Pojam i podjela carina

Carina je dabina koja se naplauje za robu koja se uvozi u jedno carinsko podruje, izvozi iz tog podruja ili provozi preko jednog carinskog podruja

Pojam, postanak , razvoj i uloga carine Carina je nastala kao dabina koju su naplaivali vladari, feudalci u unutranjem prometu. U feudalnom sistemu ona je bila, prije svega fiskalni instrument (sluila za ubiranje prihoda), a u novom vijeku carina postepeno prima ulogu zatite domae proizvodnje. Danas je carina spoljnotrgovinski instrument Cilj carine je zatita domae proizvodnje, mada nije rijetkost da se naplauju carine i iz fiksalnih, politikih, socijalnih i dr.ciljeva. Cilj zatitne carine je zatita domae privrede. Fiskalna ima za cilj ubiranje prihoda u korist budeta drave.Socijalne carine imaju za cilj uvanje ivotnog standarda, one su po pravilu nie za prehrambene, higijenske i dr.proizvode.
3

 Carina

se moe podijeliti na sledee vrste i

to: prema pravcu kretanja robe, cilju zbog kojih se uvode, nainu obraunavanja, nainu propisivanja i ekonomsko-politikom dejstvu.

Carine prema pravcu kretanja dijele se na : uvozne, izvozne i prevozne

Uvozne

carine naplauju se na robu koja se uvozi u jedno carinsko podruje. Izvozne carine naplauju se na domau robu prilikom izvoza.Ove carine su rijetke i predstavljaju izuzetak Cilj uvoenja izvoznih moe biti razliit. Uvodi se radi spreavanja izvoza nekog proizvoda, koga nema na domaem tritu i u mogu da se uvedu zbog fiskalnih prihoda
5

Carine prema cilju zbog kojih se uvode dijele se na: zatitne, fiskalne i socijalne.

Zatitne carine se uvode sa osnovnim ciljem da se zatiti domaa proizvodnja od inostrane konkurencije i omoguavanje razvoja domae proizvodnje. Ova carina ima najveu primjenu u savremenom carinskom sistemu i ona djeluje na smanjenje uvoza Fiskalna carina je po pravilu prihod drave i ima istovremeno fiskalni karakter. Socijalne carine se uvode za pojedine proizvode koji su znaajniji za odravanje ivotnog standarda stanovnitva i propisuju se nie carinske stope u odnosu na druge proizvode.Uvode se najee za osnovne ivotne namirnice: mast, ulje, penica idr.
6

Prema nainu obraunavanju i dijele se: carine po vrijednosti, specifine carine i kombinovane carine

Carine

po vrijednosti obraunava se na carinsku osnovicu koju ini vrijednost robe. Specifine carine obraunavaju se prema jedinici mjere proizvoda kao to su kg, L, kom.,m itd. Kombinovane carine obraunavaju se istovremeno po vrijednosti i prema jedinici mjere proizvoda. Radi obrauna carine moraju se utvrditi istovremeno i vrijednost robe i jedinica mjere odnosno robe.
7

Podjela carina prema nainu propisivanja i prema ekonomsko-politikom dejstvu

Prema

nainu propisivanja dijele se na: autonomne i ugovorne carine. Autonomne carine propisuje jedna zemlja samostalno, mogu se mijenjati po potrebi i nezavisna je od drugih zemalja. Ugovorene propisuje se na osnovu ugovora sa jednom ili vie zemalja. Ove carine ne mogu se mijenjati samostalno po ukazanoj potrebi jedne zemlje bez saglasnosti drugih zemalja sa kojima je ugovorena carina.
8

Carinske tarife prema broju kolona carinskih stopa

Jednokolone carinske tarife - imaju jednu kolonu carinskih stopa tj. za svaki proizvod u spisku robe propisana je samo jedna carinska stopa. Mogu da budu uniformne i specijalizovane.
Uniformne - imaju propisanu istu stopu carine za sve robe. Specijalizovane imaju propisane razliite stope carine za svaku vrstu robe.

Dvokolone carinske tarife za svaku vrstu robe predviene su dvije stope carine: maksimalna i minimalna. Viekolone carinske tarife nastaju kao rezultat raznih kombinacija autonomnih i ugovornih carinskih stopa. Ove tarife su se razvile u poslednje vrijeme.

Harmonizovana nomenklatura

Postojanje

vie razliitih nomenklatura u meunarodnim transakcijama stvaralo je posebne tekoe. Da bi se otklonile tekoe 1983 god. Savjet za carinsku saradnju je u saradnji sa vie me. organizacija izradio jedinstvenu harmonizovanu nomenklaturu koja je poela da se primjenjuje 1988 god. Sva roba u HN je svrstana u 21 odjeljak, 97 glava (77 glava rezervisana za kasnije potrebe). Odjeljci su obeljeenim rimskim brojevima, glave arapskim, a razdjeli sa rimskim brojevima.
10

 Tarifni

brojevi su obiljeeni etvorocifrenim arapskim brojevima. Prve dvije cifre tarifnog broja oznaavaju glavu kojoj tarifni broj pripada, a druge dvije cifre redni broj dotinog tarifnog broja u odnosnoj glavi. Novinu u HN predstavlja raslanjivanje tarifnih brojeva na tarifne podbrojeve koji se obiljeavaju sa jo dvije cifre (npr. 8434 10 - maina za muu; prva 4 br. oznaavaju tarifni br. a ostala 2 broja oznaavaju broj podbroja u okviru tarifnog broja.

11

Pored nomenklature HS ine i Osnovna pravila za primjenjivanje HS odnosno Carinske tarife. Oznaavanje u HS bazirano je na estocifrenim oznakama, a tarifne oznake u KN Evropske unije osmocifrene.

Veza izmeu nae Carinske tarife i HN

Naa

Carinska tarifa izvedena je iz Harmonizovanog sistema i usaglaena sa Kombinovanom nomenklaturom Evropske unije. roba je svrstana u 21 odjeljak, 97 glava (77 glava rezervisana za kasnije potrebe). su obeljeenim rimskim brojevima, glave arapskim.
13

Sva

Odjeljci

U Carinskoj tarifi CG tarifni stav obeljeen je tarifnom oznakom koja ima osam i deset cifara (nacionalno razvrstavanje). Osnovna pravila za primjenjivanje Carinske tarife su u potpunosti preuzeta iz HS Sistem oznaavanja u Crnoj Gori je u potpunosti usklaen sa HS i KN.

Svake pete godine se vri usklaivanje sa HS, a svake godine sa KN.

Pojam i djelovi Carinske tarife

Pojam i djelovi Carinske tarife

Pojam
Rije tarifa je arapskog porijekla i znai cjenovnik Carinska tarifa je propisom utvren sistematizovani spisak roba po kojoj se sprovodi postupak carinjenja robe.

Carinsku tarifu ini nomenklatura roba i stope carine, propisane za pojedine robe utvrene u toj nomenklaturi. Carinska tarifa Crne Gore izvedena je iz Harmonizovanog sistema i uskladjena sa Kombinovanom nomenklaturom EU. Prvih 6 cifara preuzete su iz HS, 7 I 8 iz kombinovane nomenklature EU, a 9. i 10. cifra oznacavaju nase autonomne tarifne podbrojeve.

1)

2)

Pod nomenklaturom, u smislu Zakona o carinskoj tarifi[1] podrazumijevaju se: naimenovanja odjeljaka, glava, razdjela tarifnih brojeva i tarifnih podbrojeva s njihovim numerikim oznakama; napomene uz odjeljke i glave, napomene za tarifne podbrojeve i dodatne napomene; osnovna pravila za primjenjivanje Carinske tarife.

3)

tarifni broj - naimenovanje robe, koje obuhvata jedan proizvod ili vie proizvoda, oznaen je etvorocifrenom oznakom; tarifni meupodbroj - naimenovanje robe koje obuhvata jedan proizvod ili vie proizvoda, nije oznaen numerikom oznakom; tarifni podbroj - naimenovanje robe koje obuhvata jedan proizvod ili vie proizvoda, oznaen je numerikom oznakom sa najmanje est cifara; tarifne oznake - numerike oznake kojima su oznaeni tarifni brojevi i tarifni podbrojevi;

tarifni stav obuhvata: tarifnu oznaku sa osam ili deset cifara; naimenovanje tarifnog podbroja; jedinicu mjere; stopu carine odnosno iznos carine po jedinici mjere propisanu za robu iz tog tarifnog podbroja i stopu carine propisanu meunarodnim ugovorima.

Odjeljci u tarifi su oznaeni sa rimskim brojevima od I do XXI. Proizvodi u odjeljcima od I do V grupisani su uglavnom po principu porijekla robe, a u odjeljcima VI do XXI prema ekonomskoj namjeni. Glave u tarifi su oznaene sa arapskim brojevima od 1.do 97 (od kojih se upotrebljava 96, glava 77 ostala je rezervisana za budue potrebe klasifikacije). Prve 24 glave odnose se na poljoprivredne proizvode, a ostale se odnose na industrijske proizvode. Razdjeli su oznaeni sa rimskim brojevima.

Proizvodi u nomenklaturi su grupisani po odreenim principima: porijeklo proizvoda (npr. ivotinjsko, biljno, mineralno, prirodno, vjetako...)

vrsta materijala od kojeg je proizvod izraen (npr. papir, drvo, tekstil metal, nemetal...) stepen obrade proizvoda (npr. sirovine, poluproizvodi i gotovi proizvodi), privredna djelatnost (npr. poljoprivreda, rudarstvo, zanatstvo, industrija...) namjena proizvoda ( npr. reprodukcioni materijal, investiciona oprema , iroka potronja...)

Carinska stopa

Na robu koja se uvozi u carinsko podruje Crne Gore plaa se carina po stopama i u iznosima utvrenim Carinskom tarifom koja ini sastavni dio Zakona o carinskoj tarifi[1]. Stope carine u Carinskoj tarifi propisane su u rasponu od 1% do 30%. Carina se obraunava i naplauje po procentualnoj stopi u odnosu na vrijednost (ad valorem ), odnosno u odreenom iznosu po jedinici mjere za masu (specifina carina).

U koloni 4 Carinske tarife pod nazivom Stopa navedene su procentualne stope carine (carine po vrijednosti ) i iznos carine po jedinici mjere (specifina carina) proposanu za robu iz tog tarifnog podbroja. U koloni 5 Carinske tarife pod nazivom Meunarodni ugovori, prikazane su stope carine koje su propisane meunarodnim ugovorima (Sporazum CEFTA 2006, Privremeni sporazumom o trgovini i srodnim pitanjima izmeu EU i Crne Gore, Sporazum o slobodnoj trgovini izmeu Savezene vlade Savezne Republike Jugoslavije i Vlade Ruske Federacije i Sporazum o slobodnoj trgovini izmeu Crne Gore i Republike Turske.

 Uz

Carinsku tarifu odtampan je i Dodatak 1Spisak roba na koje se pri uvozu u Crnu Goru plaa carina razliita od one date u kolonama 4 i 5 CT i Dodatak 2- Spisak roba porijeklom iz drava sa kojima su zakljueni meunarodni ugovori, na koje se pri uvozu u Crnu Goru uvozne carine ukidaju ili smanjuju na odreeni nivo u okviru pojedinanih godinjih kvota[2]. Stope carine koje su propisane meunarodnim ugovorima, primjenjuju se samo na robe sa preferencijalnim porijeklom iz zemalja obuhvaenim ugovorom.

[1] Zakon o carinskoj tarifi (Slubeni list RCG, br. 75/05, 17/07 i Slubeni list CG, br. 3/08) [2] Uredba o usklaivanju nomenklature Carinske tarife za 2010. godinu (Slubeni list CG, br. 85/09)

OSNOVNA PRAVILA ZA PRIMJENJIVANJE CARINSKE TARIFE

Osnovna pravila za primjenjivanje CT su:

sastavni dio Zakona o carinskoj tarifi definiu principe svrstavanja robe u CT 6 pravila mora se postovati redosled primjene pravila

Prvih pet pravila primjenjuju se na svrstavanje robe u odgovarajue tarifne brojeve. esto pravilo regulie svrstavanje robe u tarifne podbrojeve u okviru jednog tarifnog broja (tarifne oznake).

Osnovno pravilo 1
Nazivi odjeljaka, glava i razdjela dati su samo radi lakeg snalaenja pri svrstavanju. Proizvodi se svrstavaju prema naimenovanjima tarifnih brojeva, napomenama uz odgovarajue odjeljke i glave, kao i prema ovim pravilima, ako ona nijesu u supurotnosti sa sadrajem tarifnih brojeva i napomena uz odjeljke i glave

Pojanjenje OP 1

Odjeljci, glave i razdjeli imaju pravnu snagu i njihovi nazivi slue samo za lake snalaenje pri svrstavanju Na osnovu pravila 1 proizvodi se svrstavaju prema naimenovanjima tarifnih brojeva i napomenama uz odgovarajue odjeljke i glave. Naimenovanja tarifnih brojeva i odgovarajue napomene imaju ravnopravni zakonski status
svjee kajsije tarifni broj 0809 napomena 2 uz glavu 8 (rashlaeno voe svrstava se u isti tarifni broj kao i svjee)

Primjer: rashlaene kajsije

Osnovno pravilo 2

2(a) i 2(b) 2(a) Kao proizvod koji je naveden ili obuhvaen u naimenovanju nekog tarifnog broja smatra se i proizvod, koji je nekompletan ili nedovren, pod uslovom da pri carinjenju ima bitna svojstva kompletnog ili dovrenog proizvoda. Tarifni broj takoe obuhvata i kompletan ili dovren proizvod (ili proizvod koji se svrstava kao kompletan ili dovren primjenom ovog pravila) ako se carini nesastavljen ili u rastavljenom stanju.

Pojanjenje OP 2(a)
Pravilo 2(a) propisuje kako se vri svrstavanje: nekompletnih proizvoda nedovrenih proizvoda i nesastavljenih (rastavljenih) proizvoda Nekompletni proizvodi svrstava se kao kompletan pod uslovom da (pri carinjenju) ima bitna svojstva kompletnog proizvoda pouzdan pokazatelj da je rije o proizvodu koji ima bitna svojstva kompletnog proizvoda je njegova vrijednost (vrijednost ne smije biti jedini pokazatelj ve se moraju uvijek uzeti i tehnike i funkcionalne karakteristike proizvoda) Napomena: Osnovno pravilo 2(a) se ne primjenjuje ako nije u skladu sa sadrajem tarifnih brojeva i napomenama

Nekompletni proizvod: motorna vozila bez tokova Motocikl bez motora bicikl bez sjedita i guma itd

Primjer: ako se uvozi motocikl bez motora svrstae se u tarifni broj kao kompletan 8711

Nedovren proizvod je proizvod koji nije dovren za direktnu upotrebu, ima oblik ili izgled dovrenog proizvoda vrijednost proizvoda nije pouzdan pokazatelj
(ponekad vrijednost obrade, dorade moe da bude vea od same vrijednosti nedovrenog proizvoda)
Primjer:

kai za runi sat bez rupa za zakopavanje blanks klju za sigurnosnu bravu (obrada kljua je vrjednija od materijala utoenog i pored toga svrstava se u tarifni broj u koji se svrstavaju kljuevi 8301)

Nesastavljeni ili rastavljeni proizvod (proizvod koji se sastoji od djelova koji se sastavljaju pomou posebnih sredstava za privrivanje, zavarivanjem ili lijepljenjem) svrstavaju se kao sastavljeni -kompletni proizvodi uvoze se u rastavljenom stanju radi transporta, rukovanja i dr. viak djelova svrstava se zasebno.
Primjer:

burad, bave, kace, (nesastavljeni) montane zgrade (nesastavljene) razne vrste maina i aparata koje se transportuju u nesastavljenom stanju

Osnovno pravilo 2(b)

2(b) Pod materijalom ili materijom iz naimenovanja tarifnog broja podrazumijeva se materijal ili materija u istom stanju ili kombinovani, odnosno pomijeani sa drugim materijalom, odnosno materijom. Pod proizvodom od odreenog materijala ili materije podrazumijeva se i proizvod izraen u cjelini ili djelimino od istog materijala ili materije. Proizvodi koji se sastoje od dva ili vie materijala ili materije svrstavaju se primjenom osnovnog pravila 3.

Pojanjenje OP 2(b)
Proizvod

izraen u kombinaciji sa drugim materijalom (ili materijom) svrstava se u tarifni broj kao i proizvod koji je u cjelini izraen od jednog materijala (ili materije) u istom stanju.

Primjer:

Obrano mlijeko u prahu u kome su dodati vitamini svrstava se kao obrano mlijeko u tar.br. 0403. prsten izraen od legure zlata i srebra iji je sastav 2% zlato i 98% srebro svrstae se u proizvod od zlata shodno napomeni 5(b) uz glavu 71 (primjer u skladu s napomenom)

Osnovno pravilo 3

3(a), 3(b) i 3(c) Proizvodi koji bi se primjenom pravila 2. pod (b) ili iz drugih razloga na prvi pogled mogli svrstati u dva ili vie tarifnih brojeva, svrstavaju se na sljedei nain: 3(a) Tarifni broj koji ima najkonkretnije ili najblie naimenovanje proizvoda ima prednost u odnosu na tarifne brojeve sa optijim naimenovanjem proizvoda. Meutim, kad se naimenovanja dva ili vie tarifnih brojeva odnose samo na dio materijala ili materije sadrane u mijeanim ili sastavljenim (sloenim) proizvodima ili samo na dio komponenti pripremljenih kao set za maloprodaju, naimenovanja tih tarifnih brojeva smatrae se podjednako konkretnim, iako jedan od njih ima kompletnije i preciznije naimenovanje prozvoda.

Pojanjenje OP 3a
Pravilo 3(a) definie kriterijume svrstavanja:
naimenovanje

sa konkretnim nazivom ima prednost u odnosu na opta ili grupna naimenovanja konkretno naimenovanje je preciznije i jasnije opisuje robu i esto se podudara sa trgovakim nazivom robe opte naimenovanje obuhvata manje ili vee grupe proizvoda i u njemu se pojavljuju grupni nazivi (npr. djelovi za vozilo)

1. Primjer za konkretno naimenovanje Treba svrstati kaike i viljuke od nerajueg elika. U obzir dolaze sljedei tarifni brojevi: 7323 - stoni kuhinjski i drugi proizvodi za domainstvo od gvoza ili elika 8215 - kaike, viljuke i slini kuhinjski stoni pribor. Ako se uzme u obzir napomena 1(a) uz glavu 82 vidi se da tarifni broj 8215 obuhvata proizvode sa sjeivom ili drugim radnim dijelom od prostih metala. Naimenovanje tarifnog broja 8215 je konkretnije, pa se predmeti svrstavaju u taj tarifni broj.

Pravilo 3(a) ima i odredbu koja definie ogranienja u vezi sa njegovom primjenom. Pravilo se ne primjenjuje na mijeane, sloene, kombinovane proizvode i setove za maloprodaju.

Primjer ograenja u vezi sa OP 3(a)

mjeavina

za proizvodnju piva sastoji se od 70% penice i 30% jema mogla bi se svrstati u sledee tarifne brojeve:
1001 - penica 1003 - jeam

naimenovanja

oba tarifna broja odnose se na dio materijala u mjeavini pa se smatraju podjednako konkretnim, zbog toga se roba ne svrstava primjenom ovog pravila.

Osnovno pravilo 3(b)

3(b) Mijeavine, sastavljeni (sloeni) proizvodi koji se sastoje od razliitih materijala ili su izraeni od razliitih komponenti, odnosno sastojaka i proizvodi pripremljeni u setovima za maloprodaju, koji se ne mogu svrstati primjenom pravila 3. pod (a), svrstae se kao da se sastoje od materijala ili komponente koja im daje bitan karakter, ako se ovaj kriterijum moe primijeniti.

 Pravilo

3(b) primjenjuje se kod svrstavanja:

mjeavina, sloenih proizvoda koji se sastoje od razliitih materijala, sloenih proizvoda koji se sastoje od razliitih komponenti i proizvoda pripremljenih u setovima za maloprodaju.

 Mjeavine

su kombinacija raznih materijala koji ine jednu homogenu cjelinu i uglavnom se svrstavaju prema komponenti koja preovladava po masi.

Primjer:

mjeavina za proizvodnju piva koja se sastoji od 70% penice i 30% jema mogla bi se svrstati u sledee tarifne brojeve:
1001 - penica 1003 jeam

Navedenoj mjeavini bitno svojstvo odreuje penica jer je ima vie po masi i roba se svrstava u tarifni broj 1001

 Sloeni

proizvodi koji se sastoje od razliitih materijala su proizvodi koji predstavljaju kombinaciju raznih materijala ili komponenti od raznih materijala.
Materijali ili komponente od raznih materijala su meusobno spojene npr. lijepljenjem, livenjem.

Na svrstavanje ovih proizvoda utie masa, uloga materijala u odnosu na upotrebu proizvoda itd.
Primjer: Svrstati elinu iglu zalivenu u poluokruglu glavu od plastine mase Proizvod bi se mogao svrstati u sledee tarifne brojeve: 3926 ostali proizvodi od plastinih masa 7319 ... druge igle ... od elika elina igla daje proizvodu bitan karakter i proizvod se svrstava u tarifni broj 7319

Sloeni proizvodi koji se sastoje od razliitih komponenti su proizvodi izraeni od razliitih sastavnih djelova koji zajedno ine jednu cjelinu. Primjer: Svrstati stonu pepeljaru za cigarete koja je sastavljena od odvojenih komponenti: postolja od elika i staklene posude za pepeo. Proizvod bi se mogao svrstati u sledee tarifne brojeve: 7013 - Proizvodi od stakla, vrsta koja se upotrebljavaju za stolom, u kuhinji ... u kancelariji 7326 - Ostali proizvodi od gvoa ili elika Roba je sloen proizvod, sastavljen od dvije komponente prilagoene jedna drugoj. Bitno svojstvo sloenom proizvodu daje staklena posuda, te se isti svrstava se u tarifni broj 7013.

Osnovno pravilo 3(c)

3(c) Ako se proizvodi ne mogu svrstati primjenom pravila 3. pod (a) ili 3. pod (b), svrstae se u posljednji po redu od onih tarifnih brojeva koje zbog vanosti treba podjednako uzeti u obzir.

Primjer: Set koji se sastoji od pletene kape i pletenih rukavica, izraenih od vune iste boje i sa istom arom, zajedno su upakovani.

Proizvod bi se mogao svrstati u sledee tarifne brojeve:

6116 - rukavice pletene svih vrsta 6504 - kape pletene

Kako ni jedan proizvod ne daje setu bitan karakter, set e se svrstati u posljednji po redu od navedenih tarifnih brojeva, tj. u tarifni broj 6504
Osnovno pravilo 3c se ne primjenjuje ako nije u skladu sa sadrajem tarifnih brojeva i napomenama

Osnovno pravilo 4
Proizvodi koji se ne mogu svrstati primjenom pravila 1. do 3. svrstae se u odgovarajui tarifni broj predvien za proizvod koji je tom proizvodu najsliniji.
Ovo

pravilo ima za cilj da omogui svrstavanje novih proizvoda u CT, jer se ista ne moe mijenjati svakim danom kako bi obuhvatila nove proizvode. Primjer: tapi za pravljenje filtera za cigarete koji se sastoji od celulozno-acetatnih vlakana obraenih triacetinom i umotan u papir za cigarete svrstae se u tarifni broj 5601 kao vata od tekstilnih materijala i proizvodi od vate.

Osnovno pravilo 5
5(a) i 5(b) Pored odredaba pravila 1. do 4. za sljedee proizvode primjenjivae se i ova pravila. 5(a)Futrole za fotografske aparate, muzike instrumente, puke i pitolje, kutije za cirkle, kutije za ogrlice i slini kontejneri, specijalno oblikovani ili podeeni za odreeni proizvod ili set proizvoda, pogodni za dugotrajnu upotrebu i isporueni sa proizvodima za koje su namijenjeni, svrstae se sa tim proizvodima pod uslovom da se uobiajeno prodaju sa tim proizvodima. Meutim, ovo pravilo se ne primjenjuje na kontejnere koji cjelini (proizvodu sa kontejnerom) daju bitan karakter.

 Ako

su futrole, kutije i slini kontejneri podeeni za odreeni proizvod, pogodni za dugotrajnu upotrebu i isporueni sa proizvodima za koje su namijenjeni svrstae se sa tim proizvodima pod uslovom da se uobiajeno prodaju sa tim proizvodima.

Primjer:

Pitolj upakovan u futrolu od koe svrstae se u tarifni broj 9303.

Pravilo se ne primjenjuje na kontejnere koji cjelini daju bitan karakter !!!

Primjer:

Bomboni u kristalnoj tegli Kristalna tegla i bomboni svrstae se posebno. Ako se futrole, kutije i slini kontejneri posebno uvoze i ako u njima nijesu upakovani proizvodi svrstae se u tarifne brojeve zavisno od materijala od kojeg su napravljene.

5(b) Shodno odredbama pravila 5. pod (a) materijali za pakovanje i kontejneri za pakovanje (ambalaa) koji se isporuuju sa proizvodima u njima svrstavaju se zajedno sa tim proizvodima ako je uobiajeno da se koriste za pakovanje tih proizvoda. Meutim, ova odredba se ne primjenjuje na materijal za pakovanje i kontejnere za pakovanje ako je oigledno da su podesni za viekratnu upotrebu.

 OP

5(b) regulie svrstavanje uobiajene spoljne ambalae (npr: sanduka, kartonskih kutija...) koja se upotrebljava za pakovanje robe radi transporta i svrstava se zajedno sa proizvodima koji su u nju upakovani. Ako je ambalaa namijenjena za viektarnu upotrebu svrstae se posebno (bave , burad...)
Primjer:

Bave od gvoa napunjene sa uljem od nafte Bave, burad i sl. kontejneri od gvoa ili elika, zapremine do 300 lit. svrstae se u tarifni broj 7310, a ulje od nafte, koje je prispjelo u tu ambalau u tarifni broj 2710.

Osnovno pravilo 6
Svrstavanje proizvoda u tarifne podbrojeve u okviru jednog tarifnog broja sa pravnog aspekta vri se prema naimenovanjima tih tarifnih podbrojeva i eventualnih napomena za te tarifne podbrojeve i "mutatis mutandis" prema prethodnim pravilima, podrazumijevajui da se poreenje tarifnih podbrojeva moe vriti samo na istom nivou ralanjavanja. U smislu ovog pravila primjenjuju se i napomene uz odjeljke i glave, ako nije drukije propisano.

OP 6 regulie svrstavanje proizvoda u okviru odreenog tarifnog broja. Svrstavanje se vri prema naimenovanjima tarifnih podbrojeva i eventualnim napomenama za te tarifne podbrojeve. Primjer: Mrea za izvlaenje upecanih riba. Proizvod se svrstava u tarifni broj 9507. Unutar navedenog tarifnog broja postoje 4 tarifna podbroja na prvom nivou raslanjivanja
9507 10 00 tapovi za ribolov 9507 20 udice, nemontirane 9507 30 00 etkice za ribolov 9507 90 00 ostalo

Mrea se svrstava u tarifnu oznaku 9507 90 00.