Uinite pjesmu glasnijom (prevedeno iz magazina SoundOnSound) Surfanjem po web forumu postaje prilino jasno da mnogi foruma i prave

svoju vlast itu dance muziku. Uzajamna briga meu tim glazbenicima je da njihove stvari ne zvue toliko veliko, glasno i udarno kao stvari iji su autori njihovi najdra i izvoai. Iak o se ini da foruma i vjeruju da za to postoji jedinstveni razlog kao to je model kom presora koji koriste, pravi odgovor je zapravo kombinacija faktora. Ako elite da va a muzika zvui dovoljno glasno i udarno, morate pogledati u izvor zv uka, kori tenje procesinga, efekata i naina na koji se stvar masterizira. Popravljanje u aran manu Mnogi problemi sa "veliinom" stvari mogu se nai skroz u aran manu i problemi poput ovih nisu laki za rije iti ako ih ostavite sve do mixdown faze. Za poetak, vrijedi shvatiti da stvarati "veliku stvar" (u daljnjem tekstu misli se na veliinu zvune slike), ukljuuje imati tonalne kontraste, pa ne koristi kombini rati veliki kick i bass zvukove sa velikim snareom, velikim klavirima, velikim p edovima (tepisima) i velikim vokalima. Svaki instrument koji dodate u miksu istr gnut e dio dostupnog headrooma i bandwidth-a od svakog drugog instrumenta i to e s ve uiniti malo "manjim". Ako mislite da elite dodati jo neki dio va em treku da bude vi e interesantan za to se ne oduprete toj elji i skoncentrirate na to da uinite posto jee dijelove vi e interesantne umjesto toga. Va e trek sigurnozvuati bolje zbog toga. Nije samo koliko dijelova stavite u aran man da ini razliku u veliini te stvari, is to tako je va no i gdje ih stavite, to se tie vremenske i frekvecijske domene. Npr, nije sluajno da mnoge sna ne dance stvari alterniraju "fore on the floor kick drums of beat bass" zvukom. ta dva dijela bi se morali natjecati za niskofrekventni h eadroom kad bi svirali zajedno. Tako, programirajui ih da se uvijek dogode u razl iitim sekcijama bara znai da e oboje biti umiksani vi e u razini. Slino tome isplativo je odabrati individualno zvukove u svom aran manu tako da okupiraju distinktne i posebne regije zvukovnog spektra. Ako elite bas zvuk, ritam gitaru i glavni mono sint dio da koegzistiraju u tom treku, vrijedilo bi provjeriti da svaki od njih okupira razliiti frekventni opseg. Ako ne, eksperimentirajte sa transpozicionira njem dijelova okolo sok ne naete kombinaciju koja je bolje izbalansirana. Na kraju, veliina treka je najbolje nagla ena usporedbom, drugim rijeima, poku ajte d opustiti neke "dropove" u aran manu kao pedove, gdje broj dijelova peda postaje ma lo manje uestali. Tako kad se vrati potpuni aran man, uinit e se mnogo glasniji u usp oredbi s tim. Okretanje basa na "11"

U kontekstu dance muzike stvar koja je naje e asocirana sa soninom veliinom su bas zv ukovi. Bas zvukovi su, vrlo jednostavno, oni dijelovi u va em aran manu koji imaju n isku osnovnu frekvenciju, naje e izmeu 40 i 150 Hz. Naravno, ovo e obino znaiti da bass sint dijelovi i kick bubanj unutar dance muzike. Dok bi moglo biti privlano misli ti da je jednostavno pojaati niske frekvencije basa ili kicka da ih uini velikim, nije nu no istina. Sve e ovisiti o vrsti playback sistema na kojem se slu a va a stvar . Npr, bas zvuk sa vrlo visokom razinom istih tonova na 40 Hz mo e vas natjerati da izgubite "sadr aj" svog eluca kad se pu ta preko sna nog klupskog pa sistema, ali bit e gotovo neujan na veini kunih stereo sistema jer ovi zvukovi nestaju dosta naglo is pod 80 Hz ili slino. Da bi se zvuk basa inio glasniji na sistemu sa ogranienim nisk ofrekventnim podrujem, trebat e sadr avati harmonike iznad osnovne frekvencije koje e se moi uinkovitije reproducirati. Zbog tog razloga mnogi sna ni dance basevi ovise o "kockastim" i "nazubljenim" waveformama. Oba imaju poprilino mnogo frekventnog sadr aja koji je iznad osnovnog. Slino tome, kick drum e trebati neke elemente vi ih f rekvencija ako e njegov attack biti prepoznatljiv na kunom sistemu. S druge strane , izaberete li baseve koji su harmonijski prebogati oni mogu zauzeti previ e mjest a u miksu, osim ako linije baseva ne zadr ite vrlo razbacanom ili rijetkom, tako d a mo e pomoi i ako ih isfiltrirate tijekom miksanja ne to od vr nog kraja harmonijski b ogatog basa. Da bi se iz obinog stvorio harmonijski bogatiji bas nekad je dovoljn

o dodati samo malo eq-a, ali postoje i drugi naini da bi se basu dodalo vi i frekve ntni udarac. Mo da je najbolje da dodate distorziju. To ne samo da ini zvuk bogatij im harmonicima nego posti e i psihoakustini efekt kojim se distorzirani zvukovi per cipiraju glasnijima od onih koji nisu. Mnogo je naina kako stvoriti distorziju. V eina multiefekt procesora sadr i algoritme za distorziju i postoje brojni pluginovi koji su dostupni. Meutim, nikad dvije vrste distorzije nisu jednake pa se isplat i dobro potra iti da vidite koje vam odgovaraju. Za poetak nemojte zanemariti jefti ne gitarske pedale ili one malo skuplje preampove koji su na tr i tu i za to da se ogr aniite na ne to to bi tek trebalo distorzirati. Ubacite li malo previ e levela u pream p snimaa ili konverter, to mo e stvoriti jedinstvene distorzije zvukova koji bi mog li biti idealni. Mo da e vam pomoi sempliranje baseva na reduciranom bit-depth-u, po veanje razine kvantizirane distorzije, iako crunch koji ete time dobiti nee biti ni malo muzikalan kao analogna distorzija, ali to jo nikog nije sprijeilo da poku a. Ako vas tematika kontrolirane distorzije i dalje zanima, treba shvatiti da se d istorzijom mo e odreenim procesorima i pluginovima primjeniti na nain selektivne fre kvencije. Jedan primjer takvog algoritma je Steinbergov Quadra fuzz plugin. Kak o mu ime govori, ova virtualna spravica dijeli audio spektar na etiri odvojene fr ekvencije i svaku tretira posebno da bi ih na kraju opet spojio. Dobiva se mnogo manje neuredna distorzija nego to bi to oekivali od obine fuzz sprave. Ima jo jednu prednost zato to poveava prosjek signala, mo e stvarati loopove, a zvukovi bubnja, basa ili kompletnih sub-mixeva zvue vrlo veliko i uzbudljivo. Ako je distorzija koju koristite vrlo ekstremna kao ona dobivena od preoptereenj a AD konvertera, vr ni krajevi mogu postat dosta ru ni ali to je nekad korisno na um jetnikoj razini. Svakako baratajte svojim niskofrekventnim ekvilajzerom da obliku jete zvuk distorzije. Ja smatram da je visokofrekventni varijabilni filter koji lagano spu ta 12 dB po oktavi najbolji za to. Speaker simulator bit e vrlo koristan za izglaivanje stvari. Glasno, sna no i jako, jako dugako Skupa sa sadr ajem harmonika subjektivna glasnoa udaraljki usko je vezana sa envel opom levela. Koliko dugo zvuk traje i kako level opada tijekom tog vremena. U kol i ste na fizici mo da uili da je energija jednostavno snaga pomno ena s vremenom. To znai da je vea mogunost da e bas koji ima klavirski envelop subjektivno biti do ivljen kao slabiji nego onaj koji traje punom glasnoom za trajanja cijele note. Mjenjan je envelopa basa, prekapanje po envelop manijima va eg sinta ili samplera vam mo e p omoi pojaati zvuk bez da produljava notu. Taj se efekt takoer posti e samplerom tako da se pomiu toke "start" i "end" sempla malo vi e unutra no to je normalno. Zapravo, ako editirate sredinu vala, trenutani prolom distorzije koji e to stvoriti mo e pomoi da zvuk postane udarniji. U mnogo sluaja nema envelop kontrola za pode avanje i tu e kompresori zbilja pomoi. Podii e detalje niskih razina da bi stvorili bolju podr ku , a s time i jai cjelokupni zvuk. Ovo se posebno odnosi na bubnjeve ije envelope o bino poinju vrlo glasnim prijelaznim ili prolaznim tonom to se zove tranzijent i on da nestaju u ti ini. Ako koristite kompresor da smanjite razinu tog attacka, mo ete pojaati glasnou cijelokupnog zvuka da bi rasap zvuka koji slijedi zvuao glasnije u odnosu na taj attack. Npr, ako bi vrhunac kompresirali za 10 dB, mogli bi cjelo kupnu stvar pojaati za 10 dB a da ne bi promjenili maksimalni signalni level. Rez ultat e gotovo sigurno biti glasniji jer e cjelokupni zvuk imati vi r snage nego pri je. Da bi navedena tehnika bila efikasna kompresor mora imati vrlo brzi "release ti me" kako bi dopustio da se snaga probije natrag im zavr i taj prijelazni attack. I ako kori tenje brzih "release" vremena mo e u ujnom probijanju snage, ljudsko uho to asocira s glasnoom pa kreativno kori tenje tog efekta ne bi trebalo stvoriti proble m osim ako ne pretjerate. Rad nekih kompresora je oitiji nego kod drugih pa ekspe rimentirajte, ali ne brinite ako nema previ e izbora jer veina kompresora trebalo b i vam omoguiti eljeni zvuk. In enjeri se obino dr e odreenih marki kompresora za baseve pogotovo kad treba stvar uiniti veom od stvarnosti, to bi znailo vrlo, vrlo glasnom i ne to treba rei o tom stavu. Razliiti gain elementi, dizajni i topologija amplifik acije, svi oni imaju razliite zvukovne potpise, neki od njih su prikladniji basev ima od drugih. Meutim, dok e biranje dobre marke postii dobre rezultate ispast e da

ste platili mnogo novca za malu razliku. Ako ne dobivate eljene rezultate od norm alnog kompresora, pogotovo dok radite sa zvukovima udaraljki, razmislite o kupnj i specijaliziranog procesora dinamike kao to je SPL-ov "Transient designer" ili " Envelope compressor" od TC-a. Oba su isplativa ako ste ozbiljno zainteresirani z a dance muziku bilo koje vrste. SPL ima dva kontrolna dugmeta koja dozvoljavaju prilagodbu levela attacka i release-a i release faze zvuka udaraljki u odnosu na cjelokupni envelop zvuka. Taj proces radi nezavisno od levela pa nema praga (th reshold) kojeg treba namjestiti i to radi na kompletnim loopovima. TC electronic Envelope kompresija je vrlo slina osim to zahtijeva da se postavi prag levela i d ozvoljava da attack i release vremena budu navedena. Takve se sprave mogu korist iti da bi se dodao udarac basevima pogotovo ako su note kratke. SPL-om se mo e pos tii prilino lijepa i neupadljiva distorzija na niskim basevima. Procesira individu alne cikluse vala zvuka pa nam se mo e initi da se zvuk pojaao. Stavljanje layera U dance muzici obrada distorzije i dinamike su moni alati ali dijeli ih jedno og ranienje. Oba tek odgovaraju na kvalitet sirovog zvuka koji obrauju. Ako utvrdite da va miks nije uspje an bez obzira koliko ga obraivali, onda je vrijeme da ponovo o cjenite sam zvuk. Sreom, to nije veliki problem jer se zvukovi mogu layerirati da bi postigli eljeni rezultat. Jednostavno kopirajte midi trek i preusmjerite ga. Ako basu ne to fali duplirajte ga sa sintom. Dok to svira eksperimentirajte sekven cerom da vidite ima li rupa koje bi vrijedilo popuniti. Nemojte automatski koris titi sinusni val kao sub-bas jer on mo e biti koristan drugdje. Ako to ipak uinite, svakako eksperimentirajte s odgodom tonog tajminga s dijelom sinusnog vala za na jbolje rezultate. Veina sekvencera e vam ovo omoguiti sa antidestruktivnim parametrom ka njenja. Ako s amo elite dodati subove, razmislite o kori tenju sub-harmonic procesora kao to je Ap hex "Aural exciter with big bottom" . Drugo to biste mogli stavljati meu layere s va im basom je visokotonski distorzirani gitarski zvuk. GM (General Midi) e biti do bar ali miksan nisko ili reduciran da kratko traje. Tako ete pojaati zvuk bez da s e primjeti da su to dva sloja. Zvukovi gitare se takoer mogu koristiti za pojaavanje baseva pogotovo ako stavite znak za "mute" vrlo naglo. Probajte takav zvuk staviti na kraju svake note basa a takoer i na poetak. Takav envelope release bude vi e naprasan i zvuk se ini jaim. Kick bubnju poma e malo kreativnog layeringa pogotovo ako koristite samplove prav og bubnja. Pravi bubanj esto ima karakter ba takav kakav vam treba. Rijetko kad im aju prostu snagu koju trebate oekivati od zvuka bubnjeva. Zbog toga slojevito sta vljanje sna nih elektronskih zvukova ispod onih akustinih dat e najbolje od oboje. M iksate li attack fazu TR-808 kick sampla sa svojim akustinim kick bubnjem, to e zb ilja pomoi da se on lijepo osjeti. Obrada miksa Lako je zloupotrijebiti mix-buss ekvalizaciju a na enhacer procesore se lako na viknuti i pretjerati. Ne elite ni ta raditi to bi na kodilo masteriranju, pogotovo kom ercijalnom. Ako to radite sami, koristite najbolje monitore i usporeujte svoju sk ladbu sa drugim istog stila. Multiband kompresija je odlina za pojaavanje energije bez popratne side-effect i full-band kompresije. Kad ja to radi za klijente obino koristim multiband kompres or tako da omjer (ratio) kompresije i frekvencije bude otprilike 1,25:1 ali s pr agom (threshold) od -30 dB. Dinamika ekvalizacija mo e dati basu te inu bez da poremeti ravnote u ostatka. Da bi t o uspjelo, dajem pojaanje na 80 Hz tek kad input signal prijee prag (2-3 dB bit e d ovoljno). Ekvalizacija za veliinu Pa ljivo slo en aran man izbjegava konflik meu zvukovima pa kod mixdowna to se tie ekval izacije ostaje jako malo za uiniti. Meutim, ako ima problema pomoi e ograditi proble

matine zvukove ekvilajzerom da se ne preklapaju neuredno. Iako se ini da mnogo sam plova i zvukova sa sinta odlino zvui sa zvunika, ipak ete nekad trebati fino ugoditi ton pojedinanih zvukova. Imajte na umu dok to radite da je sigurnije spu tati nego pojaavati jer bi se zvukovi mogli uiniti nejasni i neizo treni, a ponekad i fazno n estabilni. Dok odr avanje prirodnog zvuka obino nije primarna briga u dance muzici , zadnje to elite je izgubiti snagu pjesme. Ako niste sigurni koja frekvencija tre ba malo pa nje, probajte dati prilino jako pojaanje svemu i onda preko svega proi sa analyzerom frekvencija i kad naete podruje na koje se to odnosi mo ete se vratiti o pciji "cut/boost" i sve to namjestiti na poziciju koju vama vi e odgovara. Iznad s vega, kad god se odluite koristiti eq, poku ajte to uiniti nekako unutar kontekste v a eg miksa radije nego sa pojedinanim zvukom kad je on izdvojen. Jo jedan proces koji bi se isplatio isprobati u fazi masteringa je cijevna simul acija (tube saturation) koju se mo e koristiti da bi se dodalo jo vi e energije u mik s bez da bi se to uinilo namjerno distorziranim. Na samo da je ovo dostupno u nek im od procesora digitalnog masteringa, nego ima iveliki broj pluginova koji su d ostupni a nude ovu opciju. Takvo procesiranje mo e biti iznimno sna no ako se distor zija mo e dodati individualnim bandovima frekvencija na slian nain kao to to radi Ste inbergov plugin: "Quadra fuzz". On posebno pojaava niskofrekventne dijelove. Veina dance trekova bi trebalo imati baseve skoncentrirane u centru miksa tako d a bi se pravilno podijelio teret reproduciranja niskofrekventne energije izmeu dv a zvunika u stereo sistemu. Meutim, isplatilo bi se eksperimentirati u fazi master inga sa stereo irenjem dvije razliite frekvencije u miksu i ako imate mogunost da t o uinite. Ne da e bas biti su en da bi bio jo jai, nego e hi-end biti pro iren i dat e oramski i bolji impresivan efekt. Kao finalnu fazu u lancu mastera koristim peak limiter da bih odrezao izmeu 3-6 dB peak levele pojaavajui prosjek levela miksa u skladu s tim. Sve to preostaje je poslu ati va potencijalni master cd na razliitim sistemima i linijama na kojima pre tpostavljate da e se ta va a stvar svirati, kao i na raznim nivoima slu anja. Za dance muziku koju elite svirati u klubovima poku ajte nagovorit nekog u lokalno m klubu da vam dozvoli da svirate va u pjesmu preko njihovog razglasa tako da ujete kako to zvui i mogli biste biti ugodno iznenaeni. Ako zamislite svoju pjesmu da s e pojavljuje i na radiju i u klubu, mo ete razmisliti o tome da radite razliite ver zije toga za razliite svrhe. Mo da elite mnogo sub-baseva na klupskom miksu, ali to e biti neujni gubitak na normalnom kunom sistemu. Ako ste isfiltrirali najni e bas frekvencije moi ete pojaati percipiranu jainu zvuka od cijele pjesme za radijski miks.