1.

Kome pripada ukupni fond strunih znanja: Struna znanja nemaju konkretnog vlasnika, ved predstavljaju akumulirano bogastvo itavog ovjeanstva. uvanje i publikkovanje raspoloivih strunih znanja danas se najvie vri kroz napisane strune knjige, snimljene mikrofilmove, sainjene internet programe i dr. Raspoloiva struna znanja se razliito koriste u pojedinim zemljama , a uzrokovano je stepenom njihove razvijenosti. Struna znanja u sadejstvu sa sredstvima ine tehnologiju obavljanja odreeno g skupa strunih poslova. Strunjakom u nekoj oblasti naziva se lice koje se kroz obrazovanje osposobilo za konkretne strune poslove. Postoje razni skupovi strunjaka koji se kategoriu po odreenim stepenima strunosti, koja polazi od raspoloivih fondova usvojenih strunih znanja i razvijenih strunih vjetina. Ljestvice strunosti su razliite , a kod nas ona obuhvata 8 stepena strunosti. 2. emu slui ukupan fond strunih znanja: Sva dosadanja struna, kao i nauna , saznanja ine bogatstvo cijelog ovjeanstva, iji je osnovni cilj da u praktinoj primjeni olakaju i humaniziraju ljudski ivot. Fond strunih saznanja ine strune aplikacije i strune inovacije, koje se transformiu u struna znanja onog trenutka kada budu publikovana. Pa se stoga strunim aplikacijama tei unapreivati cjelina neke tehnoloke struke, a strunim inovacijama namjeravaju unapreivati segmenti neke tehnoloke struke. 3. Koje su osnovne vrste metodologija strunih istraivanja: Po svom karakteru, metodologija strunih istraivanja predstavlja teoriju izvoenja strunih istraivanja, iji je cilj unapreenje strune prakse. Ona se najprije dijele na metodologiju aplikativnih i inovativnih strunih istraivanja.Ovim metodologijama se vre struna istraivanja i u prirodi i u drutvu. Postoje razlike izmeu ove dvije vrste istraivanja bududi da su pojave u matrijalnoj praksi egzaktnog, a pojave u drutvenoj praksi statistikog karaktera. 4. Koja je uloga metoda strunih istraivanja: Uloga metoda strunih istraivanja je da se njihovom primjenom prikupe relevantni podaci na osnovu ije implementacije de se rjeavati utvrreni struni problem. Zato metoda strunog istraivanja zauzima kljuno mjesto u projektovanju i izvoenju svakog strunog istraivanja. 5. Prema optosti; kako se dijele metode strunih istraivanja: Teorija strunih istraivanja primjenjene metode u strunim istraivanjima u osnovi dijeli se na opte i posebne metode. Opte metode ine principi klasine dijalektike koji ukazuju na neprekidne promjene u prirodi i drutvu. 6. Kako se naziva opta metoda strunih istraivanja: Naziva se opta struna metoda. 7. Koje su posebne metode strunih istraivanja: Dijele se na: metodu strunog posmatranja, metodu strunog ispitivanja, metodu strunog studiranja i metodu strunog eksperimentisanja. Sve slue za prikupljanje podataka o primjenjenim i neprimjenjenim naunim i empirijskim znanjima u funkciji kreiranja novih modela za unapreivanje cjeline u dijelova zastupljene strune tehnologije.Metoda strunog posmatranja, zasniva se na planskom posmatranju tehnologije odabranog strunog rada,gdje se biljee bitni podaci, koji tako skupljeni slue za rjeavanje postavljenog istraivakog problema. Za primjenu ove metode moe se odabrati dio ili cjelina odreene strune tehnologije, a istraivako rjeenje koje se dobije je reprezentativno. Metoda strunog ispitivanja, podrazumjeva ispitivanje direktno i indirektno ukljuenih strunjaka u odreenu strunu tehnologiju, s ciljem prikupljanja bitnih podataka o stanju tehnologije i njenom unapreenju. Uspjenost zavisi od forme postavljenih pitanja

i upitnika. Ova metoda se moe koristiti u svim vrstama strunih ispitivanja. Metoda strnog studiranja, karakterie kompleksno prouavanje predmeta istraivanja. Najedi oblik primjene ove metode j ini studija sluaja. Dobiveni rezultati istraivanja vae za sve istorodne strune tehnologije. Ova metoda se koristi u svim vrstama strunih istraivanja, gdje istraivai moraju biti struni. Metoda strunog eksperimentisanja, prikuplja podatke u simuliranim praktinim uslovima. Ova metoda se koristi u oblasti matrijalne proizvodnje, a mnogi smatraju i najvanijom metodom strunih istraivanja. Ova metoda se izbjegava poto je ona u principu nehumana. Istraivaki rezultati se prikupljaju raznim metodama, dok uspjenost metode zavisi od strune kompetentnosti angaovanih istraivaa. 8. Koje su osnovne vrste strunih istraivanja: Struna istraivanja se dijele na primjenjena irazvojna. Primjenjenim strunim istraivanjima se obuhvata cjelina odreene strune tehnologije, dok istraivaki rezultati dobivaju nove strune aplikacije (npr. kreiranje promjene tova junadi kombinovanjem raspoloivih strunih znanja iz te oblasti). Razvojna struna istraivanja koncentrisana su na dio konkretne strune tehnologije, a njene rezultate predstavljaju nove strune inovacije. Nove strune inovacije su daleko frekventnije od novih strunih aplikacija, obzirom na injenicu da ima vie dijelova strunih tehznologija od vrsta tih tehnologija. 9. Koje su osnovne faze strunih istraivanja: Struna istraivanja se ostvaruju preko dvije komplementarne faze: projektovanja strunog istraivanja i realizacije strunog istraivanja. Projektovanje predstavlja nezavisnu , a realizacija zavisnu varijablu. 10. emu slui projekat strunih istraivanja: Projektovanje strunog istraivanja ini prvu i najsloeniju fazu ukupnog istraivanja, gdje se u formi elaboracije determiu idejne i organizacione osnove predstojedeg strunog istraivanja.Od kvaliteta sainjenog projekta zavisi i pouzdanost dobivenih istraivakih rezultata. Projekat u sutini priprema njegov rukovodilac. 11. Koji su osnovni dijelovi projekta strunih istraivanja: Ima tri komplementarna dijela: izbor teme za istraivanje, idejno projektovanje za istraivanje, organizaciono projektovanje istraivanja. Dijelovi projekta se pripremaju po redoslijedu i to: prvo se rarauje izbor teme istraivanja, zatim idejno projektovanje istraivanja, a na kraju organizacionom projektovanju istraivanja. 12. Koji su osnovni faktori idejnog projektovanja istraivanja: Na osnovu formulisane teme pristupa se utvrivanju idejnih faktora istraivanja, i to: problema, cilja, metoda, uzorka, instrumenata, plana i literature istraivanja. 13. ta se obuhvata utvrenim problemom istraivanja: Utvrivanje problema istraivanja predstavlja definisanje prvog i najvanijeg idejnog faktora. Njegova identifikacija se vri na osnovu uoene mogudnosti unapreivanja neke strune tehnologije. Kako podidi efikasnost funcije X u proizvodnji Y? 14. ta je predmet istraivanja: Predmet istraivanja predstavlja okvir tehnoloke prakse u kome se namjerava rijeiti istraivaki problem.

15. ta predstavlja cilj istraivanja: Cilj istraivanja se svodi na na projektovanu namjeru da se rerultatom istraivanja unaprijedi obuhvadena teholoka praksa. 16. Od ega zavisi izbor metoda: Izbor metoda strunog istraivanja predstavlja idejni faktor kojim se istiu posebne strune metode koje de se koristiti. Izbor metode prvenstveno zavisi od karaktera uvrenog problema istraivanja. 17. ta je istraivaki uzorak: Uzorak se projektuje zavisno od utvrenih istraivakih metodai treba ga odabrati tako da to vjernije predstavlja cjelinu predmeta istraivanja. 18. Kakve se vrste instrumenata koriste u istraivanju: Vrste instrumenata u istraivanju biraju se zavisno od izabranih metoda i uzoraka istraivanja. Mogu biti sainjeni (mikroskopi, kamere idr.), ili ih treba pripremiti ( upitnici, biljeke i sl.) 19. emu slui planirana literatura pri istraivanju: Literatura za konsultovanje uobiajeno predstavlja posledicu idejnih faktora istraivanja, gdje istraivai ukazuju koje de pisane strune izvore prouiti u cilju rjeenja istraivakog problema. 20. Koji se osnovni dijelovi organizacionog segmenta projekta istraivanja: U dijelu projekta istraivanja najede se se izlau pratedi tehniki planovi u koje spadaju: vremenski, kadrovski i finansijski plan. Vremenskim se definiu termini zavretka svih operativnih faza istraivanja, kadrovskim planom se ukazuje koja de struktura strunjaka realizovati operativne faze istraivanja, a finasijskim planom se predviaju potrebna finansijska sredstva i i z kojih de se izvora obezbjediti. 21. Koje su faze realizacije strunog istraivanja: Struno istraivanje se po savremenoj teoriji ostvaruje preko tri faze i to priprema realizacije istraivanja, procesa izvoenja istraivanja i pisanja istraivakog izvjetaja. 22. ta se obuhvata pripremom za realizaciju istraivanja: Priprema realizacije istraivanja, shodno sainjenom projektu, u principu se ostvaruje preko slededih aktivnosti: konsultovanja odabrane literature, obezbjeivanja istraivakih instrumenata, obuke saradnika i provjere literature. 23. ta se obuhvata izvoenjem istraivanja: Proces izvoenja istraivanja u sutini obuhvata: prikupljanje empirijskih podataka, obradu teorijskih i empirijskih podataka i interpretaciju rezultata istraivanja. 24. ta predstavlja napisan istraivaki izvjetaj: Na osnovu biljeaka o prikupljenim i obraenim istraivakim podacima kao i o izvrenoj interpretaciji rezultata istraivanja, vodedi istraiva pristupa pisanju istraivakog izvjetaja. Istraivaki izvjetaj ima optu strukturu: uvodni dio ukazuje na razlog izbora teme, prvi dio izlau se najnovija struna znanja, drugi na primjenu odreene tehnologije, tredi obrazlae rijeenje, etvrti je u formi zakljuka i dodatni dio je koritena literatura.

25. Koje su osnovne vrste studentskih strunih radova: Studentski struni radovi dijele se u 3 skupine: seminarski, zavrni i diplomski. 26. ta se obrauje seminarskim radovima: Seminarski struni radovi najprije se obrauje primjena nekog elementarnog dijela stune teorije u konkretnoj praksi. Ponekad se samo vri prikaz odreenog dijela teorije stuke. Cilj im je da student pokae poznavanje odreene strune teorije. Sastoji se od 6 dijelova: prvi dio je uvodni dio- izbor teme i prikaz primjenjenog projekta, drugi dio su teorijske osnove odabrane teme tj struna znanja o odabranoj temi; tredi dio je primjena teorije u tematskoj praksi tj efikasnost obavljanja posmatrane prakse; etvrti dio je model unaprijeenja posmatrane prakse tj rijeenje problema i njegova primjena, peti dio je zakljuak i esti dio je literatura. 27. ta se obrauje diplomskim radovima: Cilj ovih radova je da student demonstrira steenu strunost i osposobljenost za kritiko prouavanje primjenjene stune prakse u nekom segmentu njene tehnologije. Pie se na 40-60 stranica. Struktura pisanja ista je kao i kod seminarsog rada. Sutinski gledano cjelokupan tekst se zasniva na preporukama savremene metodologije strunih istaivanja. Temu diplomskog rada student predlae profesoru ili je profesor sugerie. 28. ta se obrauje specijalistikim radovima: Specijalistiki radovi za poentu imaju da student dokae vladanje odreenom strukom i osposobljenodu da u njoj identifikuje novu strunu aplikaciju. Ovi radovi se takoe kompjuterski obrauju u formi od 60 -80 strana. U ovim radovima se struktura ne razlikuje puno od strukture drugih radova stim da se kroz njih razmatra stanje odreene strune tehnologije i tei ka njenom unaprijeenju. 29. Koji su osnovni logistiki faktori studentskih strunih radova: U njih spada prijavljivanje strunih radova sa ciljem prihvatanja njihovih tema i odreivanje adekvatnog mentora, definiu planirani naini obrade teme sa kojim treba da se saglasi i mentor; i sainjavanje idtraivakog upitnika ( ako je predvien), sa ijom strukturom takoe treba da se saglasi mentor. 30. emu slue projekti istraivanja kod studentskih strunih radova: Za studente je izrada projekta odabrane teme izrazito potreba jer on time stie orjentaciju za rad i eliminie mogudnost promaaja teme. Zato se preporuuje da mentor nakon odabira teme od studenata zahtjeva izradu adekvatnog projekta istraivanja. Dakle da ima kratko obrazloenje teme seminarskog rada, projektovanja problema i predmeta istraivanja, definisanja metoda i tehnika istraivanja, planiranja faza bududeg istraivakog procesa, skiciranja globalne strukture seminarskog rada i pripreme spiska literature. To je pouzdani vodid studentu u pripremi svih vrsta seminarskih ali i diplomskih radova