju je naao pod dojmom postimpresionistike umjetnosti: Gaugin, van Gogh, Toulouse Lautrec. Krik Pubertet James Ensor (1860. 1949.) Roen je u Bruxcellesu od roditelja Engleza i Belgijanke. 1888./9. - Krist ulazi u Bruxcelles Slika odbaena kao kritika tadanjeg establimenta. U muzeju J. P. Getty je. 1890. Spletka Utjee na Noldea, Grosza, Kleea, Wolsa.

SKULPTURA 19. STOLJEA

KLASICIZAM
Jean-Antoine Houdon (1741. - 1828.) Boravio je u Rimu do 1768. To je vrijeme njegove najjae aktivnosti. Klasicist. Ipak, vie ga zanima anatomija (secira u bolnici) nego kiparska djela antike. Znaajan upliv na njega ima i Michelangelo. Radi brojne portrete (Voltaire, Napoleon, Washington 1785. u SAD) i nadgrobne spomenike. Antonio Canova (1757. - 1822.) Glavni talijanski kipar klasicizma. Suprotno od Houdona, svoje likove izvlai iz svijeta heroja. Portretirane osobe prikazane su u antikizirajuem kontekstu. kolovao se u klesarskoj radionici svojeg djeda u Veneciji, no 1779. dolazi u Rim koji postaje centar njegove djelatnosti. Napoleon kao Mars Paulina Borghese kao Venera Amor i Psiha Grobnice nadvojvotkinje Marije Kristine u Bekoj crkvi Augustinaca, 1805. Idealizirani klasicistiki sprovod, kao i Canovina grobnica (prvotno za Tiziana) u Veneciji. Bertel Thorvaldesn (1768. 1844.) Pod utjecajem Winckelmannovih teza. Oslanja se na muzejske uzore, a prirodu uope ne studira. Za ivota postigao ogromnu slavu. Heba, 1806. 22

ROMANTIZAM I REALIZAM FRANCUSKA

Francois Rude / (Rid) (1784. 1855.) Njegov romantizam ima jak patriotsko-herojski prizvuk. Spomenik maralu Ney-u Trijumfalna vrata Polazak dobrovoljaca 1792., 1836. Daumier politiari, odvjetnici, karikature, bojena terracotta

AUSTRIJA
Anton Dominik von Fernkorn (1813. - 1878.) koluje se u Mnchenu. Pod utjecajem Thorvaldsena. Njegov Lav u Aspernu, 1858. pokazuje odmak od klasicizma ka neobaroku. Sveti Juraj, 1853. u Zg od 1867.
(Maksimir tj. Jurjaves Stross. trg / Zrinjevac Trg M. Tita)

Nadvojvoda Karlo (koji je porazio Napoleona kod Asperna), 1859. Zmaj na Trsatu u Rijeci i u Bosiljevu, za obitelj Nugent, 1863. Princ Eugen Savojski, 1865. Merkur na Hotelu Dubrovnik Jelai 1866. BDM s 4 anela na Bolleovu vodoskoku ispred katedrale, 1873. 1866. se razbolio i odlazi u senatorij.

POVRATAK FORMI FRANCUSKA

Auguste Rodin (1840. - 1917.) ovjek slomljena nosa, odbijen je od irija Salona 1864. Rije je o slikarskoj skulpturi, esto nedovrenoj kao Mich robovi: ESTETS NAELO!!! Europa je njegovu vrijednost uoila prije Francuza, i vie utj. na Eur. nego na Francusku. Oscilira izmeu realizma (portreti) i stila oko 1900. (Vrata pakla). S impresionizmom ga vee njegova upotreba svjetla u skulpturi. Bronano doba, 1876. optuen da je to odljev s modela/peticija poznatijih kipara ga spasila Rodinova modernost lei u njegovu virtualnom realizmu. Djelatnost mu je gotovo sinkrona s Impresionistima. Ivan Krstitelj, 1877. 1879. Vrata Pakla za Muz primj umj u Parizu: Mislilac, Poljubac Stil oko 1900 Graani Callaisa (Kalea), 1884.-6., postavljeni 1895. Balzak (2 varijante) Victor Hugo Medardo Rosso (1858. - 1928.) pod utic. Rodina, glavni predsr Impr. u talijanskom kiparst Nasmijani djeak Antoine Bourdelle (1861. 1929.) 12 god radio s Rodinom i knjigu o njemu, Heraklo strijelac, Umirui kentaur 23

ARHITEKTURA 19. st. - OPA

*** Jugendstil ***
Po asopisu Die Jugend, osnovanom 1896. u Munchenu. Engleska Modern style tj. Liberty Francuska Art Nouveau Stil oko 1900 Secesija se kao stil afirmira tek oko 1950., dotad smatrana nevanim i ki-stilom. Odlike: prodor individualizma, romantiarski individualizam, dekorativnost, ornamentalnost, vijugave linije florealnog ili geometrijskog porijekla. Prvi poticaji iz Engleske iz kruga W. Morrisa, koji je bio protiv loeg ukusa u industrijskom oblikovanju, te za afirmaciju umjetnikog obrta. Victor Horta (1861. 1947.) BELGIJANAC, poetak Art Nuvoa. Nastoji ostvariti arhitekturu slobodno, poetski koncipiranih formi, uz upotrebu novih vrsta materijala (eljezo, staklo, elik), i obilnu primjenu ornamentike. Palae Tassel, u Rue de Turin, 1893. prva stvarno svjetla stambena zgrada na kontinentu, oznaava prekretnicu u gradnji stambenih kua!!! Nitko se prije Horte nije usudio da konstrukcija vidljivo prodre u unutranjost stambene kue. Prva pojava Jugendstila u arhitekturi 1893.! Trgovina Maison du Peuple, 1899. (porueno) Palaa lijepih umjetnosti u Bruxcellesu. Centralni kolodvor u Bruxcellesu Hotel Solvay Secesija znai ODVAJANJE od konvencionalnog akademizma i eklekticizma, premda i sama trai uzore u egipatskoj, keltskoj indijskoj i japanskoj umjetnosti. Sklona je eleganciji. Preuzimlje naelo Gasamtkunstwerka. Kao prethodnika priznaje Arnolda Bckllina. Prva je osnovana u Munchenu 1892. Trubner, Uhde Zatim: Beka: 1897.: Alt, G. Klimt, Otto Wagner Berlinska: Max Liebermann U prvom naletu beke secesije, koncepcija prostora ostaje neizmijenjena, da bi po. 20. st, pobijedio konstruktivni racionalizam J. Hoffmanna i Adolfa Loosa. Josef Maria Olbrich Zgrada secesije u Beu krov od stiliziranog lovorovog lia, 1898. To je prototip za sve zgrade austrijske secesije.

24

Otto Wagner (1841. 1918.) U poetku radi u neostilovima: neorenesansa i neobarok. Nakon 1890. naputa historicizam: nastavlja koncepcije Sempera, iskoritava mogunosti materijala betona i eljeza. 1) Majloikahaus, 1898. 2) Postaja gradske eljeznice Karlsplatz, 1901. (polumontano) 3) Wagnerova centralna crkva, 1901. iz nje derivira Bastlov projekt za sv. Blaa, a moda i Kovaiev 4) Potanska tedionica u Beu, 1905. - MATERIJALI dolaze do punog izraaja, povrine su jednostavne i iste, bavasti stakleni krov. Prepuna je svjetla. TO VIE NIJE SECESIJA! Josef Hoffmann Palaa Stocklet u Bruxcellesu, 1905. Djelo je Gesamtkunstwerk, s Klimtovom slikom u blagovaonici Adolf Loos (1870. 1933.) Adolf Loos je antiteza dekorativnom stilu Otta Wagnera. 1908. pie lanak Ornament i zloin. Villa Carma, na enevskom jezeru, 1904., dovrio Hugo Erlich vrlo moderno i runo. Looshaus u Beu, 1910. je bez dekoracije. Charles Rennie Machintosh (1868. 1928.) Surauje s W. Morrisom u pokretu za obnovu arhitekture i umjetnikog obrta. Umjetnika kola u Glasgowu jednostavna ljepota graenja opekom. Antoni Gaudi 1884. postaje direktor radova na Sagrada Famigli. Sve gezamtkunstwerci! Ploice, vitrai, kovano eljezo, intarzije Palaa Guell (Guelj) 1885.-9. (8 g prije Horte!) * Nastanjive skulpture Sve puno mramornih arkada, parabolinih lukova, eljeznih reetki. Puno toga je u duhu Jugendstila, prije nastanka secesije u srednjoj Europi. Casa Milla ___________________________________________________________________________ ***PREDKLASICIZAM I KLASICIZAM*** Klasicizam (1760. - 1830.) je reakcija na rokoko. Povratak na ideale Grke i Rima, objektivnost, strogost, jednostavnost. Jak je pokret neopaladijanizma po. 18. st. Iskopavanja Pompeja i Herkulanuma umnogome jaaju interes za klasino. U slikarstvu: antike tema, precizan crte, plastinost likova, jasna kompozicija, suzdrane boje. U skulpturi: plemenitost, mirnoa, jednostavnost. Poinje s barokom a zavrava romantizmom. J. G. Soufflot (1713. 1780.) Crkva Ste Genevive 1755. 1791. pretvorena u Pantheon. Grki kri. Visoka kupola s krunim tamburom oko kojeg tee kolonada. Na ulazu je portik, koji podsjea na rimski Pantheon.

25

19. stoljee (poetak)

Ledu (Ledoux) kazalite u Besagnonu Ampire je klasicizam iz vremena Napoleona, koji sam diktira umjetniki smjer. Slubena arhitektura (Pariz) pokazuje smisao za simetriju, velike razmjere i strogost oblika. Arch de Triomphe Na Place Vendome: Stup velikoj armiji

ENGLESKA Inigo Jones jo poetkom 17. st uvodi talijanske inspiracije tj paladijanizam! Cristopher Wren jo izrazitiji Palladijanizam 1666. katedrala Sv. Pavla u Londonu. Na Iniga Jonesa se nastavljaju braa Adam (Robert i Jones), koji djeluju od 1760. dalje. Oni rade arhitekturu u duhu rimske antike uz primjenu pompejanskih dekoarcija. Robert Adam je ZAETNIK neoklasicizma u engleskoj arhitekturi. 1764. izdao Ruevine palae cara Dioklecijana u Splitu. 19. st: John Nash Buckingem Palace Marble Arch, sad u Hyde Parku John Soane Bank of England: UNITENO (po meni slino: Viktor Kovai zgrada Burze) Robert Smirke British Museum: dorski i jonski elementi Covent Garden

NJEMAKA Carl Langhans Brandenburka vrata, 1791. - po uzoru na rekonstrukciju Propileja u Ateni. Poetak su ulice koja vodi do pruskog carskog dvora. Schinkel Muzej i kazalite u Berlinu najkarakteristiniji klasicistiki objekti. Leo von Klenze Od 1815. dvorski arhitekt bavarskog kralja Ludwiga I. Walhalla (1842). Na brdu kao grki hram: hram najznaajnijih osoba njemake povijesti. eljezni krov.

26

AMERIKA Thomas Jefferson (1743. 1826.) Sljedbenik je Palladija. Oslobaa se utjecaja engleskih klasika i pokuava nai vlastiti stil s osloncem na antiku. Monticello Sveuilite u Virginiji Kue u Virginiji Sudjelovao je kod izgradnje Bijele kue u Washingtonu

***ROMANTIZAM*** Kod sakralne arhitekture afirmira se neogotiki a kod profane arhitekture klasicistiki stil. Jaka je veza arhitekture i prirode: npr. park Jurjaves i kapela sv. Jurja. Neogotika je prvenstveno pokuaj obnove religioznosti. Neorenesansa graani pokazuju svoje humanistiko lice Neobarok graani pokazuju svoje bogatstvo! Gotika je u Njem, Eng, Franc smatrana nacionalnim stilom, pa i kod nas, te zato i imamo dosta neogotike! FRANCUSKA Viol le Dik / Viollet le Duc (1743. 1826.) Pobornik je istog stila u restauraciji, esto je to zapravo devastacija. Pionir je neogotike, ali u vrijeme 2. Carstva ju izbjegava i radi klasino. Restaurirao Vezelay, St Denis; Notre Dame u Parizu Sredinom stoljea neobarok i neorenesansa zamjenjuju (neo)klasiku AUSTRIJA Friedrich Schmidt (1825. 1891.) Roen je 1845. u Njemakoj. U duhu rajnske neogotike kole restaurirao je Kelnsku katedealu. Restaurira i San Ambroggio u Milanu. Od 1859. je profesor na bekoj Akademiji. 1863. preuzima obnovu Katedrale sv. Stjepana. Vijenica u Beu!
Hrvatska: Palaa HAZU akovaka katedrala Zagrebaka katedrala i Fintana ispred Katedrale Markova crkva

Gottfried Semper (1803. 1879.)

Odbijao stilsku mjeavinu svojeg vremena i divio se jedino renesansi.

Novo dvorsko kazalite u Dresdenu Kunsthistoriches M. Be Naturhistoriches M. Be Burgtheatar Be neobarokni!

27

Hansen (danskog porijekla) Parlament Be, 1883. i Akademija u Ateni Von Ferstel Votivkirche 1867. URBANIZACIJA PARIZA I BEA Napoleon III. 1852. se proglasio carem. eli od Pariza napraviti najvei grad svijeta. Pariz 2. Carstva postaje grad avenija i bulevara (Pissaro), na nain ruenja starih kvartova. 1848. Franjo Josip postaje carem, i eli parirati Napoleonu III. 1857. sruene su fortifikacije oko Bea, a na njihovu mjestu se gradi Ring(strasse), koju zapoinje Ludwig Forster (Ferster). Gradnja traje 30 godina. Ferstelov uenik je bio i Otto Wagner. ENGLESKA Andrew Pugin (Pjuin) (1812. 52.) Teoretiar je prave kranske arhitekture. Jedan je od najpoznatijih pobornika obnove gotike. S Ch. Barryem; neogotiki Parlament u Londonu (Tudor style), 1834. Big Ben William Morris i pokret Arts and Crafts Bio je pjesnik, knjievnik, slikar, vlasnik manufakture i trgovac. 186. osniva poduzee s prijateljem arhitektom Philipom Webbom, slikarom D. G, Rosettijem i dr: pokret Arts and Crafts Odbacio je historicizam. Volio je srednji vijek i prirodu, a mrzio gradove, iz vizualnih i socijalnih razloga. Smatrao je da se umjetnik mora usmjeriti praktinoj primjeni umjetnosti = umjetniki obrt. English Domestic Revival nekoliko arhitekata Morissove generacije orijentirali su se na domae izvore npr. opeka Crvena kua za W. Morrisa! Ph. Webb i R. N. Shaw. Kue su obino graene od drveta ili lokalnog kamena uz dimnjak od cigle. EDR se zove i Period kraljice Ane Osim Pugina, nijedan arhitekt od Roberta Adama nije toliko utjecao na engl. arhitekturu. AMERIKA Frank Lloyd Wright 1888. 93. je Sullivanov pomonik. Karijera mu zapoinje oko 1900. Gotovo cijelo desetljee zajedniki naziv njegovih kua je PRERIJSKA KUA.

28

*** II. NACIONALNI DIO ***

SKULPTURA
Antonio Canova (1757. - 1822.) Portreti obitelji Lavala Nugenta, 1822., HPM Rijeka Napoleon, 1802., HPM, Zagreb Anton Dominik von Fernkorn (1813. - 1878.) koluje se u Mnchenu. Pod utjecajem Thorvaldsena. Klasicistiki ozbiljan (Jelai) do neobarokno slikovit i energian izraz (Nadvojvoda Karlo). Njegov Lav u Aspernu, 1858. pokazuje odmak od klasicizma ka neobaroku. Nadvojvoda Karlo (koji je porazio Napoleona kod Asperna), 1859. Princ Eugen Savojski, 1865. Bista Lavala Nugenta i supruge, 1851., Pomorski muzej u Rijeci, AMZ Sveti Juraj, 1853. u Zg od 1867.
(Maksimir tj. Jurjaves Stross. trg / Zrinjevac Trg M. Tita)

Zmaj (bazilisk tj zmajo-pijetao) na Trsatu u Rijeci i u Bosiljevu, za obitelj Nugent, 1863. Jelai 1866. (Markoaurelijevski) - 1866. se Fernkorn razbolio i odlazi u senatorij. Merkur na Hotelu Dubrovnik, Zgb BDM s 4 anela na Schmidt-Bolleovu vodoskoku ispred Zg katedrale, 1873. Vatroslav Donegani (Rijeka 1836. akovo 1899.) Altarium fabricator Gamulin kolovao se na akademiji u Veneciji, gdje je 1856. nagraen. Konkurirao je za spomenik banu Jelaiu. Strossmayer mu plaa studij u Rimu, pa ga 1867. zove u akovo. Donegani postaje nadzornik izgradnje katedrale, za koju radi kipove i reljefe. Portretirao Strossmayera. Ivan Rendi (Imotski 1849. Split 1932.) Djetinjstvo je proveo u Supetru na Brau, gdje ga je kamenarska tradicija uputila ka kiparstvu. Ui kod transkog drvorezbara, pa odlazi u Firenzu kod Duprea, gdje se formira u smislu realizma. Strossmayer mu postaje mecena. Zamilja galeriju portreta hrvatskih velikana maa i pera, zapoevi je s portretom Ivana Gundulia. 1877. nastanio se u Zagrebu, gdje na Zrinjevcu izvodi Gundulia, Medulia, Klovia, Frankopana, Juriia, kao i nadgrobne spomenike na Mirogoju, i u Trstu Hercegovka (Trst), slino: Zora, 1874. Ne naavi u Zagrebu mogunosti za stalan rad, seli u Trst (1881. 1921.) i tu radi narudbe za cijelu Hrvatsku, pa i Srbiju u Crnu Goru. Izvodi spomenike: fra Andriji Kaiu Mioiu (1891.), (u 19. st 1 * spomenici obinim graanima) Petru Preradoviu (1894.) Zagreb Ivanu Gunduliu Dubrovnik 29

TEK U SECESIJI HRVATSKA SUSTIE EUROPU. Robert Frange Mihanovi (1872. 1940.) kolovao se na Obrtnoj koli u Zagrebu 1889. g., te je nastavio kolovanje u Beu, na Akademiji (1894. 5.) Usavravao se kod Rodina u Parizu 1900.-1. Tu upoznaje i Medarda Rossa. Nastavnik je na Obrtnoj koli, a od 1907. do 1940. na Akademiji. Sudjeluje u osnivanju Drutva hrvatskih umjetnika Lada 1897. i Umjetnike akademije, 1907., uz koju je utemeljio ljevaonicu i doveo prve ljevae. Jo za vrijeme studija u Beu, I. Krnjavi od njega naruuje reljefe u bronci za zgradu Odjela za bogotovlje i nastavu u Opatikoj 10. Teologija, 1893. Medicina, 1894. Iusticia, 1895. Filozofija, 1896. Jesen 1895.: eki kojim je Franjo Josip uvrstio zaglavni kamen HNK. Reljefi 4 godinja doba: secesijska mekoa i dekorativnost Na svjetskoj izlobi u Parizu 1900. dobiva zlatnu medalju za gospodarski odjel izlobe na kojem je izloio modele 12 domaih ivotinja (konji, bikovi, ovce, svinje, krave, puran) (Prvi na znaajni animalist.) Sv. Trojstvo za lunetu Zagrebake katedrale, 1902. 1906. Spomenik Smrti varadinsko groblje, grobnica Leitner Graani Calasia iz 1889. Otmica Europe, 1907./08. estinanin, Mirogoj, 1913. Za vrijeme 1. svjetskog rata Straar na Soi, 1916. Ana Adamec: Hrvatsko kiparstvo na prijelazu stoljea, str. 280 Umirui vojnik okevieve pukovnije, Osijek, 1897. 1926. - 38. Kralj Tomislav postavljen 1947. (?) U opusu mu se mijea realizam, secesijska alegorinost i dekorativnost, i rodinovski impresionizam. Rudolf Valdec (1872. 1929.) Studirao u Beu i Mnchenu. Skulpturalni ukrasi NSB (Juni zabat), Umjetnikog paviljona (Slikarstvo, 1897.), Etnografskog muzeja. Magdalena, 1897. Ljubav sestra smrti (literarni simbolizam), 1897. (lj. jaka kao smrt, sv. Pismo) Sputani genij, 1911. Memento mori (Ana Adamec, 64-5) Portret Lunaeka Cave criticum 1905. Poprsje Maurania i Kukuljevia, Zrinjevac Nedostatak osjeaja za puni kiparski oblik, sklonost slikarskim rjeenjima i secesijskom vegetabilnom ornamentu moda pod utjecajem B. C. Sessije. Uz Frangea Mihanovia, jedan je od prvih hrv. modernih medaljara. Ivo Kerdi (1881. 1953.) Uio je na Obrtnoj koli u Zagrebu. 30

U Parizu 1901. radi u ljevaonici umjetnina. /1900. Frange-Mihanovi u Parizu kod Rodina Pohaa obrtnu kolu u Beu, specijalizira medaljarstvo. Na poziv Frange Mihanovia dolazi u Zagreb 1913., i preuzima ljevaonicu umjetnina na Akademiji, predaje obradu metala do umirovljenja 1947. Najbolje rezultate postie u medaljarstvu. Zlatarovo zlato, 1934. S Krizmanom, Metroviem i slovenskim umjetnicima, osnovao je 1904. u Beu hrvatskoslovensko udruenje Vesna. Toma Rosandi (1878. 1958.) Uio je klesarstvo kod oca, pa kod Bilinia u Splitu, pa u Rimu, Firenci i Veneciji, i u Metrovievu atelieru u Beu. Asket, 1916. (Adamec, 287) Krist, 1915. (Adamec, 283) 1924.-8. posve sam izrauje Mauzolej u Supetru na Brau. Branislav Dekovi (1883. 1939.) Umjetniku akademiju je polazio u Veneciji. Boravi u Beu i Parizu. Izlae s drutvom Meduli u Splitu, Ljubljani i Zagrebu. Do 1910. oblikuje niz skulptura Pas na tragu, Nad plijenom, itd. Najizrazitiji animalist u nas. Ivan Metrovi (1883. Vrpolje, ali iz Otavica 1962., SAD, South Band, Indiana) 1899. Bosanac na konju. Prvo ui kod altarista Bilinia u Splitu 1900. 1901. 05. je na Akademiji u Beu. 1902. na izlobi beke secesije prvi put javno izlae 1905. Zdenac ivota 1907. Reljef Seljaci na Kui Popovi 1907. 09. boravi u Parizu. Ve prije, 1903. na izlobi beke secesije upoznaje Rodinova djela. Pod Rodinovim uticajem npr.: enja za strau Od 1908. u Parizu nastaje Kosovski Ciklus: npr. Kraljevi Marko, Milo Obili, Sra zlopoglea, Velika udovica Radovi mu pobuuju veliko zanimanje na svjetskoj izlobi u Rimu 1911. Uoi 1. svj. rata okree se vjerskim temama: reljefi: Polaganje u grob, 1913. Krist i Samarianka, 1913. Portret Rodina, 1914. Veliko raspelo (Sv. Marko) 1916. Grupa Meduli, 1908. Drutvo likovnih umjetnika osnovano 1908. u Splitu, od Ivana Metrovia. Zahvaljujui E. Vidovou, iste godine je organizirana prva dalmatinska umjetnika izloba. Program: osloboenje hrvatske umjetnosti od stranih utjecaja i stvaranje nacionalne umjetnosti nadahnute narodnim pjesmama i sl. lanovi: Metrovi, Raki, Vidovi, Krizman.

31

SLIKARSTVO
Nakon pada Venecije i Napoleona, hrvatska je trojedna kraljevina. Talijanski i austrijski kulturni krug. Ojaano graanstvo poinje voditi rauna o umjetnosti.

Razdoblje 1830. 1860.

Kasni klasicizam prelazi u svoju graansku bidermajersku varijantu. Austrija pod M. Terezijom od 1771. osniva risarske kole, radi razvijanja obrta, po uzoru na francusku, a polaze ih i budui slikari i javne linosti. Odrala se samo ona u Osijeku. Ferdinand Georg Waldmuller (1793. 1865.) - Vidi ovu skriptu, str. 12. U Zagrebu 1811. 14. kao uitelj crtanja djece bana Gyulaya. Portreti djece i bana (Gamulin I, 50-3) Portret Maksimilijana Vrhovca Michael Stroy (1803. 1871.) Slovenac, u Hrvatskoj boravi 12 godina. Ide od bidermajera ka romantizmu. Stanko Vraz 3 brata Jelaia Matija Brodnik (1814. 1845.) Slovenac, bidermajerski stil Portret Ljubice Kukuljevi Pisai Albert Moses (1835. 1903.) Varadinac Poznati portret Ivana Kukuljevia Sakcinskog Franjo Mucke / Mike (1819. 1883.) Maar Dolazak Hrvata U HRVATSKU, 1867. PRVO HISTORIJSKO SLIKARSTVO u HR Portreti obitelji Eltz Suhoparni akademski realizam Ivan Zasche / Cae (1825. 1863.) eh? U Beu oslikava porculan slikama starih majstora, pa se upisuje na Akademiju. Dolazi u Zg na poziv biskupa Haulika: Izrauje mapu litografija Jurjaves (=Maksimir) Slika mnogo portreta graana i plemstva. Po nslogu bana jelaia putuje Likom: akvareli krajolika i folklora. Najbolja djela! Brojne oltarne pale npr. Bisag

32

Vjekoslav Karas (1821. 1858.) Odrastao u Karlovcu u skromnim uvjetima. Prvi hrvatski slikar kolovan u inozemstvu! Njegovo prvo ulje zapaa pukovnik Franjo Kos i postaje mu, uz druge Karlovane i Zagrepane, mecena. koluje se u Firenci pa odlazi u Sienu i Rim. Rimljanka s lutnjom (mandolinom) Bidermajer + NAVJETAJ ROMANTIZMA U Rimu pod utjecajem slikarstva nazerenaca, osobito Fridricha Overbecka (AKOVO!!!) to oituje slika Majka polae mojsija u rijeku, 1843. Ana Krei, 1856. Mijo Krei, 1856. Autoportret Djeak, Djevojica s lutkom Slunjanka Navodno portretirajui Irenu Turk, zapada u melankolinu zaljubljenost i zavrava u Korani. 1864. na 1. gospodars izl izloena mu djela s Hetznedorfom (romantiz. Waldingerov 1. uitelj)

Razdoblje 1860. 1890.

1868. Nagodba. !!! Osnovano drutvo umjetnosti!!! Bidermajer i romantizam nestaju. Nastupa REALIZAM. Adolf Waldinger (1843. 1904.) Osjeanin, prve poduke od Hecendorfa u risarskoj koli u Osij, studira na akademiji u Beu. Uitelj je crtanja u Osjekoj gimnaziji i egrtskoj koli. Slikar je slavonskih uma. Hrast s dramatinim oblanim nebom (enciklopedija!) = herojski pejza Ide od romantizma k realizmu, meu prvima u Hrvatskoj! Dalek je naturalizmu, tradic bider. 10 ulja i oko 200 crtea. 1871. izlae u Zagrebu. Ferdo Quiquerez (1845. 1893.) ZAOKRET OD ROMANTIZMA K REALIZMU. Podrijetlom Francuz. Prvi na slikar koji opseno radi historijske kompzicije. U Zagrebu radi kod Muckea. Dobiva stipendiju za Munchen kod PILOTY-a (krug oko Leibla, Cezarova smrt, 1865.) Boravi u Veneciji, Firenci, Rimu. Poznanstvo s Krnjavim u Munchenu. 1875. stie u Crnu Goru kao slubeni ratni slikar. 1876. se vraa u Zagreb, i zapoljava se na Obrtnoj koli. Dolazak Hrvata na more 33

Antemurale Christianitatis Autoportret Ofelija Porta Terraferma u Zadru Nikola Mai (1852. 1902.) Vie okrenut realizmu od svojih prethodnika. Prihvatio je utjecaj slikara Leiblova kruga. U posjeti rodnoj Lici osjea se utjecaj Courbetovog realizma. 1878. posjeuje Pariz u kojem ve odavno djeluje Manet, ali on bira Cabanela (Ro Venere 1863.) Vridba Stari Lianin Slikar u Bari Zid s vratima 1894. postaje upravitelj Strossmayerove galerije.
--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Dalmacija: Juraj Pavlovi Autoportret na naslovnici knjige Splitskog knjievnog kruga Bratani, Petar Zeevi ------------------------------------------Izidor Krnjavi (1845. 1927.) Povjesniar umjetnosti i slikar. U Beu studirao povijest i povijest umjetnosti. Na Munchenskoj Akademiji studira 1870. 1877. dolazi definitivno u Zagreb. 1879. Pokree Drutvo umjetnosti. Na preporuku Strossmayera postaje profesor povijesti umjetnosti i arheologije 1880. Osniva obrtnu kolu i Muzej za umjetnost i obrt. 1883. postaje prvim ravnateljem Strossmayerove galerije slika. 1884. dolazi u sukob sa Strossmayerom i postaje maaronski zastupnik, te time i predstojnik Odjela za bogotovlje i nastavu. Sljedbenik historicizma Sempera i le Duca U Zagreb doveo, pa otjerao Bukovca i Medovia. Preveo i ilustrirao Danteovu Boanstvenu komediju. Bio je protiv toga da Palaa Akademije bude na Zrinjevcu, htio je da bude na Stross. et.

34

Razdoblje 1890. 1914.

Realizam prelazi u plenerizam, pa u secesiju. Hrvatski salon njime 1898. otvoren paviljon. Izlau Frange Mihanovi, Valdec, Bukovac, Ivekovi, Kovaevi, iko Sessija, Crni, Auer, Slava Rakaj. Vlaho Bukovac (Cavtat, 1855. Prag, 1922.) Porijeklom Talijan: Biagio Faggioni. Kao djeak odlazi u Ameriku, pa u Istambul i Odesu. Vraa se u Cavtat i tu ga otkriva dubrovaki pjesnik M. Puci i odvodi 1876. u Pariz. Studira na Ecole des Beaux Arts kod Cabanela (ro. Venere, 1863.) 1878. izlae na Salonu sliku Crnogorka na obrani. Do 1893. prisutan na Salonu s temama iz Crnogorskog ivota, pa s portretima. U Dalmaciji 1884./5. nastaju: Mali gusla Obitelj Katali 1886.-8. boravi u Engleskoj gdje slika u pleneru i rasvjetljuje paletu. 1893.8. je u Zagrebu na nagovor F. Rakog i narudbe I. Krnjavog. Radom u pleneru presudno djeluje na mladu generaciju hrv slikara (iko, Ivakovi, Medovi, Tiov, Kovaevi), a radi ega se odnosi s Krnjavim zaotravaju. Nastaju antologijska djela: Gunduliev san Dubravka Opatika 10 Hrvatski narodni preporod za zastor HNK Portreti Zagrepana i Japanka Izlaze na izlobama tzv. zagrebake arene kole (Peta, Kopenhagen, Petrograd, Pariz) Kao centralna linost likovnog i kulturnog ivota Zagreba, 1897. poziva mlade umjetnike (iko, Tiov, Frange, Valdec, Ivekovi, Auer) da istupe iz zastarjelog Drutva umjetnosti i osnuju Drutvo hrvatskih umjetnika, ine se postavlja temelj Hrvatske moderne. Nakon polemike oko izlobe Hrvatski salon 1898. povlai se u Cavtat, 1898. 1902. Istrauje mogunosti kolorita. 1900. izlae na svjetskoj izlobi u Parizu 1902. po drugi put na venecijanskom Biennalu 1902. odlazi u Be., prireuje samostalnu izlobu i anje velik uspjeh. 1903. odlazi u Prag do 1922. U Pragu se povlai iz javnog ivota i posveuje pedagokom radu. Nastaje slika Razvitak hrvatske knjievnosti za NSK, koju slika na poziv iz Praga.

35

Celestin Mato Medovi (Kuna, 1857. 1920.) 1868. u Dubrovniku poinje kolovanje za franjevca u samostanu male brae. General reda ga zapazivi talent alje da studira u Rim. Slika po franjevakim samostanima u Firenci. Vraa se u Dubrovnik, pa studij nastavlja u Munchenu KOD PYLOTY-a, kao i Kikerec. Istodobno batini elemente Leiblovskog realizma. Bakanal (1890. 1893.) Sv. Bonaventura, 1890. Portret starca, 1890. 1895. dolazi u Zagreb i pridruuje se Bukovevom krugu. U doticaju s Bukovevim plenerizmom mijenja nain rada: u zagrebakom razdoblju 1895. 1907. smeesivi tonovi se rasvjetljuju i paleta postaje otvorena. U tom stilu su njegovi radovi za Zlatnu dvoranu u Opatikoj 10.: Dolazak Hrvata na more Splitski sabor Zaruke kralja Zvonimira i kraljice Jelene Krunjenje Ladislava Napuljskog 1907. naputa Zagreb i ivi na Peljecu, slikajui u pleneru, u maniri crtkastog poentilizma Vris, Smilje Prvi je uoio i iskoristio vrijednosti primorskog krajolika! Menci Klement Crni (1865. 1930.) Prekida vojniku karijeru i pohaa Akademiju u Beu, 1882. 4. Studij nastavlja u Munchenu, 1889.-92. 1894. na preporuku Krnjavoga dobija stipendiju za studij grafike na Akademiji u Beu. 1903. otvara s ikoem privatnu slikarsku kolu, koja prerasta u Viu kolu za umjetnost i obrt, pa u Akademiju (1921.) na kojoj je profesor 1907. 1930. Prvi slika marine (ulja) i osniva je moderne hrvatske grafike. Bonaca, 1906. (Istra, Primorje, okolica Novog Vinodolskog) Bura Kasnije radi slike i grafike s motivima Gornjeg grada i Kaptola Na Kaptolu Pod Zidom Bela Cikos Sesija (1864. 1931.) Roen u Osijeku. Napustio vojni poziv radi studija slikarstva. 1887. 91. studira u Beu. Od 1892. sudjeluje u dekoriranju interijera palae Odjela za bogotovlje i nastavu u Zagrebu Odisej ubija prosce Pokrtenje Hrvata (s noem) Walpurgina no Antonije nad leom Cezarovim Dante na vratima istilita

36

U simbolistikom i secesijskom duhu slika brojne slike na teme iz Homera, Dantea, Shakespearea 1903. otvara s Crniem privatnu slikarsku kolu, koja prerasta u Viu kolu za umjetnost i obrt, pa u Akademiju (1921.) na kojoj predaje do smrti 1931. Oton Ivekovi (1869. 1939.) Uio je kod Kikereca u Zagrebu, pa od 1886. u Beu, pa od 1892. u Munchenu. Uitelj je crtanja na Obrtnoj koli, pa na Umjetnikoj akademiji. Bio je predsjednik umj. drutva Lada, 1908. U I. svjetskom ratu bio je vojni slikar. Mnoge njegove povijesne kompozicije bile su jako popularne i umnaane tehnikom oleografije. Osobito je slikao epizode iz ivota Zrinskih i Frankopana. Oprotaj Zrinskog Oprotaj Frankopana Zrinski i Frankopan ekaju pogubljenje Dolazak Hrvata na more Krunjenje kralja Tomislava Smrt Petra Svaia Nikola ubi Zrinski Provala Nikole Zrinskog iz Sigeta Smaknue Matije Gupca Pejzai Sve je to raeno akademskim nainom u kojem ima mnogo iskrenog, patriotskog romantiarskog zanosa i poentilizma Bukoveve arene palete. Najplodniji i najvaniji autor ranije faze povijesnog slikarstva u nas.

ZLATNA DVORANA Odjela za bogotovlje i nastavu, Opatika 10

Medovi: Splitski sabor 925 Dolazak Hrvata na more Zaruke kralja Zvonimira Krunjenje Ladislava Napuljskog iko: Pokrtenje Hrvata Ivekovi: Poljubac mira hrvatskih velmoa kralju Kolomanu Bukovac: ivio kralj! (Boravak Franje Josipa u Zagrebu, 1895.) Tiov: Alegorija Umjetnosti Fr-Mihanovi: Teologija, Medicina, Iusticia, Filozofija reljefi u bronci

Ivan Tiov (1870. 1928.) kolovao se na Obrtnoj koli u Zagrebu. Studira u Beu i Mnchenu. Slika u duhu historicistikog shvaanja Krnjavog alegorije za Zlatnu dvoranu: Bogotovlje Umjetnost Nastava Znanost Mvsika privatno vlasnitvo. 37

Robert Auer (1873. 1952.) Veliku panju posveivao enskom aktu. Studirao u Beu i Mnchenu. 1897. otvara privatnu slikarsku kolu, meu polaznicima je i T. Krizman. Izlagao u Munchenskoj secesiji 1896. Pomagao Bukovcu kod izvedbe Hrvatskog narodnog preporoda za HNK Kod crvenog svjetla, 1911. Slava Rakaj (1877. 1906.) Iz Ozlja. Gluhonijema od roenja. Zapazio ju je iko Sesija, a pouavao ju kasnije i Bukovac. Izlagala na Prvom hrvatskom salonu 1898. U sutini je ostala svoja i samouk. Opus joj se sastoji od akvarela, neto pastela (slabije) ulja i crtea. Lopoi odaju utjecaj Jugendstila. Dva Autoportreta Mrtve prirode Proljee u Ozlju Drvo u snijegu, oko 1900.
1902. poludjela, mislila de je orijentalka, princeza i ptica (Vanja Radau: Panopticum Croaticum)

Ferdo Kovaevi (1870. 1927.) U NSK oslikao vedute hrvatskih gradova: Dubrovnik, Zagreb, Jajce, akovo Izraziti pejzaist u doba kad se pejza jo smatrao podreenom vrstom slikarstva. Pod utjecajem je Bukovca. U poetku simbolist: slika sutone i groblja. Melankolini savski pejzai s uhvaenim odbljescima u vodi. Emanuel Vidovi (1870. 1953.) 1887. dolazi u Veneciju na Akademiju. Privremeno prihvaa nain slikanja Stil 1900 i divizionizam. Vedute kanala i lagune otvorene koloristike studije krajolika i lirskih sutonskih ugoaja. Po povratku u Split slika uliice Splita i Trogira. PALETA TAMNI. Angelus, 1907. Luka u suton. Kasnije slika interijere splitskih i trogirskih crkava, unutranjost svojeg ateliera i mrtve prirode. Cca 1000 slika: ulja, gvaeva i akvarela. Tomislav Krizman (1870. 1927.) Slikar i grafiar. Grafiku uio kod Crnia, a slikarstvo kod ikoa. Studira u Beu a usavrava se u Munchenu. Pejzai Portret Marije Delward U grafici kombinira narodne i secesijske ornamente.

38

Mirko Raki (1879. 1982.) Roen u Novom Marofu. kolovao se u Zagrebu, Beu kod Otta Wagnera, Pragu kod Bukovca. U poetku, dok boravi vani, vezan je za Krnjavog i krug oko Metrovia. Tada radi na tragu secesijskih kretanja Bea i Mnchena. Simbolizam: ciklus na temu Dantea Grad Dis Vrag u crkvi Francesca da Rimini (naslovnica monografije) Pred vratima smrti Dobra i zla ena uma samoubojica Po Krnjavom dobiva narudbe za NSK. Bio lan Grupe Meduli, nakon 2. rata ravnatelj Moderne galerije. Josip Rai (1885. 1908.) U pukoj koli mu je nastavnik crtanja bio Oton Ivekovi! 1903. polazi teaj crtanja kod ikoa i Crnia. Ui litografski zanat, pa odlazi u Mnchen kod Abea i upisuje se na Akademiju. Hrv. vlada u Zagrebu mu odbija stipendiju. U to vrijeme u Mnchenu traju realizam, postimpresionizam, simbolizam i Jugendstil. Od Abea preuzima arhitektoninost i voluminoznost oblika. Tu su i utjecaji Maneta, Velazqueza, Rembrandta i Leibla. 1905. upoznaje se u Mnchenu s Beciem. 1906. u Zagrebu crta za humoristini list Koprive. 1907. s Hermanom preko Venecije i Padove dolazi u Zagreb. 1908. iz Mnchena odlazi u Pariz, kopira u Louvreu, slika parkove, obale i kavane. Sprema se s prijateljima iz Mnchena slikati na selu, u Normandiji. 20. 6. 1908. naen u hotelu mrtav (samoubojstvo?). Grob mu je nepoznat. Veliki sjedei enski akt, 1907. Gospoa (transvestit?) u crnom, 1907. Portret sestre Pepice, 1907. Sestra Jelka (god=?) Portret starog prijatelja, 1907. Djevojka u bijelom, 1907. Dama sa eirom, 1907. Bulevarska kavana, akvarel, 1908. Majka i dijete, 1908. Pred ogledalom, 1908. Pont des Artes, 1908. Autoportret, 1907, 1908. (staklast pogled)

39

Miroslav Kraljevi (1885. 1913.) Iz ugledne slavonske obitelji. U Beu studira pravo, pa nap. studij i 1907. odlazi u Mnchen gdje je primljen na Akademiju. Prijateljuje s Raiem i Beciem zbog slinih afiniteta i indignacija zovu ih Hrvatska kola. Zavrivi studij u Munchenu 1910. odlazi rodbini u Poegu i slika. 1911. - odlazi u Pariz i tu radi u Metrovievu pa u svojem atelieru. 1912. - vraa se u Zagreb. 1913. - umire od tuberkuloze. 1910. - Autoportret sa psom (manetovski) 1911. - Parc de Luxembourg 1912. - U gostionici Viva la joie, 1912. (expresionizam) 1912. - ene u prirodi 1912. 2 autoportreta maske 1912. - Bonvivant, 1912. Vladimir Beci (1886. 1954.) Studirao pravo u Zagrebu i polazio privatnu kolu M. Cl. Crnia i B. ikoa Sesije. 1905. - odlazi u Mnchen, gdje studiraju sva 4 iz Munch. kruga: Beci, Kraljevi, Rai, Herman (1905-1910). (Mnchenski akademizam + Leibl) 1909. - ide u Pariz (tu na njega djeluju Cezanne i Manet) 1910. - opet je u Zagrebu 1913. - ide u Beograd i radi kao nastavnik u Bitlju povlai se sa srp. vojskom preko Albanije 1915. 1919. - odlazi u Zagreb, profesor na ALU 1924. 47. S ostalom trojicom ini korpus Hrvatske moderne. Autoportret, (cezanneovski), 1909. Akt pred ogledalom, 1908. Mrtva priroda, 1909. enski akt s novinama, 1907. Portret M. Kraljevia, 1908. Oskar Herman (1886. 1974.) Via trgovaka kola. 1904. ide na Akademiju u Mnchen. Neko vrijeme s Raiem dijelio atelier. 1908. izlae u Zagrebu. Osim kr. boravaka u Berlinu i Parizu, do 1933. ivi u Mnchenu, do dolaska Hitlera na vlast. Kod vrela, 1912. Nagovaranje, 1921. (EKSPRESIONIZAM elementi) Djevojica, 1907. U poetku mu je kolor akademski, kasnije sve vie slobodan.
Sva 4 poha Minh akad kod Huga von Hebermana: prekidaju sa sred europs tradicijom i prihv zasade moder francuskog slikarstva Manet Cezanne, Goya, Hals. Njima poinje HRV MODERNA. Rai i Herman prethodno su bili na teaji kod Abea

__________________________________________________________________________ Milan Steiner (1894. 1918.) Uzor mu je bio Kraljevi. Ne pripada Munchenskom krugu. 1916. diplomirao na privremenoj Vioj koli za umjetnost i obrt Glavni motiv mu je grad i ljudski lik od realizma do ekspresionizma, uz jak doivljaj svjetla. Na kii (marka) U parku (marka) 1918. umro od panjolske groznice (gripe) 40

ARHITEKTURA - NACIONALNA
Padom Venecije i Napoleona, Hrvatska postaje trojedna kraljevina unutar Habzburkog Carstva. Tek u 2. pol. 19. st. jaa graanstvo, te time nastaju preduvjeti za iri razvoj umjetnosti. Neki od manjih dvoraca dobivaju trijem sa stupovljem na glavnom ulazu Beanec. Klasicistiki tlocrt ima etverokrilni Beanec s unutranjim dvoritem. Ima i U i L tlocrta Poznanovec, Odescalciji/Ilok. Dvorac Eltz u Vukovaru isto je klasicistiki. U veini hrvatskih gradova u 19. st. prevladavaju prizemnice. Veina graditelja stranog su porijekla. Bartol Felbinger (1785. 1871.) Roen u ekoj, u Beu radi kao zidarski pomonik. Tada postaje vrstan crta arhit. planova. U Zagreb dolazi 1809., i tu postaje zidarski majstor, koji je plodno irio KLASICIZAM. Njegove skromnije graanske kue ponekad imaju bidermajerske oblike. Stara ljekarna na Kamenitim vratima, 1823. Ilirska Dvorana u Opatikoj 18 Kua Keglevi na uglu Ilice i Frankopanske (Konzum + kiosk) Ljetnikovac u Maksimiru Varadinske toplice stara ljeilina zgrada Vijenica u Samoboru Antun Cragnolini (1785. 1871.) Zgrada Stare gradske vijenice u Zagrebu Staro kazalite (klasicistiko-bidermajersko) Franjo iht (Schcht) Park Maksimir (biskup Maksimilijan Vrhovac 1787. odluio pretvoriti ume i livade u park francuskoga stila izvrio biskup Juraj Haulik, koji je parku Jurjaves dao oblik romantiarskog pejzanog perivoja. Tada jedan od najvanijih parkova u Europi. Nacrte za veinu objekata nainio je dvorski arhitekt iht: vicarska kua, vidikovac, paviljoni (Jeke i dr.) Aleksandar Brdari (1814. - 1872.) Palaa u Opatikoj 10 koju kasnije pregrauje Bolle (1892.). Vicko Andri (1793. - 1866.) kolovan u Rimu KOD CANOVE!!! Radi mnoge projekte koji nisu izvedeni. Sustipan klasicistiki paviljon (Glorijet) Stara sruena - zgrada Arheolokog muzeja Konzervator je Diokl. palae i Solina, nakon posjete cara Franje I. 1818., te vri arheol. Iskopavanja 41

Janko Jambriak (1834. - 1892.) Graditeljski zanat je zapoeo u Karlovcu i Gracu. Spaja KLASICIZAM s NEORENESANSNIM elementima tj. neorenesansni stil. Najplodniji je Zg arhitekt izmeu 1860. i 1890.: stambeni objekti. Vila Okrugljak. Po projektu Helmera (a moda i Felnera) izveo HNK u Varadinu. Janko Grahor (1827. - 1906.) Ui graditeljski zanat u Petrinji, pa putuje po Aust, vic, Ital, Franc. 1868. osniva poduzee Grahor i Klein s F. Kleinom Ta firma radi najkvalitetnija klasicistika ostvarenja u Zagrebu. Hrvatski glazbeni zavod 1875. Po projektu Schmidta izveo palau JAZU. Janko Grahor ml. (1855. - 1918.) Prvi domai kolovani arhitekt Studira u Beu kod F. Schmidta (1878.-80.) Od 1880. radi u poduzeu Grahor i Klein. Stambene zgrade u donjem gradu. Poinje proizvodnju umjetnog kamena i armiranobetonskih greda.

!!! - VELIKI JAVNI PROJEKTI DJELO SU STRANACA - !!!

F. Paf (Pfaff): Glavni kolodvor, 1892. (klasicizam) Neobarokna Direkcija javnih eljeznica u Mihanovievoj

Ludwig i Hilsner Velika gimnazija / Muzej Mimara Vance - Prva Hrv. tedionica Oktogon Hoffer palaa Vranycany Moderna Galerija

Ferdinand Felner i Hermann Helmer Poduzee 2 beka arhitekta djeluje 1873. 1912. u Beu. Uglavnom projektiraju historicistika reprezentativna kazalita. Koncertne dvorane i dvorce u oblicima visoke renesanse, baroka i rokokoa, u gradovima srednje i istone Europe. HNK Ivan Zajc u Rijeci, 1883. HNK u Zagrebu, 1881. - 1895. Umjetniki paviljon, 1897. HNK u Varadinu, 1870-3. samostalno Helmer

42

HISTORICIZAM stil u arhitekturi 19. stoljea, izmeu klasicizma i secesije, na nain imitiranja historijskih stilova, tj. primjenom njihovih konstruktivnih i dekorativnih elemenata. (Neoromanika, neogotika, neorenesansa, neobarok). Rezultat je romantiarskog odnosa spram prolosti. Zaetak ima u klasicistikom sjeanju na antiku. U tom stilu dograuju se velike srednjevjekovne katedrale: Kln, Zagreb, a veina europs. gradova dobiva svoj arhitektonski izgled i urbanizam. Historicizam nestaje koncem 19. st. dolaskom secesije. Najvei projekt u Zagrebu je u stilu neorenesanse Mirogoj. Neorenesansa (talijanska): palaa HAZU U neobaroknim formama je HNK, Velika gimnazija (Mimara), palaa Gavella. U neogotikom slogu su npr. Jelaievi Novi Dvori. Takoer i kapela u Jurjavesi (Maksimir). Neoromanika: akovaka katedrala: planovi Roesnera i Friedricha Schmida. U maurskom stilu: Sinagoga: Klein. Nakon potresa 1880. jaka je graevinska aktivnost. Poticaj daje Isidor Krnjavi. U palai Paravi u Opatikoj 10 ureuje Pompejansku sobu i Zlatnu dvorenu. Nastaje sklop zagrebakih parkova i perivoja Zrinjevavc-kolodvor-Botaniki vrt-Maruliev tre-HNK po projektu Milana Lenucija. Kuno Waidmann (1845. - 1921.) Roen je 1845. u Njemakoj. Radi u Klagenfurtu gdje izvodi Zemaljsku bolnicu. Godine 1877. povjerena mu je Bolnica za umobolne u Stenjevcu. (Umrla Slava Rakaj 1906.) Zato seli u Zagreb i tu djeluje 30 godina. Nikad nije nauio hrvatski. U njegovu atelieru je radio npr. i Deutsch i Viktor Kovai. U Zagreb istodobno dolazi i Herman Bolle: surauju na katedrali i evangelikoj crkvi, ali im je suradnja naglo prekinuta. Nakon dovretka bolnice, u Zgb realizira 50 stambenih objekata (ugl u duhu njem historicizma s nagnuem ka neorenesansi npr s upotrebom opeke u boji ) meu kojima se istiu: Kua Arnold, 1880. Palaa Gavella, 1889. (neobarok) Ostala vana djela. Palaa Narodnih novina (Leksikogrefski zavod), 1891. Bolnica sestara milosrdnica, 1892. Bolnice u ibeniku, Zadru, Dubrovniku, Ljubljani, Rimu, Berlinu, Trstu, Klagenfurtu. 1906. odlazi u mirovinu u Graz.

43

Friedrich Schmidt (1825. - 1891.) Roen je 1845. u Njemakoj. U duhu rajnske neogotike kole restaurirao je Kelnsku katedealu. Restaurura i San Ambroggio u Milanu. Od 1859. je profesor na bekoj Akademiji. 1863. preuzima obnovu katedrale sv. Stjepana. 1882. s Roesnerom dovrenje katedrale u akovu (neogotiki zavretci) 1876. restauracija sv. Marka i Katedrale, (izvodi Bolle) 1880. palaa HAZU (talijanska renesansa) mitovi aci u Beu su J. Grahor, J. Vance, M. Pilar Hermann Bolle (1845. - 1926.) Graditeljstvo uio i Kelnu i Beu. Od 1872. radi u Beu kod glasovitog F. von Schmidta i studira Arhit. na bekoj Akademiji U Italiji upoznaje Strossmayera i Krnjavog koji ga dovode u Hrvatsku. Nekon smrti arhitekta Rosnera 1876. preuzima gradnju akovake katedrale. Od 1878. definitivno u Zagrebu. Kompleks Muzeja za umjetnost i obrt i Obrtne kole (neorenesansa) Mompleks Mirogoja Franjevaka crkva Crkva u Remetama Crkva u Mariji Bistrici Proelje sv. Katarine Meteroloki stup na Zrinjevcu Sa Schmidtom Fontana na Kaptolu. Aktivan lan Drutva umjetnosti, te jedan od osnivaa Muzeja za umjetnost i obrt, prvi ravnatelj Obrtne kole, koju organizira po uzoru na one u njemakoj i Austriji. Bio je odgojen u Njemakoj u kojoj se gotika smatrala specifinim izrazom germanskoga duha (nacionalizam). Svojim (re)gotizacijama je unitio je vei broj graevina provincijskog baroka. Tako je npr. razorio Re BAR zvonik Zg katedrale Hansa Alberthala iz 1633. 41. Zbog njegovog porizma istoa stila uniteni su ambijenti kao Kaptol. U borbi protiv Bolleova preivjelog historicizma vani su: Viktor Kovai Restauratori koji mu odbijaju radikalnu restauraciju Trsata u duhu Boletike. Franjo Klein (1828. - 1889.) Graditeljski zanat je izuio u Beu. Rani historicist: neorenesansa. Sinagoga u Prakoj 1867. 84. radi u poduzeu Grahor i Klein Hrvatski glazbeni zavod.

44

Martin Pilar (1861. - 1942.) Graditeljski zanat je izuio u Beu. Radi u Bolleovu atelieru na obnovi katedrale. Milan Lenuci (1849. 1924.) Urbanist. Zelena potkova: Zrinjevac Botaniki HNK. Janko Holjac (1865. - 1939.) Arhitekturu diplomirao u Beu, kod Schmidta. Prvi je arhitekt koji je postao gradonaelnik Zagreba. Isusovaka crkva u Palmotievoj, 1902. HONINBERG i DEUTSCH kasni neostilisti Najplodniji arhitekti neostilova u Zgb izmeu 1890. i 1900. Uiteljski dom na Kazalinom trgu, 1892. Stareviev dom, 1895. Palae Hotela Pallace,

***SECESIJA***
Stilski izraz koji se pojavljuje u Beu i Munchenu (Jugendstil) Valovite linije, plonost, stilizacija, dekorativnost, asimetrinost. 1900. - sa studija u inozemstvu u Zagreb dolaze Kovai, Baranjaj 1901. Bastl 1903. en 1905 Fier 1907. Kalda i Lubinsky 1909. Erlich i Sunko Aldar Baranjaj (1879. 1936.) 1905. u Zgb osniva s arhitektom Slavkom Benedikom poduzee Benedik i Baranjaj. 1907. Kua Popovi na Jelaievu trgu s Metrovievim reljefom Seljaci 1910. Srpska banka danas HPB Niz vila na Tukancu. Izmeu 2 rata reducira dekorativnost. Vjekoslav Bastl (1872. 1947.) Diplomirao u Beu kod Otta Wagnera. S Podhorskim, enom i Kovaiem 1906. osniva Klub hrv. arhitekata, uskoro tu su i modernisti Erlich, Sunko i Quiquerez. Etnografski muzej, 1903. Kua Kallina u Masarikovoj, 1903. (za tvorniara ploica, po Wagn. Majolikahaus u Beu) Zgrada Elsa Fluid, 1905. 45

Kasnije tei jednostavnijim i funkcionalnijim rjeenjima: PMF na Marulievu trgu, 1912. Trnica Dolac, 1927. Obnova Sv. Petra u Vlakoj, 1930. Stjepan Podhorski (1875. 1945.) Zavrio je Akademiju u Beu, kod historicista Luntza, a Kovai kod O. Wagnera. U poetku izraziti secesijski modernist, kasnije se posvetio sakralnoj arhitekturi u maniri predromanikih crkvica (varijanta historicizma). Duvanjsko polje Makarska, 1929.-31. Edo en (1875. 1945.) Blizak Kovaiu i Erlichu 1919. jedan od osnivaa tehnikog fakulteta. 1927. izdaje prvu monografiju o Viktoru Kovaiu (3 godine nakon smrti). 1910. Palaa CROATIA na uglu Masarykove i Preradovieve 1928. Kua Vasi, Varavska 6 1933. Studentski dom na trgu hrvatskih velikana Tehniki / Arhitektonski / fakultet Rudolf Lubinsky (1873. 1935.) Studirao u Karlsruheu. Suradnik na projektu sveuiline knjinice u Heidelbergu. U Zg osniva firmu Muller i Lubinsky (trgovac mjeovitom robom-tvorniar opeke i graditelj) 1910. ban Rauch donosi konanu odluku o poetku gradnje NSK. Sveeniki dom u Palmotievoj NSK, 1910. 13. Brojne stambene zgrade: vrlo plodan. Dionis Sunko (1873. 1935.) Studirao u Karlsruheu. Hotel Esplanade, 1922.-24. Hotel Dubrovnik, 1916.-29. Ignjat Fier (1870. 1948.) Senatorij u Klaievoj, 1908. Palaa gradske tedionice na Trgu B. Jelaia, 1926.

46

Hugo Erlich (1879. 1936.) 1908. povjereno mu je dovrenja uvene vile Kerme na enevskom jezeru koju je zapoeo Loos. U Zgb ima 1910. 15. atelier s Kovaiem. U oblikovanju kua primjenjuje Loosov bez-ornamentalni stil. Regulacija Strossmayerova etalita na gornjem gradu. Dovrava zgradu burze nakon Kovaieve smrti. Viktor Kovai (1874. 1924.) Roen je u seljakoj obitelji. Kao siroe odlazi stricu u Graz gdje zavrava puku i zidarsku obrtnu kolu. Vrativi se u zagreb radi kod Kune Waidmanna i Hermanna Bollea. 1896. u Beu se upisuje na Akademiju i studira kod Wagnera te upoznaje Loosa. Inspiriran Wagnerovom knjigom Moderna arhitektura u novinama objavljuje istoimeni tekst. U njemu zagovara funkcionalnost/praktinost, i odricanje od lane raskoi proelja (kao Loos)
U sukobu starih i mladih koji je poeo na salonu 1898. (slikati i knjievnici) kao arhitekt na strani mladih.

Regulacija Kaptola, 1908.-10. (Premda je estoko kritizirao Bollea.) Regulacija Rokova perivoja, 1909. Crkva sv. Blaa, 1909.-13. Vila Frange, 1910. Kua Franck, 1912.-13. Palaa Burze, 1923. - 27. KLASICIZAM, a ne samo modernizam!
Ljubo Babi svjedoi: Rijetki su ga voljeli. Dosta je bilo onih koji su ga tolerirali, a najvie je bilo onih, koji su ga antipatijom susretali. A s njime je bilo doista teko: osjetljiv, tvrdoglav, prepotentan: prema slabijima grub i osoran, a prema jaima laskav, umiljat; indolentan, nelagodan. Kretao se meu ljudima kao kakav veliki gospodin... Izoliran postao je udak; bohem, koji je predstavljao aristokrata. Izidor Krnjavi: Talentiran ovjek. Ima dobrih ideja i ukusa, ali je lijenina, koji ne ui niti radi ustrajno, nego po kavanama pripovijeda koliko je vrijedan. Bohma. teta za njega.

Vidjeti i: http://www.scribd.com/doc/48364163/PITANJA

12. veljae 2011.

ante.vrankovic/at/zg.t-com.hr

47