ELEMENTI PROGRAMSKOG JEZIKA PASCAL

Pascal spada u grupu programskih jezika, a ve poznato nam je da jezici, govorni ili programski, imaju svoju sintaksu, gramatiku i semantiku. Sintaksa definira pravila pisanja rijei nekog jezika. (Primjer: elim posjetiti Istambul. sintaksna greka Istambul, ispravno bi trebalo Istanbul.) Gramatika definira pravila ispravnog povezivanja rijei u reenicama. (Primjer: Juer u iao u Sarajevo., gramatika greka je pomoni glagol u koji ide uz budue vrijeme,a nama je ovdje potrebno prolo, pa stoga ispravno bi bilo Juer sam iao u Sarajevo.) Semantika definira znaenje reenice. (Primjer: Knjiga pie elektronskog autora. ova reenica nema ni gramatikih ni sintaksnih greaka, ali je semantiki neispravna, jer je bezsmislena. ) Pri programiranju, i sintaksa i gramatika nekog jezika precizno se definiraju formalnim matematikim pravilima, pri emu ta pravila omoguavaju kompajleru da izvri detaljnu provjeru sintakse i gramatike i da nam ukae na uinjene greke. Sa semantikom se ne treba puno zamariti, jer je semantiku nemogue potpuno formatirati, tako veinu greaka kompajler ne primjeuje. Razlika izmeu programskih i govornih jezika ogleda se u tome to programski jezici sadre dosta manji broj rijei od govornih, takoer programski jezici ne posjeduju

sinonime, te je gramatika u programskim jezicima preciznija i stroija, tako da je tee doi do dvosmislenog tumaenja. Zato Pascal ? Veoma uestalo pitanje u uenikim krugovima je ba Zato Pascal koje potie od samozvanih informatiara. Naime, veliki broj samozvanih informatiara smatra da je prolo vrijeme Pascala, kako bi argonski rekli da nije u furci, te da se ne moe porediti sa modernim programskim jezicima kao to je Java, C++ i sl. S obzirom da nove zahtjeve programiranja, ovi stavovi nisu bez osnova, ali ipak takav odnos prema Pascalu je pretjeran. Pascal je programski jezik koji u osnovi slui za uenje programiranja, jer su noviji programski jezici znatno tei i zahtjevniji od Pascala i veina literature o modernijim programskim jezicima polazi od pretpostavke da ve poznajete neki programski jezik, u naem sluaju Pascal. Stoga Pascal slui kao preduvjet za rad u drugim proceduralnim i objektno-orjentiranim programskim jezicima. Njegov znaaj se ogleda i u strogosti, koja je iezla u modernijim programskim jezicima, upravo ta strogost savladana u Pascalu pomae vam pri radu u modernijim programskim jezicima. Npr. Pri radu s C++ programom moe doi do neeljenih posljedica, jer se smatra da je programer iskusan i da upravo uinjena greka slui kao neki trik koji e optimizirati program.

Iako se smatra da je Pascal veoma zastario programski jezik, to je tano u sluaju ako se samo misli na standardni Pascal, koji je iskljuivo namijenjen za uenje i nije prikladan za pisanje ozbiljnijih programa. Meutim, u novije vrijeme pojavile su se i nove verzije Pascala, kao to je Extended Pascal (modernija standardna verzija Pascala), veoma koriteni Turbo Pascal, te Object Pascal (programski jezik objektno-orijenitranog tipa).

ALFABET JEZIKA PASCAL

Za sluenje bilo kojim jezikom, potrebno je poznavati skup simbola od kojih se grade rijei i iskazi tog jezika. Alfabet programskog jezika Pascala, sastoji se od velikih i malih slova engleskog alfabeta, cira 0-9 i sljedeih znakova:

' ( ) + - * / , . : ; < > = [

] { }

Standardni Pascal predvia upotrebu znaka (), ali danas, u modernijim verzijama sve se vie upotrebljava znak (). Alfabet jezika Pascala ukljuuje i neke dodatne znakove: @ $ _

Pored ovih znakova, jo je u upotrebi i praznina (blanko znak), koja se ne vidi na raunaru, ali ipak predstavlja neki znak jer je raunar mora zapamtiti na neki nain u memoriji, jer predstavlja injenicu da negdje elimo prazan prostor.

KONSTANTE KAO ELEMENTI PASCALA Skupom simbola nekog jezika tvore se konstante, rijei i iskazi. Konstante mogu biti brojane i znakovne. Brojane mogu biti cjelobrojne i realne: