Nedjelja, 4. studenoga 2001.

19

O DEPRESIJI I ANTIDEPRESIVIMA GOVORI PROF. DR. SC. MIRO JAKOVLJEVI, PROELNIK ZAVODA ZA BIOLOGIJSKU PSIHIJATRIJU KBC-a REBRO

q Rije je o jednoj od najeih kroninih bolesti od koje pate ljudi razvijena svijeta. Predstavlja veliko optereenje za zajednicu, poevi od velike smrtnosti, prije svega zbog samoubojstava te dugotrajnih bolovanja i gubitka radne sposobnosti. No, esto je ne prepoznaju ni osobe koje od nje boluju, kao ni njihova okolina

q Depresija je u porastu u svim modernim drutvima, i ujedno etvrta meu deset vodeih bolesti u svijetu, a oekuje se da e zauzeti drugo mjesto do 2020. godine.

NATAA KOVAI

Depresija se dogaa svima, a ne samo starijima

edavno je u britanskom The Sunday Timesu objavljen lanak koji prilino negativno govori o lijeku Prozac, nazivajui ga sreom u obliku tablete. U lanku stoji da je usprkos ozbiljnoj brizi oko popratnih uinaka lijeka, rije o antidepresivu kojeg rabi preko 40 milijuna ljudi u preko 100 zemalja irom svijeta. Osim toga, navodi se da je rije o pomodnom lijeku kojeg uzimaju i oni koji ga uope ne trebaju, Gutaju ga samo kako bi bili u trendu, iako nemaju jakih medicinskih razloga za to. Prozac je zacijelo najrazvikaniji antidepresiv, kojeg su esto pratili i negativni napisi. O tome kakav je to zapravo lijek, to su to antidepresivi i to je depresija razgovarali smo s prof. dr. sc. Mirom Jakovljeviem, proelnikom Zavoda za biologijsku psihijatriju KBC-a Rebro i glavnim urednikom revije za primjenjenu psihologiju i psiholoku medicinu Pro Mente Croatica, iji se sljedei broj oekuje ovih dana, a posveen je seksualnim smetnjama koje se esto javljaju i u depresiji. Za razgovor o depresiji smo oito izabrali savreno vrijeme jer jesen je depresivno doba godine pa je uz njega vezan i porast depresije.

Obino depresija ide sa starijom ivotnom dobi, ali je mogua u svim ivotnim dobima. U ena se dva puta ee postavlja dijagnoza depresije, ali to je djelomice zato to se depresija kod mukaraca ee iskazuje kroz alkoholizam, agresivnost i bijes pa nije u prvom planu depresivno, nego agresivno ponaanje. Depresija se oituje depresivnim epizodama za koje je karakteristino devet simptoma, od kojih su tri tzv. zajednika - snieno ili depresivno raspoloenje, gubitak interesa za uobiajene aktivnosti i smanjenje ivotne energije, praeno umorom. Da bi rekli da netko ima depresivnu epizodu, treba imati dva od ta tri simptoma i jo nekoliko od sljedeih est simptoma. To su poremeaj spavanja, (tipino je prerano buenje ili uesta-

la nona buenja, u atipinim sluajevima pacijent ima pretjeranu potrebu za spavanjem, zapravo, bjei od ivota u san), slijedi poremeaj apetita, najee je to gubitak apetita, a ponekad u atipinim formama pacijenti pretjerano jedu, kao da svoje nezadovoljstvo ele rijeiti hranom. Recimo, okolada die serotonin. Pacijenti pate od osjeaja manje vrijednosti, to moe ii sve do osjeaja krivice, a tada je rije o tekoj depresiji, zatim, pacijent ima osjeaj da je bolje da ga nema, to za sobom povlai pomiljanje na suicid. Sljedei poremeaji su kognitivne smetnje, pacijent se oteano koncentrira, slabo pamti i teko donosi odluke, a esti simptom je poremeaj psihomotorike. Neki pacijenti su uznemireni, ne mogu sjediti na jednom mjestu, plau, zapomau, dok su drugi usporeni i pasivni. Simptomi moraju trajati najmanje dva tjedna da bismo mogli rei da je rije o depresivnoj epizodi. Postoje i kratke depresivne epizode u kojima pacijent moe dan, dva ili tri biti depresivan i izvriti samoubojstvo. Lijekovi su samo temelj koji pomae pri uspostavi boljeg balansa u mozgu izmeu neurona, a dok sebe ovjek ne promijeni, nema izljeenja. Depresija je bolest s dugotrajnim tijekom, tei ponavljanju i zato se lijekovi moraju uzimati dugo vremena. Ako netko dugo uzima lijek, na primjer oko dvije godine, onda su anse da mu se depresivna epizoda opet dogodi, 10-20 posto, a ako ga prestane uzimati, onda je ansa za ponavljanje depresivne epizode od 60 do 80 posto. U prvom sluaju, dakle ako je na lijeku, jedan od pet pacijenata upadne u depresivnu epizodu, a ako ne uzima, onda e to biti etiri od pet pacijenata. Svaka depresivna epizoda olakava dolazak idue. Zato je vano lijek uzimati dovoljno dugo. Preporuke psihijatara su da lijeenje prve depresivne epizode treba trajati najmanje devet do 12 mjeseci kako bi se akutna faza uspjeno izlijeila i preventirao razvoj recidiva. Osim lijekova provodi se psihoterapija, i psihoedukacija. kae prof. Jakovljevi. Depresija je u porastu u svim modernim drutvima. Ona je danas na prvom mjes-

tu uzroka radne nesposobnosti. Depresija je etvrta meu deset vodeih bolesti u svijetu, a oekuje se da e se popeti na drugo mjesto do 2020. godine. Depresija je jedna od najeih kroninih bolesti od koje pate ljudi razvijena svijeta. Predstavlja veliko optereenje za zajednicu, poevi od velike smrtnosti, prije svega zbog samoubojstava te dugotrajnih bolovanja i gubitka radne sposobnosti. esto je, meutim, ne prepoznaju ni osobe koje od nje boluju, niti njihova okolina, a ne shvaa se kao bolest nego kao prolazna slabost.

Fenomen jedan od etiri

Depresija je posljedica raznih biokemijskih poremeaja u mozgu, npr. smanjene aktivnosti serotonina u mozgu zbog ega dolazi do hipersenzitivnosti serotoninskih receptora. Meutim, neki oblici depresije mogu biti posljedica serotoninskog ekscesa ili nestabilnosti serotoninskog sustava. Najrazvikaniji antidepresiv, lijek kojim se lijei depresija, svakako je Prozac (fluoksetin), predstavnik selektivnih inhibitora ponovne pohrane serotonina, gdje jo spadaju fluvoksamini (Fevarin), paroksetin (Seroxat), sertralin (Zoloft), koji su kod nas registrirani, a postoji jo i citalopran koji, naalost, kod nas jo nije registriran. Ukupna potronja lijekova iz grupe antidepresiva je, kad se usporede podaci o potronji u prvih pet mjeseci 2000. godine s podacima o potronji u prvih pet mjeseci 2001. godine, ostala ista. Najvee promjene u potronji oituju se kod fluoksetina i paroksetina. Naime, potronja fluoksetina je porasla za oko 15 posto, dok je potronja paroksetina pala za oko 15 posto. Statistiki su to podaci HZZO-a. Prozac (fluoksetin) je djelotvoran i relativno siguran antidepresiv koji je kod nas u

posljednjih desetak godina na tritu, a posljednjih nekoliko godina je i na listi HZZO-a. To to je na listi omoguilo je porast njegove potronje za 15 posto, dok je potronja paroksetina pala za 15 posto, jer je 'sletio' s liste, prokomentirao je nae pitanje o razlici u potronji prof. Jakovljevi. Postavlja se pitanje kako uope lijekovi dolaze na listu, tko ih na nju stavlja i, jo vie, tko ih skida s nje. Prof. Jakovljevi smatra da stavljanje lijekova na listu nije ba uvijek u funkciji hrvatske medicine i u interesu pacijenata, jer na jedan, njemu nejasan nain, odreeni lijekovi ispadaju s liste, tj. uope ne dolaze na nju, a za njima se osjea ogromna potreba. Postoje komisije koje to reguliraju, ali u njima nema psihijatra, a mentalno zdravlja je suvie vano da se ne bi uvaavala i rije psihijatra. Zato bi bilo vano da i strunjak za kliniku psihofarmakologiju bude u jednoj takvoj komisiji, tim vie to su neki mentalni poremeaji, uz ostalo, rizini imbenici i za razvoj razliitih somatskih bolesti. S obzirom na stigmu i negativan stav prema psihijatrijskim bolesnicima, vrlo esto neki lijek za somatske bolesti lake doe na listu, dok neki antidepresiv, koji je moda i efektivniji, ne dospije na listu. Time se rade velike nepravde prema pacijentima s mentalnim poremeajima. Moram rei da je posljednja lista znaajno obogaena novim antidepresivima, ali, na alost, jo neki vani antidepresivi nisu na listi,

Depresija - vodei uzrok radne nesposobnosti

kae prof. Jakovljevi. U modernim drutvima se biljei fenomen jedan od etiri, dakle, svaki etvrti ovjek pati od ozbiljnih mentalnih problema. Broj onih s razliitim psihikim tekoama je i daleko vei. Na radnu sposobnost daleko pogubnije utjeu mentalni poremeaji, pogotovo u modernim drutvima, nego somatske bolesti. Netko s dijabetesom, primjerice, moe dugo raditi i funkcionirati na poslu, ali netko s anksioznim poremeajem i depresijom vrlo brzo poinje zakazivati na poslu pa dolazi do problema. Dakle, istie se vanost mentalnog zdravlja kao vanog dijela ukupnog zdravlja. Pokazalo se da se u Hrvatskoj godinje ubije oko 1000 ljudi, nekad je to 900, nekad 1100, a 60 posto njih su vjerojatno depresivne osobe. epidemioloku analizu u cijeloj vedskoj pa se pokazalo da je u zemlji stopa samoubojstava pala, to korelira s potronjom novih antidepresiva, govori prof. Jakovljevi. Maari su poznati po najveoj stopi samoubojstava, koja je prelazila 40 posto, a nakon uvoenja novih lijekova dolo je do pada samoubojstava. Treba rei da nije naena korelacija izmeu promjene politikih imbenika i stope samoubojstava, nego je utvrena veza s porastom potronje novih antidepresiva. Dostupnost lijekova kao to su Prozac, Fevarin, Seroxat i drugi, od velike je vanosti, ali treba rei da ta skupina ne predstavlja svemogue lijekove, tako da na listi treba imati i vei broj drugih antidepresiva iz drugih skupina. Prozac igra vanu ulogu u lijeenju depresivnih i anksioznih poremeaja. Naime, pokazalo se da serotonin nije bitan samo u depresiji, ve da je rije o vanom prijenosniku informacija u mozgu koji igra vanu ulogu u regulaciji razliitih psihikih i tjelesnih funkcija. Neki ga zovu i hormonom sree. Vaan je za osjeaj oputenosti, zadovoljstva i samopouzdanja te za regulaciju procesa spavanja, uzimanje hrane, regulaciju temperature, doivljaje boli... Regulirajui serotoninsku funkciju, osim antidepresivnog, Prozac pokazuje i antipanini, antiopsesivni uinak, antibulimini uinak, kae prof. Jakovljevi. Srameljivost esto moe biti neprepoznata socijalna fobija, dakle, kad osoba ima strah od nastupa pred drugim ljudima, i onda se takve srameljive osobe, nakon uzimanja lijeka poput Prozaca, osjeaju bolje. No, svaki lijek je otrov, dakle, i Prozac moe imati odreene komplikacije, i ako uzmete Prozac odmah, u punoj dozi, a naravno ne znate je li vam pao serotonin ili ne, ako je serotonin bio normalan, a vi ga jo pojaate, onda ete imati serotoninski sindrom koji moe biti znaiti ozbiljnu komplikaciju. Prozac u poetku moe izazvati jak nemir i anksioznost pa ljudima doe da iskoe kroz prozor ili iz svoje koe. Kod nekih pacijenata koji su bili depresivni latentno suicidalni, Prozac je stvorio nemir i aktivirao im suicidalnost, pa su Prozac optuili da izaziva suicid, to nema veze s istinom, kae prof. Jakovljevi. Dodaje da Prozac ima nuspojave kao i svaki drugi lijek, a ako se one poznaju, onda se i mogu eliminirati, odnosno izbjei.

Kako su veani smanjili broj samoubojstava?

U vedskoj je raena velika studija koja je pokazala da su se na otoku Gotlandu ljudi ee ubijali nego u drugim dijelovima vedske. Onda su educirali lijenike ope prakse kako bi mogli prepoznati depresivne poremeaje i propisivati antidepresive, i zanimljivo, za nekoliko godina stopa samoubojstava je znaajno opala. Pokazalo se takoer da je porasla potronja antidepresiva. Onda su napravili

Prozac - lijek dobar, primjena loa

Danas to u praksi najee radimo davanjem test doze i individualnim prilagoavanjem svakom pacijentu njegove optimalne terapijsku dozu, a katkad ga dajemo i u kombinaciji s drugim lijekovima koji eliminiraju njegove nuspojave. Prema tome, nema smisla govoriti neto protiv Prozaca, moe se govoriti sa-

mo protiv njegove nekritine primjene. Prozac je odlian lijek, kao predstavnik generacije koja je znaajno revolucionirala lijeenje depresivnih poremeaja i omoguila da lijenici ope prakse mogu lijeiti blage i umjereno teke depresije. Ako na vrijeme prepoznate depresiju i date lijek, pacijent nee postati suicidalan i ui u teku depresiju, nee izgubiti radnu sposobnost... Prozac i drugi lijekovi iz skupine selektivne pohrane serotonina su to omoguili. Sa starijim antidepresivima to nismo mogli zbog njihove toksinosti. Naime, ako pacijent uzme veu koliinu takvih antidepresiva, esti su bili smrtni ishodi. Kako su depresivni pacijenti esto suicidalni, nekad koriste i tablete koje im lijenik propie za samoubojstvo. To je bio znaajan problem. Pacijent do lijekova dolazi tako to psihijatar preporui antidepresiv, a lijenik ope prakse izdaje recept, Treba istaknuti da Prozac, Fevarin i Seroxat spadaju u antidepresive koje lijenik ope prakse moe samoinicijativno propisati za lijeenje blagih i umjereno tekih depresija. S obzirom da se sve moe zloupotrijebiti, tako se to moe uiniti i s Prozacom. Neki su ga kombinirali s alkoholom, meutim, to ne govori protiv lijeka nego protiv glupe primjene lijeka. Prozac nije sredstvo za drogiranje, ali kriva predodba moe dovesti do toga da ga ljudi kombiniraju s alkoholom. On donekle die serotonin i moe imati blag stimulativni uinak, ali nije opasan kao droga. U odline antidepresive prof. Jakovljevi ubraja i Aktivin-H, ekstrakt gospine trave. Rije je o lijeku koji poboljava raspoloenje otklanjajui potitenost, osjeaj tuge, melankolije i tjeskobe, nervozu, ravnodunost i bezvoljnost, a pogodan je za lijeenje blage do umjereno teke depresije. Moda bi bilo dobro da se i taj prirodni lijek nae na listi HZZO-a.

BILJNA LJEKARNA

Ljekovitost divljeg kestena

NOVA TEHNIKA MEDITACIJE

ako je divlji kesten (Aescules hippocastanum L.) rasI prostranjen u Europi prete-

ito na Balkanskom poluotoku (zovu ga i balkanski kesten), u nas je malo poznata njegova viestrana uporaba u lijeenju raznih bolesti i prehrani stoke. Osim u narodnom medicini, u farmaceutskoj industriji slui za pripremu itave game razliitih lijekova. Stablo divljeg kestena, koje obino raste uz ulice i ceste, moe narasti i do 30 metara. Brzo raste, a iz sjemena izbije biljka nakon mjesec dana. Ubiru se zreli plodovi i odmah koriste, a ako se eli due ouvati svje plod, treba ga ubrati zajedno s bodljikavom ljuskom, pokriti neim, i smjestiti u hladnu i tamnu prostoriju. Kestenov plod sadri krob, tanin, protein, glikozid eskulina i razne kiseline,

a bogat je i vitaminima, posebice vitaminom P te provitaminom A, kojeg ima najvie u kestenovu ulju. Ekstrakt od oguljenih, tek obranih sjemenki priprema se u ljekarnama i upotrebljava za lijeenje tromboflebitisa, ublaivanje i lijeenje hemoroida te reumatinih bolesti i katara bronhija. Moe se nabaviti i u obliku kreme, a est je sastojak tinktura koje se mogu dobiti i u biljnim ljekarnama. U proljee se prikupljaju pupoljci, cvijet i kora sa stabla, a u jesen plod. aj od pupoljaka cvijeta pomae protiv neuralgije, uloga i reume, a aj od kore stabla i plodova (paziti: plod se oljuti i koristi se samo njegova kora) protiv hemoroida i bolesti prostate. Saponin, koji se nalazi u listu, kori stabla, cvijetu i plodovima, uinkovito pomae u lijeenju raznih konih bolesti. Plodovi divljeg kestena korisni su u prehrani domaih ivotinja, a u nestaici ljudske hrane iz samljevenih plodova vadi se krob i koristi za hranu.

Meditacija, relaksacija, joga tehnike, mantranje, kreativna vizualizacija, tehnike dubokog disanja, kryja - zaboravite na sve to. Dolazi nova, jo uinkovitija tehnika relaksacije - virtualna meditacija. Sjedite opu-

U POTRAZI ZA VIRTUALNIM MIROM

teno u stolici ili naslonjau, diete mirno i duboko, a na oima vam je virtualni monitor s kacigom - odlazite na svoje omiljeno mjesto za relaksaciju, na virtualni put u blaenstvo mira i zvukova. Pritom vas blagi, umi-

Nova tehnika tzv. virtualne meditacije moe pomoi u prevladavanju svakodnevnih stresnih situacija i poboljati vae ivotne sokove

rujui enski glas vodi putovima k najmirnijim krajevima u kojima pjevaju ptice najljepim cvrkutom, ubore potoci kristalno istih voda, rijeke teku mirno svojim kanjonima, blagi povjetarac mrsi vam kosu, a mirisi uma prekrivenih jutarnjom rosom mame vas na etnju.

Dipl. ing. nutric. tefica Matijevi, voditeljica Biljne drogerije, Zagreb, Savska 15, tel: 01/48 29 950

Osjeate toplinu kojom sunce kupa cijelo vae tijelo, morske ptice guguu parajui plavetnilo iznad velikog mirnog mora. Letite plavim prostranstvom, a tijelo vam ne osjea nikakvu teinu, laki ste poput leptira iznad povrine irokog mora koji zajedno s vama dijeli trenutak najdubljeg mira. Zvui umirujui? Zvui vrlo, vrlo umirujue. Tko ne bi poelio krenuti na taj put. Kako se ini, nova tehnika meditacije ve ima svoje poklonike u SAD-u. Grupa istraivaa s Instituta Georgia Tech godinama je istraivala mogunosti koje bi ova tehnika mogla imati pri lijeenju nekih bolesti poput kroninih depresija, poremeaja anksioznosti, stresa i nekih kroninih zdravstvenih problema poput visokog tlaka, hipertenzije i astme.

Osjeate li sunevu toplinu?

VIRTUALNA MEDITACIJA: Virtualni put u blaenstvo mira i zvukova

Moda se ini pomalo udnim da za obinu dnevnu re-

Rijeite se stresa zauvijek

laksaciju ili meditaciju trebate neku pomonu tehniku, no upravo bi se ova potonja uskoro mogla nai i u klinikoj primjeni. Mnogi koji pate od kroninih i dugotrajnih depresija ili stresa, teko ulaze u relaksirajue stanje, vizualizacija im je oteana, ne mogu se opustiti, a kamoli meditirati. Virtualna meditacija mogla bi donijeti neto novo u odreenoj klinikoj terapiji. Poglavito se to odnosi na psihijatrijske terapije u bolnicama, gdje bi ta tehnika, predviaju njezini izumitelji, uvelike pomogla stvoriti prostor mira i staloenosti, to je najei problem klasinih terapija. No, kako se ini, virtualna bi meditacija mogla pomoi i ovjeku pod svakodnevnim stresom. Stres na poslu, primjerice, jedan je od najveih uzronika kroninih sranih oboljenja, visokog krvnog pritiska pa i sve eih kroninih depresija. Ova bi tehnika pomogla ublaiti svakodnevne ivotne probleme. Poznato je da 15-minutna dnevna relaksacija ili pak meditacija moe uiniti uda. Virtualnom se metodom za desetak minuta moe uiniti vie nego bilo kojom drugom tehnikom, pokazala su istraivanja. Stoga, sjednite udobno u stolicu ili naslonja, opustite tijelo, udahnite duboko i - krenite na virtualni put mira i samospoznaje. LIDIA ERNI

utljaj pive mogao bi jednog dana zatiti od HIVG a, ako amerika tvrtka uspije

Pivo - najjeftinije cjepivo na svijetu

u proizvodnji superjeftinog cjepiva od pivskog kvasca. Alex Franzusoff i njegova ekipa u GlobeImmune u Denveru dodala je gen HIV-a kvascu. Kad su modificirane stanice kvasca ubrizgane u mia, one su stimulirale snaan odgovor imunog sustava tzv. ubojitih T- stanica. To se smatra presudnim za stvaranje uinkovitog cjepiva. Ekipa je prezentirala svoje otkrie na konferenciji AIDS cjepiva 2001, prije desetak dana u Philadelphiji. Zato to cjepivo bazirano na kvascu moe biti pripremljeno brzo i lagano, bilo bi i vrlo jeftino. Samo 100 litara moglo bi osigurati pet milijuna doza. To je definitivno najvea prednost ovog cjepiva, kae Margaret Johnston, efica istraivake skupine, koja prouava HIV cjepiva na Amerikom nacionalnom institutu za alergije i infektivne bolesti. Ostala eksperimentalna HIV cjepiva, naime, mogla bi stajati tisue dolara po dozi. Druga je prednost fleksibilnost kvasca on moe ukljuiti neizmjernu koliinu stranih DNA, tako da istraivai mogu uvrstiti nekoliko HIV gena, to bi trebalo svako cjepivo uiniti uinkovitijim.

Ali Johnston upozorava da je lako izazvati snaan odgovor T- stanica u mieva, to su napravili u GlobeImmune. Voljela bih vidjeti ovaj koncept testiran na neljudskim primatima prije no to se doista zainteresiram za ovo. Zasad, cjepivo od pivskog kvasca je ubrizgavano u tijelo mieva, no u GlobeImmune razvijaju i oralnu verziju kao i kapi za nos ime bi se dolo do sigurnijih studija cjepiva kod ljudi. Osim to e oralnom verzijom cjepiva eliminirati injekcije, Franzusoff vidi jo jednu prednost. Pivska verzija osigurat e punu suradnju naih dobrovoljaca. (N. K)