JU UNIVERZITET U TUZLI FILOZOFSKI FAKULTET Odsjek: Bosanski jezik i knjievnost Predmet: ONOMASTIKA

SEMINARSKI

RAD

Tema: Lokalizmi, ulice i prezimena opine ivinice

STUDENT : Hodi Almedin Tuzla, 2013.god.

PROFESOR: dr.sc.Marica Petrovi, doc.

Sadraj

Uvod Prezimena Ulice Sela Literatura

Uvod

Onomastika (gr. ; onoma ime) je posebna grana lingvistike koja se bavi prouavanjem linih imena (imena i prezimena) i nadimaka, odnosno prouava znaenje i istoriju imena ljudi (antroponimi) i imena mjesta (toponimi). Pri svom prouavanju, onomastika se koristi etimologijom, dijalektologijom, istorijom, etnologijom,mitologijom. Onomastika kao znanost ima svoj predmet i metode istraivanja. Ona se dijeli na antroponimiju i toponimiju. U svome prouavanju imena onomastika se koristi spoznajama drugih znanstvenih disciplina koje joj u tome mogu pomoi, jezikoslovnih (etimologija, dijalektologija) i ostalih (povijest, etnologija, mitologija). Imena privlae panju jer se pretpostavlja da su u njima pohranjeni vani podaci kao to su: podaci vani za povijest jezika, za povijest jednog naroda, vjere, kulture i drutva. Sva imena se dijele u dvije osnovne skupine : imena ljudi (antroponimi); imena mjesta (toponimi);

Izuavajui, zanimajui se za imena naseljenih mjesta ljudi ustvari istrauju historiju tog mjesta, nain i vrijeme nastajanja, prve stanovnike = prolost .

Toponimiju ine tri glavne skupine imena : 1. Imena naseljenih mjesta ili ojkonimi (<gr. oikos = kua, stan + onoma) 2. Imena gora ili oronimi (<gr. oros = gora + onoma) 3. Imena voda (potoka, rijeka, jezera) ili hidronimi (<gr. hydor = voda + onoma)

Glavni dio
ivinice su opina u sjeveroistonom dijelu Bosne i Hercegovine, juno od Tuzle. Administrativno pripadaju Tuzlanskom kantonu u sklopu Federacije Bosne i Hercegovine. U sedmom vijeku na podruju opine ivinice se trajno nastanjuju slavenska plemena. Srednjovjekovna teritorija ivinica bila je u sastavu Bosanske drave, oblasti Gostilj, Dramein i Solikao samostalnih politikih jedinica koje su do dolaska Osmanlija u Bosnu izgubile te atribute. Naselje ivinice kao urbana lokacija nastala je vjerovatno u 18. vijeku. Postojanje prvih srednjovjekovnih utvrenja "Gradina" u Nevreni, "Grad Jasiak" iznad Baigovaca, "Debarska gradina", "Grad-arija" iznad Gornje Vie i mnogi steci, ukazuju na injenicu da su okolna naselja znatno starijeg nastanka. Prvi zapisi o stecima datiraju iz prve polovine 16. vijeka. Juni i istoni dijelovi ivinike teritorije naroito su bogati nekropolama i stecima. Registrirano je oko 25nekropola i desetak steaka samaca. Danas je sauvano oko 250 steaka na raznim lokalitetima, posebnu panju predstavlja steak "Vrpolje" uureviku, koji je ujedno i jedini steak sa pisanim tekstom. Postanak imena ivinice jo uvijek nije utvren. Prema M. Hadijaniu ivinice se pominju u jednom turskom dokumentu iz 1764 kao "ivinice zvano Uskopi, vjerovatno (Oskovci) u nahiji Tuzla".

Prezimena
Ja sam uzeo nekoliko prezimena koja su najvie zastupljena na opini ivinice , ta prezimena su slijedea :

Hodi : Ovo prezime je najzastupljenije u BiH pa tako i na opini ivinice. Prije pedesetak godina postojalo je selo Hodii,ali je nestalo,odnosno iseljeno je sa zemljom zbog nalazita uglja na tom podruju. Stanovnici tog sela preselili su se uglavnom ne tako daleko od nekadanjeg sela. Prezime HODZIC je porijeklom od NASLOVA ZANIMANJA prvonostelja :HODA+ suf.I (za tvorbu prezimena).Naime ,prvonosuitelj je po zanimanju bio HODA,tj.1.muslimanski sveenik(duhovnik).2.vjeroulitelj(nastavnik islamske vjeronauke).3.profesor(muderiz) u medresi.Kao naslov naziv HODA dodaje se uvijek iza imena,pa esto on zajedno sa tim imenom tvori novo prezime: Omer hoda--Omerhodic,ali hoda - Alihodi,Halil hoda -Halilhodic,Sijam hoda -Sijamhodi,Malo(od Malik)hoda - Malohodi itd. Deli : Prezime je izvedeno od turske rijei deli, koja ima vie znaenja: 1. junak, junaina; silovit ovjek, zanesenjak u junatvo, ali i osoba to bezbrino ivi, troei vrijeme uludo; 2. u Osmanlijskoj Carevini delije su bile i posebni rod konjice; pojavljuju se na prijelazu iz 15. u 16. stoljee, a novaeni su uglavnom iz redova junoslavenskih naroda i zbog njihova junatva i silovitosti nazvani su delijama (junacima); 3. delije su bile i pripadnici postrojbi koje su se brinule o sigurnosti najviih dunosnika Turske Carevine-vezira, valija, paa. Prezime je nastalo prema ustaljenom obrascu: delij + i = Deliji, a stezanjem nastao je najprije oblik Delii i konano Deli.

Brki : Brkii su dobili ime po praocu Mati (1858. 1942.) koji je imao brkove pa su njegove potomke porzvali Brkovii. Kasnije je to skraeno u Brkii.

Bajri : Prezime BAJRI je PATRONIMIK zato sto je izvedeno od m.imena prvonositeljaBAJRE(nom.BAJRO),hipokoristika od osobnoga m.imena BAJRAM,koje je bonjako m.ime i nadijeva se djetetu koje se rodi na b a j r a m:naziv dvaju muslimanskih vjerskih blagdana(praznika).Bajram<tur.b a y r a m(i u pers.b a y r a m)znai :"blagdan,praznik,svetkovina;slavlje,veselje".Od imena Bajro izvedeno je jos prezime Bajrovi a od imena Bajram izvedeno je prezime Bajramovi

Bai : Prezime je izvedeno od turske rijei baa koja ima vie znaenja: kad je u slubi imenice, onda znai: glavu, glavara, prvaka, starjeinu, zapovjednika; a) nalazi se kao drugi dio u sloenicama preuzetim iz turskog jezika: buljubaa (u janjiarskoj vojsci zapovjednik buljuka, postrojbe od stotinjak janjiara); delibaa (zapovjednik delija, ali i najbolji junak); dolibaa (stoloravnatelj, onaj koji u vrijeme gozbe sjedi u gornjem dijelu stola i upravlja zdravicama); harambaa (hajduki poglavica); subaa (nadzornik imanja u Turskoj Carevini, ali i gradski nadzornik); terzibaa (glavni terzijski odnosno krojaki majstor) ili pak izvedenim od hrvatskih rijei: kozbaa, teakbaa itd. b) glava u izreci "ba za ba" = glava za glavu, jedno za drugo bez ostatka.

Dini : Prezime DINI je po porijeklu od nadimnike motivacije:prvonositelj je dobio NADIMAK D i n zbog svojih osobnih dobrih ili loih osibina,pa je od toga nadimka izvedeno prezime:D i n+deminutivni nastavak--i =D I N I ,sto znaci DINOV SIN.Rijec DIN-- prema orijentalisti A.Skaljiu --znai:"d i n,m.(ar.)1.nevidljivo bie,duh,demonI(dobar ili zao).Po islamskom vjerovanju,postoje tri vrste razumnih bojih stvorenja:a)insan,ovjek,koji koji je stvoren od zemlje;b)d i n,nevidljivo duhovno bie,stvoreno od plamena.Ima ih dobrih i zlih,grijenih;c)melek,aneo,koji je stvoren od svjetla,uvijek bogu pokorno nevidljivo duhovno bie...2.div;3.f i g ur a t i v n o:udarljiv i nemiran,ali dosjetljiv i bistar ovjek ili dijete,("veliki je dzin!"--u obic.govoru)<tur.c i n<ar g i n n. Tursunovi: Prezime TURSUNOVI je PATRONIMIK jer je izvedeno od m.imena OCAPRVONOSITELJA--T U R S U N A(nom T u r s u n):T u r s u n+posesivni dodatak--o v+deminutivni nastavak--i c=TURSUNOVI,sto znaci TURSUNOV SIN.Tursun(i Dursum) je vrlo rijetko bosnjako ime,a -prema onomatologu i turkologu prof.dru I.Smailovicu-izvedeno je "modif. od tur.d u r s i n=NEKA STANE:NEKA OSTANE(Imperativ od tur.gl.d u r m a k=STATI,PRESTATI).Ovakvo se ime davalo kad se eljelo da poslije mnogo umrle djece dijete ostane zivo.T je ,dakle,zatitno(p r o f i l a k t i n o--NAPOMENA I.T.)ime od prerane smrti."--Ovo rijetko prezime nose Bonjaci i u Hrvatskoj(potjeu iz Tuzlanske regije Srebrenik)

Dafi : Prezime DZAFI je PATRONIMIK jer je izvedeno od m.imena OCAPRVONOSITELJA--DZAFE(nom.DAFO):D a f (o)+ deminutiv.nastavak-i c=DAFI,sto znaci DAFIN SIN.M.ime DAFO je hipokoristik(umanjenica) od m.imena DAFER. Ovo prezime povezano je sa prezimenom Dafo. Prezime DAFO je PATRONIMIK ,jer potjee od m.imena prvonositelja(rodonaelnika)-DZAFE(nom.DAFO),umanjenice(hipokoristika)od bonjakoga osobnog m.imena-DAFER.M.ime DAFER<tur.C a f e r<ar.G a 'f a r znaci:MALA RIJEKA,POTOK.U islamskoj religiji G a f f a r je jedno od Boijih imena sa znaenjem:Onaj koji rado mnogo prasta.Prezime DAFO je bonjako prezime,kao i prezime DAFI.

Ulice

Ulica Alije Izetbegovia

Ulica je dobila naziv po politiaru i prvom predsjedniku samostalne Republike Bosne i Hercegovine. Nakon prvih viepartijskih skuptinskih izbora u Bosni i Hercegovini 1990. godine izabran je za predsjednika Republike Bosne i Hercegovine kao predstavnik Stranke demokratske akcije iz redova bonjakog naroda, do 1992. godine. Od 1992. do 2000. godine bio je predsjednik sedmolanog Predsjednitva Republike Bosne i Hercegovine. Kao predsjednik Republike Bosne i Hercegovine proglasio je, nakon referenduma o nezavisnosti 1992. godine, nezavisnost i otcjepljenje od Jugoslavije.

Ulica ivinikih Osa

Ova ulica dobila je ime po istoimenoj ratnoj brigadi koja je djelovala na ovom podruju te mnogo doprinijela odbrani opine ivinice. Jedinica se sastojala od pravoslavnog,muslimanskog i katolikog stanovnitva to je rijetkost na ovim prostorima.Jedinica koja je bila jedna od najelitnijih i najasnijih jedinica Bosanske armije i koja je uestvovala na svim frontovima

Prva Ulica

Ovo je vjerovatno bila prva prava ulica u ivinicama i tako je i dobila ime Prva Ulica.

Sela

Priluk je naseljeno mjesto u sastavu opine ivinice,Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.

Prvi podaci o naselju Priluk potiu iz XVI. vijeka, tanije iz 1533. godine. U svojoj studiji "Tuzla i njena okolina u XVI. vijeku" Adem Handi navodi da je naselje Priluk tada pripadalo Nahiji Donja Tuzlazvornikog sandaka i tada je imalo 28 kua. Kao mjesna zajednica postoji od 01.01.1978. godine. Naselje Priluk spada u najstarija sela u opini ivinice. Zbog povoljnog geografskog poloaja bio je naseljen i u ranom srednjem vijeku, pa ak i ranije. Sjeverna strana Priluka je graniila sa sprekim poljem. Njive koje su se nalazile uz to polje, a pripadale su Priluku, bile su veoma povoljne za zemljoradnju. Te njive su se zvale "Luke". Ljudi su pravili kue u blizini tih "Luka", na uzvienjima oko njih odnosno "pri Luci" pa otuda vjerovatno potie ime Priluka. Do ovog saznanja doli su istaivai prof. Saudin Straevi i Zuhret Omerki. Baigovci su naseljeno mjesto u sastavu opineivinice, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH. Baigovci se nalaze u jugoistonom dijelu opine ivinice, na udaljenosti oko 6 km od centra grada. Granie sa sljedeim selima: na sjeveru sa Dubravama, na istoku sa Lukavicom, na zapadu sa Kovaima i na jugozapadu sa urevikom. Naselje se sastoji od vie zaseoka, a to su: ibi, Podoljani, Livada, Pobrani, Ravnice, Rosulje, Otava, Jelah, Panje i Trasa. Ime i porijeklo Baigovaca nije sasvim sa sigurnou utvreno. Postoje dvije verzije nastanka ovog naselja. Prva verzija je da je naselje dobilo ime po nekom Bai (starjeina, poglavar, prvak) osmanskom inovniku i uglednoj linosti. Druga verzija je da termin ba ima znaenje neeg glavnog, slino Baariji - glavna arija (Sarajevo). Prvi spomen Baigovaca vee se austrougarskom popisu stanovnitva iz 1879. godine, gdje se spominju pod imenom Baibegovci. Prema tom popisu spomenuto naselje se nalazilo u kotaru Donja Tuzla, politika ispostava Gornja Tuzla, u okviru demata (opine) naselja Graanica, pod imenom Baibegovci sa 72 kue i 347 stanovnika, od toga 178 mukih i 169 enskih.

Dubrave su naseljeno mjesto u sastavu opine ivinice, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH. Na podruju Donjih Dubrava odrala se legenda da su tu ivjeli Grci, a poslije njih Maari.Meutim o nastanjenosti podruja Donjih Dubrava nema mnogo podataka, niti postoje arheoloki lokaliteti pomou kojih bi saznali, neto vie o ovom prostoru. Ne postoje ni karakteristini toponimi koji bi ukazali na starost ovog podruja. Meutim pominju se u 11. vijeku kada se zapadno od Zvornika proirila nahija Sprea, u gornjem toku istoimene rijeke, takoer se pominju u prvoj polovini 16. vijeka kao jedno od 12 sela u nahiji Sprei. Rije "dub" oznaava umu, znai da je podruje Dubrava nekada bilo prekriveno hrastovim ili cerovim umama. Najvjerovatnije Dubrave su i dobile naziv zbog ogromnog rasprostranjenja uma na ovom podruju.

urevik je naseljeno mjesto u sastavu opine ivinice, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH. urevik se prvi puta spominje 1711. godine, a sredinom 18. vijeka bio je ekonomski najjae selo u tuzlanskoj regiji

LITERATURA

- Marko Samardija Leksikologija, Zagreb 1995.god. - Bratoljub Klai, Rjenik stranih rijei, Zagreb 1988.god. - Skup naunih radova o naslijeu Banovia, Banovii 2011.god. - Kulturno-historijsko i prirodno naslijee Opine Banovii Banovii 2010.g - Petar imunovi, Uvod u hrvatsko imenoslovlje, Zagreb 2009.god. - Wikipedia