Professional Documents
Culture Documents
Vodič Kroz Klasičnu Glazbu
Vodič Kroz Klasičnu Glazbu
scan by krista
:,
i f,! r+ "
'*'
l"tfY rYf ,,
t,j'
1
ila*
i i;4,'
J.O Y-
i n.:-- r i j'l q. t
' \t*-"-
"r r
'f
J.
" '?
Ea,
{*.
*#:'
i3-*:
. ilf-*, 'ti
1
ltu; ,
,n# #
i..* .\*%
-^ -
! i t?- -'-
**"* '-**
i L*
f;.
l+**; ll{
\g
"',,
ii
J&; f;
#:
.
=;FF-
4k *- L ;t* -t Y
scan by krista
scan by krista
scan by krista
scan by krista
scan by krista
e ,E:.
*
&3 RJ
.K
3ffi
+]a
\!al..
i$b*
q,
,.
scan by krista
ISAAC ALBENIZ
(Camprod6n, Catalonia, 1860
TOMMASO ALBINONI
(Venecija, 1571
reli i zapodeli pustolovnu karijeru Poput Alb6niza. Kao detvorogtdi5nje dijete imao je svoj prvi javni pijanistidki
Fenomen glazbenog duda od djeteta iavljao se u mnogim generacijama, no malo je skladatelja koji su tako rano saz-
Campo-les-Bains, 19a9)
nastup u Barceloni, a sa sedam godina nastupao je u Parizu i podeo skladati. Kako su mu godine bile preprekom z? prijem na pari5ki Konzervatorij, oti5ao je na studij u Mad-
nim gradovima Spanjolske' Da bi izmakao roditeljskoj potjeri, ukrcao se na brod za Costa Ricu, nastupao Sirom Amerike, da bi se vratio preko Engleske i kao detrnaestogodi5njak postao dakom Konzervatoriia u Leipzigu. Vraiio r. r't Spanjolsku praznih dZepova; sreiom, dobiva kraljevu potporu kol'a mu omoguiava studij u Bruxellesu. S ot"rn.r".it godina ostvaruje mu se davni san - u Budimpe5ti postaje udenikom F.Liszta >, Sto je ostavilo zna(aian trag u njegovu stilu. Nakott mnogih turneja (u dije su programe bile ukljudene i njegove klavirske minijature proLete Spanjolskim koloritom, poput danas glasovitog Tanga) poku5ao se baviti pedagoikim radom, no' ne osjetiv5i prave sklonosti za tai pozii, 1890. odlazi t Pariz, da bi kod Dukasa > ozbill'no
prionrlo studiju kompozicije. Neki bogati bankar, tiia je pasija bila pisanje libreta, ponudio mu je da uz zamainu novdanu potporu uglazbineke njegove tekstove; no Ciklus o kralju Arthurr, na koji je Albenizov zaititnik bio tako ponosan, doZivio je fijasko, pa je jedini njihov zajednitki operni uspjeh ostala Pepita Jim1nez (1896). Alb6niz zasluLuje paLniu kao jedna od prvih lidnosti renesanse Spanjolske glazbe na priielazu 19. u 20' stoljeie' Njegov opseZni opus za klavir, koji je stvarao s lakoiom, ukljueuje i velik broj djela uglavnom proLetih duhom andaluzijske g\azbe. Mnoga od njih s pravom su zaboravljena, no tajna njegove slave leZi u virtuoznoj klavirskoj suiti Iberia (1909), koja se sastoji od dvanaest impresija iz tazli' ditih dijelova Spanjolske, nadahnutih ritmom i harmonijom narodnog melosa. U ovim majstorskim, Zivopisnim slikama u izvjesnoj je mjeri prisutan utlecai francuske Skole, iako je prenagla5ena kiienost njihova tkiva zapravo svojstvena Alb6nizovoj ekshibitionistidkoj naravi, podstaknutoj Lisztovim utjecajem.
Liievoz Isaac Albeniz, nekad iudo ol dirr"rr, ciie ie najpoznatije dielo
{i ItJ
njeIJnatod temeljitoj glazbenoi naobrazbi i reputaciji u Italiji i publika prihvatili i djela s odu5evljenjem gova su je, na > ih S. Bach skladatelji izvannje, kao i suvremeni 0. primjer, pomno studirao i upotrijebio kao predloZak za tri Albinoni se, potpisujuii svoja djela, godinasvoje fuge) ma trudio da sebe prlkaLe kao ,venecijanskog skladatelja-amatera<<; time je Zelio naglasiti da se u skladateljsku i izvodadku djelatnost upustio iz distog zadovoljstva, ne primaju(i za to novaanu naknadu. (Slidno je bilo i u sludaju njegova sunarodnjaka i suvremenika Alessandra Marcel1a.) Pa ipak, kad mu je bilo detrdeset godina, bio je, dini se, prisiljen promijeniti svoj status pa ga spominju kao ravnatelja jedne oslavne pjevadke Skole.. Zanimliivo je da iz posljednjeg desetljeia njegova i.ivota nisu saiuvani tragovi skladateljskog rada. Napisao je vi5e od 50 opera za potrebe bogatog kazali5nog Zivota Venecije, prvog velikog opernog sredi5ta, niz trio i duo sonata, kao i koncerata (u stilu koji povezuje Corellija > s Vivaldijem >) zakoie ie vladalo veliko zanimanje, te su ga, na primjer, holandski izdavad doslovno salijetali narudZbama. Njegove sinfonie a quattro pretede su forme pravog kvarteta Sto se pojavio pola stoljeia kasnije. Na plodama je najde5ie predstavljen koncertima za violinu i obou, koji pokazuju istinsko razumijevanje instrumentalne tehnike i lakoiu invenciie (jedan od Albinonijevih oboZavatelja govori o njegovoj "skladateljskoj pomami") i slu5aju se s uZitkom. Budite oprezni s desto izvodenim Adagiom za gudate i orgulje, sladunjavom suvremenom tvorevinom koja izopaduje Albinonijev stil.
KONCERTIZAOBOU_OP.7BR.Ji6 KONCERTZAOBOUOP.gBR.s;
n
Surcliffe, Mnuosi of
Venecija, 1751)
Dayisor/
cFP
t$
Vivaldi
England, -
Pleasur"
3,1il^Hil?:l:tj,YJ.itNu
6580 001 (6,/72) Phonogram
oP'
10 BR'
|t\
i.lr
A{lriwotEi
t)lx-)rr Crrr:er1o in
*''p5{$SQ$}3w
Tirc\h'trrosi r rl lirgltnrl nsnt I udt,d ltu
Srtlncx Sutr:liflLr
\tr{
t\t l t { i t { l r\
'\"tirul
llalisixr
Larrocha
scan by krista
(London, 1710 - 1775) Iz nekog ruzIoga desto ga nazivaju,,pl ,A1ns.., kao da postoji neito izuzetno 5to ovog skladatelja izdvaja od drugih koji su stekli podasne titule. Otac mu se prorivio studiju glazbe LeIed da mu sin postane pravnik. No Arne je kra-
Susannu (koja ie kasnije postati slavna kao tragetkinja Mrs. Cibber i nastupiti u praizvedbi Handelova oratorija Messiah), a vei s dvadesetak godina doZivio je izvedbu U meduvremenu je Arne radio kao suradnik Davida svoje prve opere sa sestrom u glavnoj ulozi.rJbrzo su slije- Garricka u vodenju kazaliita Drury Lane i kao skladatelj dila i druga scenska djela, a 1738. nastaje glazba za adap- brojnih dopadljivih ali malo vrijednih pjesama za londontaciju Miltonovog Comusa, izvedenog u londonskom ka- ske vrtne koncerte u Vauxhallu, Ranelaghu i Marylebozali5tu Drury Lane. Njena melodijska privladnost odmah neu. Komedija Thomas i Sally i dopadljiva ballad-opera je privukla pozornost, pa Arne dvije godine kasnije pi5e Love in a village (Seoska ljubav) napisane su za Covent uspjelu masku (engl. masque) prema Congreveom Pariso- Garden. IJ meduvremenu je na istoj pozornici izveo i jevom sudu. U isto vrijeme izvedena mu je maska Alfred u dan eksperiment napisavii na engleskom jeziku operu seriClivedonu, rezidenciji Princa od \Zalesa, povodom godiS- ju po talijanskom uzoru s recitativima umjesto dijaloga. njice stupanja na vlast ha,ng Franskog vlad,ara. Ovo djelo Ovo djelo, Artaxerxes, daleko kiienijeg stila od ostale njegove glazbe, postiglo je golem uspjeh koji nije jenjavao vi5e od pola stoljeia. Poslije Hdndelove > smrti (te iste, godine 1759, prirnio je podasni doktorat) po prvi pur se okrenuo oratoriju, pa je njegova dramatskaJudithpwi engleski oratorij u kojem sudjeluje Zenski zbor. Arneove instrumenralne skladbe uveftire, koncerti i sonate posjeduju trajnu svjeZinu i Sarm, iako su inferiorna Hendelovim djelima u dijoj je sjeni proZivio veii dio svoga vijeka.
SIMFONTJE
zavriava patriotskom pjesmom Rule Britannia,koja od tada predstavlja gotovo drugu englesku nacionalnu himnu; no verzija koja ie danas obidno pjeva znatno je osiroma5ena u odnosu na original. I Arneove pjesme skladane povodom obnavljanja Shakespeareovih Kako vam drago i Olu7'e postale su dijelom engleske vokalne ba5tine (iako se i one veoma desto izvode u iskrivljenimverzijama).
1-4
' I
WERTIRE 1_8
Ll Akademija za ranu glazbu /Hogwood
DSLoso3
(1
1/74) L'Oiseau
Lyre *
g I az
scan by krista
1:'^:lr
s$i
f.tE.
.:
%..' fur:'
':.
t"F
scan by krista
MALCOLM ARNOLD
(Northanpton,
1921)
Otvorena, Zivahna narav ovog skladatelja - iza kojeg stovi5egodi5nje dragocjeno iskustvo trubaaa u Londonskoj filharmoniji i Simfonijskom orkestru BBC-a, dobitnika Cobbettove nagrade za kompoziciju i Mendelssohr.rove stipendije koja mu je omoguiila jednogodiSn.ii boravak u Italiji naSla je odraz u raskoSnom i neobuzdar-rom humoru koji- proZima mnoge stranice njegove glazbe. Obdaren zavidnim tehnickinr sposobrrostinra, ulozio ie Inrrogo errergije u pisanje filmske glazbe koja rnu je, osin.r materijalne dobiti, donijela Oscara za Bridge on the River Kwai (Most na rijeci Kwai) i nagradu Ivora Novella za glazbu u filmu Inn of the Sixth Happiness (Svratiite k iesroj sreir). Skladao .je i velik broj koncertantnih djela koja se odliku.iu pristupadnoiiu i neposrednoi1u rzraza. Virtuoznost instlun.rentacije i iskridavost duha sjedinili su se u uverrirama Beckus rhe Dandiprarr (Beckus vragolan) (koja mu je donijela slavu) i Tam O'Shanter, te Engleskint i Skotskint plesovima, kao i u komornim skladbama poput The Shanries za duhadki kvintet i Kvinteta za lin.rene duhade. Zbog neskrivene averzije prema patetianoj izvjeStadenosti katkada mu se pripisuje neozbiljnost, iako nas teme poput tzv. 'cream-puff 1uns" (princes u5tipak) u prvom stavku Kor.rcerta za gitaru moraju razoruLati. Drugim je, pak, djelima, kao na primjer Koncertom za dvije violine, potvrdio da umije biti i potpuno ozbiljan.
ji
tlAl
i.:{
!.\J
*li\{
ii J
r1
Kr intet Iim. duh. Philipa Jonesa / Dodgson; Stlzcdo: Ewaltl ZF'C655 (.ll/7AJ Decca Argo't
u5tipak;
wg*9
.Wl? .,,tf:.lii
;'
.tr:.; F, r,
9;ilr:r
!i1"
i
'1t64*.-''
.a:#l.V ..,,..,:'. !:t .;.:i?i:e' .iq&?+!
nt]i.*ar:rr:l
Il' ;.
irrr&SSCg.l:./
scan by krista
Carl.Philipp utemeljio je osnove moderne klavirske tehnike i utvrdio trostavadni oblik sonate i simfonije; no Sto je jo5 vaLnije, njegova glazba predskazuje ne samo Haydnov > 'Sturm und Drang" (poput Mozarta > i Beethovena >, i Haydn je visoko cijenio ovog skladatelja), vei i ranu romantiku. Daleko od ugladene otmjenosti 'galantnog< sdla njegova najmladeg brata Johanna Christiana >, glazba Carla Philippa (primjerice Fantazije) izrazito je,
i protkana duhom improvizacije u kojoj je bio neobidno vje5t i oduievljavao svoje sluiaoce. Ona sadrZi dramatsku briljantnost, izraLajne harmonije, odvaZne i neodekivane modulacije, instrumentalne recitative i zbunjujuie nagle kontraste dinamike i raspoloZenja 5to odraZavaju promjene osjeiaja i to na nadin kojim se do mda nije sluZio ni jedan od njegovih prethodnika
dak hirovito originalna
muzitara.
GUDACE
l)Drey{us (Havir)
MAGNIFICAT U D-MOLU, V215
Vam, Tear, Robem, Zbor King's College, Cambridge, ASMF./I*dger ZFiGI'' (3/77) Decca Argo * 5 SIMFONIJA, V lt2
Palmer,
2.
{fleal
c-MoLU V
n
4
AsMF /Marriner
rr\Jrr^
UJEL^
(Sonare: C-dur, V 55/l; d,-mol,W 57/4. Ronda: C-dur, V56 /1; E-dut,V 57/l; d-mol, V61/4. Fantazije: Es-dur, \f5816; F-dur, \f 59l5).
SIMFONIJE V IE' 1-4 lpndon. mali ork. {ones H7 I l8O (l I / 7 2) WEA Nonesuch
.i
I
;1,
::
I
,rr, i
.1,"
I'r l{.r'1i"r,,"
lr
u,]'1.
( t.(rra
t{arl'r{irn1r!.!
i'ra i:!! If
I3
scan by krista
1782) Najmladeg sina Johanna Sebastiana Bacha testo naziva|u 'engleskim Bachom. zbog dvadesetogodi5njeg boravka u Londonu gdje je bio sredi5nja lidnost glazbenog Livota. Tamo je, medu ostalim, sa svojim prijateljem Abelom pokrenuo zna(ajnu seriju koncerata koji su se odrZavali sedamnaest godina, a imao je udjela i u izgradnji The Hanover Square Rooms (dugo vremena londonske glavne koncertne dvorane). Podudavao ga je najprije otac, a zatim stariji brat Carl Philipp Emanuel > . Zatim odlazi u Italiju gdje sklada duhovnu glazbu i djeluje kao orgulja5 u milanskoj Katedrali. No zov pozornice bio je jati i uspjeh njegovih triju opera u Torinu i Napulju doveo je 1762. do poziva da u Londonu bude kompozitor Talijanske opere pri Kraljevskom kazaliStu. Prva od njegovih sedam engleskih opera nai5la je na vrlo pozitivan odjek kod otmjene londonske publike i ostala je na repertoaru gotovo tri mjeseca. To mu je donijelo poloLaj glazbenog ravnatelj a kraljice Charlotte, Zene Georgea III. Uz nekoliko odlazaka u Mannheim i Pariz zbog izvedbi svojih opera, ostatak Livota proveo je u Londonu skladajuii brojne pjesme, orkestralna i instrumentalna djela za vlastite koncerte i zaYauxhall te ostale vrtne koncerte. Kada je osmogodi5nji Mozart > posjetio London, Johann Christian ga je prihvatio prijateljskom blagonaklonoSiu i s djedakom na koljenima svirao duete. Njegov elegantan stil zadinjen talijanskom sladunjavo5iu snaZno je utjecao na malog Volfganga diji prvi klavirski koncerti odaju utjecaj Bachovih sonata zaklavir. Kratke simfonije i koncerte J. C. Bacha odlikuje prije dopadljivost i ljupkost negoli dubina izraza. U Londonu je popularizirao za ono doba novi instrument - klavir. Njegovo sviranje nazivali su ,,izraLajnim.., no odito je da je posjedovao ogranidenu tehniku, pa su mu klavirska djela pisana 'tako da ih dame bez teikoia mogu izvoditi.. Upotrebom dvostrukog orkestra u nekim simfonijama Op. 18 naslanja se na prethodnu generaciju, no veiim dijelom svoga stvarala5tva nagovjeitava Mozartov stil.
Obitelj Bach, dija je djelatnost cv.jetala u Tiringiji od kraja 16. do podetka 19. stoljeia, dala je tako n.rnogo muz.ic'ara da je san.ro ime postalo simbolom glazbene profesiie, pe je svaki muzidar tog podruija bio nazivan jednostevno 'Bachom.. Najveia lidnost tog r,rsko povezanog klana, i nesuurnjivo jedna od najveiih u ditavoj povijesti glazbe, bio ie Io hann Sebastian (od dije su n.rr.rogobrojne djece iak r'en'oli ca postali istaknuti korr-rpozitori). Kao briljantni orguliaS i skladatelj postigao je visoku reputaciju u srediSnioj Nienradkoj, no, ze razliku od svog suvremenika kozn'ropolita Hendela >, r-rikada mu se r.rije pruZila prilika da pr-rttrjc claleko od svog don.ra; cijelog je Zivota bio vezrn z:r ttrntjcs tenja r-ra provincijalnim dvorovinra i crkvama gdje je, c'la br
175a)
udovoljio trenutnim potrebar.r.ra sredine, stvorio gole-nr broj djela. Na dvoru u Veimaru, (1208- 17 17) prrrnjerice, sklacl:rt:r je crkvene kantate iveii dio svojih brojnih djela z-A or{rlrlje; zatim je kao glazbeni ravnatelj prir:rca Leopolda Anhalt-Cothenu pisao orkestralne strite i koncerte po ViLr
valdijevorn
> talijanskorn modelu peti od iest lrosvec'enih markgrofu od Brandenburga predstavlja prvi pozrteti koncert u povijesti glazbe u kojem se dembalo, pored st:rlne uloge continua, istide i kao solistiiki instrur.nent te osta-
la svjetovna djela za koja ie njegov plen-reniti gospodar pokazivao izrazito zar.rin-rarrje. Za povebe potluiavanja svoje obitelji i utenika napisao je n'rnogo skladbi za c'embalo (u kojima .ie unaprijedio tenrperirrui sistenr ugadania, k,rcr npr. u dva sveska preludija i fuga u svinr durovir.na i molovima poznata pod irrenom oDobro teurperilani klerir Kada je 1723.bio postavljen za kantora tr Crkvi s1.'l'lrtttr' u Leipzigu, odmah se z-apanjujuionr revt'toSc'u pt'inrio 1'roslrr i skladao pet svezaka kantata za svaku nedleliLr i crkrtni blagdan; ove glazbene meditacije na tekst pritodnih oci lot
u kojima sudjelujtr solo glasovi, maka iz Evandelja zbor ko.ii gotovo u praiilu u finalu donosi ltrteranski koral, i mali orkestar promjenljivog saste\-x - krifu c'itar.o blago izr aLa,j r-re duhovr-re glazbe, r'rij ed n o po rrt n oS l) r'o tr t' :t-
l)Haebler (klavir),
fll-3
n5
Melkus
Phonogram
0/74) Phonogram
Bed. akad. kap.
f]1,3,6
6500 041 (1/74) Phonogram
42,5
65OO
n4
6500 846 (7 /75) Phonogram SONATE ZA KLAVI& OP, 17
Zl-4HaeblerlUavir)
65A0 E4E (5/75) Phonogram SIMFONIJE, OP.3 BR. 1 - 5 ! ASMF /Marriner 65A0 fS (7 /72) Phonogram SIMFONIJE, OP. 18 n Stuttgan KO/ Munchinger
f]1,3,5 l) 2,4,6, /
SXL6638 (6/74) Decca Telemann: Don SXL6755 (ta/76) Decca
Kihot
scan by krista
Desno: Bakrorez napravljen prema portrctu J. S. Bacha naslikanom dvije godine priie smrri. U ruci mu je partitura za iesteroglasni kanon napisan godinu dana raniie za jedno glazbeno druirvo u Leipzigu.
dr$S
15
scan by krista
vanja. U Leipzigu je stvorio i svoje monumenralne Muke po Ivanu i Mateju, koje su dale novu dramatsku dimenziju ovoj formi. Misa u h-molu, jedno od nenadmajnih djela' cjelokupne glazbene literature, u svojoj punoj formi datira iz Bachovih leipzi5kih godina, iako su pojedini stavci preuzeti iz ranijih kompozicija. Neobidnu dinjenicu da je Bach kao nepokolebivi protestant napisao katolidku misu, (usput redeno, suvi5e opseZnu za obrednu upotrebu) obja5njava podatak da ju je posvetio svom katolidkom vladaru, saksonskom izbornom knezu. Bachove skladbe za orgulje iz ranijih godina pisane su pod snaZnim utjecajem Buxtehudea > (d" bi ga duo jednom je prilikom propje5adio 200 miljal) i drugih sjevernonjemaikih kompozitora. No ta ostvarenja, danas okosnica orguljaikog repertoara, zas)enrla su svoje uzore. Treba posebno naglasiti Bachovu golemu ulogu u razvoju koralnog preludija, koji pod njegovom rukom dostiZe nesluienu izraLajnu raznolikost. Na razliditim poljima Bach je uzvisio glazbenu umjetnost spojem kontrapunktskog majstorsrva (najuodljivijeg u Muziiko.j irtvi za Fridrika Velikog,
Goldberg varijacijama namijenjenim udeniku Goldbergu za razonodu njegova gospodara koji je patio od nesanice, te posebno u Umjetnosti fuge) i ritmidke vitalnosti, instrumentalne inventivnosti, emocionalne dubine i desto zapanjujuie smione harmonizacije (kao npr. u Kromatskoj fantaziji). Pa ipak, joi za L:ota su mu djela bila napadana i je kao suvi5e sloZena - desto d,olazio u sukob s crkvenim i svjetovnim vlastima koje nisu cijenile njegove inovacije, a Bach im se tvrdoglavo odupirao - ili, pak, kao preZivjela i staromodna . I zaista, kad se kandidirao za m;'esto u Leipzigu, uz koje je njegovo ime najvi5e vezano, primljen je uz ustezanje tek nakon Sto su se dva kandidara sa suvremenijim glazbenim shvaianjima (jedan je od njih bio Telemann) povukla. Nastala u razdoblju u kojem su glazbena stremljenja doLivljavala radikalni zaokret od polifonog kojem je Bach ozna(io vrhunac prema homofonom- stilu, dominantnom u veiem dijelu stolje Ca,Bachova je glazba ubno pala u zaborav. Interes za nju podet ie rasti tek nakon 1829, kada je Mendelssohn > ponovo izveo Muku po Mateju.
i*
:f
,E .;l
**'*dfi*lxffi{
-A
) f r
*tj-*
",'if
16
ffi,',ffi i;-I{F
.}
:. il
*4
'.::{
A:
,
-.!
.
.:r
scan by krista
GOLDBERG VARIJACIJE BW9E8 Leonhardt AW6 41198 Selee/ Telefunken*
CFP4O241 (1 I /76) Classia for Pleasure
3
lnto*/Jf*fi-t
UMJETNOST FUGE n Lionel Rogg (orgulje) sl-s 7E2 (10/69) HMV 3766 Aagel S
rev.
KONCERT ZA DVIJE VIOLINE U D-MOLU, BWYlO4' n Grumiaux, Toyoda, Nova filh. If'aen/ Konc. za violinu i obou; Vvaldi
sxlP3ol
(5
/ 7 2)
EMI / }lMV
6197 Inndon
SONATE ZA SOLO UOLINU ! Grumiaux SA,L} 47 24 (l 2 / 69) Phonogram n Suk sls82r (2/72) HMV MUKAPO MNU (komplet) n Harper, Hill, Hodgson, Pean, Burgess, Tobin, Thompson, Tear, Shirley-Quirk, Howell, Zbor
MAGNIFICAT
Marinet/Dazs. Marriner
rc4 Qo/75) Phonogram
6747
Bean, Sillito,
fig
E-duru
cFP4o244 (8/76) KONCERT ZAVIOLINU I OBOU U D-MOLU, BVY1O6OO
Ameling, van Bork, Wam, Krenn, Krause, Bec. akad. Kap, Sottgart KO / Mtlnchinger /Kantata br. 1 0 SXL6400 (10/69) Decca
Sfunemberg KO/Faerber
n ASMF/Marriner
6700 o45 (9 /72\ Phonogram*
26103 Iondon MISA U H-MOLU (konplet) n Ameling, Minton, \0am, Krenn, Krause, Zbor /Srumgan KO/Munchinger
nVimosi
of England/Davison
(il/62) EMI/HMV
trEKO/LEPPARD
67
47 t66 (4 /7 6) Phonogram*
I !
EKO/Brinen
SXL 5774-5 (8/76) Deea
2225
Iandot
Angel
Grumiaux, Holliger /Nova filh./ !f'aan/ Dvosnki violinski koncen; Vivaldi 6500 119 (9/71) Phonogram n Perlman, Black, EKO /Barerboim/ Konc. za uiolinu u a-molu; Konc. za uiolinu u d-molu LSD 3076 (6/75)EMIIHMV ENGLESKE SUITE BW8O6.1I
KANTATA 8R.56. ICH\NLL DEN KREUZSTAB GERNETRAGEN KAT{TATA BR 82. ICH HABE GENUG
Shirley-Quirk, ASMF/Mrriner SOL2t0 ( 5 /65) L-Oiseau-Lyre [l Souzay/Berlin. Bach solisti/Vinschemann SAl3767 (3/70) Phonogram KANTATA BR 92. ICH FIABE IN GOTTES
Drefus 25tt 164-6 (9/76)DG Archiv" fl l*onhardt 6709 5o0 (10/771 Phonogro FRANCUSKE SUITE BR 1-6, 8W812-7
SEI 477-8 (3/71) Derca 1287 London n Palmer, $[ac, Tear, Rippon, Amor Anis Chorale/ EKO/ Somary VSD71I90 (7 /75) l)e Vanguard 71190 Vanguard DJELA ZA ORGULJE Toccata i fuga u d-molu; Passacaglia u c-molu; Preludiii i fuge u a-molu i D-duru n Chorzempa 6500 214 (2/71) Phonogram * Toccata i fuga u d-molu; Pastorala u F-duru, Preludi.l i fuga u g-moiu: In dulci fubilo; Von Himmel hoch; Nun freut euch; Ich ruf zu dir; Herzlich rut mich; Valet will ich
sLsE27 (6/72) HMV Ameling, Hoffgen, Pears, Vunderlich. Prey' Krause, Blankenburg, Messchaler, Stuttgan
Melkus, Drefus 27AE $2 (8/76) DG* SUITE (komplet) n ASMF /Marriner ZR.G 687-t (9/71) Decca Argo* tr EKO/ Leppard
6500 067-E (4 / 7 2) Photogram 7750 035 Philips
6
n Gilben
HMU{38 (8/76) Rediffusion/ Hamonia
!Valcha
(10/77j Phonogttm
2565 OO2 (4/72) DG Heliodor Fantazija i fuga u g-molu; Preludiii i fuge u Es-duru, f-molu i h-nolu
n Tonelier
sls7e8 (3/71) HMV KONCERT ZA VIOLINU U A.MOLU,
1041
n konhardt
6709
SOQ
Bvv
n Valcha
tt8e58
(7
n
/65) DG
E-duru;
HERZUND SINN;
Fantazija i fuga u c-molu, B!7V537, Fantazija i fuga u g-molu, B\fV542, Passacaglia u c-molu, 8W582, Toccata fuga u d-molu, BS7V565
nRogg.
EXP2 (1/65) Peerless Oryx Preludij i fuga u D-duru, BW532; 2. rio sonata u c-nolu, 8W526; Koralni preludii, O Lamm Gottes, B!7V656; Pastorala u F-duru, BW590 Rogg EXP51 (8/72) Peerless Oryx Fantaziia i fuga u g-molu, 8W542; Fuga u D-duru, B$flV577; Preludiii fuga u h-molu, B'\flV544; Toaata i fuga u F-duru,8W540; 2. konen u a-molu prema Vivaldiiu B\7V593
ork./Richter 25tt 312 (7 /76) DG Archir+ KANTATA 147, HERZ UND MUND TAT UND LEBEN
60258 Seraphim Perlman ,/EKO/ Barenboim/ Konc' za violinu u D-molu; Konc. za violinu i obou IrSDIOT6
(6/75)EMI/HMV
n Ameling,
HQS1254 (5/74) EMI/HMV S-36804 Angel KANTATA BR. 211 : SCHVEIGT STILLE,
CFP4O244 (8/76) Classiq for Pleasure Melkus/ Bed. akad. kap. Konc. U E-duru;
Dvosmki konc.
253a 075 (11/7
l) DG Archivo
EN NEUE OBERKEET (SELJAEKA) Hansmann, Equiluz, Egmond, Concentus Musicus/Harnoncoun AF 6 4tt5g (5/73) Selecta/Telefunken 641079 Telefunken
n Kynason
8vv1042
n
n n
Menuhin /Ork../
za violiou
Menthit/
Bach:
Konreni
ASD346 (6/60)
u
EMI/HMV
KORALNI PRELUDIJI
n Hurford
Konc. u a-molu;
lHI"
.J.5.
CJ:l I O 5L jfTf.5
BAil*I
Dvosmki koncen
2533 075
(ll/7 t) DG
Archiv
D.MOLU,BW9O';
TALIJANSKI KONCERT U F.DURU, RVY971; TOCCATAU D.DURU,8W912 FRANCUSKA SUITA U C.DURU BR.
5,
BI/V
E16
Malcolm
ECSTEE 6197
(A/76) landon
Decca Eclipse
l7
scan by krista
MILIJ BALAKIREV
(NiZnij Nougorod, 1837
kompozitora iz sredine 19. stoljeh (Cui, Musorgski >, Rimski-Korsakov > i Borodin >) poznate kao Petorica ili Moina gomilica, koja se, nadahnuta primjerom Glinke >, posvedla izgradnji nacionalnog glazbenog stila. Inaie nadareni pijanist, bio je zbog novdanih prilika prisiljen mnogo vremena Lrwovati podudavanju demu je doila do izra- udidaktidna taja njegova precizna, diktatorski narav a 1862. postale pomoinikom direktora novoosnovane Besplatne muzidke Skole u Petrogradu. Tu je dirigirao orkestralnim koncertima na kojima su po prvi put predstavljana djela dlanova njegove grupe i skladatelja popur Schumanil4 ), Berlioza > iLiszta >. Iste godine proveo je neko vrijeme na Kavkazu gdje ga se snaZno dojmila osobitost glazbe eerkeza i Gruzijaca tih impresija - prvi rezukati bile su neke solo-pjesme i orijentalna fantazija Islamey, briljantna klavirska skladba koja zahtijeva zaista veliku tehnidku virtuoznost Neprekidno i pomno nadgledanje rada udenika ne sa- nepresmo da je sugerirao zamisli, teme i tonalitete, vei se tano uplitao u detalje, mijenjajuii i prekomponiravajuii dijelove koji mu se ne bi svidjeli desto se prervaralo u tira-
Petograd, 1910)
niju, i prije ili kasnije svi su ga napu5tali; Zestoke protivnike stekao je i svojim gorljivim zauzimanjem za glazbeni nacionalni smjer. S vremena na vrijeme patio je od jakih depresija (najgore je bilo 1871. kada je doLivio potpuni Livtani slom i postao religioznim fanatikom), pa mu je rad na komponiranju bio neposto jan, a kako je u to vrijeme bio direktor Besplatne muzidke Skole, svoju aktivnost skladatelja katkada je morao prekidati i na duLa razdoblja. Godine 1883. je, unatod neprijateljswu izazvanom svojim
ispadima netaktidnosti, postavljen za ravnatelja Carske kapele. Jedanaest godina kasnije povukao se s
rog polotaja i
bacio se na skladanje dabi zavriio simfoniju u C-duru zapodetu trideset godina ranije. Ovo je djelo dobar primjer snage njegove invencije, zanatske vje5tine i vladanja formom. Priredio je i zbirku ruskih narodnih pjesama, skladao niz kratkih klavirskih djelai liszrovsku sonaru zaklavir diji prvi stavak predstavlja originalni spoj fuge i sonatne forme. Ranije napisana simfonijska pjesma Tamara temelji se na Ljermontovoj legendi. Jedna od melodija u njegovoj Uvertiri na ti ruske rcme javlja se u finalu eew.te
simfonije eajkovskog
ISLAMEY
Balakireva.
ORIJENTALNA FANTAZIJA
SDDltl (t0l68) Deea Ae of Diamonds STS-15086 london 1. SIMFONIJAUC-DURU ! Iond. kralj. filh./Beechm/ Botodin SXLP3o 1 71 (10 / 7 4) EMt/ Iltvrr
S
TAMARA n Ork. Rom. Svic. / Ansener/ Glazunov ECS642 (6/72) Deaa Eclipse
60052 Seraphim
Lifevo
desnot
Milij Balakirev
scan by krista
BELA BARTOK
- NewYork, 1945) Svjetski ugled Bart6ka kao jedne od najveiih glazbenih lidnosti prve polovice 20. stoljeia nadma5uje njegov ugled najznamenitijeg madlarskog skladatelja, iako je njegova univerzalnost duboko ukorijenjena u nacionalnom pravcu. Bio je eklektik sposoban da upija nove tendencije spajajuii ih s tradicijom, da bi skovao individualni jezik koji predstavlja most glazbenog izraza izmedu Istodne i Zapadne Evrope. Njegova glazbaje pored sve intelektualne virtuoznosti u isto vrijeme diskremo produhovljena i snaZno emocionalna i, poput svake velike umjetnosti, ne otkriva lako svoje bogatstvo pri prvom susretu. Bio je slaba5no dijete; podigla ga je maika i te5kim radom omoguiila mu srudij muzike u Pozsonyju' U to je doba pod utjecajem svojeg ne5to starijeg suvremenika Do(Nagyszencmikl6s, 1881
hnlnyija >, sljedbenika Brahmsa >, koii je tada desto svraiao u MadZarsku. Stoga je Bart6k po5ao za Dohn6nyijem u Budimpe5tu; tu se istakao kao pijanist, ali je z^to zanemario skladanje, sve dok ga koncen djeln Richarda Straussa > nije potakao na aktivnost' Ova opijenost kasnoromantidarskim uzorima ipak nije dugo trajala; od 1905. Bart6k uranja u istraZivanje autentidne madZarske, rumunjske i bugarske narodne glazbe koja je bila zanemarivana u korist hibridnog ciganskog stila. U suradnji s Kodilyjem > sakupio je i uredio veliki broj narodnih napjeva diji su nepravilni ritmovi i nedijatonske melodije oplodile njegovu stvaraladku maitu sugerirajuii mu disonantne i bitonalne harmonije i tako ostavile dubok i trai.an trag u
njegovu stilu.
Doljet BEla Ban6k, najvedi mad2arski skladatelj i jedna od vodecih glazbenih liinosti prve polovice ovog stoljeia.
iil
;i
-:.-
.....,
"'
.:..1.:'1 :+:irii
1..,.
sg.:,
,%*
''e*
'
r&q
..+
'S.,'..':.
:'F
,..t,
::
:ll
t9
scan by krista
BELABARToK
Bart6kova glazba nailazilaje na prilidan orpor pa je ovaj Bart6kova djela nastala u Americi, posebno duhoviti skladatelj tek nakon uspjeha opere Dvorac modrobradog Koncert za orkestar i privladni Treii klavirski koncert, podeo privladiti paLnju njegove su najpristupadnije skladbe i na5le su sigurno - iako najvi5e izvan domovine, jer mjesto su ga u Madtarskoj iz politidkih razloga gledali s nepovjeu standardnom koncertnom repertoaru. No on se renjem; tako je njegov ekspresionistidki balgt eudesni nakon impresionistitke Muzike za gudaie, udaraljke i.iemandarin bio zabranjen zbog erotskog i neobuzdanog lestu (1936) (u kojoj se razabire utjecaj Stravinskog i koja, sad,rLaja. Pa ipak, za priliku obiljeLavanja l5-godi5njice poput Treieg klavirskog koncerra, sadrZi dudesno lijepe ujedinjenja Budima s Pe5tom dobio je narudZbu za Plesnu stranice "muzike noii..) postupno kretao prema mek5em, suitu; sam Bart6k jeizjavio da je to oznatilo prekretriilu u neposrednijem izrazu. Ta je evolucija najotitija u Drugom njegovu ruzvoju. Njegov put od Brahmsa, Liszta ), De- koncertu za violinu i vatrenom Divertimentu za gudaie bussyja > i Straussa prema krurcm ekspresionizmu naSao koji je, poput svih njegovih orkestralnih djela, domi5ljato je tada ravnoteLu u skretanju preko neoklasicizma (kao u instrumentiran. Bart6kov veliki opus za klavir zahvaia 5iPrvom klavirskom koncertu) ka romantizmu. Jadanje na- roku skalu od budnih, disonantnih koncertantnih djela do cizma u MadZarskoj prisililo je Bart6ka da napusti domo- jednostavnih djedjih komada inspiriranih folklorom (npr. vinu gdje je bio nagraden samo Jkrtim priznanjem. Odlazi zbirka Mikrokosmoy'. No nesumnjivo su najvredniji dio u SAD, koje je vei bio posjetio kao pijanist. Napor da sas- njegove baitine Sest gudadkih kvarteta koji predstavljaju tavi kraj s krajem, uz skromnu dvogodi5nju stipendiju Co- najmajstorskiji prilog ovoj formi u razdoblju izmedu Beerlumbia univerziteta i nepresrano koncertiran je d,a ublaLi hovena > i Sostakovida >. SnaZno emocionalno nabijeni, s svoje novdane neprilike naruSili su mu ionako krhko golemim izvodiladkim zahtjevima, oni su dobra ilustracija zdravlje; od tg+1. Livio je u stra5noj neima5tini, doslovce Bart6kova stilskog kretanja; T rei;i i eewrti, asketska, besni od dega do bijednih autorskih honorara i nekoliko na- kompromisna, eksperimentalna djela najbolje je, medurudzbi, popur onih za Koncert za orkestar i nedovr5eni tim, ostaviti po strani dok se u potpunosti ne ,rprobave* Koncert za violu. Bart6kove pristupadnije skladbe.
SEf]ll
115E
(5/66)Decca
s.'
$s"?;*\e.'*r" * S-1
*ie*I;:rF
,*..1r:.r{.
"'t-
London n Troyaoos, Nimsgem,/SO BBC,/Boulez 76s18 (9/76) CBS M - 14217 Columbia KONCERT ZA ORKESTAR ll LSO / Solti./ Pl es n a s ui ta
sxu2l2
6784
(12/65) Derca
Iandon
n Iond. filh./Pritchard
CFP176 (12/71) Classics for Pleasure PLESNA SUITA
IILSO/Sohi/ Koncen
SXL62I2 (12/65) De@a
6784
london
DIVERTIMENTo zA GUDACE n Moskov. KO/Bafia1/ Vivaldi SDD4|7 (7 /74) Deea Ace of Diamonds sTs 15364 l-ndon
n ASMF/Mariner/ Muzika
CUDESNI MANDARIN
za
gudate,
BALET
n Sua:
Tunabour
Sv.
,if
ry
*,1
l$'
?
ffi
;,
MUZIKAZA GUDACE, UDARALJKE I CELESTU D SO BBC/Boulez / Suavinski: Zar-ptica 72652 (9/68) CBS Classio
Ms
,*"gi
,s
n ASMF/Marriner / Divenimento
ZRG557 (2/7 0) Decca Argo
7206 columbia
&?'
20
i l\+ "". ?
r,
ly
KONCERTI ZA KLAVIR BR. 1 - 3; RAPSODIJAZA KLAVIR I ORKESTAR tr Anda/Ork.Berlin .rad./ Ficsay 2725 005 (4 173) DG 2515 262 DG
scan by krista
1.
Bishop-Kovadevi( /LSO/ C.Davis/ 3. koncen 95A0 043 (7 /76) Phonogram* ,. KONCERT ZA KLAVIR U E-DURU n Katchen/LSO/ Kenbsz/ Ravel SXL6209 (9/66) Decca tr Ranki/Budinpelt.Iltlh./ Ferencsik Konc. za violu SLPXl 1421 (3/76) Hungaroton
Selecta
fl
1.
koncen
KVARTETI
n Madi.
fl KvanetJuilliard
20 (3/70) CBS Classics - 717 Columbia RUMLINJSKI NARODNI PLESOVI J\ muslci Britten: Jednostawa simf; Batbet: Adagio; Respighi: Stare aije i plesovi - 3. suita
6t118
DiS
658C 045
(6/73) Phonogram
London
2.
KONCERTZA\'IOLINU
Perlman, LSO/Previn
!
n
37014
Angel
DRYENI PRINC
Surm
BALET
gudatkog kvanem
939).
21
scan by krista
1883 - Co*, 1953) Tbog osebujne atmosfere "keltskog sumraka. koja proLima mnoge stranice njegove glazbe, Baxa se desto zabludom ubraja medu irske kompozirore. To, medudm, nije istina iako ga je Irska snaZno privladila svojom literaturom pa je, Stovi5e, i sam izdavao litenrna djela pod irskim pseudonimom, a jedna od prvih njegovih orkestralnih skladbi, dopadljiva simfonijska pjesma In the faery hills (Sred, vilinskih breZuljaka) inspirirana je djelom V. B. yeatsa. U javnosti skroman ibojaLljiv, dovjek koji se klonio sredi5ta paLnje, u privatnom Livotu bio je oitrouman, duhovit sugovornik i briljantni pijanist izuzetne sposobnosti za titanje s lista i najsloLenijih orkestralnih parritura. Njegov ogromni swaraladki zamah - oku5ao se u svim poljima glazbe izuzev opere ironidno se smanjio nakon dolaska na mjesto nvnatelja Kraljevske glazbe (plemiiku titulu dobio je pet godina ranije); no drugu srranu Baxove snaZne invencije teba taLiti u rasko5noj strukturi i dulnom koloritu njegove glazbe. Ta izratena kiienost predsavljala je katkada i zapreku Sirem razumijevanju, iako se ispod bogatih kromatskih arabeski krije nadelno dijaronski nadin nzmi(ljanja. Iz istih razloga njegova se glazba desto doima impresionisdeki rapsodidnom, mada joj je forma obidno potpuno dista. Govoreii o svojim stvaraladkim pogledima Bax je rekao: "Ja sam nepokolebivi romantidar; time Zelim reii da je sva moja glazba odraz emocionalnih sranja.* Zato je i njegov izraz ostao neobidno stalan i prepoznatljiv kroz svih 40 godina skladateljske karijere duboko poeridan i nostal-
ARNOLD BAX
(!-ondon,
KI-A.VIRSKA DJELA n Burlesque; Gopack; May night in the Ukraine; Romance; Sleepy head; 4. sonata u G-duru; Ioveridge RCS26 (8/65) Lyrita
gidan, s povremenim naletima gotovo agresivne energije. Mnoga su njegova djela inspirirana literarnim programom, iako je to veoma rijetko oworeno nazna(eno kao npr. u sludaju skladbe The Garden of Fand (Legende o moru). Druge, poput November woods, (Novembarske Sume), The Tale the pine-trees knew (Bajka Sto su je pridale jele) i debussyjevskog Tintagela., njegova najpoznatijeg djela, mogu se opisati kao slike raspoloZenja. Baxove sjajne zborske skladbe kao, na primjer, Mater ora filiam i This worldes joie i mnogobrojne izvanredne solo-pjesme, u posljednje su vrijeme prilidno zanemarene. Isti je sludaj i s opseZnim komornim opusom koji ukljuduje neosporna remek-djela popur Noneta i Sonate za violu i klavir. Prvi od tri gudadka kvarreta, kao i treia od detiri klavirske sonate, pokazuju u kojoj je mjeri Bax bio u stanju reinkarnirati konture irske pjesme. Pored sonata (preteZno epskog karaktera) napisao je i velik broj kraiih klavirskih komada. No njegova reputacija danas podiva na orkestralnim djelima, posebno na sedam simfonija napisanih poslije 1920. Iako pri prvom slu5anju mogu djelovati preop5irno, one su dvrste i formalno jasne trostavadne cjeline. Upravo u simfonijama, u kojima je najstrastvenije i najintenzivnije razvio svoje ideje, desro susreiemo dvrstu tematsku povezanost medu stavcima. Pa ipak, njegove se simfonije prilidno razlikuju u ugodajima: Druga je ma5tovito introspektivna, u Treioj se burna raspoloZenj a pretadu u vedrinu , a Peta (motda najbolja i najotvoren ija u izrazu) trijumfalno izranja iz carsrva sjena.
DRUGASIMFONIJA
n Iond- filh./
n Iond. filh./I*ppard
SRCS58 (5/72) Lyrita TINTAGEL: THE GARDEN OF FAND; NORTHERN BATLAD BR. 1; MEDITERRANEAN n lond. filh./Boult SRCS62 (10/72) Lyrita
.q
.r&'
:*q;
.d.jj'
.13,
wl
Desno (umetnuta slika): Amold Bax, .nepellelsbivi romantitaro, u dobi od 40 godina kada je radio na
Drugoj simfoniji.
Desnoz Poiasti kojima je Bax bio
22
scan by krista
n 'i ....
'i:..;ii.
;;,
'?3
,-*
it
r]
.3
{'
d.
..
d l@"..;-i""r
-Jrr,
!
1.
4
I
,t
w
J
t-,-
iw"#'
r 'da F$.F,'
I *
"."!f i*
Desno:. Beethoven u
ietnji
skicaJ. D. Bohma.
23
scan by krista
LUDWIG VAN BEETHOVEN
Gore desno: Unutralnjost Beethovenove kuCe u Bonnu s nj egovi m pos lj ed nj im klaviro m. Desno: -A/e&a od brojnih slutnih pomagala kojima je Beethoven bezu spje ! no poku I avao s avl ad ati svoju gluhodu.
r;' $ S\r&-
ilh
U sredini: Beiki spomenik republikancu- koji je, medutim, prij ate lj evao s ai s tokracij a m.
Beethovenu
gorljivom
s,,
F: R.
g,
9,
scan by krista
na uz herojskog Prometeja u baletu iz ranijeg razdoblja se u skupini klavirskih varijacija i u finalu Eroice; a zborski finale Devete simfonije uglazbljenaje Schillerova "Oda radosti" - himna bratstl"u, slobodi i dovjeku. Beethoven se borio ne samo s pojmovima koji su daleko premaiivali doma5aje njegovih velikih prethodnika Haydna > (koji mu je dao nekoliko neuspjelih lekcija) i Mozarta >, vei i s vlastitim glazbenim materijalom. Bio je spor u radu, obidavao jebiljeLiti ideje u notes 5to ga je uvijek nosio sa sobom, ruzmiiljati o njima i neprestano ih preoblidavati i brusiti sve dok prva misao, desto naivna ili banalna, nije izrasla u ne$to uvjerljivo i znatajno. Njegovih devet simfonija, koncerti (pet za klavir i jedan za violinu - vjerojatno najveci u literaturi za taj instntment), 16 gudadkih kvarteta, 32 klavirske sonate, 10 sonaponavlja
ttzane zvudnosti Velike fuge za gudadki kvartet te olimpske grmljavine u Appassionati i Hammerklavier sonati. Takvo je njegovo stanje na5lo odraza i u metafizidkoj dubini kasnijih djela iz tzv. >>te(eg ruzdoblja,, nerazumljivih veiini njegovih suvremenika. U nekim njihovim polaganim stavcima, kao onima iz Devete simfonije, Gudadkog kvarteta u a-molu i Klavirske sonate op. 111, dostigao je transcendentalnu mirnoiu koja dodiruje krajnje granice ljudskog iskustva. Socijalni idealizam Sto proZima njegovu glazbu vidljiv je u izboru sadrtajaokrenutih temi slobode: Fidelio (njegova jedina opera) koja je doLivjela mnoge revizije, predstavlja letak uperen protiv politidkog ugnjetavanja i velida odvaLnu odanost Zene; Goetheov Egmont, zakoieg je napisao scensku glazbu, dramaje borbe protiv tiraniie; temaveza-
BAGATELE
Brendel TVt40773 (2/67) Derca Tumabout
l-24.
Mozm: Ronda'
(8/76) DG Heliodor 4. KONCERT ZA KI"{VIR U G-DURU n Kempff,/Berlin. filh./laimet/ 2. Konc. tt877s (9/62) DG n Gilels/Filh./LudirgMozn: 3. Konc. za violinu. sxlProos6 (10/67) EMIIHMV n Katchen/LSO/ Gamba/ 2. Konc. SDD228 g/70) Deq Ae of Dimonds n Richer-Hasser / F ilh. / Kettisz CFPIii (12/73) Classis Ior Pleasure [l Alkenazi, dikaski SQ /Soki/ Izonora bt.3 SXL665a (5/75) Decca 6t56 Iondon tr Pollini/Bed. filh./Bohm 2530 7et (3/77) DG* 5. KONCERTZA KLAYIR U ES-DURU
25aB
27 RR.2
n 1-24. Bishop-Kovaivic
6500 930 (1/76) Phonogram
KONCERTZAVIOLINU I ORKESTAR U
D-DURU
DrZ. op. Bohm 2707 oEo (6/75) DG* nJanowiz, Ludwig, lfunderlich, BerrylBec. Singverein/Berlin filh./Karaian 2726 o4E (11/76) DG
2707 }to DG KLAVIRSKI KONCERTI
88
(,MJESEcEVA")
!
tr
Barenboim/ Paretilna; Appassionata HQS1o76 (3/67)EMI/}{MV l) Arrau / Pateti cn a ; Appassion ata 6599 308 (5/74) Phonogram* 17. SONATA ZA KI.{YIR U D-MOLU, dP.
31 BR.2
Suk/Nova filh./Boult
ASD2667 (3/7t)EI0.II/H'MY
l)
(kompled Lrkerazileikaiki
so/sohi
n Bishop-Kovacevi(
('VALDSTETN.)
8.
Sonaa
S-353 Vanguard
D. Oistrah, Filh./Cluyrens
SXLG6194-7 (9/73)Deoca
2404 London
5'
sxlPror
6500 775
n Grumiaux/Conengebouw ork./Davis
61 0 t / 7 4)
EMI / HiMV
n Bishop-Kovatcvid
67 47 104 (10 /
7
5) Phonogramo
I
n
tr Brendel/lpnd. filh./Haitink/
6767 O02
1.
(ll/77)
Phonogram*
ll
SXL6706 (5/75) Deua DBretdel/Op. 110 6500 762 (lt /75) Phonogram
Katchen
/l5O/
Gamba/Zborska futazija
n Kempff/Berlin. filh./Leimer
57
STS-l52l1tpndon
SDD227 (4/7il Decca Ae o{ Diamonds n Aikenazi/eikarki SO/Solti 8. sorae SXL665I (2/76)Deca 6853 lpndon ArraulConcengebouw ovk./Haitink 6. Sonaa 6580 122 (4 / 7 6) Phonogram 2. KONCERT ZA KI.AVIR U B-DURU n Kemp{f/Berlin. filh./Ititner/4.Konc. 1t8775 (9/62) DG n Katchen/LSO/ Ganba/ 4. Konc. SDD228 (4/70) Deq Aie of Diamonds'
! !
ID.
filh./Kanian
ASD2582 (9/70)
EMI/HMV
S-t6727 A^gel
EROICAYARUACIJE
l)Ctnot/Schuben
CFP41'ET (10/74) Clasio for Pleasure [1 Anau,/Conertgebouw ork./Haitink 6580 09 4 (1 2 /7 4 Phonogran 6570 0E6 Philips Festivo
london
15
TV342s1DS (3/71)
Dee
4.
Konc.
D Panhoffer/Bec. okret SDD256 (t0170) Deaa Ae of Diamonds E. SONATA ZA KI-AVIR U GMOLU, OP, 13
sonaa 25to 406 (5/74) DG* Z Arrau / Patetitna; Mjeseleva 6599 3oE (5/74) Phonogmm' [- Serkin Pae ti tna, Mje s eceva 72148 (2/64) cBs MS-64E1 Columbia n Rubinstein / Son. u C-duru, op. 2. br. 3 sB 56rj (6/66) RCA LSC 2ET2 RCA l)Alkenui / 7. sonaa SXL660t (to/7t)De@ 5E21 London 24. SONATAZA KL"{UR U FI$MOLU, Op.
6. 78
l)Gilels
5 (2 / 7 6)
Phono:.Jam
(,PATETIENA4
MISAUGDURU n Ameling, Baker, Almeyer, Rinzler, Nova filh. zbot, Nova filh./Giulini
n AJkenu i/eikaiki SO/solti 21. Son. SXL6652 (l/76)Decc" 6854 london ,. KONCERT ZA KLAVIRU GMOLU Z Kemptf / Beilin. filh./ I*imet
1tt776
(7
EMI/HMV
St. John's
/62) DG
n Bishop-Kova&vid
6500
3I
College/ ASMF/Guest
ZRGT 39 (5 / 7 4) Deaa Argo* MISSASOLEMNIS
SXL6Ttt (ll/75)Deea
5855
Soderstrcm, Hoffgen, Kmenn, Talvela, Nova filh. zbor, Nova filh./Klenperer sLse22 (7 /66) Hi0|!V S-3579 Angel
I-ndon
Rubinsain/Sona te: Mjeseteva i lzs Adieux s86537 (6/63) RCA LSC-2654 RCA JSetkin/ Sonate: Mjexteva i Appassionaa 72148 (2/64) cBS MS-6481 Columbia Z Arrau / Mj ereceva; Appa s sionaa 6599 308 (5/74) Phonogram* I Alkenazi/ Valdstein; Irs Ad ieu x SXL6706 (5/75) Decca 6921 London
95OO
llArau
6t3,
25. 79
,/ 29. sonaa 5580 104 (11175) Phonogram 145 Philips SONATA ZA KI-AVIR U G-DURU, Op.
ZGilels
26.
Sonaa br.26-27
SONATA ZA KI-AVIR U E DURU, Op. t1a (ILES ADIEIIX.) I Barenboim ,/ Op. 49 br. 1; Op. 1 1 1 HQS 1088 (6/57) EMI/HMV
! !
ABrerdel/Sonarebr.
14.
llBtetdel
TV I
,/ 3. konc. za
Havir
Waldstein
4207 S (5
/ 68)
Deo Tumabout
l)Aikenazi / Pamicna;
25
scan by krista
LUDWIG VAN BEETHOVEN
ta za violinu i 5 za violondelo, predstavljaju okosnicu cjelokupnog glazbenog repertoara i neprestano doZivljavaju nove izvedbe i snimke. Komorna glazba proteLe se od smirene neposrednosti ranog Rondina za duhate i Septeta, kroz majstorski srednji period 'Rasumovski" kvarteta i klavirskog trija "Nadvojvoda" (nazvanih po ljudima kojima su posveieni), sve do dubine kvarteta Op. l3l i 132. Najpopularnije simfonije su Peta, koja iz mradne drame Eroica, izrasta u bljeitavi trijumf, vei spomenutaTre(a
Sesta, Pastoralna ito otkriva skladateljevo ushiienje prirodom, u kojoj ima i programskih elemenata, iako je sam Beethoven inzistirao da je to ovi5e odraz osjehja negoli jedno od najvelidanstvenijih opis., te snaLna Deveta djela svjetske umjetnosti. Sa svojim osobitim spojem heroizma, neobuzdanog humora (kao u scherzima formi - polagakoju je on zaprayo uveo), poetskog lirizma (kao u nom stavku Koncerta za violinu) i plemenitog patosa Beethoven zavzima istaknuto mjesro medu velikanima. -
l,l Arrau
Gilels
ZA KLAVIR U C-MOLU, OP
[]
Barenboim
90
27.
HQSlosE (6/67\EMI/HMV
Sonate
101
oP.
loe
JKempIf
29.
138 945
lBrendel /
GUDAEKI KVARTETI
nGilels/
2i.ton"t" z:r6zstltttzzyoc*
29. SONATA ZA KLAVIR U B-DURU, OP 105 ("HAMMERKLAVIER") n Brendei / Sonata op. 78 65Oa 7 64 (6 /7 5) Phonogram + n Brendel 'fv 34112 DS (l/70) Pecca Tumabout
34392
Turnabout .,
''
/ Op. 111 13r E45 (3/68) DG nAikenazi / 32. sonau SXL663o (8/74) Decca 6843 London ll Bishop-Kovadevii / Op.1
l)KempII
LlBrendel,/ 21.sonan
65A0 762
L
1ro
650A1t8(6/71)Phonogram'r J{lkenazi/ Op. 110 sXL663o (8/74) Decca 6E43 London nBishop-Kovaievie / Op. 110
l)
n
(Komplet) MadL.
kraret
13
(r/74)
DG Privilege
osoo)u6tzslphonogramo
KLAVIRSKI TRIO U B.DURU, OP.97 ("NADVOJVODA") E Szeryng, Fournier, Kempff
6. 2s3O t47 (4/72) DG+ SEPTET U ES-DURU, OP.20 [] Bed. oktet SDD20o (8/69) Decca Ace of Diamonds STS t5r61 London
n KvanetJuilliard
77t62 (12/76) CBS
1S.
n n
1 1
Quanetto Italiano / Op. 18 bt. 3 6500 181 (2/73) Phonogram Kvanet Gabrielli / Op. 18 bt. 2 SDD478 (4/76) Decca Ae of Diamonds
13,
(11/75) Phonogram
Quaneno ltaliano / Op."18, bt.4. 65ao 646 (6/76) Phonogram n Kvanet Gabrielli / Op. 18, bn 1 SDDa78 (4/76) Decca Ace of Diamonds STS - 15398 London GUDA.KI KVARTET U D-DURU, OP. IS
BR.3
Quaneao Iraliano / Op. 18, bt. I 6500 lt1 (2/73) Phonogram GUDAEKI KVARTET U C.MOLU, OP. 13,
BR.4
Quanetto Italiano Op. 1 8, br. 2 65A0 646 (6/76) Phonogram GUDACKI KVARTETI, OP.5e, BR.1-3; OP. 74; OP.95 n Kvanet Vegh EX5 15041 (8/76) Seleca /Telefunken+ GUDAEKI KVARTET U F.DURU, OP. 59, BR.1 n MadZ. kvaner HQS115e (8/68) EMI/HMV GUDACKI KVARTET U E.MOLU, OP.59,
HQS1160 (8/68)
BR.3
EMI/HMV
Op.74
HQS1161 (8/68)
EMI/HMV
74
GUDACKI KVARTET U ES-DURU, OP. n Quaneto Italiano /Op. 95 6500 $a 00/72) Phooogram
f)KranetVeller /Op.95
SDDtOg
(1 /7
HQS116o (8/68) EMI/HMV Quanetto Italiano /Op. 74 650a 180 (10/72) Phonogram
rtl,
Kvanet Vegh FK6 35040 (10 /7 4) Selecta /Telefunken+ GUDACKI KVARTET U ES.DURU, OP. 127 n Quanetto Italiano /Op.1J5 SLLI 7 A t G / 69) Phonogram GUDACKI KVARTET U B-DURU, OP. 130 n Quartetto haliano ,/Velika fuga S ALt 7 EA ( / 7 0) Phonogram GUDACKI KVARTET U CIS.MOLU, OP.
131
26
scan by krista
GUDAEKI KVARTETUA-MOLU, OP. I'2 Ll Quanetto Italiano SAL3638 (9/68) Phonogram GUDACKI KVARTET U F.DURU, OP. 1'5 n Quanewo Italiano /Op. 127 SALtT 0 3 (2 / 69) Phonogram SIMFONIJE BR. 1.9 I IJVERTIRE n Filh. /Klemperer sLsTEt (5/70) HMV
SH-3519 Argel
@U!'l
NIg/Roj8lftilhamb O!ds!
t/
[,'a4L
,.a')
,(# N2 7
n
1,1
Berlin filh. /Karajan 2740 172 (ta/77) DG+ SIMFONIJE BR. I-9 l-i Bed. filh. /Btihn 2740 t15 (tt/72) DG 1. SIMFONIJA U C-DURU . l Berlin. filh. /Karajar/ 2. simf.
2531
Ad (/77) DG
Berlin filh. /lochrn /8. simf. 2538 074 (12/71) DG Privilege n ASMF /Marriner / 2. simfonija 65a0 n3 6/72) Phonogram* ! Ork. Bavar. rad. /fochrm/ 8. simfonija 254E 224 (4/76) DG Heliodor 2. SIMFONIJA U D-DURU n Berlin filh./Kaa jan/ 1. simf.
Bei. filh. /KIeiber 2$a 706 (9/76) DG* 8. SIMFONIJA U F-DURU I Berlin. {ilh. /Karaian/ 9 simf. 2707 rc9 Q/77)DG nBed. filh. /Abbado/ Schuben SXL64IE (l/71)Decca n Berlin. filh. /Cbytens/ 5' sim{. CFP4OOoT (12172) Classio for Pleasure tr Bei. fith. /Schmidt-Isserstedr/ 5. sof JB5 (9 /77) Decca Jubilee n Berlin. filh. .{ochrm/ 1. simf. 2548 224 (4/75) DG Heliodor
e.
n Tomova
Schreier, van - Sintov, Baltsa, Dam, Bed. Singverein, Berlin. filh /Karajan 2707 tae Q/77) DG n Lorengar, Minron, Burrows. Talvela, d;k"ski sO zSolti 6R8121-2 (ll/72) Decca [J Sutherland, Horne, King, Talvela, Zbor Bed drt. op; Bed. filh. /Schmidt-Isserstedt lBl (9 /77) Decca Jubilee n Brouwenstein, Meyer, Gedda, Guthrie, Zbor, St. Hedwig's Cath, Berlin. filh. /Cluytens CFP4oorg (8/73) Classics for Pleasure
S
[]
Bed-
filh./Bdhm
Sutherland, Procter, Dermota, Van Mill, zbor, Ork. Rom. Svic. /Ansermet SPA32t (3/75) Decca TRIDESET I TRI VARIJACIJE NA
60079 Seraphim
DIAAELLIJEV VALCER
[-l Brendel
Tv34139S (7/58) Decca Turnabout" Bishop-KovaieviC SALJ675 (1/69) Phonogram SONATE ZA VIOLINU BR. 1 _ 10
Perlman, ASkenazi
n
n
(/78) DG
Berlin. filh. /Cfuytens/ Uvenire CFP4OOOI (12l72) Classics for Pleasure 5. SIMFONIJA U C-MOLU fl Berlin. filh. /Karajan 253t OO5 (4/78) DG n Bee. filh. /C. Kleiber 2$A s16 (6/75) DG* n Berlin filh. /Clultens/ 8. simf. CFP4oooT (12l72) Classics for Pleasure L Ork. Bavar. rad. {ochum/ Fidelio uvert. 254t 255 (l /77) DG Heliodor 6. SIMFONUA U F.DURU
95oO 055
(5/76\ Phonogram
250t London
9. SONATA ZA VIOLINU U A-DURU, OP. +7 ("KREUTZEROVA.) [l Perlman / Alkenazi/ 2. sonata SXL6632 (2/75) Decc 6845 London
("PASTORALNA.) Bea. filh. /Bithm 2530 r42 (2/72) DG n Nova filh. /Giulini
ASD2535 (3/70)EMl/HMV S - 366t4 Angel Berlin. filh. /Cluytens CFP4AO17 (2/73) Classia for Pleasure Berlin. filh. /Maazel 2548 2a5 (11 /75) DG Heliodor
tr n
7.
[l n
n n i
Berlin. filh.
2511 Ao7 Bea.
37027
Angel
/ Karajat G/78) DG
lR4 (9 /77) Decca fubilee Berlin. filh. /Cluyrens CFP4OOlt (3,/73) Classio for Pleasure eikajki So /Solti / Coriolan uven. SXL6754 (6/76) Decca
27
scan by krista
VINCENZO BELLINI
(Catania, 1801
NjeZna, jednostavna, izrazito lirska glazba pravi je odraz senzibilne prirode ovog mladog Sicilijanca. Iako nije posjedovao uzavrelost i blje5tavilo svojih ne5to starijih surr.emenika Rossinija > iDonizzetija >, a ni njihovu brzinu lakoiu komponiranja, Bellinijeve opere (drugo gotovo da nije pisao) ni u kom sludaju nisu pretjerano deznutljive bez dramske snage, niti mu je harmonija uvijek tako konvencionalna kao Sto se katkada misli. Njegove melodije, iza kojih se krije mozartovska distoia, obojene su dulnom rornantikom; divio im se Chopin >, pa dak i 5to bi se najmanje moglo odekivati Vagner >. Kako- Bellinijeva djela svojim izuzetno tedkim, ali i zahvalnim dionicama zahtijev aju vrhunske interprete (narodito visoke renorske dionice, napisane za Rubinija, predstavljaju danas kamen ku5nje i za najbolje tenore) - de5ie ih, vjerojatno i iz ekonomidnosti, susreiemo na plodama negoli u kazaliStu. Neki talijanski plemii materijalno mu je omoguiio studij
prvu operu, koju su izveli kolege studenti, duje vdo utjecajni Barbaia, impresario nekoliko opernih kuia ukljudujuii San Carlo u Napulju i milansku Scalu. Mladom kompozitoru narudeno je jedno djelo za napuljsko kazali5te i, kada je njime ispunio odekivanja, pozvali su ga da napi5e operu Gusar za Scalt. Svojim skladnim i prirodnim treriranjem ljudskog glasa, Sto je bila reakcija na suviie kiien stil koji je tada prevladayao, taje opera posrigla velik uspjeh i ubrzo prodrla u druge evropske gradove. Godine 1831. u Milanu su mu izvedena dva remek-djela Mjese- opere tarka i Norma. Prva je sentimenralni, idilidni komad u kojem briljira lirski sopran, a u drugoj llazbeno zna(ajni- Po joj udruLeni su patos i uzvi5enost. Rossinijevoj pre- pozvan je da za Pariz napi5e operu poruci Puritanci, sa pseudopovijesnim sadrZajem. Iako optereieni slabim libretom (kao i Lucia di Lammermoornjegova suparnika Donizettija, izvedena iste godine, i ova opera sadrLi rscenu ludila" hsl6ine), Puritanci, pored znatno vje5tije insrrumentacije, svojim Sirim horizonrima nagovje5iuju razvoj koji je, na Lalost, ugu5en u zatetku Bellinijevom smriu u 34. godini Livota.
&
'&,
Lyre
Saliene;
NORMA
Caballe, Cossotrc, Domingo, Raimondi, Ambroziianski op. zbor,/knd. filh./ Cillaro sER565t-60 (11l75) RCA LSC - 6202 RCA GUSAR D Caballe, Mani, Cappuccilli, Raimondi, Ork. RAI Rim / Gavazzeni sl-se53 (9/71) HMV S-3772 Angel MJESECAR.KA
Sutherland, Monri, Corena /Maggio Musiele Fiorentino/ Bonynge SET239-41 (2/63) Decca
'1355
London
.23
Lijevo: Vincenzo Bellini, jedan od mnogih skladatelja tiju je karijeru tragiino i prerano prekinula smrt. Pa ipak, u sarno jednom desetljefu swaranja, ietii do pet od njegovih deset opera doLivjelo je evropsku slara, pruZivii najveCim pjevaiima
epohe
vrhunske kvalitete.
28
wf;
scan by krista
ALBAN BERG
(Bee, 1885
u usporedbi s onom ostalih SchonBergova je glazba bergovih > udenika, pa dak i njihova po5tovanog uditelja
(kojem je Berg posvetio tri svoja najbolja djela) - najpristupadnija i najuspjeinije odolijeva zubu vremena' Vei kao
djedak iz kulturne bedke obitelji napisao je velik broj snaZno emocionalnih, gotovo neurotidnih pjesama koje otkrivaju senzibilan literarni ukus; tada je susreo Schonberga >
Bei, 1935)
Unatod svim predrasudama o suvremenoj glazbi, ovo djelo proLima duboko suosjeianje sa sudbinom nesretnih i bijednih i snaLna lirska imaginacija koja redovito potresa
sluiaoce. Berg je morao dekati detiri godine da bi se Vozzeck izveo na pozornici. Praizvedba u Berlinu 1925. godine izazvala je senzaciju, a autoru donijela svjetsku slavu. Nakon toga ponovo se okrenuo komornoj glazbi i napisao Ko-
da bi Sest godina proveo s entuzijazmom pod njegovom opseZnom, temeljitom i strogom podukom' Odbacio je mladenadke pokuiaje, i kao svoja pwa zrela diela priznao Sieben frtihe Lieder, (7 ranlh pjesama), u kojima se osjeia utjecaj Mahlera >, i klavirsku sonatu. Djela napisana u slijedeiih nekoliko godina Gudadki kvartet, pjesme na Alotskladbe op. 6 i orkesralne tri tenbergove tekstove tjeskobnog preteZno sadrLai krivaju sve snaZniji dramatski i melankolidnog ugodaja; zatimje uslijedilo dugo razdoblje mirovanja sve do 1921. kada je zavrsio Vozzecka. Ta opera preds tavli a i e dan o d nai znatajnij ih do gad aj a u glaz bi 20. stoljeia. Njezin psihopatski sadrLaj na5ao je prikladan odraz u ekspresionistidkom stilu i atonalnom govoru (ne smijemo zaboraviti da su Schonbergove postavke o dodekafoniji, po kojoj se djelo temelii na ,,nizu od dvanaest rVozzeck niie ronova<< prvi put primijenjene tek 1923, pa dvanaesttonsko, vei slobodno atonalno djelo - iako je snaZni orkesralni interludij u zadnjem dinu napisan u jasnom d-molu). tl Vozzecku je kori5tena Schdnbergova tehnika Sprechgesanga (govornog pievanja), a u strukturalnom smislu svaka od petnaest scena opere ima jasno odscherza, ronda, fantazije, fuge itd. reden formalni okvir
morni koncert zaklavir, violinu i trinaest duhadkih instrui Lirsku suitu za gudadki kvartet. Instrumentacija obaju djela, poput one u Vozzecku, ilustrira Bergov visoko razvijen smisao za zvu(ne odnose. U Lirskoj suiti po prvi put je upotrijebio dvanaesttonsku tehniku od koje od tada nije odustajao. Pa ipak, njegovi dodekafonski principi nisu tako kruti i apstraktni kao Schtinbergovi, niti tako opori kao kod Veberna, koji je takoder bio Schonbergov udenik. U svoj Bergovoi glazbi prisutna ie jaka crta romantizm^ i upravo ta ljudskost dini je pristupadnijom uhu prosjednog slu5aoca. Njegovo remek-djelo, Koncert za violinu (1935) napisano je, neuobidaj eno za Berga, veoma brzo, pod pritiskom snaZnog. osie1aia tragedije zbog prerane smrti jedne 18-godi5nje djevojke. Temeljni dvanaesttonski niz ovog djela sadrLi konsonantne tonalne elemente koji su omoguiili uvodenje karintijske narodne pjesme i Bachovog korala, diji nastup ostavlja snaLan i uzbudljiv dojam. Jednostavna ljepota i zanesena patetidnost violinskog koncerta, koji pomiruje dodekafoniju s tonalno5iu, dine ga idealnom polaznom todkom u pristupu Bergovoj glazbi.
menata
[]
KONCERT ZA VIOLINU
Suk/eeska
filh./
! ku,
LULU
n
Johnson, Dicks, Driscoll,
Fischer-Dieskau/ Berlin. op./ Bohm 27Ae 029 (7 /68) DG+ LIRSXA SUITA ZA GUDAEKI KVARTET E Kvaret Berg/ Gudatki kvmt A56 41301 (12174) Selem/Telefunken'
EMI/HMV
\funderlich,
\rozzEcK
n
Lear, Fischer-Dieskau, Melchen, Stolze,
scan by krista
LENNOX BERKELEY
(Oxford, 1903)
Pojednostavlj eno odredenje Berkeleyjev e glazb e kao " galsks", koje ga je pratilo kroz cijelu karijeru, mnoge je zasli-
jepilo i sprijedilo da kroz otmjenu i njeZnu povr5inu prodru do njene prave srZi. Ovaj je skladatelj, doduSe, djelomidno francuskog porijekla; u Oxfordu je studirao francuski jezik koji govori poput materinjeg, pa ako se termin "galski" prihvati kao sinonim za jasno1u, suzdrZanost i ugladenost Sto karakterizira djela najboljih francuskih kompozitora, takvo odredenje postaje prikladno. einjenica da )e Berkeley, na preporuku Ravela >, zapoteo glazbeni studij u Parizu pod vodstvom Nadie Boulanger, upiv-
Ronsardove sonete) dala je njegovoj glazbi osnovne osobine koje ga odvajaju od veiine engleskih suvremenika. Po prvi put je skrenuo na sebe pai.nju u ranim detrdesetim godinama svojom prozradno instrumentiranom Serenadom za gudate, Prvom simfonijom i Divertimentom za komorni orkestar. Slijedila su komorna djela poput Sonatine za violinu, Gudadkog tria i Sonate za klavir (za taj je instrument uvijek pisao ljupku i ugladenu glazbu). Izuzev-
5i od nje stravinskijevski smisao za pikanteriju (poput Poulenca > ) uspomeni na kojeg je kasnije posvetio svoje
5i duhovitu farsu u jednom dinu ,4 dinner engagement, (Poziv na vederu) njegove opere nisu zabiljei.ile znatnlji uspjeh. Ye1u paLnju privlade Berkeleyjeve solo-pjesme svojim istandanim osjeiajem za ljudski glas i poetske poticaje. Sakralni su tekstovi u njemu uvijek izazivali najdublji odjek i inspirirali ga pri stvaranju istaknutih djela poput Four poems of St. Teresa of Avila (4 pjesme Sv. Tereze od Avile) i sjajno oblikovanog Stabat Mater za Sest glasova i dvanaest instrumenata; kasnije nastalom skladbom Magnificat pribliLio se tradiciji engleskih svedanih korala. Berkeley je posebno plodan na polju komorne glazbe kojoj je dao mnoge vrijedne priloge. Godine 1974. dobio je plemiiku titulu.
KONCERTZA DVA KLAVIRA I
ORKESTAR n Becken, McDoland Lond. filh./Del Mar,z/ simfonija SRCSEo (1 1/7s) Lyrita
4017
n Iond.
HNH
!
Doljez Nedavna {otografija Sir
Lennoxa Berkeleyja.
SONETA Pears,/[ondon Sinfonietta/Berkeley/ Bedford; Lutoslawski H'EAD 3 (5/74) Decca Headline SEKSTETZA KLARINET, ROG I
4. RONSARDOVA
cuDAeKt KvARTFT
fJ Music Group of Iondot/Sonatina; A. Bush ZRGT 49 (l 0 / 7 4) Decca Argo SONATINA ZA VIOLINU I KLAVIR n Bean, Parkhouse Sekstet; A, Bush ZR.G 7 49 (10 / 7 4) Decca Argo
BEATRICE I BENEDICT
I
n
Menuhin/Filh./C. Davis
ASD537 (8/63) EMI/HMV S-t512t Angel Mclnnes /Franc. nac. ork./ Bemsrein
Cantelo, Veasey, Vatc, Mitchinson, Cameron, Shidey-Quirk/ St. Anrhony Singers /LSO/ Davis SOL256-7 (2/63) L'Oiseau-Lyre "
BENI!'ENUTO CELLINI n Eda-Piene, Gedda, Massard, Soyer, Herina, Cuenod, Bastin/Covent Gard. zbor i ork. / Davis 67 07 0 19 (3 / 7 3) Phonogr am FAUSTOVO PROKLETSTVO fJ Veasey, Gedda, Bastin, Ambrosian Singers, Zbor djedaka Vardswonh School,z'LSO/Davis
6703 a42
SchEhEtazade
0/74)
Phonogram
KRTSTOVO DJETINJSTVO
- ORATORTJ Pears, Fleet, Frost, Rouleau, Morison, Cameron, St. Anthony Singers, Goldsbrough
ork./Davis SOL 600r2-i (7/61) t'Oiseau-Lyre GRANDE MESSE DES MORTS (Rekviicm) '\fandsworh ! Dowd, Zbor
diedaka School./LSO i zborlDavis 67aA A19 Q/70) Phonogram * Fremaux e82 (9/75)
sls
S
HMV
OP, 1t
Grad. ork. Birmingham/F16maux ASD3080 (8/7s)EMI/}{MV UVERTIRE: KRALJ LEAR; SLOBODNI SUCI; RIMSKI KARNEVAL; VAVERLEY; GUSAR X LSO/Davis SAL3573 (10/66) Phonogram 83s367 Philips TJVERTIRE: RIMSKI KARNEVAL; BEATRICE I BENEDICT; GUSAR; BENVENUTO CELLINI; SLOBODNI SUCI
KARNEVAI - 1JVFR'|IRA; FIAMLET POSMRTNI MARS, FAU5TOVO PROKLETSfiO _ ORKESTRALNI ODLOMCI; BENVENUTO CELLINI IIVERTIRA; TROJANCI KRALJEVSKT LOv r OLUJA
30
scan by krista
HECTOR BERLIOZ
- Pariz, 859) ,KaZu mi., ljubazno ie pruski kralj, 'da ste vi skladatelj koji pi5e za 5OO glazbenika." "Va5e visodanstvo je krivo obavije5teno", domi5ljato je odgovorio Berlioz,'katkada pi5ern za samo 450.< Na temelju nekoliko skladbi uvtiielJla se predodZba o ovom skladatelju kao autoru monumentalnih djela za goleme i neuobiSajene izvodadke sastave; njegov Requiem zahtijeva detiri limene glazbe pored ogromnog orkestra s osam pari timpana i velikog zbora; Te Deumje pisan za trostruki zbor i orkestarl Symphonie fu' nibre et triomphale za velike vojne orkestre' No sva ta djela zami5ljena su za znataine javne ceremonije, a posljednje od njih namijenjeno je izvodenju na otvorenom' Iako je Berlioz umio graditi apokaliptidke vrhunce (kao npr. u stavcima Requiema Tuba mirum i Judex crederis), desto je svojom glazbom izraLavao i suzdri'ani)e emocije. Njegove su sklonosti nesumnjivo bile okrenute grandioznim projektima. Fantastiina simfonija, revoiucionarno djelo u kojem je po prvi put skladateljev zami5ljeni privatni svijet pretoden u orkestralne okvire uz upotebu idEe fixe, dobilaje dugadak i jedva razumljiv nastavak u skladbi L1lio za glas, zbor i orkesar; izvedba njegove najbolje opere Trojanci, nadahnute ljubavlju prema Virgiliju i Shakespeareu, traje pet sati - 5to Berliozovim protivnicima (koji pritom olako preSuiuju sludaj 'Wagnerovih > opera) sluZi kao dobar izgovor za njezino rijetko izvodenje' S druge strane, ditav oratorij Kristovo dietinjstvo proLet ie njeZnoSiu i prozratno5iu zbog kojih su Berlioza optu/ivali da je promijenio sdl ("Ne", o5tro je odvratio Berlioz, >>samo je sadrLaj izmijenjen"), a ciklus pjesama Ljetne noii prikazuje ga u najpoetidnijem svjetlu.
(La C6te-St Andr6, kraj Grenoblea,
1
803
U srZi njegove ekscentridne i vatrene lidnosti (nije nikakvo dudo Sto je Berlioz na otmjenog i korektnog Mendelssohna > ostavio dojam netalentiranog pozera) IeLe dvile suprotnosti. On je bio prototip umietnika romantizma koji
svoje subjektivne preokupacije pretade u djelo: Fantastiina simfonija bila je poku5aj da se javno izlot'i ruglu jedna shakespearijanska giumica koja je odbila njegovu ljubav (no s kojom je kasnije zavr5io u nesretnom braku); ozbilino je namjeravao ustrijeliti neku djevojku koja ga je ostavila; gorljivo se poistovjeiivao s pitoresknim Byronovim
protagonistom u skladbi nalik na koncert za violu, Harold u ltaliji, nastaloj po Paganinijevoj narudZbi, i sanjarskim Faustom u frenetidnoj kantati-op eri Fau s tovo proklets tvct. Usporedo sa ieljom za senzacionalizmom Livjelaje, pak, u njemu strasna ljubav zaklasicizam u naj5irem smislu te rikoja su jedi - za Gluckovu > glazbu i djela Shakespearea mu bila desti izvor inspiracije (opera Beatrice i Benedict, dramatska simfonija Romeo i Julija, uvertira Kralj Lear i Smrt Ofelije za glas i orkestar). Berliozova muzidka naobrazbabilaje povrina, dime se moZe objasniti njegova neortodoksna ali efektna harmonija i desto neodredena struktura. Nije imao mnogo dara za praktidno muziciranje (svirao je samo gitaru i flautu); pa ipak, posjedovao je genijalni osjeiaj za instrumentaciju o dijoj zapanjulu(oj originalnosti i ljepoti svjedode gotovo sva njegova djela. Napisao je TraitE d'instrumentation (Traktat o instrumentaciji) koja je postala klasidnim udZbenikom orkestracije' Bio je i o5tar i duhovit glazbeni pisac diji Memoires i Les Soir1es de I'orchestre (Veieri u orkestru) predstavljaju obaveznu strudnu literaturu.
$.'
t.'
LSO/Previn LSDt212 (6/76) EMI/rIMV S-37170 Angel ROMEO I JULIJA n Kern, Tear, Shirley-Quirk, dldis zbor, LSO/Davis 67AA 012 (12/68) Phonogram 839716/7 Philips
Samo orkesr. dijelovi
Harold u ltaliji.
-..1i-:
ASDr26' (10/76) EMI/HMV
S-t7138 Angel
1
-:
eikaski SO/Giulini ASD26o6 (12/7qEMI/HMV S-360J8 Angel n LSO/Davis 6580 052 (1/73) Phonogram FANTASTICNA SIMFONIJA, OP. ! LSO/Boulez 72704 (2/6e) CBS M-305E7 Columbia n Franc. nac. ork./Bemstein ASD] Je7 ( 1 1 / 7.7) EMI/ H'MV fl Concengebouw ork./Davis
65oa
77
l]
'i*
TE DEUM Tagliavini, Zbor djedaka Vandswonh School, LSO i zborlDavis SALt724 (7 /69) Phonogran 819790 Philips
4 (3 / 7 5) Phonogramo
(3/76)DG*
"";#:Ei:::,!tr"!::f"'c
(viden
q\rffi
M*?
3l
scan by krista
LEONARD BERNSTEIN
(Lawrence, Massachusetts,
19 1
8)
Kao veiini vitalnih i poduzetnih viSestruko obdarenih ljudi, ni Bernsteinu ne nedostaju protivnici koji na njegovu svestranost gledaju sa sumnjom obojenom i zavii1u. Zaista, opseg njegova djelovanja neobidno je velik: priznati je skladatelj, izvanredno uspje5an dirigent (koji je internacionalnu karijeru zapodeo po najboljoj tradiciji showbusinessa, zamijenivii indisponiranog Bruna \Taltera prilikom in-
populariziranjem glazbene umjetnosti. Konzervativno nepovjerenje koje ga prati produbljeno je dinjenicom da velik dio popularnosti duguje mass-mediju televizije, re da se njegova vlastita glazba neprestano kreie izmedu koncertnih dvorana i broadwayske i holl)'woodske scene, Sto mu donosi Siroku popularnost i obilnu novdanu dobit. Prava istina o sposobnosti i tehnidkoj briljantnosti Bernsteina-kompozitora rezultat je temeljite naobrazbe i prirodne inteligencije; jedan je njegov kolega-skladatelj ozbiljno izjavio: "eini se da nema toga Sto on ne bi umio udiniti." Prvo njegovo znatajno djelo (koje se vremenski poklopilo s munjevitim podetkom njegove dirigentske slave) bila je simfonija Jeremiah tiji zadnji stavak ima emocionalnu podlogu - dio Lamentacija za mezzosopran na hebrejskom; kasnije se ponovo vra(a swaranju djela inspiriranih Zidovstvom u svojoj Trebj simfoniji (napisanoj u sjeianje na predsjednika Kennedyja), u Chichester Psalms i baletu The Dybbuk za Jeromea Robbinsa (974). Osim zadnje spomenutog djela, u kojem dominira utjecaj Stravinskog >, Bernsteinova "ozbiljna.. glazba u koju se ubraja i balet Fancy free (Sasvim slobodan),- Druga simfonija (za klavir i orkestar) inspirirana Audenovom "Age of Anxietyo, Serenada za violinu i orkestar, komorna jednoCHICHESTER PSALMS
tinka Trouble in Tahiti (Olujni Tahiti), opseZna i blistava scenska glazba za kazaliini komad Candide i sporna rearralna Misa, viSe no diskutabilnog ukusa je ek- krajnje lektidna u izrazu i s velikom vitalnoiiu sintetizira coplandovske elemente ameridke narodne muzike i jazza (u Misi dak i pop-glazbe). Sklon je orvorenom iskazivanju osjeiaja, pa katkada njegov muzidki materijal jedva nosi teret strukture izgradene na njemu prirodenim sa- no svojim mopouzdanjem uspijeva mu izbje(i sve zamke. Ritmidka raznolikost i orkestralna virtuoznost joi viie dolaze do izraLaja u njegovoj ,zabavnoj,. glazbi On the - musicalima town, 'X/onderful town, i pogotovo tX/est Side Story (Prita sa zapadne strane) (razvikanom hiru s najbriljantnijom glazbom u cijelom Lanru) i glazbi za film On the waterfrontkoja mu je donijela Oscara.
Sasvim dolje: Bemstein je,
Mahlera, i dirigent i
poput skladatelj.
puno
Zbor King's College, Cambidge/ Bitten: Zborske skladbe ASDro35 (1 2 / 7 4) EMl / }]MV 5-37119 Angel
insrr- sasravi i orkesrar)
MISA
n Tirus (zborovi,
Bemstein
77256 1.
Angel CBS
SIMFONIJA (JEREMIAH)
(St. Luis SO) Bemstein/Fascrh,ile sMA7002 (12/7s)FICA V'EST SIDE STORY n Originalna broadwayska posrava lt4et (4/74) CBS S-r2603 Columbia ! Originalna filmska zwdna raka 70006
n Meriman
cBs
PLESO!'I; ON THE
scan by krista
FRANZ BER\T/ALD
(Stockholm, 1795
Berwaldova glazba, koja se rijetko susreie na koncertnim programima, a i u njegovoj domovini bila je zanemarivana skoro do podetka ovog stoljeia, prodrla je u svijet uglavnom putem ploda. Danas Berwalda smatraju ne samo najznatajnijim Svedskim kompozitorom 19. stoljeia i prvim simfonidarem svoje zemlje, vei i skladateljem velike individualnosti, svjeZine i umje5nosti. Kao dlan velike obitelji glazbenika, slijedio je primjer svog oca i ujaka postavSi vi-
Stockholm, 1868)
Ci
olinistom u Kraljevskom orkestru (kojim je dirigirao njegov rodak naslijediv5i Franzova uditelja, da bi kasnije na to mjesto doiao i njegov mladi brat). U isto vrijeme uredivao je jedan muzidki dasopis i pisao svoje prve skladbe. No kako nije dobio dovoljnu podr5ku, odludio je sreiu potraLitiizvan domovine. U Berlinu mu nisu htjeli izvesti dvije tamo napisane opere, pa je okrenuo leda glazbi da bi radio nacrte za medicinska pomagala i Sest godina vodio jednu ortopedsku kliniku. Zatim je oti5ao u Bed, Pariz i Salzburg, pisao opere i simfonije, bezuspjeSno se kandidiraju-
za razli(ita muzidka namje5tenja u Svedskoi' Potpuno razo(aran, ponovo je napustio glazbenu scenu na ditavo desetljeie, postao direktorom tvornice stakla i latio se poslovnih poduhvata (u meduvremenu je napisao mno5tvo novinskih dlanaka). Tek mu je 1864. ukazana dast izborom za tlana Svedske muzidke akademije, i tek je u posljednjoj godini Livota dobio, na kratko vrijeme, mjesto profesora kompozicije na stockholmskom Konzervatoriju. Originalnost stila zacijelo ie dugo bila preprekom Berwaldovoj siroj popularnosti; zato ie Sinfonie Singuliire, njegovo najbolje orkestralno djelo, moralo iekati Sezdeset godina na prvu izvedbu. Danas njegova komorna glazba i simfonije odu5evljavaju neobidnim melodijskim linijama, duhovitoiiu, smionim harmonijama i modulacijama (koje katkada podsjeiaju na Schuberta >), weberovskim romantizmom, neodekivanom instrumentacijom (prilidno'bliskom Berliozovoi >) i nekonvencionalnom formom. Septetu iz ranijeg perioda i snaZnoj Sinfonie Singuli' Ore iz 1845. zajednidka je formalna struktura sa scherzom umetnutim u polagani stavak, Sto je ponovo uklopljeno u Gudaiki kvartet u E-duru koji svojom konstrukcijom podsjeia na kinesku kutiju i gdje je ditava takva 'sendvid. kombinacija (polagano-schdrzo-polagano) umetnuta u prvi stavak. IJ Kvartetu u a -molu, kao i u nekim drugim djelima, prisutna je kromatika koja Ber$iralda povezuje sa Spohrom >. (Moguie je da se na svojim putovanjima Evropom susreo s upravo spomenutim muzidarima.) Dva prekrasna klavirska kvinteta (drugi je posveien Lisztu >, koji ga je veoma cijenio) zamiSljena su kao cjeline, diji su sastavni dijelovi podijeljeni samo promjenama tonaliteta, a jedan i drugi koriste materijal orkestralnih poema koje ovaj nesretni, ali ne i obeshrabreni skladatelj, nije nikada imao prilike duti.
KLAVIRSKI KVINTET U C-MOLU KLAVIRSKI KVINTET U A.DURU ! Kvintet bed. filh. SDD44| (6/75) Decca Ace of Diamonds 3. SIMFONIJA U D-DURU 4. SIMFONIJA U ES-DURU n LSO/Ehrling
1, 2.
l,a'.
t3r,
wi fl{ t//
I
t,
Lijevot U gotovo
60
godina
Ako Sudbin^ zna za okrutniju igru od uskraiivanja naklonosti umjetniku za ditave njegove karijere, onda Ce ponudid bogatswo obeianja u njegovoj mladosti da bi ih u zrelo doba raspr5ila. Na podetku se Bizetu Sudbina svakako smijeSila. Roden u obitelji muzi(ara koja je podrLavala njegove sklonosti, pristupio je s posebnom dozvolom na pari5ki Konzervatorij kao devetogodi5nji djedak. Munjevitom brzinom posrao je odlidan pijanist i na sve strane ubirao nagrade. Skladati je zapoteo s dvanaest godina, da bi mjesec dana nakon sedamnaestog rodendana dovriio Simfoniju u C-duru (pod znarnim utjecajem Rossinija > i svog uditelja Gounoda >) dija varrenosr, bljeitavi kolorit i klasidna jasnoCa upravo zadivljuju. No mladi skladatelj nije mnogo za nju mario pa je nezapaLena IeLala u gomili rukopisa nadenih poslije njegove smrri, i prvi put bila izvedena tek 80 godina nakon nastanka. Slijedeie godine iz Offenbachovih > ruku dobiva nagradu za opereru u jednom dinu Le Docteur Miracle, a zatim i uglednu Prix de Rome, koja mu omoguiava trogodi5nji sretan boravak u talijanskoj prijestolnici. Uskoro su ga, medutim, podele nagrizati sumnje i preispitivanja vlastitih snaga, a njegova razdraLljiva i ironidna narav teiko je podnosila poraze. Skladateljska karijera, usredotodena na kazali5te, donosila mu je uglavnom razoiarenja. Lirska opera konvencionalnog sadrZaja s radnjom smje5tenom na Orijentu, Biserari, bila je hladno primljena, a egzotitna Djamileh doLivjelaje potpuni neuspjeh. Izvedba opere Don Rodriguebrlaje na neodredeno vrijeme odgodena zbog poLara u pari5koj Operi, a nekoliko drugih opera ostalo je nedovr5eno. eak je i mnogohvaljena Ljepotica iz Penha (skladana po neprimjerenoj preradbi Scottovog djela) d,oLivjela manje od dvadeset izvedbi zbog udestalih bolesti izvodata i novdanih teSkoia uprave. Bizetov smisao zakarakterizaciju, melodijska invencija i vjeitina orkestracije joi deiie i oditije dolaze do izrai.aja u prozratnoj scenskoj glazbi zaDaudetovu Arletanku koja, i u muzidkom i u dramatskom smislu, moZe posluZiti kao primjer. No u skladu s Bizetovom lo5om sreiom, i publika i kazali5ni strudnjaci negativno su ocijenili ovu glazbu, a glazbena kritika ju je naprosto ignorirala. eak i prije no Sto je Napoleon III oienio Spanjolku, Pariz je ludovao za svim Sto je Spanjolsko, pa je vjerojatno i Bizet imao to na umu kada je zapoteo skladati operv Carmen. Taj rad je nepresrano bio ometan rcskoiama oko postave) uZasnutim primjedbama direkcije Op6re Comique na nemoral javne junakinje i posebno njeno ubojstvo na sceni, te lo5om suradnjom orkestra i zbora koji su izjavljivali da je pojedine dijelove nemoguie izvesti. Kad je konadno do5lo do izvedbe, realizam ovog Zivopisnog remek-djela izazvao je hladne reakcije publike i Stampe, Sto je direkciju prisililo d,a razdijeli karte, dok je glazba - u 5to je te5ko povjerovati bila od mnogih napadnuta kao bezbojna, nedramatska- i nemelodidna! (Danas se Carmen obidno izvodi uveniji u kojoj su originalni dijalozi zamljenjeni recitativima Sto ih je napisao Bizetov prijatelj Guiraud, iako to oslabljuje nit dramske radnje.) Bizeta je taj neuspjeh silno deprimirao i podele su ga opsjedati misli o smrti: umro je od upale grla tri mjeseca nakon praizvedbe Carmen i ne sluteii da (e ona posrati jedno od najomiljenijih djela opernog repefioata i da Ce se izvoditi
Sirom svijeta.
34
f]1.i Z
! ]
i 2, sur'a, Lond. kralj. frlh./Beecham/ Carmen HQSl 108 (t2/ 67\ EMI/ HMV l. suim Nova filh ./Mwch/ Carm." SDD492 (9/76) Decca Ace of Diamonds 21023 London
1.
2. suita, Nova filh. /Mrrch/ Arlezanka SDD492 (9/76) Decca Ace of Diamonds l. suita /Franc. nac. rad. ork./
CARMEN
Beecham/Arleianka HQS1 108 (12 / 67) EMI/ HMV DJECJE IGRE _ SUITE fl Skot. nac. ork /Gibson/ Ravel: Ma Mire: Saint-Saens: Karneval CFP4oot6 (6/75) Classics for Pleasure n Ork. Parij. konz. /Maninon/ Iber:
Saint-SaEns ECS782 (8/76) Decca Eclipse sTs-t 5093 London
l)
sLsso2r (2/76)
S-3613
l]MV
Angel
SIMFONIJA U C-DURU NY filh. /Bernstein / Prokofjev; Dukas 61a71 (5/69) CBS Classics MS-7159 Columbia
I Konplet/Troyanos,TeKanawa,Domingo, van Dam/Alldis zbor ./Lond. filh./ Sohi DllD3 OA/76) Decca 13115 London
[]ASMF/Marriner/ Prokofjev
l- pariiki
ASD
3
7 (t
6)
EMI / rIMv
ffiargY
SYMXsX&{}SYiaail
$*i{s
frca:$r
x}&rqggg.
Sludaj Blissa najbolji je primjer za ne tako rijedak nadin razvojnog puta od enfant terriblea do jednog od uvaZenih oslonaca Establishmenra. Nakon strogog Skolovanja, prekinutog I svjetskim ratom u kojem je dasno sluZio, predstavio se javnosti djelima izrazito eksperimentalnog karaktera poput Madam Noyi Rout (u kojem sopran ima ulogu instrumenta poput ostalih deset u ansamblu), izvedenih na prvim festivalima Medunarodnog dru5tva za suvremenu glazbu (ISCM), i satiridkim kvartetom Conversations. Posljednje 22 godine Livota uLivao je naslov ravnatelja Kraljevske glazbe; tri godine prije toga, 1950, dodijeljena mu je plemiika titula. Njegov je rani ikonoklastidki period bio zapravo kratkog vijeka, jer se ve( 1922. svojom Colour Symphony (Simfonija boji) okrenuo Sirokom, iskrenom romantidnom stilu (dijatonskom, no s o5trim poststravinskijevskim disonancama) u kojem je jasno uodljiva izvjesna razmetJjivost jo5 izrai.enija rt Klavirskom koncertu napisanom za
London,
1975)
Svjetsku izloLbu u New Yorku 1939. Nakon Colour Symphony privukle su ga, dini se, zaworenije forme pa je stvorio nekoliko snaZnih i duboko poetskih komornih djela (medu kojima se narodito istidu Kvartet s oboom (1927)
i Kvintet s klarinetom (1931), izvanrednu idilidnu Pastoralu za zbor i orkestar, Serenadu zabariton i orkesar i opseZnu simfoniju za recitatora, zbor i orkestar Morning heroes (Jutarnji heroji), kojom je poku5ao rastjerati duhove ratnih godina. U tri posljednja djela koristio je tekstove iz razlititih izvora. Po opiem mi5ljenju Blissova najbolja orkestralna kompozicija je Muzika za gudaie (napisana za Salzburiki festival 1935); ovo se djelo odlikuje snaZnom, nepokolebljivom ekstovertiranosiu koja se nastavlja na Elgarovu > Introdukciju i allegro. Iste je godine stekao 5iroku popularnost glazbom za film Things to come (Stvari koje ie doii). To je ujedno ozna(ilo podetak rada na nizu prigodnih kompozicija, kao Sto su suita Kenilworth koja je posluZila kao obavezno djelo na Nacionalnom festivalu limenih glazbi, dramatski Checkmate $ah-mat) za Yic-Vells balet, vei spomenuti klavirski koncert i joS dva baleta i Adam - Miracle in the Gorbals (eudo u Gorbalima) The Olympians Zero. Kasnije je napisao dvije opere (Olimpijci) za Covent Garden i Tobias and the Angel (Tobias i andeo) za BBC televiziju - no one su se pokazale prekonzervativnima u izrazu dabi zadovoljile mladu generaciju koja ga je u to vrijeme vei prestigla.
SLSO /&liss/.
ECS625
(7
FtrI{NTOAPOLLO
LSO/Bliss
SRCS55 (8/71) Lyrita
MORNING HEROES Vestbrook (recitaot) /Zbor i ork. Liverpool. Krali. filh. /Groves
Konen
THE
vHrTE n
Nddles
/ Knot o{
n Ambrosian Singers/Iedger
SRCS55 (8/71) Lyrita ROUT ZA SOPRAN I ORKESTAR
scan by krista
SCHELOMO
Rostropovic /Franc. nac. ork./
Bemstein/ Schumann:
Konen
za violontelo
LSD33t4 (3/77) EMI/HMV S-37256 Angel KONCERT ZA VIOLINU ! Menuhin /Filh../ Kletzki
sxlP3o 1 77
S-36192
(3
5) EM'l /
HMV
Concen clasics
Argel
Lijgvo: Ma gdje se Bloch nalazio u Svicarskoj, Belgiji, Njematkoi. njegova Francuskoj ili SAD - 2idovski glazba je uvijek zaddala karakter.
ERNEST BLOCH
- Pordand, Oregon, 1959) Medu brojnim skladateljimaZidovimavelika ve(ina se zadovoljava asimilacijom u kulturu zemlje u kojoj Zivi; no to nije bio sludaj s Blochom iiji je Livot, dini se, protekao u borbi protiv ukorjenjivanja na jednom mjestu. Roden je u Svicarskoj, studirao je u Bruxellesu, Frankfurtu i Miinchenu, Zivio neko vrijem e u Paizu da bi se zatim vratio u Zenevu i predavao muzidku estedku, pa boravio u SAD, najprije kao dirigent baleta, a potom profesor u New Yorku, direktor clevelandskog Instituta za glazbu i upravitelj Konzervatorija u San Franciscu. Zadm se ponovo nastanio u Svicarskoj, s povremenim boravcima u Francuskoj i ltaliji, dabi se 1938, kada su se oblaci rata nadvili nad Evropom, vratio u Ameriku gdje se u Berkeleyu, California, bavio pedagoSkim radom. U veiem dijelu njegova je glazba svjesno Zidovska po karakteru, i to ne samo zbog upotrebe egzotidnih intervala ili citata tradicionalne hebrejske glazbe (u diju je autentidnost i on sam sumnjao).Jednom prili1880
(Zeneva,
kom Bloch je izjavio:. 'Ono Sto me zanima jest Zidovska du5a koju osieiam kako titra cijelom Biblijom: svjeiina i naivnost, snaga, divljadka zaljubljenost u pravdu, otajanle, tuga i senzualnost.< Sami naslovi njegovih djela svjedode o ovoj dubokoj usadenoj zaokupljenosti: Trois poimes iuifs za orkestar, snai;na rapsodija za telo i orkestar Schelomo (njegovo najde5Ce izvodeno djelo), simfonija Israel, suita za violinu Baal Shem, Sacred Service i mnoga druga. No Blochov znatal valja promatrati u znatno Sirem smislu. Njegova vatreno osjehjna glazba, koja naginje rapsodidnosti i koloritu, uvijek se duboko doima - kako u slu-daju kad u njoj ima nedeg orijentalnog, kao u Prvoj sonati za violinu, ili snaZno emocionalnom Violinskom koncertu tako i u ranoj operi Macberrl, orkestralnim djelima America i Helvetia te u komornoj glazbi (moLda vrhunskom dometu njegova swarala5wa) Sto ukljuduje detiri gudadka kvarteta i velidansweno tajansweni klavirski kvintet.
36
scan by krista
LUIGI BOCCHERINI
(
Lucca, I 74J
Ima neke ironije u dinjenici da prosjedna publika Boccherinijevo ime veLe iskljudivo uz mnogo izvodeni Menuet (koji zapravo pripada Gudadkom kvintetu u E-duru op' 13 br. 5), a on je bio tako izrazito produktivan daie glazba, tini se) samo izvirala iz niega' Napisao je, na primjer, 155 kvinteta, 102 gudadka kvarteta, 60 trija i jo5 mnogo drugih
Madrid,
1805)
komornih djela pored opera, oratoriia, duhovne glazbe, 20 simfonija i detiri koncerta za violondelo. I joi jedna iroKoncert za violondelo u B-duru, koji se najte\te iznija vodi, zapravo je groteskni, pretjerano romantizirani spoj dviju razliditih skladbi. No ipak, istandana melodioznost omiljenog Menueta potpuno vjerno predstavlja njegov profinjeno izraLajni stil koji podsjeia na njegovog suvremenika Josepha Haydna >, iako mu, u stvari, nedostaje
njegova dubina.
Violondelo je udio kod oca kontrabasista i ubtzo stekao znatajan ugled kao solist, posebno u Parizu gdje je bio tako omiljen da su se izdavad nadmetali uizdavanju njegovih kompozicija. Na preporuku tamoinjeg Spanjolskog ambasadora otiSao je u Spanjolsku (5to je ostavilo jaktrag u njegovoj glazbi, kao Sto je bio sludaj i s Domenicom Scarlaltijem >) kao skladatelj i virtuoso di camera infanta Don Luisa, vezan da piSe samo za svog gospodara. Dvanaest godina kasnije, nakon Infantove smrti' postao je za slijedeee desetljeie komorni skladatelj pruskog kralja Friedricha \Tilhelma II, no zdravlje ga je polako napu5talo, a i sreia mu je podela okretati leda, iako je neko vrijeme bio pod patronatom Luciena Bonapartea. Nakon Livotarcnja uz nesiguran posao, piSuii glazbu i aranLmane zabogate gitariste-amatere, umro je u potpunoj neimaitini'
r,n1*r!nnr!.rr\rn
t-1
I{il Ittxtt:ll}illt\t
r.
i!
li l\1$r) { \titrl
KVINTETI S GITAROM BR.4 U D-DURU BR. 7 U E-MOLU; BR. e U C-DURU Yepes /Kvanet Melos 25tA a6e 6 /7 l) DG* GUDACKI KVINTET u E-DURU, oP. It BR.5
Kehr, Banels, Sichemann, Braunholz, Herbruch / Gudacki kvinet, op' 47/1 TY34a94S (5/67) Decca Tumabout cuDAeKI KVINTET u C-DURU, oP. 17
BR.7
4z
Kehr, Banels, Sichemann, Braunholz, Herbruch / GudaCki kvinre6 oP. 13/5 TVl4O94S (5/67) Decca Tumabout*
Boccherini je 2ivio u Spanjolskoi Sto se odrazilo na kolorit niegove glazbe i navelo ga da mnogo piie za -giraru; no titavo bogarstvo niegove komorne glazbe ioi ie prekriveno
velom zaborava,
37
scan by krista
ALEKSANDAR BORODIN
(Perrograd, 1833
Kao ni ostalim dlanovima ,,Perorice., okupljenim pod iltorstvom Baiakireva >, glazba ni Borodinu nije predstavljala primarnu preokupaciju. Bio je analitidki kemidar svjetskog ugleda i iskuswa, pa mu je vrijeme bilo znatno zaokupljeno obavezama profesora kemije i kasnije upravir',:;11@, :j',;e!;l _,. ...r telja Medicinske akademije u Petrogradu. Prvu naobrazbu je stekao privatnom obukom kod svoje majke, supruge uglednog lijednika. Imao je dara za jezike i pokazivao profi;, njen amaterski interes za glazbu, koji se produbio kad se zaljubio u jednu izvrsnu pijanisticu koju je kasnije i oLenio. Ona mu je otvorila odi za glazbuLiszta > i Schumanna >. Kad je 1862. susreo Balakireva, veC je bio napisao nekoliko komornih djela, ukljuiujuii i klavirski kvintet. To ga je poznansrvo ponukalo da napi5e simfoniju i niz pjesama od kojih su neke zaisra prvoklasne. Udeii iz iskustva slu5anja izvedbi vlastitih djela, zapoteo je rad na Drugoj simfoniji, prekidajuii ga naletima energije posveiene operi na remu o knezu Igoru iz 12. stolje1a. Kao i ostali, nikad sasvim reahzirani operni planovi, i rad na Knezu Igoru je, zbog Borodinove zaokupljenosti poslom u bolnici, desto morao mirovati. Simfoniju u h-molu dovrSio je do .1..: 1825; no kada su se obeianja o izvedbi odjednom marerijalizirala, skladatelj nije mogao pronaii dva zadnja sravka, pa ih je stoga trebalo ponovo komponirati. Ova, kasnije revidirana, simfonija snagom svog prvog stavka i uzavrelim sinkopama scherza zasluLuje dvrsto mjesto medu najomiljenijim simfonijskim djelima. Rad na komponiranju i dalje je bio nestalan; pa iako su vatreni i uzbudujuii Polovjecki plesovi i drugi izdvojeni brojevi iz Kneza lgora s uspjehom izvodeni na koncertima Rimski-Korsakova > koji ga je uporno poZurivao i nesebidno pomagao, ovu su operu tek nakon Borodinove smrti dovriili i objavili Rimski-Korsakov i njegov udenik Glazunov >. Briljantnu uverriru napisao je Rimski-Korsakov po sjeianju na Borodinovo sviranje na klaviru. U meduvremenu je Borodinov ugled glazbenika prodirao u Zapadnu Evropu zahvaljujuii Lisztu kome je posveiena orkestralna skladba Skice iz srednje Azije. Kao i tatarska muzika u Gote: Borodin, koji je bio i Knezu lgorui Drugoj simfoniji, i ovdje je prisutan snazno U STEPAMA SREDNJE AZIJE n Pariski ork. /Rostropovid/ Musorgski; istaknud kemitar, kao glazbenik izraLen osjeia;' za orijentalnu frazu, koja mu je (kako mu Glinka; Nmski-Kotsakov mnogo duguje Lisztovom primjeru ASD3421. (2/78) EMI/HMV je pravi otac bio gruzijski knez) bila u krvi. Gotovo sva i poticaju. s 37464 Angel njegova glazba prorkana je originalnim idejama i vrlo za- KLAVIRSKI KVARTET U C-MOLU ilBet.. okter / Mendelssoho: Sekstet nimljivim harmonijama. Njegov drugi gudadki kvartet (u SDD4la Q/74) Decca Ace of Diamonds kojem je i glasoviti, iako pomalo sladunjavi Nocturno) KNEZ IGOR - POLOVJECKI PLESOVI D Paris. ork. /Roid,escvenski/ Musorgski; ! Lond. Kralj. filh. i zbor /Beecham Nmski-Korcakov / Balakirev: 1. simf. moLda je najmanje karakteristidno od svih Borodinovih ESD7006 (9/76) EMI/HMV sxLP3017r (10 /7 4)EMI/ rjMV glavnih djela. S-36889 Angel Concen Classics
Petrograd, 1SS7)
t,ffie
-,,_..i4
:#\
"/
4o*,'**
GUDACKI KVARTET U D-DURU BR.2 Kvanet Gabrieli / Dvoi1k: 6. Kvanet CFP40041 (8/73) Classics for Pleasure ! Quarctto Italiano/ DvolAk: 6. kvanet sALtT ot (5 / 69) Phonogram
)D ecca Eclipse
STS-15045
bndon
n Ork. Rom.
Nmcki-Korakov
ASDrle3 (7/76)EMt/HMy
TRECA SIMFONIJA U A-MOLU n Ork. Rom. Svic / Ansenet/ 2. simf; Knez
scan by krista
PIERRE BOULEZ
(Montbrison, 1925)
Publici najpoznatiji kao renomirani dirigent fantastidno istandanog sluha i zapanjuju&g intelekta dije su slaine izvedbe teikih suvremenih djela konkretno pridonijele njihovu razumijevanju i prihvaianju, Boulez je i neumorni animator, a i vodeii kompozitor dana5nje avant garde, unatod svojem sve izbirljivijem izvoru ideja, neodludnosti i kritidkom razmatranju prije negoli se odludi staviti makar i nekoliko taktova na papir. Kao Messiaenov > udenik striktno se drZi serijelne rchnike koju primjenjuje na svaki melodiju, harmoniju, ritam, instrumentaaspekt glazbe ciju itd. No u isto vrijeme, u skladu s idejama Mallarm6a, koje dominiraju u njegovu nadinu razmiiljania, sama kompleksnost Boulezove umjetnosti vodi namjernim nejasno(ama. Zato je u njegovim strukturama prisutan element sludaja iizbora koji, jednom prihvaien, podlijeZe striktnoj kontroli. Dojam 5to ga ostavlja njegova glazba nije hladno objektivan i matematidki. Naprotiv, u njenom su izrazu
prisutne i njeZnosti i snaga, s najistandanijim osjeiajern za novi zvuk. Osim prve dvije klavirske sonate, druga od kojih je proSirila granice pijanistidke virtuoznosti, najranije djelo koje moZemo smatrati tipidnim za Bouleza je kantata Le soleil des eaux (Sunce voda) 1tl+A). No, njegovu je reputaciju definitivno udvrstila, Sest godina kasnije, jedna druga kantata za glas i komorni ansambl , Le Marteau sans maitre (eekii bez gospodara). Ona je danas postala vei klasidno djelo suvremene glazbe, a privladnost njenog svjetlucavog metalnog zvuka uspjela je fascinirati i mnoge slu5aoce dijem je poimanju stran stilizirani stih ili glazbeni idiom. Od tada se Boulez jo5 vi5e opirao izdavanju svojih djela, pa dak i priznavanju njihovih konadnih verzija. Kod nekih, kao npr. Treie klavirske sonate, dozvoljava alternativne izvedbe, neka je izmijenio, poput Mallarm6ovog triptiha Pli selon pli dokje ostala definirao kao "djela u razvoju,,.
CEKIC BEz GoSPoDARA I J Minron, Ans. Musique Vvante /Boulez/ Livre 71213 (2/74) cBs M-32160 Columbia PLI SELON PLI n Lukomska, Bergmann, Stingl, d'Alton /SO BBC/ Boulez
7277A
$/70) cBs
M-10296 Columbia
6ti:i;.
scan by krista
\T/ILLIAM BOYCE
- London, 1779) eitav je Boyceov Zivot bio vezan za London. Tamo se rodio i umro, a pokopan je u katedrali Sv. Pavla u kojoj je kao djedak pjevao u zboru. Tokom svoje karijere djelovao je na vaLnim orgulja5kim mjestima u londonskim crkvama, ukljudujuii i crkvu Sv. Michaela u Cornhillu. Dugi niz godina bio je skladatelj Kraljevske kapele i dirigent Three Choirs Festivala (zajednidke glazbene svedanosti gloucesterskog, worcesterskog i herefordskog zbora), a posljednje 24 godine Livota proveo je kao ravnarelj Kraljevske glazbe. U toj je ulozi komponirao niz oda prigodom kraljevog rodendana i Nove godine. No pored toga napisao je glazbu za petnaestak scenskih djela (iz koje je proiza5lo osam privladnih, uvijek svjeZih simfonija), dvanaest trio-sonata koje su uZivale veliku popularnost i desto bile kori5tene kao glazbena predigra kazali5nim komadima i, uz veii broj svjetovnih zborskih djela, pozama5nu kolidinu duhovnih skladbi (ukljudujuii 60 anrhema). Bio je dovjek blage naravi koji, po rijedima Charlesa lVesleyja, "nije umio izgovoriti razmetljivu ili zlonamjernu rijed.. Ozbiljno je proudavao englesku glazbenu pro5lost da bi potkraj Livota, vei poprilidno nagluh, izdao znameniru zbirku katedralske glazbe engleskih skladatelja iz prethodna dva stoljeia.
(London, oko 1710
l
STMFoNIJE BR. 1-8 l \ unremberg KO /Faerber TY 3413 35(2 / 68) Decca Turnabout* TRIO SONATE BR.2 U F-DURU; BR. U ES-DURU BR.-e U C-DURU; BR. 12 u
G.DURU
Desno :
Dolje: U svoiim poznim godinama Boyce, ravnarel j Kra I ievs ke glaz be. gotovo je sasvim ogluiio.
scan by krista
Danas, kad Brahmsove simfonije i druga djela predstavljaju okosnicu standardnog koncertnog repertoara' te5ko je povjerovati da je u izdanju Groveovog Rjednika, Stampanog prije samo pedeset godina, pisac mogao rzjaviti da bi s praienjem finala 4. simfonije mogli irnati teikoia dak i ostudenti kojima je stavak prilidno poznat<<' i komentirati jedan od najveiih i najda Brahmsov Violinski koncert sadrZanijih ikada napisanih za taj instrument, djelo koji bi svaki violinist-koncertant morao biti u stan.iu izvesti je u stanju uhva"nudi dragocjene moguinosti sviradu koji Zelimo r.raLiti Ako titi se ukoStac s njegovim teikoiama". je jajetu, velii ozbiljnosti priznar iemo da u Sirini dlaku u u orkestralnom kog dijeia Brahmsove glazbe, umjerene koloritu, prisutna zrelost i dubina koja zahtijeva vrio paZljiv i koncentriran pristup; no ritmidka Zivahnost, Siroke melodijske linije i toplina njegova lirizma dostupni su i sluiaocima skromnije muzidke kulture. Posebnu kvalitetu toj glazbi daje dinjenica da ispod bogate romantidne povriine leZe vrlo dvrsti klasidni temelji. Roden u siromaSnoj obitelji, ubrzo je stasao u darovitog pijanista. Morao se, medutim, sam izdri.avati svirajuii u ludkim krdmama, Sto je dovelo do velikog razodararrja u
Gore: Brahms u vrijeme rada na Njemadkom rekvijemu. Doljet Fotografija snimljena u Brahmsovim Jezdesetin godinama.
tli:.:.
scan by krista
Zene koje ga nije napu5talo do kraja Livota. Koncertna turneja s jednim madZarskim violinistom urodila je ne samo poznatim Madiarskim plesovima, vel i znatajnim susretom s glasovitim violinistom .[oachimom, iz tega se razvilo doZivotno prijateljstvo. Preko Joachima Brahms se upoznao s Lisztom ) (on mu, medutim, nije uzvratio divljenje), te Schumannorn i njegovom ienom Clarom kojima je postao duboko privrZen. Nakon ranih, energidnih klavirskih djela i prvog koncern za klavir (koji, uzgred redeno, otkriva veliki raspon Brahmsove ruke), okrenuo se komorno j glazbi, napisav5i dva seksteta, kiavirske kvarrete, Trio za klavir, violinu i rog te Klavirski kvintet (koji je, popur mnogih drugih djela, pretrpio razli(ite promjene u insrrumenraciji), i zborskim skladbama, ukljudujuei Njemaiki rekvijem (napisan nakon smrti majke, no i pod dojmom Schumannove smrti) i Rapsodiju za alt, muiki zbor i orkestar; tek tada se osjetio spremnim da se prihvati simfonije. Do tadaje njegova orkestralna glazba bila ogranidena na dvtje Serenade napisane u kratkom periodu na honorarnom mjestu glazbenog ravnatelja dvora u Detmoldu. Kasnije je kraie vrijeme vodio Zenski zbor v Hamburgu i zbor Singakademie u Bedu,
AKADEMSKA SVECANA WERTIRA Ll Ork, Hall6 /Lorghnn/ Var. na Haydnovu temu; Tragitna uven,; Rapsodija za alt, mulh zbor i ork. CFP40064 (10/24) Classics for Pleasure n Lond. filh. /Bouk/ 4. simf. LSD2e]t (6/73) EMI/HMV S - 37034 Angel RAPSoDIJA zA ALT, MUSKI zBoR. I oRK nBaker /Alldis zbor /[ond. filh. /Bouk/ 2.
simf. LSD27
S
4
5 (t
t) EMl / }{M]/
rcmu CFP40046 (10/74) Classics for Pleasure --- Baker ,zAlldis zborl Lond. filh./ Boult R. Serauss; Vagner
ga.1ie
izradila
Dolie: Kao mladic, Brahms je usporedo s nastupima u koncennim dvoranama bio prisiljen svirati u
kavanama.
qFw
tf'
..
,:..jii+iii:6:l
scan by krista
scan by krista
JOHANNESBRAHMS
'
prije no Sto je postao ravnateljem Dru5wa prijatelja glazbe u istom gradu i ostao na tom poloZaju tri godine. Ne mogav5i se osloboditi Beethovenove > sjene, preko dvadeset godina radio je na Prvoj simfoniji prije no 5ro ju je dovrSio; do posljednjeg trenutka je oklijevao, obraiajuii se jednostavnijim zamislima poput djela Varijacije na Haydnovu temu. Nakon Prve, ubrzo je uslijedila Druga simfonija; zatim pi5e razlidita klavirska i manja komorna djela, Violinski koncert (posveien Joachimu) i neuobidajeno opseZan Drugi klavirski koncert. Tre(a i eetvrta simfonija su, poput Prve i Druge, skladane u kratkom vremenskom razmakul eewrta je epitom Brahmsove snage i otmjenosti stila, u koji se polako uvladila izvjesna smirenosr o demu svjedode Dvostruki koncert za violinu i violondelo i Wer ernste Gesiinge (eetiri ozbiljne pjesm4. Nekoliko posljednjih djela, poput majstorskog Kvinteta za klarinet i gudade, zrati blagom, zrelom ljepotom. Brahms je uvelike obogatio gotovo svako glazbeno podrudje, osim oratorija i opere. No, izmedu intimnosti osjehja njegovih kasnih klavirskih djela i ekstrovertiranosti mladenadkih sonata, zjapi ponor popur onog izmedu brojnih, izratajnih pjesama i grube vanjitine i o5trog jezika kojima se predstavljao svijetu.
Rubinstein,/ Rapsodije; Klauirske sHadbe (Odlomci) s86845 (7/71) RCA LSC - 31E6 RCA l)Gilels/ Fantazije, op. 116 25to 655 (7 /76) DG 2. SONATA ZA vIoLoNCELo U F.DURU,
BALAD4OP.
10
sxlPro
S
E5
(9
/ 7 5)
EMI/ }{MV
- 35353 FANTAZIJE,
Argel
OP. 116
l)Kacchen/ Op.76
SXL61lE (9/64) De@a
NJEMACKI REKVIJEM
oP.99
n Smker, Karchen /
rio
sLsEzt (8/72)}lMV
S
n n
Stahr, Berlin. oket/ Dvoldk: Bagatele 6500 45t (ll/73) Phonogram Boskovsky /Bed. okn/ Vagner SDD2a9 P/70) Dece Ace of Diamonds
3624
Angel
SONATE ZA KLARINET BR. 1 U F.DURU; BR.2 U ES,DURU, OP. 120 de Peyer, Barenboim ASD2362 (5/68) EMI/HMV
nW.
Dvoilk
ASD33r2 G/77)EMI/HMV S - 35032 Angel n Suk, Navana, eeika filh. /Anaerl SUAST50573 (4/66) Supraphon [1 Franescatti, Foumier /SO Columbia./ Valrer/ Rapsodija za alt; Schicksalslied 61a28 (3/74) CBS Classics n Ferras, Torelier , Filh. /Kl,etzki/ Gluck: Ifigenija u Aulidi, uven. CFP40081 Classia for Pleasure
TVt42775De@ Tun bov. KONCERT ZA KLAVIR U D-MOLU n Curzon /LSO/ Szell sxLsozt gl/ez1D"u
1. 6129
Iprdot
CFP40028 (5/74) Classic for Pleasure 50254 Seraphim S Barenboim /Nova |ilh./ Batbirolli/ 2.
konen
Dolje : Sre do svoje smniJohannes Brahms je vodio samacki Zivot u namjeltenim sobama, okruZen knjigama koje je rado titao, i svojom glazbom.
scan by krista
n
n
sLsE74 (5/74) rIMV Gilels /Berlin. fith../Jochum 25tO 258 (12/73) DG* Katchen /LSO/ Mortert/ 3. balada SPA 385 (7 /75) Deea STS
3. KLAVIRSKI TRIO U C-MOLU, OP. 101 klav. rio Katchen, Suk, Starker SXL6187 (5/69)Decca 5611 Loidon
/I
Sanderling
! !
n
vlcs -
1026
RcA
RAPSODIJE, OP.7e Rubinstein / Bala de; Klav sHadbe (odlonci) sB6845 (7/71) RCA LSC - 1186 Iondon 2. GUDACKI SEKSTET U G-DURU, OP. J5 n Ans. Berlin. filh. SAL3763 (3/70) Phonogram
s86876 (6/73) RCA STMFoNIJE 1-4 I Bedin. filh. ,/ Karajan 2721 076 (7 /74) DG
2721 A02 DG
oP,24
f)Klier/
n
Lond. filh. i LSO / Bouk / Akademska svetana uveft; TtagiCna uven.; Rapsodija za
2. npsodija; Havirska djela (odlomci) ; Valei (odlomci) TYt4165S (2/69) Dece TunabouC Bishop-Kovadevi(/ Klavirska diela (odlomci) SAL3758(12169) Phonogram
ZY
oP.
ak
n Ork. Hall6 /
oFP4AO96
40219
40237
40084
n Katchen./ Vaijacije
na Handelow remu
n
'
3.
!
1,
sLsE74 (5/74) HMV Gilels /Berlin. filh./ Jochum zea 259 (6/74) DG+ Arda /Berlin. filh./ Friaay 2s3t 256 (11 /74) DG Privilege
KLAVIRSKI KVARTET
Gilels, Kvanet Amadeus 253o 133 (11/71) DG* KLAVIRSKI KVINTET U F-MOLU OP. ]4
simf. s86875 (6/73) RCA n Concengebouw ork. / H.aititk / 3. simf. 6500 155 (3/71) Phonogram n Berlin. filh.lKempe / 3. simf. sxLP3oroo (5/68) EMI/HMV YARIJACIJE NA HAYDNOYU TEMU
SIMFONIJA U F-DURU J Berlin. filh./Kempe/ Ttagitna uven. sxLP3oloo (5/68) EMI/HMV n Berlin. filh./Karajan 138 e26 (1/65) DG
Concengebouw
rk./H^iri;k/
Tngi1na
Var. na
t3e
3e7
(8/69)DG*
5
(KORAT
SPA121
SV.
I)LSO/Monteatx/ Elgt
(6/71)Deea
ANTONIJA)
Krebbers/Concengebouw ork./Haitink 6580 087 (4/75) Phonogram n Menuhin, Berlin. filh./Kempe sxLP3o 1 86 (6 / 7 5) EMr/ HMV n Perlman/eikaski SO/Giulini ASDr385 (t | /77) EMr/}ltlflI n D. Ojstsh, Clevelod Srell ASD 2525 (9/73)EM'l/HllV S-36033 London 1. SONATA ZAVIOLINU U G-DURU
2. 3.
!
n n
2. sonata za
sDD4el (r2/76) sTs-15272 LondoD 1. KLAVIRSKI TRIO U H-DURU, OP.8 n Suk, Katchen, Starker / 3. Havirski trio
SXL63E7 (5/69) Decca
2.
sveiana uvenira / Rapsodiia za ah Tragiina uven. CFP4}O46 (10/74) Classics for Pleasure Ork. Drezd. grad.kap. / Satderling / 2.
CFP40237 (7/76) Classio for Pleasure SIMFONIJA U E.MOLU tr Lond. filh./Boult/Akad. svecana uven.
4.
10E
simf. s86877 (lll73) RCA Berlin. filh. Karajan / 3. simf. r38 926 (t/65) DG* Concergebouw ork / Haiink
6500 t7 5
(7
n
/
2. sim{.
LSD2eot (6/73) EMI/HMV S-37034 Angel Ork. Drezd. grad. kap. /Sanderling sB 687e (2/74) RCA Ork. Halle./Loughran CFP40084 (10/74) Classics for Pleasure
Bed.
VALCERI, OP.39
Z (odlomci)K\ier/ Vu.
na Hendelow remu;
Klavirski kom ad i (o dlom ci) TY t4l659 (2/ 69) Decca Turnabout* ,4165 Turnabout
n n
filh./Ken6sz
violontelo
SXL6589 (6/73) Decca
6E14
/7 5) Phonogram+
LSO /Jochum
25tO 58A
Iondon
02/75) DG*
M *affifuffi*w
fo.recltoefmurc Orhc*tm. ",lntst a ttlant *E&*L:xp idAlY.lJtiK
1.
llSO /
STMFoNIJAU C-MOLU Lond. filh. / Boult ASD2871 (4/73) EMI/H'IMV n Bedin. filh. / Karajan
1.
Conengebouw ork. / Haitink 9 5OO 322 (2/77) Phonogram+ 2. SERENADA U A-DURU, OP. 16
Serenada za llSO / Kenlsz t / Dvoi6k:
138e24
(tl/64)DG
duhate
Ork. Hall6 / Loughran CFP4OO95 (3/75) Classics for Pleasure n Berlin. filh. / Bohm 2s3 s 102 (7 / 7 s) DG P tuilege n LSO ./ Horenstein GL25oo1 (10/76) RCA Gold Seal
BR1
2.
n
2.
51
7028 Quintessence
Filh. ./ Klemperer
sxLPto217
2530 t44 (11/73) DG
(12 /7
6)
EMI/HMV
BR2
n n
.KvretVeller /
kvanet
SDDt22 (4/72) Decca Ae of Diamonds ST915245 london ]. GUDAEKI KVARTET U B-DURU, OP. 67
kvanet
filh. / Ken6sz SXL6676 (2/75)Decca E Lond. filh. / Bouh / Rapsodija za alt ASD27 4 6 (1 2 / 7 1) EMI/HMV S-370r2 Angel
45
scan by krista
scan by krista
BENJAMIN BRITTEN
- Aldeburgh, 1976) Prerano sazrio i nevjerojatno produktivan, Britten je zapodeo studij kompoziciie joi kao Skolarac, da bi kasnije udio kod Johna Irelanda > na Royal College of Music u Londonu. Nakon toga je podeo zaradivati za Livot pi5uii glazbu zakazaliite, dokumentarne filmove i radio-drame' Svojim sposobnostimaubrzo je privukao paLnit strudnjaka i pridobio podr5ku izdavata.Pozvan da u kratkom roku napi5e ne5to za jedan gudadki orkestar povodom sudjelovanja na Salzbur5kom festivalu 1937. godine, postigao ie veliki uspjeh s inventivnim i domi3ljatim Variiacijama na temu Franka Bridgea (svog prvog uditelja)' Ye( je ranije u sebi otkrio snaZni poriv za uglazbliivanle rtjed, za zbor kao i za solo glas (posebno za svog doZivotnog sudruga, tenora Petera Pearsa). lJ svom velikom opusu pokazao je, skladajuii na nekoliko iezika, izvanrednu literarnu prilagodljivost i izrazitu tehnidku virtuoznost. Violinski koncert, prvi gudadki kvartet, Sinfoniiu da Requiem posveienu sjeianju na roditelje, zborsku Hymn to St. Cecilia, Michelangelove sonete i Ceremony of carols (Pjesme veselja) napisao je zaboravka u SAD podetkom rata. Vratio se s narudZbom za opefl) zaklade Koussevitzky Music Foundation i postigao svjetski ugled s Peterom Grimesom, izvedenim 1,945,kojije odmah pozdravljen kao vjesnik nove ere u engleskoj operi.
lLowesrcft,
1913
Bio je to podetak dugog niza scenskih djela nascalih u preostalih crideset godina Brittenova Livota. Neka od njih zamilljena su kao komorne opere i namiienjena izvedbama njegove vlastite operne trupe (English Opera Group): The Rape of Lucretia,(Otmica Lukreciie),komedija Albert Herring, djetja opera Mali dimnjaiar, jezovita Turn o{ the screw, (Okrenj vijka), tri crkvene parabole koje u stiliziranoj formi udruZuju elemente gregorijanskog korala i japanskog No teatra te krajnje saLeta Smrt u Veneciji.Tema kojoj se desto vra(ao u svojim operama jest sudbina slomljenih heroja poput Grimesa, Billy Budda (u kompleksnoj istoimenoj operi po Melvillu), Alberm Herringa, Owena \Tingravea (sredi5njeg lika jedne TV-opere). Valja spomenuti joi dvije opere: Glorianu i San ljetne noii ukojoj je savr5eno uspio dodarati magidnu atmosferu Shakespeareova komada, kao i Noyes fludde, namijenjenu djeci, znatajnu po nekoliko novih ali jednostavnih zvudnih efekata, te balet Prince of the pagodas (Princ pagod|) (u kojem je po prvi put nagovijestio zanimanie za orijentalnu glazbu koje ie kasnije razviti u crkvenim parabolama). Britten nije nikada bio stalno namjeiten i nije bio prisiljen baviti se pedagoikim radom. Volio je Livieti i raditi okruZen najuLim krugom prijatelja u Aldeburghu, malom gradu na Istodnoj obali. Tamo je 1'948. osnovao godi5nji
BILLYBUDD
3 "t
sETlzs-8l(9/68)Decca
1r90 London (The) BURNING FIERY FURNACE
parabola n Pears, Drake, Shirley-Quirk, Tear, Dean' Engl. opera grouP/Britten
tf
3"r,
i-t
dr
,i
...':
SEf356 (12/67) Decca I 153 London CEREMONIY OF CAROLS ! Zbor Sr. John's College, Cambridge/G. Guest/ Carols SPA./AI64 (1|/65) Decc
CURLEV RTVER
SXL639I (5/69)Decca
26099
Intdon
Lotdon
SAN LJETNE NOCI Deller, Haruood, Pears, Hemsley, Veasey, Harper, Shirley-Quirk, Vatts, Brannigan, djedli zborovi, LSO/Britten sETt38-40 (5/67) Decca 1r85 Irndon ON THIS ISLAND - ciklus Pjesma Z^f ea4l*d,geil Sonnets of Michelangelo;
diigent.
Lijev o : Ru ko p i s B ri tt e n ove
partiturePastorale, 2 Serenade za
tenor, rog i gudace (1943).
47
scan by krista
BENJAMINBRITTEN
festival na kojem su se izvodile njegove vlastite skladbe i djela skladatelja njegova kruga, privladivii vjernu publiku. Ni jednom drugom skladatelju nije snimljeno tako mnogo djela neposredno nakon nastanka. Mnoga od njih dostigla su posebnu popularnost - Serenada zatenor, rog i gudaEe, Spring Symphony (Proljetna simfonija) (zbirka stihova za solo-glas, zbor i orkestar u mahlerovskom simfonijskom okviru), Ratni rekvijem (u kojem se na porresan nadin mije5aju sdhovi ratnih pjesnika s rekstom Rekvijema) napisan za otvorenje nove katedrale u Coventryju i, iznad svega) Young person's guide to the orchesta (Mlada osoba upoznaje orkestar), briljantne varijacije na Purcellovu
PETER GRIMES
Pears, Vason, Pease, Nilsson, Brannigan, Evans, Lanigan, Cov, Gard. ork./Britten SXL2150-2 (10/59) Derca 1305 Irndon
Harper. Pears, Shirley-Quirk, Luxon, Drake. Baker, Bainbridge, EKO/Brirren SYl492-t (6/71) Decca 1288 London SERENADA ZA TENO& ROG I GUDAEE n Pears, Tuckwell /LSO/ Bitten/Les Illuminations SXL6449 (9/7Q) Decca 261 61 London n Tear, Civil / Nonhem Sinfonia / Mariner / Les Illuminations
94 (1 / 7 6) EMt/ rfMV tuigel JEDNOSTAVNA SIMFONIJA ZA GUDACE n EKO ,/Britten,/ Fra nk Bidge; Delius; Elgar; Putrell
sxlPsor
S-35788
temu, napisane za film u kojem se prikazuju razliditi instrumenti modernog orkestra. Sest mjeseci prije smrti dodijeljeno mu je podasno plemstvo.
Shirley-Quirk,
n Lond. kralj. filh. /Sargent/ Britten: Var. na Purellovt temu; $/ahon; Facade (odlomci) sxl-Pr0114 (12168) EMI/HMV
SINFONIA DA REQUIEM Nova filh. /Britten/ Simf. za violonielo SXL664[ (7 /74) Decca I LSO /Previn/ Peter Grimes (odlomci)
154
BLAKE
n
7
MICHELANGELOVIH SONETA
Z"f ear,Led.ger /On this Island; Vinter Vords HQSlrlo (4/74) EMI/HMV
SPRING SYMPHONY (Proljetne simfonija) I lVyryan, Procter, Pears, zbor, Cov. Gard.
ork./Britten
SXL2264 (5/61) Decca
25242 2u
Londot
GUDAEKI KVARTETI
$ :;,:t
.r.
srMFoNrJA ZA\aTOLONeELO r
ORKESTAR I J Rosrropovii /EKO/ Britter/Sinfonia da
;,
:i
_i.
Requiem
.i$ .:
r.. jl:a
n fl
:l,i:
l,
l.
za
klavir
t I Friend /Lond. filh./ /Prirchard./ Serenada CFP40250 (2/27) Classics for Pleasure
RATNI REKVIJEM
Viinjevskaia, Pears, Fischer-Dieskau, Bach zbor, Zbor Highgare School, LSO zbor, ans. Melos, LSO/Britten SET252-.3 (5/63) Decca 1255 London
\TINTERITORDS
Ledger / On this Island; Michelangelovi soneti HQS1310 (4/74) EMI/HMV VARIJACIJE NA PURCELLOVU TEMU _ MLADA OSOBA UPOZNAJE ORKESTAR n Baker (recitator) /Nova filh.,/ Leppard Prokofjev CFPIEs (l/72) Classics for Pleasure
n Tear,
?s:
:1t8r,
Previn (recitator),LSO /Previn/ Frokofjev LSD2e 3 s (12 / 7 3\ EMI/HMV Ll LSO /Britten/ Var. na Bridgeow temu SXL6450 (9/70) Decca
6671
1
Iandon
scan by krista
MAX BRUCH
(Kdln,
1838
Bruchove opere, tri simfonije, tucet komornih djela i gomila zborske muzike zavr5ile u ropotarnici, ostat ie nam za trtjehu tinjenica da tri ili detiri njegova koncertantna djela drte stalno mjesto na repettoaru i da je jedno od njih Violinski koncert u g-molu, prvi od tri koje je napisao nepokolebljivo omiljen i medu violiza taj instrument nistima i kod publike. Bogatstvo muzidkih misli proZetih toplom osjeiajno5iu, efektno napisana solistidka dionica i zanatsko majstorstvo ditave partiture izazivlju divljenje i po5tovanje. I u mnogo manje poznatom Drugom koncertu za violinu prisutna je melodijska liepota 5to ju je Bruch gradio neobidnom lakoiom. Zbog otvorenog romantizma i strastvene slobodne obrade hebrejske obredne pjesme Kol Nidrei za violondelo i orkestar (njegova, po popularnosti, drugog djela) desto se misli da je Bruch Zidovski skladatelj Sto, medutim, nije istina. On se u nekoliko navrata okretao i drugim izvorima tradicionaln e glazbe - napose njemadkim i vel5kim narodnim plesovima te Skotskim napjevima u briljantnoj Skotskoj fantaziji za violinu i orkestar. Zanimljivo je da, iako je s potpunim razumijevanjem pisao za sYe instrumente, sim nije bio instrumentalist. Prilidan je, medutim, ugled stekao kao dirigent u Njemadkoj kao i u Engleskoj gdje je tri godine ravnao liverpoolskim Filharmonijskim
druStvom.
Berlin
Friedenau, 1920)
ORKESTAR, OP.45 n eung /Lond. kralj. filh. /Kempe/ 1. konc. za violinu SXL6573 (11/72) Decca n D. Ojsrrah /LSO / Horoseim/ Hindemith: Konc. za violinu SDDa65 (6/76) Decca Ae of Diamonds 6t37 Iendon n Campoli /Lond. filh./ Boult / Mendelssohn ECS775 (8/76) Decca Eclipse sTS-15015 London I Perlman /Nova filh./ Iapez-Cobes/ 2 koncen za violinu ASD331O (6/77) EMI/HMV
S-37210 Angel
1.
[l
n
SUAST5O546 (8/66) Supraphon Stem, Filadelf. SQ ,/Onzndy/ Lalo 7 2612 (s / 68) cBs MS-7003 Columbia
EMI/HMV
n Morini /Ork.
Dolie: Iako nije bio insrumentalist, Max Bruch je briljantno i s lakodom p.isao za violinu i violoncelo, a bio je i uspjelni dirigent.
Berlin. rad./ Fricsay / Glazunov 2548 l7o (11/75) DG Heliodor 2. KONCERT ZA VIOLINU U D-MOLU,
Perlman /Nova
6795
ltndot
oP.44
filh./ Iopez-Cobos/
scan by krista
ANTON BRUCKNER
(Ansfeldn, Gornja Austrija,
1824
ljivo nam se nameie pitanje Sto bi on rek rekao o Brucknerovim simfonijama koje slijede, i u velikoj mjeri pro5iruju, schubertovsku radiciju u osebujno austrijskoj atmosferi leLerne op5irnosti. Smirena, jednostavna velidina ovih "tonskih katedrala,, navela je antibrucknerijance na usporedbu s Lewisom Carrollom i njegovom igrom rije6 Lez znatenja u "Alisi u zemlji dudesa.. Paradoksalno je, ali is*: t{ |;e*,it s.g
Ako je Schubertova "Velika" C-dur simfonija potakla Schumanna > da piSe o njenoj "nebeskoj duLini,,, neodo-
Bei,
1B9b)
redu shvatiti Brucknera-dovjeka. Porijeklom iz skiomne seljadke katolidke obitelji, bio je duboko poboZan i gotovo
nas se, na sreiu, mnogo de5ie izvode originalne verzije. Da bismo prodrli u srZ njegove glazbe, moramo u prvom
tinito, da je njihova duljina jo5 upadljivija u skraienim verzijama na koje su ga nagovorili dobronamjerni prijatel)i, a on je pristao u nadi da ie time njegova djela postati pristupatnija - no ro je samo naru5ilo njihove proporcije. Da-
\-rt
:
ei &r*
"t
.*
!.1
Dolje : Bruckner za svoiim klavirom dvije godine priie smni. Najieice je nosio ovakvo seosko odijelo.
s*..-
2.
MISA
Zbor Schlitz, Ans. lim. duh. PhilipaJonesa/
Norrington
ZRG710 (12/73) Decca Argo" 4. SIMFONIJA U ES-DURU n Filh. ,/Klemperer
sxlPso 1 67
(7
/ 7 4)
EMt / }{MV
!
n
filh. /Bohn
I
n
Berlin. filh. {ochum 2535 ttt (8/75) DG Privilege* LSO /Ken6sz SDD454 (3/76) Decca Ace of Diamonds
STS-15289 Iondon
Berlin. filh. ,/Krajan 2s3o 67 4 (1A/76) DG4 5. SIMFONIJA U B-DURU n Concengebouw ork. ,lHaitink 67a0 055 (6/7 2) Phonogram 7. SIMFONIJA U E-DURU [l Cooengebouw ork. /flaitink/ Te Deunt
SAL3 6 24-5
(9
/ 671 Photogt am
CMOLU
!
n
e.
Berlin. filh.
Karalan
Conen
Classics
SIMFONIJA U D-MOLU
n n
/7 6)
DG*
otk./I{aitirg/
67OA 038
7. sim{.
filh./Karajan/ Mozan
2510 704 (2/77) DG*
Al'Ilu{BR-U$.IR
S'ymffulie Nr4
EekHPhifsnnnis
"tbnnnlbde.,l-bnnnlb.
l-brbrl\,sl
loqon
50
scan by krista
no prekratkim hladama (da bi se osjeiao slobodnijim kod sviranja orgulja) i s uvijek pre5irokim ovratnikom djelovala je pomalo bizarno. Zahvaliujfii svom priprostom odgoju bio je neobidno naivan; tako je, na ptimier, dao napojnicu isaknutom dirigentu Hansu Richteru nakon pokusa jedne od njegovih simfonija. Njegovo divljenje prema Vagneru > (posvetio mu je Treiu simfoniju, koja je kod praizvedbe ispraznila salu, dok je Adagio Sedme simfonije, u kojoj je po prvi put u svoj orkestar ukljudio Vagnero-
ve tube, napisan pod dojmom majstorove smrti) bilo je tako bezgranidno da je pri prvom susretu s njim pao na ko-
ljena i odbijao da sjedi u njegovu prisuswu. Kasno se razvivSi, zapoteo ie Livot zrelog dovjeka kao seoski uditelj i orguljaS. Izrazita nadarenost za sviranje orgulja i smisao za improvizaciju odveli su ga iz samostana Sv" Floriana na mjesto orgulja5a u Katedrali u Linzu, a kasnije i na duge koncertne turneje. Nevjerojatnom ozbiljno5iu pristupio je srudiju strogih pravila kompozicije i prije no Sto se ozbiljno oku5ao u formi simfonije (a ada je, poput Brahmsa > vei pre5ao detrdesetu) napisao je nekoliko djela za zbor i svoju prut Misu. Zatim se preselio u Bed Kongdje je - pored rada na mjestu profesora tamoinjeg zewatoija i kasnije predavada na Sveudili5tu i dvorskog je orguljaSa - ostatak Livota posvetio skladanju. Napisao osam simfonija, pored jedne iz ranih dana koju je, zbog tipidnog nedostatka samopouzdanja, nazvao 'br. O..; Deveta je ostala nedovr5ena. Seosko porijeklo imalo je utjecaia i na Brucknerov melodijski rjednik; stoga mu scherza desto podsje(aju na Liindler, a tremolando kojim desto zapotinje simfonije ne samo da otkriva utjecaj Beethovenove Devete, vei swara ugodaj romantidne sumaglice iz koie izviru teme kao iz meditativne veze s Prirodom. U svojoj je orkestraciji, po-
pirt Francka > jasno izrazio privrZenost orguljama. No njegov posebni doprinos formi simfonije sastoji se u uvodenju novih tema u ekspoziciji, stapanju provedbe i reprize i gradnji finala iz elemenata prethodnih stavaka (kao u
pisan negdje
Petoj, Sedmoj i Osmoj simfoniji). OpseZni Te Deum, nau vrijeme nastanka Sedme simfonije, predstavlja vrhunski domet Brucknerove liturgijske glazbe.
FERRUCCIO BUSONI
(Enpoli,
1866
Poput svog mladeg suvremenika Rahmanjinova > i Busoni je bio rastrgan izmedu svjetske karijere jednog od najveiih pijanista (i dirigenata) svoga vremena i skladateljskog rada. No, za razliku od Rahmanjinovljeve, Busonijeva glazba nalazi put samo do vrsnih poznavalaca, a on nikada drugo nije ni odekivao. 'Sva umjetnost je aristokratskao, izjavio je nekom prilikom. Intelektualni karakter mnogih njegovih djela namijenjen je sluiaocima Skolovanog ukusa; pa ipak, rane su mu skladbe poput Lustspielouvertilte t violinskih sonata privladne ved na prvi pogled i proLete talijanskom toplinom bai kao i njegovo sviranje koje su ljubitelji klasike nazvali ultra-romantidnim, no po opiem mi5ljenju ono je bilo proZeto vizionarskom velidinom i originalnim zapaLaniima u interpretaciji. Busonijevo remek-djelo, opera Doktor Faust koju je kasnije dovrSio jedan od njegovih udenika, duboko je impresivno. ProZivljavao je tzavice i zbog svoje nacionalnosti. Majka mu je bila pijanistica njemadkog porijekla; nakon svjetje proske karijere - turneja kojim kao dudo od djeteta putovao Austriju i Italiju, pedago5kog rada u Helsinkiju, Moskvi i Bostonu na New England konzervatoriju - Busoni je izabrao Berlin za stalno mjesto boravka. Gajio je duboke glazbene sklonosti prema Bachu > (koji je nadahnuo decaljno razradenu Fantasiiu contapPuntisticu) i Lisztv > , tiji utjecaj je odit u golemom klavirskom koncertu (u kojem sudjeluje i mu5ki zbor). Sve tekstove za opere pi-
Berlin, 1924)
jednoiinke Arlecchino i podrugljivim humorom. Pa ipak, poput svog oca, duboko u srcu osjeiao se Talijanom, a kratki i proma5en period ravnateljstva institutom
sao
je na njemadkom jeziku
Liceo Filarmonico u Bologni (gdje je nekad kao petnaestogodiSnji djedak postao najmladim dlanom od vremena Mo-
razbio nade u
Ogdon, Alldis zbor, Iond. kralj. filh./Revenaugh/ Do*tor Faust - dvije studije sLs776 (1/68) HMV
2.
SONATAZ{VIOLINU
Gray /Paderewski: Sonata za violinu
HM314 Rediffusion
ZGnnaq
KONCERTZAKIAVIR
51
scan by krista
DIDERIK BUXTEHUDE
(Helsingbr, 1637
Malo se zna o ranim danima ovog danskog skladatelja, udenika svog oca, koji je dugi niz godina bio orguljai u
Helsingdru da bi u 32. godini osigurao yaLno mjesto orgu-
Liibeck, 1707)
I$T/ILLIAM BYRD
- Stondon, Essex, 1523) Brojni literarni izvori svjedode o slavi i podastima kojima je bio okruZen ovaj engleski skladatelj iz 16. stolje(a, istaknut na svim skladateljskim podrudjima. Tako jedan pjesnik kaZe: "Svojom vje5tinom i znanjem nadmaiuje sve suvremenike, sjaj njegovih sposobnosti dopire u daleke zemlje i izvan Engleske ima ljudi vidnih svom zanaru, no u Evropi nitko nije ravan na5em Byrdu..." Bio je obrazovan, ali neprijazan i svadljiv dovjek "kojeg je priroda obdarila ozbiljno5iu i poboZno5iu.. Vjerojatno je udio kod Thomasa Tallisa >; u dobi od dvades,et godina postao je orguljai u lincolnskoj Katedrali. Oko deset godina kasnije odlazi u London da bi sa svojim starim uditeljem dijelio mjesto orgulja5a u Kraljevskoj kapeli. Zajednidki su raspolagali licencom Sto im je podarila kraljica Elizabeta, pa su tako, uz silno negodovanje ostalih izdavada, punu dvadeset i jednu godinu drLali pravi monopol nad izdavanjem glazbenih djela iako, izgleda, da ih ni
(?Lincolnshire, 1543
u Marienkirche u LUbecku. Kao Sto je bio obifaj u ono doba, zauzevii taj poloLaj oZenio je kier svog prethodnika, Sto je bio jedan od preduvjeta natjedaja. No, kad je poku5ao isti uvjet postaviti svom nasljedniku, H:indel > i neki drugi povukli su svoje prijave. Zahvaljujuli izvanrednom Buxrehudeovom sviranju (Bach > je, na primjer, jednom propje5adio 200 milja da bi ga duo) i vedernjim koncertima (Abendmusik) koje je sam pokrenuo, a odrLavali su se svake godine pet nedjelja prije BoLi(a, Liibeck se preworio u Meku njemadkih glazbenika. I oratorijsko djelo Posljednji sud, u kojem su personificirane pravedne i zle duie i tri smrtna grijeha, zami5ljeno je za izvedbu tokom pet glazbenih vederi 1583. Kao jedan od najzna(ajnijih sjevernonjemadkih kompozitora, Buxrehude je utjecao na mnoge mvzitare, pa i na Bacha, posebno na polju kantate, toccate za orgulje, chaccone i fantazije. Bio je medu prvim orgulja5ima koji su zahtijevali virtulja5a
GLAZBA ZA ORGULJE
Canzonettas -e-mol; g-mol; Ciaona u e-molu; Koralni preludiji der Vater; - Gott Nun lob mein Seel; Magnificar I tono; Preludiji i fuge a-mol; F-dur; Toccata i fuga u d-molu. Danby TPLS1304l (6,/21) Pye-Vimoso Preludi.ji i fuge-a-mol; H-dur; F-dur; Es-dur; D-dur; g-mol. Canzona u C-duru. Cadzonettas u e-molu; d-molu; C-duru.
GLAZBAZAORGULJE
Koralni preludiji Herr, mich amen - Ach Ach Gott und Herr; Jesus Chrisrus, unser Heiland; Komm, heiliger Geist; Vater unser; Ein fesre Burg; Es ist das Heil; Christ unser Herr; Mensch, willst du leben; Durch Adams Fall; 7e deum laudamus; Auf meinem lieben Gott; Nimm von uns; Ciacona u c-molu,
Chapius Ex5 J5J08 (5,/27) Selecta Telefunken 6+2001 Telefunken
zbirka od 34 Cantiones sacrae (latinskih moteta) posveienih Kraljici. Pomalo je neobidno da je Byrd i dalje drLao poloLaj u Kraljevskoj kapeli, pa dak i dosta toga skladao za reformiranu anglikansku crkvu, iako je sam bio katolik i napisao tri velike mise koje se, pored anglikanskog Great Service, smatraju njegovim najznatajnijim djelima. Medu ostalim skladbama, mnoge od kojih takoder svjedode o majstorstvu njegove izraLajne polifonije, jesu zbirke Psalama, Sonets and Songs of Sadnes and Pietie, po stilu bliske madrigalima, ba5 kao i Songs of Sundrie natures (iako ove sadrZe sedam metridki tretiranih pokajnidkih psalama), dva sveska Gradualia s vi5e od 1OO moteta i jo5 dva sveska Cantiones sacrae. Napisao je i mno5tvo skladbi za virginali ansamble viola. Kako je na tom podrudju bio pionir, njegovimvarijacijama za instrumente s tipkama i fantazijama za viole pripada istaknuto mjesto u povijesti glazbe. Spomenimo joi i niz anthema, kanona i rondoa; svjetovnih i crkvenih solo pjesam a uz pratnlu lutnje ili viola, te dramatskih pjesama za kazalilne komade.
ry fri*.^7 Ji
Lt/ t J:'
*el fi
; fi&; Mir r
r
,L',
J.J
* rrF. {'tAlf
l-r
*ir
Lf;-- 3*
t.
,,&?*
t,r't
tr u ::;
)f yE
qL_L
1G,
1:h#l
fi,(--,
t'*
t7
l1 *:7 { *::=_ 2A+)-"
;-?*;-:?
ffi:d; ! ZE
;Tty'*
$u6 a **,J
,..1..:-;.:,; " =t
t:
*t
t,
l.t *
scan by krista
,*-:r li
CJTNTIONES SACRAE (Zajedno s Tallisom) Cantores in Ecclesia /Howard SOLJl 1-3 (12l69) L'Oiseau-L-vre MISA ZA TRI GLASA f St. Margaret's Singers /Hickox/ Misa za
.";+{:J*F"s'
tetiri glasa
:.ry'i
ZRG5362 (1 1/53) Decca Argo * MISA ZA EETIRI GLASA f St, Margaret's Singers /Hickox/ Misa za tri glasa RL 25070 (6/:/) RCA il Zbor King's College/\'illc,,. i. Misa za tri glasa ZRG 5362 (1 I /61) Decca Argo + MY LADYE NEVELI,S BOOKE [ . Hogwood D29D4 (1/77) Decc +
tetiri glasa
@'
@*!
o .de 'h'.'',.,.
*6
,
!.F
3i
#
& L}
Gorez Byrd je napisao: .Pievanrc te nko dobra snar da bih zelia da sri
53
scan by krista
.. r\ \n' -'-*i
..'
,/
.:.1
,i
Si
'.
:jtq.
\{,
scan by krista
EMMANUEL CHABRIER
- Pariz, 1894) Teiko bi se moglo odekivati od jednog gorljivog oboLavaonog koji je posvuda sa sobom nosio telja \Tagnera > partituru Tristana i Isolde - da postane znamenit zbog svog vedrog duha i poleta; a ba5 tako je bilo sa Chabrierom. Rano je pokazao dar za glazbu, no roditelji su ga, s tipidnom francuskom malogradanskom opreznoiiu, prisilili da glazbu prihvati tek kao hobi. Poslu5no je studirao pravo i postao drLavni sluZbenik, no druZio se s piesnicim^) muzitarima i slikarima (gradeii usput zbirku djela impresionista u kojoj je i Manetov "Bar aux Folies-Bergd1s5..), a u slobodno vrijeme bavio se komponiranjem, napisav5i i dvije operete L'Etoile (Zviiezda) i Une Education manquEe (Pogre5an odgoj). No nedugo nakon toga, 1880, svladan bujicom osjelaja Sto su ga preplavili pri slu5anju Tristana u Bayreuthu, napustio je namjeStenje da bi Zivot posvetio glazbi. Nakon deset draZesnih Prices pittoresques za klavir uslijedilo je djelo koje mu je odmah donijelo slavu - raspojasana rapsodija Espafia koja je do dana5njih dana s pravom zadrLala popularnost. Kao zborovoda koncerata Larnoureux stekao je dragocjeno praktidno iskustvo koje ie kasnije uroditi plodom u darobnoj Odi glazbi za Lenske glasove i or(Amben, Puy-de-Ddme, 1841
kestar. Opdinjen \Tagnerom napisao je neuspjelu ffagidnu operu Gwendoline, koja je doLivlela samo dvije izvedbe u Bruxellesu prije financijskog kraha trupe. Chabrier je svoju prirodenu sklonost Sali potvrdio u divnoj komediji u tri tina Le Roi malgrE lui (Krall protiv volje). Ni nju, medu-
izvodila zatim, nije pratila sreia - kazali5te u kojem se hvatio )e poLar nakon treie izvedbe. NeuniStiva vedrina njegova duha ogleda se ne samo u nekim pjesmama (nastalim kasnije u jednom jedinom desetljeiu njegova Livota profesionalnog skladatelja) t:ijaje komika utjecala na Satiea >, Poulenca >, i Milhauda ), u svjeZem i Zivahnom Marche joyeuse (Veseli marS) koji je, poput svih Chabrierovih djela, napisan s puno originalne Zivosti i proZet finim koloritom i nepogreSivim umjetnidkim ukusom), vei i u tome Sto se sim znao na5aliti sa svojim ljubljenim Tristanom napisavii Quadrille za klavirski duo na teme iz te
opere.
t ,r)ilb fRt. \U .i brilr.rn R.rlcl Tlrt Sonrnx llppcrtrl, i;tlhiL: Llxiila i-ii;:i.'l ll:i Dan:c.'tx'.dyc S*ir:r Srlt*r PrCiilc & laxi::'it "Nli tlLilt hutc'ilr'fjrl5$
\ \
ESPANIA
_ RAPSoDIJA
Ll Grad.ork. Bimingham ,/Fr6marx/ Ravel; Dukas; Saint-Sa1ns; Debussy ASD3oo8 (9/74) EMI/HMV LSO /Argenta/ Nmski- KorsaAov: Granados; Moszkowski ECS797 (6/77) Decca Eclipse 6006 London ESPANA; SUITE PASTORALE; MARCHE JOYEUSE; LE ROI MALGRE LUI (odlomci) n Ork.Rom. Svic. /Ansermet
JBIO (6/7 8) Decca Jubilee 6438 Iondon
] VALSES ROMANTIQUES fJ Kyriakou, Klien / Milhaud; Scaramouche; Faw6: Dolly; Souvenirs de Munich; Ravel: Ma Mire I'oye -fournabout TV34214S (1 1/70) Decca
l-ijevo: Chabrier za klavirom. Yjerna i iskrena skica jednog od n j egovih broj ni h p rij atelj a s I ikara.
ffi
m
njegova uditelja Francka; no, najbolje ga predstavlja Poema za violinu i orkestar, tipidno senzualno i melankolidno djeio, jednako omiljeno medu izvodadima i hod publike. Njegova karijera prerano je prekinuta pogibijom u nesreii na biciklu na vlastitom imanju.
ERNEST CHAUSSON
(Paiz,
1855
na pariSkom Konzervatoriju tek s dvadeser pet godina, dabi zatimpostao Franckov > privatni udenik. Bio je spor i sitnidav u komponiranju, akrajnie senzibilna narav i pretjetana samokritidnost nisu mu dozvolili da sretnu okolnost Sto je bogat iskoristi za promtcanie vlastitih djela. Njegova scenska glazba, ukljudujuii i operu Ie Roi Anhus koja mnogo duguje Vagnerovom > Tristanu, nije od osobitog znatenja, no zato se mnoge od njegovih pjesama ubrajaju u najodabranije stranice repertoara francuskih m1lodies, a orkestalni ciklus pjesama Poime de I'amour et de la mer (Poema o ljubavi i moru) u kojem je koristio Franckovu ciklidku tehniku, mnogo se manje izvodi no Sto to djelo zasluLuje. Pa ipak, ono po demu Chausson ostaje u pam6enju njegova su orkestralna djela. Tu je poetski Koncert za pomalo neobidnu kombinaciju izvoiako data - violinu, klavir i gudadki kvartetl pa osjeiajna pomalo blijeda simfonija stvorena prema istovrsnom djelu
Masseneta >
ffi
EMI/HMV
POEMA.ZAVIOLINU I ORKESTAR
Angel
/Manirot/
Ravel:
ASD]125 (l/76) EMI/HMV 5-3711t Angel SIMFONIJA U B.DURU n Ork. Rom. Svic., Atsener / Franck: Eolides sxl631o (1/68) STS-15294 London
55
scan by krista
scan by krista
FREDERIC CHOPIN
(Zelazowa'Vola kraj Variave, 181A
lJniverzalno priznanje koje mu se ukazuje kao jednom od najveiih skladatelja za kluvir, instrument kojem je udahnuo novu poetidnost i neprolaznu naklonost izvodah i isslu5alaca, Chopin je morao platiti visokom cijenom krivljenom slikom svoje lidnosti i Livota u sdlu petparadkih romana, neodgovornim tretiranjem notnog teksta (dijoj todnosti je sam pridavao veliku vaZnost) egzibicionistidkih pijanista, brojnim smije5nim legendama i nadimcima pridodanim nekim od njegovih djela i 5iroko rasprostranjenim nerazumijevanjem njihove prirode, pa dak i stila u kojem bi trebala biti izvodena. Osim rijetkih izuzetaka, sva njegova glazba pisana ie za klavir (dak i iznimke, poput ranog Klavirskog trija, pjesama i sonate za violondel o, sadrLe klavirsku dionicu) i veiinu njih namijenio je vlastitom izvodenju. Kao pijanist i improvizator svagdje je nallazio na beskrajno divljenje - ne samo osietljivih mladih dama (a i njih je bilo mnogo) vei i vodeiih evropskih muzitara, iako je bio gotovo samouk. ObjavivSi kao sedmogodiSnji djedak svoje prve male skladbe, pokazao je neobidno izraLen dar za glazbu Sto su, kao i kod malog Mozarta >, koristili aristokratski saloni' No njegov otac, nastavnik francuskog jezika, razborito se PoDolje: Kuda i vr u Zelazovoj Voli kraj Varlave gdje je 1810' godine roden Frederic Chopin.
Pariz, 1849)
brinuo da Chopin primi solidne muzidke osnove na var5avskom Konzewatoriru. Susreti sa slavnim lidnostima i koncerti u Bedu gdje su njegova djela proLeta poljskim duhom odmah osvojila publiku, pro5irili su mu glazbene horizonte. Godine 1830. Var5avu su zauzeli Rusi; Chopin, koji je u to vrijeme bio na poduljoj turneji, odludio je zadrLati se u Parizu u dijem
je umjetnidkom Zivotu ubrzo postao pomodna figura. U tom otmjenom, nepristupadnom dandyiu koji je svojim briljantnim darom za opona5anje zabavljao prijatelje, krile su se snaZne, katkada divlje emocije, netrpeljivost i ranjiva osjeiajnost kojima je davao odu5ka samo kroz sarkazam. Ubrzo mu.;'e, ionako krhko zdravlje, podelo zadavatibrige (zbog toga su bile raskinute zaruke s kieri obiteljskih prijatelja); ono se jo5 viSe pogorialo za vriieme boravka na Mallorki s George Sand, Zenom-romanopiscem snaZne individualnosti s kojom je tada zapoteo vezu (njezin prikaz njihova Livota pun je romantidnih izmi5ljotina). Povukao se iz koncertnog Zivota da bi se posvetio komponiranju i kretao u utjecajnim krugovima. Yeza sa George Sand trajala je deset godin a; kada je, nakon duZih emocionalnih kriza, do5lo do raskida, Chopin je bio te5ko bolestan i duhovno iscrpljen dovjek kojem su preostale samo dvije godi-
ne Livota-
!Ax
ARL1 rs6e (9/76) RCA BALADE (komplet) Z Aiketazi/ Nouvelles Etudes SXL6I43 (3/65)Decca
6422
tandot
u
l)FtatVJ / Fantazija
f-molu
Tvt42t7s
(7
34271Ttmabott BARKAROLA l)Barerboim / Chopin: kraca Havircka djela ASD2e6' (5/74)EMI/IIMV SoNATA ZA !'IOLONCELO n Du Pr6, Barenboim / Fnnck: Sonata za ioloncelo (2/72) DG*
n Pollini
25tO 29t (11/72) DG*
n AJkenazi
SXL6710 (12/75) Decca 6844 Iondon
57
scan by krista
Po mi5ljenju glavnog uditelja Chopin je morao pisati opere. Sasvim sigurno, izvanredno satkane bel cantolinije
karakteristidne za njegovu glazbu pokazuju srodnosr s talijanskom operom popularnom u Var5avi njegove mladosti; no instinktivno razumijevanie klavirske teksture (kao u etidama) i ma5tovita realizacija poetskih moguinosti (u nokturnima i mazurkama) svojsweni su bai klaviru. Predivno izraLa)ne melodije i ritmovi njegovih oplemenjenih poljskih plesova (u mazurkama i herojskim polonezama) o(aravaju sve ljubitelje glazbe; no muzidare u jednakoj mjeri zadivljuje romantidni kromatizam Chopinove harmonije, suptilno vodenje dionica (naroiito u kasnijim djelima, kada je svoju vjednu ljubav prema Bachu >, diji tYohltemperiertes Klavier je znao napamet, udvrstio studirajuii Cherubinijevu Skolu za kontrapunkt), te osebujni
/
Edde
I. KONCERT ZA KLAVIR U E.MOLU Pollini, filh. /Kletzki sxlPro 160 (6 / 7 4) LMI / HMV
'
Arrau /Lold. filh./ Inbal 65aa 255 (6/72) Phonogranr" Gilels /filadelf. SO/ Ormandy
72318
(7
60056 Seraphim
/65) cBS
IMPROMPTUS (kompler)
Rubinstein
sB664e (3/66)
osje1aj zaboju i formu. Da je predod,Zba o Chopinu iskljudivo kao skladatelju minijatura (potkrijepl.l'ena popularno5iu preludija i valcera) pogre5na, najbolje pokazuju djela poput koncerata, Sonati u b-molu, h-molu, rapsodienih balada i scherza, Fantazije u f-molu i Barkarole. Iako je njegovo sviranje desto oduievljavalo sluia.telje svojom snagom, ono Sto je o(aravalo bile su lako1a i sklad stoga su efekti pijanistidkih zvijezda strani Chopinovoj
MAZURKE
(komplet) Rubinsrein s86702-4 (s-7167) RCA LSC-6177 RCA (kompler) Ronald Smirh sl-sso14 (5/7s) HMV Michelangeli
253a 236 (.6/72) DG''
NOKTURNA
(koarpler) Rubinstein
umjetnosti.
Dolje: Spomenik Chopinu u njegovu zaviiaju.
Ohlsson /SO polj. rad./Maksymiuk sLS5o4r (4/76) HMV 2. KLAVIRSKI KONCERT U F.MOLU I Rubinstein, Filadelf. SO /Ormandy / Fantazija na poljske napjeve sB67e7 (8/69) RCA ' Askenazi./LSO/ Zinman/ 3. balada; Nokturno. br. 17; 3. scherzo; Barkarola SXL6693 (4/71) Decca DJELA ZA KLAVIR Balade; Mazurkej Nokturna; Poloneze; ln611nre spirnrto i Crande Polonaise: Impromptus;Fantaisie Impromptu; Scherzaj 2. i 3. sonata; Valceri; Barkarola; Nouvelles Ftuderl Bolero: Fanrazijr u f-molu; Berceuse; Tarantelle Rubinstein SERs6e2 (12 ploda) (12l/3) RCA POLONAISE FANTAISIE, OP. 6t; MAZURKA U A-MOLU, OP, I 7, BR, 4; ETIDA U GES-DURU, OP. 10, BR.5; VALCER U A-MOLU, OP. ]4, BR. 2; POLONEZA U AS-DURU, OP.5.]
Horowitz 72e6e (9 /72) cBS POLONEZA U AS-DURU, OP. 61; ANDANTE SPIANATO I GRANDE POLONAISE U ES.DURU; IMPROMPTUS BR. 1-3; FANTAISIE IMPROMPTU U CIS.MOLU
Rubinsrein S86b49 (J/bb) RCA
POLONEZE
Frankl
I-I6
TV34254-5S
I
1-Z
PRELUDUI
65AA 622
(6/75) Phonogram't
24Pollini
RECITALI: 1. BALADA G-MOLU; 2. SCHERZO U B-MOLU PRELUDU U CIS-MOLU BR, 25; SCHERZA 1_4 Aikenazi/ Barkarola u F-duru: Preludij Op.45
SXL633a (4/68) Decca 2. SONATA U B-MOLU NOKTURNA, OP. 15, BR.1 i 2; MAZURKA, OP. se, BR.2;
GRANDE VALSE BRILLIANTE Yasary/ Valceri 2726 02e (8/74) DG 2. SONATA U B-MOLU
'tPerahia/
M
- 3278A Columbia Argerich/ Andante spianato; 2. scherzo 2s3o s3o (6/75) DG'' i I Askenazi/ Noknrna br. 4 i 5; Mazurka br. 37; Valcerbr. I SXL6'Ts (11/72) Decca 3. SONATA U H-MOLU I Perahia/ 2. sonata
76242 (7 /74) cBS
VAI SF BRILLANTE
- i Askenazi
327Ea
Columbia
58
scan by krista
t*W
t :
-'l'"rf
,l
_e _I ___:1
--;:
- l1__;
.4*
:fr.-rl .***
"-*..*.llll::a
59
scan by krista
scan by krista
AARON COPLAND
(BrooHyn, New York, 1900)
Ako Ivesa > mozemo smatrati pionirom swaranja osebujnog ameridkog glazbeno g izraza, tada je Copland - prvi ameridki skladatelj ozbiljne - glazbe u ovom stoljeiu diia su ttl"gou pravi nasljednik. eitav djela obi5la ditav svijet period svojih zrelih godina zavzimao je najistaknutije mjesto u muzidkom Livotu Sjedinjenih Ameridkih DtLava, ne samo kao skladatelj, vei i kao dirigent, predavad, pisac, organizator i muzidki ravnateli festivali. Nakon studija zapotedh u New Yorku, navr5iv5i 21 godinu odlazi uPariz. Tu je tri godine radio s Nadiom Bou-
langer, koja je po njegovu povratku bila solist prilikom praizvedbe Simfoniie za orgulie i orkestar. Copland je bio prvi skladatelj nagraden Guggenheimovom nagradom, a
1930. dodijeljena mu ie i nagrada RCA Victor za Dance symphony koju je napisao u Zurbi, sluZeii se materijalom jednog vei postojeieg baleta' IJ ovom djelu, kao i u Music
i Koncertu zaklavir nastalom goje dinu kasnije, iskoristio elemente iazza tretftane stravinskijevskom o5trinom. No vitalnost i ritmidka Zivahnost prisutne u ovim djelima uskoro ie skrenuti drugim tokovima. Najbolje rnedu tim novim skladbama su one koje odi5u duhom promenadne glazbe u kojima je katkada koristio narodnu glazbu ili kaubojske pjesme; takvi su baleti Bilty the Kid, Rodeo i krajnje evokativan Appalachian Spring (Proljeie u Appalachima) te folk-opera The rcnder tand (1954). U drugim, su, pak, djelima - PoPut ritmidki nenadma5nog El Sal6n M6xico (1936) i Koncertu zaklatifolklora. net - prisutni elementi latinskoameridkog Najveii dio Coplandove glazbe odlikuje se ekonomidnoSiu i jasnoiom izraLajnih sredstava. To pridonosi njenojbrzoj prijemljivosti, pogotovo u sludajevima djelA pisanih za posebnu namjenu: primjerice, filmska glazba za Our Town (NaS grad) i The red pony (Cweni poni) posjeduje izuzetni Sarm, a poetski Quiet city (Mirni grad) pun je dirljivo njeLne atmosfere. U nekim drugim prilikama dao je prednost oporom, strogom izrazv (kao npr' u Sonati za klavir). Izmedu te dvije krajnosti nalaze se ozbiljna ali pristupadna djela poput Treie simfonije. for the theatreiz
1925.
:"ffi
Hdris
Coliad
'
M-30649 Columbia Filadelf. So/Omardy/ Billy the Kid LSB4olE (7/71) RCA
Los Angeles filh./Mehca/ Bemsrein; Gershwin
NY filh./Bemsteir/ Rodeo 72411 (4/61) cBs MS-6175 Columbia l)IAO/Copland/ Rodeo 72E88 (2/71) cBS M-30114 Columbia n Filadelf. SO/ Appalachian Spring LSB4olE (7/71) RCA
scan by krista
ARCANGELO CORELLI
- Nm, 1713) Roden u uglednoj obirclji, ovaj ugladeni i otmjeni glazbe-, . tll{i -l-l I ( rr.etri ( ir',.-r (\tr(' nik proveo jeveei dio svog Livota u Rimu gdje je dvadese\.\1rt\i\ r1l:!1 11ltri1:it!- 1lIl IllilI,c ll,,:,,,:i \1.\ ll.l I :l',ltlil\11{ tak godina vodio koncerte koji su sd svakog ponedjeljka odrLavali u paladi kardinala Ottobonija i predstavljali srediSnji dogadaj muzidkog Livota grada. Rimljani su ga prihvaiali s najveiim po5tovanjem, a kao violinist i skladatelj bio je slavan Sirom Evrope. Djela su mu bila Jtampana u Antwerpenu, Amsterdamu,Parizu i Londonu jednako kao i u Italiji. Bio je uditelj brojnim, kasnije slavnim violinistima. Iako je nastupio kao ravnatelj orkestra od tSO izvodada u rimsko j palati Svedske kraljice Kristine, uporno je odbijao pozive velika5a da napusti Rim i stupi u njihovu sluZbu. Kada je napokon posjetio Napulj, tada operno sredijte coNcERTI GROSSL OP.6 Italije, gdje je nasrupao s Alessandrom Scarlattijem, nije IASMF / Mariner Z\G77t-5 (9/74, Deaa Argo* nai5ao na kraljevo priznanje. Povrijeden, vrario se u Rim i coNcERTI GROSSI BR 1,8, e, 12 ustanovio da je neki prido5lica ve| zauzeo njegovo mjesto ! Ork. Swlatti ,/Gracis 25t3 124 (5/73) DG Archiv Produaion u naklonosti publike. To ga je tako obeshrabrilo da se po- SONATE ZA VIOLINU, OP. 5 n Melkus, Drel.fus deo povladiti. 253t tt2-t (10/75) DG Archiv Produktion Pokopan je u Panteonu pored Rafaela. Kako se za Livota druLio s vodeiim slikarima svog vremena i sworio vrijednu zbirku umjetnidkih slika, u tom mjestu ima i neke simbolike. Njegov dostojanswen, elegantno oblikovan glazbeni izraz koji karakteriziraju nizovi sekvenci i lanci zaostajalica, bio je usmjeren na dvije forme: baroknu trio sonatu i solo sonatu, te dewero ili petorostavadni concerto grosso (pretedu modernog koncerta) u kojem je suprotstavio malu solo-grupu od dvije violine i violondela ditavom gudadkom korpusu. Njegovi polagani stavci istidu se njeZnom ljepotom sazdanom na pijevnim moguinostima violine, koje je i Desto: Corelli (detalj s platna po jedno od Carlu Marattiju) sAm njegovao u svom sviranju, no u solo-sonatama melonajvecih imena u povijesti violine i dijska linija adagi|r svojom jednostavno5iu i izbjegavanjem tvorac concerta grossa. Utjecao je na mladog Handela i ukrasa odudara od konvencija vremena u kojem je Corelli poduCavao virtuoze poput
(Fusignano, 1553
1,,
Zivio.
Geminianija i Locatellija.
S*:{x'rx
'Ax.c*t:{ *,HLo *ffrrs l':,r
*rxL*" "'[rrrr*.*,
1-t
a '4t/.rt{t{'t;r..
fua-
'
NncorlDE liprrrolT
1*
+-J+rtr
,.hrma
Gore: l/aslovn a stranica drugog izdanja Corellijeuih sonata za violinu koje predstavljaju jedan od stupova literature za gudate.
62
scan by krista
(Paiz, 1568
loi za Livota nazyah su ga ,le Grand* (Veliki); taj nadimak ne sluZi samo rome da bismo ga razlikovali od ostalih dlanova brojne dinastije Couperin (koja je t razdoblju od. dva stoljeh d,ala dvanaestak glazbenika, a najmanje detiri skladatelja), ve( i da ukaLe na slavu i sveopie divljenje kojima je bio okruZen. (Bach >, je naprimjer, studirao i prepisivao njegova djela.) S jedanaest godina naslijedio je oca na mjestu orguljaia u katedrali Sr. Gervais (ovaj je, pak, na to mjesto do5ao nakon svog brata Luisa); na tom j. polotaju, izuzmemo li razdoblje od jest godina kada' gi je zamjenjivao Lalande, djelovao gorovo 40 godina prije no ga je prepustio svom rodaku Nicolasu. (Na toj su se !o duZnosti izmjenjivale jo5 dvije generacije Couperina.) Nakon objavljivanja dviju misa za orgulje (u kojima se verseri izmjenjuju s koralima Ordinarija, a Ofertorij sadrLi orguljski solo) Luj XfV ga je 1693. imenovao jednim od glazbenih ravnatelja kraljevske kapele u kojoj su svirali najbolji glazbenici onog vremena. Slijedeie je godine po-
stao uditeljem dembala kraljevske djece, a dvije godine kasnije dobio je plemiiku titulu. Kao kraljevski skladatelj napisao je vi3e morera, srrasrvene Legons de t1nEbres koje predstavljaju njegov vrhunski domet na polju crkvene glazbe, niz Concerts Royaux za dvorske nedjeljne koncerte i preko 200 stavaka zalembalo objavljenih bez tvril& unutra5nje povezanosri u 27 ordres ili suita. Njegova nastojanja bila su u velikoj mjeri usmjerena- pomirenju dvaju oprednih stilova u tadaJnjoj glazbi
L'Apoth1ose de Corelli i LApoth1ose de Lully objavljenim pod znatajnim naslovom Les Gofits rEunis (Pomireni ukusi), vei iu zbirci Les Nations koja se sastoji od francuskih suita i talijanskih trio sonara (ovu formu preuzeo je od Corellija >). U njegovoj glazbi stopljeni su-elementi elastidno shvaienog kontrapunkta s bogatswom harmonijskih
francuskog
talijanskog;
r',
ideja koje se odlikuju primjenom osjeiajnih zaostajalica i skrivenim kromatizmom. No najvaLniji dio Couperinove ostav5tine predstavljaju profinjeni, draZesni komadi za dembalo Sto gotovo u pravilu nose neobidna imena i u kojima susreiemo najrazlititije stilove: plesne forme, chaconne, passacaglie (poput velike h-mol u Ordre br. 8 ili L'Amphibie u br. 24), ronda, sariridne ili burleskne komade, pastorale i karakterne porrrere. U toj galeriji, baS kao i u njegovoj lidnosti, savr5eno su sjedinjeni ugladenost, melankolija i ironidna dosjetljivost.
Lijevo : Bakrorez Frangois a Couperina, "organiste de la chapelle du Roy*, u posljednjem deserljeiu njegova zivota.
APoTHEoSE DE LULLY
SEKO /Leppard,/
LTVRES DE
Charyentier: MEd6e
CLAI'ECIN
Ordre 4; Knjiga 2
Knjiga I
11;
Ordre 6,
24,26,27-
Kajiga 3
Ordre 13,
18;
Krjiga 4
Ordre
n Drefus
davecin
(dembalo\/
L'An
de aucher le
EK6 35276 (1/76) Seleoa /Telefunken MESSE PROPRE POUR LES COWENTS MESSE SOLENNELLE POUR LES
PAROISSES
$/eir (orgulje)
nJakobinski
ans.
sll'rl FROA{'Ill[
El.i{;tlSH
OPtt<,+,v[Ofg C}RCHISTRA
tl-l^\.lBlit
RAYfuI$Ni] ITPPARI}
scan by krista
atribut 'impresio- je; ipak je u treiem pokuiaju uspio dobiti Prix de Rome. nistidki", posuden iz terminologije likovnih umjetnosti. Ia- Sebeljubiva narav i otpor prema akademskoj rutini prisilili ko sim Debussy nije volio tai izraz, njegove aluziie na su ga da napusti Rim vei nakon dvije godine, iako mu je blistavu igru svjetla (kao npr. i glazbi orkestralnih .A/oc- nagrada omoguiavala rogodi5nji boravak. Jedan od uzroka tom nespokojstvu moZemo potraLiti u dinjenici da mu turnes koje usporeduiu s \Thistlerovim platnima) otkrivaju je tadainja ljubavnica, kojoj je posvetio svezak svojih Fbljubav a neutaLiva vizualnu senzibilnost, neuobidajenu ritma, fleksibilnost boja, prema prelijevanju orkestralnih .tes galantes, ostala u Parizu. Debussyjeva hedonistidka, senzualna priroda odrazila se i u burnom ljubavnom Zivoimao koji ton zamagliena tonalnost, pa dak i klavirski ie Prva mu je Lena, na primjer, poku5ala samoubojstvo tu. ,,bez vezi s su bati1a,, u bliskoj stvoriti iluziju instrumenta ju ;'e napustio zbog neke druge. je, jednake kada mevaZnosti bio nazorrma impresionista. Od U svojim dvadesetim godinama bio je pod razliditim utdutim, i utjecaj literarnih simbolista poput Mallarm6a, Bajecajima Rusa, narodito Musorgskog > , gamelana s Jaudelairea, Verlainea (njegova punica, inade Chopinov > je ve kojeg duo na Svjetskoj izloLbi 1889. i, iznad svega, dak, bila je Debussyjev prvi uditelj klavira) i Maeterlincka dijeg je Pall1asa i M1lisandu pretodio u lirsku dramu; kva- \Tagnera > (Sto je bio sludaj s mnogim njegovim sunarodzi-naturalistidko tretiranje teksta i orkestralna te emocio- njacima); njegove se darolije oslobodio tek kasnije, u vrijeme I svjetskog rata.Tada je objavio tri instrumentalne sonalna uzdrLljivost udinili su to djelo prekretnicom u tazYonate napisane u neobidno eliptidnom, fino isklesanom stiju opere. Kao student pariskog Konzervatorija pobunio se protiv lu, na dijim se naslovnim stranicama otvoreno predstavio krutog, zastarlelog robovanja strogim pravilima harmoni- kao "musicien frangais..
fl
SUITA CHILDREN'S CORNER Michelangeli
2$a
196
(12/71l.DG*
n Frankl
TY37o2ts nJacobs
H7 1322 (9 / 7 6)
(7
E:rIDE I_12
ETIDE
1.
JouJoux
I
Frankl Tv37a25S (7 /72) Decca Turnabour IMAGES - 1. i 2. KNJIGA; NOCTURNE; LA PLUS QUE LENTE: LA BOITE A Frankl
TV37o26S (7/72) Decca Turnabout IMAGES (1. Gigues,2.lbt'j," 3. Rondes de printemps) X Boston. SO/Tilson Thomas / PrEIude 25t0 t4s(5 /72) DG
JEUX - BALET n Nova filh. /Boulez/ Pr|lude, La Mer 72533 (6/67) cBS MS-7J61 Columbia [l Ork. Rom, Svic. /Ansermet/ Nocturnes;
Danse
LA BoITE AJOUJOUX
n
n
Ork. Rom. Svic./ Ansermet/ Dukas SDDZ9 t (l 1 / 7 l) Decca Ae of Diamonds Berlin. filh./Karaj at/ PtElude; Ravel r38e23 (3/65)DG Nova filh. /Boulez/ PrElude A I'Aprcs-midi d'un {aune; Jeux
72533
(7
LA MER
/67) cBs
146
(8
'u;r,rr,i;ir;i:;1i'
n Filh./Giulini/ Noaumes
sxlPro
/
7
2\ EMl / H'MV
S-!5977Angel
ll
NOCTURNES (1. Nuges,2, F0tes,3. Sirenes) Zbor / Filh. / Giulini / La m er sxLP to 1 4 6 (8 / 7 2) EMIIHMV
Concen Classio
S-J5977Angel
.isl*
f
1:'
:B
ri:a
65
scan by krista
Medutim, ono po demu se Debussyja pamri, a iro je tako snaZno djelovalo na tokove u muzici, skladbe su nasrale u periodu izmedu 1,893 nastanka gudadkog kvar- godine teta i evokativnog PrEIude i I'AprEs-Midi d'un Faune (Preludija za Faunovo poslijepodne) (po prvobitnoj zamisli tajpreludij, napisan prema Mallarme6voj poemi, trebala su slijedid joS dva stavka) i 1913, kada je napisao balet Jeux (Igre) za Djagiljevljev Ruski balet. Primjenom >>zabranjenih. progresija, udaljenih akorda i nerazrije5enih disonanci, kao i obilnom upotrebom cijelotonskih i pentatonskih ljeswica te starocrkvenih nadina, Debussy je uzdrmao stupove tradicionalne harmonije. Njegova klavirska glazba, posebice Estampes, dvije knjige Preludija (diji maitoviti naslovi su naknadno dodani) i Images, traZi novu paleru klavirskih boja kao i novu pedalnu tehniku. Osim vei spomenutih djela, njegov orkestralni opus sadrZi jo5 dva remek- djela La mer (More) (ispod dijih - opseZnu divnih impresionistidkih zvudnih boja leZi klasidna struktura) i drugu orkestralnu Image nazvanu Ib6ria, koja poput klavirskih La Puerta del Vino i Soir1e dans Grenade, osvajaju autentidnom Spanjolskom atmosferom, iako je u Spanjolskoj proveo samo jedan jedini dan.
n ZborlNova filh./Boulez/
Rapsodija za Harinet
Printemps;
!
n
Zbor New England konz. Boston. SO/Abbado,/Raye,l 2s30 0t8 (12/70) DG*
I joujoux; Children's Comer suite; Danses sacr6e et ptofate; Fanazijt za klavir i orkesar; Images; Jeux; Khmma; La mer; Marche 6ossaise; Nommes; Petie suite; La plus que lene; Prlude i l'AprCs-midi d'un faune; Prinremps; Rapsodija za klarinet; lc Roi
lear; Taranelle sryrienne Ork. Franc. rad. dif./Maninon
HMV
PELLEAS ET MELISANDE Soderstrom, Shirley, Minton, Mclnryre, Vard, Covent Gard. oplBoulez 77t24 (10/76) CBS Ms-rot19 Columbia PRELUDIJT _ KOMPLET n Kars 388107-E(11l71) Decca n samo 1. knjiga SAGA53el(3/75) Saga PRELUDE A L,APRES-MIDI D,UN FAUNE tr Berlin. filh./Karajan/ La Me4 Ravel 138e23(3/65) DG* ! Nova filh./ Boulez/ La Mer, Jeux
SAGA53t8(1/75) Saga
RAPSODIJAZA KLARINET
Pix
de
de Peyer, Nova
filh./Botlez/ Noctumes;
(1/62)Deua
m m
SLAffi&K SKffiffi$$V
A\dde
ltndot
Ropm
SAL60048(9/62) L'Oiseau-Lyre"
72srt
(7
/67) CBS
MS-7r61 Columbia
n Qumno laliano/ltarel n
SAL364J (5/68) Phonogram t35361Philips Kvam Pmenin/Rave,l HQS12,1 (10/70) EMI/HMV
2I
[ti,feliesliirGii Mses$a
ORCHESTRE DE L'S,R.Tg
SPAJ31(6/72) Decca
n Conengebouw ork./Haitink/ n
03 Connoisseur Society
NATIONAI.
La Mer; Rapsodija za Hainer: Marche tcossaise 9 500 t59 (4 /7 8) Phonogram Strasbourg filh.,/Iambard/ Faure; Ravel; Roussel
SUITE BERGAMASQUE ll Adni/ Recial HQS1262(5/72) EMI/HMV SUITE BERGAMASQUE; HOMMAGE A HAYDN; VALSE ROMANTIQUE; LE PETIT NEGRE; BERCEUSE HIROIQUE; CHILDREN'S CORNER SUITA; POUR LE
.3*&&d
sd&,$aYg&x#ru
Rsn
PIANO
klainet
727ts(4/71) CBS
Frankl
Tv37o24S(7 /72) Deca Tumabout
66
scan by krista
LEO DELIBES
(St. Gemain du Val, 1836
eajkovski > je tako oboLavao Delibesovu glazbu da ie svoje Labude jezero nazyao "bijednom tridarijom" u usporedbi s njegovom Sylvijom; u jednom je pismu, Stovi5e, izjavio da je taj Francuz skladatelj velikog talenta s kojim se tada5nji njemadki 'suhoparni rutineri< (vjerojatno je mislio na Brahmsa > i Vagnera >) ne mogu usporedivati. Delibes je prvi podigao kvalitetu baletne muzike s niskih grana na koje je bila spala. Studirao je na pari5kom Konzervatoriju kod Adolpha Adama, skladatelja baleta Giselle i nekoliko lakSih opera; ovaj mu je osigurao mjesto korepetitora u Th6Atre Lyrique kada mu je bilo sedamnaest godina. To ga je odmah potaklo da pi5e operete; u petnaestak godina napisao ih je isto toliko. U kasnim dvadesetim godinama namjestio se kao korepetitog, a zatim kao zborovoda u Operi i podeo pisati balete. Dva dina s kojima je sudjelovao u La Source postigla su su bili izvodeni samostalno pod takav uspjeh - kasnije da mu je odmah bilo ponudeno da nanaslovom Naila piSe kompletan balet. Rezultat je bila dopadljiva komedija
Pariz, 1891)
Copp1lia (1370) koju su bogatswo skladnih melodija i profinjena orkestracija odmah udinile popularnom. Ostala je i do dana5njih dana omiljena u baletnim trupama Jirom svijeta. OpseZni mitolodki balet Sylvia, nastao Sest godina kasnije, dio tada5nje kridke ocijenio je presimfonidnim, no suita iz tog djela sigurno,je zadfi.ala mjesto na koncertnom repertoaru. Delibesove opere nisu se odrLale na pozornici osim (u Francuskoj) Lakm6, koja je slijedila modu onog vremena u izboru egzotidnog okvira (naivno i apsurdno prikazana Indija pod engleskom vladavinom). Ta opera sadrLi mnogo dopadljive glazbe, no pamti se ponajvi5e po "ariji sa zvondiiima.., omiljenoj medu koloraturnim
sopranima.
coPPELIA
Komplet. Minneapolis SO/Dorati 5780 25t (ll/75) Phonogram 2-77004 Mercury l) Odlomci. Belir. filh./Katzian/Chopin . 2535 tE9 (l/77) DG Privilege COPPELIA lodlomci) i SYLYIA (odlonci) n Ork. Rom. Svic./Ansemet SPA't4 (7 /74) Decca
61E5
LAKME
l)
Suthedand, Vanzo, Clement, Sinclair, Berbie/ Op. iz Monre arlalBonynge SET3E7-9 (5/69)Decc
1391
London
Iondon
8 76.
umjetniiki nivo.
fitTl$il& tlx t
B*11*t *n
f,llstr
fLlllfi
fi *#ts* st
lHbn
L
t*ble*lrt
$dis
Dar
ilhtfi Hs!{ l$.wAI* J*US*FiT,B*$lli:1*lR, ALTXS 'It&!it0t1I]. AJ'1S: fRIAI$1" t Frtll$fINfS SOFi{ff)T Ll' ll{flq*dr IJAl.lk{t. {c lulirf. ril drtrftt d* l0 htttn a S.hrutl
|SIH{IFF' LAPT' Btt*S?' !,AUT, FAltEha? anll:I jx. a6kle{:$n*s" **IS$B:RFIT' BSe }ir*Y
tk*gl+*r $11'.
67
scan by krista
FREDERICK DELIUS
- Grez-sur-Loing, 1934) Delius predstavlja jedan od onih dudnovatih sluday'a skladatelja tija je glazba prepoznatliiva kao disto engleska ("Sheiley, Vordsworth i Keats nisu bili u stanju s veiom todno5iu prikazari engleski krajolik", izjavio je neki muzidar), iako je domovinu napustio kada mu je bila tek dvadeset i jedna godina. Da bi izbjegao ulazak u odeve poslove industrije vune, prebjegao je na Floridu (gdje je zapustio svoju plantaZu narandi u korist glazbe); nekoliko godina povrSno je studirao u Leipzigu, da bi posljednjih a6 godina proveo u osami u Francuskoj gdje je njegovo djelo bilo i ostalo gotovo nepoznato. Stovi5e, veiina njegovih kompozicila doZivjela je svoju prvu izvedbu ne u rodnoj Engleskoj, koja ih je sporo prihvaiala, vei u Njemadkoj. Glazba ovog skladatelja, koji je Zivio udaljen od svijeta, ne bi naSla put do engleske publike da nije bilo neumornog, silnog zalaganja Sir Thomasa Beechama koji je u svojim izvedbama znao izraziti njen profinjen i sakriven karakter. Sreiom, neke od njegovih nenadmainih snimki joS uvijek su u opticaju. Delius mnogo duguje i odanosti mladog muzitara Erica Fenbyja kojeg se tako snazno dojmilo saznanje da je ovog, duhom potpuno svjeZeg skladatelja, svlada1o sljepilo i uzetost (u tom je stanju proveo posljednjih deset godina iivota), da ie 1928. poiao Livjeti s njim kao pisar. U nemoguie te5kim uvjetima - Deliusove patnje samo su potencirale njegov egotizam, nestrpljivost i zajedljiv j:ri! uporno je po diktatu zapisao nekoliko kompo1852
(Bndford,
kao u On hearing rhe first cuckoo in Spring (SluSajuii prvu proljetnu kukavicu) - do ekstatidnih, primjerice u Koncertu za violinu i Song of the high hiils (P.iesma visokih breZuljaka); mnoge su mu skladbe, poput remek-djeia Sea-drift (Morska struja) prol.ere bolnom deZnjom. Nietzscheovska zborska djela A Mass of Life (Misa i-ivota) i Rekvijem nosioci su Deliusove racionalistidke filozofije. Njegove opere, iako nikada nisu imale uspleha na pozornici, zanimljive su za sluianje putem ploda; zanosni \Yalk to the Paradise Garden (Put u rajski vrt), interludij tz opere A Wllage Romeo and Julier (Seoski Romeo i Julija) savrSen je primjer njegova individualnog stila.
APPALACHIA
L-Ambrosian Singers z'Ork. Hal16l Barbirofli/ Brigg Fair ASD26J5 (2/7r)EMI/I{MV S-36756 Adgel BRIGG FAIR; SONG BEFORE SUNRISE; MARCHE CAPRICE; ON HEARING THE FIRSTCUCKOO IN SPRING; SUMMER NIGHT ON THE RIVER; SLEIGH RIDE;
ova djela temeljena su na narodnim pjesmama). RaspoloLenja u njegovoj glazbi proteZu se od njeZno idilienih
HEARINGTHE FIRSTCUCKOO IN
SPRING; SUMMER NIGHT ON THE RIVER; LATE S$fALLOVS L'l Ork. /Halle,/ Barbirolli ASD2477 {7/68) EMI/HMV S-3558E Angel
FENNIMOREAND GERDA
(TNTERMEZZO) [-l Lond. Kralj. filh./Beecham ASDJ57 (8/60) EMI/HMV KoNCERT ZA vIoLoNCELo . l Du Pr6 /Satgent/ Elgar: Konc, za violontelo ASD2764 (3/72)EMI/I]MV PLESNA RAPSODIJA BR. 2 t! Lond. Kraij. filh. /Beecham Florida Suite; Over the hills and far away HQSll26 (4/68) EMI/HMV
KOANGA
Estes/Alldis zborlGroves sLse74 (6/74) HMV MASS OF LIFE iJ Harper, Iflatts, Tear, Luxon/Lond. filh. i
zbor/Grcves
SLS9581 (3/72) HIVIV 5-J781 Angel
zru)a.
Neito zbog svog temperamenta, neSro zbog nemetodidne izobrazbe, Delius nije koristio stroga pravila harmonije i kontrapunkta. Oslanjajuii se uglavnom na odraz poet-
nom, irnpresionistidkom rzrazv bogate strukture s tednim kromatskim harmonijama {iako u biti tnnalnim), za Sto mu je obidno trebao veliki orkestraini aparar^ U njegovim djelima nema mnogo ritmidke raznoiikosri, a u strukrurainom smislu desto se oslanjao na oblik rnanje-viSe siobodnih varijaciia (kao ito je dobro poznati Brigg Fair (Sajam u Bri*gu) i nosmlgiina Appalachia za zbor i orkestar ioba
PARIS Liverpool. fsali. filh. /Groves/ Evenn r: Plesna rapsodija br 1 ASD2r04 {8/72) EMI/HMV 5-.36870 Angel A VILLAGE ROMEO AND JULIET lf Haryood, Tear, Shirley-Quirk, Luxon, Mangin/Alldis zbor./ Lond. Krali. filh. /Davies/ Fenbyjev komentat slse66 (2/71) HMV
S-3784X Angel
SONATE ZAVIOI-INU 1-3 ' Holmes, Fenby /Fenbyjev komentar UNS25E (5/73) Unicorn
Desno: Slijepi i paralizirani Delius pred kraj Zivota Ernesra - porttet Proctera iz National Porrrair Gallerv.
Delius:
AVllage
Romco
&lulict
ilr.!*rrr.
foho Shirley-Ouirk
llot,
Tltlohr,llli*ehrt
Phi,,ut!6eE
MgcdithDrvics
scan by krista
scan by krista
ERNO DOHNANYI
(Bratislava, 1 877
po Fvropi i SAD. Sedam godina djelovao je kao pedagog u Berlinu; 1919. postao je direktor budimpe5tanskog Konzewatorija, a 1931. direktor madZarskog radija. Nakon II svjetskog rara je zbog svoje lo5e politidke reputacije zauvijek napustio MadZarsku i otiiao prvo u Argentinu, a zatim u SAD gdje je proveo zadnje desetljeie Livota. Njegova glazba, iako ni po demu osobita, zapaLena je po zanatskoj vjeitini i mekoii koja granidi sa sladunjavoidu; u njoj je desto brahmsovskoj Rapsodiji u C-duru za - kao una klavir i Varijacijama djeiju pjesmu, njegovom najpopuju prvu simfoniju te je debitirao kao pijanist u Berlinu i larnijem djelu, koje predstavlja najsavr5eniju dutovitu Bedu; odmah je bio pozdravljen kao koncertant najvi5eg podvalu proZetu namjernim banalnostima u ditavom reperranga, Sto je potvrdio i brojnim vrlo uspje5nim turnejama toaru prisutan element poneito teutonskog humora. Medu ostalim djelima Sto se s vremena na vrijeme duju, nalazi se melodiozna orkestralna Suita u fis-molu, kratka orkestralna suita s naslovom Simfonijske minute, suita iz baleta Pierettin yeo, brahmsovska sonat a za violinu i Serenada za gudadki trio. Rijetki Dohn6nyijevi poku5aji swaranja nacionalne madarske atmosfere, kao u suiti Ruralia Hungarica, unatod svojoj vanjskoj privladnosti djeluju blijedo u usporedbi s istinskom autentidnosiu Sto izbija iz .djelA njegovih suvremenika.
Iako je pripadao istoj generaciji kao i njegovi sunarodnjaci Bart6k > i Kod6ly >, Dohn6nyi nije pokazivao naroditu naklonost prema njihovim stremljenjima niti sudjelovao u traganjima za koijenima madarske aurentidne narodne glazbe. Svu svoju odanost poklonio je brahmsovskoj ortodoksnoj njemadkoj tradiciji; dak je u veiini objavljenih kompozicija preferirao upotrebu njemadke yerzije svog imena koja glasi Ernest von Dohn1nyi. Glazbenu naobrazbu stekao je u svom rodnom gradu, dana5njoj Bratislavi, i u Budimpe5ti. Kao dvadesetogodiSnjak nagraden je za svo-
n OnizlNova
Rapsodija
I iiev,o; Pijanist, di rigent, sk I ad arelj, je po direktor radija - Dohnianyi svojim sklonostima bio wiie ' Nijemac nego Ii Madzar.
scan by krista
GAETANO DONIZETTI
(Bergamo, 1797
Medu skladateljima poznatim po svojim sposobnostima i brzini stvarania, Donizetti (koji je, za razliku od svog suparnika Bellinija >, bio neobidno skroman i srdadan dovjek) zauzima posebno mjesto: u 25 godina aktivnog rada napisao je gotovo 7O opera, desto tempom od tri opere godisnje. Zabavna lakrdija5ka jednodinka Il Campanello (Zvonce), na primjer, napisana je u devet dana; opseZniji i ozbiljniji posljednji dn La Favoite (Favoritkinja) jedne od napisao je za nekoliko sati! Is' njegovih najboljih opera glazbi rijetko nai(i na suptiliemo u njegovoj tini zavol;'u, svjeZina, osjehj za scenu i melodijska ne harmonije, no taj nedostatak. nadoknaduju narodito dramatska ironija je obidno misli, Sto se no originalnija Instrumentacija mu mookretnosti bai kao i struktura, a kao primjer tehnidke Ze posluiiti sekstet iz opere Lucia di Lammermoor. Primio je temeljitu glazbenu naobrazbu; nakon uspjeSnog opernog debuta u Veneciji (tada ie imao 2l godinu i joS tri neizvedene opere u ladici), dobivao je narudLbe iz svih vaZnijih opernih srediSta u Italiji, pa je u dvanaest godina stvorio trideset djela. Evropsku slavu Poscigao je 1830. u Milanu s operom Anna Bolena.To djelo, diji libreto u mnogo manloj mjeri iskrivljuje povijest (i geografiiu)
Bergamo, 1848)
nego mnoge druge Donizefiiieve romantidne tragediie,iznenaduje svojom zrelom koncepcijom. Kao sva njegova glavna djela, i ovo je krojeno po mjeri pjevadkih zviiezdit onog vremena, pruiiv5i im izvanrednu priliku da pokaZu svoje glasovne moguinosti i time udovolje zahtjevima publike. Kao posebno sredstvo za postizanje takvih efekata sluZile su >>scene ludila" glavne junakinje (primjerice u operama Lucia di Lammermoor i Linda di Chamounix),
koje ie kasnije postati predmetom parodiia; no scena s rastrojenom Anne Boleyn u zatYoru po mnogo demu se izdiLe iznad diste konvencionalnosti i povrinosti. Pet narednih godina donijelo je nekoliko istaknutih opernih tragedija, medu kojim a su Lucrezia Borgia (povodom nje je kasnije negodovao Victor Hugo, autor drame po kojoj je napisan libretto), Maria Stuarda i Lucia di Lammermoor, kao r zabavnu rustidnu komediju Liubavni
napitak. Sukob s Napoleonovim cenzorima natlerao ga ie da svoje djelovanje nastavi u Bedu (gdje je bio postavljen za dvorskog skladatelja i u tom svojstvu napisao Miserere i Ave Maria) iParizu tu je 1840. doZivio trijumfe s La fille du rEgiment i La Favorite, a tri godine kasnije s Don Pasqualeom, remek-djelom repertoara komidne opere.
Lijevo: Donizetti je napisao daleko viie romantiinih tagedija nego kontedija; no danas je njegova najpopularnija opera blistaviDon Pasquale Dolje: A/a teme iz Donizettijevih opera napisane su brojne salonske fantazije.
DON PASQUALE(kompteQ
Krause, Corena,
Zbor i ork. Bed. dr2. op./Kertesz SET280-1 (4/65\ Decca 1260London i 1 Maccianti, Benelli, Basiola, Mariotti/zbor ork. Maggio Musicale Fiorentino/Gracis 2705 039(2/75) DG Privilege LA FILLE DU RGIMENT (Komplet) L J Sutherland, Sinclair, Pavarotti, Malas, Covent Garden/ Bonynge SEf372-3 (1 l/68) Decca 127 3London LJUBAVNI NAPITAK (k on pk Q Domingo, Corrubas, !flixell, Evans, Covent
.-l
l_ sutherland, Cioni, Merrill, Siepi./Maggio Musicale Fiorentino/Prirchard cOS66l-5 (1/76) Decca Ace of Diamonds
1322 Iondon MARIA STUARDA (ko m P I et)
l-1
Comnunale/Bonynge
D2D! (6/76)Decca
13117
london
''.\-.
'l
.tl
noN i,SQuntr
CORTNA SCIUTTI KRAUSE SNCINA , rl\\.\(1PIt \ OkiHtqrR.\l C',r)RL S
KERTESZ
il D'0 iI I
nlftt H0tl0il'lr
Garden /Pritchard
u r.*trr*,40,***wleK
792ta(tr/77) cBs
LUCTA DI LAMMERMOOR (konplet) Surhey'and, Milnes. Pararotri, Giaurov. Covent Garden/ Bonynge SET52E-ro (5/72) Decca
13103
Iondon
rla a 9, *dgtitl
4Ogqltt
71
scan by krista
PAUL DUKAS
(Pariz, 1865
Pariz, 1935)
popularno djelo u biti programarsko, ono se istide svojim disto glazbenim kvalitetama, medu kojima ritmidka vitalnost i Zivopisna instrum entacija ostavljaju najdublji dojam. Dukasova glazbena ostavitina zapravoje vrlo maia, ne tolikp zbog toga Sto se kasno podeo baviti glazbom pa objavljena djela, osim La PEri iz l9l1 (koncertat t,ro dl.lo namijenjeno plesu), obuhvaiaju samo pernaest godina njegova Livota, vei viie zbog njegove krajnje samokritidnosti koja ga je natjerala da uniiti veiinu svojih skladbi - ne samo onih iz mladih dana, ve( i velik broj djela iz zrelog perioda. Cijeli Zivot bio je oitar i pronicljiv profesionalni kritidar u mnogim muzidkim dasopisima i intelektualno po5tenje nije mu dopu5talo da javnosti ponudi ma i jedno svoje djelo koje se nije slagalo s njegovim strogim, perfekcionistidkim normama. Zato je prednost dao ulozi uiitelja, bodreii i svoje udenike medu kojima su bili Alb6niz > i Messiaen >, a oni su mu ukazivali poStovanje i naklonost. Na pariskom Konzervatoriju srudirao je zajedno s Debussyjem >. U nekim je ranim uyertirama, ukljudujuii i onu za Corneilleovog Polyeucte, pokazao osobitu sklonost prema dramatskim sadrLajima; 1897. izvedena mu je trostavadna Simfonija u C-duru romantidno djelo klaI
LA PERI
eeska filh., Almeid.a/ Carobnjakov utenik; Polyeucte uven. 1lA 1560 (7 /76) Rediffusion,/Supraphon
cka > , a earobnjakov uienik zapoteo je svoj trijumfalni put. Monumentalna sonara za klavir beethovenovske snage i porijekla, eiegantnije klavirske Varijacije, interludij i finale na Rameauovu > temu (neka njegova scenska djela Dukas je redigirao i objavio), te niz pjesama i instrumentalnih komada predstavljaju zbir njegova srvaralaiffa, izuzmemo li operu Ariane et Barbe-bleu (Ariadna i Modrobradi). Muzitari inade toliko razlititih afiniteta kao ito su Sir Thomas Beecham i Bruno \Valter, izmedu osralih smatraju ovo djelo mradne simbolike ali blistave teksture i predivne orkestracije, zakoje je sam Maeterlinck priredio libreto prema svom kazali5nom djelu, jednom od najljepSih lirskih drama s podetka 20. stoljeh.
Desno z Jed no jedi no
Dukso
vo
h'
r,4{
Bafie-bleu;
Ho n egger: Pas tora le d' 6tE (7/74) EMI/HMV
--:-v
NARAMEAUOVUTEMU
Decca Vox
(9
/7 5) Decca
Ravel
Irndon
EEE
'.
j*;::lr:l Llrlr;a
r1.t,t.1ra
1lA!-tjiti11.
f* 6
lq,
lf,xrui
{4'
72
J:'--*-<<<
scan by krista
ANToNIN DVoRAtt
- Prag, 19A4) Dvoilk je, poput Schubena >, bio jedan od velikih 'prirodnih" skladatelja. Iz njega je tokom ditave karijere izviralo nepresu5no vrelo melodije i raskoine invencije. ei"lenica daje neke od najspontanijih ideja pomno razradivao i brusio ne umanjuje njihovu svjeZinu. On uvijek izravno odu5evljava svojorn jednostavnom iskrenoiiu, spojem bogate snage i nevine osjeiajnosti, iarobnim orkestralnim koloritom, poetidnosiu i vedrom, nepaworenom atmosferom Prirode. Jednostavni seoski de5ki krajolik u kojem je proveo djetinjswo (roden je u velikoj obitelji seoskog gostionidara i mesara) uvijek je prisutan u njegovoj glazbi time je najprije na sebe skrenuo paLniu, no ono Sto mu je
(Nelahozeves na Wtavi, 1841
osiguralo mjesto u srcima ljubitelja glazbe je osnovni optimizam njegovih djela, usprkos snaZnoj Zici nostalgije zre-
lih godina.
Nakon studija u susjednom gradu, a zatim u Pragu, zaradivao je jedanaest godina u eeikom privremenom kazali5tu u Pragu. U slobodno vrijeme mnogo je komponirao, no svoja je djela pokazivao samo najbliZim prijateljima. Pa ipak, neodekivani uspjeh jedne patriotske kantate potakao
scan by krista
ANTONIN DVORAK
KARNEVAL, IJVERTIRA LSO /Kentsz/ Scheno capriccioso; U
ptitodi; Othello
SXL614E
(7
/ 68) Decca
Cajkovski
n Harell/LSO/lrvine
ARL1 1155 (2/76)RiCA* MISA U D.DURU, OP, 86 ! Zbor Christ Church Cathedral, Oxford/Preston ZRG7E1 (12/74) Decca Argo v KLAVIRSKI KVARTETI - br. 1. u D-duru; br. 2. u Es-duru n Trampler, Beaux Ara Trio 6500 452 (l/74) Phonogram KLAVIRSKI KVINTET U A-DURU, OP.81 n Curzon, Kvanet Bet. filh./ Schuben SDD27a (/71) Decca Ae of Diamonds 4. KLAVIRSKI TRIO U E.MOLU (DUMKY) n ) ee5ki rrio,/Nora k: Klavirski trio lll lO89 (1 I /7 4) Rediffusion/Supraphon n Klav. trio Smetana/Suk; Elegija fl OBa Q /75) \ediffusion/Supraphon n Klavirski rio Yuval/Smeana 25tO 5e4 (3/76) DG * RUSALI(A (odlomci) l) Pjesma mjesecu: Streich, Ork. Bedin.
rad. / Gaebel/
SXL5348
SLSO/Kentsz/ Bnhms
ga je da 1873. napusti namje5tenje i potpuno se posveti komponiranju i pedagoSkom radu. Sve do tog vremena njegova glazba bila je prepoznatljivo wagnerijanski obojena, posebno u 3. i 4. simfoniji (valja napomenuti da dana5nja numeracija Dvoilkovih simfonija slijedi kronologiju njihova nastanka), da bi zatim uodio snagu svog deskog porijekla i prihvatio narodne forme furiant i polku, kao i ukrajinsku dumku - melankolidni ples s brzim umecima. Nevino radosna Serenada za gvdaae i 5. simfonija (tija je pastoralna atmosfera i pijev ptica drvenih duhada - Stojo5 posalo jednom od njegovih osobnih karakteristika uvijek ne5to duguju wagnerijanskoj muzici Sume) pomogle su mu da dobije drZavnu stipendiju; no prava promjena u njegovu Zivotu nastupila je kada mu je Brahms >, pod dojmom Moravskih dvopjeva, posluZiv5i se svojim poloLajem, na5ao izdava(a i postao prijateljem. U slijedeioj (6.) simfoniji uodljiv je utjecaj Brahmsa, no Dvoiik se, duboko svjestan svoje nacionalnosti, opirao poku5ajima izdavada da mu germanizira ime, ostav5i vjeran de5kim narodnim izvorima kao u Slavenskim plesovima i Husitskoj uvertiri. Sve veii uspjeh - Slavenski plesoviizazvali su senzaciju unio je novu vedrinu u Dvoiikovu glazSirom Evrope bu. Godine 1884. po prvi put odlazi u Englesku, zemlju u koju se mnogo puta vraiao i koja je mnogo pomogla Siren;'u njegova ugleda i poboljsanju materijalnog polozaia. Tamo izvedeni Stabat Mater povukao je za sobom daljnje narudZbe, pa je tako nastala neobidno napeta imuLevnaT. simfonija u d-molu (gotovo je sa sigurnosiu moZemo smatrati najboljom) i kantata Svatebni koiile, a po prvi put izvedenaje lirska 8. simfonija u G-duru i Rekvijem. Godi=, ne 1891. postao je profesor na praSkom Konzervatoriju (deset godina kasnije i direktor) da bi vei nakon godinu
74
Po1etka
dana zatraLio dopust koji mu je omoguiio da preuzme vodswo National Conservatory of Music u New Yorku. U SAD, gdje je neko vrijeme proveo u deikoj koloniji Spillville, Iowa, upio je neke elemente indi;'anske i crnadke melodike, no paradoksalno je da mu u isto vrijeme glazba iskazuje pojadanu Zudnju za domovinom. Iz ovog perioda datiraju posljednja simfonija, koja svoju popularnost djelimice zahvaljuje naslovu Iz novog sviieta, gudadki kvartet danas poznat pod imenom Ameridki i Koncert za violondelo (bez sumnie najveie djelo za taj instrument u cjelo: kupnom glazbenom repertoaru); dugi Lar sutona njegove code, kojim se autor, izgleda, rcSko odvaja od svojih meditacija, tipidan je za Dvoi6ka. Po povratku u domovinu, gotovo sve Sto je stvorio bio je niz simfoniiskih poema napisanih na rcmelju pomalo sablasnih deSkih legendi, s izraLajnom i ma5tovitom orkestracijom, i tri opere (zaokruZiv5i time kompletan broj na deset) ukljudujuii i tragidnu jedinu koja je postigla uspjeh izvan bajku Rusa lka
eehoslovadke.
scan by krista
SERENADA ZA GUDACE U E-DURU ASMF/Marriner / Grieg: Holberg suia Z&G670 (11/70) Decca Argo* n LSO/Davis/ Sm fonij ske vu. sAL.t706 (2/69) Phonogram [] Hamb. rad. ork./Schmidt Issestedr/ A aj kovski; Se renada 2548 121 (4/75) DG Heliodor ! ASMF/Marriner / Cajkovski; Serenada Z\G848(7 /76) Derca Argo* J EKO / I+pptd/ C ajkovski 9500 lo' (3/77) Phonogram* n EKO/Kubelik/Smeuna: Moj a domovi na
(odlonci)
8 t t t (7 / 7 4t'DG P rivilese SLAYENSKI PLESOU OP. a6 (r-t); OP.72
25 3
(e-t6l
! !
F'16
!
[]
Berlin. filh./Kubelik 25t0 415 (9/74) DG* Nova filh./Dorari PFS412t (1/68) Deaa Phase 4
78
n
n
n
1-16: eeaka filh./Neumann PFS4396 (12/77) Deaa Phase 4 1-8: ork. bav. rad ./Kubelik/ Scheao
251A 466
(l't/75)DG*
fl l,3,
9-16: Ork. Bav. rad./Krbelik/ Moj dom, uvert. 2530 s9t (12/75) DG*
8,9,
LSO/Davis/Sererada u e-molu SAL3706 (2/69) Phonogram KONCERT ZA VIOLINU U A.MOLU n Suk/eeika filh./ At(crU Romansa 5OO 2 6 (5 / 62) Re dif f usion/ Supraphon n Perlman/tond.filh.,/ Bxenboim / Rom a ASDst2o (to /7 5) EMIIHMV S-37069 Angel
sa
tr 1,3, 8,9,
filh./Reiner/Brahms
SPA377(5/76) De@a SLAVENSKI PLESOVI, OP.46 i 72; LEGENDE, OP. 59 (ZA DVA KLAVIRA)
[l lcsek, kiskova
il
flBet.
13al-2
(7
(AMERIEKD
n Quaretto
SALSTOE
Italiano/ Borodin 2. kvarct (5/69) Phonogram n KvanetJanacek/ Kvartet op 34 SDD250 (2/71) Deaa Ae of Diaamonds V Kvarct Gabieli/ Borodin CFP4oo4l \8/73) Classics for Pleasure n Praiki gud. kvarer/ 7. kvanet 25to 632 (4/76) DG GUDACKI SEKSTET U A-DURU ZBet. okret/ Gudatl<i kvinret SDD3|1 (3/72) Decca Ace of Diamonds
STS-15242 London 5. SIMFONIJA U F-DURU. OP. 76
Berlin. filh./Kubelik
25t0425 (t2/74) DG*
nLSO/Kensz
l=l
n LSO/Monreux
ECS779 (7 /76) Decca Eclipse STS-15157 London
Concengebouw ork./C. Davis 95oo lt2 (2/77) Phonogram* 8. SIMFONIJA U G-DURU; OP.
Scherzo
EE
IILSO/Ke*sz/
SXL6044 (7 /63) Decca Bei. filh./Karaian SDD44o (2/75) Decca Ae of Diamonds 6443 London n Berlin. filh./Kubelik ttet}t (3/67) DG* e. SIMFONIJA U E MOLU, OP. e5 ft I-SO / KenEsz / O th e II o SXL629I (Il/67) Decc^ I Berlin. filh./Karajan
[l
n n
Bed.
filh./Kensz
SPA87 (10/70) Decca STS 15101 Ipndon Filh./Giulini/Km eval uven. sxl-Psol 63 (7 / 7 4) EMI/ tfMV 5-60045 Seraphim
scan by krista
;.
aa
l!rr'ij
,-::.tl.r:' l:iia
.
76
ED
(Broadheath,
Odredenie Elgarove g\azbe kao "odraz edwardovske ere<< i nije sasvim neprikladno (iako dva glavna njegova djela pr"ihod. dolasku Edwarda VII 1a prijesto) - no njime ni ,, ko- sludaju nismo rekli sve. Sirokim, bogatim slikama neobuzdane emocionalnosti, raspoloZenjima prisne srdad-
Vorcester, 1934)
nosti, destoj upotrebi oznake nobilmente, raskoii koja katkad granidi i razmetliivo5iu, kao t'r uvertiri Cockaigne (ObeZana zemlia) i Pogotovo u mar5evima Pomp and cit-
cumstance (Isprazni siai) valja suprotstaviti lirska intimna djela poput elegijskog Koncerta za violondelo ili profinjene Serenade za gudaie. Elgaru se moZe uputiti zamjerka zbog pisanja komercijalnih skladbi i banalnih 'prigodnih' djela. Njegove solo-pjesme ne pokazuiu izraLeniii osielai zakvalitetu i ritam rijedi, no mnoge lagane minijature proZete su privladnim, deznutljivim Sarmom. Bio je, u swari, sloZenija lidnost no Sto se na prvi pogled moZe udiniti, pa mu dak ni kritidari ne mogu osporiti status najveieg en-
Lij*o:
Naslovna stranica
Eig"rou" popularnog
partirure Dolje: (J s.vom stcu Elgar je uvijek ostio toujek iz naroda' marTa'
!i".:
; :
t
i
!
t
a
{ t
*ti{
77
scan by krista
udio je svirati orgulje, fagot i violinu; mnogo je naucio
odevu duianu muzikalija. Razodaran u svojoj ambiciji da postane solo-violinist, svirao je u orkestrima i sticao praktidno iskustvo u razliditim amaterskim d,ruLinama i kao or-
gulja5 u mjesnoj katolidkoj crkvi (tu je naslijedio oca), te zapoteo skladati. Uz punu podriku Zene (koja mu je po dru5tvenom statusu bila superiorna) okrenuo se ambicioznijim djelima. Prevladavsi poderne te5koie, privukao je pai.nju romantidnom uvertirom Froissart izvedenom na Three Choirs festivalu (Festivalu triju zborova) kada su mu bile 33 godine, a u kojoj je ve( pokazao majstorstvo orkestracije (Sto ie kasnije postari jednom od njegovih najizraLenijih odlika). Uslijedio je niz zborskih djela prilidno konvencionalnog karaktera u Vorcesteru i drugdje, ukljudujuii oratorij Caractacus napisan zaLeeds, prije njegova prvog velikog trijumfa 1899, s Varijacijama na originalnu rcmu (nazvanim Enigma), no ne zbog toga ito svaka varijacija prikazuje jednog od njegovih prijatelja (koji su, uostalom, uskoro bili idenrificirani), veC zbog toga Sto je
Lijevo: Elgarove vlastite snimke njegovih djela, iako neizbjeino z as tarj ele kvali te tom ztuka, pred stavlj aj u ne procj e nji nt vrijednost. Doljet Elgarova radna soba u
sada
.-
ffi
scan by krista
Elgar izjavio da tema predstavlja kontra-subjekt jedne druge diji identitet nije nikada otkrio, Sto je postalo predmetom beskrajnih nagadanja). Odmah izatoga napisao je, prema poemi kardinala Newmana (primjerak koje je deset godina ranije dobio kao vjendani poklon), oratotij The Dream of Gerontiu.s (Gerontijev san). Iako je prvaizvedba u Birminghamu doZivjela potpuni neuspjeh, u Njemadkoj je ovo djelo izazvalo ogromno odu5evljenje, pa ie i Richard Strauss > izrazio divljenie njegovu autoru nazvav5i ga "prvim engleskim naprednim muzidarem.. Time pribavljeno opie priznanje dovelo je do poziva da mnogo poznatijem Gerontiusu. To je bio podetak faze u kojoj je stvorio tir.av niz znahjnih djela: oStro podrugljivu Intodukciju i allegro za guda(e, dvije opseZne simfonije (prva od njih vei je prve godine doLivjela oko sto izvedbi), dugadki i duboko iskreni Koncert za violinu i briljantnu programatsku "simfonijsku studiju" Falstaff. Prvi svjetski rat razbio je ifuziie militaristidke razmetliivosti njegovih ranijih djela, i nakon njega stvorio je tek neSto komorne glazbe i dirljivo lijepi Koncert za violondelo' Sa smriu Lene izgubio je svaki poriv za skladanjem. 1924. postavljen )e za ravnatelja kraljevske glazbe, no ni5ta znadajnijeg nije vi5e iza5lo ispod njegovog pera osim Severn Sur're napisane kao obavezno dielo za jedan festival lime-
nih glazbi.
(The) APOSTOLES
n Amstrong, Vatts, Tear, Luxon, Grant, /land. filh. i zbolBoultov komentat s pimjeima slse76 (11l74) HMV
2094 Connoisseur Sociery
Case
fl Tonelier,
(tt/76)
CBS
1932)
ORKESTAR U E-MOLU Lond. filh./Boult/ Introdukcija i allegro; Setenada ASD2eo6 (9/73)EMr/r{My S-37029 Angel n Du Pr6 /LSO/ Barbirolli/ Sea Pictures ASD655 (1216s) EMI/HMV ! l Du PrlFiladelf. SO /Barenborm/ Enigma
76s2e
(lt/76) cBs
M-J4530 Columbia
!#*rtffi
scan by krista
EDWARD ELGAR
SERENADA U E-MOLU n Sinfonia of Lond on/ Barbirolli/ Introdu kcija i allegro; Vaughan Williams ASDs2l (5/63) EMI/HMV
S-36101
MANUEL DE FALLA
(Cadiz, 1 875
Argel
Lond. filh.,zBoult/ Konc. za violonielo; In trodukci j a i a II egro, ASD2e06 (8/73)EMI/HMV S-37029 Angel
1.
il
L
l Lond.
Londot filh./Boult
ASD'266 (4/77)
Neusporedivo najveii Spanjolski skladatelj s podetka 20. stolje1a, de Falla je uspio svoju glazbu obiljeiiti nepogre5ivo Spanjolskim duhom, a da pri rom nije pribjegao kli5ejima nekih m^nje nadarenih pripadnika nacionalnog smiera; profinjenim osjeiajem za otkestalni zvuk visoko natkriljuje njihov jeftini kolorit turistidkih razgtrednicl Studirao je kod Felipea Pedrella koji je najzasluLniji za pomalo zakaSnjelu renesansu glazbe u Spanjolskoj i koji je, zalaLu(i se zaizutavanje narodne glazbe i starih Spanjolskih kompozitota, imao snaZan utjecaj na svoje udenike. De Falla je
(The) DREAM OF GERONTIUS Gedda, Lloyd, zbor Alldis, zbor Lond. filh., Ll Nova filh./Boult
I I Vatts,
sLseET (s/76)
HMV
FALSTAFF n Nova filh. / A- Davis/ Enigma vtiiaciie SRCS77 (9/75) Lyrita IN THE SOUTH _ TryERTIRAs OP.50 L l Boumemouth SO /Srlvestti/ Vaughan
Villiams
ESD70r3 (10/75) EMI/HMV INTRODUKCIJA I ALLEGRO ZA
GUDAEE
f!
Angel
EMI/HMV
I I
Angel
Iond. filh./Sold
SXL6723 (6/75) Decca 6941 London
Iond. filh./Boult
ASDr266 (t 0 / 7 6) EMI / }lMV SEVERN SUITA n Rudarska glazba iz Grimenhorpea,/How anh / B Ii ss, Hol s t,
Ireland
SXL6820 (5/77)Decca
(The) KINGDOM [ 1 Price, Minton, Young, Shiriey Quirk/Lond. filh. i zbor,/Boult sLse3e (4/69) HMV
2089 Connoisseur Sociery
MINIJATURE
1905. primio nagradu Akademije lijepih umjetnosti u Madridu za operu La vida breve (Kratak Zivor), u kojoj je kolorit ambijenta od mnogo veeeg znaaenja negoli dramska radnja, no to je djelo doZivjelo svoju praizvedbu tek nakon osam godin a - izvan Spanjolske. Godine l9O7 . odlazi u Pariz gdje je Zivio sedam godina i zbliLio se s Debussyjem >, Dukasom > i Ravelom >. Susret s impresionizmom obogatio je intenzivno evokativne ugodaje njegove glazbe, svojstvene andaluzijskom porijeklu ovog skladatelja. T e znatajke, izbalansirane prirodno saZetim i jasnim stilom, na5le su svoj odraz u baletu EI Amor brujo (Ljubav darobnica) /1915/, simfonijskim impresijama zaklavir i orkestar nazvanim Noii u tpanjolskim vrtovima i duhovitom) zabavnom iuvijek svjeZem baletu Trorogi ielrr Sto ga ie, u konadnom obliku, izveo Djagiljev 1919. S klavirskom skladbom Fantasia B1tica i malom operom El retablo de Maese Pedro (Lutke majstora Pedra) (prema epizodi iz Dan Kihota) u njegovoj je glazbi doilo do izrazite promjene prema hladnijem, o5trijem stilu u kojem se odituje utjecaj neoklasicistidkog smjera predvodenog Srravinskim. De Falla se tada.vei bio preselio u Granadu gdje je organizirao festival tradicionaln ih andaluzijskih can to jondo i napisao neobidno koncentrirani Koncert za fembalo i pet instrumenata, diji polagani stavak predstavlja suStinu njegova religioznog misticizma. Uvijek je bio pretjerano savjestan i samokritidan pa mu je glazbena osravsrina mala; kad mu je bilo oko pedeset godina, askerska priroda natjerula ga je da se povude iz druSwa i praktidki prekine sa skladanjem. Potresen politidkim zbivanjima u Spanjolskoj podetkom ffidesetih godina, povukao se najprije na Mallorcu, a zatim, 1939, u Argentinu. Posljednjih dvadeset godina Livota povremeno je radio na opseZnoj kantati L'Atlintida koja je, medutim, ostala nedovriena.
Menuet; May-Song; Rosemaryj Romansa za fagot i ork; Sevillana; Mazurka; Serenade mauresque; Conrasr; Serenade lyrique; Mina
(ENIGMAVARIJACIJE)
/Nonhem Sinfonia/Marriner
ESDToae
EMI/HMV
01/76)EMI/HMV
Z
IJVERTIRE: COCKAIGNE; FROISSART; IN THE SOUTH; II9ERTIRA U D-MOLU (HANDEL _ ORK. ELGAR)
IILSO/Mortetx/ Bnhms
SPAl2l (6/71) Decca
I-SQ / Bodt/ Va ughan Vill i ams ASD2750 (1 t /7 1) EMI/HMV n Lond. filh./Haitink/ R. Stauss: Don Juan 6500 481 (3/75) Phonogram* l)LSO/Jochtm/ Brahms: Vat- na Haydnow temu 2530 586 (12/7 5) DG*
EL AMOR BRUJO (Ljubav Crobnica) De hs Angeles, Filh./Giulini/ Trorogi lelir SXLP3o 1 40 (8 / 7 2) EMI / HMY Concen
Classics
Iond. filh./Boult
ASD2822 (e/72)EMI/HMV
(Fantasia Betica; Homenaje a Paul Dukas; Serenata Andaluza; Vals Capricho) Achucarro TRLI 7o7t (12/76) RCA SEDAM NARODNIH SPANJOLSKIH PJESAMA n Berganza. Lavilla / Recital lpanj. pjesama SDD124 (A/72) Deaa Ace of Diamonds
i-
LA'ERTIRA_COCKAIGNE
TROROGI SESIR
l)
Z n
EMI/HMV
POMP AND CIRCUMSTANCE MARCHES lBRl. l-5, oP.3e n \ova filh./Barbitolli/ flegiia: Sospiri: Froissm uveft. ASD22e2 (12/ 66) EMI /}]MV
S-1640t Angel
n lond. n Iond.
krali.
filh./DelMt/
$ompledBeganza Ork. Rom. Svic./Ansemer SDD321 (4/72) Decca Ace of Diamonds (komplet) De los Angeles, Filh./Friihbeck
de Burgos
Cirumsane mulevi
7652e (11/76) CBS
1-5
Pomp and
S-3623sAngel 1. i 2. tuita:Filh./Giulini/ El
Anor Brujo
Lond. kralj. filh./DeI Mar / Enigma 253s 217 (A/76) DG Privilege SEA PICTURES ll Baker/LSO/Barbiolli/ Konc. za violontelo ASD6s5 (1216s) EMI/HMV
fl
THE VAND OF YOUTH _ SUITE 1_2, CHANSON DE NUIT, CFIANSON DE MATIN, BAVARIAN DANCES n Iond. filh./Boult ASD2l56 (3/68) EMI/HMV
M-34530 Columbia
(odlomci);
Classics
sxLP3014o (8/72)EMI/HMV
Conen
Classics
Conen
KLAVIRSKA DJELA
80
scan by krista
U pravu su oni koji kaZu da duh intimnosri komorne glazbe proZima ditavo Faur6ovo djelo. Taj je skladatelj zapravo personifikacija onog hladno uzdrLanog, otmjenog, tankoiutnog lirskog stila koji se smarra tipidno francuskim. Od svog uditelja Saint-Sansa >, kojem mnogo duguje, preuzeo je klasidne r'azore kojih se pridrLavao cijelog Zivota od ut)ecaja wagnerizma ili impresioniz- netaknur ma. Iako se u ranijim njegovim djelima osjeia utjecaj Schumanna >, kao npr. u osjeiajno5iu natopljenom 1. klavirskom kvarretu - Faur6ove stilske preinake znatno su ugladenije i rafiniranije. Pomalo za(uduje dinjenica da uopie nije pisao za orgulje, iako je ditavog Livota bio orgulja5 u Rennesu, pa kao Vidorov asisrenr u - najprije znahjnoj pariskoj crkvi St. Sulpice i, konadno, 1896. u Madeleine (nakon Sto je gotovo dvadeset godina tamo radio kao zborovoda). Iste je godine dobio mjesto profesora kompozicije na pariskom Konzervatoriju, da bi nakon ma-
nje od deset godina posrao direktorom te institucije i zadri.ao se na tom poloLaju do 1920. kad ga je sveizraLenija gluhoia, od koje je godinama patio, prisilila da se povude. Kao dovjek izuzetno blage, dobroduine naravi bio je omiljen rnedu svojim brojnim udenicima medu kojima je bio Ravel > i mnogi drugi vodeii kompozitori. Oni su mu pomagali oko orkestracije njegovih djela - taj ga, naime, posao, 5to je takoder pomalo neobidno, nije narodito zanimao.
Po prvi put se istakao svojim pjesmama posebne senzibilnosti, izrazitih melodijskih linija dugog daha i domi5ljatih,
smionih harmonijskih progresija koje ie se kasnije pokazati karakteristidnim za Favrla. eak i najranija djela, poput Apris un rve (Poslije sna) i Lydie pripadaju najprofinjenijim primjerima francuske solo-pjesme. Zatim se okrenuo komornoj glazbi: njegova prva violinska sonata, za koju bi se moglo pomisliti da podsjeia na Franckovu > da nije napisana ditavo desetljeie prije nje, naila je jednog jedinog izdavada koji nije bio spreman ispladti ni honorar ni tantijeme (rfa takav barbarski postupak nai5ao je jo5 kod jednog izdavata u sludaju dvaju klavirskih kvarteta). Njegova klavirska glazba, klasidne strukture no izlivena u male poetske forme, najde5ie naslovljena kao Barcarolle, Impromptu ili Nokturno, podela se pojavljivati 1883; i pored vidljivih Chopinovih > utjecaja, ona posjeduje nepogre5ivu osebujnu teksturu. Predivan, smireni Rekvijem, u kojem je izostalajeza Posljednjeg suda, napisan je 1887.Tada se Faur6 podeo zanimati za pozornicu: napisao je scensku glazbu za dva komada uParizu, ukljudujuii i Shylocka, a zatim je pozvan da udini isto za londonsku izvedbu Maeterlinckovog PellEasa i M1lisande (tetiri godine prije pojave Debussyjeve > opere). Tek nakon toga odvalio se na pisanje opere - posluZiv5i se temama iz helenske mitologije pa su tako nastali Prom6thEei PEnElope. Njegove kasnije solo-pjesme i komorna djela, poput 2. violinske sonate, dvije sonate za violondelo i klavirskog trija, obiljetava ve1a sabranost, gotovo strogost stila.
crtei Sargenta.
BALADA ZA KLA!'IR I
ORKESTAR
Ogdon,/Grad. ork.
I-AURE RtrQUIEM
John Carol Cass & Robert Chilcolt,'n'*'r DAVID WILI,COCKS
Liolff:Scheno;Saint-SaEns:Kameval
Bimingham/Frmaux/ n
asD2753 (2/72)EMI/HMV 527 Klavier FANTAZIJA ZA KLAVIR I ORKESTAR n Larrocha/Lond. filh./Frfihbeck de Burgos/ Ravel SXL6580 (1 1,/74) Decca 6E78 London PAVANAbOP.50 I Edimburgh fest. zbor, PariSki o rk. / B aterbolm / Rekvijem Q4ASD3065 (6 / 7 s\ EMt / r{MV Quadraphonic
S-37a77
SOL2s9(8/66)L,Oiseau-Lyre REKVTJEM, OP.4E n Chilcott, Case,/N ova filh. /I/illcocks / Pavane ASD2r5E(3/68) EMr/HMV n Clement, Huttenlocher, zbor, Bern.
SO/Corboz
STUT 07 3s (6 /7 3) RCA/Erato SoNATE zAt'IoLoNCELo I KLAVIR: BR. 1 U D-MOLU, BR.2 U G-MOLU n Tonelier / Heidsieck / Djela za violontelo i klavir
A^gel
PELLEAS ET MELISANDE - SUITA; MASQUES ET BERGAMASQUES; PENELOPE - PRELUDII n Ork. Rom. 5vic./Ansener/ Debussy SDD388 (7 /74) Decca Ace of Diamonds 6227 land.on l) samo Pell6as: Strasbourg filh. / Lombad./ Debussy; Ravel; Roussel STUT 0 Et9 (l / 7 6) RCA/Erato 1. KLAVIRSKI KVARTET U C.MOLU n Klav. kvaner Pro Ane/Klavirski do SOL289 (8/66) L'Oiseau-Lyre
ASDs 1 5.3 (3 / 7 6) EMl / HMV PJESME Chanson d'amour; Barcarolle; En pri6re: Podme d'un jour; Aprds un rdve; Nell; sEcreq Clair de lune D I. Pamidge{. Panidge/ Duparc: Pjesme SHE'24 (2 / 7 6) Pavilion./Pearl
Ir
PJESME
La bonne chanson, op.61; Tri p.jesme, op. 23; Cinq m6lodies, op. 58; Fleur jet6e, op. 39 br. 2; Les roses d'Ispahan, op, 39 br.4
n
Z
1.
Palmer/Constable
ZRG815(8 /7 6) Decca Atgo Sorzay /Baldwin/ Dupatc
HQS1258(6/72) EMI/HMV
SONATA ZAVIOLINU
Hasson/Isador/ Debussy: Sonata za violinu
CFP4al2o(7 /75\ Classics for Pleasure
82
scan by krista
2. KORAL U H-MOLU
PIECE HERoIQUE n Simon Presron/Messiaen, Vidor ZRGS1t9 (3/63) Decca Argo KLAVIRSKI KVINTET U F-MOLU n Curzon, Kvanet Bei. filh. SDD27 7 (A / 7 l) Decca Ace of Diamonds PRELUDIJ, ARIJA I FINALE PRELUDIJ, FUGA I VARIJACIJE
Crossley
SIMFONIJSKE VARIJACUE ZA KLAVIR ORKESTAR [J Curzon/Lond. filh./Boult/ Grieg, Lirclff SXL2173 (2/60) Decca l l Larrocha, Lond. filh /Fr(ihbeck de Rvgos/ I'Iataturjan SXL6599 (6/73) Decca 6El8 London n R. Casadesus, Filadelf. SO/Ormandy/ Simfonija
61
DSL08 (5/76) L'Oiseau-Lyre PSYCHE D eeSka filh./Fournet 50s7 a Q / 67) P.ediffusion/Supraphon SONATA ZA VIOLINU I KLAVIR U
A-DURU
L-l
rogom
CESAR FRANCK
(Liege, 1822
Rijetki su skladatel ji (:iii ie Zivot protekao s tako malo uzbudenja kao u sludaju ovog duboko religiozndg, introvertiranog orgulja5a kojeg su udenici tako voljeli' Gotovo da se jedina bura u njegovu mirnom Livotu ispunjenom marljivim radom dogodila na dan vientania, u vrijeme revolucije 1848, kada su on i njegova nevjesta, uz pomoi pobunjenika, morali prijed barikadu da bi doSli do crkve. Roden je u flamanskoj obitelji, a studirao je u rodnom Lidgeu i zatim u Parizu gdje je njegov otac silno Lelio da mu sin postane klavirski vinuoz. No, politidka nestabilnost toga vremena nije pogodovala takvom Livotu.Iako je neko vrijeme poku5avao postiii kompromis s vlastitom Zeljom da komponira piSuii privladne klavirske fantaziie, njegove su prirodne sklonosti do5le do punog izraLajatek u biblijskim eklogama; tek nakon Lenidbe potpuno se oslobodio odevih pritisaka. Imao je obidaj ustajati u pet i po ujutro, nekoliko sati komponirati, da bi se zatim Posvetio radu s udenicima. Bio je orgulja5 u nekoliko manjih pariSkih crkvi prije no Sto je 1859. dobio mjesto u crkvi Sv. Clotilde gdje je prije toga radio kao zborovoda; 1872. postao je profesor orgulja na Konzervatoriju. Tu je zbunjivao svoje kolege ne samo svojom naivnom prostodu5no5iu,
Pariz, 1890)
ve( i iznenadujuiim uspjehom koji je postizao pomaZlrei svojim srudentima orgulja u komponiranju. eini se da gotovo potpuna nezaintercsiranost publike za niegovu glazbu i odsutnost sluzbenogpriznanja, Sto je tako ljutilo njegove udenike, njega uopie nije uznemiravalo. Bio je takve prirode da ga nisu mogle ozlojediti dak ni loie izvedbe kada bi neko njegovo djelo u rijetkim prilikama dospjelo na repertoar. Karakteristidno je da je, postigav5i svoj prvi pravi uspjeh (u 68. godini!) s Gudadkim kvartetom, mirno primijetio: "Vidite, publika me podinje shvaiati.. Iako mu je swaraladki opus neujednaden i optereien izvjesnim brojem banalnih i pretjerano sentimentalnih djela, u posljednjem je desetljeiu stvorio gotovo sve svoje najbolje skladbe. Tu su strastveni Preludij, koral i fuga zaklavir u kojem se odituie utjecaj Liszta > (on je bio tako oduievljen briljantno5iu njegove orgulia5ke improvizacije da ga je usporedio s Bachom >, misteriozni i maitoviti Les Djinns za klavir i orkestar na koji je nadovezao romantidne Variations Symphoniques takoder za klavir i orkestar, violinska sonata sa duvenim finalom, kontemplativni Psych1 i Simfonija ciklidne forme u koju je uveo engleski rog te tri korala za orgulje.
83
scan by krista
ROBERTO GERHARD
(Valls, Taragona, 1896
Kad mu je bilo devetnaest godina, zapoteo je s ozbiljnim studijem glazbe, nakon neuspje5nog srarta u trgovadkim poslovima u Svicarskoj. Uzimao je satove klavira kod Granadosa >, kompozicije kod Pedrella (koji je podudavao i de Fallu >, pri.je no Sto je doSao Schonbergu > i pet godina bio njegov udenik u Bedu i Berlinu. Podetkom tridesetih godina podudavao je na Escola Normal u Barceloni, bio postavljen za glazbenog bibliotekara u Biblioteca Central u istom gradu, objavio mnoStvo katalonske glazbe iz 18. stoljeia i aktivno sudjelovao u glazbenim forumima. Nakon poraza republikanaca u Spanjolskom gradanskom ratu, oti5ao je najprije u Pariz, da bi zatim kao mjesto samovoljnog egzlla izabrao Cambridge. Tu je proveo posljednjih trideset godina Livota mirno komponiraju1i, tz povremene odlaske u SAD gdje je drLao predavanja. Kao glazbenik prodornog intelekta i profinjenog literarnog i filozofskog ukusa, godinama je bio cijenjen samo od manjine poznavalaca, no sa sigurno5iu moZemo tvrditi da je on jedini Spanjolski skladatelj prvog ranga nakon de Falle. Schonbergovsku dodekafoniju (diju je teoriju pro5irio na ritmidke paramerre - kao u Drugoj simfoniji) proZima Spanjolski karakter njegove glazbe, a u upotrebi seri-
Canbridge, 1970)
jelne tehnike bio je krajnje osebujan, desto se oslanjajuii na prepoznatljive harmonijske osnove i uvijek na jedinstveno o5tar sluh -i originalnost svojih ideja. Tipidno za njega je da je ljude poticao na sluianje gTazbe, odvra1aju(i ih od praienja partiture i analiziranja. Po prvi put je na sebe skrenuo pai.nju kao skladatelj na predratnim sastancima Medunarodnog druStva za suvremenu glazbu, no veiina njegovih djela, i svakako ona najbolja, datira.l'u iz njegovih dana u Engleskoj. Nakon Don Kihota, kojeg je iz koncertne suite pro5irio u balet, i lak5eg andaluzijskog baleta Alegrias, 1948. napisao je operu The Duenna dija iskridava eklektidka glazba sjedinjuje neoklasicistidki pasticcio, Spanjolske plesne ritmove i ugodajnu dodekafoniju. Glazba kaleidoskopske Prve sirrfonije provladi se kroz niz koncerata (za violinu, klavir i dembalo), nastalih pedesetih godina. Zatim je njegov inters za elektronsku glazbu, podgrijan nizom majstorske poprarne glazbe za radio, kazaliSte i film, doveo do Treie sirnfonije i oratorija The Plague (Kuga, prema Camusu), u kojer-r.r su zdruLeni magnetofonska vrpca i orkestar. Posljednji ciklus komornih djela s horoskopskim naslovima - Blizanci, Lav i Vaga sadrZi autobiografske konotacije.
GEORGE GERSH\T/IN
(Brooklyn, New York,
1898
Porijeklom iz skromne obitelji, Gershwin nije pokazivao posebni interes za glazbu, pa je satove klavira poieo uzimati samo tri godine prije no Sto je sa Sesnaesr godina postao skladatelj komercil'alnih pjesama za neku kompaniju izdavata zabavne glazbe. Tako je zapoieo s pisanjem glazbenih revija i popularnih pjesama (postigavSi golem uspjeh sa Swanee), no sanjario je o ambicioznijim skladateljskim planovima. Prilika se ukazala 1924. kad je voda orkestra Paul\Thiteman narudio Rapsodiju u plavont za klavir (koji je trebao svirati sam Gershvrin neumomi i pasiorrirani - novo pijanist) i orkestar. Za ono doba mijeSanje jazza sa je razblaLenim Lisztom > izazvalo takvu senzaciju da je od New York Symphony Society odmah dobio narr-rdZbu za ,,pravi., koncert. Prida se da mu je prva reakcija na tu ponudu bila da u muzidkom rjedniku potraZi rijed "koncert. i kupi knjigu o orkestraciji (Rapsodiju u plavont instrumentirao )e jedan od tVhitemanovih aranZera); bila to istina ili ne, sigurno je, da je tom prilikorn uzeo satove or kestracije, pa u torf smislu Koncert pokazuje napredak, iako u njemu ima nesigurnosri u preopseZnoj konstrukciji. Nije sasvim beznatajna iinjenica da je najveii clor.r.ret postigao djelima nastalim kad se konadno oslobodio ovisnosti o klaviru kao orkestralnom insrrumenru; na vi3u stepenicu uspeo se sa simfonidnijim Anterikancent u Pariztt tiji 1e sjajni, Siroki blues-napjev skandalizirao revno, napredno Medunarodno druStvo za suvremenu glazbu, a posebno 1935. sa crnadkom operom Porgy i Bess. Ovim djelom, kao i nizom izvanredno uspjeSnih mjuzikla i kasnije filn-rova nastalih od sredine dvadesetih godina (mnoge od njih na tekstove brata Ire), u kojirna su izrazita invencija i r.rrodeni dar za melodijske konrure spojeni s prirodnim temperamentom i iskreno5iu osjeiaja, uzdigao se visoko iznad
svih .suvremenika na polju zabavne glazbe.
84
Hollysl.ood, i937)
scan by krista
*ffirc
BLIZANCI; LAV;
L-
SIMFONIJA
SIMFONIJA
SO BBC/C. Davis/ Konc. za violinu ZRG701 (2/72) Decca Argor'
4. sim{.
tl
L
KONCERT ZA VIOLINU l Neaman/SO BBC /C. Davis/ ZRG7Al Q/72) Decca Argo'f
t* 13:
Bess
Suita.
Tvl7o81S
(7
SVBX5132 Vox
llMV
Copland SXL6811 (1 1,/71) Decca 7031 London [.] NY filh. /Thomas/ Rapsodija 76sae (2/77) cBs XM-.14205 Columbia KONCERT ZA KLAVIR I ORKESTAR llPrevin /LSO/ Amerikanac u Parizu; Rapsodija u plavom
ASD
27
u plavom 76s0t (9/76) cBs M-34221 Columbia PORGY I BESS l) (komp let)Yhre, Mitchell, Boanright, Quivar /Cleveland zbor i ork./ Maazel SET609-1t (4/76) Decca 1l I 16 London
,FORGEORGEAND IRA"
PJESAMA
IZBOR
TY37o82S (7 /75) Decca Tumabout SVBX 5132 Vox D Gershwin /Columbia lazz Band/ ^fhonas /Amerikanac 76sae (2/77) CBS XM-r4205 Columbia ! !flatts (verzija za soloklatir)Preludiji; Pjesmatica 76508 (9/76) cBS
s4 (r t / 7 r) EMI / HMv
!
n
n
Liievo: 5a Swanee Gershwin je rano posrigao neoiek i v ano ve I iki u spieh. autentitni glas Gote: Gershwin urbane Amerike. n
S-36E10 Angel Siegel /St. Luis SO/ Slatkin/ Porgy i Bess Suica; Amerikanac u Paizu
TV37o80S
(7 / 7
Frances Gershwin (uz klavirsku pratnju) SH2OS (9/74) EMI/Vorld Records Karchen /LSO/ Ken6sz / Prokofiev; Ravel SXL6411 (5/70) Decca Previn /LSO/ Konc, za klavir; Ameikanac u
RAPSODIJAU PLAVOM
l)Vatu/ Pteludiji;
Rapsodija u plavom
5) Decca
Timabont
Paizu
LSD27 54 (1 1 /
7
Pita
sa zapadne
stane
t) EMI/HMV
S-35t10 Argel
85
scan by krista
scan by krista
ALEKSANDAR GLAZUNOV
(Petrograd, 1865
MIHAIL GLINKA
- Berlin, 1857) Trenutni nedostatak preporudljivih snimki Glinkine glazbe i njeno rijetko prisustvo u koncertnim dvoranama ne bi nas trebalo navesti na pomisao da, osim plodonosnog utiecajanarusku nacionalnu Skolu i eajkovskog ), u njoj nema unutarnjih vrijednosti. Istini za volju Glinka je ditavog Livota na neki nadin bio bogati diletant (iako je s vremenom razvio vrlo solidnu tehniku), no u njemu moZemo vidjeti mnogo viSe od zanimljive povijesne figure. U djetinjstvu, koje je proveo na odevu seoskom imanju, odu5evila ga je narodna glazba seljaka. Nakon nesistematidnog studija i nekoliko godina provedenih u ugladenom petrogradskom dru5wu, zbog njeZnog zdravlja otputovao je u Italiju i doSao u dodir s vodeiim opernim skladateljimate zemlje. Tada gaje obuzela ideja da napi5e pravu nacionalnu rusku
operu.
(Novospassko, kraj Smolenska, 1804
Ona djela iz opseZnog Glazunovljevog opusa koja su se zadrLala na repertoaru, karakterizira Siroka i opu5tena mekoia, romantidna bplina (Sto katkada granidi sa sentimentalno5iu) i visoko majstorstvo zanata. Neke od njegovih osam simfonija i simfonijska poema Stjenka Razin i danas se katkada izvode, no daleko su mu najpopularnija djela atraktivni Koncert za violinu iz 1903. koji s tehnidke strane predstavlja veliki izazov i za virtuozne violiniste, i balet Goditnja doba. Okrstiv5i Glazunovljevu glazbu vlasti izrazile "akademskom.. i "burZoaskom.., sovjetske su svoje negodovanje zbog njegova odlaska iz Rusije 1928. (nastanio se u Parizu) i razoiaranje 5to se preworio, kako je bilo redeno, 'u ruskog kompozitora muzike, umjesto da bude "kompozitor ruske muzike.. Karijeru je zapoteo meteorskom brzinom. Na preporuku Balakireva > kao petnaestogodisnjak je postao privatni dak Rimski-Korsakova >; zahvaljujuii prirodnom daru i fenomenalnoj muzidkoj memoriji, kurs kompozicije zavr5io je za samo osamnaest mjeseci. Prva simfonija Sesnaestogodi5njeg Glazunova (izveo ju je sAm Balakirev) pozdravljena je s klicanjem kao djelo izrazite zrelosti. No, usprkos naobrazbi i kasnijoj povremenoj upotrebi egzotitnog materijala, Glazunova su manje privladili ruski skladatelji nacionalnog smjera negoli njemadka klasidna tradicija, pogotovo u pitanjima glazbene forme, Sto se s vremenom ispoljilo u njegovoj sve izrazitijoj konzervativnosti. Kad mu je bilo detrdeset godina, postao je direktorom petrogradskog Konzervatorija, gdje je i ranije bio profesorom, pa su mu administrativne duZnosti poprilidno usporile stvaraladki rad. Ove obaveze postale su jo5 veie nakon revolucije kada se prihvatio reorganizacije lenjingradskog Konzervatorija i gotovo niSta vi5e nije iza5lo ispod njegova pera do Koncerta za saksofon, nastalog u posljednjoj godini Livota.
Pariz, 1936)
fl
S-ao172 Melodija /Angel GoDISNJA DoBA oP.67 _ BALETNA SUITA n Ork. paris. konz. IIfolIf / Balakirev
ECS642 (6/72) Decca Eclipse
Nakon kratkog ali intenzivnog studija u Berlinu, vratio u Petrograd i skladao patriotsku operv lvan Susaniin (brzinom daleko nadma5iv5i svog libretista). Nakon podetnih opiranja ovo djelo je izvedeno u prisuswu kraljevske obitelji (na diji pritisak je naslov promijenio u Zivot za cara). SvjeLina ove opere i originalni spoj talijanske lirske draLesti i elemenata ruske i poljske narodne glazbe (kojim je naglasio dramatski sukob izmedu dviju strana) naiSli su na op(e odobravanje, izuzmu li se neke aristokratske zamjerke zbog njene "kodija5ke muzike". U slijedeiih nekoliko godina, djelujuii kao zborovoda Kraljevske kapele, zapo(eo je rad na svojoj drugoj operi - Ruslan i Liudmila no slabo zdravlje i bradne trzavice usporili su njeno dovrienje. Kada je 1.842. izvedena, ova opera nije postigla uspjeh iako je u glazbenom smislu superiorniia ptroj, a njen je fantastidni sadri.aj i upotreba perzijskih, turskih i tatarskih tema imao snai.an utlecaj na Balakireva >i njegov krug. Razodaran, Glinka se uputio ,a Pariz gdje ga je Berlioz > (do kojeg je ovaj mnogo drLao) utjeiio diveii se njegovoj originalnosti i skrenuv3i mu misli prema distoj orkestralnoj glazbi. Na putu po Spanjolskoj oduievio se njenom narodnom glazbom, Sto je kasnije uspje5no iskoristio u skladbama Sjeianje na ljetne noii u Madridu i Jota aragonesa. Tijekom svojih lutanja Evropom, koja su mu sluZila kao razbibriga, napisao je popularnu Kamarinskaju, temeljenu na tradicionalnom ruskom svadbenom plesu.
se
RUSLAN I LJUDMILA
n LSO/Solti/ n
UVERTIRA
U A-MOLU
Heifetz ./Ork. RCA/ Heodl/ Bruch LSB4061 (66172) RCA LSC4011RCA Morini /Ork. Bei. tad./ Fncsay/ Bnch 2548 170(11 /7 5) DG Heliodor
Lijev o t Rj epi n ov portre r Aleksandra Glazunova, iz DrLavnog ruskog muzeja u Lenjingradu. U tom je gradu 22 godine bio direktorom Konzervaroija i tom je poslu 2rtvovao velik dio svoje snaralaike energije.
87
scan by krista
=s
&.*,fu,#', ,,ffi',,ff
ffi1 .a.s{" '-# ta
. "{, -#
5Jfi:i$r
B} I .# --d ;.*-d q}
tr 'ffi,
*.
.*t
$g
,r
$}
tl{ ir$$tA
.!: l
:},
{}:f ,s
"
*+
$"r;
{t ri
-fi
ti *
F;
ljs':}E{:A?'.eJ
.4 .S {f .A
'
*L
A?
Sr
-E
"qi
"q &
"{3 {}
S*,
-{ lx { I l} i.; d.:1
$EIF
{l
'l' {:
R *
I{4s
:b i.l .1
i*
d';-H
.F:r-:"
a
J
.
;5-
"I"1'..,
$e+sinsl* sttl{-t }i
$8lii
{i}{}1rs5
$l
?#:c,{*#
:rf
JF
*s fiiaTlF}'IHRI{"
f
-H.
*" f* Jf
L ASMF/Marriner
SXL6339 (1/69)Decca STS-15169 London OPERNE ARIJE (Alceste Divinit6s du Sqx; Amide Le p6rfide Renaud; lphigenie en Aulide Vous essal ez en r ain:
dolce ardor; Le belle imagini; Di te scordarmi Le Rencontre Impr6rue Bel inconnu; Je cherche i vous faire)
Adieu, Consenez dans votre ime. Orfeo ed Euridice Che puro ciel; Che faro senza Euridice. Paride ed Elena Spiagge amate; Oh, del nio -
Baker/EKO/Leppard 9sao a23 (a/76) Phonogram ORFEO ED EURIDICE l) Komple t. Y errerr, Moffo, Raskin,/Virruosi di Roma/ Fasano sER5sre-41 (9/66) RCA LSC-5169 RCA
Desno: Gluck
88
scan by krista
:
l'::i ;in'':r;
.
' kffi
l.rl:r,,ill:l.i.',il.lr.'1!r
,r:.r:1.:!r]ri.1.]:ill:ri:'r']:i,,1:;:,:l::tt,*,,
.r,'r,r:::i,:.r.litili:l'lilll::raiiiili:l
89
scan by krista
CHARLES GOUNOD
- St. Cloud, 1893) Fenomenalna popularnost Fausta u prvih sedamdesetak godina njegova postojanja to je bila daleko najtel1e izvodena repertoarna opera, u velikoj mjeri zahvaljujuii nizu pjevadkih zvijezdi koje su u njoj mogle najbolje pokaje zati svoju umje5nost - povukla za sobom dvije posljedice: s vremenom je podela izazivati neizbjeLnu reakciju, tako da danas, kad se u rijetkim prilikama izvodi, ona djeluje kao olidenje zastarjelog sentimentalizma, a promatrana zajedno s njegovim snaZnim oratorijima i velikom kolidinom sumorne religiozne glazbe, ona zasjenjuje Gounodov prirodni dar za prozra(nv, dopadljivu glazbu. Dramatika mu nikada nije bila jaka strana, no posjedovao je prirodenu sklonost prema otmjenoj melodiji, Sto ne smijemo suditi po sladunjavoj Ave Mariji napisanoj uz obligatnu pratnju Bachovog > Preludija u C-duru. Njegova vokalna glazba, posebno solo-pjesme, uvijek je zahvalna za izvoda(e, a u orkestraciji je bio sigurne i spretne ruke. Petite symphonie za duhate je, na primj er, zadivljuju(e i iznenadujuie djelo uzmemo li u obzir da je njezin worac sedamdesetogodi5nji skladatelj, zaokupljen misticizmom. Roden u obitelji umjetnika, studirao je na pariskom Konzervato riju. Za svog boravk a u ltaliji, Sto je bio rezultat nagrade Prix de Rome, snazno se zainteresirao za glazbu Palestrine >. Po povratku uPariz bilo mu je ponudeno da udi za sveienika, no pred samo zaredivanje odludio je da se posveti glazbi. Dragocjeno iskustvo stekao je u osmogodi5njoj djelatnosti dirigenta pjevadkog druitva Orph6on (za vrijeme petogodiSnjeg boravka u Londonu, osnovao je zbor koji ie postati Royal Choral Society). U Francuskoj je u to doba jedino pravo polje skladateljskog interesa bila opera; nakon dva neuspjela poku5aja u grandioznom sdlu, oslonjenom na Meyerbeera, Gounod je na5ao svoj pravi put 1858. s ljupkom i zabavnom ope1818
(Pariz,
rom Le M1dicin malgr1lur (Lijednik protiv volje). Slijedeie godine pojavio se Faust (u kojem je prilidno razvodnjen Goetheov predlotak) i pozdravljen kao vaZan korak u razvoju op6re comique (tek deset godina kasnije preworen je n "grand op6ra,., ukidanjem dijaloga i uvodenjem baleta). NjeZna liridnost opere Phillmon et Baucis nije mogla nadoknaditi slabosd libreta, pa mu je slijedeii uspjeh bila pastorala Mireille u kojoj je do5la do izraLaja lakoia njegovaizraza. Iako draZesna, opera Rom6o etJuliette osiroma5ila je Shakespeareovu dramu, a u ostalim je operama bezuspjeino poku5avao pro5iriti granice svog talenta.
l)
Cov. Gard./Sold
SPAJ73(11l61) Decca
Gaite
Puisienne 25to 199 (5/72) DG+ PETITE SYIVIPHONIE ZA DUFIACE U B-DURU Ll Nizoz. duh. ans./DeVaarr/ Dvoidk,
Schuben 65oo 163(5/7 t) Phonogram
Lijevo: Orgulje ito se naziru za Gounoda kao da simboliziraju d an as ugl avnom za boravl ien a duhovna diela kojima je ovaj skl ad ate I i posvetio m nogo en erg i j e.
90
tidkim recitalima, a kasnije i interpretacijom Griegovog > klavirskog koncerta. Znatenje susreta s Griegom odituje se narodito u poticaju na marljivo sakupljanje narodnih pjesama, najprije u Engleskoj, a zatim u razliditim dijelovima svijeta (upravo on je bio taj koji je priiar.elja Deliusa > upozorio na napjev ',Brigg Fair"); tada se okuiao i u skladanju, podev5i s malim orkestralnim "poslasticama< poput Mock Morris. God. 1914. odlazi u SAD. Kad je Amerika u51a u rat, prijavio se u vojsku i ubrzo postao predavad u Vojnoj muzitkoj skoli; 1919. primio je ameridko drZavljanstvo, a kasnije je nekoliko godina bio na delu glazbenog odjela Vashington Square Collegea na Univerzitetu u New Yorku. Bio je dobar govornik, prepun osebujnih ideja, bez imalo straha da Ce ga proglasiti ekscentridnim; izmedu ostalog, izumio je mehanizam na nolni pogon za okretanje stranica pri sviranju klavira.
....Jr
TLiNDEL IN THE STRAND; MOLLY ON THE SHORE; COUNTRY GARDENS; SHEPHERD,S HEY; IRISH TUNE FROM COUNfi DERRY; MOCK MORRIS Ll Ork. DruSwa za laku glazbu /Dunn/ Gardiner; Gibbs, Quilter; Toye TWa29 5 (4 / 7 0) EML/Studio 2 KLAVIRSKA DJELA I Country Gardens; Irish tune from County Derry; Molly on the shore; Nordic Princess; Lullaby; Over the Hills ond Far Away; Hiindel in rhe Strand; Valking Tune; Knight
and Shepherd's daughter; Shepherd's Hey; Sailor's Song; Eastern Intermezzo /Nell (Faur|), Love walked in; The man I love
(Gtshwin)
Adni HQS1163 (t 1 / 7 6) EMI/ HMV
t.
1'...
..1,-i'
1,'i:
Villiam Taylor; The Duke of fanfare; I'm seventeen come Marlborough Sunday: Let's dance gay in green meadow; Lisbon; Lord Muwell's goodnight; The lost lady found; My Robin is to the greenwood gone; The pretry maid milkin' her cow; Scotch Strathspey and Reel; Shallow Brown; Shepherd's Hey; The sprig of thyme; There was a pig went out to dig; Villow, willow Pears, Shirley-Quirk, Ambrosian Singers /EKO/ Britten and Tunnard SXL6410 (10/69) Decca
,servirao,, svoje obrade narodnih apj eva pod n as lovim a >>two s om e s (dueti), ,v66p musico (komorna
<<
glazba) i sl. 91
scan by krista
ENRIQUE GR.ANADOS
(Lrida, 1 867
Poput svog nesto stariieg suvremenika i sunarodnjaka Albcniza >, i Granados je bio prvenstveno pijanist; iako je napisao sedam opera i ne3to orkestalne glazbe. Ono po je klavirska glazba. Komdemu ga uglavnom pamtimo je poziciju studirao u Barceloni kod Pedrella (kao kasnije i de Falla >), a nakon nastavljenog studija klavira uParizu, vratio se u Barcelonu gdje je 1890. debitirao. Nedugo nakon toga predstavio je publici svoje Spanjolske plesove i ubrzo stekao prilidan ugled kao pijanist u Spanjolskoj i Francuskoj. Njegova prva opera Maria de Carmen izvedena je u Madridu. Na prijelazu stoljeia osnovao je Druitvo za klasidne koncerte kojim je kratko vrijeme ravnao i, 5to jevaLnije, pijanistidku Skolu Sto je vodio do smrti i koja je dala niz istaknutih umjetnika. Njegovo remek-djelo knjige Goyescas - dvije - prvi put je izvedeno 1911. Ovih sedam komada inspiriranih Goyinim platnima i tapiserijama, Sto opisu ju Lwot u Madridu u 18. stoljeiu, zna(ajni su po svojoj poetidnosti i ugladenosti koja ne iskljuiuje strasnu osjeiajnost (kao npr. desto izvodena Djevojka i slavuj djelo u - najpoznatije tom svesku). U njega je desto zamjetljiva sklonost preopSirnosti, no klavirska tekstura mu je vidno sredenija od Alblnizove. Granadosova zaokupljenost duhom 18. stoljeia odituje se i u jezgrovitim, duboko emocionalnim Tonadil1as pjesmama >>u starom stilu<, dok je kasnije nastala zbirka pjesarna Canciones amatorias potpuno romantidna po svojoj koncepciji. Goyescasje kasnije proSirio u operu koja je lgla.trebala biti izvedenauParizu, no zbog ratnih je prilika doLivjela svoju premijeru dvije godine kasnije u New Yorku. Na povratku kuii na5ao je smrt na brodu Sto ga je torpedirala njema(ka podmornica.
poginuo
brodolonu
1916)
GOYESCAS
llMitanda / tr
Rajna
Soler: Sonate
cRDlool-2 (5/74)
LA MAJA
CRD
BR.
SBetganza/Lavilla
2s3O 5e8 12
DoLoRosA
1-i ir'
n n
Rajna
cRD1o21
/76) CRD
EDVARD GRIEG
(Btgen, 1843
Debussy > je Griegovu glazbu opisao kao "ruLi(asti bombon napunjen snijegom"; iako se on tom izjavom Lelio narugati, u njoj ima prilidno istine. Grieg je prvensweno bio lirski minijaturist koji je u svojoj glazbi spojio romantidnu milozvudnost s jasno izrai.enim nordijskim duhom. On ni u kom sludaju nije, kao Sto se katkada drLi, prvi nacionalni skladatelj u Skandinaviji, no bio je prvi kojeg je prihvatila Siroka evropska publika. Skromni tehnidki zah$evi Griegovih kratkih klavirskih komada pomogli su popularizaciji njegova kromatskog harmonijsko g izraza, karakteristidnog po sklonosti oworenim kvintama i silaznim vodicama Sto
odraLava
Bergen, 1907)
Studirao je u Leipzigu gdje je Mendelssohnova > tradicija joi uvijek bila snaZna; ve1 na samom podetku studija pretjerani rad doveo je do jake upale porebrice koja mu je oitetila lijevo pluino krilo, pa je do kraja Livota bio slabog zdravlja. Nakon diplome i perioda u Ksbenhavnu u kojem je primio dragocjene savjete danskog kompozitora Gadea, dospio je pod utjecaj Rikarda Nordraaka (autor norve5ke nacionalne himne) koji mu je skrenuo misli prema nacio1814. do 1905. nalizmu - ne smijemo zaboraviti da ie iod pogotovo prema Norve5ka bila pod vla5iu Svedske
Lrlevo: Troldhaugen
scan by krista
KONCERTZA KLAVIR I ORKESTAR U
Lupu, LSO /Previt,/ Schumann SXL6624 (2/74) Decc^
6840 Ipndon
A.MOLU
n n n :g n n
Katin /Lond. filh./ Pirchard/ Peer Gynt CFP16o (8/71) Classics for Pleasure Bishop /SO BBC /Davis/ Schumann 6500 166 (3/72) Phonogramv Solomon /Filh./ Menges/ Schumann CFP40255 (12176) Classics for Pleasure Curzon /LSO/ Fielstad/ Litolf{: Scherzo; Franck:
Simfon ijs ke
&
lli;*iF-:it:
va ri ia ci ie SXL2|73 (2/60) Decca HOLBERG SUITA OP.40 n ASMF /Marriner/ DvoiAk ZRG67a 0l/70\ Decca Argo' n Norhern Sinfonia /'f odier/ Elegijske melodije; Caikovski
ASD2e54
(2/74)EMr/rlMV
I
'
lu!s"
r,:-
:';i:'$.*';:
Fea:ia-l''.. ''
Nizoz. KO /Zinm an/ Cajkovski 65EA rcz 6/75) Phonogram+ HOLBERG SUITA" OP.40 LIRSKI KOMADI, OP.4' BALADE, OP.24
Klien
TVr4t655 (8/72) Decca Turnabout LIRSKI KOMADI Z Komplet ,/Daniel Adni sl-ste8 (12l74) HMV LIRSKI KOMADI
V Odlomci
./
Gilels
PEER GINT - SCENSKA GLAZBA Amstrong / Ambrosian Singers / Ork. Hallc / Barbirolli TUIa26e (9 / 69) EMIlsrudio 2
S-36531 Angel Stolte, Gewandhaus ork. 6580 056 (6/72) Phonogram 657 oo17 Philips Fesrivo
/lie
'r:rn
PEER GYNT
fl
t
{
J
- 1. i 2. SUITA Berlin. filh. / Karaiat / Sigurd.; :lfat 25to 24t (ll/73) DG Innd. filh. ./ Pritchtd / Konc. za klavir CFP160 (8/71) Classics for Pleasure Filh. / Susskind / Sin{onijski plesoti SXLP3o1o5 (7/68) Decca EKO / trppard / Nooe3ki Plesovi
sSoO lA6
(l/76)
norveskoj narodnoj pjesmi dijim specifidnim melodijskim karakteristikama Griegova glazba duguje vi5e no Sto se obidno priznaje. Napisao je tada niz osjehjnih pjesama (ukljudujuii popularnu Ljubim te) zabudu1u Zenu, davao konoerte na kojima se izvodila iskljudivo norve5ka glazba, planirao otvaranje norve5ke Muzidke akademije, bio postavljen za dirigenta Filharmonijskog druitva u Kristijaniji (Oslu) i skladao svoj klavirski koncert. Ovo djelo, koje mu je donijelo slavu, odu5evilo je Liszta >; on mu je ve( povodom Prve sonate za violinu uputio riiedi ohrabrenja' Godine 1874. mu je, zahvaljujuCi drLavnoi stipendiji, omoguieno da na' pusti pedagodki rad i dirigiranje (u meduvremenu je bio osnovao jo5 jedno druitvo za izvodenje zborskih djela) i potpuno se posvetio skladanju. Uglazbio je mnogo pjesama norve5kih pjesnika, posebno Bjornsona za tiieg ie Sigurda Jorsalfara napisao scensku glazbu; no scenska glazsasvim pitoreskna i bez ba za Peer Gynta (1,876) - iako pro5irila mu je slavu Sirom imalo Ibsenove gorke satire svijeta. Tada je bio u ranim tridesetim godinama. Ostatak Livota ispunile su koncertne turneje po Evropi i primanje podasti sa svih strana svijeta. Medu kasnijim skladbama najinteresantnije su, u smislu ukazivania na moguie tendencije u buduinosti, Sldtter (seoski plesovi za gusle) za klavir i ciklus pjesama Haugtussa.
Phonogram / Pjesme
;rtt
+t'''.lrii
93
scan by krista
mjeseca i u krugu od 100 milja, desto navodi ljude na pogreSnu misao da ova dva muzidka genija smjeste u isti pre-
London,
1759)
tinac, iako su bili potpuno razlitiri po porijeklu, naravi, odgoju, umjetnidkom putu, stilu i nikada se nisu susreli. Izuzev5i jednu jedinu godinu za vrijeme boravka na Univerziteru u Halleu, Hendel nikada nije bio u crkvenoj joj je Bach posvetio gorovo ditav Zivot; HansluZbi - dok del je cijelu karijeru usredotodio na operu genre u kojem se Bach nije imao prilike oku5ati; dok je Bach uglazbljivao samo njemadke i latinske teksrove, Hendel se, pak, uglavnom sluZio talijanskim i engleskim, a njemadkim gotovo nikako; kao dovjek koji je proputovao pola svijeta, Handel je uLivao evropsku reputaciju i kraljevsku naklonost, pa je 1726. zamijenio nacionalnost za britansku; za razliku od Bachove, njegova je glazba generacijama iza njegove smrti bila cijenjena i izvodena, s gotovo nemjerljivim utjecajem na brojne skladatelje ukljudujuii Haydna >, Beethovena > i engleski glazbeni Zivot uopie. Glazbom se zapodeo baviti protiv odeve volje, napusrivsi studij prava da bi postao violinist, a zatim dembalist u Hambur5koj operi. Tu mu je u dvadesetoj godini Livota izvedeno prvo scensko djelo Almira. Proveo je zatim nekoliko godina u Italiji gdje -su mu crkvene skladbe (ukljudujuii Dixit Dominuy' talijanske kantate i opere bile do-
bro primljene, i gdje je uZivao poStovanje utjecajnih kardinala i plemi1a; to ga je dovelo do mjesta kapellmeisrcra kod kneza izbornika u Hanoveru. Najprije je, medutim, oti5ao u London gdje mu je u raskoSnoj postavi izveden Nnaldo, napisan u roku od dva tjedna; to je djelo utjecalo da nedavno predstavljena talijanska opera dode u modu. Slijedeie godine, kada je na5ao bogate zaititnike i dobio godiSnji prihod od kraljice Ane, oper se vrario u London. Handelova odsustva iz Hanovera vei su bila prevr5ila svaku mjeru, kada je ironijom sudbine njegov gospodar postao kralj Engleske George I - nije trebalo mnogo vremena da se pomire (iako gotovo sasvim sigurno ne, kao Sto legenda kaZe, preko Muzike na vodi koju je Handel napisao za kraljevu zabavu na Temzi). Nakon godine provedene u sluZbi vojvode od Chandosa (koji je zgrnuo golemo bogatswo kao beskrupulozni
drZavni blagajnik) za koje je vriy'eme skladao 'Chandos anthems<<, 1720. Hand,el je postao ravnateljem opernog poduhvata oko kojeg se, nakon uspjeha Radamista, sakupljalo svo pbmodno dru5tvo. U slijedeia dva desetlje(a napisao je niz od 27 opera (ukljudujuii Otcone, Giulio Cesare, Rodelinda, Ariodante, Alcina i Berenice), prvo za tzv. Royal Academy of Music, a zatim, nakon burnih d,ogad,aja - intriga, ekscesa pjevata, kolebljivosti publike i financijskih te5koia pogorianih nakon trijumfa ikonoklastidke
tl /',t, "/7 / r'r -, r, //
..
/ 7r'r/rrrr'
a"-'
lt'U/
.,
:-:-:-";'
---- --"-..
f*
:"-- .'-J-
-.
-;
ALCINA (LIVERTIRA; BALETNA GLAZBA) ll ASMF / Marriner ZRG686 (6/72) Decca tugo AS PANTS THE HEART
Cantelo, Panridge / Krg's College zbor / ASMF / Villcocks / Lord is my light ZRG541 (7 /68) Decca Argo CONCERTI GROSSI, OP. J, BR. 1-6 n Mainz KO / Kehr TV34103S (5/68) Decca Turnabout" n ASMF ./ Marriner ZRG5400 (9/54) Decca Atgo* CONCERTI GROSSI, OP. ] i 6 n Dan / ASMF / Marriner sDDB2e4-7 (9/71) KRUNIDBENE ODE ZA GEORGEA II: n Zadok the Priest; The King shall rejoice; My hean is inditing; Let Thy hand be stregthened/zbor King's College
t",*::.*-
/EKO/Villcocks
ZRG5369 (12/63) Decca Argo
DIXITDOMINUS
Donath, Koelman, Heynis, van Dolder, Hollesrelle/Niz. kriC. rad. dru3wo/Amsterdam. KO/Voorberg 558A lt5 (3/771 Phonogram
Hendel 1749
Thomasa Hudsona.
ponret
94
scan by krista
scan by krista
Prosjaike opere-zajednu drugu druZinu. Sva ta djela napisana su u krutom kalupu opere serie sa sadrZajimaizpo-
ili klasidne mitologije datim u nizu statidkih arija povezanih recitativima i zami5ljenih za pjevatke zvijezde (junak je uvijek bio kasuat). Od brojnih briga bio se ozbiljno razbolio; za vrtjeme oporavka njegov je energidni i poduzetni duh zaokupila nova ideja. Zabrana londonskog biskupa od lzZZ. godine
vijesti
da se u kazaliStu izvode igrane predstave na sakralne reme,
ju i otada se izvodila gotovo kao crkveni obred. (Kad govorimo o grandioznim izvedbama ovog mnogo osporavanog djela, koje zahtijevaju goleme zborske mase, valja spornenuti da je na prvoj izvedbi sudjelovalo tek tridesetak je pjevada u zboru i isto toliko dlanova orkestra - iako Handel, kad god je mogao okupiti veie orkestralne snage kao u sludaju Fireworks music (Glazba za kraljevski
vatromet), skladane u slavu zakljutenja mira u Aachenu to dinio sa zadovoljstvom. Medu kasnijim oratorijirna su Samson, Judas Maccabaeus, Solomon i (posljednji) Jrphtha. Izmedu dinova Hiindel je desto izvodio koncert za orgulje u kojem je velik dio solo-dionica improvizirao. On je na jedinstven nadin spojio njemadku kontrapunktalnu vje5tinu, talijansku lakoiu i englesku zborsku radiciju koja vude korijen je iz djela H. Purcella >. No tajna danainjeg.divljenja prema gvgm k_orypo.zitorv leZi u njegovoj otmjenosti, nepogreSivoj melodijskoj invenciji, dramatskoj izraLajnosri i osjeiaju za insrrumentalne boje.
GIULIO CESARE
prisilila ga je da svoju masku Esther prikaLe kao oratorij; tada je odludio da publici, zamorenoj od operne izvjeitadenosti i svada medu pjevadima, ponudi neito sasvim novo. Godine 1739. nastaje duboko dramatidni Sau^1i monumentalni lzrael u Egiptu (niSta slidno ovom nizu masivnih zborova nije se do tada moglo tuti); 1742. izveo je u Dublinu oratorij Mesija, koji je zapravo prije crkvena kantara negoli oratorij. U podetku je ova skladba primljena prilidno hladno, da bi slijedeie godine u Londonu izazvalasenzaci-
Z Komplet/Palmer, Vatts,
Davis,
fl
Sinclair/Novi SO/Bonynge
SDD213 (4/7q Decca Ace of Diamonds LET GOD ARISE n Vaughan, Joung, Robinson/zbor King's
College
!
Z
Shirley-Quirk, EKO i zbor/Leppard S"fU7 09 21-t (2 / 7 6) FrCA / Etaro RLI-1425 RCA Ameling, Reynolds, Langridge, Howell/ASMF i zborlMarriner
D18Dr (1/76)Dece*
Odlomci,Mackertas HQS1244 (4/71) EMI/HMV Z Odlomci/C. Davis 68t3 050 (11/71) Phonogram MUSIC FOR THE ROYAL FIREI(ORKS ! EKO/Leppard 65AAt69 (1 /7 3) Phonogram* n LSO (s pojadanjem)/Mackerras/ Konceni ASD3 re5 (1 t / 7 7) EMI / t]MV
S-37404Angel
/ASMF/ \fillcocks/O praise the Lord Z\G5490 (1/66) Decca Argo LUCREZIA tr Baker/EKO/Leppard/ Opeme arije
6500 523 (10/74) Phonogram
LORD IS MY LIGHT
D Cantelo, Panridge/zbor King's College /ASMF/Villcocks/ As panu the hean ZRG'4I (7 /68) Decc^ AtEo MESIJA
!
Esswood, Tear,
\fITH ONE
SC71-AXl00 Philips
}]MV
/ASMF/Villcocks/ Let God atise ZRG5490 (l / 66) Deea Atgo KONCERTI ZA OBOU BR. 1-3
Holliger/EKO/Leppard
6500 240
(11/72) Phonograni+
2.
sLs824 (5/72) HMV Alain, KO Pailla rd I P aillard STUT 1097 (5/78) RCA/Erato
n Malcolm,/ASMF/Marriner
D3D4 (9/76) Derca* Samo Op. 4 i,z zRichter, KO SDD 470-2 (11/75) Decca Ace of Diamonds IJVERTIRE ! Lotario, Esther, Admeto, Alcina, Orlando, Poro, Panenope, Ocone EKO/Leppard 6599 05t (11/72) Phonograme SONATE ZA FLAUTU I CEMBALO
l)
n GraflDaehler
ORYXT 712-J (3/73) Peerless/Oryx
MUZIKANAVODI Philomusica of Lotdon/Dm/ Konc. za harfu i lumju op. 4,/6; Konc. za hafu, op. 4/5; Conc. gross, u C-dun
DPAseT-9 (4/78) EKO/Leppard
6500 047 (1/71) Phonogram*
!
n
Berlin. filh / Kubelik 2s35 137 (3/76) DG Pivilege 1t87ss DG Sura: Schola Cantorum Basiliensis/Venzin get / Firewotks 2548 164 (11 /75) DG Heliodor
Desnot Hendelova oporuka. Pokopan je u Vestminster Abbeyt. Lijevoz Ovaj iembalo Handel je oporuino ostavio svom sekretaru.
;@f*@r"*4r"A"/
scan by krista
scan by krista
Joi prije pedeset godina svaki istaknuti univerzitetski profesor mogao je vrlo lako Haydna proglasiti 'nepristupadnim", buduii da je sa,mo mali dio njegova golemog opusa bio objavljen u pouzd'ahim izdanjima, a joS manji izveden. Danas, zahvaljujuii eniuzijastidkim napori4a Haydnovih
poznavalaca, njegova je golema glazbena ostavStina pomno prouiena, revidirana i ponovo objavljena, pa sada postoje kornpletr.re snimke njegovih simfonija, kvartetA i opera. Sve je to utjecalo da ovaj veliki glazbeni lik bude predstavljer.r u novom svjetlu i uzdignut na jo3 viSu stepenicu. Iako on nije doslovno >>otac simfonije", kako ga nazivaju, niti gudackog kvarteta (vei je i prije njega nekoliko skladat.lia pisalo diela ove vrste), ne mozemo prerjerari u naglaiavarrju njegova znacenja u stvaranju i razVoju obaju fornri. Prosjedni sluSalac, pak, koga vi5e zanima uZitak i zadovoljstvo koje prima iz kompozitorove glazbe negoli njegova povijesna vaZnost, moZe naii u Haydnu bogatstvo
,spontanih melodija, jasnoie, gipke ritmidke vitalnosti i razdraganosti, usporedo s izraLajnim i dramatskim stavcima, te nepresuSno vrelo originalrrih ideja u tretiranju muzic'ke grade. PoStovan i omiljen od sviju, bio je skroman i jednostavar"r dovjek, pozitivna stava prema Zivotu, Sto je njegovu djelu dalo jedinstvenu kvalitetu. Bio je sin kolara u jednom austrijskom pogranidnom selu, gdje su hrvatski i madarski elernenti bili jasno izraleni; stoga narodne pjesrne koje je sluSao u djetinjstvu, desto r-ralaze odjek u njegovoj kasnijoj glazbi. Kao SestogodiSnjeg djeiaka poslali su ga da Zivi kod nekog strogog rodaka koji ga je poduiavao glazbi. Dvije godine kasnije podeo je pjevati u zboru bedke katedrale Sv. Stjepana. Nepopravljivi saljivtina, otpuSten je sa sedan.rr.raest godir-ra kada je iz.gubio glas; zatirn je s mukorn zaradivao za Lwot kao pratilac i sluga iuvenom ucitelju pjevanje. Ovaj mu je za uz.vrat pomagao u studiju kompozicije, koju je inace marljivo udio sdm. Zapoteo je pisati klavirske sonare u stilu C. P. E, Bacha > i gudacke kvartere za glazbene zabave niLlh plemiia. Kada mu je bilo 27 godina, pozvan je da vodi mali privatni orkestar jednog ieSkog grofa, zakoji je napisao svoje prve simfonije. One su privukle pozornosr knezaPaula Antona Esterhizyja koji je Haydna, kada mu je dotadaSnji gospodar iz ekonomskih razloga bio prisiljen raslrustiti svoje glazbenike, uzeo za pomoinika kapellmeistera. Sli.iedeie godine Knez .je umro. Naslijedio ga je brat Nicolaus, odu5evljeni poklonik umjetnosti, sklgn,raskoSi Sto mu je pribavilo nadimak oVelidanstveni". Sagradio je u MadZarskoj velebnu paladu po uzoru na Vers,ailles, gdje je Haydn sada na delu kneZevog glazbenog ansambla (u njemu su bili mnogi prvoklasnipjevaci i sviradi). Tokom siijede& 24 godiire bio je vrlo zaposlen komponirajuii orkestralnu i kon-rornu glazbu (ukljudujuii i velik broj skladbi za bariton - kneZev omiljeni instrument), crkvena djela za njegovu kapelu i opere za njegovo kazaliste, kao i glazbu za sve moguie prigodne proslave i zabavu nepresu5ne rijeke kraljevskih i plemiikih gostiju koje su se vrlo desto
odrZavale.
vio vaZnost i samostalnost donjih dionica i produbio znaienje ovog glazbenog oblika. (Mozart > je izjavio da je od Haydna nauiio kako se piSu kvarteti, a na Haydna je, pak, snaZno djelovala glazba njegova velikog mladeg kolege). Iako je u Haydnovim rukama simfonija poprimila definitivni oblik idubinu, on ju je tretirao sa zapanjujucom raznoliko5iu i odvaZnoSiu: desto je gradio stavke od jedne jedine teme,'a da im pri tom nije nedostajalo raznolikosti, uveo je polagani uvod, pojaiao vaZnost provedbenih dijelova, a sve uz dobru dozu humora (posebno u Trijima menueta, koji desto zahtijevalu solo-instrumente) i gipku
Na taj nadin priliino izoliran od vanjskog svijeta (iako mu se slava brzo Sirila), Haydn je, uz p-unu'podr5ku svoga gospodara, bio upuien na vlastite izvore i kao Sto jb sam rekao; 'prisiljen da bude originalan." Mogao je do mile volje eksperimentirati s instrumentacijom i formom; u pedesetak kvarteta iz ovog perioda u velikoj je mjeri raz98
Haydnova su djela proSla kroz jednu dramatidniju, otvoreno emocion alnu fazu r-rjegov oSturm und Drang" period kojem pripadaju simfonije ,,J13ss1,.. "Abschied. (Sim{onija rastanka) i "La Passiollso (br. 44,45, i 49) i kvarteti op. 20 ("Sonenquarrette,.). Djela iz slijedeieg razdoblja odlikuju se joi izrazitijim skladom i otmjenoSiu, Sto pokazuju kvarteti op. 33, u kojem su menueti zamijenjeni scherzima, i iest simfonija (br. 82 - 87) posebno napisanih za Pariz.
scan by krista
'.t:,.fi*g!W","
Care: Ilaydnov iembalo se titra u Eeiu. Gore desno:-Ioseph I{q,dn kao iezdeserogodiinjak.
I{akon smrti svog dobrolroinog gospodera (lioji je uv;jeli pokazivao puno rezunrijevanje ze njegov rad), Hal'cln se nxogao slobodnije ]rretati. U civa navrata cluZe je borelio u Engleskoj, iu s.,'akoj ocl tih prilika napisao iro Se:rt briljantnih simfc.nil'a za iz-veci'bu u Londot'ttt. \'teclu njinra sr-r i one riajonriljenije poput onih irazvanih 'Sr-lt'lti'isc. (Izlrrnaclenje), 'Sat" i,Lonclon. (br.94,101 i 1O'tr). \'c'i je bio slavljen i svugcije cijenjen kad je, zapanjcn otkr:ic'enr Hrit'rdelovih b irr;rtorija, clobio poticaj da napiSe Stvtiranie svijera i Gocliinj:t tlr:ba. U nreduvremenu je sklaciao seliju ocl iest r,elikih nrisa za no\,()g knez-a i.stcrhlzl'ja. N{edr.r ostalin.r renrek-cljeiinra zadnjeg procvatx nicgova talenta bili sti kr':rr:teti op. 6'{ (od kojih je br:. 4 prozvan 'S.t e ) i l.o'cbiro op. /6; kvarret bl'.3 iz ovog opuse sacilzi rrrijrrcijr'rr.t njergor,u Carsku himr.rr-r koje jc postala atLstrijska nacionalna himna i koju je svirao precl sailrlr snrit.
llostropovii r-\S\11 / .dorcert r 1) r/uru ASIl.i255 (9//ar) i.\tl,'H\i\ .l7l9l \ngel KO]\CF,RT ZA VIOI-()NCELO L] D-DT]RIJ Rosrropor ic' r \S\11 .' Aorrru-r o (- r/rrru
dSL)12s5 ('ll7i,1
I:\1l, ll\1\
F.] A
3719.'.\ngel
ST\.'AP-4.N-J F
5\'il
sE]
tr271
int tngltskontl Herper. I.err. Shirlcl QuirL zbor King's Collcge.,\S\11 r\\illcock,.
sLS971 (6//11
Htrl\
KO!!CEt{T ZA C[.MBALO LI D-lJt]Rtl Ilelcolnr r.\S11l i Ilrrriner SXL6l85 il0/69) D..cl 1. IiONCIItT ZA ROC LI D DI.JRTT l uck*cll /AS\If,/ \lerriner /Aoaccrrzr tntbu; L kon* rr za ori:ulic ZK6 ll/77) Deccr.\rso KONCERTI ZA LII{U
rntrlo, \\'atrs. l car. R.:binsc,n /zbor s Collegc/,\S\11' /(lucst ZRG 593 (.]/b9) Dccce -.\rgo " MISSA IN TEMPORE BELLI
C
St
lohn
{llr.
1 u
C-duru; br.
'\nsrmbl Ruf T\'],1C555 Iicecr -l urnrl,out " 11. MISA L B.DIJRIj sct {ciPfr, NGSMLSSE)
lPAL;KENMESSE) (.antelo. Verts, Terr, ltlcDeniel, zbor St. John's Collcge./ .\S\{i'l Cjucsr Zllc6i4 14/7A) Decca.\rgo " \{orison, Thonras, \\'itsch. Kohn, -Jrneiek,/ Zbor i ork. Bever. rrd. /irubelik 2548 229 (+/76) DG Heliodor NELSON MISSA lMISSA IN ANGTJSTIIS) Srrhlmrnn, \\'rtrs. Bror n, Kreuse. zl or Kilg's College, LSO/ \\'illcocks ZRG5.l25 tL2/02) Dcccr -{rgo':
99
scan by krista
JOSEPHHAYDN
f"@ :#\-
suvremenom londonskom
prema
i:-*-..:-]!&;*T-:r
J ffilhllhhnfuotu.rl4.nffim *-----:i:!9/
Br. 14, 15
95A0 034
l)Bt.
& -4'_ -#
*-
4r fu *{";*$: e*.r "1$,*" "s; **+ ,6{. ,B* ,& .6rAe fo. */.* "fu . *di_ .dcf {
,
hn
.Xd 4&
'4a:
*d
I )Bt.57-64
HDNE23-6 (1/7l) Decca STS-15t31 l-ondon
"rii
fl
l)Bt.25-27
(6/71) Phonogram *
Br. 7J-t
e,e'&*he,*tu
ORLANDO PAI-ADINO
8t.29-31
6500 400 (3/73) PhoDogram o
GODISNJA DOBA
nJanowitz-Schreier, Talvela, Bed. pjevaiko
druSwo Singeruerein
Bed.
simf. Bithm
t)
(odlomci) Atger, Ameling, Killebrew, Shirley, Ahnsio, Luxon, Trimarchi, Mazzieri, Carelli /Lausanne KO/ Dorati 6707 029 (9/77) Phonogram e KLAVIRSKE SONATE n McCabe n Br. 6, 10, 18, 33, 38, 39, 47, 50, 52, 60,/ Fantazija u C-dum; Varijaciie u f-molu HDNI00-2 (lQ/75) Decca STS-t5t43 London
9, 0, r\ *, 41, 45, 46, 4t; 54-6 Atictt. an Vrizioai u A-duru
Shirley-Quirk, SO BBC i zborlC. Davis 6703 023 (4/69) Phorogram t39719-21 Philips KONCERTANTNA SIMFONIJA U
FDURU
Engl, Baranyai, Ozim, Racz/ Philh. Hungarica /Dorati / Mozan K364 SDD++5 Decca Aa of Diamonds
STS-15229/34
ZRt.
Irndon
L-l
HDN10]-5 (5/76) Decca Br. s, r8, D, 26, 27, t4, 42, 44, 49 / Adasio u F4w; Vuijacije u C4uru HDNI06-t (9/76) Decca Br. 2, 3, 5, 7, ll, 13,16,19, 34, 1A, 44,49, 51, 5t Capiccio u G-dum
Kvanet Berg A5641t02 (1/75) Selecta GUDACKT KVARTETI BR.75.tO, OP.76; BR. 81, E2, OP.77; BR. E3, OP. 103 n Eolski kvanet HDNP57-50 (9/74) Decca
GUDACKI KVARTET 8R.74 OP. 74 BR.3 GUDACKI KVARTET BR.77, OP. 76 BR.2
Br.82-87 EKO/Barenboim sLs5065 (10/76) HMV L l Br.93-104 Philh. Hungarica /Dorati HDNJ4l-6 (9/74) Decca STS-15119 London 45. SIMFONIJA U FIS-MOLU ('SIMFONIJA
SIMFONIJE
n BR.
1-104
18r.5,10,11 2Rr,7,9,12,
95oO
GUDAEKI I{VARTETI BR. ]7-42, OP.33; BR. 43, OP.42; Br.4,t-49, OP.50 ! Eolski kvarer HDNU76-8! (l | /7 6J Decca ! J7-J9, Kvaner'!/eller SDD278 (5/71) DeceAce.of Diamonds
fl
n
Philharmonia Hungarica/Dorati Br- l-l 9 HDNA1-6 (10/73) Decca Br. 20-15 HDNBT-!2 London
STS-15257London
[l
40-42 Kvanet
Veller
lf
fl
Bt. 36-4E
! Br 13, 16,17
95OO
t i2 [lTokijski
25tO
SDD279 (/71) Decca Ace of Diamonds GUDACKI KVARTETI BR.,I4-5, OP.50 BR kvanet
110 (7
/74j DG
CFP40021 (2/74) Classics for Pleasure lJ Philh. Hung. / Dotati/ 42. sim{. SDD414 (7 /74) Decca Ace of Diamonds 82. SIMFONUA U C-DURU ("L',OURS") n Philh. fiungarica / Dorati/ 83. sinf. SDD4E2 (8/76) Decca ace of Diamonds t3, SIMFONIJA U G.MOLU ("LA POULE.) n Philh. Hungarica / Dorati / 82.simf. SDD4E2 (8/76) Decca Ace of Diamonds E4. SIMFONIJA U ES.DURU lJ Philh. Hungarica / Dorati / 85. simf. SDD4t3 (8/76) Decca Ace of Diamonds E5. SIMFONIJA U B.DURU (LA REINE) [J Philh. Hungarica / Dorari / 84. sinf SDDatS (8/76) Decca Ace of Diamonds E6. SIMFONIJA U D-DURU ll Philh. Hungarica /Dorari/ 87. simf. SDD{t4 (8/75) Decca Ace of Diamonds
100
scan by krista
1926)
SIMFONIJA U B-DURU t I Berlin. {ilh. /lochin / 88. sinf. 2548 241 (A/761 DC Heliodor
9S.
Pedesetih
]<ao
Philh. Hungarica
Dorari
97. simf.
SDDia2 0l/76) Decca Ace of Diamonds STS-15J21 London fJPhilh. Hungarica /Dorati
SDD501
(1
95.
simf
STS-t5178 London
94. SIMFONIJA U G-DURU
100.
simf
('LA
sinf.
Pritchard
103.
CFP40269 (12177) Classics for Pleasure Ll Cleveland /Szell 93. sinf. 610s2 (4/69) CBS Classics MS-7006 Columbia
fl
Lond. filh. /Jochrm / 99 simf. 25tO 45e (8/74) DQ',l r01. SIMFONIJA U D-DURU ("SAT") [J Berlin. filh./Karaian/ 83. simf.
(,volNrcKA.)
1OO.
SIMFONIJA U G-DURU
vodeii tog vremena posvetio svoj izvanredni talent i bogatu invenciju marksistidkim idejama. To je uzrokovalo neke nesigurnosti u niegovu vrlo eklektidkom stilu i oditu barijeru da bude opienito prihvaien. Sjeme tog revolta zasijano je vei u ranim godinama kad je u doba nacizma kao djedak pozvan u vojsku. Po zavr5etkv rata najpriie je radio kao korepetitor, a zatim postao umjetnidki direktor opernog baleta u Viesbadenu. Plesni su elementi ostavili traga na
djelima poput Prvog klavirskog koncerta, prue opere BouIevard Solitude (modernizirane pride o Manon Lescaut) i ^fre(e simfonije, kao i u samim baletima Ondine i Carev slavuj. SnaZno ga ie privladila Italija; duZi boravak u toj zemlji omek5ao je njegov inade pomalo ostar stil formiran pod utjecajem Schttnberga > (iako bez strogosti njegovih sljedbenika) i Stravinskog >. Krajnje ekstrovertne rane
fi
Lond. filh. /Jochum / 1A1' simf. 2s3O 628 (7 /76) DG n Philh. Hungarica / Dorari / g3 sintf SDD5OO (l 1/76) Decca Ace of Diamonds 5TS-15320 London e5. STMFoNIJA U C-MOLU n Lond. filh. /lochum / 96. simf. Philh. Hungarica / Dorari / 95. sinf. SDD501 (l 1/75) Decca Ace of Diamonds STS-15320 London 96. SIMFONIJA U D-DURU rl Lond. kralj. filh. /Schonzeler/ la2 simf CFP4OO73 (7/74) Classics for Pleasure e7. STMFoNIJA U C-DURU I Philh. Hungarica /Dorati/ 98. sinf. SDD502 (l 1/75) Decca Ace of Diamonds STS-15321 London
2530 42a (t2/74) DG*
ASD28I7 (t/73)EMI/HMV
S-36E68 Angel l l Lond. filh. /Jochum / 94. sim{. 2530 628 (7 /76) DG'l t02, SIMFONIJA U B.DURU fl Lond. kralj. filh. /Schonzeler / 96 sinf. CFP4oa73 (7/74) Classics for Pleasure 1ol. SIMFoNIJA U ES-DURU
tl
tr
("PAUKEN\I/IRBEL") Bed. filh. /Karajan / 104. simf. SDDt62 (5/73) Decca Ace of Diamonds . Lond. filh. /lochtm / 104. simf. 25to s25 (7 /75) DG* Lond. filh. /Pritchard / 94. simf. CFP4O269 (12l77) Classics for Pleasure 104. SIMFONIJA U D-DURU (,LONDONSKA.) t lBed. {ilh. /Karajan/ l2j.simf. SDDt62 (5/73) Decca Ae of Diamonds n Lond. filh. /lochrn/ 103. simf. 25tO 525 (7 /75) DG* n Berlin. filh. /Katajan/ Schuben: Simf.
ASDr2o' (e/76)EMI/r{MV
S
KONCERT ZA TRUBU U ES. DURU l,l Howanh /Su James ork. /S. Bedford/ Mozan: Koncen za klainet SFP4Oo46 (3/73) Classics for Pleasure I Stringer /ASMF/ Marriner/ 1. Koncen za rog; 1, Koncen za orgulje
ZK6 (l/77) Decca Argo VERA COSTANZA t lodlomci) Norman, Donath, Ahnsio, Ganzarolli, Trinarchi, Lovaas, Rolfe-Johnson /Lausanne KO/ Dorati 67Ot A77 6/77) Phonogram*
3705E
Angel
svijeta.
simfonije, pune rchnidke virtuoznosti otkrivaju njegovu privrZenost Mediteranu (posebno Apolonijska Treia s lijepim i svedanim polaganim stavkom) . Lirizam opere Konig Ilirsch (Kralj jelen) usporeduiu s vokalnom toplinom Per napolicanskih pjesama i instrumentalnom primamljivo5iu njegove Kammermusik; na tom ie lirizmu kasnije sazdana i njegova eetvrta simfonija. Slidnu sklonost romantici Pokazuje i Elegy for young loverc (Elegija za mlade ljubavnike), opera na engleski libreto. Nakon toga mu je, medutim, stil postao napetiii i zaiedljivii| kao u vrlo koncentriranoj Petoj simfoniji. Koncert zakontrabas, Dvosffuki koncert za obou i harfu i Die Musen Siziliens (Sicilijanske muze) - opisane kao 'Koncert za zbor, dva klavira, duhade i timpane" izvedeni su 1966 slijedio je Drugi klavirski koncert koji je postao ZariStem protesta protiv nacizma i poakao Henzea daizd,a deklaraciju o >vaznosti svjetske revolucije<. Vei je operu Der iunge Lord (Mladi lord) bila o5tra satira na Pretenzije njemadke burLoaziie, a Sesta simfonija, napisana na Kubi, koja sadrZi citate revolucionarnih pjesama, posebno je oznatena kao "antiburZoaska glazba,,. Politidki glazbeni teatar postao je Henzeov glavni interes, pa su tako nastali Das Floss der Medusa (Meduzina splav), na dijem zavr5etku udaraljke kle5u ritam pjesme ,,Ho, ho, HoSi-Min";, El Cimarr6n (diii je glavni lik odbjegli rob) i Dugo putovanie do stana Nataie Ungeheuer (basna o sruSenim politidkim idealima).
COMPASES PARA PREGUNTAS
ENSIMISMADAS
London Sinfonietta /Henze/ Konc. za violinu HEAD5 (11l74) Deaa Headlineo London Sinfonietta /H.enze/ Kmmemusik DSL05 (1 1/75) Uoiseau-Lyre
I !
INMEMORIAM
IN MEMORIAM I{AMMERMUSIK Langridge, Iflalker /Iondon Sinfonieca/
Henze/ [n Memoin DSL05 (1 1/75) L'Oiseau-Lyre*
2.
ll
HEADS (11/74)
Des
Headline*
101
scan by krista
* Frankfun, 1953) Kao rezuhat konadnih dalekoseZnih pobjeda ideja Schonberga > i njegovih sljedbenika, Hindemithov utjecaj na kretanja u glazbi 20. stoljeh nekad od bitnog znatenja znatno je opao; pa iako je-tek nekoliko njegovih djela naSlo dvrsto mjesto u standardnom repertoaru (Sto je neizbjeLno u sludaju tako rzuzetno plodnog skladatelja), ona koja.su preLivjela svjedode o izvanrednoj kontrapunktskoj vje5tini i gipkoj ritmidkoj energiji. Neka, poput njegovog remek-djela Mathis der Maler, ispod atletske vanj5tine kriju snaZnu emocionalnosr; druga, pak, poput Simfonijskih metamorfoza na lYeberove teme, privlade naSu paZnju distim misaonim bogatstvom. SnaZna moralna zaokupljenost problemima umjetnikova poloLaja u dru5tvu, koja ga je pratila titav Livot, rodila se sigurno nakon I svjetskog rata, u periodu njemadke demoralizacije i groznidavog veselja, kad se Hindemith tek podeo probijati. Dom je napustio s jedanaest godina zbog roditeljskog protivljenja njegovu bavljenju glazbom. Svirao je u kavanama i kinematografima dabi zaradio za studij u Frankfurtu koji je bio tako uspjeian da je prije dvadesetog rodendana postao koncertni majsror frankfurtskog opernog orkestra. Upoznao je, ako vei ne i svirao, velik broj instrumenata, Sto mu je kasnije omoguiilo da s razumijevanjem piSe i za one za koje se malo tko pobrinuo (ukljudujuii i jedva poznate insrrumenre popur heckelphona i trautoniuma). Napustio je Operu u Frankfurtu 1923. dabi se posvetio sviranju viole u Amar kvartetu s kojim je poduzimao brojne turneje, i komponiranju,brzo stekav5i ugled na festivalima suvremene glazbe. Postao je slavan i kao so(Hanau, 1895
PAUL HINDEMITH
1o-violist.
KONCERT ZA ROG l Brain ,/Filh. /Hindemith/ R. Srrauss HLSTaal G/72) EMI/HMV LUDUS TONALIS
Roggenkamp GSGC14150 (l 2 / 7 4) Pye Collectot
U prvim je godinama pored brojnih insrrumentalnih djela napisao i nekoliko opera, kako ekspresionistidkih tako i namjerno 'objektivnih" i strogih, poput pwe verzije Cardillaca i lakrdije Hin und zurtick (Tamo i natrag); no 1927,,kadaje postao profesor na Visokoj muzidkojSkoli u Berlinu, poku5ao je opravdati profesiju skladatelja opredijeliv5i se za tzv. Gebrauchsmusik glaz- 'funkcionalnu. bu, gradenu uglavnom na linearnom om,, izra'neoklasidn zu, namijenjenu praktidnoj svrsi i glazbenim amaterima. To je potaklo brojne rasprave, no podetkom tridesetih godina, u i.elji da svojom umjetno5iu sluZi druitvu, prihvatio je novi stil znatajan ne samo po jasnoii teksrure vei i po snai.nijoj izraLajnosti. Kad su nacisti zabranili njegova djela (posebno se protiveii operi Mathis der Maler koja se bavi problemom umjetnika u druSrvu, pa je izvedena tek 1938. u Znrichu) radio je neko vrijeme kao muzidki savjetnik turske vlade prije no 5ro je 1939. otiSao u SAD. Tamo je zavriio studiju u kojoj razlaLe vlastitu teoriju tonalnosti temeljenu na harmonijskim napetostima (kao primjer moZe posluZiti zbirka klavirskih preludija ifuganazvana Ludus tonalis i postao prodelnik odjela za glazbu na Yale univerzitetu; no 1946. vra(a se u Zurich gdje predaje kompoziciju. Pored vei spomenurih djela, najve1i prilog glazbenom'repertoaru dao je u baletima Nobilissima visione i The four temperamenrs (eetiri remperamenta), razlititirr koncertima (ukljudujuii i Sest uz komorni orkestar, svaki od kojih nosi naslov Kammermusik), osam sonara za duhadke instrumenre i nizu djela za razli(ite kombinacije izvodada pod naslovom Konzertmusik.
lJ
SIMFONIJA
Filadelf. SO rOrmandy,z Rahmanjinot 61347 (3/73) CBS Classics n LSO /Horenstein / R. Strauss RHS3l2 (8/73) Unicorn 71J07 Nonesuch SoNATE ZA ORGULJE BR. 1-l
LSO /Abbado//a nltek: Sinfonietta sxl6l98 (5/69) Decca 6520 London Cleveland SO /Szell/ Jan,itek
61367 (.1/74) CBS Classics
Preston
ZRG56j (3/71) Decca Argo', 2, GUDACKI KVARTET U C-DURU f- Kvanet Kreuzbe rger / 3. gudaiki kvartet
ArV6 42077 Selecta
/ Telefunken
IA2
scan by krista
GUSTAV HOLST
(Cheltenham, 1874
ViSe omuzidar za muzitare< od svog bliskog prijatelja Vaughana \Tilliamsa > (s kojim je bio kolega tokom studija kod Stanforda na Royal College of Music), Hoist, koji je
London, 1931)
bio intelektualno radoznaliji i iskreno originalniji, nikada nije uZivao popularnost svog suvremenika niti posiedovao njegov pristupadan izraz, mada je imao neizmjerno vi5e praktidnog iskustva. Bio je neobiino skroman dovjek, pun razumijevanla za sve osim povr5nosti i umi3ijenosti' s istandanim os;'eiajem za humor. Cijeli Zivot bavio se pedago5kim radom u dvije znamenite londonske Skole (Morley College i Royal College of Music, a kasnije i u SAD) i bio
omiljen medu generacijama svojih udenika. Kao i Vaughan
orguljaS u Covent Gardenu, prihvati udenja sanskrta i izutavanja istodnjadke poezije i filozofije; prvi plodovi tog interesa bili su svesci zborsklh Hymns from the Rig-Veda (Himne iz Rig-Vede) i izvanredna komorna opera Savitri (190S). Njegova nagiaiena praktidnost omoguiila mu je da napi5e dvije uspjele suite za vojni orkestar i 5r" Paul's Suite za gudadki orkestar djevojadke Skole u kojoj je podudavao gotovo trideset godina. No iz njegova najpopularnijeg djela The Planets (Planete) (koje koristi veliki orkestar Zivih
bol'a
i u kojem jezovitost Marsa i uZasna udaljenost Saturna i Neptuna potpuno preteZu nad toplinom Jupitra), t pogotovo iz blje5tave vizije zborske Hymn of Jesus i Ode to
Villiams umio se osloboditi njemadkih tradiclia, iako se pri tom nije potpuno utopio u englesku narodnu pjesmu. Neobiino Ziv i ispitivadki duh potakao ga je da se, dak i u vrijeme djelovanja kao korepetitor u operi Carl Rosa i
scan by krista
death (Od,e smrti) izvire snaZna crta misticizma. Elastidnost kojom slijedi ritam engleskih rijedi u vokalnim dionicama dovela je do upotrebe nepravilnih modela i neobidnih peterodijelnih i sedmerodijelnih jedinica, Sto je jasno vidljivo u tri prije spomenuta djela kao i u neobuzdanoj baletnoj glazbi iz veoma duhovite parodistidke opere The
ffrrsrc ft
::'r':...
i{
perfect -foo.l (Savr5ena luda). Promjena ka vi5e neoklasidnom, politonalnom stilu u njegovu djelu, podam od Choral Symphony na dalje, iako se vremenski podudara s padom s podija zavrijeme dirigiranja, sigurno je posljedica Lelje za jasnijim i preciznijim izrazom. Hladnoia orkestralnog Egdon Heath, jetkost koncerta za dvije violine, suzdrLljiva ukodenost solo-pjesme Betelgeu.re, zgusnutost scherza Hammersmr'r1r nisu nikada osvojili Siru publiku) no mogu predstaviti istinsku srZ Holstova individualno g izritaja.
Gore: Kroz iitavo Holstovo djelo proteZy tg ruku pod ruku snalna crta mtsnctzma t prodorna lasnoc,l
ideje.
opereThe Perfect Fool u Covent Gardenu 1923. Dirigirao je Eugene Goossens (liievo).
104
scan by krista
BROOK GREEN SUITA; FUGALNI KONCERT ZA FLAUTU, OBOU I GUDACEI LIRSKI STAVAK ZA VIOLU I GUDACE; NOKTURNO ZA GUDAEE; ST. PATIL SUITA
SAVITRI
Baker, Tear, Hemsley /EKO/ I. Holst,u Rrg Veda ZNF6 (6'bb/ Decca Argo+
n EKO/I. Holst
SRCS3a (5/67) Lyrita
ZBORSKA DJELA l J (The Fields of sorrow; David's lament for Jonathan; Truth of all truth; Five choral {olksongs; Dirge for mo veterans; The homecoming; Hymn to Manas)
Baccholian Singers
ScHERZO (1e3.r-4) BENI-MORA Ll Lond. filh,rBoult SRCSS6 (5/72) Lyrita (The) TALE OF THE \TANDERING SCHOLAR
csD3764 (.7 /75) EMI/HMV F,GDON HEATH I LSO/Previn/ l"a-le of the Vandering Scholar; Perfect Fool - baletna glazba ASD3aeT (9/75) EMI/HMY THE PLANETS r l Nova filh../Boult ASD23ot (3/67) EMI/HMV l LSO/Previn
Langdon./EKO/Be d[ord/ Egdon Heath ; Perfect Fool - baleuta glazba ASD3oeT (9/75) EMI/HMV
12
-l
EMI/HMV
Bournemouth SO/Hurst CN2020 (9/75) Pickwick/Contour t l Filadelf. SO,/Ormandy RLl7e7 (4/77) PiCA ARLl.1797 RCA
scan by krista
ARTHUR HONEGGER
- Pariz, 1955) Pokuiaje da se odredi Honeggerovo mjesto u glazbenom svijetu desto kode dvije sludajnosti: rodenje i Skolovanje u Francuskoj, iako su mu roditelji bili Svicarci pa je duhom bio bliZe njemadkoj tradiciji, te prijateljstvo s ostalim skladateljima iz grupe nazvane,Sestorica. (iako njihove umjetnidke veze nisu oti5le mnogo dalje od ove novinarske etikete) dije samosvjesne mladenadke potcjenjivadke po5alice nakon I svjetskog rata ntje nikada dijelio. Muzidku naobrazbu stekao je nakonzer-ratorijima u Zirichu i Parizv, studirajuii na svakom od njih po dvije godine. Njegove najranije kompozicije pokazuju zaokupljenost Debussyjem > i Straussom >, iako je cijelog i.ivota po5tovao Bacha > kao svoju glavnu inspiraciju, no kasnije je osjetio da impresionizam vi5e nije u duhu vremena. Godine 1916. poyezao se s donedavnim kolegom na studiju, Milhaudom >, u grupi 'Le Nouveaux Jeunnes. koja ie kasnije tvoriti temelje 'Sestorice.; no Honegger se silno trudio da objasni kako njega, za razliku od ostalih njegovih kolega, ne zanimaju vulgarne Sarolikosti music-halla i ulifnih sajmova vei "komorna i simfonijska glazba najozbiljnije vrste<<. Da ovu izjavu ne treba shvatiti kao deklaraciju krute ozbiljnosti, pokazala je draLesna Pastorale d'6tE (Ljetna pastorala); no dva djela nastala slijedeie godine -" 'mimidka simfonija. Horace victorieux (Horacije pobjednik), "dla6atski psalam" Le Roi David (Kralj David), koji je postigao blje5tavi uspjeh i donio mu slavu, obiljeZena su napetom snagom koja je za njega vrlo karakteristidna. Godine 1923. je njegova impresija o vlaku Pacific 231, taj podvig u vje5tini orkestracije, izazvala senzaciju - ,'glazba ma5inA. bila je tada zadnji krik mode iako je sam Honegger Lelio da se to djelo ne sluSa samo programatski, vei kao tista glazba. Robustnost njegova stila ponovo se oditovala u simfonijskoj impresi ji Rugby, no podetkom tridesetih godina izronila je na povr5inu skrivena sklonost romantici i ublaZila
(Le Havre, 1892
LiIavu snagu Honeggerove glazbe, kao u njegovu drugom velikom uspjehuJeanne d'Arc au bhcher (Ivana Orleanska na lomadi). Malo se duje o tucetu njegovih opera i joi viSe baleta, a velika kolidina scenske glazbe je takoder ostala nepoznata (osim povremene reekranizacije filma Pygmalion); no uvijek kad se izvodi neki od Honeggerovih koncerata ili simfonija, javlja se sumnja d,a ovaj skladatelj nije
dovoljno cijenjen.
KoNCERT zA I'IoLoNCELo
:,_:__:
CONCERTO DACAMERA n Salum, Camden/English Sinfonia/Dilkes/ Iben: Konc. za flautu; Jolivet: Konc. za
rrng:twl
ulffi
Nr2
L
|
flaun
EMDss26 (5/76) EMl PACIFIC 2'1 ! Grad. ork. Bimingham /Frbmaux/ Iben: Divenissement; Poulenc: Les Biches; Satie:
Gymnop1dies
i:i-..gPr'at
i'!!:I.
ASD2e8e (5/74
EMI/HMV
/ Dukas: Simfonija; Ariane et Barbe-bleu (odlomci) ASD2e53 (7/74)EMl/HMV (LE) ROI DAvrD ! Danco, Monrmollin, Hanel, Ork. Rom. Svic. /Ansemer/Ra vel : Sheherazad e; MIodies HebtaiQues
'.'"'"'-, :i:
S
4
I"il::: l:
Ei-.-
GOS6o2-3 Decca
STS-15155-6 l-ndon
2,
SIMFONIJA
3. simf. /73) DG STMFoNTJA Berlin. filh. /Katajat/ 2. simf.
I
n
2510 068(73) DG
Desto: Sirokoj publici Honeggerovo ime neruskidivo je vezeno uz orkestralnu swdiju Pacific2SI; to je nagnalo nekog pod u z ecog fotog rafa d a s klada te lj a snimi na plafformi lokomotive pazed dobro da se ne vidi broj po koiem ie dielo dobilo ime.
gent, poveo na duLu koncertnu turneiu po Njemadkoj, Danskoj, Engleskoj (tu je ostao godinu dana uzimajud satove kod Clementija) i Nizozemskoj, da bi se na kraju vratio u Bed gdje je kod Haydna >, koji Ba je duo kako svira u Londonu, studirao kompoziciju. Godine 1804. postao je
Lijevo: Pijanist i kompozitor Humme| Mozartov udenik.
scan by krista
;,8t:|.1.".,hW
_ " d*-
- -3;dFde{g e_-'
'*
jednim od Haydnovih nasljednika kao kapellmeister knezova Esterh6zyja gdje je posredovao pri narudLbi Beethovenove Mise u C-duru, no nakon sedam godina bio je otpudten zbog zanemarivanja svojih duZnosti. Kasnije je prihvatio slidna namje5tenja u Stuttgartu i \Zeimaru, u meduvremenu desto posjeiujuii Petrograd, Pariz i London gdje je 1833. bio dirigent njemadke opere pri King's Theatru. Bio je neuredan, korpulentan dovjek blage naravi. Posjetio je Beethovena (koji se osjeiao povrijedenim zbog lo5eg prijema njegova djela u dvorcu Esterh|zyja) na samrtnoj postelji, i dao dragocjeni prilog Sirenju njegovih simfonija preradiv5i ih za klavirski duo.
KONCERT ZA FAGOT U F-DURU
SONATE ZA KLAVIR U FIS-MOLU I
;:,lit
I{t,\tNl:I.,
Pirno.Sonatrrs ()p.,$1
&(
)p.l(Xr
Faerber
D-DURU
fl
Binns
DSLO5l0(8/77)L'Oiseau-Lyre*
14348 Tumabour
KVINTET U ES-DURU
[1Ans. Melos/Seprer SOL290 (5/66) L'Oiseau-Lyre SEPTET U D.MOLU nAns. Melos /Kuhrer SOL290(5/66)L'Oiseau-Lyre KONCERT ZA TRUBU U ES-DURU ! Andr6 /Berlin. fi!h./ Karajar / L. Mozan; Telemann; Vvaldi - Konceni za mbu ASDJo44 (6/75)EMl/rIMV S-37063 Angel
KVARTET
\lALCOi.\t BIN\S
la7
scan by krista
ENGELBERT HUMPERDINCK
(Siegburg, 1854
Kao izvanredno talentirani student u Kolnu i Miinchenu, Humperdinck je dobio dri.avnu nagradu koja mu 1e dala priliku da 1879. posjeti Italiju. Tamo je susreo Vagnera > i na njegov poziv do5ao u Bayreuth da mu asistira u pripremama za prvu izvedbu Parsifala (smatra se da je i sAm sudjelovao u prizoru pretvorbe s jednim kratkim odlomkom). Dobiv5i joS jednu nagradu, vratio se u Italiju, a zatim je oti5ao u Spanjolsku gdje je dvije godine predavao u Barceloni dabi zatim bio postavljen za profesora u Frankfurtu i postao glazbenim kritidarom. Malo je toga napisao prije trenutnog uspjeha opere Hdn-
Neustrelitz, 1921)
Li&
sel und Grercl (Ivica i Marica), izvedene dva dana prije Bo1893: protivno svim moguinostima, svojom kombina-
cijom folklorne jednostavnosti s moralnim porukama izmedu redaka i wagnerijanske orkestracije, ova je opera postigla i zadrLala ogroman uspjeh; scene u 5umi, na primjer, sadrZe zaista pravu poeziju. Povukao se tri godine kasnije, iako su mu ile tek 42 godine. Ipak su ga, medutim, uspjeli nagovoriti da postane direktor Majstorske Skole za kompoziciju u Berlinu. Ni u jednoj od ostalih pet opera nije ponovio uspjeh svoje popularne bajke, iako joj se na neki naein priblizila Kanigs kinder (Kraljevska djeca).
ffi
;,..:l:;. r:'::,11::1,:
HANSEL ANO
GRETET
(na engleskom)Neville, Kern, Howard, Hunter, Herina, Eddy, Robinson ,/ Sadler's Vells op./ Bernardi SXDV3023 (1,u76) EMl/HMV Concen Classics
Desno: Golemi uspjeh opere Hansel und Grerel izostao je kod Hu m perd inckovih kasn ij i h opera.
"
1{!r:,1....
s.
scan by krista
scan by krista
klarinet q([
piccolo
{Iauta
(]-'-r-_ttr@l
GUDAEI
Gudadi
rezonantnim zvudnim kutijama, beskrajnom raznolikoSiu i Sirokim opsegom od najniZih do najvi5ih tonova predstavljaju temelj .,. simfonijskog orkestfu . Gornja je dionica povjerena violinama, sopranima orkestra, obidno podijeljenima u dvije skupine (katkada i vi3e): prve, koje u pravilu vode orkestar, i druge violine koje obidno imaju kontrastirajuiu ulogu. Ne5to veie viole, ugodene kvintu niZe, ispunjavaju prazninu izmedu violina i violondela,
sa svojim bogato
veliki kontrabasi tvore duboki temelj orkestralnom zvuku. U ranijim djelima violondela i kontrabasi svirali su istu dionicu, no danas su oni u potpunosti neovisni jedni o drugima. Gudalki orkestar mote proizvesti pun, z adov olj av 4iu Ci zvtk i b e z dodatka bpja ostalih orkestralnili sekcija. Gudadki instrumenti u pravilu sviraju gudalom (arco), no ton se moZe proizvesti i trzanjem (pizzicato), a mekii se tonovi katkada postiZu upotrebom
sordine.
violonielo
violina
scan by krista
'
.
:# lrii:
]1 ::F.;r
DRVENI DUHAEI
Drveni duhadi orkesffalnom zvuku dodaju spektar piskavih, zviZdukavih tonova. Osobiti ton, koji moZe biti i
Laloban i oStar, ima oboa
s
\,r.rsl
dvostrukim jezidcem, dok je klarinet s jednostrukim jezitcem mekii i zustriji. Medu duhadima desto je prisutan neito dublji engleski rog, tenor porodice oboa.
Najdublje piskave tonove, katkada komiine, no iesto i vrlo lijepe, proizvodi fagot, a tu je i oktavu dublji kontrafagot. Prozraini tonovi flaute, koji nastaju puhanjem u otvor (aperturu) i joi vi5i zvuci piccola, u stanju su nadglasati i najmasivniji orkestralni zvuk. Katkada u
izvedbama glazbe 20. stoljeia
scan by krista
UDARALJKE
Primarna funkcija udaraljki sastoji se u pojadavanju ritma, no u simfonijskom orkestru one se upotrebljavaju za koloristidke i neobidne efekte;
spomenimo, na primjer, prasak ili dugo treperenje tinela, zv onj avu trian gla, orijentalni efekt gonga, vojnidke signale malog
LIMENI DUHACI
Limeni duhadi dodaju zvuku orkestra prodornu snagu i ratoborni ton kada je to potrebno no na njima se
mogu izvesti i mek5i, dak romanridni efekti, Sto je posebno sludaj s rogom koji
koristi
nosioci harmonijskih zbiv anja. Medu udaraljkama moZe se nadiniz melodijskih instrumenata, poput ksilofona, zv onti(a i zv ona, a za p otr eb e izvedbi glazb e nacionalnih smjerova, medu r azh titjm instrumentima,
smje5tenim u zadnjem redu
duhadima. Dobar instrumentato r p aLljiv o koristi ove instrumente da bi, kad je to potrebno, postigao maksimalni efekt. Ansambl limenih duhada posjeduje svoj
se
veliki bubanj
\U
/il
scan by krista
ro8
:",rN
ksiloton
'{aG';T-''( )
scan by krista
1
500
550
600
16
okr
161
1524. Objavljena prua knjiga luteranskih himni. 1536. U Milanu objavljena prua knjiga pjesama s pral njom. 1549. Crowly tiskeo pruu knjigu anglikanskih korala.
1570. U Parizu osnovana prua akademija poozije i muzike. U Normandiji odr:ane prue svedanosti sv. Cecilije 1580. Prui put se spominje napjsv Greensleeves. 1581. lzveden prvi balet, Bellet Comique de la Reine. oko 1586. Obiavljena prya sonata. 1587. Stampana prua knjiga l\,lonteverdijevih madrigala. 1589. Obiavljena Arbesuova Orchsogruphie - jedna od pruih knjiga o plesovima. 1597. laedena La Dafne, pNa lalijanska opera. Objavljen Motleyev Plaine and Easie lntroduction to Practi@ll Musick.
1609. Objavljen napjev Three blind mice. 1627. lzvedena prua njemadka operu - Daphne Heinricha Sch0tza. 1637. Olvorena operna ku6a u Veneciji. 1642. lzvedena Monteverdijeva operc L' lncoronazione
u' t wPPsa,
ok
16!
1A
161 161
t6'
16'
1d
16
16
16
161
1A
16t
16!
oko 1600.
blokflaute
Pojava virginala
put upolrijsbljena u
scan by krista
50
1650 Utvrdna ljestvica od dvanaesl polutonove. 1. Obiavljena PLylotdova English Dancing Master. 1652. Lully i suvremenici populariziraiu menuet. 6. Olvorena Talijanska opera u Londonu. 0. Uslanovlien pololaj "Msster ot th King's Music1
1706, Obiavljene Hymns and Spiritual gongs lsaace Osnovsns akademije ze renu glazbut Londonu. Prua izvedba Hendlove Muzike na vodi. Klarinel prui pul upolrebljen u orkestru. Bach napiso Brandenburgke koncerte. Odrzan pryi Three Choire festiwl. Aradus ad Pernassum - Fuxova*ardiis o kontraPunklu. Osnowna oprna kuCa u Pragu. Prus iildba Gsyeve ProsjeAke opere. Bsch skledso Muku po Mateju. Prui koncerti u Americi - u Bostonu i CharlestoWatta.
700
750
800
3.
ke".
1758. Objsvljsna prua Skola za gitsru u Engloskoj. 1762. lzvdens Arneovs ballad-opera love in e illsge. 1767. Obisvlien Roussaauov Muzidki rjadnik. PM klavir u Engleskoj. oko 1773. Vslcer postajs sv6 popularniji u B6u. 17t6. Objavfj6n prui lom Burneysve OpCe poviiesti
6, Poiavljuiu se prue signirane Slradivarijeve violine 1. Utemeljena Parigka opers. 3. U Psrizu iiledene pm frsncuska opera 4. Melhew Locko napisao glazbu
Lullyjew Cadmus el Hermione.
za Shakespeareo-
lT2tl.
1725. 172E. 1729. 1731.
5,
vu Oluju. Locke skladso Psyche - najraniiu sduvanu englesku operu. 8. U Hamburgu otvorens prua niemadka operna kuea.
1783. Brosdwood patsntirso klavirske psdale. 1786. Praizvedbe Mozenovog Figarovog p'a u 866u. 1791. Noposredno_ pred sklsdateUevu smrl izvedena Mozanova Carobna trula. Vslce r pre dstavlj e n E ng le skoj. 1799. Beethoven napisao svoju pruu simfoniiu.
1800. Clemnti osnivs muzickr donu. l8O{, Belhovn skladao Eroia 1805, Praizvedba Beethoveno! 1E08, Podignula prvs oprna k 1809. Nastso Peli Boethovsnor '1E11, Otvorsn konzgruatorij u I 1812, Osnovan Royal Philharmr 1015. U Londonu ulmeljsna i2 1816, Praizvsdbs Rossiniievog
18!11. U Brlinu prui
put
izv6c
chotz.
Purcell nepisao gla26u za Shakespeareovog D' '9. Purcell postao orguljag u Westminsterskoj opatiji.
mone Atenjanina.
17tf.
9.
Obiavljena nojraniia klvirsks glszb {Giustini). 1735. U Pelrogradu osnovsn Ruski carski bal6t. Obiavljeni Wesleyevi Psalmi i himne. '17{0. Prui put se u Arnsovoj msski Anld Euje Rule Britannia. 1742. Prur ircdb Mcsta u Dublinu. 1t43. Mesijaiweden u Londonu. 19i$l. U Londonu osnovano Medrigslsko drustvo.
1823. Sir Hnry Bishop skleda( lE:ll, Beethovon skladao Dev 1829. U Parlzu izv6d6n Ro$ini 1832. lzveden Donizenij6v Llrrl 1&95. Objavljna Donizellijev Chatubinijav Kontrapu n I 1842, Praizvodbe Wagnerovot ,VrDuctr. Osnowna Bed 1E43. Mendelssohn piSe sc6n! nodi Praizvodba Wagn
ze.
H.
1675
1772.
oko1840.
scan by krista
1
850
900
Oinovan Filadelfijski orkeslar. Caruso oslvarujo svoi6 prue snimk. Prua oporna snimka - Ve'dilev Ernani. Prvi koncsrl Londonskog simtonijskog orkostra. Prvi dirigentski nastup Sir Thomasa Bschem u lileoens Elgarova Prus simtonijs. lzv6d6n8 Stravinskiieva Zarptica. lzveden Streussov Kavalir s ruzom. Holst dovrlio fhe Planats. lzvedena Gershwinova Bapsodijg u plavom. U New Yorku osnovena Juillard Shool ot Music. Osnovana Njujorska lilharmonija. Utemsljen simtonijski orkeslar BBC - j8. U SSSR -u zabranjsna Bahmanjinovljeva glazba. Osnovan Londonski simtonijski orkestsr. Otvo16n Glyndsbourne Feslival Thestre. lzvedsn Prckolievliev Pe6a i vuk. Osnovan orkstar Filhsrmonija. Osnovgns Londonska Kraljevska lilharmonija.
950
oko 1850. U Engloskoj rasle popularnost limsnih glazbi. Prua iasdba V6rdij6vog Bigoletts. U NewYorku utsmeljana wnks Stelnway. Prvi koncEni u Crystal Palace. U Brlinu utem6lins Wnka Bechslsin. Praizvodba Offenbachovog Orleje u podzemlju. Prvi pul izved6n Wagnetov Trlslan i lzolda. U Boslonu otvoron New England Conssruslory. 1E71. Otvoren Royal Albon Hall.
nic Socisly.
tsvadka ku6a Boosey. qevlAskog brijaaa.
of
Music
1900. 1902. 1903. 1904. 1905, 1900. 1910. 1911. 1916. 1924, 1927.
.v
Lucia di Lamermoor
ifugts.
RieEijd
1875. Gilbort i Sullivon pisu Ttial by jury. l2ve dene Bl2etow Ce t me n. 187?. Praizvedb Ldbudeg jdzare Cajkovskog. 1EEl. Osnovan Boslonski slmtonijski orkestar. 1882. Ut6melien Borlinski lilharmonijski orksster 18Eit. Osnovan Royal College of Music. 1E91. U New Yorku osnovan Crnsgie Hall. l89l!. lzvodsna Humperdinckova opera lvica i Marica
1
l9ll0.
1931, 1932. 1934, 1936, 1945. 1946.
875
Fryja
Eliah.
prva ameridka
425
Kffiffi
ffiw ffii#
ffiffi
S:=:
R=ffiffiffi
A
1
u orkestru
ta25
850
rszs
scan by krista
- Sussex, Ireland je studirao kompoziciju kod Stanforda na Royal College of Music (gdje je kasnije i sim dugi niz godina bio profesorom, odgojiv5i nekoliko slavnih kompozitora). Od Stanforda je pretzeo brahmsovsku tradiciju (koju je u neku ruku zadrLao i nakon 1908. kada je uni5tio sva prethodna djela), te brigu oko zanatskog dijela posla koja je vidljiva u svemu Sto je skladao. Nikad se nije okuiao u operi ili simfoniji, a narodito se istakao u kraiim formama, iako Sirina njegove f.raze i konstrukciona moi ni u kom sludaju ne otkrivaju samo minijaturista. Brol'ne solo-pjesme, u kojima dolazi do izral.aja Sirina lircrarnog ukusa' te klavirski komadi, od kojih su mnogi lirskog karaktera s Prirodom kao glavnorn inspiracijom' zasluZuju posebnu paLnju. Njegov individualni izraz odlikuje se bogato razradenom gorko-slatkom harmonijom i opienito atmosferom bolne meditacije; tome treba pridodati sklonost poganskom misticizmu (u dvrstoj vezi s Kanalskim otocima na kojima je proveo mnogo vremena) Sto je, na primjer, nallo izraz u orkestralnom djelu Forgotten rite (Zabotavljeni obred) i klavirskim Island speil (ear otoka) i Sarnia. Prve njegove pohvaljene skladbe bile su komorna djela, no opie priznanle ubrao je pjesmom Sea fever (Morska groznica) rz 1913. koja je ubrzo postala omiljena, i Drugom sonatom za violinu, romantidnim djelom napisanim
za vrlleme
svjetskog rata. Pored nostalgidnog stila koji odaje izvjesnu bliskost s njegovim suvremenikom Baxom >, pokazao je sposobnost da se uhvati uko5tac i sa silovitijim izrazom, desto misaono nabijenim, kao u klavirskoj sonati iz 1920; dva raspolotenja zbijena su jedan do drugoga u zanimljivom Koncertu zaklavir iz 1930. u kojem se
Ireland u stilu vi5e no ikada priblilio Ravelu >. Klavirskom sonatinom upio je uspje5no i utiecaj Stravinskog > iz neoklasidne faze. MoZda je Steta da su mu uzavrela djela, poput London Overture (Londonska uvertira) zasjenila ona nieLnija kao Sto je Concertino pastorale.
MARCH;ADOVNLAND SUITE
ORKESTRALNA DJELA (Mai-Dun; I*gend for piano and orchestra; Satyrion; The Forgoten Rire) n Parkin /Ipnd. filh./ Boult
SRCS32(9/66) Lyrita
KLAVIRSKA GLAZBA
lDecorarions; T'he undenone; Obsession: Tbe Holy Boy; The fire of Spring; Prelude; Rhapsody; Ttre towing path; Merry Andrew;
london pieces)
Parkin SRCStT(12l75) Lyrita
(Sonatal Summer evening; Amberley wild
KLAVIRSKAGLAZBA
brooks; April; Bergomask; For Remenbrane; Darkened Valley; Equinox; Soliloquy; On a binhday noming) Parkin SRCS88(a/77) Lyrita (Sonatina; Ballade; FabruaryS Child; Aubade; Month's mind; Greenways; Samia) Parkin SRCS89(6/78) Lyrita
KLAVIRSKA GLAZBA
PJESME (Songs of a wayfarer; $/hen lighs go rolling round the sky; Hope the homblower; Sea fever; 5 poems; lnve and friendship: Friendship in misforune; The one hope; Ve'll to the woods no more)
n Luxon, Rowlands
SRCS65(5/75) Lyrita
PJESME
Tryst; During musicl The Advenr; Hymn {or a Child; My fair: The Selly Gardensr Soldier's Rerum; The scapegoat; A thanksgiving; All in a garden green; An aside; Repor song; The sweet season; Blow
out you bugles; If there were dreams to sell; I have velve oxen; Spring sorrow; The bells of San Marie; The joumey; The merry month of May; Vagabond; Vhen I am dead my dearescr Santa Chiara; Grear things: If we musc pan; Tutto e sciolto [1 Luxon, Rowlands sRcs66(7 /7s) Lyita THESE THINGS SHALL BE n CaselLond. filh. / Konc. za klavir SRCS36(10/68) Lyrita BR' 1 U SONATE ZAVIOLINU:
D-MOLU;BR.2UA'MOLU
Neaman, Parkin
SRCS64(10/22) Lyrita
Lijevor Danas se Johna Irelanda uglavnom pamti po niegovoj Havirskoj glazbi i pjesmama. 109
scan by krista
CHARLES IVES
- New York, 1954) neoftodoksnog i Nakon studija kod svog oca - krajnje ma5tovitog vode lokalnog orkesffa i na Yale univerzitedru5wa, da bi tu, Ives je u5ao u poslove osiguravajuieg glazbi kao sporednom zanimanju posvetio s\1r svoju energiju i slobodno vrijeme. Bio je potpuno nepoznat, ili u najboljem sludaju ismijavan, sve do 1939,kada mu je, dewrt stoljeia nakon nastanka, napokon izvedena Druga sonata za klavipConcord.; 36 godina je proteklo od nastanka Tre(e simfonije do trenutka kada je nagradena Pulitzerovom nagradom, i tada je Ives proglaien ocem ameridke glazbe i pionirom modernizma. U djelima, napisanim uglavnom prije 1920, zaista je anticipirao mnoge svjetski poznate kompozitore u eksperimentalnim tehnikama: sluZio se harmonijskim sklopovima na bazikvarti ili cijelih tonova, politonalnoSiu, atonalnoSiu, dewrttonovima, serijelnom tehnikom, poliritmijom, clusterima, improviziranim pasaLama, efektima prostorne prezentacije.
(Danbury, Connecticut, 1874
vrtoj simfoniji. Kratko djelo Central park in the dark (Centralni park u tami) i neke od pjesama npr. Evening i
Soliloquy predstavljaju jednostavniju
Ivesa.
Namjerni kaos, prisutan u mnogim njegovim djelima, te neskriveni prezir kojim se u pismima i drugim pisanim materijalima obarao na konzervativce, desto su dovodili do toga da ga smatraju samo iudljivim amaterom - no njegova su djela, iako desto razvudena i sirova, uvijek pisana s punim uvjerenjem. Bio je dobar violinist i orgulja5, a za svoje radikalne poglede moLe zahvaliti ocu koji mu j" govorio da "naduli u5i" na sve srrane, pa je nedisciplina njegove glazbe izrasla iz empirijskog stava prema organizaciji zvukova u kojoj rijedi kao odisonanca. ili "Sum" nemaju precizno zna(enje. No iznad svega bio je proLet misticizmom prirode i transcendentalnim filozofima: 'Concord. sonata iThe unanswered question (Pitanje bez odgovora) izratavaju njihove reLnie. U velikoj je mjeri iskoristio glazbu svog djetinjstva; uLivao je u mije5anju sloZenih kombinacija zvukova koji se istovremeno javljaju iz razlititih izvora, u razliditim ritmovima i tonalitetima. Na takve iemo primjere naiii u Putnam's camp (Putnamov logor) iz Three places in New England (Tri mjesta u Novoj Engleskoj), Vashington's birthday (Vashingtonov rodendan) iz "Holidays. simfonije /simfonije ,,Praznici,,/ ieet-
istinskiju stranu
2. GUDACKI KVARTET
L'
Kvanet Concord/
1.
kvanet
21060London PJESME (At rhe river; Ann Street; The Housaronic ar Stockbridge; From Paracelsus; Thoreau; The Cage; A Christmas carol; In the mornin'; The circus band; A farewell to land; The Indians; The Innate; Like a sick eagle;
STMFONIJA
Los Angelos fiih. /Mehta/ Elgat
Majoriry;
Serenity; The things our fathers loved)
SIMFONUA 4li SIMFONIIA - NEv ENGLAND HOLIDAYS; ORCHESTRAL SET BR. 1.; THE UNANSVERED QUESTION: CENTRAL PARK; VARIATIONS ONAMERICA"
L
De Gaetani,/Kalish
H7 1325 (l I /7 6) \xT-A/Nonesuch 71325 Nonesuch
110
Te5ko bi bilo naii upadljiviji primjer kasno sazrelog umjetnika od Janideka: vei je bio pre5ao detrdesetu, a da nije napisao nijedno znatainije djelo, tek nakon Sezdesete postao je piznat izvan lokalnih okvira, a sa sedamdeset godina podeo je pisati svoja najkarakteristidnija remek-djela. Djelomidno je tome uzrok nesreden podetak: osnovno muzitko obrazovanje stekao je u djedadkom zboru-augustinskog samostana u Brnu; zatim mu je uspjelo godinu dana studirati u Pragu (Live6, nakon odeve smrti, u stra5noj bijedi) prije no Sto se vratio u Brno da bi dirigirao tamosnjim filharmonijskim orkestrom. Gonjen osjeiajem da nije stekao joS dovoljno znania, kao 25-godiSnjak napu5ta Brno da bi dvije godine proveo na studiju u Leipzigu i Bedu. Po povratku u Brno osnovao je vlastitu muzidku Skolu u kojoj je predavao gotovo detrdeset godina, i tek je nakon toga podeo ozbiliryilr, lesponirxi.
Ostrava, 1928)
Oduvijek je gajio duboke osjeiaje prema narodnoj glazbi rodne Moravske, Sto je nailo odraza u Lalkim plesovima i nnoj opei PoiStek rominu (Podetak romanse), no jo5 su snaLnije na njega utjecali ritam i intonacija moravskog govora koji zajedno sa zvukovima Prirode tvore kostur njegova krajnje osebujnog melodijskog jezika. Bio je nepoznat provincijski skladatelj sve dok mu operu Jenufa, izvedenu u Brnu ve1 1904, nisu 1916. postavile operne kuie u Pragu i Bedu, zahval)ujud pritisku nekog sludajnog pobornika,'Sto mu je u potpunosti izmijenilo Zivot. Janidekov snaZni panteizam i ljudsko suosjeianje oditovali su se najprije u ciklusu pjesama Zdpisnik zmizellho (Dnevnik nestalog), a zatim i u operama Piihody Liiky Bystrouiky (Lukava liia) - niei.no djelo o Zivotinjskom i Z mrtv1ho domu ( Iz mrtvog doma) prema Dosvijetu stojevskom; sadrLaii njegovih opera, a pogotovo njihov izraz, potpuno su nekonvencionalni i originalni. Takva je i odmah prcpoznadiiva po osesva njegova ostala glazba na njegovoj vlastitoj teo(temeljenim bujnim harmonijama ostinato figurama koje kratkim strukturi, riji), mozai(koj individualnoj ori krajnje varirane, se ponavljaju neznatno i1i dalje moramo ne kestraciji. Da bismo se u to uvjerili, VEc opere dudnovate od djela koja su se pojavila 1926 bezbroj Makropulo.s (Sludaj Makropulos), Sinfoniette s ruba Sto zradi rado5iu, Cappriccia zaklavft (za lijevu ruku); i sedam duhadkih instrumenata te briljantne, uzbudljive i potpuno neortodoksne Glagoljske mise.
PNHODY LISKY BYSTROUSKY
l) Komplet/Krorpa,
I {rqpi?sf(hip* ai&FtatuiEldidr 8&.4td*i{ i
.6a6 '){
kaz./Gregor MS11S1-2(12l72) Rediffusion/Supraphon ZAPTSNIK zMzELEHo l) (na engleskom) Gale, Bainbridge, Creffield, Biggar, Tear, kdger ZRG692(1 | / 7 1) Decca Argo*
Iz MRTVOG DOMA
l)
Komplet/Bednar, Tattermuschova, Blachut, Sriska, Praiko nar. kaz / G regor SUAST5oTo5-6(2/73) Supraphon Kubiak, Collins, Tear, Schone, Brighron fest. zbor, Iond. kralj. filh./Kempe SXL66OA (2/74) Decca
26338 Iondon
GLAGOLJSKAMISA
L\evo: LeoiJanitek
SLUCAJ MAKROPULOS l) Komplet/Prylova. Zidek, Vonasek, Taneruschova, Pra5ko nr. kaz./Gregor SUASTsosl 1-2 (8/72) Supraphon
MUSKIZBOROVI
n flojnikova
70 000)
Rediffusion/Supraphon
SINFONIETTA
n Ork.
TARAS BULJBA n Ork. Bavar. rad,./Kubelik/ Sinfoniena 2$O A75e/71) DG* n Lond. filh./Huyb rechts/ Lalk i plesovi SXL65a7 (A/71) Decca
6718 Inndon
scan by krista
,princ
Lijevo;fusquin glazbenika..
renesansni
OKEGHEM
Moreti: De profundis; Benedica es aelorum Regina; Inviolata, integra er casa es, Maria, Stavak iz mise: Credo super De Tous biens. n Eady Music Conson/Munrow/.Raa ren*ansna glazba sLs5o4e(11176) HMV CHANSONE I FROTTOLE: LA DEPLORATION SUR LA MORTE DE J. Musica Reseryata/Monow ZRG79 t / 2 /7 6) Decca Argo+
J.
n Purell
1521
ma dovelo do toga da su ga nazvali 'princeps musicono iako danas moZemo cijeniti njegovu izvanrednu prirodnu lakoiu u pisanju kanona i sposobnost spajanja starih i novih tradicija, ono Sto nas najvi5e impresionira je njegovo izral.ajno tretiranje teksta - potpuno novo za ono vrijeme * kao i majstorswo kons*ukcije i strukture. Kakva je jagma vladala za njim najbolje se moZe vidjeti iz moguieg popisa njegovih namje5tenja: (dio Zivotopisa jo5 uvijek je temeljen na pretpostavkama ili sekundarnim izvorima) kao pjevad milanske Katedrale prije tridesete godine doSao je u sluZbu obitelji Sf.orza u Milanu i Rimu, a zatim je bio uspje5an dlan papine Sikstinske kapele. Nakon Sto je djelovao kao zborovoda u Cambraiju, u5ao je prvo u sluZbu kod francuskog kralja Luja XII, a zatimkod vojvode Herculesa I od Ferrare (iz tije titule je samoglasnike pretvorio u note i stvorio temu Mise koju je posvetio svom patronu), prije no 5to je zavr5io kao prior u Cond6u.
rum<<;
Za to vrijeme je napisao - raded po svojoj volji, buduii da postoje jasni dokazi da nije dopu5tao da ga itko poLuruje - dvadesetak misa, vi5e od stotinu moteta i velik broj chansona (mnoge su od njih postale bezgranidno popularne), istiduii se u Sirokom opsegu svih religioznih i svjetovnih stilova. Posebno je znatajno njegovo imitacijsko tretiranje, i ravnopravnost glasova u misama, formi u kojoj je po tradiciji tenor bio dominantan. Nakon ranih misa, pisanih u sloZenim menzuralnim tehnikama, pisao je mise na tradicionalne napjeve kao L'homme arm1 i parodije ( u kojima citira teme drugih kompozitora, kao u Mater patris); no vrhunska dostignuia na tom polju su mu mise -Beata Virgine, Pange lingua i Da pacem. Motetu je podario velidinu i izraLajnu snagu, kao u Planxit autem David (DavidovatuLaljka nad Saulom), Are Maia i Ave Verum. Dio njegova djela pripada zborskoj chansoni, koju je tretirao izraLajno i polifono, kreiuci se od duboko emocionalnog (kao vCueurs desolez i ttLaljci nad smriu bivSeg uditelja Okeghema), ka humoristidnom izrazv, desto sa satiridkim prizvukom, kao u EI grillo.
112
scan by krista
ZOLTAN KODALY
(Kecskem6t, 1882
Iako je, uz svog bliskog pijarelja Bart6ka > bio najznatajniji madarski kompozitor s podetka 20. stoljeh, Kod6ly nije nikada toliko eksperimentirao kao njegov veliki suvremenik, ali je posvetio mnogo viSe vrernena muzikologiji i glazb enoj pedagogiji (ne moZemo pr etjer ati naglaiavajuii njegovo zna(enje na tim poljima) nego komponiranju. Po-
Budimpetta, 1967)
rckavii iz obitelji u kojoj se revnosiu amatera gajila komorna glazba, rano je naudio svirati violinu, svladao je kao samouk i tehniku violondela i zapo(eo pisati crkvenu glazbu (Sto je bila posljedica pjevanja u zboru lokalne karcdrale); zatim se upisao na budimpestanski Konzervatorij gdje je kasnije, od 1907. bio i profesor. Napisao ie do tada i nekoliko komornih djela; no 1905, duboko zainteresiran za aLltentitnu madarsku narodnu glazbu, toliko razlititu od svega Sto je dolazilo iz svijeta, u slijedeiem se desetljeiu sav dao na istraLivanje, objaviv5i velik broj narodnih pjesama (od 1905. u suradnji s Bart6kom). Ranije urjecaje Brahmsa > i Debussyja > zasjenila je snaga narodne glazbe, iako je do kraja I svjetskog rata napisao malo Sto do pjesama i komornih djela medu kojima
valja spomenuti sonatu za violondelo solo, zaista izvanredni stvaraladki podvig. Stvarnu slavu u glazbenom svijetu, kako u domovini tako i izvan nje, donio mu je patriotski Psalmus Hungaricus, napisan 1923. za 15-godi5njicu sjedinjenja Budima i Peite, jedno od remek-djela zborske glazbe ditavog tog razdoblja. JoS je ve1i i potpuniji uspjeh postigao tri godine kasnije briljantnom komedijom jarkih boja HeryJenos. Orkestralna suita iz tog djela postigla ie go-
pikantnoj orkestraciji. U tim, kao i kasnijim orkestralnim iz razlitidjelima koja se i danas izvode - poput plesova folklorni katih krajeva Madarske i ,Pauno varijacija rakter ima dominantnu ulogu. Priznavanju istaknute vrijednosti mnogim djelima iz Kodllyjevog zborskog opusa isprijedila se jezi(nabarijera, izuzmemo li Te Deum i Missu brevis iz ratnth godina.
qr4i!1fl1!RY{!\Qlllsqls!'y
l.Fa0 hcil./
@,
ZLSO/
PLEsovr rz MARoSEKA
HARYJANoS
1
HARYJANoS
SUITA
n n
Filh. ork. nizoz. rad. /Dotati / Proko{jev PFSa355 (5/76) Decca Phase 4 21146 London Philh. Hungarica ' Dotari / Sim{oniia u C-duru; Manuetto serio
Isaacs, Jones
violontelo ZRG762 (4/75) Decca Argo SONATA ZA VIOLONEELO SOLO n Starker / Duet za violinu i violonielo
SAGA5JE6
(A/74)
Saga
scan by krista
Liievoz Potetni su neuspjesi naveli Laloa da se okani skladanja i posveti sviranju u gudaikom -kvanetu. Tek je u pedesetim godinama, baletom i violinskim djelima, postigao svoie prve
uspjehe.
KoNCERT zA vroLoNCELo Schiff, Nova filh. /Mtckerras / Saint-SaEns: K onc. za violonte lo,/ Fauri : Elegi ia 253A 79t (2/77) DG* n P. Tonelier, Grad. ork. Birmingham /Frlmaux / Sym. Espagnole
ASDr20e
(6/77)EMI/I]MV
NAMOUNA
BALET
f)
ue:
Meditacija
CFP4O040 (4/75) Classics for Pleasure
EDOUARD LALO
- Pariz, 1892) Po zamisli oca, jednog od Napoleonovih oficira, Lalo je takoder ffebao graditi vojnidku karijeru; zato je, kad je nakon pripremnog Skolovanja u Lilleu, objavio da se Zeli posvetiti glazbi, bio prisilien raskinuti s obitelji i napustiti roditeljsku kuiu. Sa Sesnaest godina oti5ao ie u Pariz, gdie se morao boriti s velikim materijalnim teSkoiama. Razodaranje zbog hladnog prijema njegovih prvih solo-pjesama (koje su zaistaizvanredne i danas potpuno nepravedno zanemarene) dovelo je do toga da odbaci svaku misao o ozbiljnom komponiranju i postane profesionalni violinist u jednom gudadkom kvartetu. Vei se pribliZio pedesetim godinama kad se vratio skladanju, potaknut neodekivanim uspjehom baletne glazbe pod naslovom Divertissementizvudene izjedne neizvedene opere s kojom je sudjelovao na nekom natjeiaju.I sam Spanjolskog porijekla, Lalo je za Spanjolskog violinskog virtuoza Sarasatea napisao koncert za violinu i ubrzo zatim, 1875, razigranu Symphonie espagnole (po svemu koncert, samo ne po imenu), koia je posdgla trenutni vrtoglavi uspjeh i otada predstavlja jedan od repertoarnih bisera violinisddkih zviiezda. U slijedeiih nekoliko godina zapoteo ie rad na operi Le Roi d'Ys (po onoj istoj bretonskoj legendi koja je nadahnula Debussyjevu > Potonulu katedralu), najvjeroiatniie inspiriran bretonskim porijeklom svoje Zene koja mu je inade bila dak iz harmonije, komponirao koncert za violondelo i Norvelku rapsodiiu (prvobitno za violinu i orkestar, 5to otkrivaju neki visoki poloLaji u violinskim dionicama) i doZivio izvedbu baleta Namouna koji je kao cjelina bio hladno prihvaien (osim od izuzetnih, poput De1823
(Lille,
bussyja koji je zbog budnog odobravanja bio izbaten iz dvorane); no suite iz togbaleta uskoro su postale omiljene zahvaljuju1i Laloovoj ljupkoj invenciji i zahvalnoi instrumentaciji. Simfonija u g-molu pokazuie da njegova galska lucidnost podiva na brahmsovskim temeljima. Le Roi d'Ys je napokon izvedena 1888. i odmah osvojila publiku svjeZinom lirizma i orkestracijom punom kolorita.
lt4
scan by krista
ROLAND DE LASSUS
(Mons, 1532
Manchen, 1594)
ovog kozmopolitskog flamanskog skladatelja od riajveeih i svakakonajplodnijih swaralaca u 16' stoljeiu irna svoje opravdanje u njegovu u osnovi talijanskom stilu, iako je dobru poiovicu svog Zivota proveo u Bavarpjevad u rodnom Monsu imao je tako skoj. Kao ij"r"k predivan glas da je u dva naYrata bio otet prije no Sto su ude u -,.r ,. rolitelji sloZili da kao dvanaestogodisnjak je kojeg Sicilije, vicekralja otmidara treieg sluZbu svog pratio ., Piermo i Milatto. Kada mu je bila dvadeset i jed.ra godi.ra, bio je zborovoda u crkvi Sv' Ivana Lateranskog u R"imu; tamo ie ostao samo godinu dana' da bi zatim pratio jednog plemiia u Englesku i Francusku, i na dvije godi.r" t" tkt"iio u Antwerpenu. U to je vrijeme po prvi put pokazao svoju neobidnu svestranost, objavivii jednu knjigu talijanskiir madrigala i drugu s madrigalima, francusfi- "h".rronama i ladnskim motetima. Zatim je, negdje nakon 1560, postao kapellmeisreru kapeli bavarskog vojvodel unatod upornim pozivima za5titnika ostao je do smrti vjeran svom namje5tenju u MUnchenu'
jednog
Medu prvim zna(ajnim djelima iz miinchenskog razdoblja bila je zbirka Pokajniikih psalama koji, poput Lekciia iz Jobove knjige i kasnijih Lamentaciia, dobro ilustriraju
njegon., izraLajnu snagu u meditativnim, elegidnim djelima pisanim u stilu poznatom pod nazivom "musica reservaia., a koji je odraz emocionalnog sadrLaia teksta. Ipak, u razliditim izdanjima njegovih skladbi duboko religiozna djela na\azimo rame vz rame s humoristidkim svjetovnim komadima. Jedna od naiiztazitijih Lassusovih znadajki je golem opseg .tjegovog znanja koji mu je omoguiio da se okrrS" u-svim ;.dapoznatim formama, ukljudujuii magnificate, pasije, njemadke koralne motete) francuske chanso,re i taiij"t ske villanelle. Oko detrdeset njegovih misa su tudoj melodiji): uz izuzetak 'parodije. (tj. temeljene na na tom polju desto vi5e akoriekvijema, njegova su djela zasjenjena djelimd njegova velikog didka nego polifona ,.rlrr"-"rrika Palesttine >. Nije mu, medutim, bilo premca u skladanju moteta kojih je napisao preko tisuiu; iako u njima pokazuje raznolikost i maitu, najbolji su oni s oSt.i* hurrno.tijskim sukobima: Salve reginai Tui sunt coeli'
LASSUS d
"B.ll A:nfirriL'{trcn"
P+nrenrrrl
M;$
Pulm\ill
(lhirsLChurrh
{,rlrrJrrl
Ori.x'1
.h
rgrl
l.r
PRI,STON
sll\l(1N
l]tl:t$rlrtr'
Zbor Christ Church Cath./Preston ZRG735 (8/74) Decca ArgorPOKAJNIEKI PSALAM V; MOTETI: OMNES DE SABA VENIENT; SALVE REGINA; ALMA REDEMPTORIS; TUI SUNT COELI fl Zbor Christ Church Cath./Preston ZRG795 (9/76) Decca Argo*-
sporedu i u s Mich
Ia
ngel o m.
115
scan by krista
RUGGIERO LEONCAVALLO
(Napulj, 1858
e.at
cr
Montecatini, 1919)
'realistidkoj" opernoj jkoli - nije mogao pomiriti Leoncaualla s potpunim neuspjehom drugih dvanaesr opera i jedva skromnim uspjehom joS dviju. Unatod ogranidenosti njegova talenra, ne moZemo a da ne pomislimo kako se
sudbina poigrala s ovim skladateljem. Kada je s osamnaest godina diplomirao na Konzervatoriju u Napulju, prva mu je opera Chatterton imala biti izvedena u Bologni, no impresario je u posljednjem trenutku utekao odnijev5i novac pa je Leoncavallu, koji je osrao bez prebite pare, preostalo samo da zaruduje za Livot kao kavanski pijanist i uditelj
golem broj izvedbi Siroko popularne opere pagliac"_i kratkog no vrlo efektnog djela koje do srZi p.ip"da
renesansne
trilogije I Medici
pjevanja, lutaju1i deset godin a raznim zemljama. Po povratku u Italiju, tri je godine uzalud tekao da izdavadka kuia Ricordi dA pristanak za izvodenje prvog dijela
I PAGLIACCI (KonpleQ
Ricordijevom suparniku acci koja je 1892. odmah doLivjela trijumf (unarod svojoj otitoj teatralnosti, skladana je iznenaduiuiom suptilnojiu). Kao rezultat tog uspjeha bila su mu izvedena dva ranija scenska djela, no bez ikakvog odjeka. Njegova La Bohime primljena je prilidno dobro, ali ju je zasjenlla Puccinijevaverzija iste pride ito se bila pojavila godinu dana ranije. (Puccini je uzeo Leoncavallovu ideju, no pretekao ga je u izvedbi.) Uspjeh opere Zaza bio je kratkog vijeka i otada su mu kola krenula nizbrdo. eak ni Pagliacci nisu izbjegli usporedbu s Mascagnijevom > Cavallerijom Rusticanom, mnogo nedotjeranijim djelom iz Sonzognove kuhinje, izvedenim dvije godine ranije.
je, kao i za ostale - zakoju da bi se zatim okrenuo Sonzognu i napisao operu Pagli-
fl
n
Cadyle, Bergonzi, Taddei, Benelli, Panerai/La Scala/ Karaian / Masctg 270e 020 0a/6q DGn Caballe, Domingo, Milnes, Alldis zbot/LSO / Santi/ Arije sER5635-6 (6/73) FrCA LSC-70e0 RCA
Pagliacci, Leoncavallo je zapravo napisao jol vile od rucet opera medu njima je iLa Bohdme koTa moze podniieti usporedbu s Puccinijevom verzijom.
pnog
uspjeha
!892, Ruggiero Leoncavallo ie proveo deset godina u potpunoi besparici, lutaiuii Evropom i Egiptom.
t16
scan by krista
'"
I
:-.
:k*t: b$ "S\'}-',.'
I F 1**':
scan by krista
118
leq
Elefp qluf?afso oue^lsBrls roln oB>l oEIlsI es 3ol Per -od ou 'rperuol qr,l'efunPEIS 'qqllld a(uepr11s Eu I ellPo^ -eu eB ns olse? alt,tqod e^"1sel 'lqPBPIs qIrIlsEI^ sueJuo>l (zorrur.tv oe1 nrafirel nulepunfi;r ouleuolcez |?nfnparrrd -.r"r n oi,roldez t (< t.reu8e/Nez lltPn as a9 efrustl I?I E! -nrp e,Logtfu) rlno8y.p urorrlor8 s nISrBf,I^S n e[ oe8e(qod eurpo8 ,rii"p ,'r.r"prnp g ;i eurdoq3 eliua*at'n'tts Sorrs r <-zoIIJefl '< ehuruvBv4 nqze13 I e[aPI otdn oruet ef ep ns apq (o1 I?npnq '(ot'zvt lo8afu ez e(ue2euz 3a7a,Lfeu po -sncuerC n l{IuaPe^ord eulpo8 lsoEuB,{.C '(eurpo8 lseeurle? epet at nru opq) erado uleur eupef euepa,tzt a[ ntu a[pB'zrt_ -Ed n rnnzz rzzlPo lrfuepnqzn oSouur oIe^zEZr (afuerrrod -*irs1" ouqasod; afuert,ls o,ro8efu af a(p8 '?eg n nh(utez3 (rpnls eu oEFIlo egnuald qrrrSoq qHeu n>llrPod. zn i'iurpo8 fora.tap n ef otp lrecuol r,L-rd Infueun worcllzqt1 -ralsg ru qrupalSpeu 'celo af nru orq ErI^EPI (art2n u'r4 '>Etuzllutulor aqoda a.ttltl e:n8tJ ql[plz -vtz{eu po nupaf.. oe1 rlusrdo oJqoP ns 3a{o1 tlzsl'I Ilsou -1ry aruauodurol'e8n.rp aSouur zn(o! ns 3AS - e{uert''ls e't -o8atu rndod tuopua8al alersod 'efer1 Soues oP 1o^I? ellu -ndsr nui ns otg 't,Leqnf1 au{orq ns afil t errJeueV uurard trsoq (ou]rwes eu -e1s e,r.o8afu Soqz tsotnur.rqez otzetzt rflersod ceto af I[lf ]e(,rol 'xrdo oetsod e[ I[o{ rPIZ IuPoqols IF^Iq 'rlsuerure8 otq ruou,relSn to8po a[ {\l "'tlsncuer; nru rgnf -efl.telsodrer d '4rza[ rfut.raleu otro,to8 e( ep etpa( tfol 'ltp -ey1'vtolrzoduol qluauaJlns l{qtlso 1turo,'r'o8ez uFnP (< elglreg r < rf-'fusngaq aqzvlB eluetu -o>irla^ r u?nlpo -a1a eprsafi,to8eu elafp Buoltus r1s(ruourrtg ns ufi2 tol1zod -uro1 'erusafd e1s(ruo;urls )elo 'etehr4ez I{H?luqel I Ilsou -2n3ou rqru(e ^zem gr.to8afu a(ue-upo"rd ez uv ^znlsez ueftit fo1r1a,t n'rr,r.e11 uz \arcpe11s uepold oults 'ndor,r1 orgoftz r orArpEZ n?fouzonulr wo[o,n's a[ I(o] ecueld zaq rsruefr4
@ggy'rpnaileg
;17g7
TSurprey'wa{u7 ugkoqo6)
LZSII ZNVUC
scan by krista
scan by krista
FRANZ LISZI'
poput Sonate nakon iitanja Dantea, n.raStovito istandanilt poput Ann1es de pilerinage (Godine hododaiia); paganini-edde i Transcendennlne errde svjedode o dometima koje je postigao u razvoju klavirske tehnike. Brojne uvijek domiSljate transkripcije i fantazile na djela drugil-r korlpozitora desto im dodaju nove dimenzije. God. 1847, za vrijeme koncerrne tumeje po Rusiji, zapodeo je vezu s princezom Sayn-Vittgenstein; s njor.n se nestanio u Veimaru gdje je driao mjesto muzidkog direktora i dirigenta na dvoru. S golernim poletom i dalekovidnoiiu bacio se na obnavljanje slave Veimara kao najistakr-rutijeg cenrra umjetnosri, podudavajuii, dajuii podr5ku oprogresivnim. skladateljima (medu ostalir-r:r Wagneru, Berliozu i Verdiju >, izvodeii njihova djela, te kollrponirajud niz orkestralnih simfonijskih pjesama (koristeii princip remarske rransformacije u skladu s r-rjil-rovir-r.r poetskirn ili dramatskirn >programom") i klavir.skih Macl2ar, skih rapsodija dije su teme prije ciganske no aute nrii.rro
ridka i divlja snaga stapaju s fundan-rentalno klasic.nonr formom; Preludij i fuga na inte BACH za orgulje; Pn,i koncert za klavir koji je uSao u povijest po rirmidkoj ter-ni povjerenoj trianglu; Sintfonija po Danreu i Sintfonija o Fausru koja, poput Osme Mahlerove > nastale 45 godina kasnije, ima zborski finale na Goetheov cekst. Sn"rionorl urnjetnidkom politikom koju je vodio u Veir.naru, stekao je brojne protivnike. Konlcno je rnorao posustati pa je oti5ao na nekoliko godina u Rim gdje je pristupio niZem duhovnom redu koji nije zahtijevao celibat, i skladao dva oratorija: St. Elizabeth i opseZni Christus. Mnogo je vremena proveo i u BudimpeSti, gdje su gx nagovarali da postane ravrlateljem Nacionalne nuzidke akademije u koju se slijevao velik broj udenika klavira; mnogi od njih su postali eminer-rtni pijanisti. Utjeca;' Lisztove glazbe na generacije kasnijih skladatelja naprosro je nemjerljiv.
madarske. Ovom razdoblju pripadaju mnoga od njegovih najboljih djela opseZna klavirska sonara u kojoj se rero-
jednom pomodnom
je
u sredini
prvog reda.
L$SXY
,,;'3t l*
USZT
f):ll.'.!il:n lirrrSr*l
\r:t:;tr
tt
?)
r)r1Nf
&LffireffiM
:
i I *t
lit
t
11
lli:ty.ttil1: .\',..
ffireffirumffie"
120
IZI
'edor^l nreurel[ n e?nI e^o1zslT to^eft-l
eJelznw
eLs ez
rcugew el erq
ooqGL/D
uoprzs
t*
orsz
,4
(vNrcoc'z) scvNlua'Igd so staNNv
"9o'Quzt)erc ueutag4taJduoY
6an
71
rnoqeunl ertrc
(ll/l)
(S
6I'Sl'01'6'9'Za
SAS'ggaifAl71
aflqosdvu frYswcvw
t/Zt) zzofaqxs
urqtaag/'tllt,
puql/oftup'roqz urqtaag'3unotrn
vflNodl,us rsnvJ
licvNlus'Igd ac ssgNNv
ooSry eccaq (g Z t d + e tCldZ epo e uqolez :o8e PV :eJ nue^ nolseJ aqt4qu ry : s n7a3uy7l1srelue14 3
^9-' -.../ r^ 'r\.^?^\t-
jEPlFq ?uaqpe^s eulsll - uu8uaqo'I ltalt-J roqz eunua5 'e(1erd - zaPueloH ?p1ozy r uetcua ::au8z2g :uus Eu^Bqnfl - aP 'uoN sersaf,slulUeu :luIIIag 'eIan'I aP setuaf,sluluaX :tllezluoc) []
eryorod
sfIcdIuvsNYuI
teutag nzelttalduoY
AI'^{H (91lZ)otoEs'IS
1
j
ACIIIE !N'IYINTON!I]SNVUI
:Z5l g
'
Y'ISfO
vrSUI V'IT
ezvtlend
c1rolo8ry :seld D{?E$I I :uus u^eqnfl urplozl i|Jeu -'{zJoIU lf rq uJ.uo. rp rpnr1 :ZI leuos unlrerad iI 'rq a9llqno aslE^ tqf,IP eqert qrl ff rq ues ru^tqnf'J t-]
tr
:
s,
.t6:
:!
v'Isfc vxsul^vlt
lt-I
fl
17
1l
v'Iafc vvsul,,wlr
@ce6 (99711)97se1Y5
Z/9tI 'g etlPrus vuueJuot :esnaxleg :I '4 ellqno esleL:e rq ues IU eqntI/uozrn] X Errto (01lZl)98'9'IXS 'I)'?opoq eupo) :f rq ues ltueqnlT/e8o[a -uerSouoq4 QU S)eVO OOSS
sasnarSryat
PoE
::
ti s, y,
$\
$* a
sanbngod
saruouell ltetty
71
ucrSouoq4 (eUOt)l
*ta Outl)ott
ae
sz
oosg
zuelu aol /:.s1rrclH/'qlu'Puo'I/lePuarg u nuno-vn z'ug lnunc-sa n I 'ug ruIAv'Ir vz lIuacNoy *o8ry moe6 (e U l) A9 tC\Z
O
'Cle8puqur)
'e8e11o3
SI'MOHCVSSIW
ropolJeH CO
ez ueJuou' I 1iescrtll yet ullrag yOfl G9D) tro 6et "5a e hzeruel etlsrevPell :EhPosdet eusre?pew'Z /ier"rq{/ rlllJ ullrag []
ua3ouot14
ossel'sneqdf,O
G9 /
/lurtIEH/'qlg
IfIon-Isxd
fl
&
scan by krista
p;
ii;...,t..
scan by krista
GUSTAV MAHLER
(KaliSt, Moravska, 1850
je traMahlerove dvije najde5ie citirane izreke "Pokoravan diciji je tek linija manjeg otpora< i "Simfonija treba biti poput svijetp - mora sadrZavati sve<<, mogu posluZiti kao kljut. za upoznavanje njegovog lidnog i umjetnidkog creda.
Bed, 1911)
Napet do granice neuroze, bacio se na posao dirigenta i direktora opere perfekcionistidkom zaokupljeno5iu najmanjim detaljima; takva narav nije podnosila ni najmanju prepreku, Sto ga je desto dovodilo do stanja nervnog slo-
Desno: Gustay Mahler 1892. godine kada je dobio namjeltenje u Hamburlkoj operi. U to je vrijeme bio napisao re* Pjesme putujudeg dietih i Prw simfoniju. Dolje: Mahler devet godina kasnije. U to je wijeme ve( bio svemoini direktor Dvorske opere u Betu (kojy je uodio.Zeljeznom rukom) i
napisao
tografa Mahlerove Seste simfonije koju je jednoi n a mj erav ao nazvati,,Tragitnom,,. Neuobidajeno za njega, ovo djelo ne sadrii vokalne dionice i gradeno
au
-. 4
B":l-
122
7,r
*uuSouorld GUO tg!OOtg orpuud) sEoy{/ 'qlIJ E^oN (eLzra^ eu.St oPeN)
(a1oo3 'g
t*rt{jnrtr+:{trk
ri.\
1\ i
.ZO6I
ueruo3 AWH/InIZ. (91/i tz'f dlaxs reredua;y7 'q1ty riop a (et/Zi oz-esev
sf,rss?1f,
SgC
/raleb/ ?IqunloS os !
OOZS
r\1*nhis
lr
r.\l\ \lif,1lYr\
!:{n:dll{1{ !\
meq.(zuoi s+esLg,
plos/OS plt?IIC 'q"?a(P qq?aq roqz ,uraDuatulg'1ag' do'?Jp'?ag JoqZ'pslJos n
YflNorltllls's
uoPuo-I
Ifzz
w"q
(91/8,
Dlos/os DttrT?
zz'ltlgg,t
geO OOtg
ouerSouoq4
jUd
fl
'vcu
(9119) t6so
lTuv
plos/os-In
(ol/zl) ot-6erLas
ueIJasa9
uoPtoT lzTz
IN n
oos 9
luncH/1ro anoqe8rrauo3
nuoo{r n vfrNodllus'I
Dltrll?
vflNocwls'e
fl
"tacl/zl)
z8o
totz
aPq reP
(Iu (!re(p (o,rlrw o eursefd) rePeryuercuePury snlllr ^ o1?I (Iusorlod I (gSSt) (e7ne(p 3a2n(nrnd aur -lBluaurlues -se(cI) ual/aseg uePuarrleJ seule rePe!'I snPIIs IuEr Iu(E?e(so o{oqnp af esndo Soup>1o,t ?^o8afu BrulletuoP uIIlIAfEu nP uroqrePun/A uegeuy sag eI -eW '(3or luqore? ^ole?a(C) -Jtgz zt Eur"se(d I e[IuoJIuIs eu^la3 lndod 'eps Solsfirtsnr r.uoreJsor.ul? ntlPo Btol Euo IlIAElSod Oueroru 'aftuo;ruts al -ad tndod ErurletP uIlIAolIs loq zn'r?IuoJluls H?aq PIIIa^ r(upafysod orl ua?E^tllrd ottua2do uo ef s?uP oN 'e(uefl^Il DIIIa^ olJ^ zn roqz :(? -oJd ousaf^zt ns rle^zezr. - JElsalro -e(p t roqz Dlnrlso^p 'ezrose13-o1os ulso vueftllfuz elol '(g 'rg) fouelzolet n o^olo8od e (>e?nusJ{ 'E?nsll I(IuoJurIS< -sn< fouEAZBu rfluoJruls fo8nrg n oEI - nle(Il uro{?EP -oAZr ruoruelo? t e:u0iekzueurlP tuluedf,lerd IsouoPls BAoBefu at (Efrf,Enlrs qruaredollAzl ou?IIIrd I (E^alJtu qFl?lu(ol tz (af -e^{ ouqesod) epfi.rarrur Souleueq ouJa(tuEu qarlodn -rJozolrJ euleuosrsd ou??us zsrPo oul eqzelS aAoSefu lsou -tr2afso eAr(l??sorues I BpoJIrd {?llsltutsed B^oJalqtw 'IlUndod ola?od eq^erPz o{qq >le(r^n o^ogefu etuafu^ 3f ol n ou (tuo^l$ruP tuDlsflu -oujr?r{lrJ ruDlfrofn{N s orpEr Iq EP (IVS n oIzEIoP 3[u$lP (nlrol aaN n uedo uelllodorrayrq n oETISIJIP -oB uroupa( r (EIaIP atrra(rJl a( oItEJy 'eto^l^z llsouzrloJd urouel le?oJd qhogatu qouur rndod 'af l[o>l '1!1tuaz o euese[d sr.l1.tr efrd"u Ep Elletod af eB aua(t.rl ol n IJet{ e(u31s lJlus 'pno
ua(lrsud orq Eulpog laseP uo1eu af ed 'efuazul BSoutu af (LuouI?Eu UIDISJoIeIIIP oe1|zezt'eurtleept IIIIIoAS ez {u7?4 n
'tur,uf1d-rlsau es I?a?nls
ou
:a^EIS
a1?Iulafun
e(oAS
f,unqrl
uulTll{ /tllotrqng/
ovctSouorl4 (7219)
/1iune111'/nro
qlIJ r^oN
evO OO1S
n a
Ieguv 9619f-S
]uts 'oI
moqatuouo3
usqgl'Iruillcou
uuew /'Pet'
To/n"Istlq-raqcslJ
ccceq(y7191) 51991y9
roruow Illz_s .rns?ald roJ srsszlJ 0t/) estdJJ urasuaroH/'qltJ'Pusl/alrd n l.8uv 5z89f-S
(puoJpo) uoqrapunN
u?qeux seo lltlos/os pltE]rQ/uqurw fl NS'I'IqSSC NAqNAUHV{ SANII USqgI'I rrqunloJ zfggf-Ill
sg)
Oui
stret
oBepy
nunognvflNorwls
''
auhe-I/toqz r os Dlfuil?/euoH
N)tQud
IN
tsttz'Ilf,r{
Erqunlocgl9-gzl,\I
II3ZS/OS'I'nDlsarc-reqtsl{'Jdolzrr^qrs
urrtouoq4
urasuag/
tlllJ
'roqz 'a&l$
'q:o nnoqaarouo3'1,rnO-ralnqs
spuouBro Jo
]l,ltr5l(
uerSouoq6 Qg/Z)
4o
oozs
NUOHUSqNnANASVNy SgO
ao117lsode11'ereg+qI2'sp1ou,ti1i
ouettouoY4
(9 7
1
I f S OOgg
eneq(|Uzi s-rttg'Ixs
aqew/'tlllJ
'1a97'do'7rp'2ag roqz '3hpn'I
'$quoC n
totz
IoAUV
n n
n !
@rq (zlllI)99grgs
nlos/Os Plfall? 'oilox 'uqury l
uqGui
oE^r?a^sod tfisasdo
e(
"aEzolos
'uqsog
SVO
?lSnsop eredo J[ E{?eg truolrrspo,r ululurPed I uluslluoJd -urolseq 'urtufefs tul^o8afu Pod 'IltadtulPng n lof oltufoP o1oqnP rell{El{ es Sato1 '< usurgerg IJruodard uaflu (o?e^ -(eu n gn(n[Vrqez'?eg n as olleserd '7591 'ahuse>l EUIPoB tsas 'eredo lueBuIP Iu^313 o31 SrnqueH n ePo auIPoS a( (nl -rrri uo{eu ?e^ep Eg ns ellllsud alprd eu?nru efulourl -elod uoura?od ?olun ou :arado e>lsurrladurlPng rol{ar -rp oErsod af orF ou a(rrd'(',ta.rd'do) -,-ruu{1qnf1 r n8rzdral 'n8e.r4'nlassey n auo Erulllso nPetu l?nfn?nfPln'e9n1 qtu oe?odez '(agar1 au,rts -rado nzlu n tuagulP oEI nraflftl "t DISJIAePI oIAErdu ar lus) ufruo; -Eru e^oJaulenJg IBPeAZI >oIP -ruIS qlu?3sdo nflf,decuol I < nJeuBe/N ueJd ^Eqn[l -e(rls?u< ef rSetu pO 'oIue(IJ ou?Iqoau ef 3afo1 I n?eg n e[9 '< :aulcnrg oIAElso tuePnls oI onrd rfur,repa.rd "[ e8e(u eu fecafin a( {ruVeusfuu efuBJItuJoJ erueulPo8 n 'rfupa(1sod '< rua."oq -leeg n(??nls n r oE{ 'rrrg (npa; Eu ellq af efol) 31a^eC ntu e? BP EI{Erls Souraf,rouzBJd 3o^oJa1qery Soqz otuEs ulof (alull a>lseuq zI e^olsIel Eu ruBserd -ruoJrurs ue^zvu e[Iu snplrJ rulrrselro Iu?esdo '(r[1uaz o BlrIsetd) aPry JeP uo^ PelI seQ e'(elrs e^oJelL{EW Jelv^evzod IusrAZI l{eu ollr^ -op el afiute(orefl(u nlaseq nuelJ^oPau) e(ruo;urs razrap qrfom po rrlla? n e^osBl8 af oe^n < t'tzst-I I < Ezollreg I?aP (?1BA31s nfoJq n ouqasod -afiyg 'nporrrd nutza(u olue{Iurzl I 'orrrqord uefru {o{IIeA n nuroJ e{ nflf e[IuoJtuls lreJs EPEd -ud (eruesefd tsn1lc I BIuBsefd Eforq Sousef,rzr pa.rod'sndo a(ru 'e(tqnlod qrurado ,to8afu AEIIJ 'nuers ez oes\d "PsIIu 'aua(t.r.'l ouPoqols o^s (qluEr qqeu tulso grua(llufgoau 'o-|\I I Irsoulsle(P (ourtpop o?1 nfurluod (?potlud rolzt Iu^13 ollq e[ ntu aIQIIBZe){ 'Eru
-uol
lop
scan by krista
scan by krista
(Livomo,
PIETRO MASCAGNI
1863
biv5i Schillerovu 'Odu radosti..l ona je toliko oduievila nekog lokalnog aristokrata da mu je ovaj platio studij u Milanu. Mascagni je ovu velikodu5nost uzvratio napu5tanjem studija da bi postao dirigenrom u putujuioj opernoj druZini, nakon dega mu je preostalo da zaraduje za Livot kao provincijski uditelj klavira. Godine 1890. se proslavio preko noii nakon izvedbe jednodinke Cavalleria rusticana, koja mu je donijela nagradu jedne izd,avadke kuie. Unatod sirovoj orkestraciji, otrcanim melodijama i divljim srrasrima okiienim religioznoiiu, ova je opera pozdravljena kao kamen temeljac nove ere melodramatskog slikanja Livota nize klase, poznate kao "verizam" ili realizam. DoLivjela je trijumf diljem Evrope; kad je, dvije godine kasnije, spojena s Leoncavallovim > Pagliaccijem, ova dva kratka djela postala su najde5ie izvodena u cjelokupnom opernom repertoaru. ViSe profinjenosti pokazao je slijedeie godine u operi L'Amico Fritz (Prijatelj Fritz), no od rrinaesr preostalih scenskih djela samo je joi surova 'japanska,, opera Iris (1898) postigla makar i skromni uspjeh sva ostala pokazala sv se kao disti proma5aji. Opera Le Maschere (Krabulje) na neki nadin se istakla zbog simultane praizvedbe u sedam talijanskih gradova, no u pet su je dodekali sa zviL-
Mascagnijev se otac protivio sinovljevom bavljenju glazbom, no djedak je kriomice uzimao satove i s vremenom se, kao osamnaesrogodi5njak, okuiao u skladanju uglaz-
- Nn,
1945)
ducima, a u Sestom publika nije dozvolila ni da se do kraja izvede. Mascagnijevo siroma5wo invencije i tehnidki nedostaci nisu imali nikakve Sanse kad se na sceni pojavio Puccini > . Zbog duljih izbivanja na dirigentskim turnejama morao je napustiti mjesto direktora Konzervatorija u Pesaru. Iako je u svom odu5evljenju za faiizam gajio nadu da ie pridobiti Mussolinijevu naklonost operom Nerone, ni u tom nije uspio, osuden iprezren od Toscaninija i ostalih prominentnih muzitara.IJmro je u hotelu, porpuno diskreditiran, neposredno po zavr5etku II svjetskog rata.
CAVALLERIA RUSTICANA Komplet /Cossotto, Manino, Bergonzi,
Guelfi, Allegri, La Scda/ Leoncavallo: Pagliarci 2709 O2O (10/ 66\ DG *
l)
/Kanjto/
,(-uP'-Vf
rl
.i r.
scan by krista
St. U protekloj generaciii netko ie mogao reii da je Massenet glazbeni ekvivalent piscima jeftinih ljubavnih romana: izbacio je seriju od 25 opera ogranidenog dometa i tehnidkih dostignuia, ali veiinom otmjene sentimentalne naravi. Time je postigao veliki uspjeh kod pjevada, za koie je pisao graciozne melodijske linije, i kod malogradanske publike ne prevelikih glazbenih kriterija kojoj je podilazio i uzbudivao je razbludnim karakterom mnogih svojih sadtLaja, posebice kad su bili odjeveni u religiozno ruho. Njegov mladi suvremenik d'Indy (koji je, Poput ovog, bio bubnjar u orkestru) govorio je o Massenetovom "pritajenom kvazi-religioznom erotizmu.. To je bila karakteristika njegovih prvih pravih uspjeha, oratorijd Marie Magdeleine i Eve, koju je najvi5e iskoristio u oPerama H1todiade (po pridi o Salomi) i Thai's u kojoj jedan redovnik pada u isku-
u iijoj pozadini je meka orkestralna pratnja. Massenetu je bolje lei.ala mirna sentimentalnost Verthera, no zanos Le Cida ili pokudaj realizma La Navarrarse. Najistaknutija od njegovih kasnijih opera je Le Jongleur de
loge Notre Dame (Pelivan na5e gospe) bazirana na srednjovjekovnoj legendi.
LE CID
Z Komplet Angram.
Hodges, Voketaitis' Bum6ry, Bergquist, Gardner, Domingo. Ork. NY op./ Queler Tetao Q/77) cBS Mt-t42ll Columbia LE CID _ BALETNA GLAZBA n Grad. ork. Bimingham /Fr6maux/ Sccnes Posljednji djevitin pittoresques; la Vietge
san
Massenet je dobio Prix de Rome kao dvadeset jednogodi5njak nakon studija na pariskom Konzervatoriju (gdje je petnaest godina kasnije postao profesor). Zapo(eo je karijeru s nekoliko komidnih opera' ciklusima solo-pjesama
ESCLARMONDE
Z Komplet tSirhetland, Aragall, Tourangeau, R. Davies, Alldis zbor /Nac. filh./ Bonynge sEr6l2 (11/76) Decca
(medu najranijim u francuskom repertoaru) i prilidnim brol'em orkestralnih skladbi. Egzotitna pozadina prvih opernih uspjeha Le Roi de Lahore (Kralj od Lahorea) i H1rodiade izostala je, medutim, kod njegova remek-djela Manon (1884), dija se fina partitura, po uzoru na \Tagnera >, odlihuje upotrebom leitmotiva; ova opera sadrZi i diia-
Wuttd
ht\)
l)
Komplet / delos Angeles, Lrgay. Dens. Bonhayre/ Zbor i ork. Paris. Op6ra-Comique / Monteux sl-sslle (6/78) HMV
Desno: Iako sve do 35. godtne ntle Massen' dolivio oravi usoieh, uspjeh, Massenet dolivio pravi
kas kasnije n ii e
se
125
scan by krista
FELIX MENDELSSOHN
(Hamburg, 1809
Oni koji drLe d,a je odredena doza nesreie neophodna za radanje velikog umjemika, rado spominju primjer Mendelssohna. Roden pod sretnom zvijezdom, u bogatoj, inte-
Leipzig, 1847)
lektualno uglednoj obitelji, bio je likovno, literarno i lingvistidki nadaren, osim Sto je bio glazbeno dudo od djeteta; pratio ga je uspjeh, prijateljstvo kraljevskih obitelji (posebno kraljice Viktorije) i trajno divljenje njemadke i engleske publike; pa ipak, kao skladatelj spao je s poloLaja ,,Mozarta 19. stoljeia i najbriljantnijeg medu muzidari6x., kako ga je nazvao Schumann >, na niLu stepenicu talentiranog, ali akademskog glazbenog obrmika. To je u velikoj mjeri bio rezvltat pretjerane aktivnosti na nekreativnim poljima, na koju ga je tjerao neobidno jako razvijen osjeiaj druStvene odgovornosti; tu mu je osobinu usadio otac, dobronamjerni despot koji je poticao sina na veiu marljivost i "dublje" sadrLaje, i diji se kult obiteljskih vrlina u njegovoj sretnoj, tijesno povezanoj porodici isprijedio na putu emocionalnog razvoja mladog Mendelssohna. Iscrpljen mnoitvom administrativnih, dru5wenih i profesionalnih obaveza, Mendelssohn je (poput ostalih genija, npr. Mozarta > i Schuberta >) umro u tridesetim godinama. JoS kao djedak zapoteo je plodno stvarala5tvo, uz punu podr5ku obitelji, koja mu je omoguiila privarne nedjeljne koncerte s vlastitim orkestrom. Vei s dvanaest godina napisao je, izmedu ostalog, nekoliko Zivahnih simfonija.za gudade; sa Sesnaest skladao je gudadki oktet dija zapanjujuia instrumentalna i kontrapunktalna vje5tina stoji u sluZ-
je - ipak bio baziran >,Mozarta i ostalih klasika koji su u ono vrijeme bili prilidno zaposravljeni. I zaista, kao dvadesetogodiSnjak, izazvao je senzaciju ravnajuii prvom izvedbom Bachove Muke po Mateju nakon skladasumorno, strasno lice romantizma
na dubokom poznavanju Bacha
bi originalne koncepcije i ljupke svjeZine; sa sedamnaesr magidnu uvertiru Snu lfetne noiikojaje 'uvela vile u orkestar. i otkrila njegov izraziti smisao zaprozra(nu, ma5tovitu orkestaciju. Njegov njeLni, romantidni stil - on nije nikada, za razliku od Berlioza > ili Liszta > , prikazao
teljeve smrti.
Gore: Vsoko razvijenog smisla za sve gtane umjetnosti, Mendelssohn se posebno istakao svojim
akvarelima
i cnetima od kojih
su
Mozartovom. 126
scan by krista
crcejuei i zapisujuii glazbene skice na putovatjima i piSuii zabavna pisma. Ugodan boravak na sjeveru Skotske uroct t;l:.l
dio je briljantno evokativnom uvertirom Hebtidi i, kasnije, oSkotskom* simfonijom (br. 3), dok su ga posjeti Rimu i Napolju inspirirali da napi5e eet rrtu simfoniju ("Talijansku.). Obje ove simfonije nose u sebi prozradno obojen lirizam i ritmidku Zivahnost, 5to im je osiguralo rajnu popularnost. U godini nastanka 'Talijanske" simfonije 1833, Mendelssohn se nastanio u Dusseldorfu kao generalni muzidki direktor, no dvije godine kasnije dobio je mjesto dirigenta duvenog Gewandhaus orkestra u Leipzigu. Odludno predstavljajuii novu glazbu i djela velikih lidnosti iz glazLene povijesti, Mendelssohn je ovom gradu pribavio titulu najznatajnijeg glazbenog sredi5ta u Njemadkoj' Sudjelovao je i u radu na nacrtima za novi konzervatorij uLeipzigu 1843. i postao njegov direktor. Te iste godine zavriio je scensku glazbu za San ljetne nodi, drLed se sdla uvertire koju je bio napisao sedamnaest godina ranije; niezin predivan Nocturno, kao i Andante koncerta za violinu nastalog slijedeie godine, pobijaiu katkada iznoienu tvrdnju da su mu polagani stavci slabiji od scherza' Ovaj najpopularniji koncert toliko osvaja svojom prisno5iu, da se originalnost njegove forme vise i ne spominje. Sasvim je sigurno da se Mendelssohn uvijek posebno isticao u vilinskim scherzima, dijem su stilu veoma bliski finale violinskog koncerta i klavirski Rondo capriccioso. Uz izuzetke diela poput Variations s1rieuses i Preludija i fuge u e-molu, veii dio njegova klavirskog opusa' iako sladunjav, vrlo je neglazpretenciozan - mnogo se viSe istakao komornom bom, joS uvijek nedovoljno poznatom. U posljednjim godinama Mendelssohn je stvarao glazbu koju moZemo nazvati blagom i pitomom; iztzetak tini oratorij Elijah, napisan u njegovoj "drugoj domovini", Engleskoj, u kojem su iznimno snaZno doili do iztaLaja skladateljevi dramatski instinkti. Mnoga mu djela pate od nedostatka svjeZine u idejama i nadinu njihove raztade. No, u svim je skladbama prisutna fina elegancija i ugladena zanatska dotjeranost u kojoj se posebno istide njegov profinjeni sluh i nepogre5ivi instinkt za orkestraci)u.
ZBORSKA DJELA (Hor mein Bitten; 6 anthema; Beata monui; Psalam 22; Veni Domine; Ave Maria) n Palmer / Zbor Schftz / Norrington ZRG7t6 (11/72) Decca Argo
aKomplet/Adni/ 3etide
PJESME BEZ RIJECI
SIMFONIJAU D.MOLU ("REFORMACIJSKA.) n Nova filh. / Sawallisch / 4 simf. SAL 1727 (9/69) Phonogrm
5.
l)
Gondellied;
Albumblan
2740 104
4.
(12/74)DG
1
.,.
ll
Kvanet Gabdeli / 4 suvki SDDa69 (/75\ Decca Ace of Diamonds SIMFoNIJE ZA GUDACE ll Br. 9, 10,12 rASMF / Marriner' ZK7 (5/77)DeccaArgo
5467 ArEo
SIMFONIJA U A.MOLU (,sKOTSKA4 n Berlin filh, / Karalan / Hebidi - uvenira 2530 126 (5/72) DG I)LSO / Maag / Hebddi uvenira
3,
n
4.
Gibson
/ Hebidi
SIMFONIJAUA.DURU
4.
Berlin. filh- / Karajan / 4 simf. 25tO 416 (9/74) DG* n Bed. filh. / Dohnf'nyi / 1. simf. SXL6E|E (2/77) Decca 70tE London KONCERT ZAVIOLINU U D.MOLU ! Accardo / Iond. filh. / Dvoit / Konc. u e-molu g5OA $4 Q/77) Phonogram* [1 Menuhin, LSO / Friihbeck de Burgos / Konc, u e-molu ASD2roe (7/72)EI'II/HMV KONCERT ZAVIOLINU U E-MOLU nAccardo / Lond. Iilh. / Dutoit / Konc. u d-molu 95OO 154 (3/771 Phonogram* n Suk / eeska filh. / Anterl / Bruch SUASTSO545 (8/65) SuPraPhon ! Ricci / LSO / Gamba / Bnch SPA88 (10/70) Decca n Perlman / LSO / Previn / Bruch: 1. konc. za uiolinu
ASD2e26
s02718 Philips
(t/74)E}.''I/r{MV
simf.
ZLSO
3.
sinf.
SXL6363 (9/68) Decca 65E7 London Filh. / Klemperer / Schumann: 4. simf. SXLP30178 (2/75) EMI/HMV Concen Classie S-35529 Angel Nova filh. / Sawallisch / 5. sim{. SLL37 27 (9 / 69) Phonogram* 80271E Philips
Angel n Menuhin / LSO / Frfhbeck de Burgos / Konc. u d-molu LSD2soe (7/72)EMI/HMV S-36850 Angel D Campoli / tond. {ilh. / Boult / Bruch: Skonka fantazija ECS775 (8/76) Decca Eclipse STS-15015 London n Milsrein / Filh. / Barzin / Bruch SXLP3o245 (10/77) EMI/HMV Concen
S-36963
Classics
S-35730
Angel
ELIJAH
l)
Komplet / Jones, Baker, Volff, Gedda, Fischer-Dieskau, Nova filh. zbor i ork. / de Burgos slse35 (10/68) HMV S-r73t Angel
ZLSO
f
n
n
3.
simf.
/ Gibson / J. simf. CFP4}27o (10/77) Classics for pleasure Berlin filh. / Karalan / Niolai; Vagner;
Veber
1 0 (6 / 7 6) E}'/'I / HMY Concen Classio UVERTIRA I sAN LJETNE NOCI
Covent Gard, LSO / Maag SPA4'1 (9/76) Decca STs 15084 London n Vatson, Vallis / LSO / Previn ASD'377 (9/77)EMI/I]MY S-37268 Angel n Voodlard, Vatc, zbor, Concengebouw ork. / Haitink S ltLt 4 5E (5 / 66) Phonogram 6570 021 Philips Festivo OKTETU ES.DURU, OP.20 n Bet. oket / Nmski-Korsakov: Kvinrer SDD389 (12/7t)Decca Ace of Diamonds STS-15308 London 3 A9MF / Borcherini ZRG569 (5/68) Decca Argo 6 SONATA ZA ORGULJE n V. Dallman ORYXI 8 1 r-4 (5 / 7 3) OtYx*
SXLP3o2
SCENSKAGLAZBA
' !
Klemperer
96 (2 / 7 6)
Classics
S-35EE1
Angel
Hebridi; Mimo more i sremo putovanje; Athalia; Sin i sranac; Ruy Blas Nova filh. / Aumot ESDToot (7/76)EIs^I/HMV KONCERTI ZA KLAVIR BR. 1 U G-MOLU; BR,2 U D-MOLU n Ogdon / LSO ,/ Ceaato ASD2546 (7/70) EMt/HMV Klavier n Perahia / ASMF / Marriner
76176
WERTIRE
(7/75)cBs
M-lr207 Columbia
127
Na pariSki Konzervatorij bio je primljen kada mu je bilo jedanaest godina i tamo je ubrao brojne nagrade. Studirao je kod Dukasa >; njegovim je posredstvom primio izvjesni utjecaj Francka >, Sto se odituje u najranijim djelima, iako mu je utjecaj Satiejeve > kvazireligiozne glazbe bio vremenski bliZi. S dvadeset i dvije godine posrao je orgulja5 u pari5koj crkvi St. Trinit6 i na tom se mjestu zadrLao ve1i dio Zivota. Bio je jedan od osnivada grupe avangardnih kompozitora poznate pod nazivom Jeune France, a 1936. dobio je profesorsko mjesto u Ecole Normale i Schola Cantorum ttParizu. Pozvan u francuske vojne redove, bio je zarobljen, no 1941. vra(en je u domovinu i postao profesorom na Konzervatoriju. Kao pedagog odigrao je vrlo utjecajnu ulogu; Boulez > mu je bio najznatajniji udenik. Messiaenov kompletni opus je izravno posveien "sluZbi dogmi katolidke teologije" i proLet golemim, gotovo hipnotidkim misticizmom. To je umnogome rezvltat krajnje osebujnih tehnika kojima se sluZi, koristeii elemenre orijentalne glazbe ukljudujuii opsesivna kaleidoskopska ponavljanja glazbenih nukleusa i ukidanje uobidajene zapadnjadke svijesti o ritmu. Mnoga njegova djela, poput eksta-
tidnog Wngt regards sur I'enfant J6sus (Dvadeser pogleda na malog Isusa) za klavft, neobidno su duga. Messiaen je detaljno razradio mblodijske, harmonijske i ritmidke principe na kojima je sagradio vlastiti glazbenijezik: pored indijskih ljestvica, udaraljki i ritmova, kao u orvoreno senzualnoj Turangalila simfoniji, mnogo je koristio Gregorijansko pjevanje i, narodiro, pijev ptica (koji se smatra simbolom boZanstva) zabiljeLeno ptidje glasanje - paLljivo d'oiseaux tvori srZ klavirskog'Catalogue (Katalog ptica) i Oiseaux exotiques (Egzotidne ptice) za klavir i orkestar. Orkestracija mu je desto krajnje originalna i sloZena, sklona sonornosti; upotreba Martenorovih valova, na primjer, potcrtava gotovo zaguSljivo opojan karakter njegove harmonije. Medu glavnim djelima za orgulje su rani Ze Banquet cEleste (Nebeski banket), La Nativit! du Seigneur (Rodenje Gospoda), (1935), Les Corps glorieux i Messe de Ia Pentecdte. Jedino znatajno komorno djelo mu je Quatour pour la fin du temps (Kvartet za svrietak vremena) napisan u vrijeme ratnog zarobljeni5tva.
Desnoz Oliuier Messiaen kao mladi4.
n n
!'INGT REGARDS
CHRONOCHROMIE
ZP. Serkit
La rousserelle
Boulez: Le soleil;
CATALOGUE D'OISEAUX
ARL3-o7se (9/76) P(CA cRLl-075e RCA VISIONS DE TAMEN n Ogdon Lucas ZRG 665 (l 1 / 7 1) Decca Argo
l)Pteston/
I*
banquet cElesre
Simon Preston
n Ianiod
SU AST 507 49
31002 Candide
PoiMEs PoURMI
n Barker{ohnson
ZRG699 (1 1 / 7 2) Deca Argo QUATOTJR POUR LA FIN DU TEMPS n Stolzman, Kavafian, Sherry, P. Serkin
Dorati HEADl-2
(5 /7
4) De@a }{eadline
128
scan by krista
DARIUS MILHAUD
(Aix-en-Provence, 1892
Kao u sludaju svih skladatelja velike stvaraladke lakoie, vei sama zapremnina Milhaudovog opusa, uz iznenaduiuiu raznolikost stila i neujednadenost umietnidke razine, djeluje obeshrabruju1e na ljubitelje glazbe, odvraiajuii ih da poku5aju ne5to vi5e od letimidnog upoznavanja s pojedinim djelima. Pa ipak, medu mnogim sasvim povr5nim, suho intelektualnim ili pretenciozno bombastidnim djelima ima i onih koja zra(e poetidnosiu, radoSiu i finoiom, za koja se moramo nadati da ih neie pregaziti vrijeme. Dva iidovska vjera su nepogre5ivaizvora njegove inspiracije i prorrinsilsko porijeklo. Ovom drugorn duguje bljestave, budna djela poput Carneval D' Aix (Karneval u Aixu) za klavir i orkestar (prerade jednog od mnogobrojnih baleta), orkestralne Provansalske suite, zborskog Cantique du Rh6ne i kvinteta za drvene duhade CheminEe du Roi RenE (Kamin kralja Ren6a); a onom prvom duboku emocionalnoslc Poemes juifs (Hebrejske poeme) i brojnih liturgijskih i biblijskih zborskih djela. Osobina koja Milhaudu nikada nije nedostajala jest odvaZnost; mnogi su mu predbacili suvi5e veliku spremnost da slijedi razli(ite stilove i da eksperimentira. Vei 1915, kada je tek zavr5io studije na pariSkom Konzervatoriju (gdje mu je jedan od profesora bio Dukas >) svojom je scenskom glazbom za Oresd|u zaorao novu brazdu, upotrijebiv5i uzdahe i uzvike u zboru i solo-udaraljke. Crnaiki baler La Crturion du ntonde (Stvaranje svijeta) iz 1923, izvanredno instrumentiran za komorni ansambl, predstavlja jedan od najuspje5nijih spojeva novog jazz idioma i:'klasidnih. formi poput fuge. Bio je medu prvima koji su upotrijebili bitonalnost u glazbi; eksperimentirao je sa simfonijama i operama krajrlje saZetosti; njegova opsezna opera Christophe Colotnb zahtiieva filmsko platno, simultano odvijanje dviju radnji i mr.rogo simbolizma; a eetrnaesti i Petnaesti od osamnaest gudaikih kvarteta mogu se izvoditi pojedinadno ili zajedno. Kao dvadeset petogodiSnjak oti5ao je u Rio de Janeiro, da bi dvije godine proveo s pjesnikom Paulom Claudelom, koji je tamo bio namje5ten kao francuski poslanik. OduSevio se brazilskim ritmovima koje moZemo duti u mnogim
Zeneva, 1974)
ne samo u Saudades do Brasil, vei i u njegovim djelima razigranom baletu Le Boeuf sur le toit (Vo na krovu) koji je napisao po povratku u Pariz, maxixe iz Carneval d'Aix, Scaramouche za dva klavira i drugim. U Parizu je pristupio grupi ,Sestorice. u kojoj su on i Honegger > bili tehnidki najobrazovanrji. No, ubrzo se zasitio njene pomodne izvje5tadenosti (kao npr. uglazbliivanla dijelova poljoprivrednog kataloga), i obnovio suradnju s Claudelom na nizu scenskih i koncertnih djela sve do sredine tridesetih godina. Godine 1940. odlazi u Kaliforniju gdje predaje na Mills Collegeu i sklada draZesne Chansons de Ronsard (Ronsardove pjesme), pola tuceta koncerata, detiri simfonije i druga orkestralna i komorna djela. U Pariz se vratio 1947, preuzeo mjesto predavada na Konzervatoriju. istakavii se jos plodnijim stvaraladkim elanom. Tada nastaju Bolivari David (ovom drugom dao dvije obimne opere
je prilog proslavi 3000-te godisnjice Izraela), jo5 osam koncerata i veii broj simfonija, pored niza zborskih i komornih skladbi.
i
BoEUF suR LE TolT Franc. nac. ork./Bertstein/ CrEation
Saudades do Brasil (odlonci) ASD3444 (2/78) EMI/HMV 5-37442
SAUDADES DO BRASIL
Monde;
du
Angel
llo
112a
(I/73) Rediffusi.n/
Supraphon
CHANSONS DE RONSARD I Seibel, Louisville ork./Mester/ 6. sintf. GL2so2a (ll/76) RCA Gold Seal S-744 Louisville
CREATION DU MONDE
BALET
'Franc. nac. ork./Bernstein/ Boeuf sur le toit; Saudades do Brasil (odlonci) ASD3444 (2/78) EMI/HMV S-17442 Angel
2.
SUITA ZA VIOLONCELO I ORKESTAR I; LA MUSE MENAGERE'Johannesen, I Bless /Ork. Rad. Luxemburga/ Kontarsky TV 344965 (7 /75) Decca Turnaboutr-
Dolie: Milhaud - najplodniji n a i iklo n ii i ekspe ri me ntira nj u medu sHadailiima francuske grupe .Sestoticao.
scan by krista
(Heston, Middlesex, 1894
CLAUDIO MONTEVERDI
(Cremona, 1557
Moeran se kasno podeo baviti glazbom. Bio je sin sveienika u Norfolku i, kad se upisao na Royal College u Londonu, glazbeni temelji mu nisu sizali mnogo dalje od crkvenih himni, sviranja violine i Skolske glazbe. No, vei nakon osamnaest mjeseci izbio je I svjetski rat; Moeran se odmah prijavio kao dobrovoljac da bi sve detiri godine sluZio i bio ranjen. Po demobilizaciji odludio je posvetiti se komponiranju. Tri godine je studirao kod Irelanda >; utjecaj njegova harmonijskog stila osjeia se u ciklusu pjesama LudIow tow, no Ireland je pazio da ne sputava lirizam proizaSao iz narodnih pjesama (kao u Gudadkom kvartetu) koji je prirodno kolao Zilama njegova udenika odgojenog u provinciji. (Sdm Moeran je sakupio prilidan broj narodnih
pjesama Norfolka.)
Tokom svoje Sezdesetogodi5nje karijere Monteverdi je odigrao odludujuiu ulogu u priielazu sa starijeg sdla vokalne polifonijebez pratnje k novom akordidkom stilu koji prati solo-glas. USao je u povijest kao prvi veliki operni skladatelj i tehnidki inovator. Postavljanje na scenu njegovih djela u novije vrijeme uveliko je rasvijetlilo njegov dar za izraLalnu dramarcku kompoziciju. Prva njegova djela (zbirke moteta, crkvenih madrigala i canzonetta koje je skladao s petnaest, Sesnaest i sedamnaest godina!) napisane su, kao Sto se moglo i odekivati, u ortodoksnom stilu koji je naslijedio od svog uditelja u Cremoni. No, kad su mu bile oko dvadeset i tri godine, u5ao je u sluZbu vojvode od Mantove kao violist i pjevad i ne5to naudio i o drugim glazbenim strujanjima prateii svog gospodara na vojnoj misiji u MadZarskoj, politidkom putovanju po Flandriji i, najvaLnije od svega, posietu Firenci 1500, povodom vjendan ja Marije de 'Medici s francuskim kraljem Henrijem fV. Po prvi put tamo je izvedena Perijeva Euridice (jedna od prvih opera uopie). Da ne bi ostao duLan, na inzistiranje Vojvode, Monteverdi - sada-vei napisao je operu Favola d''Ornjegov muzidki ravnatelj feo na istu temu. Ona je izvedena 1607. sa svim moguiim instrumentalnim snagama koje je dvor mogao okupiti; danas je to najranija opera standardnog repertoara. To je djelo genija u kojem se temeljna izraLajna deklamacija teksta, kojoj je Monteverdi davao prednost, katkada proSiruje u melodijski arioso, ili se u posebno emotivnim momentima dak i instrumentalno ruzraduje. Godinu kasnije uslijedila je Arianna dija je glazba, na nesreiu, osim Ariadnine tuZaljke, izgubljena. Ta je opera VLivala ogroman uspjeh i pjevali su je Sirom Italije. lz 1609. datira i satiridki Ballo dell'ingrate (Ples nezahvalnica). Y elitanswenevespere iz I 6|0. predstavljaju spoj ortodoksnog polifonijskog stila s Monteverdijevom novom strastvenom deklamacijom i bogatim orkestralnim koloritom. Do tog doba objavio je pet knjiga madrigala koje pokazuju sve vedu harmonijsku odvaZnost i upotrebu disonance kao sredswa za izraLajno tretiranje teksta. U petoj knjizi neki madrigali imaju i dionicu continua; ova neobidna odlika razvit Ce se jo5 viSe u slijedeiim publikacijama, tako da u sedmoj knjizi prednost imaju solo-madrigali i terceti s instrumentalnom pratnjom. God. 1612. novi vojvoda od Mantove otpustio je Monteverdija. Ovajje, medutim, vei slijedeie godine dobio mjesto maestra di capella u crkvi Sv. Marka u Veneciji i tamo napisao velik broj crkvenih skladbi. eak i nakon Sto se 1632. zaredio, neodoljivo ga je privladilo kazali5te; osma knjiga madrigala ("Ratnidki i ljubavni madrigali") sadrZi dramski prikaz II Combattimento di Tancredi e Clorinda (DvobojTancredija i Clorinde) uz pratnju orkestra, u kojem je uveo,nove gudadke efekte - tremolo i pizzicato. Zapanjuje da je kao sedamdesetogodisnjak napisao jo5 pet opera za venecijanska profesionalna kazali5ta. Od njih su se saduvale dvije -IL Ritorno d'Ulisse (Odisejev povratak) i L'Incoronazione de Poppea (Krunidba Popeje), remek-djelo u kojem se po prvi put povijesni sadrZaj pretpostavlja mitolo5kom.
Desnot Monieverdijev portret prema dworezu s naslovne stranice zbirke objavljene 1644, tj. godinu daia poslije njegove smrti u Veneciji, gradu njego ve d ugogod i i nj e d i e I atnosti.
Venecija, 1543)
Nakon izvedbi njegovih dviju orkestralnih Rapsodija 1924, Moeran je pro5irio svoje horizonte sprijateljiv5i se s \Tarlockom >. Ovaj je na njega prenio oduSevljenje za Deliusa > dije su se panteistidke ideje slagale s Moeranovom ljubavi prema prirodi. Novo sdlsko razdoblje obiljeLio je uglazbljivanjem pjesama J. Joycea (kojem ga je privuklo irsko porijeklo s majdine strane); 1931. bila je godina izvedbe Zivahnog trija za gudade i jetkog Lonely wate6 (Samotne vode) za mali orkestar; na kraju ove skladbe glas pratnje izvodi narodnu pjesmu na kojoj se bazira ovo djelo. Tehnidki sve sigurniji, napisao je zborsku suitu na elizabetijanSke stihove Songs of Springtime (Pjesme proljeea) i zborski Nokturno povodom Deliusove smrti, prije no Sto. se uhvatio uko5tac s opseZnijim formama. Prva simfonija u g-molu (1937), koja pone$to duguje Sibeliusu >, predstavlja ga na vrhuncu swaraladke modi i jasno je inspirirana krajolicima grofovije Kerry i Istodnog Norfolka. Opdenito veselija irska atmosfera proZima Violinski koncert, nastao pet godina kasnije, a Sinfoniettu povezuje tema na kojoj su gradena sva tri stavka. Moeranov kasni brak s jednom delisticom doveo je do poetski lirskog koncertai sonate za violondelo. Izuzmemo li one koji su skloni preziru prema svemu Sto pripada "engleskoj pastoralnoj Skoli", Moeranova glazba svojim svjeZim rustikalnim Sarmom lako dopire do svadijeg srca.
SoNATA zA vIoLoNCELO U A.MOLU./; PRELUDTJ zAvIoLoNCELo I KLAVIR. KLAYIRSKADJELA
(Bank holiday; 2 legende; Stalham fl,iver; Preludij i bereuse; Toaaa; Vhite mountain) *Coemore / Parkin SRCS42 (10/72) Lyrim English Sinfonia
!
n
LONELYVATERS
Dilkes
/ Icigh; Irelad;
Bunewonh;
Vulock
csD3705 (4/72)EMl/HMV LUDLOVTOVN - CIKLUS PJESAMA n Shirley-Quirk / Isepp / Purcell; Humfrey;
Bunewort
HNH
SIMFONIJA U G.MOLU D English Sinfonia /Dilkes ASD2ers (8/73) EMI/HMV n Nova filh. /Boult SRCS7O (7/7s) Lyrita
4014
HNH
I30
scan by krista
!&s
illnm
ffi
6-3
5247 (3 / 7 5) T elefunken*
IL COMBATTIMENTO DI TANCREDI E CLORINDA IL BALLO DELLE INGRATE n Haroer, lfaron, Howells, Alva, Vakefield, Dean. Ambrosian Singers, EKO/ trppard
6500 457 (7 /73) Phonogram (La) FAVOI-A. D'ORFEO 3 Komplet / Rogers, Perescu, Reynolds, Bowman, Paridge, Dean, Zbor Monteverdi iz Hamburga/Camerata Academica/ Jurgens 272t 018 (ll/74)DG L'INCORONAZIONE DI POPPEA l) Komplet /Donath, Sodersuom, Berberian, Essvood, Luaardi, Hannsmann, Am. muz. d./ Conenrus Musios / Hamoncoun
MADRIGALI Z (. knjisa:Si, sh'io vomei morire; Ah, doleniJpania; La piaga; Sfogava rcn le
xelle. 7.' knjiga: Chiome d'oro; Amor che deqsio far: Non vedro mai le stelle; O come ,"iq-enrile; E.omi pronta ai baci; Al lume delii stelle; 8. ftry'rga; Lamento dell nimfa. Scherzi musicali: Dole miei sospiri; Damigella.) Purcell Consor /Burgess ZRG668 (4/71) Decca Argo
(5. knjiga: Questi vaghi concenti 6 kn iiga: Preso un fime ttanquillo; A Dio Florida bella; Qui rise, O Tirse. 7. knjiga: Amor che deggio lar. 8.,&n7iga:Alri canti d'amor.)
MADRIGALI
.,:ril&li.:ti
A!Y6
41 1E2
w.!e&,
Ogni amaote e guerrier; Ardo awampo; Il ballo.) [1 Glpdenboum. zbor /kPPrd 6500 653 (1/75) Phonogram VESPRO DELLA BEATA VIRGINE n Sotsd, Zbor djedaka Salisbury Cathedral, Zbor i ork. Monteverdi/ Elior Gardiner
SET593-4 (4/74)Decca
MADRIGALI GUERRIERI (8. k{iga) (Sinfonia; Alri d'amor; Hor che'l ciel; Gira il nemio; Se vittorie si belle; Armato il cor;
&
p.rr,. . ff
278
A43
(1/75) DG
:*&
kr:r:li.
*.
&9,
131
scan by krista
scan by krista
ARIJE (Figarov pir - Deh vieni, non tardar; Voi che sapete;Non so piu. Don Giovanni Baci, batti; Vedrai carino.Cosi fan tutte Come scoglio. Chi sa, chi sa, KV 582.Misera, dove son, KV369. Vado ma dove, KV583. Ch'io me scordi di te, KV505.) - Ameling, EKO/\faan 65A0 5440A /7 4) Phonogram't ARIJE (Non piu, tutto ascoltai, KV490; Al desio, KV577; Vorrei spiegani, KV418; Bella mia fiamma, KV528; Ch'io mi scordi di te, KV505; Nehmt meinen Dank, KV383; Vado ma dove, KV583.) ] M. Price, Lond. filh.,/ Lockhart LRLI 5A77 (tA/77) FrCA KONCERT ZA FAGOT U B-DURU, KV 191 n Champan, ASMF /Mati.ner/ Konc. za klarinet, Andanre za flautu, KVJ 15 650A 37E (8/74) Phonogram n Brooke, Lond. krali. lilh. /Beecham/ Konc:
za klarinet
sxLP to 24 6 (9 / 7 7 ) EMIlHMV Concen Classics s-60193 seraphim KASACIJE: U G-DURU, BR.1. KV63; U B-DURU, BR.2, KVlOO
D56D4 (.8/77)Decca
(2/7,
Phonogram'"
n n
Lond. duhaii /Brymer SDDL4aS-9 (9/73) Decca Ace of Diamonds KONCERT ZA KLARINET U A.DURU, KV622 McCaw /Nova filh./Leppar/ Nielsen UNS239 (1 l/71) Transatlanticl Unicorn De PeyerllSO/Maag/ 38. simf. SDDlt1 (12/72) Decca Ace of Dianonds Brymer, ASMF /Marrinet/ Konc. za fagot; Andante za flauru, KVJ l5 6500 378 (8/74) Phonogram
5-60193 Seraphim
Njemadki plesovi br. 12-17 , 43-6A,62-7 l. Lendler br. 77-82) L-l Bed. Mozan ans./Boskovsky SDDH347-51 (10 /7 2) Decca Ace oI Diamonds DTVERTIMENTO U ES-DURU, KV553 n Grumiaux, Janzer, Czako SAL3664 (8/68) Phonogram 802s03 Philips n Stern, Zukerman, Rose 76381 (8/7s) cBs M-3J266 Columbia DTVERTIMENTA ZA GUDAEKI oRKESTA& KV1r6-8 n ASMF/Marriner / 6. serenada ZRG554 (2/68) Decca Argo* 3I Musici/ 6. setenada 6500 536 (8/74) Phonogram* 10. DTVERTIMENTO ZA DVA ROGA I GUDACKI KVARTET U F-DURU
KVs81 Brymer/Kvanet Allegi/ Tio KV498 65A0 073 (2/71) Phonogramo n de Peyer /Kvanet Amadeus/ .l(vaner oboom
25tO 72A DG*
!
s
ZBet.
DONGIOVANNI
lKompler) Sutherland. Schwarzkopf. Sciutri, Vaechrer, Alva, Frick, Taddei,
l)
Gore: Mozart je
133
scan by krista
glazbenih poznavala-
ca, primanjem Papinog ordena i velikim brojem uspje5nih izvedbi skladbi napisanih u dast raznih velikaia (poput ietvrte i Seste od njegovih opera, napisanih kada mu je bilo detrnaest, odnosno Sesnaest godina), Mozart se nije lako mogao smiriti u provincijalnom Salzburgu, a ponajmanje
pod vlaiiu oholog nadbiskupa koji nije imao razumijevanja za gIazbu.I.{ije mu, unatod stalnim naporima, po3lo za rukom da osigura stalno namjeStenje ni u jednorn od centara u kojima su ga na gostovanjima slavili kao dembalista, violinista i kompozitora. Putovanjima je, naravno, pro5irio svoja iskustva dolazeCi u kontakt s drugim skladateljima (ukljudujuii Haydna >, divljenje spram kojeg mu je biio toplo uzvraieno) i vodeiim izvodadima poput onih u
OTMICA Iz SERAJA
Grisr, Schreier, Neukirch, Moll, Ork. drezd. grad. kap. /Bi)hm/ Impresario 27 40 rO2 (tO /7 4) DG KONCERTI ZA FLAUTU: BR. 1 U D-DURU, KVl1.3; BR.2 U D-DURU; KV3tl l 1 Adeney, EKO,/Leppard/ Andante, KV3 l 5 CFP40072 (7/74) Classics for Pleasure KVARTETI ZA FLAUTU: BR, 1 U D.DURU, KV 28s; BR. 2 U G-DURU, KV2Esa; BR. J U C-DURU, KV285b; BR. 4 U A-DURU, KV2e5 ' lBennett, Trio Grumiaux 6sA0 0t4 (6/71) Phonogramr' KONCERT ZA FLAUTU I HARFU U C-DURU, KV299 [' Monteux, Ellis/ASMF/ Marrinet/ Koncertantna simfonija, KV 297 65aA 38A 02/74) Phonogram" ll Tripp, Jellinek/Bed. f ilh./Miinchinger/ Koncert za klainet SPA495 (7 /77) Decca KONCERTI ZA ROG BR, 1-4, KV4I2, 417, 447,i 495
L l
Mannheimu, poznatom po svorn orkestru. No njegovi trijumfalni uspjesi izvan Salzburga (spomenimo onaj u Miinchenu, dva dana nakon dvadeset i petog rodendana, s operom ldomeneo) ljudli su njegova gospodara koji ga je 178 1. doslovno izbacio. Mozart je preostalih deset godina Livota proveo u Bedu, podudavajuii, koncertira jud (za te je nastupe napisao neke od najljepSih klavirskih koncerata) i skladajuii; ispod njegova pera i dalje je navftala bujica djela razlitire vrsre simfonija, koncerata, duhadkih serenada, raznovrsne komorne glazbe (ukljudujuii sonate za violinu, gudadke kvintete, klavirska trija i kvartete i nenadmaini Kvintet za klarinet i gudade). Tu je napisao sve svoje velike opere) kao i mnogo plesne glazbe. Da bi osigurao uv;'ete za takav
: (Komplet) Auger,
ffi m
Sheila
MOZARTRsQUeTt
Armsrons'
ianer Baker . Nicolai eeejcia . Dierrich l-ircher-Dreskau
&
ld
llri.!',.llrtii.t r$fl
lllli';1;1LItt*
0lnlftUkll[i'!,
;t!
Tuckwell/LSO/Maag
SDD154 (4/73\ Decca Ace of Diamonds
6401 London
:stttr
rj
lsni
Tuckwell./ASMF/Marrinet / Ron do KV37 I : Fragment ASD2zso (4/72) EMr/HMV S-l5E4o Angel Ll Civil, ASMF/Marriner/ Rondo, KV371 6500 325 (5/74) Phonogram+ r 1 D. Brain/Filh./Karajan ASD1140 (9/73)EMI/HMV l-l Civil/Filh./Klemperer SXLPJ0207 (2/76) f Ml,/HMV Conceil
I
*tt
l}nt
t?tlry
{brs
B0lrnrru361q5* .,
,\ *::
*j
POPIJEVKE (Die ihr des unermesslichen Velmlls; Gesellenreise; Die Zufriedenheit; Die betrogene Velt; Das Veilchen; Lied der Freiheit; Das Lied der Trennung; Abendempfindung; Geheime Liebe; Die Zufriedenheit in niedrigen Stande; Vie unglucklich bin ich; An die Freundschaft, Die grossmutige Gelassenheit; Das Traumbild; Ich wurd auf meinem Pfad; An Chloe.) n Fischer-Dieskau/Barenboim ASD2824 (2/73)EMl/rIMv POPIJEVKE (Als Luise die Briefe; Die Zufriedenheit; An die Hoffnung; An die Einsamkeiq Sehnsucht nach dem Frtihlinge; Die grossmiltige Gelassenheit; Die kleine Spinnerin; Ridente la Calma; Das Lied der Trennung; Der Zatberer; Dans un bois solitaire; Oiseaux, si tous les ans; Abendempfindung; Gesellenreise; An die Freundscha{t; Eine kleine deutsche Kantata.) L lJ. Gomez,/Constable SAGAs44l (6/77) Saga MASONSKA GLAZBA (O heiliges Band, %Y148; Dir, Seele des Velulls, KV429; Die ihr einem neuen Grade, KV468; Sehen wie dem starren Forscherauge, KV47l ; Maurerische Trauermusik, KV477; Zerfliesset heut, KV483; Ihr unsre neuen Leiter, KV484; Die ihr unermesslichen Veltalls, KV619; Laut verkunde unsre Freude, KV623; Lasst uns mit geschlungen Henden, KV623a.) L J Krenn, Krause, Edinburgh fest. zbor,/ LSO/Ken6sz
ilfallmfin0ru F{Uau!'fnn! {
6f
frfiilro$dnfif
ugdhrfilnnr(Es
Alil$tfltllllltllf
ft$r'$*rinraifi
gtrliolH.r&rftr
t
("KRUNIDBENA") LITANIAE LAURETANAE KVl95 n Cotrubas, \7atc, Tear, Shirley-Quirk, Oxford Schola
Cantorum, ASMF/Mariner ZRG 67 7 (9 / 7 2) Decca Argo* MISA U C-MOLU, KV427 n Combas, Kiri Te Kanawa, Krenn, Sotin, Alldis zbor, Nova filh./Lrppard LSD2ese (6/74)EMI/r{I'IV
5-60257 Seraphim
DamlBed.
Singverein,/Bed. filh / Kar aian 251a 705 (12/76) DG* MUZIeXA 5ALA5 KV522
.
zborlEKO/Barenboim sLsees (7 /77) H'MV KONCERTZA OBOU U C-DURU, KVJ14 n Holiger /Nova filh./ Ylaan/ R. Stauss
65A0 174 (l/72) Phonogram IJVERTIRE Idomeneo; Otmica iz Seraja: La finra giardinera; Impresarior Figarov pir; tarobna frula; Cosi fan tutte; La Clemenza; Don Giovanni n Lond. kralj. filh./Davis CFP40033 (3/73) Classics {or Pleasure
BeC,
Mozan
ans.
/Boskovsky/ 1. setenada
5-60037 Seraphim
REKVIJEM U D-MOLU, KV626 n Amstrong, Baker, Gedda, Fischer-Dieskau, Alldis zbor, EKO,/Barenboim ASD2TtE (7/72)EMI/IIMV S-36842 Angel n Donath, Minton, Davies, Nienstedt, Alldis zbor, SO BBC/Davis
Barenboim/EKO sls5031 (1/76) HMV 6. KONCERT ZA KLAVIR U B-DURU, KV238 n Askenazi /LSO/ Schmidt-Issersredt/ 20.
konc. SXL5353 (10/68) Deaa
134
scan by krista
swaraladki tempo, prihvatio je jedinu dvorsku sluZbu koja mu je bila ponudena. Zainteresirao se za framasonski pokret i napisao nekoliko prigodnih skladbi, kao i operu Carobna frala proLetu masonskim simbolizmom. Zahvaliuiu' ii u velikoj mjeri novdanoj pomoii svoje masonske subraie, uspio je uopie preLivieti nekoliko zadnjih godina' Njegovo posljednje, nedovr5eno djelo bio je Rekvijem (naruf"n od tajanstvenog neznanca) za koje je Mozart, dije su misli desto bile okrenute smrti, bio uvjeren da ga namje-
primjer kontrapunktske virtuoznosti); no od svih njegovih znatalki, najv e(e strahop o to v anj e izaziva dista p erf e kci j a tehnike u svemu dega se prihvatio. Svojim darom zaliepotu zvuka, tople, duboke i katkada snaZno subjektivne osjeiaje koji se kriju pod otmjenom povrsinom, za melodijsku
5
nepogreSivim
njuje samom sebi. . Mozartova sposobnost da unaprijed u glavi zamisli djelo sa svim detaljima razialnjava majstorstvo poPut onog kada je u cigla dva tjedna napisao posljednje tri simfonije (finale iru. ,'jtpit"r* simfoniie u C-duru predstavlja zadivljujuli
vhom za instrumentaciju, podjednakim majstorstvom na tada novom polju solistidkih koncerata i sirnfonijskih konstrukcija, rzrazitim smislom za kazaliSnu dramatiku koji obuhvaia ditav opseg stilova od opere seriei buffe do njemadkog komidnog ili svedanog Singspiela (kojim je, usput, do novog stupnja doveo karakterizaciju likova' kao i umjetnost opernog finala), Mozart se s punim pravom smatra jednim od najveiih glazbenih genija svih vremena.
ASD24r4 (10/68)
EMI/HMV
t3E783 (9/62)DG
nR.
Ms-7245 Columbia
16.
Barenboim /EKO/ KV595 ASD2465 (2/6e)EMl/HMV nArnie Fischer /Filh./ Sawillisch/ 22. konc.
fl
sxlProl
24 (10 /7
t) EMI /HMY
KV45r
nBarenboim /EKO/
/Ork. Bei. VolksoperelAngerer/ l9 konc. TV34osoS (8/67) Decca Turnabou!+ l JAnda /Salzburg Mozanetm/ 21. konc. 138783 (9/62) DG Ll R. Casadesus, Cleveland /Szell/ 15. konc. 61348 (3/73) CBS Classics MS-7245 Columbia L l Brendel /ASMF/ Marriner/ 14. konc. 65aa 14a (2/74) Phonogram 1 S. KONCERT ZA KLAVIR U B.DURU, KV456 il Barenboim /EKO/ 24. konc. ASD2887 (7/73)EMI/HMY 19. KONCERT ZA KLAVIR U F-DURU, KV459 I I Serkin, ColumbiaSO /Szell/ 20. konc. 611t6 (7 /7q CBS Classics MS-6534 Columbia I I Brendel /ASMF/ Marriner/ 23. konc. 65aO 283 (ll /72) Phonogram't ' lPollini / Bed. filh./ Bohm/ 23. konc.
fl
KV453 Brendel
Concen Classics n Lupu /EKO/ Segal/ 12. konc. SXL6698 (3/75) Decca ! Vered ,/Lond. filh./ Segal/ 23. konc. PFS434O (12/75) Decca Phase 4 2111E London 22. KONCERT ZA KLAVIR U ES-DURU,
KV4t2
n Annie
Fischer
/Filh/
EMI/HMV
Brendel /ASMF/
fl
n n
Brendel /ASMF/ Mattiner/ 19. konc. 65A0 28t (ll/72) Phonogram* nVered /Lond. filh./ Segal/ 21. konc. PFS4140 (12/75) Decca Phase 4 2138 London
Kempff /Bamberlki
SO
/ Leimet/
24.
konc.
KV456
2535 204 (r2/76) DG Pollini /Be6. filh ./ Bdhm/ 19. konc. 253A 716 (l/77)DG*
24. 5579 S.
itndon
KV246
6500 MA Q/74) Phonogram 6599054 Philips nLupu /EKO/ Segal/ 21. konc. SXL6698 (3/75) Decca
6E94 13,
Barenboim /EKO,/ 25. konc. ASD3o33 (1/75) EMI/HMV 9. KONCERT ZA KLAVIR U ES-DURU,
London
Ky271
KV415
17. konc. ASD2tsT (4/68) EMI/HMV 14. KONCERT ZA KLAVIR U ES-DURU, KV449 n Barenboim /EKO/ 15. konc. ASD2434 (10/68) EMI/HMV n Brendel, Zagrebadki solisti {anigro/ 9. konc. HM3OSD (6/73) PyelVanguard 15. KONCERTZA KLAI'IR U B-DURU, KV450 nBarenboim,/EKO/ 14. konc.
!
n
A3kenazi (l5O) Ken6sz SXL6259 (1/67)Decca Brendel, ZagrebaCki solisti {anigro/ 14' koncHM3oSD (6/73) I1' e /Y atgtard*
nBarenboim /EKO/
ASD23r8 (7/67)EMI/HMV L AJkenazi /LSO/ Schmidt - Isserstedt/ konc. SXL6353 (10,r68) Decca 6579 London I Serkin, Columbia SO /Szell/ 19 konc. 661)6 (7 /7a) Phonogram MS-6534 Columbia [] Annie Fischer /Filh./ Bouft/ 23. konc. sxLP3o148 (9 / 7 2) EMl/ r{MY Concen Classics n Gulda /Bea. filh. / Abbado/ 2L konc.
2530 548 (1
KV491
6.
Curzon /LSO/ Ken6sz/ 23. konc. SXL6354 (11168) Decca 6580 London nBareuboim /EKO/ 18. konc.
ASD2EET
(7/73)EMl/H'My
l/75)
DG+
fl
-Vlislockl/
Richter/VarS. filh.
Beethoven 2548 105
ASD2eee
12.
(9/74)EML/IIMV
2T.
KV414
Brendel, ASMF
/M,tireil
17.
konc.
Haebler /LSO/ Davis/ 1 1. konc. 65Eo 069 (12/73) Phonogram n Kempff /Bamberiki SO/ Leitner/ 23. konc, 2$5 2a4 02/76) DG Privilege" 25. KONCERT ZA KLAVIR U C-DURU, KVs03 n Barenboim /EKO/ 8. *onc. ASD303r (1/75)EMI/IIMV n Brendel /BeC. ork. Pro Mtsica/ Angeter / 27 konc, Tv34129s (3/68) Deca Tumabout* n Bishop-Kovadevi ( /LSO/ Davis/ 2 1. konc.
r35
scan by krista
VOLFGANG AMADEUS MOZART
6500 4t1 (4/74) Phonogram+ Moravec /eeJka filh./ Ylach/ Fantazija, KV475 110 1559 (4/76) Rediffusion/ Supraphon 26. KONCERTZA KLAVIR U D-DURU, KV537 (,KRUNIDBENI.) n R. Casadesus /CofumbiaSO/ Szell/ 27. konc.
KVs95
Brendel /Bedki ork. Pro Musica/ Angerer/ 25, konc, Tv34t29S (3/ 68) Decca Turnabout*
Lond. duhadi SXL6409 (11l63) Decca n Nizoz. duh. ans./De Vaan E e 7t4 (12/72) Philips+ .1I. SERENADA U ES-DURU, KV375 ! Nizoz. duh. i ans ./DeVaan/ 12, serenada E02 907LY (5/72) Phonogram" n Novi lond. duhad. ans./ 12. serenada CFP4021 1 (1 1/75) Classics for Pleasure 12. SERENADA U C-MOLU, KV]ES nNizoz. i duh. ans/DeWaan/ 11. serenada 802 907LY (5/72) Phonogram* n Novi lond. duhad. ans./ 1 1. serenada
CFP40211 (1 1,/75) Classics for Pleasure
STS-15291 London
l)
!
n
n Kvrtet
Boston. SO{ochum/ Schuben: 8. simf. 2s30 ts7 (4/74)DG+ EKO,/Barenboim / 3 1. simf. ASD237e (9/69) EML/HMV
(l/72)
VESPERAE SOLENNES DE CONFESSORE U C-DURU,KV339 n Kanawa, Bainbridge, Davies, Howell, LSO i zbor / Davis 65a0 271 (4/73) Phonogram * 2. KONCERTZAVIOLINU U D-DURU,
Philips
/ 25.
n ASMF,/Marriaer
simf.
KV211 Krebbers
658A
/ Nizoz.KO/Zitman/
4.
konc.
n
n n
(tl/74) DG*
Brendel ,zASMF/ Marineil 18. konc. 6sa0 948 (4/75) Phonograme R. Casadesus,/Columbl,aSO/ Szell/ 26.
!
n
EMI/HMV
konc.
61597 (2/75) CBS Classics
l)IMrsici/
MS-6403 Columbia
. 1.
ko,/Enremont/ 28. simf. 76581 (6/77) CBS 31. STMFONIJA U D-DURU (,PARISKA.) ! EKO/Barenboim / 41. simf. ASD2tTe (9/6e)EMI/H'MV J4. SIMFONIJA U C-DURU n EKO,/Barenboim / 29. i 30. simf.
ASD28O5
fiO (6/76) Phonogram 3. KONCERT ZA VIOLINU U G-DURU, KV2t6 n Szeryng/Nova filh./Gibson/ 4- konc.
klavir
sxLPJ0086 (10/67) Concen Classics
EMI/HMV
n
4.
(7/72)E}.,.I/HMV
ZR.GT 29
(6-7 / 63) L'Oiseat-Lyre SONATE ZA KLAVIR: BR. 1 I u A-DURU, KV 331; BR 13 BR. 13 u B-DURU, KV t.3l Z Bterdel/ Adagio, KV 5 40 950a A25 G/76) Phonogram* KVINTETZA KLAVIR I DUHACE U ES-DURU, KV 452 ! Aikenazi,/Lond. drhati/ Beethoven: Kvintet za klavir i duhate SXL62'2 (lt/66) Decca 6494 London 6. SERENADA U D-DURU (>SERENATA NOTTURNA'
Balsam OLS177-181
ES-DURU: KV364 Grumiaux, Pelliccia/LSO/Davis/ 2. konc. za violinu S AL} 492 (4/65) Phonogram 835256 Philips n I. Ojstrah, D. Ojsrah/Moskov. I ilh. / Ko n dr alin / H ay d a SDD445 (4/75) Decca Ace of Diamoods
GUDAEKI KVARTETI
Quanetto Italiano 67 47 097 (9 /7 4) Phonogram GUDACKI KVARTET U ES-DURU, KV42S I Kvanet Melos/ I 7. kvanet 2530 tOO (5/77) DG* GUDAEKI KVARTET U B-DURU, KV45t ("LovaCki") n Kvanet Amadeus / Haydn: 77. kvarcet 138886 (4 / 64) DG* n Kvanet Melos/.16. kvartet
l) (Konple)
Ipnd. filh./Mackenas; 38. sim{. cFP4aoTe (9/74) n Conengebouw otk./lochtm/ 38. simf. 6580 021 (2/72) Phonoglan J8. SIMFONIJA U D.DURU (.PRASKA")
SIMFONIJE BR. ,5, t6,38-41. Columbia SO/Vaher 77308 (12/74) CBS M9649i Columbia r5. SIMFONIJA U D-DURU (,HAFFNER.) ! EKO/Barenboim / 32. simf., 38. simf. ASD2t27 (9/67)EMI/I{MV 5-36512 Angel 36. SIMFONIJA U C-DURU (,LINZ")
KONCERTZAVIOLINU U D.DURU,
Grumiaux, LSO/Davis/ 1. konc. 6580 A09 00/72) Phonogram Krebbers/Nizoz. KO/Zinman/ 2. konc. 658a fA (6/76) Phonogram SONATE ZA VIOLINU BR. T7-28, 32.34 I Goldberg, Lupu
l) (Konple)Fdck,
slsel2
(11164)
/ 32.
i 35. simf-
HMV
LSD2'27 (9/67)EMI/H'MV ZLSO/Maag/ Konc. za Hainet SDDJtI (12/72) Decca Ace of Diamonds
l) (Konplet)Lipp,
GOS501
-,
n n
ll
36
2st0 |oa o/77) DG* GUDACKI KVARTET U D.DURU, KV499 n Kvanet Bed. filh. / 22. Kvarct
SDD291
(7
Lond. filh./Mackerras/ 36. simf. cFP4oaTe e/74) EKO,/Britten/Schuben: 8. simf. SXL6539 (6/72) Decca
6741
Londot
3e.
SIMFONIJA U ES-DURU
n n
ll
zRG554 (2/68) EKO / Britten/ 4 0. simf. SXL6372 (10/68) Decca 6598 London
ECS740 (3/75) Decca Eclipse SERENADA U D.DURU, KV 250
STS-151 15
tpndon
SLSO/Maag/ Koncen
7.
n n
Ork. bavar. rad.,/Kubelik 2s35 ttg (4/76, DG Privilege n Orb. drezd. grad.kap./deVaan / Mat$ KV249 6500 956 (6/76) Phonogram,l e. SEBENADA U D-DURU, KVJ2o, ('POSTANSKT ROc")
ll
Quanetto Iraliano/21. kvanet 6500 241 (7 /72) Phonogram l) Kv anet Betg / 2 1. kvanet AUr6 41999 (9 /7 6) Selecta/Telefunken* GUDACKI KVARTET U D-DURU, KV575 n Kvanet Veller/23. kvanet SDD325 (7 /72) Decca Ace of Diamonds n Quaneco Italiano/ 20. kvarct 6500 241 (7 /72) Phonogram l) Kvanet Betg/ 20. kvartet AIF6 41999 (9/76) Selecta,/Telefunken
Kv anet Kuchl/ 2 3. kvane t SDDiO9 (22/76) Decca Ace of Diamonds
(9/6i) Decca STS-t5274 London JLSO/Davis/ 40. simf. 658a A29 (l /7 1) Phonogram 6500 559 Philips 40. SIMFONIJA U G-MOLU Z EKQ / Bar enb oim/ 3 9. sim f . LSD2424 (8/58) EML/HMV n EKO/Britren/.9eren ata No.tuna SXL6372 (t0/68) Decca 659t London n Sinfonia of Iondon/Collins/ 41. sim{.
SXL6a56 CFP127
(l/72)
SDD291
IILSO/Davis/39. simf.
65E0 029
(ll/71)
Phonogram
10.
DUHACKIH INSTRUMENATA
I]
KV36 I
Kvanet Veller
SDD33A ? /72) Decca Ace of Diamonds
Lcsr
l-.an
frr{rc
t36
scan by krista
U odredenom smislu sluiaj Musorgskog 1'e gotovo jedinstven: sve do nedavnih vremena praktidki ni jedno njegovo djelo nije se izvodilo onako kako ga je on sdm napisao' bez tudih intervencija i retu5a. To nije rezultat nikakve indignacije ili cenzure, no kako je ovaj skladatelj ostavio svoje rukopise u takvom kaotidnom stanju da mu glazbu vjerojatno nikada ne bismo upoznali da nije bilo tih dobronamjernih zahvata (iako bismo je danas radije slu5ali sa svim dobrim i loSim stranama) u onom obiiku u kojem ju je ostavio ovaj krajnje osebujni skladatelj), njegovim suvremenicima su gole harmonije, nepotpune modulacije i neortodoksna orkestracija djelovale nedopustivo sirovo. Kao sin vlastelina-zemljoposjednika, po5ao je kao dvanaestogodiSnji djedak u Skolu za gardijske oficire, da bi sa sedamnaest godina uSao u vojnu sluZbu. Tamo stedena sklonost opijanju imala je pogubne posljedice po njegovu buduinost. U to je doba, prema jednom suvremeniku, bio tek pijanist diletant; no susreti s DargomiZskim i Balakirevim > probudili su njegov interes za glazbu, pa je tr858' napustio sluZbu i podeo studirati kod Balakireva (iako je u tom radu bio vrlo nesistematidan). Oslobodenje kmetova (1861), prema kojem je gayo simpatije, ostavilo gaie u, za njega stranoj, heima5tini; bio je prisiljen prihvatiti sporedna dinovnidka namje5rcnja u drLavnoj sluZbi, stalno zapadajuii u neprilike zbog pijanstva i duSevne nestabilnosti. Nekoliko godina Livio ie poput izopienika u komuni. Umro je kao Zrtva alkoholizma. Njegovo duboko, ljudsko suosjeianje sa seljacima prikazano je u jedinoj dovrSenoj operi Boris Godunov; u njoj je ruski narod u jednakoi mjeri u Lariitu radnje kao i snaZno oslikana figura cara. To je djelo pretrpjelo mnoge prom)ene i revizije, a najfalsificiranijom verzijom smatra se ona iz pera Rimski-Korsakova > koji je, osim "korekcije. harmonije i orkestracije, izmijenio i slijed finalnih scena. Druge dvije opere, historijsku dramu Hovanitina i rustidnu
komediju Soroiinski sajam, morali su dovr5iti drugi. Pre-
Petrograd,
1881)
u bogato instrtrmenttzftano) verztlr Rimski-KorsadrLi - Noi na pustoj gori, skladbu koja je prije toga bila kova ukljudena u operu-baler Mlada, planiranu kao zajednidki rad Musorgskog, Borodina > i ostalih dlanova "Velike petorice.., a u prvobitnoj verziji bila je zami5ljena kao samostalno orkestralno djelo. Musorgskijevo .iedino veie instrumentalno djelo, 51rke s izloZbe, u dijem je finalu klavirska zvudnost pro5irena do krajnjih granica, de5ie se duje u briljantnoj i ma5tovitoj Ravelovoj > orkestraciji. Tri ciklusa Bez suncai fantastidne idramatidpjesama - Djetja soba, su primjeri njegova ne Pjesme i plesovi smrt; - iz1aztti potpuno originalna stila koji u naturalistidkoj deklamaciji slijedi fleksiju ruskog govora.
l)
BORIS GODUNOV (Verzij a Nmski - Korsakova) Gjatrot, Talvela, Vitnjevskaja, Spiess, Keleman, Zbor Bet. drL. op. /Bet. lilh./Karajan SEf514-7 (11/71\Decca
1439
!
n
LSO/Solti/Sorodin ; Glinka
SXL6263 (2/67) Decca 5785 London
Komplet (originalna verzija)Talvela, Gedda, n Mroz, Kinasz, Haughland, Lukomska, Zbor iork. Poljskog rad./Semkow SLS1000 (9/77) HMV SX-3t44 Angel n
Iandon
Berlin filh./Solti/ Borodin; Glinka SPL257 (7 /73\ Decca 6944 London Pariski ork./RoZ descvenski/ Borodin;
Nmski-Korsakov
ESDToo6 (9/26)
S-36EEe
EMI/HMV
Angel Berlin filh./Maaz el/ Respighi; Nmski-Kotstakov 2548 267 (7 /77) DG Heliodor
1J8033 DG
n n
Iondon
DJECJA SOBA; PJESME I PLESOVI SMRTI; BEZ SUNCA n Slobodskaja, Newton s357 (5/74) Saga SLIKE S IZLOZBE (klavir) Z Alkenazi/ ork. verzija SXL6328 (12/67) Decca SLIKE S IZLOZBE
(Orkestraci.ja Ravel)
n eikaski SO/Reiner/Noc n n
1leolo (11165) DG*
na
puxoj gori
CCV50tE (10/58) Camden Classics Berlin. filh./Karajail Ravel Nova filh./Macketras/ Hovanldina
preludij
VSD7t 1 sg
(12 /
7
4) Pye/V angtard
! !
ludij ovoj operi koji opisuje svitanje nad rijekom Moskvom, katkada se izvodi kao samostalno djelo; druga sa-
Liievo'" Rjepinov
pofiret oronulog
Musorgskog.
Rahmanjinov
ASDsro, (9/76)EMI/HMY
137
scan by krista
coMMoTIO,
rlril ni{rls{r-l
nJorgen Hansen Tvt419)S (6/69) Decca Tumabour HYMNUS AMORIS _ KANTATA OP.
12
i$Llri }{r! Lr*.&i*\her \tg1! 5G1iL l&{F.r !lIF{ Nin.!*i#i D1\lt I R.\i101'l ioR" I {.tF}\ ld1\K}'\ (-r{.}R l-l{i$ 9d& \i$1fl ' {}.}drd \1(Xr+\5 \\Ottht
Schulz, Gobel, Landy, Norup, Johansen, Andersen,Zbor Danskog rad. /Zbor djedaka iz Kabenhavna/ Danski rad,
ork./Voldike/San
F.":u
tF:.
r*
ASD,358 (9 /77) EMI/HMV MALA SUITA U A.MOLU, OP. 1 n SO Tivoli Concen/Garagdy/ 2. simfonija/Serenata TV34049S (4/68) Decca Tumabout KLAVIRSKA DJELq, (Svedani preludij; Klavirska glazba za mlade i stare, op. 53 - 1. i 2. svezak; Simfonijska suita, op. 8; 5 komada, op. 3; 3 komada op.
59.) McCabe
McCabe
l) Komplet,/Na engleskom/Chistoff,
Hannann, Sodesuom, Young, Alldis
zborlDanski rad. ork. i zborlHorenstein RHST4J-5 (7 / 7 6) U nicort SERENATA INVANO n Ans. Tivoli Concen/2. simf./Mala suita TV34o49S (4/68) Decca Tumabout
Lijevo: Nre/sen ov osebuini sdl Sire priznanje mnogo godina nakon njegove smrti. -
pridgbio i9
lilt
titi!,}I',.
',$;
,.i
{ll"lllt}I
1: I
i
rlr
ltt}l
}r}.
l}fi}Tll:
,'i3i
ff il,l.]: ,"Jl,ll}
1l t.i-li\:
l-
itr.lt'infi.
': ,
'I.
q.$fF-*$*ilr*
*15u:!
.:':;,T:-',
'l
scan by krista
CARL NIELSEN
- Ksbenhavn, 1931) Ma koliko velike bile razlike izmedu njega i Sibeliusa > u temperamentu i muzidkom stilu, Nielsenov poloLai u glazbi rodne Danske slidan je onom njegova subrata u Finskoj. No, dok je Sibelius bio prvenstveno zaokupljen mislima o sumornom licu Prirode svoje domovine, Nielsenov interes je bio vi5e okrenut ljudima; tipidno ie da je u ukusnom Duhadkom kvintetu pikazao raznolike lidnosti svira(a za koje je djelo napisao. Druga ie razlika u tome 5to su Nielsenova djela pre5la granice domovine tek dvadeset godina nakon njegove smrti. Bio je sin siromaSnog zanatliie; pomoi prijatelja omoguiila mu je studij na Konzervatoriju u Kobenhavnu pod vodstvom Mendelssohnovog > priiatelja Gadea. Godine 1889. zapoteo je pemaestogodiinje djelovanje kao drugi violinist u Kraljevskom orkestru, koji mu ie 1892. predstavio Prvu simfoniju. Iako u izvjesnoj mjeri odaje Brahmsov > utjecaj, u ovoj simfoniji ve( prepoznajemo vrlo osebujno dielo koje karakterizira kolebanje izmedu dva tonalite(Norre Lyndelse, kraj Odensea, 1865
ta Sto ie kasnije postati destom znaLalkom Nielsenovih skladbi. Zapoteo je i dirigirati vlastita djela - popularnu Drugu simfoniju ("eetiri temperamenla") l9O1', a godinu iza toga operu Saul i David (od Nielsenovih Sest simfonija sve osim Prve i Pete imaju podnaslove, no on je inzistirao
da ih, osim u sludaju Druge, ni na koji nadin ne treba shvatiti programski). Napisao je scensku glazbu zaviie kazaliSnih komada i opernu komediju Maskerada (i danas poPularnu u Danskoj). Godine 1908. postao je dirigent Kraljev-
skog orkestra pa, iako mu to mjesto nije potpuno odgovaraIo, drLao ga je do 1914. Tek nakon toga mogao se potpuno posvetiti skladanju (iako je od 191.5. vodio godi5nje Sest koncerata Muzidkog
2.
(,NEUGASwA,
fl
oP.14 Kvanet Ksbenhavn fi34187S (5/68) Deaa Tumabour SIMFONIJE BR. 1-6; KONCERTZA
Danski kralj. ork./Markevit/ Sagadrom 2548 240 (11/76) DG Heliodor l4o50 Tumabour s. srMFoNIJ,t OP.50 I Boumemouth SO/Berglund ?rSD1063 (6/75) EMI/HMV 5. SIMFONIJA ("SINFONIA SEMPLICE-) Z LSO / Schnidt/ Humoreske RHS329 (1/75) Uoicorn
dru5tva u Ksbenhavnu i predavao na Konzervatoriju). ,,Glazbaje, poput Livota, neugasiva*, izjavio je Nielsen, i ovaj karakteristidno pozitivan i vitalan stav, koji )e dao ime eetvrtoj simfoniji, proLima gotovo svu njegovu glazbu. U njoj je desto zamjetljiva sklonost hirovitoj groteski: u koncertu za flautu, na primjer, solista ometa neumjesno nametanje bas trombona, a Koncert za klarinet se gotovo raspada pod neobuzdanom agresivnosti velikog bubnja. Ovakvo samovoljno uvodenje sukobljenih elemenata najsnaZnije dolazi do izral.aja u eetvrtoj simfoniji, u dijem se finalu dva para timpana bore u dvoboju, i dvostavadnoj Petoj, diju egzistenciju ugroZava ratobornost velikog bubnja; takve tendencije odituje i Nielsenova omiljena "progresivna tonalnost* (podetni tonalitet biva nadvladan od drugoga). Jedno od njegovih posljednjih djela, Commotio za orgulje (po uzoru na Bachove > toccate), ujedno je i jedno od najboljih.
Duchesse de G1rolstein ismijava samodopadnu nesposobnost vi5ih vojnih krugova; znatajna ie i La Fille du Tamposljednja opereta dibour-major (KCi tambur-majora)
ju je izvedbu doZivio. Pri kraju Livota zakoru(io je izvan svojih uobidajenih' sfera i napisao ambiciozniju operu Hoffmannove priiel to je djelo priredio i dovriio u instrumentaciji Guiraud (koji je dodao recitative Bizetovoj > Carmen) nakon Offenbachove smrti. SuviSe desto izvodena Barcarolla ne daje pravu sliku o uvjerljivo maitovitoj atmosferi tog djela.
LA GRANDE DUCHESSE DE GEROLSTEIN
l)
l)
ORFEJ U PODZEMLJU Odlomci na engleskoazSadler's !flells op./Faris csD1316 (9/60) EMI/HMV Orfej u podzemliu; La Grande Duchesse de Gerolstein; La belle H6ldne; Barbe-bleu; La
vie Parisienne
UVERTIRE
Grad. ork. Bimingham/Frmaux ESD7o34 (4/77) EMI/HMV 51 7 KlaYie! LE PAPILLON - BALET n LSO/Bonynge SXL65E8 (5/73) Decca 6812 London
HoFMANNovE PRIdE
l)
Singers/LSO/Bonpge
SET454-7 (11/72) Decca (La) VIE PARISIENNE Z Ko:mplet/Ctespit, Mesple, Lublin, Chateau, Masson, Senachal, Toulouse Capitol zbor i
l]MV
t39
scan by krista
CARL ORFF
(Munchen,1895)
NICCOLO PAGANINI
- Nica, 1840) S izuzetkom Liszta >, nijedan virtuoz nije u tolikoj mjeri izazivao paLnju Siroke publike i glazbenika kao Paganini; svojim madionidarstvom na violini izazvao je vrhunsku senzaciju gdje god se pojavio i praznovjerne nagnao u sumnju da se nalazr u dosluhu s davolom. Dojam Sto je ostavljao pojatavala je njegova visoka, mriava pojava, mrtvadko bljedilo, vo5tane crtelica i duga crna kosa. Malo je Sto svirao do vlastite glazbe koja je, s obzirom da je u prvom redu bila namijenjena prikazivanju njegove izvanredne spektakularnosti, desto povr5na i plitke naravi. Budno je duvao tajne svoje 'pirotehnike,,, pd je za Livota izdao samo 24 Capriccia - koji su inspirirali skladatelje poput Schumanna >, Brahmsa >,Liszta > i Rahmanjinova > i neka djela za gitaru. Otac ga je vei u djetinjstvu prisiljavao da mnogo vjeLba violinu; studirao je u Genovi i Parmi, da bi s trinaest godina krenuo na prvu koncertnu turneju. Nekako u isto vrijeme podeo je i komponirati. Odbaciv5i roditeljsku stegu prepustio se kockarskom, raskala5enom Livotrt; kad mu je bilo devetnaest godina, doslovno se na tri godine povukao iz svijeta da bi zivio s nekom toskanskom plemkinjom. U
(Genova, 1782
skim kantatama, od kojih je Carmina Burana iz 1937. (skladana na srednjovjekovne donjonjemadke i latinske tekstove pjesama iz jednog bavarskog benediktinskog sarnostana) daleko najuspje5nija, ili grdkim tagedijama, prihvado je ograniden i namjerno pojednostavljen stil, oslonjen na ritmidku deklamaciju, desto uz ritmidku pozadinu brojnih udaraljki, s krajnjim minimumom harmonijske misli i bez ikakvog kontrapunkta. Ovaj novi antiintelektualni primitivizam, koji se u slabijim djelima svodi na bezizraLajno ponavljanje i nedostatak invencije, i kod slu5alaca izaziva samo razdraLenost, ipak privladi publiku sklonu popularnoj glazbi, sudeii po tucetu snimljenih verzija Carje mine Burane - djela s kojim se proslavio. Orff stekao renome kao glazbeni pedagog upotrebljavajuii vlastiti sistem
Orffova glazba predstavlja krajnost u reakciji protiv opernih ideala i tehnika Vagnera > i Straussa >; on je bio pionir tzv. 'minimalne umjetnosti" mnogo prije no 5to je taj termin izumljen. Kako u operama prema narodnim pritama, medu kojima je Die Kluge (Mudrija5ica) muzidki neSto zanimljivija negoli Der Mond (Mjesec), tako i u scen-
koji
Ntr
st&ffiff lcffi fficNYGca$eAcsffis sts&N swffir sreffiA .6&0EEGIISH |',#@MF SCSOTWS40F-SHEilaA6Teffi
$ -r-t,r,:
filh./
Frtihbeck de Burgos SANl62 (6/b6) EMi/HMV Mandac, Kolk, Milnes, zbor, Boston. SO/Ozawa LSB4006 (11170) RCA
LSC-1161 RC,A
nJanowitz, Stolze, Fischer-Dieskau, Berlin. op.{ochum 139162 (7 /68) DG* CATULLI CARMINA
n Mai, Buchner/Zbor
i!, "rj:;l-r:i:.:ri:::l
rad./Kegel 65aA ils 0/76) Phonogram* DER MOND l) KompleotT eschler, Lunow, Klotz, Terzibaschian, Schall, Suss, Zbor i ork. I*ipzitkog rad.,/Kegel 6700 083 (11/75)Phonogram o
t4a
scan by krista
to vrijeme prihvatio se gitare za koju ie takoder mnogo toga napisati. Od 1805. bio je osam godina glazbeni ravnatelj kod princeze od Lucce, Napoleonove sestre' iako mu je desto bilo dozvoljeno izbivanie zbog koncertiranja.Pa' ganinijeva pojava u Milanu 1813.izazvala je nezapamienu senzaciju koju je jedva ugasilo njegovih trideset i sedam koncerata u istoj sezoni. Nastavio je s neurednim Zivotom koji mu je naru5io zdravlje, no za velike turneje 1828. u Bedu, Njemadkoj, Parizu i Britaniji publika je pomahnitala od ushiienja i uzbudenja. Od Berlioza > je narudio koncerr zaviolu (koju je takoder svirao); ipak, njegova Harol' da u Italiji zapravo nikada nije izveo, ili zbog nedovoljne d,oze briljantne virtuoznosti u tom djelu, ili zbog dinjenice da ga je u to vrijeme (1834) sve slabije zdravlje prisililo da nastupe svede na minimum. Paganinijeve tehnidke inovacije svih vrsta dovele su do revolucije u sviranju violine i neprekidni sv izazov virtuozima danainjice. Sve vi5e njegovih koncerata izlazi na svjetlo dana, no najomiljeniji je Drugi diji je finale, nazvan La Campanella, proslavio Liszt u svojoj transkripciji za klavir.
CAPRICCI OP. I
n n
Ricci
ECSSO} (7 /77) Decca Eclipse
publiku.
61ef London
Perlman
ASDr384 (t 0 / 7 7) EMI / H'MV S-36E60 Angel 6 SONATA ZA VIOLINU I GITARU, OP. n Terebesi, Prunnbauer AS 541936 (3/77) Selecta/Telefunken o 6 SONATA ZA VIOLINU I CITARU, OP. I Terebesi, Prunnbauer AS 6 11995(2/77) Seleca/Telefunken s
'
n Villiams,
Loveday, Fleming 7267r (8/68) CBS MS-7163 Columbia KONCERTI ZA VIOLINU BR. I.6 n Accardo/Lond. filh./Dutoit 2740 t2r (tt/75) DG * 1. KONCERT ZA VIOLINU U ES-DURU,
I2aganini
oP.6
(obitno nanskribiran u D-dur) Perlman/Lond. kralj. filh./ Sarasare: Camen fantazija ASD2782 (5/73) EMI/HMV S-J6835 Angel n Szeryng/LSO/Gibson/ 4. koncen 95OO A69 00/76) Phonogram n n Accardo/Lond. filh./Duto\t/ Le sreghe 2$a 714 (tt/76) DG + fl Alkenazi/Bed. simf./Esser/ 2. konc2535 207 (12/76) DG Privilege 139424 DG I Belkin/Izrael filh./Mehta SXL6798 (2/77) Decc 7ol9 London 2. KONCERT ZA VIOLINU U H-MOLU, OP. 7 ('LA CAMPANELLA") n Aikenazi/Bed. sim|/Esser/ 1. konc. 2535 207 (12/76) DG Privilege
139424 DG
ili.df
i..x,,,ri.:ii
.:r; !'
'11::r' :i':!t:'
;:t!i';ilil
2$a eo} (t0/77) DG VIOLINU U E-DURU l l Accardo /Lond. filh./ Dvoir / Sonaa za
3. KONCERT ZA
ir']rryr ;xr:
i:rrtli*ijliirir
violu
253A 62e
(5/76\ DG
4. KONCERT ZA
VIOLINU U D-MOLU Ricci/Lond. kralj. filh./Belhgi/ Le sueghe; Botresini RHS304 (4/71) Unicorn
M-lo5z4 columbia
Szeryng/LSO/Gibson / L koncen 93aA 069 (10/76) Phonogram +
antiinijem svjetlu.
;r.1,1.. r5]i:l'.
.'!triii.n!,
!i*ta;ti:,,
141
scan by krista
159a) Palestrinin golemi vokalno-glazbeni opus - u kojem nalazimo viSe od 100 misa, preko 250 moteta, 8 magnificata, 50 crkvenih i 100 svjetovnih madrigala - veC dugo vremena sluZi srudentima glazbe kao model klasidne polifonije u svom najobradenijem i najdiscipliniranijem obliku. ZadrLavajud ravnoteZu izmedu kontrapunktskog i harmonijskog nadina mi5ljenja, ova glazba izbiegava suviSe zamriene kontrapunktske tehnike u kojima se gubio znatai liturgijskih tekstova (demu se protivio i Tridentski koncil). Legenda po kojoj je Misa Pape Marcella imala utjecaia na odluke koncila nema prave osnove, s obzirom da mnoge Palestrinine mise nisu pisane u skladu s tim odlukama i sadrLe tekstove koji prelaze propisane okvire ili kao temeljnu ideju upotrebljavaju svjetovne napjeve. On nije bio inovator, niti je posjedovao svestranost svog suvreme-
,r.o'"i F' -t
t42
scan by krista
svoju prvu knjigu moteta. Godine 1567' stupio je u sluZbu kardinala Ippolita d'Este, da bi se detiri godine kasnije vra-
Pozzuoli, t735)
tio u Capella Giulia kao kapelnik. Val epidemi je 1570. odnio mu je dva sina, dva bratai Lenu, a on se nekako uspio odrvati ozbiljnoj bolesti. TE nemili slijed dogadaia ga je potakao da odludi postati sveienikom; no neposredno po stupanju u franjevadki red iznenada se oZenio nekom bogatom udovicom i pokazao se spretnim poslovnim dovjekom u vodenju njenih poslova (njegov interes za novacvidljiv je i iz neumjerene plaie koju je zahtijevao od dvaju potencijalnih poslodavaca - cara Maksimilijana i vojvode od Mantove). Suvremenici su ga veoma cijenili; u posljednjih dvanaest godina Zivota stvorio je mnoga od svojih najboljih djela, ukljutuiud Misu Assumpta est Maria i Piesmu nad pjesmama.
6'.'a^iprnfurt
AYE REGINA
n Ipnd.
/
Palesrina/
Vimia
SOL2EI (l / 66) L'Oiseau-Lyre ECCE EGO JOANNES _ MISA nThomas, Allisrer, Fleet, Ke1te, Lond.
samostan Kamelicanki McCanhy / Sine nomine SOL259 (7 / 64) L' Oiseau-Lyre
MISSA PA?AE MARCELLI Zbor King's College /Villcocks/ Missa btevis HQS1237 (6/71)EMI/HMV
5-60187 Seraphim
EXULTATE DEO
Christi
2533 t22 (12/76) DG Archiv Produktion MISA SINE NOMINE - Keyte, Lond. samostan ! Thomas, Allister, Karmelicanki,
MOTET
Zbor St. John's College /G. Guest/ Magnificat W toni; Veni sponsa Christe - misa; Morcd ZRG57E (9/68) Deca Argo LITANIAE DE BEATAVIRGINE MARIA n Zbor King's College /\/illcocks/ Stabat Mater; Hodie beata virgo; Magnificat ZK4 (12/761Deaa Argo MISSA _ ASSUMPTA EST MARIA n Zbor St. John's College /G. Gtest/ Missa brevis/Andfona - Assutupta est ZRG690 (l/72) Decca Argo*
Kraljevski konzervatorij do smrti od tuberkuloze; to kratko vrijeme nije mu dozvolilo da mnogo Sto postigne, pa ostaje otvoreno pitanje da li bi se, da je duLe Livio, njegov njeLni talent snaZnije razvio i pokazao viSe originalnosti. Napustiv5i Konzervatorij, gdje se isakao kao daroviti violinist, postao ie maestro di cappella princa Stigliana, konjuSnika napuljskog potkralja. Za niega je napisao veii dio svoje instrumentalne glazbe, iako je autentidnost melodioznih concertina Sto mu se pripisuju diskutabilna. eetiri opere serie nisu izazvale posebno odu5evljenje (L'Olimpiade je u Rimu bila skinuta sa scene, 5to ga je veoma tazo(aralo); veii je uspjeh postigao s operom buffom u napuljskom dijalektu Lo frate 'nnammorato (Zaljubliem brat) i komidnim intermezzima za opere serie. Daleko najpoznatija mu je Livahna La Serva padrona (SluZavka gospodarica), iako joj slava ne potide toliko od prvih izvedbi, koliko od onih nakon skladateljeve smrti' posebno u Parizu gdje je to djelo 1752. postalo odskodnom daskom za gorljive svade izmedu pobornika talijanskog i francuskog stila u operi. Otad a je ,,groznica,, SluZavke gospodarice zavladala Evropom, izvr5ivii snaLan utiecaj na francusku op1ru-comique. Pergolesijevo posljednje djelo, Stabat Mater, takoder uLiva izviesnu popularnost' unatod sasvim oditim slabostima. Njegov neobidni posthumni uspjeh doveo je do toga da mu se pripisuju mnoga tuda djela: usprkos neumornim naporima strudniaka koji su nastojali da izlude tuda djela, joi uvijek postoji sumnia u autentidnost mnogih njegovih skladbi.
PJESMA NAD PJESMAMA _ MOTETI Cantores in Ealesia SOL} 3 8-9 (l 0 / 7 4) L'Oiseau-Lyre SUPER FLUMINA BABYLONIS _ MOTET n Pro Cantione Antiqua,^furner /Siut cens; O bone Jesu Oratorio Jeremiae; Missa
iako
aetema
Chisti
SDDIlg (3/72)
6395 London
PALHSTRINA
ASSUT\1Pt-r\
I 2 (nepowrdeno autorstvo) n Ranpal, Stuttgan KO /Monchinger./ Coneni atmonici SDDtlg (3/72) Decca Ace of Diamonds
l:S'f \'IAI{IA
BRIVIS
MISSA
n Vaughan,
Baker, Panridge, Keyre, Zbor King's College/ ASMF /Villcocks / Vvaldi: Gloda ZRG505 (l/67) Decca Argo*
SDDI81
(7
/74) Decca
Ae
of Diamonds
Eq
YIYNLDI
Pergolsi
"-.";
"',s
#
lik f,h,n
.n
E-*;A$...
113
scan by krista
FRANCIS POULENC
- Paiz, 1963) Od mladih francuskih kompozitora koji su nakon I svjetskog rata okrenuli leda tradicionalnom 'dobrom ukusu" i profinjenosci francuske umjetnosti i, u skladu s duhom vremena, odali se drskom humoru i neozbiljnoj brbljavosti, Poulenc je bez sumnje najnesta5niji. Neito od svoje popularnosti duguje vatrenom sviranju klavira koje je bilo u skladu s njegovom neutaZivo vitalnom prirodom. Iako je studirao klavir, imao je iza sebe malo formalne poduke iz kompozicije kada je postao najmladi dlan grupe 'Sestorica..; unatod ritmidkoj Zivahnosti i melodijskoj dopadljivosti,kroz ditav njegov opus vidljive su temeljne tehnidke slabosti - fraze kratkog daha i nesnalaZljivost u razvijanju motividkog materijala. Spojio je Satieovu > Saljivost s gotovo klasidnom jasnoiom ( Sto je bila reakcija na impresionizam), dodavii im blagu crtu sentimentalnosti i tragove stravinskijevske harmonije. Balet Les Biches (Srne) iz 1923. jedan je od njegovih prvih velikih uspjeha; s lakoiom je napisao niz kratkih klavirskih komada, nekoliko koncerata za instrumente s tipkama (ukljudujuii Aubade, izravno namijenjen koreografiranju), komornu glazbu i solo-pjesme. Na tom se polju posebno istakao (desto prate1i na klaviru svog prijatelja baritona Pierra Barnaca), razotkriv5i svoj visoko razvijeni literarni ukus. Medu najboljim zbirkama su rane Le Bestiaire i dvadeset godina kasnije nastali ciklusi Tel jour, telle nuit, Fiangailles pour rire i BanalitEs. Sredinom tridesetih godina oditovao je pojadanu teLniu k ozbiljnosti, napisav5i Koncert za orgulje i niz religioznih djela, medu kojima su misa Litanies A Ia Werge noire, uskr5nji moteti i Stabat mater. Poslije II svjetskog rata, za vrijeme kojeg je napisao zborsku a cappella kantatu La Figure humaine, Poulenc se osjetio spremnim da se prihvati radana operi. Ies Mamelles de Tirlsias (Tirezijine grudi) nadrealistidka komedija prema libreru Apollinairea (jednog od njegovih omiljenih pjesnika u solo-pjesmama), napisana je u karakteristidnom frivolnom stilu; no 1957. sve je zapanjio svojim najznatajnijim djelom, duboko osjeiajnom iizraL.ajnom dramom Les Dialogues de CarmEIires (Razgovori Karmeliianki), pridom o crkvenim progonima u vrijeme francuske revolucije. Dvije godine kasnije pojavila se i napeta monodrama La voix humaine (Ljudski
glas).
(Pariz, 1899
Vilbraham/ Fevrier
EMSPs53 (3/76)
ptx.tx.
./
KONCERT ZA DVA KLAVIRA I ORKESTAR U D.MOLU n Poulenc, Fevrier, Ork. Paris. konz./Pretre/ Conc. champ|te ASD 517 (4/6r) EMI/HMV GLORIA
fl
zbor/Frlmatx/
Konc. za klavir
ASD 32ee (t 2 / 7 6) S-37246 Angel
gdl^- ekeel
EMI/HMV
PENITENCE
ASD28J5 (2/73)EMt/r{MV S-35953 Angel KONCERT ZA KLAVIR U CIS-MOLU n Oniz, Grad. ork. Birmingham/Frmaux / G I od a
ASD32ee (12 / 7 6)
3
EMI/HMV
PIEcES; M,LANCoLIE; sutrE FRANQAISE ! Andr Previn/Roussel : 3 pidces; Sonatina 61782 (7 /77) CBS Classics POPIJEVKE /5 Podmes de MaxJacob; 3 Chansons de F. Garcia-Lorca; La coune paille; Mtamorphoses; 3 Podmes de Louise de Vilmorin; Fiangailles pour rire/ I F. Palmer/Consrable ZRGE14 (8/75) Decca Argo TRIO ZA OBOU, FAGOT I KLAVIR n Ans. Melos/Sona ta za klarinet i fagot/Ravel/Francaix ASD2506 4/70 EMI/HMV S-365E6 Angel
scan by krista
SERGEJ SERGEJEVIE PROKOFJEV
(Soncovka, Jeka-terinoslavska gubeniia, I 89 1
biva pregaZeno proticanjem vremena. Iako je Prokofjev izsurovi sovjetski birokratizam bio bjegao takvu sudbinu
Mnogi enfant terribles zavtsaYaiu svoj Zivotni put kao uvazeni dlanovi druitva; njihovo nekadainje buntovniStvo
Moskva, I 953)
je neprijateljski
raspoloZen prema njegovom muzidkom u njegovim kasnijim djelima nema one o5tre opostilu rosti prisutne u skladbama kojima je stekao ugled, vei ona otkrivaju dotada neuobidajenu toplinu i lirizam. Glazbeno je veoma rano sazrio. S devet godina.napisao je klavirsku partituru opere u tri dina, a kao dvanaestogodisnjak i kompletnu operu; no omaloval'avaju(a primjedba o 'podetnidkoj harmoniji. simfonije skladane u istim godinama potaknula ga ie na zavjet da takve primjedbe vi5e nikada ie1e biti potrebne. Tokom studija na petrogradskom Konzerwatoriju, gdje mu je jedan od profesora bio Rimski-Korsakov >, postao je istaknuti pijanist i dobio nagradu za svoj prvi klavirski koncert koji je svojom trpkom ritmikom uznemirio dak i neke od njegovih pobornika. Kroz
njegovu glazbu provladi se snaZno izraLena nit oporog, grotesknog humora (kao primjer moLe posluZiti dak i naprodornoj slov klavirske suite - Sarkazmr), a sklonost zvudnoj napetosti najodtiia je u Skitskoj suitiiz 1914,koja ima svoj uzor u Posvedenju proljeia Stravinskog >. Nujprivladnija djela ovog razdoblja su vedri Treii koncert za klavir i Prva simfonija ("Klasidn2.), puna profinjene parodije; ove skladbe otkrivaju smisao za neodekivane tonalne obrate. God. 1918, nakon revolucije, odlazi prekoJapana u SAD, gdje mu ie 1921. izveden prvi operni uspjeh fantastidna komedija Zaliublien u tri naranie. Godinu iza toga nastanio se u Parizu; tu mu je Djagiljev postavio balete Sur (zapravo napisan 1915), Gvozdeni korak i Raz' bludni sin, a za orkestralna djela zauzimao se dirigent i izdavad Kussewitski.'Opera strave<< Plameni andeo, napisana sredinom dvadesetih godina, niie izvedena za skladarcljeva Livota, no njen 1e materilal ponovo iskori5ten u Treioj simfoniji (5to je Prokofjev desto prakticirao).
*ffi!
*R q*'
..
ALEKSANDAR NEVSKI, OP. 7E Re1 nolds. LSO zborlLSO/Previr
SUT _ BALETNA SUITA" OP.21 b Ll LSO/Abbado/Romeo SXL6286 (5/67) Decca PEPELJUGA - BALETNE SUITE BR. J Covent Card. ork./fugnold ECS597 (7 /71) Decca Eclipse sTs-1519J London KLASTCNA SIMFoNIJA, oP. 25 ZLSO / Satgerr/ Peia i wk SPA90 (9/70) Decca sTs-15114 London l) ASMF / Marriner / B iz et
ZFiGT
19
ZLSO/Yleller/
(1 2
3) Decca Argo*
2s3A
7$ (/77) DG*
PoRUCNTK KIZE, oP.6o n Cleveland SO/Szell/ Kodily: HAryJAnos 61193 (2/71) CBS Classics MS-7408 Columbia n LSO/Previn/.lostakovit: 6. simf . ASD3o2e (t 2 /7 4) EMI/I{MV S-r7026 Angel n Filh. ork. Nizoz. rad./Dorati/ Kodily PFS4355 (5/76) Decca Phase 4 21 146 London
ll
ZALJUBLJEN U TRI NARANCE Suita /LSO/Dorati./ Ski*ka suita; Bart6k 6582 011 (2/76) Phonogram 75030 Mercury PECA I \'lJK, OP. 57 ! Flanders (pripovj ed at) / Filh. / Kurrz /
Saint-Sans:
Karneval
ASD2ee (12/59) 5-60172 Angel
EMI/HMV
l)
Biten
CFP 185
(l
t45
scan by krista
SERGEJ PROKOFJEV
T;;osobroine
dirigentske
pijanistidke turneje
ROMEOIJULIJA_BALET
prestale su po definitivnom povratku u SSSR 1934. godine. Dok se u glazbi za film Poruinik Kiie, nastaloj iste godine, prepustio starom satiridnom nadinu, uskoro je u baletu Romeo i Julija i Drugom koncertu za violinu doila do izraLaja radikalna promjena u njegovu stilu. U neobidno popularnoj djei:jojbajci Peda r ruk prisutni su didaktidki elementi, u skladu sa sovjetskim nazorima, a rodoljubni Zar snaZno je izraLen u epskom filmu Aleksandar Nevski, dja je glazba preinadena u kantatu. Izvjesni ustupci sluZbenom
l)
London
ukusu, koji nisu ugrozili njegov umjetnidki integritet, mogu se nazrijeti u djelima iz rctnog perioda - baletu Pepeljuga, Drugom gudadkom kvartetu (temeljenom na kavkavskim narodnim napjevima), Petoj simfoniji i neobidno njeLnoj Sonati za {lautu (najde5ie je slu5amo u verziji za violinu kao Drugu sonatu). MoLda je vrhunac svojih kasnih stremljenja dostigao operom Rat i miri Sestom simfonijom; nakon toga, izloLen pritiscima i naru5enog zdravlji, napisao je tek nekoliko propagandno bombastidnih djela male vrijednosti.
l)Fanw
(pipovjedat) /lSO/Previn/ lSD2eas (I2/73)EMIIHMV
Gorez. Iz azovni pogled Pro kof jev a, unvacen na ovom Dofttetu Su ka jeva, ka rakteriz i ra iiravu njegovu liinost.
Previn sl-s864 (12l73) HMV S-3802 Angel l) Odlomci /Cleveland ork./ Maazel SXL6668 (1/75) Decca 6865 London SKITSKA SUITA - LSO /Dorari/ Zatjubtjen u rri narance suita; Bart6k 6582 A1l Q/76) Phonogram 750r0 Mrcury n Moskov. filh. ,z Kondrasin/ Sedmorica: Sostakovit: 2. simf. ASD3060 (5/75)EMt/HMy SEDMORICA - KANTATA! OP.30 n Elbikov, Moskov, rad. ork. i zbor /Roldes tven ski,/ Skitska suita; SostakoviC: 2. simf. ASDJ060 (5/75)EMr/HMy
2.
Z (Konplet) /LSO/
GUDACKI KVARTET
trArgerich, Berlin. filh. /Abbdo/ Ravel 139t49 (2/68) DG* nJanis, Moskov. filh. /KondmSin,/ Rahmnjinov
5580 (12173) Phonogram 75019 Merory
kvarret,tCajkovski: 1. kvartet t11 O59t (l/71) Rediffusion/ Supraphon 5. slMFoNrJA U B-DURU, OP. 100 ! Berlin filh. /Karajan 139A4A (6/69) DG* ! Boston, SO ,zKussewisky (snimka iz 1945)
l)Pnlki
1.
simf:
lesensl<a
vLt2a21
(7
/77) RCA
Brinen 1.
$f6962Angel
nRichardson (pipoujedad)/15O,/sargent/
(ll/76)Dew
l1t
KONCERTZA KLAVIR
nac. ork./Rovicki/ Raye,l 2548 to4 (11/75) DG Heliodor
4.
lAJkenazi/l5O/Prein/
hebrcjsketeme SXI.I757 (6/76)Dew
z0e2 Iondon
LJvenirana
n Richer /Poljski
lr1
simf.
IILSO /Y eller/
simf.
SPAeo (9/70)
Dee
26
n Ajkenazi /LSO/PREVIN/
SXL6769 OP.
(5/77)Dea
konen
S
ST9l5t1{ Irndon
/Mawr/ (lvenira
Karchen,
I5O /Kettbsz/
SXI6a11 (5170)
Dee
Ravel, Gcnhvin
oP.
n n
(10/74) Hmv
landon
Milstein ./Filh./Girlini/ 2. konc. sxLP 30235 (3/77) EMI/HMV Concen Classics S-36009 Angel 2. KONCERTZA VIOLINU U G.M%LU, OP.6J n Heifetz, Boston. SO /Mwch/ Sibelius LSB4048 (4/72) RCA LSC-4010 RCA
1.
konc.
Loidon
S-r6009 Adgel
RATIMIR
[1 Kom pl e t / Kibkalo, ViSnjevskaja, Klepatskaja, Masov, Verbickaja, Kositajna, Arhipova, Boljioj teatr./ Melik-Paiajev sl-s8r7 (2/73) HMV
M4-33
1 1
Columbia/Melodija
146
scan by krista
GIACOMO PUCCINI
(Lucca, 1858
- Bmxelles, 1924) Tajna Puccinijevog odito nepovredivog poloLaja u opernom svijetu, zahvaljujuii kojem njegova djela sa sigurnoSiu pune kazali5ne blagajne, u suitini leZi u dvije odlike daru za pisanje melodija privladnih pjevadima i publici i izvanrednom osy'eiaju zakazaliinu scenu. Pa, iako mu melodije i nisu nikada tako suptilne ili razvijene u Sirokim lukovima kao kod Verdija >, ako desto iznuduje njihovo djelovanje povjeravaju(i ih unisono gudadima, bar se zbog toga lak5e pamte; ako mu je dramatsko polje ogranidene dubihe, a ukus desto napadno diskutabilan, znao je vrlo dobro kako da stvori maksimalnu emocionalnu napetost i izvu& sve Sto je moguie iz svake sentimentalne ili melodramatske situacije.
Roden u petoj generaciji obitelji glazbenika, studirao je u Milanu; ohrabren svojim profesorom Ponchiellijem' pristupio je opernom takmidenju koje je za njega zavr5ilo
potpunim neuspjehom. Zahvaljuju1i zalaganiu priiateli2, (medu kojima je bio i pisac i muzitar Boito), djelo s kojim je sudjelovao na tom je, sa skromnim takmidenju - opera Le Wlli - ipak mu uspjehom, izvedeno 1884. godine. (eesto ponavljana prida da je na tom natjedaju pobijedila Mascagnijeva > Cavalleria RustiCana nema nikakve osnove Sto pokazuje vei pogled na datume.) Puccini je pridobio podr5ku utjecajnog izdava(a Ricordija; no opera Edgar je doLivjela neuspjeh, djelomidno i zbog slabog libreta. Ricordijeva vjera po prvi put se potvrdila tek 1893, izvedbom Manon Lescaut, time je zapotet Puccinijev obiraj da u svojim djelima prikazuie heroine (obidno krhka mala bie{ koje pate zbog ljubavi. Tom je operom inaugurirao praksu da kao temelj svojih djela uzima potvrdene scenske uspjehe ilt sadrLaje koji su vei privukli druge skladatelje. Upustio se u rad na Manon Lescautpoznavajuei Massenetovu > izvanrednu verziju, a La Bohime je zapo(eo tek kad je saznao da Leoncavallo > ve( radi na istom sadri.aju. Njegova opera izvedena je 1896, godinu prije Leoncavallove, koju je pokopala ogromnim uspjehom - unatod neodobravanju kritike. Verdijevi izrazi divljenja prema Sardouovoj drami Tosca potakli su Puccinija da ie uglazbi; no pritom ie zanemario politidku pozadinu koja pridi daje zna(enie, vidjev5i u njoj samo senzacionalnu melodramu. Slijedeie dvije opere u kojima je dao vi5e lokalnog kolorita, temelje se na sentimentalnim, plitkim dramskim hitovima Davida Belascoa. Madame Butterfly je na premijeri doi'iviela fijasko, iako je patetidna figura napuStene japanske nevjeste uskoro pridoLila simpatije, a operu La Fanciulla del Vest (e edo Zapad") - harmonijski mnogo profinjeniju - Siroka publika nikada nije prigrlila U tri jednodinke izvedene 1918. u New Yorku, produbio je svoj stil. 11 Tabarro (Pladt), okrutna kratka prida, pokazuje da je Puccini upio Debussyieve > ideje; no dragulj ovog triptiha je Gianni Schicchi, jedina njegova komedija, Liv ahne kar akterizacije i brilj antne zanatske dotj eranosti. Posljednja opera, Turandot, koju nije dospio dovr5iti, otkriva znatni napredak u harmoniji i orkestraciji s mnogo sjajnih egzotidnih boja kojima je reljefno prikazao atmosferu sadizma.
t. ,'
ood. Pevarotti.
filh./Karajan
sET565-6 (8/73\ Decca 1299 London Komple t/ de los Atgeles, Amara, Bjorling, Nahr, Merill, Reardon, Tozzi, Corena, 26or djetaka Columbus, RCA Victor zbor i ork./Beecham slsEe6 (l 1/74) HMV
s-6099 Seraphim
Komplet/-febaldi, Beigonzi, Bestianini, Cesari, Siepi, Corena/Academia di Santa Cecilia zbor i ork./
Serafin
eEDo ZAPADA
GIANNI SCHICCHI
[l
Gobbi, Domingo, Cotrubas/LSO/Maazel 76s63 (5/77) CBS M-14534 Columbia Kompler/Scowo, Stasio, Bergonzi, Panerai, Zbor i ork. Rim. opere, Barbirolli sLSe27 (9/67) HMV S-1702 Angel A-onrp/crlf reni, Lud* ig. I)rr r rotti, Kcrns. /bor Bec. drz. o1. Ber. fill'. K.,r.ri.rrr
SET5E4-6 Decca
MADAME BUTTERFLY
l)
ll1
1O
London
MANON LESCAUT Kon pl et / Cil>alle, Doningo, Teer. Zbot Ambrozijanske op., Novr f iih./Barcoleui
sLse62 (e/72) HMV S-37E2 Angel MESSA DI GLORIA I I Lovaas, Hollweg, McDaniel, Zbo. Zapadnonjemaikog rad./ Frankfurt, rad. ork./lnbal 95AA OA9 (2/77) Phonogram TOSCA Ko ntp ler/ Callas, di Srefano, Gobbi, La Scala/De Sabata
zborlNova filh./Mehta ARL2 ol05 (3/74) RCA" I Komplet /Cabille, Cerreras, Vjxell / Ork.
zbor Covent Gard./
C. Davis
670A 108 (5/77\ Phonogram'l TURANDOT
Aonrplet,/ Sutherland. C.r[ulle. l)rr'rlotti. Gjaurov, Alldis zbor, Lond. filh. / Mehta sET56l-3 (9/73) Decct 11108 London Komplet / Nilsson, Mercuriali, Corelli, Scoco, Rimska opera / Molinari-Prrdelli slse21 (5/66) HMV S-J671 Angel
t47
Jedna aluzija Rogera Northa, dri.avnogtuLiocaJamesa II, jezgrovito sumira Purcellovu velidinu i znatenje: "On je britanski Orfej... veieg glazbenog genija Engleska nikada nije imala." Zaista, Purcell se istakao u svakoj grani muzike koje se prihvatio; zato moLemo samo poLahti Sto je toliko svoje invencije utro5io na forme kojima je te5ko naii mjesto u dana5njoj umjetnidkoj praksi - brojne scenske glazbe za komade koji se ne mogu oLivjeti, kvazi opere nalik maskamabez dramskog kontinuiteta u kojima glazba sluZi tek kao ukras (poput The Fairy Queen-Vilinska kraljica), u kojoj nije uglazbljena ni jedna Shakespeareova rijed, skladane zaizvedbu Sna ljetne noiiu doba restauracije, solistidke antheme s gudadkim orkestrom koje je volio Charles II, kao i pozdravne pjesme (desto na loSe sklepane sdhove) napisane za neku prigodu. Koncertne izvedbe, prilidno su rijetke, pa je gramofon danas glavni medij pomoiu kojeg se ta izvanredna glazba odrLava na Zivotu. Purcellovi otac i ujak bili su dlanovi Kraljevske kapele, gdje je i on sam kao djedak-pjevat. usvojio francuski stil koji potjede od Lullyja, prenesen u Englesku za vrijeme restauracije. Studirao je kodJohna Blowa koji se 1679.povukao, vjerojatno da bi omoguiio svom briljantnom udeniku da preuzme njegovo mjesto orgulja5a u \Testminsterskoj opatiji. U 21. godini napisao je prvu pozdravnu pjesmu i prvu kazali5nu glazbu - dva polja na kojima ie ga stalno obasipati narudLbama. Iz vremena nedugo nakon toga, datira niz zborskih i solistidkih anthema i ostalih crkvenih djela. God. 1882. namjeiten je kao orgulja5 u Kraljevskoj kapeli, a godinu iza toga skladao je prvu od svojih oda za Dan sv. Cecilije i izdao svoju prvu publikaciju - 12 trio sonata koje (za razliku od neito ranijih gudadkih fantazija napisanih u starom polifonom stilu) "52yjesno nastoje biti vjerna imitacija najslavnijih talijanskih majstora.. Didona i Eneja, Purcellova jedina )>prava<< opera (tj. bez govornih dijelova) i remek-djelo koncentrirane drame, napisana je 1689. za jednu otmjenu djevojadku Skolu; to je najranija engleska opera koja se joS uvijek redovito postavlja na scenu. Kasniji kazali5ni komadi, poput-Dioclesian, King Arthur (Kralj Arthur), The, Fairy Queen, (Vilinska kraljica), The Indian Queen (Indijska kraljica), nisu, na i.alost, potpuni sami po sebi. Purcell je pokazao izuzetni dar za elastidno uglazbljivanje engleskog jezika; neke njegove scenske solo-pjesme (poput Mad Bess - Luda Bess i The Blessed Wrgin's expostulation Prigovor Blai.ene Djevice) izvanredni su primjeri dramatske deklamacije. Bio je posebno vje5t, u pjesmama i drugim djelima, u upotrebi ostinarnog basa, genijalno preduii fraze nejednake duZine prema krutom obrascu (kao u Evening hymn himna i Dido- Vedernja ninoj tuZaljci,'Vhen I am laid in earth Kad me poloZe u zemlju.)
Alt[1ir.t:
London,
1695)
el}&, Srtr
t\
ANTHEMI
Rejoice in the Lord alway; Blow up rhe trumpet in Sion; O God, Thou are my God; O God, Thou hast cast us ouq My hean is inditing; Remember not, Lord our offences Bowman, Rogers, Van Egmond, Zbor King's College, Ans. lronhardt /Villcocks/ Chaconne A56 41123 (9/70) Selecta./Telefunken
(The) FAIRY QUEEN Sheppard, Bevan, Platt, Kribbs, Ciarke, Deller, Buttrey, Jenkins, Stour Music Fesr.
/Deller
HMD
MARY
ANTHEMI
They that go down o the sea in ships; Jehova, quam multi sunt hostes mei; My beloved spake; O sing unto the Lord a new song; Lord, how long wilt Thou be angry; V4ro hath believed our repon n Parker, Brett, Tear, Brown, Keyte, Zbor St. John's College, ASMF/Guest ZRG5444(1 2 / 64) Decca Argo CHANCONE U G-MOLU (rcv. Bdtten) n EKO /Brirten/ Frank Bridge: Brirren: Delius; Elgar sxL64A5 Q /69\ Decca n Ans. Leonhardt /Ylillcocks/ Anrhemi AS5 41123 (9/70) Seleca / Telefunken COME YT' SONS OF ART _ ODA ZA RODENDAN KRALJICE MARY n N. Burrowes, Bowman, Brett, Lloyd, Early Music Conson /Mutrow/ Love's Goddess ASD3165 (4/76)EMI/HMV
S-37251 Argel DIDONA I ENEJA Z Komplet /Clark, Baker, Sinclair, Herincx, St. Anrhony Singers, EKO /Lewis
Zbor King's College, Ans. PhilipJones /Ledger/ Anthemi ASD3]16 (3/77)EMI/HMV S-37282 Angel KING ARTHUR / skta(ena verzila/ n Arthony, Harper, Cameron, !flhiwonh, Alan, Morison, St. Anthony Singers, Philomusica /Dan SOL50008-e (1 O,/59) L'Oiseau-Lyre
oDA ZA DAN SV. CECILIJE E !7oolf, Esswod, Tatnell, Young, fuppon, Shirley-Quirk, Zbor Tiffin School,
Ambrosian Singers, EKO /Mackerras 25t3 A42 G/71) DG Archiv Produktion* ORKESTRALNA I INSTRUMENTALNA
DJELA
Uvenira u d-molu; Pavana u H-duru; Ground u d-molu; Uvenira i suita (Crown the Altar); Pavana u a-molul Fanraziia t 3 diiela u D-duru; Uverira u g-molu; Suita u D-duru; Pavana u G-duru; Sefauchi's farewell; A new ground; Sonata u a-molu Leonhardt Conson AU/6 41222 (1/68) Selecta /Telefunken
GLAZBAZA.KAZALIS-IE
Abdelazer; Distressed Innocence; The Married Beau; The Gordian Knot Unried nJ. Robens, Akademija za om glazbr/ Hogwood DSLA s0 4 (6 /7 6\ L'Oiseau-Lyre
148
scan by krista
scan by krista
.s:
,& s
f,
fi
''..:t
lrW#
r50
scan by krista
SERGEJ RAHMANJINOV
- Beverly Hills, 1943) Rahmanjinovljeva vjedna razapetost izmedu skladateljskog rada, dirigentskih obaveza i pijanistidke karijere (bio je jedan od najveiih pijanista svog vremena) lako je razumljiva; tet.e je, medutim, razjasniti upadljiv raskorak izmedu njegove Sutljive, samotne aristokratske lidnosti i otvorene osjeiajnosti i deznutljive melankolije njegove glazbe na5la poput one njegova idola eajkovskog > koja je publike. put do srca Siroke Roden u aristokratskoj obitelji, u vrijeme revolucije je napustio domovinu, da se vi5e nikada ne vrati. Studije je zapo(eo u Petrogradu, no kao dvanaestogodisnjak bio je poslan na moskovski Konzervatorij, drugadijih tradicija, gdje je susreo eajkovskog koji je na njega snaZno utjecao. Za diplomski rad je u dva tjedna napisao jednodinku A/eko, na osnovu koje je izdava( Gutheil prihvatio nekoliko njegovih djela. Silovita popularnost Preludija u cis-molu (stalna Zed publike za tim djelom vremenom mu se kao koncertantu pretvorila u gotovo nepodnoiljivo breme), odmah je privukla paLnju svjetske javnosti, no jo5 je neko vrijeme ostao u Moskvi gdje je dirigirao u nekoj privamoj opernoj kuii. Unatod vrlo uspjeinom nastupu u Londonu 189S. gdje je svirao i dirigirao vlastitu glazbu, porazni prijem Prve simfonije u domovini tako ga je pogodio da je zapao u depresiju izkoie se izvukao tek hipnozoml u znak zahvalnosti svoj Drugi klavirski koncert (danas neobidno popularan) posvetio je svom lijedniku. Veoma se isakao i kao dirigent Kraljevskog Bolj5og teatra (gdje je jedan od pjevada bio Saljapin); no dvije njegove opere su zbog slabih libreta d.oLivjele neuspjeh. U Lelji da vi5e vremena posveti skladanju, povukao se u Dresden gdje je napisao Drugu simfoniju i simfonijsku pjesmu Otok mrtvih. Godine 1909. uputio se na prvu koncertnu turneju u SAD povodom koje je napisao Treii koncert za klavir; zaboravka tamo odbio ie poziv, ponovljen i kasnije, da postane dirigent Bostonskog simfonijskog orkestra. Nakon 5to je uglazbio Zvona na Poeov rckst (Sto je sAm smatrao jednom od svojih najboljih kompozicija), postao je dirigent moskovskih Filharmonijskih koncerata' no smrt nekadainjeg kolege na studiju, Skrjabina > ponovo mu je misli okrenula klaviru. Glavno njegovo djelo pred odlazak iz Rusije bila je Veiernja misa. U zadnioi treiini Livota, koju je proveo izmedu SAD i svoje vile na Firvald5tetskom jezeru, nevoljko je mnogo vremena posvedivao pijanistidkoj karijeri; no u posljednjem desetljecu nastala su neka na Paganinijevu od njegovih najboljih djela -Rapsodija (u mnogim drugim kojoj kao i u temu za klavir i orkestar skladbama, citira Dies lrae),Tre(a simfonija i Simfoniiski
lOneg, Novgorodska guberniia, 1873
1.
Z Alketazi/Previt/
6E9, London
2. SUTTA
EMI/HMV
OTOKMRTVIH
l)
LSO/Previn/ Simfonijski plesovi ASDr25e (9/76)EMl/}lMY S-37158 Angel KONCERTI ZA KLAVIR BR. 1.A; RAPSODIJA NA PAGANINIJEVU TEMU !Aikenazi/LSO/ Previn sxL6565-7 (9 /7 2) EMI/HMV Concen Classics 23 1 1 London I. KONCERT ZA KLAVIR U FIS.MOLU n Janis/Moskov. filh. / Kondralin / Prokofjev
6sg2 oa8 (2/73) Phonogram 75019 Mercury Aikenazi/LSO,/ Ptevin/ 2. konc. SXL6554 (9/72) Decca
677 4
17
6893 London PJESME -(O, nemoj mi viJe nikada pjevati; Zew^tuge; Kako le ugodno ovo-mjesto; Nodu u mojem vnu; Nioj: Narcise; Sareni svirat; Snovi; Jao; Potraga; Muza; Oluja; Pjesnik; Zora Zivota; Kakvog li ushicenja; Disonanca;
Vokaliza) Sodestron/Alkenazi SXL67I8 (7 /75) Decca (U mukloj noci; Koliko sati, koliko veselja; Vojnikova 2ena; San; Cekam te: Otodi{; Ivanjske noci; Svijer bi rado vidio woi osmiieh; Ne vjerui rcme; Proljetne vode; Sudbina; Iz dana u noc vjetar je slijedio njen put; Arion; Lazarov uspon; Tako sraJnoi sudbini nikada necu vierovati; Glazba) Soderstrom/AJkenazi SXL6772 (12/76) Decca lNad grobom; Sumrak, Odgovor: Jorgovan; Usamljenost; Mnoj konopl.iarki; Melodija; Pred slikom; Nisam prorokl Proljetna tuga; Djeci; Pred mojim prozorom; Vodoskoci; NoC je puna tuge; Prsten)
PJESME
Londot
PJESME
n Katchen/I5O/
Soki/ Balakirev SDDlsl (10/68) Deaa Ae of Diamonds STS-15085 London n Richrcr/Varjav. f ilh. tVlslocki / tueludiji tt8 07 6 (l / 64) DG* n Aikenazi/LSO/Previr/ 1. konc.
SXL6554 (9/72)Decca
677 4
Sodersrom/Aikenazi
SXL6E12 (12/77)
Deea
London
Raps. na
n Anievas/Nova filh./Lrzmon,/
Paganinijew temu ASD2361 (4/68) EMI/HMV
s-60091 Seraphim
(lt/76)
Phonogram
SIMFONIJSKI PLESOYI ! Filadelf. SO/Om ardy / Hindemith 6rt47 (3/73) CBS Classics SIMFONIJE BR. 1-3; HRID, OP.7 I Ork. Rom- Svic./Lond. filh./ Veller D9D3 (9/76)Decc I. SIMFONIJA ! Ork. Rom. Svic./Veller SXL6583 (4/73)Decca
5E03 2.
London
SIMFONIJAU E-MOLU
Aikenazi/Filadelf . SO./Ormandy ARL1 1124 (5/76) RCA' n Gavrilov/SO SSSF./ Lazarev ESDTot2 (4/77) EMI/HMV n Berman/LSO/Abbado 765e7 (6/77) cBs xM-34540 Columbia 4. KONCERT ZA KLAVIR U G-MOLU n Michelangeli/Filh. / Gnci s / Ravel SXLPTo 1 96 (9 / 7 4) EMI / HMV Concen
Classics S-35567 Angel
2.
[]
(neskraCene verzije) LSO/Previn ASD288e (4/73)EMI/HMV S-36954 Angel n Ork. Hall/Loughran CFP4O}65 (9/74) Classics for Pleasure C Lond. filh./Veller
SXL6621 (11/73)Decca
plesovi.
AGLI.I527 RCA
Iako su uhu prosjednog slu5aoca najprivladnije uzburkane melodijske linije i topla romantidna orkestracija, Rahmanjinovljeva umjetnost postiZe najvi5u cijenu i osebujnost u solo-pjesmama; mnoge od njih su takve kvalitete da moramo zataliti Sto se relativno rijetko duju.
I
l)
fl
36
Lond- filh./Veller
24 PRELUDIJA
ll I !
Komplet/ Alkerazi 5BB22l -2 (2/76) Rediffusion-Supraphon samo br 3, 5, 6, 8, 12, 1 3/Rjch.er/ 2' konc. 1t8076 (1/60) DG*
A3kenazi ,/LSO/ Previn SXL6556 (9 /72) Decca
677 6
4. konc.
VECERNJAMISA
London
vrijednosti. Lijevo (mala sl.*al: Unatoi zasiienosti sviranjem, nikada niie smogao snage da prekine svoju pijanistiiku karijeru.
Katchen/Lond. filh./ Bodr/ DohnAnyi SDD428 (10/74) Decca Ace of Diamonds ASD3teT (6/76)EMI/H.MY
S-37178 Angel
151
scan by krista
1764) eudna je bila Rameauova karijera: do detrdesete godine nije bio vi5e do talentiranog provincijalnog orgulja5a intelektualnih prcrcnziia, a nakon pedesete postao je najslavniji kompozitor francuske opere, visoko cijenjen na dvoru Luja XV (koji mu je dao plemiiku titulu) i ljubimac Siroke publike, iako je u glazbenim krugovima bio stalni izvor kontroverznih stavova. Poiao je odevim stopama i postao crkveni orgulja$, najprije u Avignonu, a zatim u Cl6rmont-Ferrandu, Parizrr (gdje je izdao prvu knjigu skladbi za clavecin), Dijonu, Lyonu i ponovo u Cl6rmontu (na mjestu koje je deset godina ranije bio napustio u potrazi za odgovornijim zada1ama). Tu je proveo mirnih sedam godina, posvetivsi se pisanju traktata o harmoniji. Po povratku u Pariz uspio ga je objaviti; dodekan je Zudnim napadima ostalih teoretidara od kojih se odludno branio. Pojava druge knjige skladbi za clavecin donijela mu je izvjesno priznanje, a stekao je ugled i kao izvodad i kao profesor. IJ meduvremenu se njegov interes okrenuo kazali5tu, no tu nije uspio rnnogo udiniti sve dok mu oko 1730. ftnancijer La Poupelinidre nije postao mecena i upoznao ga s mnogim libretistima, ukljudujuii Voltairea. Rameauova prva opera Hippolyte et Aricie (1773) prema Racinovoj 'Fedrio, ali sa sretnim zavrietkom, prelzela je
talijanski stil usaden na Lullyjevu tradiciju i oznadila prekid s pomodnim vedrim operama-baletima Campre. U slijedeiih trideset godina napisao je joS sedamnaest opseZnih i dvanaest kraiih scenskih djela u kojima su Rameauov jasno odredeni stil, izraLajna harmonija, modulacija i karckterizacija likova doveli operu do novog stupnja razvoja (krdeii put, kao Sto moZemo vidjeti gledajuii unatrag, Glucku >.) Posebno je njegova orkestracija oznadila velik korak naprijed u odnosu na Lullyja. Nekoliko njegovih djela zahtijevalo je scenske efekte (poput potresa u izvanredno uspjeloj Les Indes Galantes /GaIantna Indija/ iz 1735) koji su u ono vrijeme predstavljali dudo, akonzewativni su muzidari neizbjeLno njegovu glazbu smatrali "budnom i divljom.. Veliko bogatstvo blistavih plesova u njegovim operama privladi i danas pai.nju slu5alaca. Medu glavnim djelima izvedenim u pariSkol' Opdri su Castor et Pollux, Les Ftes d'II6b6, Dardanus i Zoroastre.Ima neke ironije u dinjenici da je, nakon Sto su ga mnogi u podetku osudivali i desto napadali zbog njegova suvi5e talijanskog stila, njegova komedija Plat1e (prvi put izvedena u Versaillesu) stavljena u prvi plan kao francuski protuargument talijanskom komidnom opernom izrazu, predstavljenom Pergolesijevom operom Sluiavka gospodarica (La serva
padrona).
MAURICE RAVEL
(Ciboure, kraj St-Jean-de-Luz, 1875
Tradicionalni francuski ideali o formalnoj preciznosti, profinjenom ukusu, savr5enoj strudnosti i razumljivosti nemaju boljeg primjera od glazbe Ravela - sina oca Svicarca i majke Baskijke. Od oca je naslijedio ljubav prema potankostima, Sto je na5lo odraz v filigranskoj profinjenosti njegove orkestracije i, na primjer, u kompleksnom otkucavanju i zveckanju zvukova u urarovoj radnji u kojoj je smje5tena njegova briljantno duhovita i pikantna opera L'Heure espagnole (Spanjolski sat); majci, pak, sasvim sigurno duguje odu5evljenje bojama i ritmovima Spanjolske koji proZimaju mnoga njegova djela. Na pariSkom Konzervatoriju bio je dak Faurla >, kojem je posvetio svoj rani gudadki kvartet; asimilirao je snaZne ut)ecaje Chalriera > , Liszta >, diju je virtuoznost klavirskog sloga nadmaiio u maitovitim djelima poput Gaspard de Ia nuit (Noini Gaspard) - iako se sam nije isticao kao pijanist i Rimski-Korsakova >. U podetku je bio primljen s poprilidnim podozrenjem kao glazbeni revolucionar. Prvi klavirski komadi i pjesme, a posebno uvertira jednoj nenapisanoj operi, izazvali su takvo neprijateljstvo pa ne samo da mu nisu uspjela tri pokuiaja da dobije Prix de Rome - veC mu 1905. nije dopu5ten dak ni pristup u preliminarni krug natjecanja unatod priznanju koje je vei dobio s Pavanom za preminulu infantkinju, klavirskim Jeux d'eau (Igra vode) i Gudadkim kvartetom. To ie izazvalo golemi skandal u glazbenom svijetu i povrijedilo Ravela u tolikoj mjeri da je 1920. godine odbio ponudeno odlikovanje Legiju dasti. U razdoblju do I svjetskograta nastao je velik broj djela karakteristidnih po svojoj koloritom bogatoj harmoniji, jednoj od nalpoznatijih Ravelovih osobina: izvanredno oblikovana Introdukcija i AIIegroza instrumentalni septet u kojem harfa ima istaknutu dionicu; Spanjolska rapsodi'
152
Pariz, 1937)
Lijev o : Un atoi iu I n oj b rilj antn o sti Ravelove orkestracije, sve su se njegove zamisli prvotno javljale u klavirskim verzijama.
*-,S'..
tXE/-SE!]+lft
!&g4iiA
RAVEL
nelncEffimms
atEa:ffi-s
ja, jedno od njegovih rijetkih orkestralnih djela koje nije najprije nastalo u klavirskoj v erziji, jednodinka Sp aniol s ki
sat, te senzualno lijepi balet Daphnis et Chloe, njegovo remek-djelo napisano za Djagiljevljevu baletnu trupu. Tu valja spomenuti i impresionistidka Miroirs (Ogledala) koja su utiecala na Debussyja >, bljeitavi Gaspard de la nuit za klavir, draZesnu Ma mire I'oye za klavirski duet, ciklus pjesama Sch1h1razade i ironidne Histoires naturelles.
scan by krista
DJELA ZA CLAVECIN svezak l: 1- l0r Svezak 2: I I -J4 (l 1. uvrlten niie namijenjen izvodenju); greSkom
Svezak 3: 35-50; 51-56 Rr. !-10 i 51-56
Grd
n Trevor Pinnock
cRDro2o (6/76) cF.D
Br. 12-22' 35-41
fl
Rt.23-24,42-50 Trevor Pinnock cRDlosO (5/77) cRD HTPPOLYTE ET ARICIE E Tear, Hickey, Baker, Voodland, Shirlel -Quirk, Sralman. Sr Anthony Singers'
n EKO/Lewis
SOL2s6-s (4/66) L'Oiseau-Lyre PIECES DE CLAVECIN EN CONCERT n Briiggen, S. Kuijken, V. Kuijken, Leonhardt + A56 41113 (1./72) Selecta/Telefunken (La) TEMPLE DE LA GLOIRE
5 1. Suita Schele,
CASTOR ET POLLUX1
Stockhotm kom. zbori Concentus MusicuslHamoncour * HF6 35048 (12/7 2) Selecta/'f elefunken (LE' FF,TES D'HEBE _ BALET I Coonors, Ambrosian Singers, EKO/Leppard
l)
ASDrot4 (6/76)EMI/r{MV
f'l Ans. Melkus/ C.P. E. B ach ; Statzer 25]3 tA3 (8/76) DG Archiv Produktion
oiernoi
sceni, Rameau
je bio tek
f)
/ Gtan ad o s / Ravel / Pavan a SXL5287 (ll/67)Decca Pariski ork./Karajar/ La Valse; Rapsodie Espagnole; Tombeau LSD2766 (J/72)EMI/}]MV
S-36E39
sxlProl n
6e
(9 / 7
4)
EMI / HMV
Angel Filh./ Giulifi / Daphnis; Rapsodie/ Pavana SXLP3ol9s (4/76) EMI/HMV Concen
cBs
Classics
klavir
SXL6209 (9/66) Decca
n
Valse
n LSO/Monteux/Ma Mdre/La
6580 106 (6,/75) Phonogram 6570 092 Philips Festivo
GASPARD DE LA NUIT Atkenazi/ Chopin, Debussy SXL62I5 (l/66) Deca n Abbey Simon/ I/aftes no6,les Tvt4397S (4/73) Decca Tumabouto (L)'HEURE ESPAGNOLE n Danco. Derenne, Ork. Rom. 5vic./Ansemer ECS7E6 (ll/76) Deaa Eclipse INTRODUKCIJA I ALLEGRO n Ans. Melos/Rousrel; Debussy; Guy-Ropanz SOL6OO4S (9/62) L'Oiseau-LYre* MA MERE L"OYE OLSO /Motteux/ Bolero' La valse 6580 106 (75) Phonogram n NY Filh./Boulez / La valse; Menuet antique
LA VALS4 KOREOGRAFSKA POEMA Ork. Rom. Svic./Ansemet/ Bolero; Dukas; Honegget sXL6o65 (2/64) Decca
6367
landon
Pads. ork./Karaiar/ Rapsodie Espagnole, Albotada; Tombeau LSD2766 (3/72) EMI/HMV S-r6639 Angel Ork. paris. Koaz./Clultets/ Boleto; Pavane;
Alborada CFP4oat6 (6173) Classics for Pleasure l)LSO/Monetx/ Bolero; Ma M*e 55to 106 (6/75) Phooogram
6570 092 PhiliPs Festivo
76306 (s/7s) cBs Skot. nac. ork./Gibson/ Bizet:Jeux d' enfana ; Saint- S an s : Kam eval
CFP4OO86
Mite
Concengebouw otk./Hairirk/ La Valse; Le ombeau; Pavane 95OO t14 (11/77) Phonogramo KONCERT ZA LIJEVU RUKU ! V. Haas,/Ork. Monte Carlo opere/Gtlliera/ Konc. za Havit u G-duru SAL!766 (1/70) Phonogram n Katchen/LSO/Ken1sz/ Prckofjev; Gerhwin SXL641| (5/70)Decca
!
n
Pleasure i
ruku
SDD 4s6 (1/76) Decca Ace of Diamonds
MIROIRS JE{lx D'EAU Pasel Rog6/Ma m?rc I'oye SXL67|5 (ll/75)Decca PAVANA ZA PREMINULU INFANTKINJU n Boston SO/Abbad,o/ Daphnis et chlo - 2. suita; Debussy: Nonmes 2sto otE (6/71) DG+
!Frangois/Ork.parisk.Konz./Cluytens/
cen za Havir u
Kon-
G-dun
l)
!
n
CFP4oo7l (8/74) Classia for Pleasure Karchen/LSO/Kensz/Konc- za Hauit u G-duru SDD486 (l/76) Deaa Ae of Diamonds Queffelec /Strasbowg filh./lanbatd/ Konc. u G-duru STU70928 (9 /7 6) RCA/ Erato
\ ll Z
SDD17o (3/68) Decca Ace of Diamonds STs-15090 London Ko mplet /Zbor / Boston. SO/Ozawa 25to 56t (4/76) DG*
samo 2. suia:Berlin.filh./Karaiail Debussy: La Me4 L'Aprls-nidi 2. suia,Filh.lGiulifi/ Rapsodie; Pavane;
n LSO/Monteux/R apsodie
Espagnole;
Dibussy: PrEIude A I'AprCs-midi, Noctumes (odlomci) SDD425 (9/74)Decs Ace of Diamonds STS-15!56 Ipndon D Nova filh../Giulini/ Daphnis; Rapsodie; Alborada SXLP3o19E (4/76) EMI/HMV Coner
Classics
VALSES NOBLES ET SENTIMENTALES ! NY filh./Boulezl une batque sur I'oc6an; Le Tombeau de CouPein 7t212 (5/74) cBs M-J2159 Columbia E Ork. paris. Konz ./Cluytens/ Tombeau de Couierin: Menuer antique; Une barque CFP4O}95 (11/75) Classia for Pleasure n Concertgebouw otk-/Haitink/ Rapsodie; Menuet 95oO t47 0A/77) Phonogramo
SONATAZAVIOLINU
Chanrcns madecasses; Histoires narurellesl Cinq mlodies populaires grecques F. Palmer, Constable, Ans. Nash/Rattle ZRGE 4(3/76)Decc Atgo
Rat u kojem je sluZio kao vozad kola hitne Pomoii' okrenuo mu ie misli k jo5 veioj jednostavnosti i klasidnoj jasnoii, sto moZemo uoditi u Klavirskom triju i suiti Tombeau de Couperin (znat'aian naslov!); kratko nakon rata pojavili su se prvi znaci du5evne bolesti, pa je pisao vrlo malo, zabavljajuii se mehanidkim igradkama' Glazba iz tog razdoblja, osim ekscentridne kratke opere L'Enfant et lei sortiliges (Dijete i darolije), bila je neobid-
no aske6ka; uZivao je u joi sitnidavijim orkesualnim detaljima napisav5i izvanredno instrumentiran' no glazbeno prazan Bolero i orkestriravSi S1l,ke s izloibe Musorgrkog t. Dva klavirska koncerta (jedan od njih samo za lijevu ruku) napisana 7931, pokazuju reski i pikantni stil koji u sebi nosi elemente 1azza, iako ne bez izvjesne suzdrLane dulnosti. Automobilska nesreia koja ga ie zadesila slijedeie godine prerano ie prekinula njegovu kreativnost'
153
scan by krista
OTTORINO RESPIGHI
(Bologna, 1879
Rim, 1935)
cije glazbe drugih kompozitora. Bio je krajnje kultiviran muzi(ar i izd,aa je mnoga djela iz ranijih razdoblja. Nakon studija u rodnoj Bologni, ori5ao je u Petrograd kao prvi violinist u opernom orkestru; za svog boravka tamo uzimao je satove kompozicije i orkestracije kod Rim, ski-Korsakova >, koji je odigrao najznatajniju ulogu na njegovu razvojnom putu. Godinu dana kasnije otpurovao je u Berlin na daljnje studije kod Brucha >, da bi zatim pet godina svirao violinu i violu u jednom komornom ansamblu i postao pijanist na jednoj pjevadkoj akademiji. Nakon uspjeha dviju opera u rodnom gradu, 1913. dobiva mjesto profesora kompozicije na Konzervatori.y'u Santa Cecilia i zapotin)e karijeru kao dirigent vlastitih djela. Pored popularnog baleta prema Rossiniju >, La Boutique fantastique (Fantastidni bazar) i privladnih i njeZnih suita Stare ariie i plesovi za lutnju i Ptice (ponovo transkripcije starih majstora), gorovo jedina djela koja se danas duju su slikovite, raskoino orkestrirane simfonijske suite Rimske fontane i Rimske pinije (koje su na neki nadin uile u povijest kao prvo orkestralno djelo dija partitura zahtijeva gramofonsku snimku pijeva slavuja). U kasnijim Rimskim sveianostima teLnja-prema grandioznosti, na Zalost se, izrodila u ispraznu buku.
STARE ARIJE I PLESOVT SIIITF. r-i n Philh. Hungarica/Dorari 6582 Ua (/76) Phonogram 75009 Mercury
Los Angeles KO/Marriner ASD.r 1 88 (6 / 7 6) EMI/ F{MY
FANTASTICNI BMAR
(prema Rossiniju)
Lond. kralj. filh./Dorati/ Suita Rossiniana (2/77) Decc RIMSKE PINIJE/RIMSKE FONTANE i)LSO/Kencsz/ Ptice
PFS44az
'q**.
154
scan by krista
Temeljito zadubljivanje u akademski studij, odito u nekim njegovim prilidno suhoparnim komornim djelima, ublaLeno je interesom za narodntt glazbu, a rezultat ie bio skupljanje i izdavanje znataine zbirke narodnih pjesama i rad na priredivanju Glinkinih opera. Tadaie vei bio napisao svoju prvu operu Pskovitjanka, dabi se okrenuo plemenitim sadrLaiima iz narodnih mitova - opere Maiska noi i Snjeguroika. Njegova opsjednutosr Livim orkestralnim rukopisom (koja je kulminirala u prirudniku o umjetnosti orkestraciie) urodila je plodom u tri briljantna konje, ka(u cettna komada - Spanjolskom capricciu kojem ko je rekao, oboja bit, tt. ukras..), Seherezadi i uvertiri " unutar dvije godine; tek m- ' napisana Veliki ruski [Jskrs slu5anja Vagnerove posljedica (moZda kao da se odludio opera u demu skladanju posvetiti potpuno > Tetralogije) je na5ao svoj pravi m1tier. Niz tada nastalih scenskih diela moi.emo grubo svrstati epsku i fanmstidku. U jednoj i u druu dvije kategorije je goj desto prisutna primjesa nadnaravnoga. Prvoj kategoriji pripadaju Sadko i Legenda o nevidljivom gradu Kite2u, a drugoj bljeitava Priia o caru Saltanu i niegova posljednja opera, izvanredni Zlatni pietlii tiia ie oitra satira na nesposobnost vladarA (Rimski-Korsakov ie vel ptije imao neprilika s vlastima zbog svojih simpatija prema revolucionarim a l9O5) dovela do zabrane djela koje ie izvedeno tek poslije skladateljeve smrti. Iako se njegove opere u Engleskoj rijetko prikazuju na pozornici' neke od njih su snimljene, a pojedini samostalni odlomci, poput Bumbarevog leta (iz Cara Saltana) i Pjesme indiiskog gosta (iz Sadka) i Himne suncu (iz Zlatnog pietliia) postali su vrlo dobro poznat|
SPANJOLSKI CAPRICCIO Lond. filh./Pritchard/ Chabriet: Espana;
Ravel: Rapsodie espagnole CFP169 (8/71) Classics for Pleasure Paris. ork./Rotdeswenski/ Veliki mski Uskrs
u u.e n.
jeme dugih prekomorskih plovidbi uspio je ne5to napisati, pa je uz Balakirevljevu pomoi zavriena i 1865. izvedena pwa znatajnija ruska simfonija. Nastavio je skladad u Balakirevljevom krugu, iako je veiinu tada nastalih djela kasnije revidirao (Sto mu je bila desta praksa); zahvaliujud njihovu uspjehu, 1871. ie postao profesor kompozicije na petrogradskom Konzervatoriju. Veoma svjestan nedostataka u svom znanju, zadubio se u studij harmonije i kontrapunkta da bi bio bar korak ispred svojih studenata, pa su ga kompozitori 'Moine gomilice" podeli smatrati reakcionarnim akademikom. Napustio je mornaricu 1873. i slilede1e godine zapoteo sticati temeljito praktidno znanie o instrumentima kao nadglednik mornaridkih vojnih glazbi i naslijedio Balakireva kao direktor Besplatne muzidke Skole, gdje je oko sebe okupio novi krug skladatelja ukljudujud Ljadova, Arenskog i Glazunova >.
n
n
IJVERTIRA VELIKI RUSKI USKRS, OP. 36 Paris ork. /Ro2de swenski/ Capriccio: Borodin; Musorgski ESDT006 (9/76) EMI/HMV S-36889 Angel
SEHEREZADA
ESDT006 (9/76)
S-36EE9
EMI/HMV
abrier;
n Filh./Kleski
I)LSO / Arge*a/
Gran ados; Ch
sxLP2o026 (t / 62) EMr / HMV Concen Classics Berlin. filh./Karajan 139022 (3/68) DG*
SPAEe (9./70) Decca STs-15158 London
kndon
n LSO/Monteux
Lond. filh./Haidnk 6500 4la 0/74) Phonogram* n eikaiki SO/Reiner CCV5olo (6/75) Camden Classics LSC-2446 RCA [1 Lond. Kralj. filh./Stokowski ARLI 1182 (4/77) F.c/J n Iond. kralj. filh /Beecham SXLP30253 (10/77) EMI/HMV Concen Classiq S-J505 Angel
Berlin. filh./Maazel/ Musorgski' Respighi 2548 267 (7 /77) Berlin. filh./Maazel/ Respighi: Piniie: Musorgski: NoC 2545 267 (7 /77) DG Heliodor 13803' DG
.- GLAZBENA SLIKA;
BADNJE vEeE SUITE; VELIKI RUSKI USKRS _ IJVERT.; WERT. MAJSKA NOC n Ork. Rom. Svic./Ansermet SDD281 (5/71) Decca Ace of Diamonds ZLATNI PJETLIC _ SUITA n Bournemouth SO /Berglund/ Proko{jev:
Ljetna
SNJEcURoCKA
no(
l)
Komplet /Arhipoua. Vedemikov. Sokolik, Arhipov, Budrin, Moskov. rad ork. i zbor ./Fedoselev sls51o2 (1 1/77) HMV
SIMFONIJA (,ANTAR.)
Utah SO/Abravarel/ Ippolitov- Ivanov; Gliere VCSl006o (11 / 7 l) Pye /\ anguatd
A$ 0l/76\ DG*
Liievo: J?lmstr: Korsakov, daleko naiprofesionalniji medu ruskim ili.LJ"i"tiii" nacionalnog smjen, iorao ie dotieiivati djela svojih
kolega.
155
scan by krista
GIOACCHINO ROSSINI
- Passy, kraj Pariza, 1858) MoLda ni jedan drugi skladatelj, pa dak ni Handel >, nije uZivao tako golemu, Siroku popularnost i ostavio tako znatajno i uzavrelo glazbeno nasljede poput Rossinija, koji se vei izdvojio dudnim sludajem rodiv5i se 29. veljade prestupne godine. Sigurno nitko drugi nije zaludio Evropu navr5iv5i tek 21 godinu, da bi se nakon burne karijere povukao todno na polovici svog Zivotnog puta, u trideset i osmoj godini. O njegovoj lijenosti kruZe mnoge anegdote, no nekome tko je napisao preko trideset opera u dvadeset godina te5ko da moZemo predbaciti tu manu. Zapoteo je Livot bez naslijedenih prednosti, osim glazbenog genija i vedre, duhovite prirode. Majka mu je kratko vrijeme bila pjevadica, a otac kornist u kazali5tu; on sAm stekao je prilidno neredovitu iako, sreiom, temeljitu naobrazbu kao pjevad, prarilac, kornist i delist. Uz pomoi utjecaja nekog dobrostivog plemiia, farsa u jednom dinu La Cambiale di matrimonio (Bra(na mjenica) izvedena mu je u Veneciji kad mu je bilo rek osamnaest godina, a njen uspjeh doveo je do narudLbe zajo5 detiri opere izvedene u istom kazali5tu, ukljudu jud La Scala di sera (Svilene ljesrve) i Signor Bruschino. U meduvremenu je La Pieta del paragone (Kamen smutnje) gdje je Rossini po prvi put upotrijebio dugi crescendo na ponavljanoj frazi kao sredstvo podizanja napetosti, Sto ie mu posrari za5titni znak imala tako golemi uspjeh u Milanu da je bio osloboden vojne sluZbe. Godine 1813. trijumfirao je u Veneciji komidnom operom (uz taj glazbeni rod se danas prvensrveno veZe njegovo ime) L'Italiana in Algeri (Talijanka u AlZiru) i operom seriom Tancredi koja je izazvala senzaciju. Cavatina 'Di tanti palpiti" iz te opere ubrzo je osvojila IaliJu.
(Pesaro, 1792
Rossini je bio angaLiran u Napulju da napi5e dvije opere godisnje; u slijedeiih osam godina nastalo je nekoliko njegovih remek-djela, medu kojima i iskridava komedija Seviljski brijaftl8l6) koja je, poput mnogih danas omiljenih opera, pri prvoj izvedbi d,oLivjela neuspjeh. Njezina uvertira, preuzeta iz romanti(nog djela Elizabeta Kraljica - prvo Engleske nastalog godinu dana ranije (Sto je bilo djelo u kojem je napustio recitativo secco i ispisao sve ukrase do tada prepu5tene pjevadevoj volji), prije toga je vei posluZila jednom drugom djelu!JoS dvije veoma uspje5ne komedije bile su Cenerentola (Pepeljuga) u kojoj je eliminiran magidni element i La Gazza ladra (Svraka kradljivica), no Rossini je razvio i romantidni stil u Donni del lago (Zena s jezera) i ozbiljnu operu s Otellom (koja se d.rLala na pozornici sve dok je, sedamdeset godina kasnije, nije istisnula Verdijeva verzija), Mojsijem u Egiptu i Semiramidom, iako mu je zamjerana "budnost" Zivopisne orkestrac\e. Nakon toga je imao napisati operu za London no, iako je uLivao blistavu druiwenu (i financijsku) sezonu u Engleskoj, teatarski menedl,er je bankrotirao. Preko veza francuskog ambasadora, Rossini je umjesto toga dobio mjesto muzidkog direktora u Th6Atre des Italiens u Parizu, gdje je s najboljom pjevadkom postavom izveo svoju operu II Waggio a Reims (Put u Reims) u vrijeme krunidbenih svedanosti za Charlesa X, koji ga je obasuo simpatijama. Dvije impresivne adaptacije prethodnih djela, Le Siige de Corinthe (Opsada Korinta) i Mojsije, udinile su ga idolom Paiza. Za njima je uslijedila njegova prva opera
rl::ii.!ry:'.. r-,
il
:_
'*i::*+!.d'*':
e-4%
Gorer Rossrni u poznim godinama, godinu dana prije smni. Gore desno: Rossini na vrhuncu
slave.
(Grof Ory) i, 1829, opseZni Guillaume Ze11 (Vilim Tell). To je trebala biti prva od pet opera z^ francusku pozornicu, no abdikacija kralja i revolucija 1830" naglo su prekinuli taj plan. Mudne parnice oko novca ozbiljno su mu o5tetile Zivce, a na zdravlje su mu lo5e djelovale i obiteljske i politidke nevolje u Bologni i Firenci pred kojima se povukao. Gotovo jedina kompozicija iz tog razdoblja je Stabat Mater zapodet mnogo ranije. Godine 1855. odludio je ostatak Zivota provesti u Parizu. Tamo je bio u moguinosti drLati salone koje su posjeiivali umjetnici i inteligenci ja te utivati u reputaciji Saljivdzije i sladokusca. Viie nije poklanjao mnogo paLnje skladanju, no njegova nepromjenljivo otmjena i Livahna umjetnost na5la je izraz u Petite messe solennelle (Mala svedana misa), (ironidan naslov s obzirom na duZinu djela), i ekscentridnim i komidnim malim komadima pod naslovom PEchEs de ma vieillesse (Grijesi moje starosti) iz, kojih je Respighi > uzeo materijal za balet Fantastiini bazar.
scan by krista
izradena u Milanu.
SEVILJSKI BRIJAE
l)
Angel Komplet,Eergarza, Alva, Montarsolo, Malagu. Dara. Prex. Cesare. Roni. Ambrosian Singers, LSO,/Abbado
S-3559
DG
PEPELJUGA I 1 Komplet,Berganza, Montarsolo, Alva, Capecchi, Guglielmi, Zannini, Trama, LSO i zborlAbbado 27Ae A39 \b/7 2) DC + KRALJICA ENGLESKE ELIZABETA Z Komplet,/Caballt, Carreras, Masterson, Creffield. Benelli. Jenkins. Ambrorian
Singers, LSO/Masini 6703 067 (9/76) Phonogram* TALIJANKA U ALZIRU
ik,e
l)
Komplet,Eetganza, Alva, Corena, Panerai, Tavolaccini, Truccato-Pace, Montarsolo. Maggio Musicale Fiorentino/ Varuiso
SET262-4 15/o41 Decca
1375
landon
TIVERTIRE
Seviliski brijat; Semiramide; Svraka kradljivica; Vilim Tell, Svilene ljeswe
H
\l\11l\ ( \ll.t\ {i
kradljivica, Signor Bruschino, Opsada Korinta, Svilene ljeswe Ll Nova filh./Gardelli SDD392 OA/73) Decca Ace of Diamonds STS-15307 London Vilim Tell; Svraka kradljivica; Semiramide; Signor Bruschino Talijanka u AlZiru n Lond. kraljev. filh./Davis CFp 4AA77 (6/74) Classics for Pleasure Vilim Tell; Svilene ljesre; Signor Bruschino Seviljski brijai, Svraka kradljivica,Pepeljuga I eikaaki SO/Reiner
CCV5020 (6./75) Camden Classics LSC-2318 RCA Seviljski bri.iad; Talijanka u Altiru; Bradna mjenica; Svilene ljeswe; Tancredi; Signor Bruschino; Turtin u ltaliji; Srerna priievara
llll)
rlilJl
1,1
lr,j V11
SETrl 7-9
(10
/ 66) Decca.
1383 London
n ASMF/Marriner
650A 878
STABAT MATER
(10/75\ Phonogram
Sotin, LSO i
Iovaas, Fassbaender, Schreier, Fischer-Dieskau, Hirsch, Sawallisch, Miinchen. vok. ans./Sawallisch sERs6e3-4 RCA ARL2-2626 RCA
Z t-6lMusici/ Borcsini
6747 $8 (5/73) Phonogram 6500 24s Philips
1-6
ASMF/Marrineil Donizetti
LSO/Bonynge
t57
scan by krista
BACCHUS ETARTANE - BALET Brno filh./Neumann/ 3. simf. SUASTS04E2 (9/66) Supraphon 3 KOMADA; SONATINA ZA KLAVIR Z AndrePrcyln,lPoulenc 617t2 (7 /77) CBS Classics SERENADA ZA FLAUTU, VIOLINU, VIOLU, \.IOLONCELO I HARFU, OP. ]O n Ans. Melos SOL60048 (9/62) L'Oiseau-Lyre
60048 Oiseau
. ::n::t a':
B :1. ft t:',
S!.i. ..
"*1.1r
./.i.L-j
ALBERT ROUSSEL
(Toucoing,
1859
Royan, 19j7)
Roussel se kasno podeo baviti glazbom; kao 25-godiSnjak napustio je zvanje pomorskog oficira (koje ga je nekoliko puta odvelo na Orijent) da bi studirao kompoziciju. Postao je jednim od prvih udenika Vincenta d'Ind1'ja na novootvorenoj Scholi Cantorum vParizu, gdje je i sAm 1902. godine postao profesorom. Pored simfonije s podnaslovom Poeme da Ia forEt (Poema o Sumi) nije objavio mnogo zna(ajnih djela sve do putovanja u Kinu i Indiju 1908, koje ga je s vremenom inspiriralo da napi5e dva egzotidno obojena djela, Evocations za zbor i orkestar i operu-balet PadmAvati (ije dovrdenje je odgodio I svjetski rar, u kojem mu je sluZbavozaaa Crvenog kriZa naruiila zdravlje. Prije toga napisao je balet Paukova gozba, uspjeSno izveden 1912, tiji izraz, kao i u veiini ranijih djela potjede od Debussyja > sa znatajnim dodatkom d'Indyjeve klasidne suzdrLanosti i vlastitog osebujno g osje1aja za boje; no svi su se tragovi impresionizma izgubili u poslijeratnim skladbama koje se odlikuju
158
(koja desto ukazuje na utjecaj Stravinskog > i posjeduje suhoiu dobrog Sampanjca. Simfonijska poema Pour une f6te de printemps (Za proljetnu svedanost) prijelomno je djelo na prijelazu u razdoblje pune zrelosti kojem pripadaju ljupka Serenada i, na polju orkestralne glazbe, Suita u F-duru i snai.ne, dvrsto racionalne Tre(a i e ewrta simfonija (pwa od njih napisana je prigodom godisnjice Bostonskog simfonijskog orkestra); sva ta djela imaju vidno kompleksniju teksturu od ranijih. Baleti Bacchus et Ariane, i Aeneas (Eneja), koji sadrZe neke od njegovih najljep5ih stranica, rijetko se duju - iako to ne bi zabrinulo Roussela koji nije udinio ni najmanji napor da postane popularnim, a glazbuje smatrao'najhermetidkijom i najnedostupnijom od svih umjetnostio. On je skladatel) zapoznayaoce glazbe, no logidna intelektualna cjelovitost njegovih djela pristupa(na je svakom paLljivijem sluiaocu. Rousselove solo-pjesme ubrajaju se medu najprofinjenije u francuskom repertoaru.
scan by krista
CAMILLE SAINT-SAENS
- AIZir, 1921) ZTVoTINJA Doba sklono preziraniv zanatskog savrsenstva teiko ie !KARNEVAL H. Menuhin, Simon, Clark/Filh./Kunzl Pro ko fj ev na1i izraze divljenja za Saint-Sansa, kojeg moZemo naASD2ee (12ls9) EMI/HMV zvati kompletnim profesionalcem" Kao glazbenik Siroke n Katin, Fowke, Skot. rac. ork./Gibson/ Bizet: Jeux d'enfants; Ravel Ma Mtre kulture i prvoklasni pijanist pretpostavljao je eleganciju, CFP40086 (6/75) Classics for Pleasure jasnoiu i tehnidku perfekciju emocionalnim zapletima. Bio n Collard, Beroff/Instr. ans. EMI/HMV je stiaraladki produktivan poput, po njegovim vlastitim ri- n ASD3348 Bron/Ans. Vesuvius/ Poulenc: Babar je(ima, desto BRNA5o2 (9/77) "jabuke Sto daje plodove.. eista ugladenost, zA vIoLoNCELo U A.MOLU, i razboritost njegove glazbe ipak i dalje privlade one koji- KoNCERT oP.33 ma profinjenost, briljantni efekti i tehnidka vje5tina mogu n Du Pr6lNova filh./Rarerboin/ Schumann ASD24e8 (11169) EMI/HMV nadoknaditi nedostatak originalnosti (teLnju prema origiS-36642 Angel ork Birmingham/ nalnosti nije nikada odobravao). Rano je iskazao glazbenu n Tonelier,/Grad. Ft1marx/ Djela za violondelo je partituru (7/75)EMI/HMV i studirao ve( skladao ASD3o53 zrelost; sa Sest godina Lamoureux/ Mozartovog > Don Giovannija. U vrijeme kad je kao tri- f l Fournier/OrkManinon/ Bruch, Lalo 2536 1s7 (4/76) DG naestogodiSnjak u5ao na pariSki Konzervatorii ve(je javno DANSE MACABRE je prvu simfoniiu. n 5kot. nac. ork./Glbson/ Dukas, Rossini nastupao, a s osamnaest godina napisao MFP57o12 (1 1/73) Music for Pleasure eetiri godine kasnije dobio je zna(ajno mjesto u crkvi Ma- [l Ork. paris. Konz./Maninoil Omfalino vteteno/Bizet; Iben deleine i drLao ga slijedeiih dvadeset godina, poduzimaiuECS782 (8/76) Decca Eclipse ii istovremeno duge turneje kao pijanistidki virtuoz. Iako INTRODUKCIJA I RONDO CAPRICCIOSO, OP.28 se malokad bavio glazbenom pedagogijom (jedan od rijetn Pedman, Pris. ork./Marinon/ kih udenika bio mu je Faur6 >), veoma ie znatajan za poHavanaise/Chausson; Ravel ticanje francuskih kompozitora na pisanje instrumentalne ASD3125 (1/76) EMI/HMV 5-371 18 Angel glazbe (viSe no opere) koja je imala Skrtu podr5ku publike. 2. KONCERT ZA KLAVIR U G.MOLU Susret s Lisztom > 1.852. godine, koji mu je postao blis- n Rubinstein/FiladelL otk. / Ormandy / De Falla: Noci u Jpanj. vnovima kim prijateljem, imao je bitne posljedice na njegov stil; desB6E41 (12170) RCA tiri programatske simfonijske pjesme od kojih je najpoz' LSC-3 165 natija Danse macabre (Mrtvadki ples) u kojoj ksilofon su- n Ciccolini, Paris ork./Bardo/ 4. konc. csD3750 (6/74)EMI/H'MV gerira Skljocanje suhih kostiju, a violina koja predstavlja n Adni/Liverpool. kralj. filh./ Groves/ Mendelssohn pisane su kostur ima E Zicu ugodenu za pola tona nii.e ASD32o8 (8/76)EMl/l]Mv po Lisztovom modelu. eesto koristi i ciklidku formu, u 5. KONCERT ZA KLAVIR U F-DURU Paris. otk./Baudo/ Konceni 1-4; kojoj se jedna jedin^ tema pojavljuje kroz ditavo djelo n Ciccolini, Etide; Septet slsEo2 (6/71) HMV (eventualno neito preinadena), kao u detvrtom od pet kla3. SIMFONIJAUC.MOLU njegovih opseZvirskih koncerata, i najde5ie izvodenoj od n Grad. ork. Birmingham/Fr6maux I (to / 7) EMI/HMV nih skladbi, Tre1.oj simfoniji (za orkestar i orgulje), posve- n ESDT Los Angeles filh./Mehta ju naLiszta. Od koncerata nai&3(e mu se duju ienoj sjeian SXL64t2 (1/71) Decca SO/Barenboim Drugi (u g-molu) zaklavir i Koncert za (eIo u a-molu; po- n eikaiki 25ta 61e (4/76) DG* jo5 je nekoliko efektnih J. KONCERTZAVIOLINU red tri koncerta za violinu napisao tr Campoli, LSO/Gamba/ Sarasate itd. komada za taj instrument. ECS663 (2/73) Decca Eclipse Od trinaest opera Siru je popularnost srckla samo .tamson i Dalila. Ima neke ironije u dinjenici da mu je pariska Opera, u kojoj je izvedeno nekoliko njegovih slabijih scenskih djela, ovu operu (u kojoj, unatod scenskoj statidnosti, ima mnogo senzualne glazbe) odbila. Prvu izvedbu, z ahv aljuju 6 Li s z tovo m z al aganju, do Liv i el a j e u \7e i m aru. Poput mnogih glazbenika koji su zapoteli kao progresivni, i Saint-Saens je u drugoj polovici Livota postao vrlo konzervativan. I jo5 jedna ironija - njegova najomiljenija skladba, duhoviti i lijepo napisan Karneval Zivotinia, bila je zami5ljena samo za privatne izvedbe. Ovo djelo ie daleko bolje u svojoj originalnoj komornoj verzlii, bez dobronamjernih komentara humoristidkih pisaca.
(Pariz, 1835
o 3
Gore: Saint-SaEns
poJtovana
EMI/HMV Concft
n eung/LSO/Foster/
6992
Londot
M-J4550 Columbia
HAVANAISE; MORCEAU DE CONCERT; INTRODUKCIJA I RONDO CAPRICCIOSO; CAPRICE ANDALOU; LE DELUGE - PRELUDIJ; ROMANSE U C-DURU I DES-DURU
(Ysaye : Caprice)
t59
scan by krista
R
ffi* **i '
"q &
ERIK SATIE
- Pariz, 1925) Ovaj ekscenrik netemeljite glazbene naobrazbe, koji je veii dio Livota proveo u bijedi r tija glazba je naila pur samo do posebno tankoiutnih sluialaca, ipak je odigrao vaLnu ulogu u francusko j glazb| Studij na pari5kom Konzervatoriju nije mu odgovarao, niti je donio mnogo ploda, no koriStenje nizov a nerazrijelenih nonakora da u S arab an d ama i statitnost, nalik grdkim kapitelima, njegovih klavirskih djeli (s naslovima kao Gymnop1dies i Gnossiennes), snaZno su utjecali na Debussyja > i Ravela >, a njegov interes za gregorijansko pjevanje raspirilo je ukljudivanje u mistidnu rozikrucijansku sektu, iako nije dijelio njene poglede. Napisao je razlititabeznatajna djela dok se prehranjivao kao kavanski pijanist, no s'detrdeset godina odludio je studirati u Scholi Cantorum kod d'Indyja i Roussela >. Za vrijeme i nakon tamo5njeg studija kontrapunkta stvorio je mnoge klavirske minijature neobidne saZetosti i jednostavnosti (5to je vei bila reakcija na Debussyjev impresionizam), desto bez oznake tonaliteta i taktnih crta, sa Saljivim naslovima i dosjetljivim verbalnim komentarima. Postao je dobro poznae "figura. u pari5kim umjetnidkim krugovima (iako je Livio u industrijskom predgradu i ostao poprilidni individualist); prijateljevao je s Cocteauom, Piccasom i Djagiljevom, s kojima je suradivao u radu na kubistidkom baletu Parade (191,7) promiSljene, - djelu antiemocionalne objektivnosti. Tehnika slaganja naoko trivijalnih melodijskih fragmenata i osnovnih harmonija u neodekivano efektan mozaik doLivjela je daljnjr razvoj u je drugom baletu - MErcure, na kojem Satie radio s Piccasom; no bez sumnje najznatajnije njegovo djelo je "simfonijska drama. Socrate (1918), djelo mirne ljepote iija je strogost i neprikosnovena jednostavnost utjecala na Srravinskog >. Njegov posljednji balet RelAche, nadrealistidko djelo s filmskim interludijem koji je reLirao Ren6 Clair, uzvitlao je praSinu, posebno oduieviv5i nadobudne mlade intelektualce i dlanove gtupe "Sestorice. koji su u Satieu vidjeli uditelja i vodu.
1
ssr6& $
n
fi'i
(Honfleur,
866
KLAVIRSKA DJELA
Trois Gymnop6dies; Sonatine bureaucratiquel Prdlude en tapisserie; Passacaille; Croquis et agaceries; Embryons dess6ches; Trois Gnossiennes; Vieux sequios; Rverie; Avant-demidres poses; Premier menuet; Les trois Valses; V6ritables
Gorez
Erik Satie
ffi,
rel
KLAVTRSKA DJEr.q, Trois Gymnopdiesl Trois morceaux en forme de poire; Passacaille; Trois
Gnossiennes; La belle excentdque; Pr6ludes flasques; V6ritables pr6ludes flasques; fe Pidge de M6duse; Descriprions automatiques; Embryons dess6ches:
ERIK
SATIT
Trsis Morceaux sn forrne de poirs ,: , Trois
nA. l)
GYMNoPEDIES 1 I LSO / P rcrln / Iben;
3
(oRK. DEBUssg
Franca
ix
Gnossiennes
I b en;
(5/74)EMI/}{MV
Cuenod, Parsons Nimbus 2104 (1,/78) Ninbus PJESME La Diva_de I'empire; Les anges; Les fleurs; Sylviel Elegie: Hymne: Salut drapeaur Chanson; Tendremenq Chanson m6di6vale; Air de Genevilve; Petit air; Je te veux; Gnossienoe br.2; Le Pieadilly; Pilces froides-Airs i fair fur br. 2; Poudre d'or; Gymnop6die br. 1; Vexations. ll M. Dickinson, P. Dickinson
Plelu{91,flasoues
Le Piege de
ue-cg9
RHS338 (11l76)
Unicm
desseches ,,:,:
tmoryons
,,...
ALDO
crccoLrNr
160
scan by krista
DOMENICO SCARLATTI
(Napulj, 158s
17s7)
- Madrid, iz ovog razdoblja' Ona se sastoji od Igrom ironije vremena, glazba Domenica Scarlattija danas postao poznatpotjede za dembalo koje u rasko5i i virtuoznosti s! znatno deiie izvodi od one njegova oca Alessandra, koji uis" "d SSO sonata kojim je je bio najslavniji operni skladatelj Evrope dok mu je sin, nemaju premca, no to je bio tek dio repertoara glazbom' za lud par, samotnjadki kraljevski provev5i polovinu iiuot^ u sjeni glasovitog oca' dvadeset i ,^tuJr"ljuu^o je bilo izdano samo trideset sonata u Londomu Livota Za u dvoru kraljevskom na ,"d"- godina radio u punoj osami u kopijama kraljevskih pisara, a auSpanjoiskoj. Medutim, suvremeni podaci govore o tom da nu; ostatak egzistira koje se, Sto desto je od.ane dobi bio poznatkao dembalist, nadma5iv5i dak i tografi ne postoje. Sve ove sonate-za dva sistema numeracijeHand"lu >, s kojim ga je vezivalo uzajamno duboko po- unosi zabunu, upotrebljavaju kronolo5ki precizniji, po (L.) i drugi, po Longu arbitraran stoodevim Stovanje. Zapoteo je umjetnidki put krenuv5i Kirkparicku (Kk.) - su jednostavadni komadi u dvodijelpama, pa je skladao opere za Napulj i za izgnanu,poljsku Pune su bof.aljic" u Rimu. Zatimje pet godinabio maestro di capella noj ftrmi, no tretiranoj s najveiom slobodom' obuhvaia koja taznolikosti i nevjerojatne i.ru..tcije gat. u u sluZbi Vatikana, prije no Sto se prihvatio slidnog posla virtuekstravagantnih punih stavaka od uzavrelih i"rpo., kraljevskoj kapeli ,, Lisabo.t,t' U tom je razdoblju napisao komada' i dulnih izraLainih duboko do .f.k"ta ornih niz religio'znlti dleta (neka od njih jos uvijek nisu pronadenjih karakterizira Ziv duh i harmonijske dosjet.,a), -Jdu kojima je i impresivni Stabat Mater' Jedna od Mnoge od je (koje skladatelj opisao kao 'duhovito izrugivanje ke njegovih dui,nosti u Lisabonu bila je da podudava dembalo znatnim su utjecajem 5panjolske narodprii..ru Mariju Barbaru; kad se ona udala za Spanjolskog umjetnosti.); pod u formi, ritmovima, harmonijama vidljivo Stole p..rtolo.t"rljednika, slijedio ju je u l{adrid' Iako su mu ta- ne glazbe, Scarlatti je bio jedan od najvekoloritu. ia bile gotovo 44 godine, Spanjolska je snaZno potaknula i initrumentalnom za instrumente s tipkama, no glazbe polju na je iih inovatora njegov Jtvaraladki genij, pa gotovo sva glazba po kojoj ne izvode li se na dembalu' na kvaliteti njegova djela gube
Doljet Scarlatti u vriieme odlaska u Madrid'
SONATE
SONATE
Kirkpatrick br.
205
395,402, 403, 429,43A,416, 46A, 461 [l Blandine Verlet (dembalo) 6581 a2S (4/77) Phonogram SONATE Kirkpatrick br. nA, rc5,192,5a2 (Bdhn; Hendel; Rameau ! Gustav Leonhardt (dembalo) A56 41045 (7/67) Selecta Telefunken SONATE KirkpaLrick br. 2-20. 24' 2q' 33. 44.46' 52. 9o, ! 13-llo, l lc. 120. 140. l4l, 175. 208. 209, 215, 216, 238, 239, 242, 243, 252' 253'
259-264, 358, 359, 4A2, 403, 420 4 23. 426-429, 434-436, 441, 442, 464, 461, 470, t, 479, 481, 49A, 49 l, 492, 513, 518, 519, 524,525, 544, 545, 552, 553. Huguette Drel'fus (dembalo) EK6 35086 (4/75) Selecta,/Telefunken
47
SONATE
Kirkparick br. 42, 153,168,178,185' 192, 212, Zl4, 255, 278,325,38A,399, 447 , 444,
531.
l
..
iil1
:,,
.ii!;i
lJoseph Payne (dembalo) TV34434S (7/73) Decca Turnabout Freni, Berganza, Isoir, Kuentz KO/Mackerras 2533 J24 DG Archiv Produkdon
STABATMATER
Do pojave njegovih slijedeiih kompozicija proSlo j. gotovo deset godina, kako zbog rata, tako i zbog njegovih intelektualnih preispitivanja. No 1921,, u svojoj 47 . godini, vzdrmao je glazbeni svijet razradiv5i teoriju o 'komponiranju pomoiu dvanaest tonova koji se nalaze u ravnopravnim odnosima<< - u kojoj unaprijed odredena serija od dvanaest razlititih ronova sa stanovitim moguinostima innajranije kompozicije, popur Verklerte Nacht (Ozarena verzija i transpozicija, predstavlja kompletan materijal za noi), programskog djela za gudadki sekstet i kantate Gur- kompoziciju. Ovu serijalnu metodu (koja zbunjuje slu5aorelieder (koja zahtijeva orijaSke zborske i orkestralne sna- ce navikle na tradicionalne tonalne postupke) po prvi put ge) napisane su u slobodnom, ronalnom, postromantidkom je primijenio u klavirskoj Suiti i Pet skladbi op. 23, te u Seidiomu, diji su korijeni u Vagnerovu > Tristanu. Radeii renadi za bariton i sedam instrumenata; no najvje5tije ju je slidno kao njegovi prijatelji, slikari ekspresionisti, slijedio razvio u Varijacijama za orkesrar, op 3 I . Godine 1933 . naje put oslobodene subjektivnosti i introverzije; to ga je od cisti su ga otpusdli s posla pa je odselio u SAD gdje se pobogato instrumentirane simfonijske poeme Pelleas i Meli- novo prihvatio pedago5kog rada; no drugadija glazbena sandapreko prve komorne simfonije u kojojje upotrijebio klima Kalifornije utjecala je na omekiavanje oporosri njeakorde izgradene od kvarti umjesto terci, dovelo do serije gove glazbe, Sto je vidljivo ne samo u pojavi nekoliko kvaeksperimentalnijih djela iz l9O9 Tri klavirske skladbe, ziedukativnih tonalnih djela (Suita za gudaie i Tema s va- skladbr pjesama op. 15, Pet orkestralnih i monodrame rijacijama za duha(ki orkestar), vei i u temeljnom pomireErwartung (Odekivanje). Ta djela nisu oatonalna" (taj je nju s romantidarskom tradicijom. Istaknuta djela iz tog zatermin Schonberg odbacio kao besmislen) vei ,pantonal- vr5nog razdoblja su koncerti za violinu i klavir, Oda Nana.. Vrhunac ovog ranog perioda ekspresionistidke inten- poleonu i Pretivjeli iz Variave (i jedno i drugo djelo zahrizivnosti dostigao jevizijama noine mdre u Pierrot lunaire, jeva recitatora), te nedovr5ena opera Mojsije i Aron - kotehnidki kompleksnoj melodrami za sopran i pet instru- ja poput nekoliko drugih kasnijih d,jela svjedodi o njementalista, u kojoj je uveo Sprechgesang. Izvedbe svih govoj religi oznoj i etidkoj filozofijr. ovih djela izazvale su budna negodovanja, no Schdnberg je, voden iskrenom i borbenom vjerom u samog sebe, beskompromisnom logikom razvijao svoje ideje predajud Desnor Schcinbergove ideje unijele su revoluciju u glazbu 2A. stoljeia. kompoziciju u Berlinu i Bedu (gdje su mu dva najpoznarija Dolje: Poietak Sch1nbergova djelaKlavierstnck, op. 33 a. udenika bili Berg > i \Webern).
KOMORNA SIMFONIJA Iondon Sinfonietta/ Athenon/ Verklerc
Paradoksalno je da je dovjek koji je izazvao najtemeljitiju glazbenu revoluciju u posljednja tri stoljeia (odbaciv5i ortodoksni tonalni sistem) i postao ocem ili utvarom) Sto ovisi o todki glediSta, diji utjecaj nije izb)egao gorovo nijedan skladatelj nakon l92O,bio poznati pedagog koji je u radu s udenicima primjenjivao najistaknutije tradicionalne discipline, a sim je, pak, bio u velikoj my'eri samouk. Njegove
Nacht SDD519 (5/77)Decca Ace of Diamonds PET ORKESTRALNIH SKLADBI l) LSO/Dotati/ Betg: 3 sHadbe; Vebem: 5 sHadbi S A'L3 5 t9 (1 / 66) Phonogram
$S*:xr+--.1.95,,
.i -.: ,
lhr.Khnlrsrr*rlln.ltrii'\hrri. .
lluuizirr Pullini
.trrx,tdStlu t{x.ru
GURRELIEDER
Bowen, Nimsgern,
f) Komplet/Cassily,
KLAVIRSKA DJELA
3 skladbe, op. I l; 6 skladbi, op. 19: 5 skladbi. op. 2J; Suira; Skladbe, op. 33
CIKLUS PJESAMA
SUITA ZA 7 INSTRUMENATA OP. 29 Ans. Melos/ Betg: 4 sHadbe SOL282 (10 / 65) I/Oiseau-Lyre SUITA ZA GUDACE U G-DURU n Lond. kralj. filh./DelMar/ Britren; Lutyens ZRG754 (10/74) Decca Argo , SKLADBE ZA KOMORNI ORKESTAR n London Sinfonietta/ Arhenon/ Pierot Lunairc; Ein Stelldichein; Nachwandler;
{$f"\,.
Herzgewnchse
H7 I 25 I (5 / 7 3) VE&/Nonesuch* GUDACKI KVARTET U D.DURU; GUDACKI KVARTETI 1.4 n M. Prie, KvanerLaSalle/ Vebern; Berg 2720 o2e (t1/7tt DG
n l)
n Valente,
7e3a4
(/78)
M3-l45El Columbia
5 sHadbi; Webem; Seze ZRG763 (t/75)Decc^tueo Berlin. filh./Karajan 2530 627 (5/76) Dc S eks tet ve rz ij a : Imdon Sinf onietta/Athenon/,1. komoma sinf. SDD519 (5/77) Decca Ae of Diamonds
t62
scan by krista
'tt,',;l:,' :r:i:
3,
*-"-:-
scan by krista
FRANZ SCHUBERT
- Bet, 1828) Romantidne legende o Schubertu, potpomognure nekoi popularnom glazbenom komedijom povr5no temeljenom na njegovoj biografiji, u izrjesnoj mjeri zasjenjuju znatno grublju realnost. Ovajveliki genij (prvi od bedkih majstora roden u tom gradu) sin provincijskog uditelja, kratkovidan i niska rasta, dobro je upoznao neima5tinu. Bio je lo5eg zdravlja i sklon melankolidnim raspoloZenjima. Nije mogao naii stalno zaposlenje, mrzio je poduku (a bio je izvjesno vrijeme prisiljen baviti se njome), a izdrLavali su ga odani prijatelji. Umro je od tifusa navriivSi tek trideset i jednu godinu. U ciglih Sesnaest godina stvorio je gotovo tisuiu djela ukljudujuli riznicu od preko 600 pjesama divniju glazbu, kao 5to je netko todno primijetio, no Sto svijet ima vremena da 1e upozna. Melodijska je invencija izvirala iz njega zapanjujulom snagom. Pa ipak, ni u kom jedasludaju on nije bio samo neobrazovani "natur5dik.; s naest godina postao je, poput Haydna >, dlan zbora u Kraljevskoj kapeli i stekao dobru glazbenu naobrazbu od kappellmeistera, Haydnovog prijatelja Salierija (koji je podudavao i Beethovena >). Iako je svaka poezija s malo ma5tovitosti, dobra ili lo5a, u njemu izazivala glazbenu reakciju, otkriie razliitih skica odaje nam da mu nisu sva djela izletjela u silovitom naletu inspiracije. Pisanje solo-pjesama bilo je dio njegova prirodnog instinkta: vei sa detrnaest godina skladao je jednu Siroko zasnovanu pjesmu, srodnu scenskim prizorima. Iako je dvije godine kasnije napisao svoju prvu simfoniju i tri gudadka kvarteta, ta su djela sasvim odito poteklaizHaydnove tradicije i ne pokazuju ni5ta od individualnosti i iznenadujuieg tehnidkog i dramatskog majstorstva pjesama Gretchen
1797
6et,
nom i dopadljivom Petom simfonijom odito platio dug Mozartu >, u Osmoj je dao rjedito osebujnu poetsku kreaciju, naizmjenidno elegidnu i blago rezigniranu (da li je
Dalje: Autograf Schubertot e glazbe za Goerheovu pjesntu ,Der Fischer*
am Spinnrade (Gretchen zayretenom) koju je napisao kad mu je bilo sedamnaest godina ili Erlkanig (Vilinski kralj) nastale nekoliko mjeseci kasnije. U isto vrijeme pjesme poput Heidenr1slen (Poljska ruLica) ilustriraju sklonost melodiji bliskoj narodnom melosu, Sto se desto susreie u njegovoj glazbi; drugi primjer je Die Forelle (Pastrva) koju je uzeo kao temu za varijacije u klavirskom kvintetu vedra raspoloZenja. I u drugim djelima koristio je dijelove ranije nastalih skladbi; tako je u Gudadkom kvartetu u a-molu pfeuzeo entr'acte iz Rosamunde, snaLni Gudadki kvartet u d-molu sadrLivarijacije na pjesmu Der Tod und das Madcrlen (Smrt i djevojka), a epska klavirska Fantazija sazdana je na pjesmi Der Vanderer (Lutalica). Schubertov narodit doprinos razvoju lieda, izuzrnemo li samu kvalitetu i kvantitetu njegova opusa, odituje se u tretiranju klavira kao ravnopravnog partnera glasu, koji desto stvara raspolotenje sa samo nekoliko tonova ili nekim malim detaljem. Vrhunci njegova dostignuia na tom polju su ciklusi Dre schdne Mullerin (Lijepa mlinarica) i rVinrerreise (Zimsko putovanje) u kojem je na neki nadin glazbeno izrazio dubinu tuge i otaja. Sve do ranih dvadesetih godina Schubert na polju instrumentalne glazbe nije ostvario ni5ta Sto bi se rnoglo mjeriti s jednostavnom zreloiiu vokalnih djela. Dok je gracioz-
11815).
*-/ ',4:
scan by krista
rl,i$.a:Li*
;tt!:.!ilj.::;i?t
scan by krista
-l
w
*ffi
lliiu+
ffi
,i:9tr *_}tr
'.i:.':'
scan by krista
ona zaista nedovr5ena ili je v-lasnik partiture izgubio posljednja dva stavka koja su sasvim sigurno bila zapoteta, joi nije sa sigurno5iu uwrdeno), a ',Velika" u C-duru djelo je koje je opsegom i originalno5iu zbunilo orkestar na prvoj probi. Schubert nije s lakoiom rje5avao problem opseZne konstrukcije (u najmanje dvanaest kazali5nih djela to mu nikada nije uspjelo), a u nekim skladbama, kao u neobidno dubokim kasnim klavirskim sonatama, pokazuje sklonost k op5irnosti; no u komornoj glazbi pokazao je savrsenu uravnoteZenost lirske invencije i nepogre5ive konstrukcije Tu se istidu kvartet 'Smrt i djevojka", zvudni Trio u B-duru, te uzvi5en Gudadki kvintet u C-duru. Ranije nastali Oktet, srodan serenadi, blaLe je prirode. Neke od njegovih najljep5ih stranica moZemo naii u djelima za klavirski duo - sastav koji rijetko susreiemo u koncertnim dvoranama, no desto ga moZemo na1i na plodama.
Lijevoz Po svojoj vlastitoj Zelji Schubet je pokopan blizu Beethovena.
SONATA ZA VIOLONCELO UA-MOLU, D.821 ("ARPEGGTONE")
SXL6521 (1/72) Decca 6727 [ando^ Brendel/14. sonata zaklavir
550A 418
SDDiI2 (5/77)
GUDACKI KVINTETUGDURU
'
n Eobki kvaret/Schrecker
SAGA5266 (10/66) Saga
D,E94
ZBrendel / 15.
ZLtpt,/2
6966 19.
Iatdon C-MOLU,
SONATA ZA KLAVIR U
1-6;8-e; ROSAMUNDA SCENSKAGLAZBA n Berlin. filh./Bdhm 2740 127 (r/76) DG 1. STMFoNIJA U D-DURU
SIMFONIJE Berlin. filh./Bohn/ 2. simf. 25tO 216 (4/72) DG* 2. SIMFONIJA U B-DURU n Berlin. filh.,/Maazel/ 3. simf. 2538 166 (7 /7 3) DG Pivilege n Berlin. filh./Bohm/ 1. simf. 2530 216 (4/72) DG* 3. STMFoNIJA U D-DURU n Berlin. filh./Bohm/ 4. simf. 2530 526 (5/73) DG* n Berlin. filh.,/Maazel/ 2. simf. 2538 166 (7 /73) DG Pixilege n Lond. kralj. ork./Beecham/ 5. simf. sxLP3o204 (2 / 7 6) EMI/HMV Concen Classics 4. SIMFONIJA U C-MOLU
D.958
D.959
Serkin
61645 (12/76) CBS Classics
MS-6849 Columbia 21, SONATA ZA KLAVIR U B-DURU, D.960 ZBrendel/ Fantazija u C-duru
6500 285 (11172) Phonogran
Curzon SXL6580 (12,/73) Decca 1. KLAVIRSKI TRIO U H_DURU I Trio di Trieste 25tE 213 (7 /73) DG Privilege n D. Ojstrah, KnuSevicki, Oborin CFP40037 (5/74) Classics for Pleasure
n Rosropovid/Briaen/Bridge:
ll
Sonata za violonCelo SXL6426 (10/70)Decca 6649 London Harell/I*virc / Mendelssohn: 2. sonata ARLI 1568 (9/76) RC/Je
ROSAMUNDA
(10/73) Phonogram* f)Brerdel/ 3 komada, op.posth. TV34142S (2 /79) Decca Tvnabort OKTET U F.DURU n Ars. Melos ASD2417 EMI/HMV S-35529 Angel
Concengebouw ork. ,/ Haitink S/rLSS1S (12/ 65) Phonogram SONATAZAVIOLINU I KLAVIR U A-DURU, D.574; SONATINE ZA VIOLINU I KLAVIR BR.
BALET
("TRAGrcNA") Berlin filh. /Bithm/ J. smf 2530 526 (5/73) DG* 5. SIMFONIJA U B-DURU n Berlin. filh. /Bohm/ 8. simf.
t39162 (5/67) DGt n Ork. Drezd. grad. kapele /Sawallisch/
8. simf.
1-3
n H.
BeC.
oktet
n Pers/Briren n
SDD2IO (7 /70) Deca Ae of Diamonds IIr'ERTIRA U C_DURU (U TALIJANSKOM STILU) I,JVERTIR,t FIERRABRAS
l)Kats/ Imprompns bt
10
IJVERTIRA. ROSAMUNDA n Bed. filh. /Kenlsz/ 8. sinf. S){L6)90 (7/64)Decca KLAVIRSKI KVINTET U A_DURU (,PASTRVA")
POPIJEVKE Geheimnis; Die Forelle; Der K6nig in Thule; Gretchen am Spinnrade; Der Hin auf dem Felsen; Auf der Reisenkopfe; Du bist die Ruh; La Pastorella; Heidenrdslein; Schwanengesang; Vehmur; Der Blinde
Knabe
65E0 Orc (2/71) Phonogram Lond. kralj. filh. /Beecham/ 3. simf. SXLP3o2a4 Q/76) EMLIHMV Concen Classio 6. SIMFONIJA U C-DURU ! Berlin. filh./Bohm / Rosamunda 2530 422 (12/74) DG* 8. SIMFONIJA U H-MOLU
(,NEDOVRSENA")
Beethoven: Uvertire 13eaol 6/66)DG* n Bec. filh./Kerresz / Schuben: Uvenire SXL6O9O (7 /64) Decca l) EKO /Brinen / Mozm: 3 8. simf. SX.L609O (6/72) Decca 6741 London nBoston. SO {ochrm/ Mozanl 41. simf. 2530 357 (4/74) DG* n Bei. filh. (Krips /Beethoven: 8. srmf SXL65a9 (1/73)De@a n Berlin. filh./Bdhm / 5. simf. t3er62 (s/67) DG+ ! Ork. Drezd. grad. kap./Sawallisch/5. raf 6580 1tO (12/71) Phonogram e. srMFoNrJA U C-DURU (,\'ELrI(A")
llPolliai/
Z
16. sonata za
Havit
2530 473
(r/75) DG
!
n
n
Brendel/Crochet
Curzon, Bed. oktet SDD185 (12l58)6090 London Haebler, Grumiaux,Janzer, Czako, Cazawan SALS 621 (10 / 67) Phoaogram Gilels, Zepperiz, Kvanet Amadeus
TV34144S (9/69) Dece Tumabout IMPROMPTUS, D.8rr (1-+); D. e35 (5-8); D. e46 (e-tt)
/Quanettsatz
2530 646 (8 /7 6) DG* Rhodes, Honnagel, Beaux Ars 9500 071 (8/76) Phonogram
Grerchen am Spinnrade; bedeuret die Bewegung; Ach, um deine feuchten Schwingen; Schwesrergruss; Schlummerlied; An die untergehende Sonne; Mignon Kennst du das Land; Berthas Lied in der Nachq Epistle an HemJoseph Spaun; Ellens Gesang Claudine von Villa Bella; Ar die Nachtigall; Des Mldchens Klage; Delphine; Viegenlied; Schlafe, schlafe; Die Mnnner sind m6chanr; Iphigenia; Das Midchen; Die junge Nonne
I-III;
I-III;
n
Tdo
Baker, Moore
sLsEl2 (9/71)
Fischeneise; Lachen und Sfeinen; Heidenrdslein; lob derTrnnen; Der Musensohn; Die Vinrerreise (odlomci); Horch, horch die Lerch; Fruhlingsglaube; Die Forelle; Standchen; An die Laue; An Silvia; Nacht und Trailme; Lianei auf das Fest Aller
Seelen
n
n
14.
n lond. filh./Boult
LSD2856 (r2 / 7 2)
D.784
EMIIHMV
! I ll
a l)
l)Alkerazi /
12 valera
fl
n
l-8. Eschenbach 2530 633 (4/76) DG 5-11. Brendel 6500 92E (9/75) Photogram 7-4.Bre^del/ Sonata, D.958 65A0 415 (3/73) Phonogram+
Moments m u sicaux TV34142S (2/70) Decca Tumabout I - tt. Kempft / Klavierstlick u A-dun Allegrccrc u c-molu; 13 varijacija
9
ZItpt
n
Inremezzi i rapsodija
nHill/Valker
SAGA5404 (11175) Saga
Lond. filh./Pritchard
CFP40233 (8,/76) Classisc for Pleasure
6T16latdot
Brendel / Mom enu m u s iaux 6500 4lt (10/73) Phonogramo
n Conengebouw ork./Haitink
t3 lot
(4
/77) DG Privilege
1. Brend,el /
16.
T4.
D.845
(SMRT I DJEVOJKA)
n Z
Fanazija 25to 473 (1/7s) DG ZBtetdel / Razna Hauircka djela 6500.929 (9 / 7 5) Phonogram* 17. SONATA ZA KLAVIR U D_DURU,
D.E5O
l)Polliri
SPLa67
(/77)
Decca
Cutzon /Imprcmpns
SXL6135
(ll/64) De6a
Iondon
n Hocer, Werba
2726
$a Q/75) DG
t
t67
scan by krista
&,
::a,l::!
168
scan by krista
ROBERT SCHUMANN
1855) - Endenich, kraj Bonna, Od oca, prodavaaa knjiga koji je prevodio Byrona, Schumann je naslijedio smisao za literaturu; ona mu je, jednako kao i klavir na kojem .ie volio improvizirati, zaokup(lala sve misli i te dvije stvari su na neki nadin oblikovale njegovu lidnost. Bio je <rpcinjen romantidnim rotrlrlropiscetrl jeiziavio da 'u svojim djeliJean-Paul Richterom zakojeg u obliku dvije lidnosti'; sebe ma uvijek portretira samog je postao podvojena i Schumallrl utjecajem pod njegovim lidnost koja u ekstrovertnim raspoloZenjima nosi ime Florestan, a u introvertnim Eusebius. Bio je protiv svoje volje upuien na studij prava u Leipzig i Heidelberg; urniesto toga prihvatio se studirania diela Bacha > i Beethovena > i uzimao satove klavira kod Friedricha Viecka, oca Clare je iziavio da bi od njega mogao - duda od djeteta. 'Vieck
(Zwickau, 1810
ti
povrijedio desnu ruku upotrebom mehanidkog pomagala za ispravljanje prstiju, no to ga je nagnalo da zapodne skladati zaklavir. Tako su nastale ,,Abegg.. varijacije (naLivota slov je izveden iz imena jedne djevojk" - cijelog Schumann je uLivao u kriptogramima i skrivenim aluzijama), Papillons (Leptiri) i Toccata op.7. Od oca je naslijedio i duievnu nestabilnost; sestra mu se utopila u ranoj mladosti, a on je 1883, u nastupu odaja, poku5ao samoubojstvo zablljeLivii u svom dnevniku strah od ludila. OporavivSi se preuzeo je uredniStvo llovoosnovanog dasopisa Neue Zaitschrift fur Musik i u slijedeierr desetljeiu velikoduSno se zalagao za mlade kompozitore poput Chopina >, Mendelssohna > i kasnije Brahmsa >: izmislio je tzv. oDavidove saveznike. koji su se borili protiv Filistejaca (ped nata starije generacije, tvornidara salonskih trivijalnosti;, a jedne i drug - je u personificiranorr obliku prikazao.u klavirskim komadima kojima je bio zaokupljen 183O-tih godina. To su najdeSie kratka, maStovita djela razlititih raspoloZenja, koja su iskoristila nove izraZajne moguinosti instrumenta (ukljudujuci zadrzani pedal), prepuna sinkopiranja i ritmidki sloZena: Karneval, Fanrasiestticke, Kinderszenen (Djedji prizori), Sintfonijske edde, Kreisleriana itd. U meduvremenu se zaljubio u Claru -Vieck koja je u to doba koridala putem slave kao koncertni pijanist. Sve do 1840. pisao je zapravo samo za klavir; no te je godine, nakon duge borbe s Clarinim ocem koii se Protivio njihovu braku zbog Schumannove nestabilnosti, sklonosti piiu i lo5eg materijalnog stanja (ta ie borba zavriila sudskim procesom), oZenio Claru, koja ie postati naicuvenijim interpretom njegove glazbe. U novostvorenoj atmosferi kuinog ognji5ta okrenuo se skladan;'u solo-pjesame i u samo jednoj godini nastalo ie vi5e od tlO njegovih najljep5ih popijevki, koje se istidu svojom romantidnom senzibilno5iu, literarnom finoiom i vaZnom ulogom klavira kojem je desto povjeren dugadki poetidni postludij. Slijedeie godine Schumann se posvetio pisanju orkestralnih skladbi, Sto je dinio s manje lakoie; dovrSio je dvije simfonije (druga od njih, koju je kasnije revidirao i dao joj br. 4, istide se transformacijama tematskog materiiala) i zapo(eo klavirski koncert koji mu je s vremenom postao najpopularnil'e veie djelo. Iako mu velike forme nikada nisu predstavljale jaku stranu, u ovom koncertu i komornim skladbama iz gudadkim kvartetima, klavirskom kvintetu i kla1842 uspio ih je naipotpunije savladati. virskom kvartetu
nladii.
Sasvim
ASkenazi, Frager, Tuckwell, Fleming, '!feill/ Etida op. 56. bz 4; Mozan: Sonata u
D-duru, KV448
SXL61'0 (11164) Decca I London ARABESKA U C.DURU, OP. 18 n Claudio Arrau/Fa sc h i ngssch wa n k ; Humoreska SALt6g0 (4/69) Phonogram 83970e Philips
641
KARNEVAL, OP.9 ZKempfL/Fantazija 2fiA t85 (3/72)'DG KoNCERT zAvIoLoNcELo u A-MoLU n Du Pr6lNova Filh./Batetboim/ Saint-Sans :
1, konc. za violoncelo ASD24e8 (11169) EMI/HMV , [J Rostropovid/Lenjingrad. filh./RoZdeswenski / Konc. za k lavit 2538 O2s (12/71) DG Privilege
pogor5anjem zdravlla i glazba mu je podela gubiti svjeLinu, teLe1i desto nedjelotvornoj razvudenosti ili pretjeranoj upotrebi pojedinih ritmidkih obrazaca. Patio je od napadaja letargije, melankolije i Sumova u uSima (to se nije pobolj5alo ni nakon Sto je bio uhvaien u revolucionamoj pobuni u Dresdenu, kamo je bio preselio, kao ni nakou stroge kritike njegovih dirigentskih sposobnosti kad je pre5ao na delo orkestra u Diisseldorfu); ipak, nastavio je komponirati, pa iz tog razdoblja datiraju Scene iz 'Fausta.. i Koncert za violondelo; 1854. podeo je patiti od halucinacija; nakon poku5aja utapljanja u Rajni, smjestili su ga u duSevnu bolnicu.
S
169
scan by krista
HEINRICH SCHUTZ
(Kastriu, Saska, 1585
:1 n Murray, Perahia/ Simf. etide :'::l 76615 cBs .l,l M-t+srs colu-bi" ..':l KONCERT ZA KLAVIR UA-MOLU ; n Richter/Varlav.Iilh./Rowicki/ Konc. z,a !
n Z n
violontelo 25t8 02s (12/71) DG Privilege Barenboim/Lond. filh.,/Fischer-Dieskau,/ Inrodukcija i allego ASDr053 (3/75) EMI/HMV Anda/Berlin. filh./Kubelik/ Grieg: Koncen 138888 (3/64) DG Lupr / LSO / P r evin / G rieg SXL6624 (2/74) Decca 6840 London Bishop/SO BBC /Davis/ Grieg 6500 166 (3 /72) Phonogram* Solomon,/Filh.,/M enges / Grieg
I
Z
Z
DAVIDSBONDLERTANZE OP.
Arrau/ Nachtstiicke
6500 17E (7 /73) Phonogram P at ahia / Fa nta s i es tti cke 73202 (10/73) CBS
CFP40255 (12,/76) Classics for Pleasure KLAVIRSKI KVARTET U ES-DURU, OP. 47; KLAVIRSKI KVINTET ES-DURU, OP,
44
Postoje skladatelji koji su zaduLili razvojni put umjetnosti, a da pritom nisu snagom svog genija nuZno trebali utjecati na kasnije generacije. No u Schutzovu sludaju dak i oni koji nista ne znajv o njegovu posebnom povijesnom zna(enju, moraju uoditi velidinu i dramatsku snagu njegove glazbe. Ipak, on je bio i istaknuta povijesna lidnost, dijom je zaslugom njemadka glazbena kultura obogaiena novim skladateljskim tehnikama - onima koje su sjevernoj Italiji donijele prevlast u tada5njem glazbenom svijetu. Potekav5i iz ugledne porodice, postao je zborist u kapeli zemaljskog grofa u Kasselu, gdje je studirao pravo (i tu se istakao). Dobrohotni ga je grof uskoro poslao u Veneciju, gdje je tri godine studirao kod Gabrielija, snaLno upijajuii vi5ezborne tehnike po kojoj se proslavila crkva Sv. Marka. Tamo je objavio knjigu peteroglasnih talijanskih madrigala. God. 1672, nakon smrti uditelja, yratio se u Kassel kao
!
BOZICNA PRICA Panridge, Zbor Schiitz/Norrington
ZRG67 1 0A /
7
Dresden, 1572)
!
1.
11
M-32299 Columbia
n
n
ZPollifi/
NJEMACKI MAGNIFICAT
Desno: Heinrich Scht;tz aj znadajnij a liinost nj emaike duhovne glazbe u 17. stolje1u.
25t0 353 (3/74\ DG n Ian Pamidge,Jennifer Panndge/ Liede*reis, op. 39' CFP4OO99 (2/75) Classiq for Pleasure SIMFONIJSKE ETIDE, OP. I3 n Murray, Parahia / Papillons
75635 CBS
\b/75\ Phonogram+ SIMFONIJE T-A; MANFRED TJVERTIRA; WERTIR,\ SCHERZO I FINALE n Ork. Drezd. grad. kap. Sawallisch
65AA 3e4
SCHUTZ
ST. MATTHEW PASSION
Efr
sLs857 (2/74)IIMV
1.
l)
MUSIKALISCHE EXEQUIEN
Dresden Keruzchor/Mauersberger 6580 039 (5/73) Phonogram
iil\titOl i(:tiLlz
r
(110il{
R(l(il:ll
l)Bterdel/ Fantazija
VCSloo2o
(4
/7 2)
PyeNaryrard
17
1ll, 115, l2l, 122, 128, 130, 136, 137, 150 Zbor katedrale u Regensburgu/Zborska
djela
ll
SXLG2I4 (3/66)Decc
6471Iandot
llBtendel/ Sim{. etide
VCSl 0020 (4 / 7 2) Py e /Y angtard JKempIl/ Kameval 253A tEs (3/72) DG
Finale
USKRSNUCE (HISTORIA DER AUFERSTEHUNG JESU CHRISTI) (USKRSNJI ORATORIJ) n Soli, Zbor i ans. Schuz/Norrington
ZRiG 639 0
A
2$0
17a
OA/75) DG
/ 7 0) Decca
Argo
llPolliil/ lf
FANTASIESTOCK, OP 12 P erahia / D avid sbi nde le n ti nz e 73202 (10/73) CBS 32299 Columbia
Baker, Isepp,/Brahms, Schumann: Popijevk SAGA5277 (4/66) Saga
FRAUENLIEBEUND LEBEN
Berlin. filh./Kubelik/ Genoveva uven. 253s 117 (9 /7 5) DG Pivilege 3. SIMFONIJA U ES-DURU, "RAJNSKA" n Berlin. filh./Karajan 2$A 447 (9 /74) DG l) Bea. frlh./ Soki/ 4. sin{. SXL6356 (1,/68) Decca 6582 London
MUKA PO MATEJU
Pears, Shirley-Quirk, McCulloch,
Schiitz/Norrington
ZRG689 (3/72) Decca Argo
n n
4.
!
n
Liederkires, op. 39
SIMFONIJAUD-MOLU
Berlin. filh./Karaiar/ 1. simf. 25tO 169 (tl/74) DG Filh./Klemperer/ Mendelssohn: 4. simf. SXLP3ol67 (2 / 7 5) EMI/HMV Concen
Classics S-35629 Angel
Bed.
LSDt2tT (7/76)EMI/HMV
S-t7222 Angel
5
n n
n M.
Londot
!
n
filh./Solti./3. simf.
KREISLERIANA
n AJkenazi/Humoreska
SXL6642 (10/74) Decca
6E59 65aO
London
2, sonata
39
Z Anat/
n n
4 (6 / 7 5) Phonogram* LIEDERKREIS, OP.39 Reynolds, Parsons/ Mahler SOL-R327 (7 / 7 2) L' QiseavLy te Ian Panridge, Jennif er
LSO (Kripg 1. r'nf ECSTSB (3 /75) Decca Eclipse STS-15019 London n Berlin filh. (Kubelik) .1. slm-f 2535 116 (9/75) DG Privilege I. SONATA ZA VIOLINU U A-MOLU, OP.
15
l)Yallez (Ngrrto)
2. sonata
Panid,ge/ Dichrerliebe
7292 (8/76) Selecta (French Decca TTALDSZENEN n Arrau/Fantasiestticke 650A 4B (7 /75) Phonogran.
fu4ru
170
scan by krista
kapellmeister, no nakon poduZeg narczanja izmedu zemaljskog grofa i saksonskog kneza izbornika, pre5ao je 1617. na siieno .tamje5tenje u Dresdenu. Lom izazvan tridesetogodiSnjim ratom natjerao ga ie da duZe vrijeme boravi na kraljevskom dvoru u Kobenhavnu i bezuspje5no moli da ga puste kuii, no nakon 1555. prilike su se u Dresdenu poboljsale. U svojim ranijim djelima Schttz je u Njemadku prenio ideale stedene u ltaliji, medu njima i one o opernoj monodiji. Davidovi psalmi (1619) odraz su sjaja venecijanske tradicije, sa svojom bogatom teksturom i virtuoznom upotrebom pozlate limenih duhada; Zion spricht, na primjer, koristi dva detveroglasna zbora i dva Sesteroglasna vokalna i instrumentalna ansambla. (Jskrsnuie, pak, karakterizira suzdrLana upotreba zvudnih boja, pa propovjednika prate samo detiri gambe, a ostale likove orgulje'
Nakon nekoliko latinskih moteta (Cantiones sacrae), Schutz je napisao prvu njemadku operu Dafne, na tekst uporijebljen 1600. u Firenci. Na Zalost, njena pirtitura ie
nestala
u poLaru. Zatim se pojavljuju Musicalische Exequi(njemadka pogrebna misa), njemadki moteti i tri zbirke en Symphoniae sacrae koje sadrZe remek-djela najviSeg reda,
poput onog na temu Saulovog putovanja u Damask. U kasnijim je godinama Schtitz obuzdao svoju ljubav za tas' ko5nu zamrienost. BoZiinim oratorijem (1664) postavio je ravnoteLu izmedu talijanskog s,tila i dvrste kontrapunktske luteranske tradicije; grupe se likova medusobno razlikuju po boji instrumentalne pratnje. Propovjednika ovdje prati samo continuo; u pasijama nastalim u slijedeie dvije godine (koje su najvaZnije prethodnice Bachovim >) doSlo je
do daljnjeg pojednostavljenja, pa
se
propovjednikove rijedi
scan by krista
[]
EMI/HMV
M-3,1565 Columbia
Aikerazi
SXL6705 (11/75) Decca
6920ttndot
POEMA EKSTAZE n Boston. SO/Abb ado/ Cajkovski: Roneo Julija, uven. 2530 137 (4/72) DG
VerHarc Nacht
SXL6'25 (1/68) De@ PROMETEJ OP.60 - POEMAVATRE" ! Iond. filh./Maazel/ Konc. za Havir (1/72)De@a SN-6527
Skjabinu kreiu
ekstema.
se
DMTTRTJ SOSTAKOVTC
(Petrograd, 1905
Sostakovid je prvi skladatelj Siroko priznate medunarodne reputacije koji se pojavio u sovjeffkoj Rusiji no, iako je mnogo njegovih kompozicija otvoreno posveieno politidkim dogadajima i dostignuiima, mradni pesimizam kasnijih djela u potpunoj je suprotnosti sa sovjetskim idealom optimistidke umjetnosti koja treba biti poticajem za prosjednog dovjeka. Prva simfonija, koju je napisao s devetnaest godina kao diplomski rad na lenjingradskom Konzervatoriju, dobila je Siroki publicitet i bila oduievljeno pozdravljena kao briljantan produkt novog sistema. To zaista jest briljantno djelo, no u osnovi oftodoksno i izrazito eklektidno (Sto nikako nije rijetka odlika mladih skladatelja). Njene glavne karakteristike - drsku energiiu i groteskni humor kasnije je razvio u slijedeie dvije prilidno neuspjele simfonije i razlititim djelima za film i pozornicu, narodito u satiridkoj operi -A/os (koja je pruLila Siroke moguinosti za orkestralne efekte) i baletu Zlatno doba (parodiji na Ligu naroda). Djela znatno trajnije vrijednosti dao je u privladnom koncertu za klavir i trubu (Sostakovid je bio izvrstan pijanist i dobro je pisao za taj instrumenr) i sonati za violondelo. Period dobrih odnosa s vlastima prekinut je 1936, kad mu je opera Lady Macbeth Mscenskog okruga nakon uspje5ne praizvedbe progla5ena sramotnom i muzidki brutalnom (rehabilitirana je rek 1962, kad joj je i naslov izmijenjen u Katarina Ismailova). Skladatelj je tada povukao svoju novu e.trrrtu simfoniju, koja dimenzijamai emocionalnoiiu mnogo duguje Mahleru >, a Petoj, nastaloj naredne godine (jednoj od najmirnijih), dao je pokajnidki podnaslov'Umjetnikov odgovor na pravednu kridku".
Moskva, 1975)
t6ka >, iako Sostakovideva elokventna opSirnost predstavlja drugu krajnost Bart6kove jezgrovitosti. Ipak, zamjetno je njegovo postupno kretanje prema tematskoj ekonomidnosti, a Osmi kvartetiz 1962, poput nekoliko kasnijih djela, sadrLi autobiografske elemente, sa citatima skladateljeve glazbe. i upotrebom motiva izvedenih iz slova njegova
II svjetskog rata. NajvaZnija od njih je Sedma ('Lenjingradska") simfonija, diju je banalnu temu koja simbolidno predstavlja nacisddke napadate, Bart6k ismijao u svom Koncertu za orkesta4 no Sostakovid je zaista bio izloLen pritiscima da svoj stil Sto vi5e pribliZi narodnoj umjetnosti, pa je u ljupkoj Devetoj dao svoju nesumnjivo najlak5u simfoniju. Vrhunac njegova stvarala5tva na tom podrudju predstavlja Desera (1953), neprogramatsko dj elo snaZne izr ai.ajnosti oslobodeno dotada5njih vrludanja; iz tog desetljeia datiraju i dva lijepa koncerta - Prvi za violinu i Pwi za violondelo. Mradno uzbudena snaga zadnjih simfonija i pjesama daje im posebno mjesto u njegovu opusu: zborska Trinaesta simfonija (nalik kantati) temeljena je na poemama o nacistidkom masakru Zidoua i Rusa, a eetrnaesta (koja slijedi vokalno-simfonijsku tradiciju Mahlera i Brittena >, kojem j" posveiena) predstavlja antologiju pjesama o smrti. Unatod upadljivoj neujednadenosti, Sostakovidev glazb eni opus jedan je od najveiih plodova klasidne baitine.
ta proi.ima djela napisana za vrijeme
Upravo u to vrijeme uronio je u mnogo intimniji svijet gudadkog kvarteta: u petnaest djela tog Lanra dao je najznatajniji prilog kvartetskom repertoaru nakon Bar172
scan by krista
ALEKSANDAR SKRJABIN
- Moskva, 1915) Simptomatidno je da je interes za Skrjabinovu glazbu, nakon ogromne popularnosti u doba oko I svjetskog rata, kasnije gotovo potpuno ii(ezao; danas, kad su pseudoreligije, umjetnieki nihilizam i drogom izazt,ana >putovania< uzeli maha, ona je doZivjela ponovno rodenje. Skrjabin se, naime, u posljednjem desetljeiu svog Zivota potpuno predao egocentridnom misticizmu (djelomidno pod utjecajem teozofskih filozofa), uronivSi u dekadentni, egzotidno minuciozan stil (koji 1e, na neki nadin, zvukovni ekvivalent Art Nouveau) obilno koristeii u glazbi punoj prenaglaSenog emocionalizma na rubu ekstaze, osebujni 'mistidni akord., graden od superponiranih kvarti' Karijeru je zapoteo kao neobidno darovit pijanist; nakon studija na moskovskom Konzervatoriju poduzeo je niz izrazito uspje5nih turneja po Evropi, izvoded vlasdtu glazbu. To moZe u velikoj mieri zahvaliti Chopinu >' diji je utjecal vidljiv u minijaturama poput ranih Preludija, idilidnom Koncertu za klavir i prve tri klavirske sonate; Lisztu ), od kojeg je preuzeo "dijabolidnost" koja ie snaZno doii do izraLala u kasnijim djelima, i Vagneru >, tlja gaje kromatska harmonija dovela na Put dalekoseZnih eksperimenata. Godine 1903, kada je napustio mjesto predavada u Moskvi da bi se potpuno posYetio komponiranju (Ziveii najvi5e u Bruxellesu) i izvodiladkoj praksi, do(Moskva, 1872
51o
poeme za orkestar, posljednje od triju simfonija, jo5 snaZnije je doSla do izraLaia u transu Poeme ekstaze (1908); sedam slijedeiih klavirskih sonata pokazuje pojadanu histeriju, neobuzdanost i (nakon apokaliptidke Sedme nazvane 'Bijela misa.) saZimanje muzidkih misli. Brojni kraii klavirski komadi doZivjeli su vrhunac deliridnog uzbudenja u skladbi K plamenu. Skrjabinova posljednja dovr5ena
Prometej, poema vatre (tiia partitura sakompozicija je za drZi dionicu 'svijetleii klavir"), zamiSljena da dovede umjetnosti i svih bio sinteza koji bi do finalnog Misterija ukljudivao upotrebu mirisa-
ASD3081 (6/75) EMI/HMV 5-37109 Angel 2. KONCERT ZA KLAVI& OP.1o1 n Bemstein / NY filh. / Ravel
72170 (77 /64)
5.
cBs
n eikaiki So/Previn
M5-604J Columbia Oniz, Bournemouth SO / Berglund konc; 3 fantastiina plesa ASD3081 (6/75) EMI/HMV 5-37109 Angel
1.
ASD344o (6/78) EMI/HMV S-37285 Angel Boumemouth SO/Berglund ESDTo2e (2/77) EMI/HMV 3-37279 Angel
KLAVIRSKI KVINTET, OP. 57 nAns. Melos / Prokofiev: DuhaCki kvanet soL267 (6 / 64) L',Oiseau-Lyre 24 PRELUDIJA I FUGE, OP.87 l) Br. 4, 12, 14, 15, 17, 23. A. Nchrcr
65sa 084 (12/74) Phonogram 6 ROMANSE NA STIHOVE ENGLESKIH
S-37026 Angel
(12/71) Phonogram
!R'-l!
seBfgg{}g*m
STfrIHMTH}5
SS$& $gssp**:g *r*h**;a ffi &qa!.q g$.*$g&g-slrn*I{
P]ESNIKA ZA BAS I KOMORNI ORKESTA& OP. 1{O SUITA OD 6 PJESAMA NA STIHOVE MARINE CVETAJEVE ZA MEZZOSOPRAN I KOMORNI ORKESTA& OP.1a3a SUITA NA MICHEIANGELOW STIHOI'E ZA BAS I ORKESTA& OP.1+5a
Nestorenko, Bogaieva, Moskov. rad. ork.
n n
8.
Boumemouth SO/Berglund sLs897 (10/74) HMV Moskov. filh./KondraSin sl,ss10e (2/78) HMv
SIMFONIJA
LSO/Previn ASD2etT (10/73) S-36980 Angel
KO/
Sostakovic/BrJai
sLS5078 (5/77)
EMI/HMV
e3
HMV
10.
SIMFONIJA OP.
!
n
Berlin. filh./Karajan tt9o20 (l / 69) DG* Lond. filh./A. Davis CFP4o2l6 (5/75) Classiq for Pleasure
5-60255 Seraphim
GUDACKI KYARTETI BR.4 i 12 fl Kvarct Fitzwilliam DSL12t (10 / 77) VOiseau-Lyre GUDACKI KVARTETI BR. S i 15
1.
Lond. filh./Haitink SXL6838 (10/77) Decca 7061 London t4. srMFoNIJ,C, OP. 135
.1.
NOS, OP. 15 Z Komplet / Akhimova. Lomonosov. Solisti, zbor i ork, Moskov. muz. teatra /
Rotdiswenski
2.
[l
Ozawa
114
KONCERT ZA KLAVIR n Ogdon, Vilbraham ./ ASMF / Marriner ,/ Sravinski ZRG67 4 (2 / 7 2) Decca Argo* n Oniz, Senior / Boumemouth SO / Berglund
1.
f)
Komplet / Andrejeva, Bulavin, Radzievski, Jefimov, Zbor i ork. Teatra Stanislavski / Provarcrov sl.s5oso (8/76) HMV
2,
Kvaner Fiuvilliam DSLOl1 (4/76) L'Oiseau-Lyre* 1. SIMFONIJA U F-MOLU n Filadelf. SO /Omandy/ Konc. za violondelo 72081 (9/60) CBS MS-6124 Columbia n LSO/Maninon/ Zlamo doba - balet ECS580 (2/71) Decca Eclipse STS-151t0 London 4. SIMFONIJA" OP. 4' ! Filadel{. SO/Omandy 61696 (8/76) CBS Classia MS-6459 Columbia
}lMV
M-34507 Columbia/Melodiia 15. SIMFONIJA U A-DURU, OP. 141 n Moskov. rad. ork./M.Soxakoit/ 11. kvanet asD28s7 (t t /7 2) EMI/HMV M-34507 Melodija/Angel
1. KONCERTZAVIOLINU n D. Ojsnah, Nova filh./M. Sostakovic
t73
scan by krista
- Jenenpee, Za razlik:u od mnogih skladatelja koji su bezuspje5no traZili potporu ili se morali boriti da prei.ive, Sibelius je bio sretnik kojem je samo detiri godine nakon dovr5enog glazbenog studija (prihvatio ga se odbaciv5i studij prava)u Helsinkiju, Berlinu i Bedu, doLivotna godiSnja stipendija finske vlade omogu1ila da u miru komponira. Ovo vidovito pokroviteljstvo omoguiilo je pojavu na internacionalnoj sceni ne samo najveieg skladatelja kojeg je Finska ikada imala, vei i umjetnika dija je glazba potpuno nadahnuta odmah prepoznatljivom nacionalnom atmosferom, Sto snaZno priziva sumorni nordijski pejzaL, najde5ie u vlasti elementarnih prirodnih sila. Epizode i likovi finskog narodnog epa Kalevala igraju vaLnv ulogu u simfonijskim poemama (iako je prva od njih, iz 1892, nazvana jednostavno Saga) - od teriri Legende, medu kojima je sjetom zas)enjeni Labud iz Tuonele s destom pojavom sola engleskog roga, i Pohjoline kieri Tapiole (nazvane po mitolodkom bogu Sume) u ko- do joj je sekvenca oluje jednako zastraiuju(a kao u scenskoj glazbi za istoimenu Shakespeareovu dramu. Budno patriotska Finlandia i otcani Valse tiste rane su mu skladbe, Sto po kvaliteti neizmjerno zaostaju za Noinim putova1
njem i svitanjem, Bardom i Oceanidima. Tehnidki teLak, no popularan violinski koncert i gudadki kvartet (',Voces intimae"), po formi blizak suiti, datiraju iz pwe dekade ovog stoljeia. Pored ovih skladbi, nekoliko lijepih solo-pjesama i niz prilidno trivijalnih klavirskih komada, temelj njegova opusa na kojem mu postojan o IeLi reputactja, sadinjava niz od sedam simfonija. Iako su razlitite po karakteru, zajednidko im je nadasve osebujno tretiranje orkestra i metoda konstrukcije u kojoj se daje prednost mozaiku sloZenom od kratkih modva koji se tek kasnije u potpunosti sintetiziraju, 5to je bio predmet mnogih rasprava. Prva i vrlo popularna Druga sasvim odito vuku korijene iz ruske rradicije; Tre(a je rezerviranija i klasidnija, aPeta herojska i optimistidka. Preostale tri simfonije, prema jednodu5noj ocjeni kritidara, predstavljaju vrhunac njegovih dostignuia: eetn.ta je djelo krajnje introspekcije, Sesta nam, po rijedima samog skladatelja, nudi gutljaj "diste studene izvorske vode.., dok je u Sedmoj dao zgusnuto racionalno djelo u jednom jedinom Zitkom, kolosalnom stavku. U posljednjih trideset godina svog Zivota Sibelius nije napisao ni5ta - nestrpljivo odekivana Osma simfonija nije se nikada ostvarila.
1 .. .
',.,:;iii;l';t,,,.
f
i
lliAN sl0gltLtt
..
':
.":.:
::':,
'L
!\tth{t$!Iian,i'o.il"..tuit",,i;{.
:a.U
d ,*&
;,
14
trr|': a .rr.:.rr;irl;l
Hekinkiiu.
174
scan by krista
658A a51 (11/72) Phonogram 6570 084 Philips
fl
Stockholn. filh./Dorati CCvso29 (1 1/68) Camden Classics Berlin. filh./Kamu 25tA a2t $/71) DGt
ECS789 (10/76) Decca EcliPse STS-15098 London
[] LSO/Monteux n hnd.
kralj. filh./Barbirolli GL2sol1 (A/76) FICA Gold Seal
7008 Quintessence
n n
8) Decca Jubilee
D Berlin. filh./Karalan/ Labud rt8e74 (6/66) DG* n Boston. SQ / C. Davi.s/ Tapiola 95OO 143 (8/77) Phonogram 5. SIMFONIJA U ES.DURU ! Skot. nac. ork./Gibson CFP4o218 (9/75) Classics {or Pleasure ! Bournemouth SO /Berglund/ Saga ASD3o38 (1/75) EMI/HMV S-37104 Angel
n LSO/Gibson/Karclia-suiu n n
SPL122 (5/71) Decc^ STS-151t9 London Berlin. filh./Karajan/ Tapiola
13897 3 (9 / 65) 618A5
DQ*
NY filh../Bernstein/ Pohjolina
kii
skladu je
Oceanide
llBet.
/78)
Decca Jubilee
NY filh./Bernsrein/ 6. simf.
FINLANDIA
Bournemouth SO/Bergltnd/ Valse wiste: suita; Labud iz Tuonele; Ktalj Kristian II
Le mm in ka i ne nov po vra
KRALJ KRISTIAN II _ SUITA n Bournemouth SO / Berglund/ Finlandia; Valse triste; Labud iz Tuonele; Lemminkainenov
kti;
powatak
n n
n n
tak TNa38o (9/72) EML/Srudio 2 Berlin. filh./ i'alse niste; Labud iz Tuonele; Tapiola
139 A16 G/68) DG*
Ork. HalllBarbirolli/ Pohjolina kci; Valse riste; Karelia - suira: Lemminkainenot povratak
LSD2272 (7/66)EMl/f{l|^V S-60208 Seraphim
Kostia, Vitanen/ Mulki zbor Helsintkog univerziteta; Bourn e mou th S O / Bergl u n d slssoT (7/71) HMV S-3778 Angel Lond. krali. filh./Beecham/ Pelleas; Tapiola SXLPIo197 (2/76) EMI/HMV Concen
Classics
OCEANIDE
tl
Veter; Da li je to bio san; Jesenska veierl Dijamant na manovskom snijegu; Sastanak; Arioso; Proljece brzo ptolazi; Otada viSe nisam nilta pitao; Za me jo$ nema price; Na rerasi kraj mora; Pni poljubacl Cme ru2el Tecite, suze; Odlazi, Smni. Flagstad, LSO/Fjelstad ECS 794 (4/77) Decca Eclipse 13216 London
Ork. Rom. Svic./Stein) Pohjolina kci; Saga; Notno putovanje i sviunje SXL6542 (6/72) Decca
67
45
Londot
Berlin. filh./Karai ar/ Saga; Tapiola; Labud LSDttT4 (12/77) S-37408 Angel EETIRI LEGENDE IZ KALEVALE n Liverpool. kralj. filh./Groves ASD3oe2 (e/75)EMI/HMV S-37106 Angel n SO Helsinikog rad./Kamt/ Karelia 253A 656 (A/76) DG+
SCENSKA
II
T\rO n
138e73 (9/65) DG* Berlin. filh./Karajail Saga; Finlandia; Labud ASD 3 37 4 (12 /77) EMI/HMV S-3740E Angel n Lond. kralj. filh./Beechan/ Pelleas; Oreanide sxLP3O197 (2/76) EMI/HMV Concerr Classiq oLUJA - SCENSKA GLAZBA n I iverpool. K'rali. filh./ /n me moriam ASD2e6r (2/74) EMI/HMV VALSE TRISTE n Ork Hall6/Barbirolli/ Finlandia; Pohjolina k6i;
Le m min ka i ne no
v p
ovtatak : Kare I i a - s u i u
ASD2ros (4/67)EMI/HMV
Tapiola
powatak
suita: Lemminkainenov
Be
FINLANDIA
Af
e/77) Phonogram'f
/
KARELIA-SUITA n Ork. Hall6./Barbiolli/ Finlandia; Pohjolina kci; Vahe triste; Lem m i n k a i n e n o v p ovra u k
ASD2272 (7 /66) EMl/r{Mv 5-60208 Seraphim
ZLSO/Gibson/
Ork. Rom. Svic./Steh/ Saga; Finlandia; Nocno puovanje i svienje SXL 6542 (6/72) Decca 6745 London SAGA n Berlin. filh./Karajan/ Finlandia; Tapiola; Labud ASDttT4 (12/77) S-J7104 Angel
I. SIMFONIJA U E-MOLU
Bed.
filh./Maazel
Karelia -suita
n
n
IB42 (9 / 7 8) Decca Jubilee SO Helsin5kog rad./Kamt/ Batd 25to 455 (9/74) DG" Bournemouth SO/Berglund/Sccnes historiques ASDr2 r 6
(12 / 7 6) EMr/ S-60289 Seraphim
r]MV
(3/68) DG* Bournemouth SO /BergIutd/ Finlandia; Ktall Kristian II suita; Labud iz Tounele; Le m m i nka inen ov powa tak TWO 380 (9/72) EMI/HMV Studio 2 KONCERT ZA VIOLINU n eung/LSO/Prev]m/ eajkovski sxL6493 (11/7a) Decca 5710 London n He.ifetz, eikaiki SO/Hendl/ Prokofjev LSB4048 (4/72) RCA LSC-4010 RCA
13e 016
Cetii
legende
5.
simf.
2.
SIMFONIJA U D-MOLU
Concengebouw ork./Szell
175
scan by krista
BEDRICH SMETANA
1824 - Prag, 1884) Na pitanje koji je skladatelj prvi u svoju glazbu pretodio duh te5kog krajolika, veiina ljudi bi pomislila na Dvoi6ka >. On je, medutim, samo nastavio pionirski rad Smetane, dovjeka u dijem orkestru je svirao violu, i kojeg sami eesi
(Litonytl,
po5tuju kao oca svoje narodne glazbe. Iako mu se glazbeni dar oditovao izrazito rano, prilike su mu na neko vrijeme odloZile podetak glazbenog studija; zapodev5i udenje u Pragu, postao je kuinim uditeljem glazbe obitelji grofa Thuna dabi se mogao prehranjivati. U to vrijeme napisao je niz polki za mladu pijanisticu koja mu je uskoro postala Zena. Nakon revolucije 1848, u kojojje i sam sudjelovao, oworio je muzidku Skolu uz potporu Liszta > koji ga je predstavio jednom izd.ava(u. No uvjeti su se pokazali nepovoljnima, pa se nakon smrti kierkice (Sto ga je nagnalo da napi5e elegidni Klavirski trio u g-molu) preselio u Svedsku gdje je, kao nastavnik i zatim dirigent Filharmonijskog druSwa u Goteborgu, proveo detiri uspje5ne godine. Za to je vrijeme napisao tri programske simfonijske pjesme po Lisztovom modelu - Richard III, Vallensteinov tabor i Hakon Jarl. Vojni neuspjesi nagnali su Austriju da ublaLi vlast nad ee5kom, !;to je izazvalo procvat nacionalnih osjeiaja. Smetana se, kao gorljivi patriot, 1863. zauvijek vratio u Prag, oworio jo5 jednu muzidku Skolu i posrao dirigentom zborskog druiwa. Slijedeie godine oworeno je novo kazali5te za izvedbu nacionalnih djela za koje je Smerana (uskoro tamo postavii dirigentom) napisao osam opera, podev5i s Brandenburtanima u eeikoj, dabi zatim srvorio svoje remek-djelo operu Prodana nevjesta koja je svo- komidnu jom Zivahno5iu i iskridavom melodijskom invencijom pridobila dvrstu naklonost internacionalne publike. Uslijedila je zatim herojska tragedija Dalibor i svedana nacionalna opera Libuia, izakojihje napisao nekoliko lakih komedija
Pretjeran rad doveo je do te5kih glavobolja i naruiio mu zdravlje; 1874. odjed,nom je potpuno ogluiio, Sto ga je prisililo da napusti mjesto u kazali5tu. Prvi gudadki kvartet, kao Sto i podnaslov "Iz mog Livota,, daje naslutiti, ima autobiografski karakter, a uporni visoki E violine u posljednjem stavku predstavlja za njega fatalno zujanje u u5ima. Uprkos tome, ba5 iz razdoblja gluhoie datiraju posljednje rustikalne opere i sjajni ciklus od Sest simfonijskih pjesama na narodne sadrtaje nazyan MA Wast (Moja domovina). Druga od njih, Wtava, koja opisuje tok rijeke na kojoj leZi Prag, najpozn^tij^ je Smetanina kompozicija. eesto se izvodi i eetvrta Iz ie|kih lugova i gajeva. Duboko melanko-. lidni Drugi gudadki kvartet, opet autobiografski, napisan je L882. Slijedeie godine Smetani se pomradio um, pa je svoje posljednje dane proveo u du5evnoj bolnici.
i melodijske
iz de5kog seoskog Livota.Iako su Smetanini plesni ritmovi osobine tipidno deSke, samo je u eeikim plesovima za klavir doista citirao izvorne narodne napjeve.
Desno: Smeran a
telkoj glazbi.
PRODANA NEVJESTA
Bed.
filh./Kubelik
Z Z
zbor i
ll
ll
n
n
neujesa;
Dvoilk
Dvoiik
DALIBOR
l1 Kompletfiimd,rak, Pribl, Svork, Horadek, Svehla, Kniplova, Svobodova, Janku, Praiko nar. kaz.,/Krombholc SUAST509713 (10/72) Supraphon 1o+0,/2 Genesis
rio
III;
176
scan by krista
LOUIS SPOHR
(Braunschweig, 1784
dopadljivi Oktet i duhoviti Nonet - joi uvijek ponekad izvode, njegovih deset opera (od kojih su Zemira i Azot i Jessonda bile posebno popularne), devet simfonija (neke imajd programatske naslove), oratoriji (od kojih su neki napisani za Englesku), trideset i detiri gudadka kvarteta (medu kojima ima nekoliko veoma lijepih primjera) i mnogo solo-pjesama danas je gotovo nepoznato' Ipak, meloJilrk" okretnost, koja ga je katkada odvodila u preop5irnosti, i nepogreiiva vje5tina instrumentiranja opienito su kao i neodekivani nadin moduliranja koji je mu priznati
Kao Sto je vrijeme prekrilo zaboravom njegovu Siroko rasprostranjenu slavu violinisddkog virttroza, tako se i Spohrov golem ugled skladatelja koji se kroz ditavo 19. stoljeie smatrao ravnim Beethovenu > danas pretodio u dinjenicu iz povijesnih knjiga. Dok mu se osmi od petnaest violinskih koncerata (skladan u obliku 'pijevnog prizora"), dva narodito koncerta za klarinet i nekoliko komornih djela
Kassel, 1859)
bio odgovoran za deste optuZbe na radun pretjerane upotrebe kromatike. Njegova glazba predstavlja dudnu mjeSavinu konvencionalno klasidnog i romantidnog; iako ga je zbunjivao Beethovenov kasniji stil i Veberov > Freischiitz
(dije je uvodenje nadnaravnog u operu sAm Spohr anticipirao u svom Faustu), bio je nepokolebljivi oboLavalacVagnera > dijeg je Leteieg Holandezai Tanheuseta dirigirao ovog drugog uprkos prilidnoj opoziciji. Usput redeno, u koji nijetemeljen na Goetheu - upotrijesvom Faustu je bio prije \Tagnera leitmotive i scene gradene kao nepre-
kinute cjeline. Cijelog Livota, uz djelatnost skladatelja, Spohr je bio aktivan i kao istaknuti koncertantni violinist. Nakon prve turneje, u dobi od detrnaest godina, vojvoda od Braunschweiga mu je omoguiio studij kod jednog poznatog uditelja koji ga je odveo u Rusiju; po povratku uSao je u vojvodin orkestar da bi dvije godine kasnije postao koncertni majstor orkesffa vojvode od Gotha. Za vrijeme solistidkih turneja napisao je tri opere za Hamburg, Postao kapelnik novog Theater an der \Zien u Bedu, izveo svog Fausta u Pragu i postao dirigentom frankfurtske Opere (njegova tvrdnja da je godinu dana kasnije bio prvi dirigent koji je dirigirao Stapiiem plod je pretjerivanja). Kad se \7eber odludio povuii s mjesta glazbenog ravnateljakneza izbornika od Kassela, preporudio je Spohra za svog nasljednika; ovaj se na tom mjestu zadrLao vi5e od detvrt stoljeCa, dobro radeii svoj posao) iako u stalnoj zavadi s gospodarom zbog svojih liberalnih politidkih pogleda i glazbenih sklonosti.
1.
KoNcERr zA Kr-ARrNEr u
Harinet
c-MoLU,
uf,",l?';!1i""*"
"
ES_DURU, OP
57
fl
Denman, Sadler's \7ells ork. / Y iienne / S u m i tz : 3. konc. za Harinet ORYXIE2t (12l73) Peerless/Oryt+ CONCERTANTE ZA VIOLINU; HARFU I ORKESTAR BR. 1. n H. Schneeberger, U. Holliger,
cRD3o-407 (8/76) CRD NONET U F_DURU, OP.3I VBet. oktet/ Dvostruki kvanet SDD416 (7 /74) Decca Ace of Diamonds STS-15074 London OKTET U E_DURU, OP. 32 llBet. oktet/ Beethoven: Klav. kvintet SDD256 0/7q Decca Ace of Diamonds S, KONCERT ZA VIOLINU U A_MOLU, OP. az (,GESANGSZENE.) n H. Bress, SO/Beck/ 9. konc. za violinu SOL27 I (4 / 66) L'Oiseau-Lyre
tElr
':.
ry\
i lill','..'"1
ili I'iji.'
Goriz Spohrov nekadainji golemi ugled u novije je vtijeme ptiliino potamnto. 177
scan by krista
1899) je Njegov otac (takoderJohann, 1804 - 18a9) zajedno s Lannerom bio zadetnikom munjevitog uspona valcera, koji je zaludio Bed. No upravo je Johann mladi, najbriljantniji od njegovih sinova, postao 'kraljem valcera. stvorivSi obilje otmjeno melodioznih piesova koji su svijetu nudili ruZidastu sliku carske prijestolnice. Otac ga je poku5ao odvratiti od nakane da slijedi njegove stope) no mladi je Johann potajno studirao violinu i kompoziciju, da bi se kao devetnaestogodi5njak predstavio s vlastitim orkestrom izvodeii svoju i odevu glazbu. Pet godina kasnije, po odevoj smrti, je spojio je dva orkestra i zapodeo karijeru - koja ga odvela u Njemadku, Poljsku, Petrograd (ditavo jedno desetljeie sudjelovao je tamo na ljetnim koncertima), London, Pariz i SAD - i donijela mu trajnu slavu. Jedan od najpoznatijih simbola Beda je njegova statua na kojoj je prikazan kako svira violinu. Preko dvije stotine njegovih valcera - koji predstavljaju nizove raznovrsnih vedrih napjeva, desto s opseZnim i prozratnim uvodima i kodama - te velik broj polki i drugih plesova diji naslovi desto sadrZe aktualne aluzi)e, istide se i suptilnom, briljantnom instrumentacijom (tako, na primjer, citra u Priiama iz Betke iume ostavlja nezaboravan dojam); divili su im se mnogi ozbiljni kompozitori razliaitih stilskih tendencija poput Brahmsa > i Vagnera ) i nebrojni glazbenici slijedeiih generaci;'a. Na lijepom plavom Dunavu (prvobitno napisan za zbor) nije u podetku imao uspjeha, da bi kasnije postao zaititnim znakom bedkog Sarma. Ostali popularni valceri su Zivor umjetnika, Wno, iene i pjesma, Proljetni zvuci i Carski valcer. Prateii Offenbacha > prilikom posjeta Bedu gdje je ovaj nadzirao izvedbe nekih svojih scenskih djela, Strauss se zainteresirao za operet! i napisao Sesnaest djela u tom Zanru. Neka od njih znatno su oSteiena loSim libretima, no Die Fledernaus lSiSmiS; izveden 1874. postao je opie omiljeno remek-djelo. Od ostalih opereta najuspje5niji je Der Zigeunerbaron (Barun Ciganin).
l)
op./
Bed.
simf./ Boskovsky
sLse64 (2/73) HMV S-3790 Angel Z Komplet/Yarady, Popp, Kollo, \feikl, Prey, Rebroff/Bavar. drZ. op. ork. i zbor,/C. Kleiber
2707 088 0A/76) DG* GLAZBA OBITELJI STRAUSS J. Strauss
II: Chanpagne polka; Bedka kn; Nova pizzicato polka; Eksplozije; Bedki bonboni; Perzijski mar5; Lovadka polka; Proljetni zvuci; Pizzicato polka; Na li.jepom plavom Dunaw; Perpetuum mobilel EIien a Magyar: Bandit galop; Zivor umjernikal Gromovi i munje; Jurarnje novosti; Carski valcer; Gdje limuni oaru; Napoleon marS; RuZe s juga; Pride iz Bedke Jume; /osef
Srauss; Spharenklange; Plappermaulchen;
Lieb'und Lust; Feurfest; Jockey; Eingesendet; E Srrauss; Bahn frei; J, Strauss I: Radetzky mar5. Bed. filh./Boskovsky
Banditi
[| Ork. Hall6/Loughran
CFP40256 (lt,/75) Classics for Pleasure
VALCERI
Na lijepom plavom Dunavu; Vino, Zene i pjesma; Pride iz Bedke tume; BeCka kr; Carski valcer f l Be6. simf./Horenstein GL2sa19 (o/76) RCA Gold Seal
7051 Quintessence
Na lijepom plavom Dunavu; Bedka kru; s juga; Vino, Zene i pjesma; Priae iz Beake lume; Carski
RuZe valcer
s
d
EMIIHMV
1.
SVEZAK Na lijepom plavom Dunavu; Pizzicato polka; RuZe s juga; Lovaika polka; TisuCu i jedna noC intermezzol Pride iz Bedke Sume; Egipatski marl; Bedka kn: Perpetuum mobile; Proljetni zvuci ! Bed. filh../Boskovsky SPA10 (4/69) Decca SVIJET JOHANNA STRAUSSA-2, SVEZAK Barun Ciganin uven., Akceleracije valcer, Annen polka: Raderzky marS; Leichres Blur Polka; Trirsch-Tratsch polka *l Zivor umjetnika +; Nova pizzicaro polka +; Carski valcer *; n
Bed. filh.,zBoskovsky+, Knappensbusch SPA73 (8,270) Decca
SVIJETJOHANNA STRAUSSA
SVIJETJOHANNA STRAUSSA
SVEZAK
- ,.
6$eery..D0F
!
?niF
Si3mis, uver.; Gromovi i munie, polka; Vino.Zene i pjesma, valcer; Eksplozi.je. polkal Sismis. valcer; Jutarnje novosri; Perzijski mar5; Liebeslieder valcer; Eljen a Magyar, polka; Bedki bomboni
Bed.
pikazuje "kralja je
Srraussa koji
178
scan by krista
* ..{;s#
Gorez
Na lijePom valcera svih vremena plavom Dunaw (iako -je Dunav 'kod Beta sve prije negoli lijeP i
ili'.#
Melodij a najiuvenijeg
napisao za vlastiti orkestar s kojim je proputovao Ewopu i SAD, s v ugdje pozdravl ien b urn i m odobravanjem.
179
scan by krista
Desno: Richard Strauss ostvario je uspieinu karijeru kao dirigenr i s klad ate Ij z apanjujuie virtouzno orkestriranih opera i koncertnih diela.
:l
180
fn.{"t\,y^-
o',u^
scan by krista
RICHARD STRAUSS
(Milnchen,
1
854
Jedan od rijetkih medu skladateljima 20- stolje1a dijih nekoliko operc drLi dvrste pozicije na internacionalnom re-
Garmisch-Partenkirchen,
949)
pertoaru, najuspjeSniji skladatelj simfonijskih pjesama, nadma5ivii po popularnosti i izbruienom sjaju Sibeliusa >; uz Respighija > i Ravela > jedan od najveiih virtuoza orkestracije; dodamo li tome joi i njegovu istaknutu dirigentsku reputaciju, dobit iemo Straussove glavne propusnice za Panteon slave. Kao sin kornista mtinchenske Opere, vrlo rano je stekao
izuzetno majstorstvo u pisanju za orkestar; njegovo prvo tiskano djelo bio je orkestralni mari napisan sa ciglih dvanaest godina. Kao 21-godi5njak (tada je vei imao iza sebe Serenadu za duhate i Koncert za violinu) asistirao je, a zatim i naslijedio von Bulowa kao dirigent orkestra u Meiningenu, prije no Sto je pristupio munchenskoj Operi. U to vrijeme svoju je glazbenu odanost prenio s Brahmsa >na Liszta > i Vagnera >;1894' dirigirao je u Bayreuthu, oZenio se sopranisticom koja 1e pjevala glavnu ulogu u njegovoj prvoj, vrlo wagnerijanskoj operi Guntam i-zapo(eo redovitu'suradnju i Berlinskom filharmonijom. eetiri godine kasnije prevzeo je vodstvo Berlinske dvorske opere. U meduvrem env izazvao ie senzacilu nizom Zivahno orkestriranih i harmonijski drskih simfonijskih pjesama koje su programsku glazbu podigle na novi stupanj virtuoznosti, medu kojima je strastveni DonJuan' obijesne Vtagolije Tilla Eulenspiegelai duhoviti, ali ljudski topao Don Kihot (u kojem solo violondelo predstavlja junaka). Mahler > je Straussa opisao kao "velikog oportunista'; oditi vonj bombastidnosti i vulgarnosti u Tako ie govorio Zarathustra i sumnjivi tragovi hvalisavosti i samozadovoljstva (uz istovremeno izrugivanje protivnika) u autobiografskom Zivotu junaka i Sinfoniii domestici, izazvali su o5tre kritike. No sve je to izblijedjelo pred burom negodovanja izazvanom pojavom dviju opernih jednodinki, od kojih je Saloma isprva bila proglaSena oPscenom, a Elektra
je dobila edketu brutalnog, antivokalnog djela' U tim se operama Strauss odao pomno razradenim orkestralnim detaljima i egzotidnom koloritu' I Der Rosenkavalier (Kavalir s ruZom) iz 1911, bio je optuZen zbog nemoralnosti, no njegov humor, tednost vokalnih dionica (Strauss je titavog Livotabio zaliubljen u sopran) i narodito darobni valceri, uskoro su zanijeli sluiaoce pa jetaopetabrzo postala omiljena u ditavom svijetu. Njezinu nadmoi nije dovela u
pitanje ni jedna od deset slijedeiih opera' medu kojima se istidu saZeta Ariadna na Naksosu (izvorno skladana kao divertissement na kraju Molidrovog Gradanina plemiia), lirska Arabella i Capriccio, konverzacijska opera trja ot' mjenost ukazuje na Mozarta >, skladatelja kojeg je Strauss duboko po5tovao. U komediji Intermezzo ponovo je opisao odnos sa svojom temperamentnom suprugom, a Suttjiva ienaizazvala je sukob s nacistima (libretist je, naime, bio Zidovl, zbog tegaje Strauss dao ostavku na mjesto predsjednika Reichsmusikkammera. Nepobitno je da se Strauss, kad su mu se ugasile prve kreativne vatre, podeo oslanjati na svoje izvzetne tehnidke sposobnosti i vje5tinu u gradenju kompleksnog glazbenog tkiva; no u osamdesetim godinam a Livota proZivio je svoje bablje ljeto, stvoriv5i djela prelivena zlatnim sjajem zrelosti Drugi koncert zarog, Koncert za obou, elegitne Menmorfoze (tuZaljka nadporaLenom domovinom) i (nakon niza lijepih popijevki iz mladosti), prekrasne eetiri posljednje pjesme za sopran i orkestar.
ORKESTRALNA DJELA
Don Juan; Till Eulenspiegel; Salome - ples sa sedam veloval Tako je govorio Zarathusna; Don Kihot; Zivot junaka; Smn i preobralenje; Metanorfoze Berlin. filh./Kara.ian
2740lrt (t0/74)DG*
ALPSKA SIMFONIJA OP.64 n Ork. Drezd. grad. kap./KemPe LSD t t 3 7 (4 / 7 6) EMI / Hl\[\r
eikaiki SO/Reiner
Ccv5o4o (6/68) Camden Classia
Bec.
E Innd. kralj. filh./l*vs/ Till SPN97 (7/75)Deea n eikaiki SO/Solti / Dontuan; Till SXL67a9 (12/75)Decca
697t
I-ndon
181
scan by krista
RICHARD STRAUSS
IGOR STRAVINSKI
lOranienbaum, krai Perrograda, t882
n Ork. Drezd.
grad .
kap./Kempe/Till; Salome
New York,
I97t)
ESD7026 (4/77)
ples
KAVALIR
RUZOM
EMI/HMV
l)
ARABELLA
l) Komplet,Della
Casa, London, Edelmann, Gueden, Dermota, Bet. filh./Solti GOS57l-3 (8/72) Decca Ace of Diamonds 5-61522 fuchmond IZ ITALIJE _ SIMFONIJSKA PJESMA, OP"
l6
Komplet./Crespin, Jungwirth, Minton, Donath, n Zbor Bed. op., Bed. filh./Solti SET41E-21 (9/69) Decca Z Ko m pl e tAchw arzkopf , Edelmann, Ludwig, Vaechter, n Stich-Randall, Velitsch, zbor, Filh./Karajan sl-s8lo (10/71) HMV
KAVALIR
RUZOM
l)
eikaski SO/Reinen/ Don Juan: Burleska CCV5051 (6/68) Camden Classics l J Ork. Drezd. grad . kap./Kempe/ Don Juan
ASD3174 (7 /75)
- VALCERI
Schreier, Prey, Ridderbusch, Troyanos, Ork. Bavar. rad./Bdhm 270e 038 (8/72) DG * DON JUAN STMFONTJSKA PJESM,{5
EMI/HMV
Vaechter, Stolze,
SALOME
n KomplelNilsson,
Hoffman, Kmentt,
oP.20
Bea.
I 21 8
filh./Solti
Zbunjuju1e promiene stila tokom dirave Stravinskijeve karijere, po kojima ga usporeduju s njegovim suvremenikom Picassom, desto su dovodile do optuZbi za >reakciju pod svaku cijenu<, no bilo bi istinitije reCi daje ta prevrtljivost posljedica izuzetno istandanog i originalnog duha koji se, istraZiv5i u potpunosti jedan skup moguinosti, nije zadovoljavao ponavljanjem njihovih rezultata. Kao predmet polemika i kao izvor snaznog utlecaja na druge skladatelje, on je bio jedna od velikih kljudnih figura ovog sroljeCa; sretna je okolnost da raspolaLemo nizom snimki njegovih djela kojima je sAm dirigirao.
n n n n
se
CCv5051 (6/68) Camden Classics Berlin. filh./Kara.iar/ Till Eulenspiegel; Salome - ples 2st0 349 (6/74) DQ* Concergebouw ork./Haitink/ Elgar. Enigma
vaf,
Bed.
oP.7
Nizoz. duh. ans./Del/aan/ Simf. za duhaie 65aa a97 (12/71) Phonogram + 1. SONATINA ZA 16 DUHAEA, U F-DURU I Nizoz. duh. ans./De\/aart/ Suita 650A 297 (A/72) Phonogram +
fl
6209 London
EMI/HMV
Till
ll
2st5
n Tonelier,/Ork. Drezd.
ASD3rlE (6/76)EMI/HMV
S-37057 Aagel
Angel TILL EULENSPIEGEL _ SIMFONIJSKA PJESMA, OP.28 fl Bei. filh.,/Karajan/ Smrt Salome ples SDD21l (12/69) Decca Ace of Diamonds 5211 London l 1 Berlin. filh./Karajan/DonJuan; Salome ples 2530 34e (6/74\ DG * n Lond. kralj. filh./Lewrs/ Zarathustra SPA397 (7 /75) Decca ! eikaski SO/Solri/ DonJuan; Zarathustra SXL6749 (12/75) Decca 6978 London n Berlin. {ilh./B<ihn / DonJuan, itd. 2s35 2aE (12/76) Pri\ilege
1J8866 DG
nidkim ambicijama, pa ga je poslao na studij prava. No kolega na studiju bio mu je sin Rimski-Korsakova > - skladatelja koji mu je dao zna(ajanpoicaj i dvrstu naobruzbu. Njegov je utjecaj vidljiv u jednoj mladenadkoj simfoniji i (pored utjecaja francuskih impresionista) u Zar-ptici, prvom baletu za velikog impresarija Djagiljeva. U ovoj iskridavoj bajci,koja mu je 1910. preko noii donijela slavu, najznatajniji putokaz u buduinost predstavlja Pakleni ples kralja Kaiieja. Godinu kasnije Djagiljev je izveobalet Pet-
ELEKTRA
HMV
SETt54-5 (11/67) Decca 1259 London CETIRI POSLJEDNJE PJESME n Schwarzkopf,/Ork- Berlin. nd,. / Szell/ Pjesme ASD2888 (9/73)EMI/}]MV S-36347 Angel
SMRT I PREOBRAZENJE ! Bei. filh./Karajan/ Till; Salome ples SDD2ll (12/69) Decca Ace of Diamonds 6211 London tl Berlin. filh-/Karajan/ 4 poiiednie pjesne 25tA t68 (12/74) DG n Bed. f ilh./Reiner,/ ?17l ECS674 (5/73) Decca Eclipse n LSO/Horenstein / Hindenith RHS312 (8,/73) Unicorn 71107 Nonesuch
(t/69) EMI/HMV
tr Ork. Drezd.
kap./Kempe/ Koncen
Q/7q EMI/HMV
!
L
1
Los Angeles filh.,/Mehta SXL6382 (6/69) Decca 6608 London 6500 04E (1/71) Phonogram *
Concengebouw ork./Haitink
kaijera
zapocela
je baletom Zar-ptica.
Brain/Filh./Sawallisch/
II ind e m i t h
Slrovin*v.Pl-.r{Cl\l-LLA
t Sli i:il
HLSTaol Q/72) EMI/HMV METAMORFOZE ZA 23 GUD ACA n Berlin. filh.,/Karaiar/ Mozart: Adagio i fuga
u c-molu, KV545; Beethoven: Velika fuga 253A A66
ed\
.i!qj:
n n
6/73) DG*
182
scan by krista
ruika, koji je svojim Zivim bojama, ritmidkim i harmonijskim novostima i profinjenom karakterizacijom postigao silan uspjeh, a 19L3. elementarno Posveienie proljeia. Raskala5ena neobuzdanost ovog djela i revolucionarni koncepti ritma, harmonije i instrumentacije isprva sv izazvali skandal, no vei dugo vremena ono se smatra glavnom prekretnicom u glazbi 2A. stolie1a. U to je doba Stravinski zauvijek napustio Rusiju. Naiav5i se podetkom I svjetskog rata u Svicarskoi, bez ikakve nade da ie prikupiti veie izvodiladke snage, kakve je dotada zahtijevala njegova glazba, okrenuo je tu situaciju u svoju korist i napisao mz kazaliinih djela - Renard (Lija), narativno-pantomimidki balet Priia o vojniku i koreografsku kantatu Svadba - koja su zahtijevala samo komorne instrumentalne grupe, iako u neobidnim kombinacijama (Svadba je napisan a za tetiri klavira i udaraljke). Ova Stedljivost u izraLajnim sredstvima nagnala ga je da misli okrene 'neoklasidnom. stilu diji ie golemiutjecaj prohujati ditavom Evropom. Kao reakcija na romantidnu toplinu, taj je pokret namjerno preuzeo neizraLajni stav, dajuii prednost "objektivnijim. duhadkim instrumentima pred gudadima. Primjere tog trenda nalazimo u Simfonijama za duhaie i sarkastidno duhovitom Oktetu. Ova neoklasicistitka faza obuhvaia i krajnje osebuino oLivliavanje proSlosti u Pulcinelli (prema Pergolesiju >), pasticcia u Vilinom poljupcu (gdje mu je kao model posluZio opus Cajkovskog >,i, bar Sto se tide strukture' u operi The RakE s Progress (Zivot razvratnika). Drugi aspekt ove objektivnosti odituje se u njegovanju ozbiljnog' strogog 'apolinijskogo (za razliku od "dionizijskog.) stila Sto je vidljivo u baletima na klasidne grdke legende Apollon Musagite (Apolon predvodnik muza) i Orfei, kao i u melodrami Perzefona i djelima koja su, u cilju postizavanja distance i hijeratske monumentalnosti, bila pisana na latinski tekst (opera-oratorij Oedipus Rex i majstorska Simfoniia psalama).
I
n
rad./Maazel/ Slawjeva
pjesma
254E 145 (4/74) DG Heliodor Saao sur'ar NY filh./Betnsteh/ Petrulka 61122 (9/7A) CBS Classics ZAR-PTICA PETRUSKA POSVECENJE PROLJECA n Lond. filh./Haitink 6747 094 (10/74) Phonogram
IGRA KARATA
BALET
l1 LSO / Abb ado/ Zu-pti ca 2530 5t7 (8/7s)DG* MISA ZA GLASOVE I DRVENE DUHACE ! Murray, Allister, Fleet, Keyte, St. Anthony
Singers,
l1 Konplet/Yotng, Raskin, Sarfaty, Reardon, Garrard, Manning, Sadler's Vells op., Lond. Kralj. filh./Stravinski 77304 (3/65) cBS Mf5-710 Columbia RENARD _ BURLESKA n English. Mitchinson. Clossop, Rouleau. Ork. Rom. Svic./ Ansenet/ M avta ; Sch e rzo SDD241 (ll/70) Decca Ace of Diamonds sTs-15102 London POSVECENJE PROLJECA - BALET n Columbia SO/Srravirski/ komentar
sHadarelja 72054 (4/61) cBS
LSO/Davis
6580 A13
EKO/Dais/ Kanata
SOL265
(1
(0/72)
Phonogram
1/63) L Oiseau-Lyre
fl iikaiki
n n
MAYRA
Cadisle, Vatts, Sinclair, MacDonald, Ork. Rom. Svic. Ansemet/ Re n ard ; S ch e rzo SDD241 (1 1 /70) Decca Ace of Diamonds STS-15102 London
Nakon smrti Schdnberga >, dijim se muzidkim teorijama bio oitro protivio, odjednom je kapitulirao; od 1952' godine (u to je doba vei dugo Zivio u SAD) prihvatio je dodekafoniju, isprva u pone5to modificiranom obliku, kao u Kantatii baletu Agon, a kasnije u njenoj najstriktnijoj formi. Sva ova posljedn ja diela, od Threni nadalie, strogo su saLeta i odi5u ili asketizmom ili jalovo5iu.
APOLLON MUSAGETE
SO/Sold SXL6691 (11/74) Decca 6885 London Lond. filh./Haitink 6sO0 482 (ll/75) Phonogram* LSO/Abbado
OKTETZA DUHAEE
Kom. ans. Boston. SO/Pasrorala; Ragtime; Concenino 2530 551 (1/76) DG* OEDIPUS REX n Pears, Meyer, Mclnryre, Dean, R. Davies, Luxon, McCowen, Alldis zbor, Lond.
filh./Solti
SET6t6 (2/78\ Decca PETRUSKA _ BALET Z Komplet /NY lilh./Boulez 7 t056 (9 /7 4) cBS M-31076 Columbia l) Komplet /Lord. filh./Haitink 650a 48t (l I /7 5) Phonogram 6500 458 Philips [1 Komplet/LSO/Dtair 25tO 711 (5/77) DG+ Z Komplet/Ork. park. Konz. / Mo nteux / Z ar- ptica SPA152 (1/72) Decca sTs-15197 Londod
Oktet
(2/75) Classics for Pleasure PJESMA SLAWJA ! Ork, Berlin. tad./ Maazel/ 2t-ptica 2545 14s (4/7 4) DG Heliodor fl Ork. Rom. Svic./ Ansemet/ Pulcinella
CFP4OO98
!ASMF /Maniner/
KONCERT ZA 16 INSTRUMENATA U ES-DURU (DUMBARTON OAKS) n Los Angeles KO /Marrineil Konc. u D-duru; Koncenantn i Plesovi
ASD3o77 (7/75)EMI/rIMV S-37061 London KoNCERTZA GUDACE U D.DURU n Los Angeles KO /Marriter/ Konc. u Es-duru; Koncenanmi plesovi ASD3077 (7/75)EMI/r{MV
S-J7081 Iondon
cBs
KANTATA NA STIHOVE ANONIMNIH ENGLESKIH PJESNIKA IZ 15. i 16. SToLJECA n Kern, Young, St. Anthony Singers, EKO /Davis/ Misa SOL265 (l 1 / 63) L' Oiseau-Lyre CAPRICCIO ZA KLAVIR I ORKESTAR
VILIN POLJUBAC
ll
Samo Divenimenror Ork. Rom. Svic. / Ansemet/ PiCa o vojniku SDD247 (2/71) Decca Ace of Diamonds
l)
n
PULCINELLA
Svic./
BALET
sTs-15011 Lordon STMFoNIJA U C-DURU n Columbia SO/Strarinski/ Sim{onija psalama 721E1 (8/64) CBS Ms-6548 Columbia n Ork. Rom. Svic./ Ansermet/ Simfonija za duhaie, 4 etide, Suire br. I i 2 ECS82o (8/78) Decca EcliPse 6190 London SIMFONIJAUTRI STAVKA n Ork. Rom. 5r ic./ Ansenet/ Si m fon ija
psalama ECS820 (9 /7 8) Decca Eclipse 6190 London
Magaloff /Ork. Rom Svic. /Ansermet/ Konc, za klavir i duhate SDD242 (4/7l) Decca Ace of Diamonds STS-1504E Loodon n Ogdon /ASMF/ Matiner /Sostakovit ZRG674 (2/71) Decca Argo * KoNCERT zA KLAVIR I DUHACE n Magaloff /Ork. Rom. Svic. /Ansemet/
Ansemet
Konz./Montetx/ Petdka
SPA152 (l/72) Decca STS-15197 Ipndon
PULCINELLA - BALETNA SUITA l1 ASMF / Mar iner / Apol I on ZRG575 0a/68) Decca Argo' n Ork. Rom. Svic./ Ansener/ Slawieva piesma . ECS776 (lo/76) Decca Eclipse
sTs-1501 1 London (The) RAKE'S PROGRESS
SIMFONIJA PSALAMA
Columbia SO/Stnvinski/ Simf. u C-dun 72181 (8/64) cBS n Ork. Rom, Svic./ Ansermet/ Simf. u tri stavka ECS82o (8/78) Decca Eclipse 6190 London , KONCERT ZA VIOLINU n eung, LSO/Prevh/ l{/alton
Caprieio
SDD242 (3/7l) Decca Ace of Diamonds STs-1504E Irndon
SXL66Or (5/73\Decca
183
scan by krista
ARTHUR SULLIVAN
(London, 1842
StogodiSnji kult Gilbertovih i Sullivanovih opereta (koje je samo zastara autorskih prava spasila od totalne mumifikacije) glavni je krivac Sto mnogi ljudi zapravo uopie nisu svjesni Sullivana kao samostalne skladateljske individualnosti. Jednom od povijesnih ironija, ditavog su ga Zivota nagovarali da prestane gubiti vrijeme na frivolnosti lake opere i posveti se skladanju ozbiljne glazbe (posebno du-
London, 1900)
hovne) i dirigiranju Sto mu je kao 41-godiSnjaku donijelo plemiiku titulu. Kao sin kapelnika limene glazbe i (lan zbora Kraljevske kapele stekao je dobru muzidku podlogu, da bi zatim na RoyalAcademy of Music prvi primio Mendelssohnovu stipendiju; ona mu je omoguiila studij u Leipzigu, gdje je upio njemadku tradiciju. Po povratku djelovao je kao or-
scan by krista
gulja5, a 1.862. izazvao je pozornost scenskom glazbom za Oluju; to je dovelo do narudZbe jedne svedane kantate i
svjeZi'Irske. simfonije, pune Zivotne snage i melodijske ne. Smrt oca potakla ga ie da napi5e uvertiru In memilriam. Godinu kasnije Sullivan je sudjelovao u ponovnom ot-
kriiu Schubertove > Rosamunde,napisao uvertiru Marmion i u dvije sedmice sworio svoju prvu scensku komediju
Cox and Box.Joi uviiek je najviSe bio zaokupljen oratorijima i kantatama, pisanjem i izdavanjem himni, te dirigiranjem (ditavog Livota odrLavao je redovite veze s Londonom, Glasgowom i Leedsom), kad je bio predstavljen V. S. Gilbertu, darovitom libretistu s njuhom za zapletene komidne Situacije i aktualnu satiru i la Offenbach > ' Njihov prvi zajedni(ki rad, naruden za BoLi( 1871, nije bio osobito zapaLen, no doveo je do osamnaestogodiSnje suradnje koja je donijela vi5e od tuceta vrtoglavih uspjeha. Njihovo prvo i jedino prokomponirano djelo, bez diialo' ga, bilo je Trial by iury (Porota sudi). Noseii tri godine na ledima posebnu odgovornost kao direktor novog konzervatorija (koji ie kasnije postao Royal College of Music), Sullivan je skladao The Sorcerer (earobnjak) i HMS Pinafare (Brod zvan pregata); ovo drugo djelo potuklo je sve rekorde sa sedam stotina uzastopnih izvedbi i desto je bilo nelegalno izvodeno u SAD. Trijumfi The Pirates of Penzance (Pirati Penzance) omoguiili su njihovu impresariju da otvori novo kazali5te za ,Savoy oPere< kako su ih pompozno nazivali; tu su redom izvedeni lolanthe, The Mikado, The Yeomen of the guard (Gardist) - poku5aj u ozi The Gondoliers. U tom je trenutku prebiljnoj maniri kid izmedu libretista i skladatelja naveo Sullivana da se vrati ozbiljno) glazbi, ohrabren odu5evljenim prijemom njegove kantate The golden legend (Zlatna legenda). Izgradeno je novo kazaliite za njegovu iedinu "veliku" operu lvanhoe, no ona niie dotivjela uspjeh. Ma koliko bi se Sullivan protivio ovakvoj tvrdnji, njegova slava podiva na melodijskoj dopadljivosti, ugladenom zanatskom majstorstvu, jasnoj instrumentaciji i daru za parodiju u njegovim
operetama.
OVERTURE DI BALLO Liverpool kralj. filh./Grotes/ Simfonija ASD2435 (2/69) EMI/HMV THE GONDOLIERS; COXAND BOX ! D'Oyly Cane Opera Co/Godfrey SKL413t-40 (11161) Decca
Gore: Je li nezasitna publika ogranitila podrutje Sullivanovog djelovanja? Liievo Sullivanova urodena ozbiljnost vidljiva je na ovom dobro poznatom po.rtretu Si r Johna Millaisa.
Liverpool. kralj. filh./Groves TWO4a3 Q/73) EMI/Studio 2 Morison, M. Thomas, Sinclair, Young, Baker, Cameron, Shaw, Glyndebourne fest.
tlili*r
ffiffiffix
'flir,{1" 31'.lL'l{\' Sir'Xri*rhir Sarqutt
&
*riiirnr
Morison, Sinclair, l*wis, G. Baker, Cameron, Brannigan, Glyndeboume fest, zbor, Ork. Pro Ane /Sargent sxLP3oo88-e 0a / 67) EMI/ rIMV Concen Classics
Y,lallace, Young, Brannigan /Glyndeboume fest. zborlOrk. Pro AnelSargent sxLP3o112-3 (1 1/68) EMI/HMV Concen Classics
(2/77)EMI/r{MV
IOLANTHE Z Komplet,Baket,
PIRATES OF PENZANCE n D'Oyly Cane Opera Co./Godfrey SKL4925 (9 / 68) Decca n Morison, Harper, Thomas, Sinclair' Lewis, Baker, Cameron. Milligan, Brannigan. Glyndebourne fest. zborlOrk. Pro Anel
Sargent
THEMIKADO
Studholme, D. Nash, Kem, Allister, Revill, Vakefield, Holmes, J. Heddle Nash' Dowling, Sadler's !7el1s op. zbor i ork./Faris SOC244-5 (9/71) Vorld Records D'Oyly Cane Opera Co./R. Nash SKL5158-9 (1/74)Decca
RUDDIGORE
AnelSargent
IJVERTIRE HMS Pinafore; Pirates of Penzance; Iolanthe; Mikado; Yeoman of the Guard; Gondoliers; Ovenure di Ballo Lond. kralj. filh./Valker,/Sargent/Novi SO/Godfrey SPL2'9 (11/72) Decca
sxDr/.302e
(4
/7 7)
EMI/ r{MV
Concec Classics SIMFONIJA U ES-DURU (,IRSKA-) Liverpool. Kralj. filh./Groves/ Ovenure di Ballo ASD2435 (2/69)EML/HMY
( li'r
Il
i*.'l
rrrir,
tt
185
scan by krista
:l:l::&4
It
],+#
';'\-*-" I '/ * J'i :1,; .,r l. 1... -'=*l'1,, r.;-'* u-: :-* _1,_ l-:. ---t
::1,::,':'{'
. - |
:-
,:t4
i', .I
,ir
1..
I i. ' ;
i
r'::l
'.
l
.&13
:-.r
*
4:tJ
ir*., i.a'3';;ls:arlil
.- {;*
Desno t Stranica
Goret Szymanowskijeva je glazba na sve vetoj cijeni. pattiturc Szymanowskijeve Tre1e simfonije.
THOMAS TALLIS
(?
Naziv >otac engleske katedralne glazbe" koji se katkada nadijeva Tallisu, ima opravdanje jedino u dinjenici da je on prvi pisao glazbu za ailglikansko bogosluZje (neka Tallisova djela s tog podrudja i danas su prisutna u obredima). No od po3ebnog znatenjaje njegova povijesna uloga veze u prijelazu s rimskog na anglikanski obred. Djelovao je kao orguljai i zborovoda Opatije u Valthamu prije njenog raspada 1540, kratko izatoga bio je dlan Kraljevske kapele gdje je sredinom 157}-tih godina dijelio mjesto s Byrdom >, mladim od njega oko detrdeset godina. Godine 1575. kraljica Elizabeta im je dala licencu za tiskanje glazbenih djela, za koju su kasnije molili da im se zamijeni godi5njom potporom. Njihova prva publikacija, bila je zbirka Cantiones sacrae. Te5ko je vremenski todno odrediti redoslijed Tallisovih djela, no gotovo je sigurno da je latinska crkvena glazba prethodila onoj na engleskom jeziku neki su latinski moteti kasnije obradeni kao engleski
moteti u detrdeset glasova (osam peteroglasnih zborova) Spem in alium kontrastira, na primjer, jednostavnost O nata lux; drugi spomena vrijedni latinski moteti sv O sacrum convivium i Audivi media nocte. Medu njegovim najboljim djelima su dostojanstveno lijepe Lamentationes Jeremiae. Dva napjeya za psaltir iz 1567. jedan pregodine postala su popularnaizvan konteksta raden kao 'Tallisov kanon.., dok je drugog preuzeo Vaughan Villiams > kao temu za svoju Fantaziju za gudaie.
186
Greenwich, 1 585)
ff$$$rlulili,rutr,*t,
* llrr;;r,' i ll
1-1,/i I i
r
ii
;
it ;r !{.':';
!r}'r.rilltttr
r
l:
vtr.i :
:r i'il-':,; ll
t,k()
anthemi.Izvanredni
.....
CANTIONES SACRAE
CFP4OO69 (7,/74) Classics
for Pleasure
(zajedno s Byrdon) Cantores in Ecclesia/Howard SOLI 1 1-, (12 / 69) L' Oiseau-Lyre
ZK3a-l (1/78)DeccaAryo
n Pro
LAMENTATIONES JEREMIAE Cantione Antigta/^ftmer/ Bytd: Misa 253t 113 (10/72) DG Archiv/Produkrion* SPEM IN ALIUM (4O-glasni motet) ! Clerkes of Oxenf ord/Yulstan/ Recital
Tallisove glazbe
scan by krista
KAROL SZYMANO\TSKI
(Tymosz6wka', Ukrajina, 1882
LaOno Sto se zna o Szymanowskijevoj glazbi - a to na lost nije mnogo) iako njena suptilnost i rafiniranost misli se na ostavljaju na poznavaoca snazan dojam - odnosi je o konvencija Vei otrcana razdoblia. iz srednjeg djela no u tri razdoblja, na swaralastva podjeli skladateljeva u izral'ajnim puno opravdanje svoje ovom sludaju ona ima promjenama Szymanowskijeva stila. Poljski, pak, glazbenici drZe da ga najbolje predstavljaju uPravo posljednja
Lausanne, l937)
djela.
Povreda noge u djeda5tvu natjerala ga.je da naobrazbu stekne kod kuie, u krugu kultivirar-re, neobidno muzikalne aristokratske obitelji. Tek kad mu f e bilo oko dvadeset godina (tada je vei za sobom imao razlidita klavirska djela
stvorena pod snaZnim utjecajem Chopina >, ukljudujuii Etidu u b-molu, dija mu je popularnost visjela oko vrata baS kao Rahmanjinovu > Preludij u cis-molu), mogao je otiii na studije u Var5avu. Privuden darolijom Straussove > orkestralne glazbe otiSao je na tri godine u Berlin gdje je postao srediSnja lidnost male kolonije poljskih glazbenika. Opera Hagith jasno pokazuje utjecaj Straussove Salonte; mnoga njegova diela iz tog razdoblja su bombastidna, groznitava i proZeta kromatikom. Osobita naklonost misticizmu potkrijepljena divljenjem prema Skrjabinu >) te sve late zanimanie za orijentalnu filozofiju, poklopili su se s niegovim otkrivanjem Debussyja > i Stravinski.ieve > Petruike. Sve je to djelovalo kao protuotrov na germanski stil kojim je bio zaraLen. Upravo je tada stvorio senzualna, ekscentridna, pomno iscizelirana djela po kojima ga se uglavnom pamti: klavirsku
simfoniju (koja kao vokalnu pozadinu sadrLi perzijsku Prvi koncert za "Pjesmu noii..), duginim bojama preliven violinu, Mitovi za violinu, virtuozne klavirske Masques i Pjesme zaljubljenog Mujezina. U revoluciji 1.917. imanja njegove obitelji su bila uni5tena te se uz velike teSkoie uspio, dvije godine kasnije, probiti do Variave. Painju mu je zaokupila narodna glazba Tava, u kojima je boravio iz zdravstvenih razloga, a njezin utjecaj moguie je uoditi u jednostavnijem, vi3e nacionalnom karakteru Sropiewnie (pjesma na nadrealistidki tekst) i narodito u svjeZim, politonalnim Mazurkama za klavir.-I! meduvremenu je doZivjelo premijeru Szymanowskijevo operno remek-djelo, Kralj Roger, proZeto blistavim panteizmom. Tri godine je bio na delu Variavskog drZavnog konzervatorija, stvarajuii za to vrijeme svoj velidanstveni Sraba t Mater, djelo gotovo bizantijske strogosti. Zatimje nastao Harnasie, narodni balet o banditima s Tatra, pun koloritai Koncertantna sinfonijakoitt je sim izveo. U to ga je doba, medutim, potpuno napustilo zdravlje; umro je od tuberkuloze u sanatoriju.
KONCERTIZAVIOLINU 8R.1,
2,oP.6r
Rowicki, Sanatowski AUR 505J (4/78) Rediffusion / Aurora MITOVI _ J POEME ZA VIOLINU I KLAVT& OP. ro n K. Sroubek, J. Hala / Ysaye: Au rouet;
Fantasie
KLAVIRSKA DJELA
Etide, op. 4; Fantazija u f-molu; Maske. op. 34; Metopy, op.29 fJ Manin Jones ZRG 713 (3/7t\ Decca Argo
scan by krista
scan by krista
- Petograd, l.893) Kad bi organizatori koncerata ikada birali sveca zaStitnika medu skladateljima, to bi s Pravom bio Cajkovski za diju glazbu publika, izgleda, ima nezasitni apetit i svaki kon."r. t .,j"govim djelima narlazi na dobar odaziv. Pa ipak, ma koliko nam se to dinilo dudnim, gotovo su sve njegove skladbe isprva rijetko doZivljavale uspjeh, a on sAm je bio introspektivni, hipersenzibilni samotnjak, stalno zabrinut zbog svoje nesposobnosti da stvori opseZna djela bez vidljivih praznina.Talna njegove popularnosti leZi u bogatst ru dtrboko izraLajne melodije, punokrvnom "pisanju od srca. i toploj, desto.krajnje originalnoj orkestracijil no rame uz rame s emoctonalnoiiu, koja se katkada pribliZava histeriji, ide intimni,,gotovo. aristokratski lirizam dije korijene valja traLiti u eajkovs\ijevoj doZivotnoj ljubavi prema Mozartu >. Kao mladii bio je poslan u pravnu Skolu' nakon dega je postao sluZbenik u Ministarsvu pravde; no pribliZiv5i se dvadeset i prvoj godini, nije vi5e mogao zatomljivati svoje glazbene instinkte i ozbiljno se prihvatio udenja glazbe na novom konzervatoriju u Petrogradu. Bio je tako uspje5an student da ga je po zavr5etku studija Nikolaj Rubinstein angaZirao kao piofesora r-ra Moskovskom konz.crvetorijtr. Susret s Balakirevim > i njegovim krugom otkrio je da sc njegovi crllevi raztlaze od njihovih (s obzirom cla je teZiStc
(Kansko-Votkinsk, ts+o
PETAR ILJIC
enlx.ovsrl
njihova pristupa glazbi bilo na nacionah-rorn ust-njeretr;u, a na uitrb profesionalizmu), iako je Balakirevu posvetio svoju romantidnu uvertiru-fantaziiu Ronteo iJulija i, mtrogo kasnije, briljantno dramatidnu Manfred simfoniju. Tada je vei bio skladao svoju prvu simfoniju s podnaslovom 'Zin-rska sanjarenja. i prvu od deset oPera. Prvi koncert za klavir (danas silno popularau) nastao je nekoliko godina kasnije.
U Zivotu mu se tada pojavila odobra vila" u liku jedne bogate udovice, koja ga je godinama materijalno potpomagala; nikada se nisu susreli, ali su se redovito dopisivali.
Njoj je eajkovski posvetio e.tuttu simfoniju koju neprestano progorli podetni motiv osudbine.. Iz tog razdoblja datira i orkestralna fantazria Francesca da Rintini i ljupko Labude jezero, prvi od tri baleta u kojima je baletna glazba uzdignut a ne, za orto vriieme, llepozl)at stuparri izrazeinosti. Radeii ua svom opernom rernek-djelu Evgenij Onie' gm, toliko ga je svladala emocionalna situaciia heroine da
u brak s jednom vatrenom oboZavateljicom. Posl.ieclice str bile katastrofalne: nakon samo dva n-rjeseca je utekao i pokuiao samoubojstvo. Nakor-r tog sloma bio je poslar.r na oporavak na Zenevsko jezero i u Italiju; boravak tr toj zentlji kasnije ie prikazati u neobidno vedrotu Telijattskont capricciu.
'i
*.,i.
Marrfred
Ycr.'gtl
FRANCESCA DA RIMINI Vashington nac. SO/Dorati/ Hamlet; Vojvoda SXL6627 (2/74) Decca 5841 London ! Lenjingrad. filh./RoLdescverski/ Hataturjan 25tE 345 (ll/74) DG Privilege [J Lond. filh./Handley/ Hamlet
CFP4A22I (1./76) Classics for Pleasure
da
n
TALIJANSKI CAPRICCIO n Berlin. filh./Karaiar/ Liszt; J. Srauss 2545 010 DG./Heliodor n LSO/Alwyn/1812; Slav. mafi
SPA108 (3/72) Decca
SXL6627 (2/74)Decca 6841 London Lond. filh./Handley/ Francesca CFP4a22r (1/76) Classics for Pleasure SO SSSR/Svjetlanov
II
MANFRED SIMFONIJA
sTs-15221 London
ZLSO/Prevh/
l)
Gard./Solti
SET596-E (6/75) Decca I 3t 12 London
ASD28e4 (7/73)EMr/}]Mv S-36t90 Angel IILSO/llJwir/ 1812; Tal. capriccio SPAIaB (3/72) Decca STS-15221 Loodon n Nova filh./Del Mar/ 1812; Romeo iJulija
CN2O21 (9 / 7 6) Pickwick/Contour SCELKUNCIK l) Komplet/LSQ/Previt sls834 (1/73) HMV
S-!7tE Angel
189
scan by krista
Povukav5i se sa svog profesorskog mjesta, svim snagama se dao na komponiranje. Jedno od njegovih najljep5ih djela, Klavirski trio, napisan je u sjelanje na Nikolaja Rubinsteina, kgji je bio vjerni pobornik njegove glazbe i izgradio cemelje njene Siroke popularnosti. eajkovskijeva se reputacija Sirila izvan granica Rusije; do 1885. u tolikoj se
Ork- Drezd. grad. kap./Sanderlirg/ Borodin: 2. simf. 2548 226 (4/76) DG/Heliodor n Nova filh./Del Mar/ 1812; Slav. mar! CN?O2I (9 /7 6) Pickwick./Contour SERENADA ZA GUDACE U C-DURU n Ork. Drezd. dtt.kap./Sdnet/ Dvoidk:
Serenada u E-dutu 2584 t2l (4/75) DG Privilege ASMF/Marriner/ Sekstet .Souvenit de
L lcnjingrad- filh./Mravinski
2538 t78 (12/74) DG Privilege 2s3s 23s DG
f l Berlin. filh./Karajan
|\5D2814
(6
/7 5)
EMI/HMV
n
5.
Bed.
{ilh./Abbado
mjeri oporavio da se sve de5ie pojavljivao kao dirigent muden na svakom putovanju tipidnom nostalgijom, da bi po povratku Ludio za ponovnim bijegom. U posljednjih pet godina Livota sworio je niz izvanrednih djela: balete Trnoruiica i Seelkuntik (Ora5ar), melodramatsku operu Pikova dama (temeljenu, kao i Evgenij Onjegin, na PuSkinu), Petu simfoniju u koju je upleo materijal iz narodne glazbe, i potiStenu Sestu ("Patetidnu.); tjedan dana nakon njene praizvedbe umro je (kao i njegova majka, kada je bio petnaestogodiSnjak) od kolere.
Florence"
2s3O 6s1 (11/76) DG* SIMFONIJA U E-MOLU [.] Berlin. filh../Karajan 25t0 69e (8/76) DG*
ZRGi8a
E-duru
"'
n knjingrad. filh./Mravinski
2538 179 (3/75) DG Pivilege 2515 2t6 DG
n ASMF/Marriner
Dvoiik:
Serenada u
n n
9500 lO5 (3/77) Phonogram LSO,/Barbirolli/Arenski SXLP3023e (5/77) EMI/HMY Concen Classics
S-35269
Angel
TRNORUZICA
l) Komplet/LSO/Previn
sl.s5001 (12174) HMV SX-3812 Angel [f Od]omci/N ova filh. / Stokowski/ Labude jezero
PFSaoE3 (l/66) Decca Phase 4 21008 London Odlonci/Bet. tilh. /Karajat/ Labude jezero JR35 (9 /7 8) Decca Jubilee Odlonci/ Filh. /Kzrajan/ Labude jezero SXLP30200 (2 / 7 6) EMI / HMY Concen
3
Z
filh./Abbado /74) DG+ n Lenjingrad. filh./Mravinski 253E t8A 02/74) DG Privilege 2s35 237 DG [] Filh./Giulini
Bed. 2530 3sO (7
Classiq
S-35740
5-60031 Seraphim
Angel
Z Odlomci/LSO/Ptevin
ASD1tTo (8/77)EMI/r{MV
S-r7261 Angel
LSO/Tjeknavorian LRLt 512e (11/76) n Berlin. filh../Karajan 2s3a 774 (6/77) DG* VARIJACTJE NA ROKOKO TEMU f-l P. Tortelier, Nonhern Sinfonia,/ Y. P.
Todier/Gieg
(l /7 1) Rediffusion/Supraphon
SUITA
ASDs 135 (1 1 / 7 5)
ASD2es4 (2/74) EMI/HMV Rostropovid/Berlin. filh./ Karajan DvoiAk: Konc. za violonielo 13e 044 (10/69) DG* n Gendron /Bed. simL/ Dohr|nyi/ Pezzo capptieioso; Schumann 65ta 131 (8/76) Phonogram KONCERT ZA VIOLINU U D-DURU [J eung /LSO/ Previn/ Sibe]ius
Dt7D3 (9/77)Decca
2115 London
I
l) l)
Kompler (LSO) Previn sLs5070 (12176) HMV SX-3834 Angel Odlomci /Bet. filh./ KarqailTrnoru2ica
8) Decca Jubilee JBl5 Odlomci / N ova filh. / Srokowski/ PFS4083 (10/66) Decca Phase 4 21008 London
(9 /7
n n
Seren
ad e
mElandique
9500 A86
6/76)
Phonogram*'
TnonZica
Valse-Scherzo
!
Z Komplet/
67
Concengebouw ork./Dorati
l)
ll
EMI/HMV
ff
RoZdeswenski
n n Gilels,/eikatki
SO./ Reiner CCV5016 (6/75) Camden Classics
SO SSSR,/Svjetlanov
SXDV3028
Classics
6)
ll
Z
M2-at1l6 Columbia
samo suita/Berlin. filh. /Karajar/ Sercnada lte o3o (6/69) DG samo suita/Bostorpops ork./Fiedler/ Gieg: Peer Gynt PFS4352 (5/76) Decca Phase 4 21142 Intdon samo su ita/Filh. / Mtkeyit/ Mendelssohn slT66O34 (9/60;
vlcs
n
!
3.
1039 RCA Beman ,/Bedin. filh.,/ Karajan 2530 677 (3/76) DG*
sls881 (e/74) HMV n Lond. filh. Rostropovii sls50e0 (10/72) HMV 1. SIMFONIJA U G-MOLU ("ZIMSKI
fl
Angel Minneapolis SO /Dorari/ Beethoven; VelIingtonova pobjeda SAL3461 (5,/64) Phonogram LSO/Alvln/ Talijanski capticcio; Slav. marl SPA108 (3/72) Decca sTs-15221 London
SIav.
mari; Romeo
lulij"
CN2a2l
(9 /7
ll
n
1.
konc.
KONCERTI ZA KLAVIR
1-]
(4/7s)EMI/I{MV
1
Maazel SXL6tse (7 /65\ Decc fl Nova filh. Muti ASD3213 (7/76) EMI/HMV S-37114 Angel 2. SIMFONIJA U C-MOLU
6) Pickwick/Contour
Filadelf. SO/Ormardy/ Beethoven; 'V e I I i ngron ov a p o bj e da LSB4orl (7/71) RCA LSC-3204 RCA
ll
(,MALORUSKA.)
[-l Nova filh./Abbado
13e381
(2/7q DG
! ! !
n n
I
4,
n n n
ASD28e4 (7/73)EMI/HMV
S-36890
Argel
n Vashington
Drezden. filh. /Masur/ Romeo iJulija 2538 2tt (6/73) DG Privilege SIMFONIJA U F-MOLU LSO/Szell SPA2o6 (3/72) Decc 6987 London Berlin. filh.,/Karajan 139017 (4 / 68) DG* Concengebouw ork./Haidnk 6500 o12 (11 /7q Phonogram 7looo16 Philips
ASDr067 (4/75)EMI/r{MV
190
scan by krista
U sludaju Bacha > ili Handela > vei sama velidina njihova opusa tjera nas da se zapitamo kako su, pored ostalih svojii oba.veza, naili uopie vremena za stvaranje. Sto bismo tek morali re1i za njihova suvremenika Telemanna, koji je s obojicom prijateljevao (bio je kum Bachovom sinu Carlu Philippu Emanuelu >), a napisao je koliko ova dvojica zajedno? (Handel je jednom rekao da je Telemann u stanju napisati osmeroglasni motet u vremenu koje je drugim ljudima potrebno da napi5u pismo.) Dijeleii sudbinu svih tzuzetno plodnih skladatelja, i Telemann je doLivio da ga glazbeni pisci, koji su zavirili tek u manji dio njegova opusa, olako opisuju kao doduSe brzog, ali i povrinog umjetnika; da su takve kvalifikacije vrlo nepravedne, svjedodi i sve veie priznanje na koje njegove skladbe danas nailaze' Iako su procjene suvremenika sklone pogre5kama valja napomenuti da je ovai skladatelj u svoje vrijeme uZivao veii ugled od Bacha, koji je dobio mjesto kantora u Leipzigu tek poito se Telemann povukao s tog poloZaja. Vrlo rano se izrazila njegova izuzetna energija i vitalnost; iako je u glazbi bio samouk, svladao je niz instrumenata i naudio kompoziciju revno studirajuii partiture stafih majstora. Zavrijeme studija iezika u Leipzigu, osnovao je Collegium musicum i pisao operc za tamoinje kazaliste. frelovao je u viSe gradova kao orguljai i kapellmeister u Sorauu (gdje je njegov Livahan duh upio poljsku i moravsku narodnu glazbu), Eisenachu, Frankfurtu (gdje je kao gradski glazbeni ravnatelj priredivao nadaleko duvene koncerte) i kod kneza od Bayreutha; konadno, 1721, postao je kantor Johanneuma i gradski glazbeni ravnatelj u Hamburgu, gdje ie proveo ostatak Livota' Tamo je, pored preostalih, od svojih derdesetak opera (ukljudujuii Sokratovu strpliivost, prvu koju je napisao za Hamburg, i Pimpinone, na isti sadrLaj kao i kasnije nastala Pergolesi jeva > Sluiavka gospodarica), izbacio nevjerojatnu kolidinu skladbi u kojima je, svojom tipidnom otvoreno5iu prema svim novim ideiama, stvorio sintezu stroge njemadke kontrapunktalne tradicije s talijanskom melodioznosiu, formama francuske suite (posebno nakon posjeta
KONCERTZA BLOKFLAUTU, FAGOT GUDACE U F-DURU; KoNCERT zA e ETIRI VIoLINE u G.DURU; KoNCERT zA DVA RocA, DvtJE CONTINUO U
Hamburg, 1767)
Parizu 1737, iako je oduvijek cijenio Lullyja) i elementima poljskih plesova. Sveukupno je napisao oko 45 pasija, dvanaest svezaka kantata za liturgijsku godinu, brojne mise i oratorije medu kojma je najpoznatiji Sudnji dan, Sest stotina francuskih uvertira ili orkestralnih suita (mnoge od kojih nose programatske naslove kao Don Kihotili Hamburika plima i oseka), oko dvije stotine koncerata (neki od njih, poput onog za violu u G-duru, moLdajednog od najranijih za aj instrument - postaju sve popularniji), svu silu razlieitih instrumentalnih djela, ukljudujuii pet svezaka Musique de table. Godine 1728. objavio je zbiiku u 25 svezaka pod naslovom Der getreue Musik-Meister (Odani muzidki majstor) koja je izlazila periodidki svaka dva tjedna; neke od skladbi iz te zbirke napisane su mko vjeSto da su se mogle ditati u razlititim kljudevima za razlitite ir'strumente.
DON
KIHOT-
SUITA
--zRGJl6-(2/76) WERTIRE
B-DURU
ASMF/Marriner
Ur ertir r u C-d u ru; Uvertira "Les nrtions arciens et nrodenres"; Uvertira u C-duru "Hamburika plinra i oseka" ZPiG8J7 (4/77) Decca Argo':
Bach
G.DURUI
* Vilbraham,I Shir:glcs, ASlvll', Mtr riner / l'i va I d i, H :t n d e l, Arne, Brh, Corelli,l:t'ilt - Aor',eni D69Dl (9/77) Deccr KONCERT ZA ] OBOE, 3 VIOLINE I CONTINUO U B-DURU; KoNCERT zA oBou I GUDACE u
druicvo,/Rilling TV34l245 (6/68) Dccca Turnabout KVARTETI ZA FLAUTU, VIOLINU, VIOLONCELO I EEMBALO (Pariski) Ko m p I e t,Kv artet Amsterdam
TKl!565 (l/70)
641183 Telefunken SUITA ZA FLAUTU I GUDACE U A.MOLU Munrow, ASMI / Mvriner/ Stntnttrt ini: Koncerei za blokfltutu u F-clum i B-cluru ASD,O28 (1li 74) EMI/HMV S-37019 Angel SUITA ZA 4 ROGA, 2 OBOE I GUDAEE U
C-MOLU; KoNCERT zA TRUBU, GUDACE I CONTINUO U D.DURU; KoNCERT ZA ., VIOLINE I GUDACE U F-DURU
Scherbaum, Koch, Melkus, razni ansrmbli/
'ravnateli
produktivan sHadatelj i glazbeni u Hamburgu, kojeg su s uvre me n i ci zbog iskri iavog d,u h a' . ooduzetnosti i neumorne vitalnostt, 'cijenili viie negoli Bacha.
Gorez Telemann
neobiino
F.DURU
Grbrel;
Hlndel, v';Qldi
/ 65) L'Oiseeu-Lyre Doktor, Concerto Amsterdam /Rrugger/Suita za solo r iolinu; Suita - La Lvrt A56 41 105 (4/70) Selecta/Telefunken
SOL27 6
(3
Spach, Roth, Mainz KO / Kehr / Vivald i: Konc. P320; Rosetti Konc. za rog TvJ4ozES Decca Turnebout'DER TAG DES GERICHTS
Landwehr; Herrnrann. Crnne-Meiier, Equiluz, Egmond, Zbor i Concentus Musicus/Hrrrroncou rt FAG-15044 (3/67) Selecta/Tele{unken
t9t
scan by krista
MICHAEL TIPPETT
(London, 1905)
Za razliku od onih kompozitora tlja glazba predstavlja neovisnu, samostalnu kreaciju, Tippett je mistik dije teiko razumljive filozofske ideje, oblikovane zamrSenim intelektualnim postupkom, wore integralni element njegova djela. Duboko zaokupljen druitvenim problemima, duhovnim vrijednostima i humanim idealima - za vrijeme ekonomske krize dirigirao je orkestrom nezaposlenih profesionalaca - po prvi put se nametnuo oratorijem A child of our time (Dijete na5eg doba) temeljenim na jednoj individualnoj ratnoj tragediji, a kao pacifist radije je odabrao zatyor negoli vojnu sluZbu. Krdio je svoj vlastiti glazbeni put, bez obzira na modu. Danas je on misaono najprovokativniji od svih brianskih skladatelja starije generacije. Kasno se razviol tek je s dvadeset i pet godina nastavio glazbeno Skolovanje, nakon 5to je vei bio aktivan kao muzitar, da bi s trideset godina povukao sve 5to )e do tada bio napisao. Pod utjecajem uzavrelih, raskala5enih ritmova elizabetijanskih madrigalista napisao je Drugi gudadki kvartet i Koncert za dvosruki gudadki orkestar (koji, poput spomenutog oratorija, sadrLi rblues.. harmonije crnadkih duhovnih pjesama; one se poput niti provlade kroz njegovu glazbu sve do Treie simfonije nastale nideset godina' kasnije). Razradena vokalna dionica kantate Boyhood's end (Kraj djeda5tva) i njena bogato napisana klavirska pratnja, otkrile su na engleskoj sceni jednu novu lidnost.
SloZenost teksture dalje se razvila u Konceftantnoj fantaa njegova prva opera Midsummer marriage (Ivanjsko vjendanje) bogata je izraLajnom polifonijom. Jungovski libreto tog djela (koji je Tippett napisao sdm) isprva je bio smatran nedokudivim. Koncert zaklavir je, prema njegovim rijedima, nastavak ove opere. No ubrzo je, medutim, nastupila reakcija, pa je svoj rasko5ni lirizam zamijenio izbruienim stilom (koji odaje iz-
>) u kojem se razdvojeni kontrastni blokovi materijala slaZu kao u mozaiku. Glavna djela u tom novom razdoblju su opseZna deklamativna opera King Priam (Kralj Prijam), Druga klavirska sonata, Druga simfonija i Koncert za orkestar. ',Kompleksna, no ipak razumljiva" (to su njegove rijedi) metafizitkakantata The Vision of St. Augustine (Yizije sv. Augustina) iz 1966, godine u kojoj je dobio plemiiku titulu, pripremila je teren za narednt fazu njegova swaralaitva. U njoj je, posebno nakon jasno satkane opere The knot garden (Perivoj) iz 1970, u kojoj prevladavaju svjetliji tonovi (Pjesme za Dova iz te opere bile su glavni posrednik njenom uspjehu) spojio razlitite pravce iz svoje pro5losti kojima je sada pridodao snaZno poklonstvo Beethovenu >. To je vidljivo u Trebj sonati za klavir i eksplicitno izraLeno citatom iz Beethovenove Devete u njegovoj Trefuj simfoniji, u kojoj solo sopran pjeva uglavnom na nadin 'bluesa".
vjesni utjecaj Stravinskog
? :i,.
192
scan by krista
Gore: Sir Michael TipPert neposredno pred premiieru oPere The Ice Break.
KANTATAZA
for Ariel; Songs for Achilles DSLAI4 (1/76) L Oiseau-LYre (A) CHILD OF OUR TIME _ ORATORIJ n Norman, Baker, Cassilly, Shirley-Quirk, BBC Singers, SO i Zborsko dru3tvo BBC/Davis 6500 985 (11/75) Phonogram* n Morison, Bowden, Lewis, Standen, Zbor Livemool. f ilh., Liverpool. Kralj. filh./Pritchard/&ru alni Plesovi DPL571-2 (3/77) Decca KONCERT ZA DVOSTRUKI GUDACKI ORKESTAR n Moskov. KO i Bath.fest KO/Batlai/ Britten
sxlProl
Conen
57 (1 o / 7 3) E}.,.r / Classics
t{MV
(1 / 7
5) Pl\onogram'
ork.; Litle music ZRG68o (1/72) Decca Argo (The) HEARTS ASSURANCE - CIKLUS PJESAMA I P. Langridge,J. Constable/ Songs fotAriel; Songs for Achilles DSLOl4 (11176) L Oiseau-Lyre (The) KNOTGARDEN l) Komplet/Heinu, Minton, Gomez, Barstow, Carey, Tear, Hemsley, Ork. Covent Gard./Davis 670A 0$ (/74) Phonogram (The) MIDSUMMER MARRIAGE l) Komplet/Remedios, Carlyle, Herincx, llanood, Bunows, \flam, Dean, Bainbridge, Ork. Covent Gdd/Davis 67 A 3 027 (5 / 7 l) Phonogram* 4 RITUALNA PLESA ! Ork. Covent Gard ./Pritchatd/ Child of out time DP1'57I-2 (3/77) Decc n Ork. Covenr Gard -/Davis/ Konc. za ork.
6580 093 (l/75) Phonogram SONATE ZA KLAVIR BR. 1-.3 ! Paul Crossley 650A 5t4 (ll/74) Phonogram* SONGS FORDOV nTear, London Sinfonietta /Athenon/ Messiaen: Polmes ZRG703 (5/73) Decca Argo* GUDAEKI KVARTETI BR. 1.] n Kvaner Lindsay DSLOIo (1 2/75) L'Oiseau-Lyre!
1.
SIMFONIJA
Suita u D-duru
g5AO
n LSO /Davis/
2.
SIMFONIJA
ZRG535 (1/68) Decca Argo
SIMFONIJA
Harper, LSO, Davis 6500 662 (l/75) Phonogram* (The) VISIONS OF STAUGUSTINE D Shirley-Quirk, LSO i zbor /Tippetr/ Fanazija sER562o (4/72) RCA
t93
scan by krista
Vaughan Villiamsova pojava povudenog, skromnog, siro- finjeni smisao za literaturu; kao glavni izvori inspiracije vog farmera tako je savr5eno u skladu s grubom predom posluZili su mu Biblija, Shakespeare, Bunyan i Blake. Za nekih njegovih djela (koja su imala golemi utjecaj na mno- pjesme Silent noon (Nijemo podne), Songs of travel (PjesrYenlock -Edge (Na rubu ge kompozitore pravca Sto se pejorativno naziva 'engleska me o putovanju) i ciklus On pastoralna Skola") da se istinski opseg njegova izritaja Venlocka) crpio je nadahnuie od Rossettija, Stevensona i katkada potcjenjuje. On je svakako najzasluLniji za ko- Housmana. Pored narodne glazbe i literature, tre(im snaLnadnu pojavu engleskog nacionalnog stila, oslobodenog nim pokretadem njegova glazbenaizraza moZemo smatrati njemadke tradicije. Za(udo, njegovo leZerno glazbeno ob- polifonu crkvenu glazbu elizabetijanske ere; njoj moZemo razovanje - stedeno u Cambridgeu, na londonskom zahv aliti p o sto j anj e najp o znatij eg Vau gh an Villiamsovo g Royal College of Music kod Parryja i Stanforda i u Berli- djela, Fantazije na Tallisovu temu. Godine 1914. nastala je je nu kod Brucha > simfonija u kojoj je sretno spojio elgarovsku - bilo konzervativno, iako je s tride- Londonska set i Sest godina, sasvim neodekivano,kra(e vrijeme radio s ekstrovertiranost s poetskom meditacijom, opera Hugh Ravelom >. Do tada je bio vei pet godina aktivan u En- the drover (Govedar Hugh) kojom je engleskom glazbeglish Folk Song Society, sakupljajuii narodne napjeve (po- nom kazali5tu poku5ao dati ono 5to je Smetana dao deSsebno iz Norfolka, na kojima je sazdao neke svoje rane kom i The lark ascending (Sevin uzlet) za violinu i orkesorkestralne skladbe) i upijajuii njihov desto modalniizraz. tar, maitovito, rapsodidno djelo neuobidajene finoie. Mnogo je truda posvetio izdavanju zbirke The English Po povratku iz rata postao je profesor kompozicije na
London,
1958)
Hymnal (Engleska pjesmarica). Prve kompozicije kojima je privukao paLnjujavnosti napisane su u njemu bliskoj engleskoj zborskoj tradiciji (Toward the unknown region/ Prema nepoznarim predjeIima/, A sea symphony /Simfonija mora/) i otkrivaju pro-
Royal College of Music i zborovoda Zborskog druStva Bach, no izbjegavao je prihvahnie drugih obaveza (iako je velikodu5no podrLavao mlade muzidare) kako bi mogao sve svoje interese posvetiti skladanju. Izuzmemo li balet Job (1930), scenskim mu djelima, unatod lirskim kvaliteta-
gore:f Finzt'jev portret Vaughana rl/illiansa. Prva Gore: kontpozicija iestogodiinjeg Vaughana tYilliansa Lijevo: Za vrijente probe za The Pilgrim's progress 1951.
Sasvim
scan by krista
ma, nedostaje osjehj zapokrer; svoje najambicioznije djelo The Pilgrim's progress (Put hododasnika) nazvao ie smislu najuspje5nija mu 'moralitetom<<, I u umjetnidkom jednom je opera u tinu Riders rc the sea (Jahati prema moru). Ipak, sredi5nje mjesto u njegovu stvarala5tvu zauzimaju simfonije koje pokrivaju neobidno Siroku stilsku le-
pezu; unatod sklonosti za gtste boje i pompozne ritmove, medu njima su tri neosporna remek-djela - prorodanski mradna i snaZna eew.ta napisana 1935, dostojansweno kontemplativna Peta, srodna operi Pilgrim's progress, i ne'x mrrna )esta cl,r ye ocajnidki Epilog odi5ien od svake emocionalnosti jedan od najzrtilajnijih ikada napisanih glazbenih komada. Podetkom II svjetskog rata podeo je pisati filmsku glazbu iz glazbe za film Scott na Antarktiku (1949) kasnije je crpio materiial za Sedmu simfoniju, u kojoj su nizovi akordidkih sklopova tipidna oziaka - pratila je ditav njegov opus dobili novo zna(enie. Znatajna je \Tilliamsova zborska glazba - liturgijska (Misa), sakralna (Santa civitas, MagnificaQ i svjetovna (duhoviti Five Tudor portraits i odlidna Serenada glazbi)' Diskofili imaju na raspolaganju mnoga djela ovog skladatelja u izvedbi izvrsnog interpreta Sir Adriana Boulta.
CONCERTO ACADEMICO ZAYIOLINU ORKESTAR U D-MOIU n Grumlikova, Pra3ki SO/Maag/ Bn'rren; Konc. za violinu SUAST5o9sg (10/69) Supraphon KONCERTZA TUBU I ORKESTAR U
I
n1.! wrLuAM5 iIi ;:t t.tii j li i i,t.i:
!1\t.{tF
razmitljajuii o jednoj
F-MOLU
simf.
qtot z s1
t{ottzt
EMI/HMv
LONDONSKA SIMFONIJA
- KANTATA nArmsrong, Carol Case, Iond. filh. i unkn ovn / Borh/ Toward s the zbor
DONA NOBIS PACEM
LSD2e62 (5/74)
n Iond. filh./Boult
ASD27 40 (to /
7
t) EMI/HMV
EMI/HMV
FANTAZIJA NA TAILISOVU TEMU n Lond. filh./Handley/Tippen: Konc. za dvosmki gudati ork. CFP4oo6E (6,/74) Classie for Pleasure
trlC+;Dif]91[aPr*1#
ffi
virGrzNwu,A&15 sNr0iimnM?fficA
PASTORALNA SIMFONIJA
n
4.
!
fl
ASMF/Marriner / Greensleeves; Asending; Dives and Lazans ZRG696 (10/72) Decca Argo* Sinfonia of
Iak
ASD23e3 (9/72) P.CA Harper, LSO/Preir/ Konc. za tubu s86861 (9/72) RCA
n
n
Introdukcija i allegro za gudate; Setenada za gudaie ASD521 (5/63) EMI/HMV S-36101 Angel Bournemouth SO /Silvesti/ Elgar ESDTats 0o/76)EMIIHMV Ipnd. filh./Boult/ Conc. grosso; Panita LSDt2E6 (t 1 /7 6) EMI/HMV S'37211 Angel
SIMFONIJAUF_MOLU Nova filh./Boult/ Nortok npsodija ASD2]75 (6/68) EMI/HMV 5. SIMFONIJA U D_DURU n Fih./Barbirolli/ Fant. na Tallisow temu ASD26e8 (9/71)EMl/r{MV 6. SIMFONIJA U E_MOLU
b*kfl''lhricro {hl'dn
lilitli:lAilg:rir.l
msjeN
snmRgillBu"[I
Nova filh./Boult/The luk asending LSD 2 3 2e (1 o / 67 ) EMr / HMV VISO/Ptein/ 8. simf. sB5767 (10/68) RcA
n LSO/Boult
ASD2673 (4/7t)EMI/H]IIV S-35773 Angel
JOB,BALET
ork./Villocks/Drvei
Eleey
ASD24E7
S-36699
(2/70)EML/HMV
MISAUG.MOLU
Eaton, Perrin, Doveton, van Asch, Zbor King's College/'$fillcocks ASD2458(5/69) EMI/HMV O CLAP YOUR HANDS n Zbor King's College,EKQ/\/illcocks/ Misa
Angel GREENSLEEvES
n hnd. filh./Handley/
Tallis: Fantaziia; Tippett: Konc. za dvostnki gud. ork. CFP4oo6s (6/74) Classics for Pleasure n ASMF/Marriner /Tallis: Fantazija, Lark Ascending; Dives and l-zarus ZRG696 (10/72) Deaa Argo l)ISQ/Bouk/ Elgar: Enigma varijacije; Suita engleskih n arodn i h pje s am a LSD27 50 (1 1 / 7 1) EMI/HMV
g-moluitl.
Angel Sinfonia of london/Barbirolli/ Tallis : Fanazija; Elgar: Inrodukcija i Nlegto za gudate: Serenada za gudate LSD'2I (5/63) EMI/HMV S-35101 Angel
S-36799
ASD2458 (5/69)EMI/HMV ONVENLOCK EDGE - CIKLUS PJESAMA n I. Panridge, Music Group of London/Varcr mill; t0 Blakeovih pjesama; The new ghost HQS1236 (2/7t)E}.^l/H]jMV (Thc) PILGRIMS PROGRESS l) Komplet/Noble, Herincx, Case, Evans, Keye. Shaw, Dickerson. Panridge, Shirley-Quirk, tond. filh. i zborlBouh slse5e (2/72) HMv S-3785 Angel
SERENADE TO MUSIC; IN THE FEN CQUNTRY; THE LARK ASCENDING NOMOLK RAPSODIJA n Lond. filh., Nova filh./Boult ASD2847 (1 | / 7 2) EMI / HI0.^V SONGS OFTRAVEL 10 BLAKEOVIH PJESAMA [1Tear, Ledger ZRG732 (3/73) Decca Argo* SIMFONIJE BR. 1_9 n Solisti/Lond. filh./Nova filh. / Boult/ O rkes r a In e sH a d b e sLsE2z (4/72) lIMv n So[sti, LSO/Previn sER564e-55 (10/72) RcA (A) SEASYMPHONY
za
dvosmki
gudacki ork. ECS644 (7 /72) Decca EcliPse TOSTARD THE LTNKNOVN REGION n Lond. filh. i zborlBouh/ Dona nobis ASD2e62 (5/74) EMI/r{MV *36972 Angel THE VASPS - UVERTIRA I SUITA n hnd. filh./Boult/ Sea symphony
n Amsrong, Case, Ipnd. filh. i zboilBotlt/The Vasps senska sLsTEo (12168) HMV
glazba
195
Igrom dudne podudarnosti, najveie lidnosti talijanske i njemadke opere, Verdi i Vagner >, rodeni su iste godine i zakrodli putem slave u gotovo isto vrijeme. Verdi, sin siromasnog gostionidara, primio je prvu muzidku naobrazbu od orgulja5a katedrale u Bussetu, gdje je u ranoj mladosti
Milano, 1901)
stekao izvjesnu glazbenidku praksu, a velikoduinost jednog lokalnog trgovca, diju je kier kasnije oZenio, omogucila mu je nastavak studija u Milanu (privatno kod jednog dlana ansambla Scale, buduii da nije bio primljen na Konzewatorij). Prva mu je opera, Oberto, izvedena 1839. u Scali s dovoljnim uspjehom da mu bude ponuden ugovor za joi tri, od kojih je komedija Un giorno di regno (|edan dan kraljevanja) na premijeri potpuno propala (u vrijeme skladanja te opere doZivio je strahoviti udarac - redom su mu umrli dvoje djece i Lena), no biblijski Nabucco (1842) doZivio je trijumf. Slijedeie dvije opere I Lombardi (Lombardijci) i Ernani proSirile su mu slavu. U svim tim djelima Verdijev jedar, punokrvni stil u oStrom je kontrastu s onim njegovih prethodnika Bellinija > i Donizzetija >; iako mu je orkestracija bila nedotjerana, uspjeh njegovih opera leLi u osjeeaju zateatar (na Sto je Verdi polagao golemu paLnju) i snaZnom melodijskom talentu.
Napisav5i u slijedeiih petnaest mjeseci dak detiri opere, uglazbio je 1847. Macbetha; ta je opera oznatila veliki napredak u karakterizaciji i formalnoj konstrukciji, a njezin je libreto izrazito bolji od mnogih koje je do tada nekritidki bio prihvaiao. Podetkom 1850-tih godina izvedena su mu tri romantidna djela koja od tog vremena predstavljaju repertoarno upori5te opernih kompanija; Rigoletto, znatajan zbog veieg kontinuiteta, brojnih ansambala i karakterizacije likova; Trubadur, divlja melodrama puna strahota iije se pretjeranosti u uzbudljivosti same glazbe mogu zaboraviti, i lirska Traviata u kojoj nova, istandana instrumentacija nagla5ava patos. Uslijedila je Les vtpres siciliennes (Sicilijanske vedernje) zaPariz, napisana u pet dinova s
baletom, prema tamo omiljenoj tradiciji ,grand opera.., Sr'mone Boccanegrakojegje u podetku pratio neuspjeh, i bo-
gato orkestriran Krabuljni ples; poput nekoliko drugih Verdijevih opera, i ova je doila na udar cenzure koja je sasvim neprikladno premjestila radnju u Boston (u originalu se opisuje ubojstvo Svedskog kralja Gustava III). Verdijevi plamteii patriotski osje1aji desto su nalazili odjeka u njegovoj glazbi, i talijanska je publika pod stegom austrijske vladavine brzo prlhvaiala odlomke poput zbora
Gore: Ovakvo izrugivanje na Verdijev nCun bilo je sasvim neumjesno u vrijeme izvedbeDon Cailosa (1867).
196
scan by krista
protjeranih Zidoua u Nabuccu, antimonarhistidke osjeiaje u Rigolettu i Krabuljnom plesu i otvorenu nacionalistidku p.opaga.rdu operc La battaglia di Legnano (Bitka kod Legnana). Poslije trijumfalnih politidkih preokreta, CavourJe 1860. nagovorio Verdija da postane poslanik u novom Parlamentu, Sto ie ovaj pet godina i bio. To nije bio jedini razlog sve veiem vremenskom tazmaku izmedu pojava njegovih opera; one su, naime, postajale sve kompleksnije i senzibilnije. La forza del destino (Moi sudbine) napisana je zaPetrograd, opseZni Don Carlos zaPatiz, a Ai' da (veliko spektakularno djelo maStovite instrumentacije i koloritnih harmonija koje sadrZi mnoge od njegovih najlirskijih inspiracija) za Ka.ro. God. 1874. nastalo je jedno od rijetkih Verdijevih neoRekvijem za pisca Manzonija kojeg je dupernih djela boko po5tovao; iako je isprva oitro kritizirano zbog teatralnosti, ovo je djelo dramatskom snagom i iskrenoiiu osiguralo dvrsto mjesto na koncertnom repertoaru' Uz podrSku i suradnju Boita, genijalnog libretista i vi5e nego vrsnog kompozitora, 1887. je izveden Orcllo, a kasnije (kada je Verdiju bilo 8O godina) i Falstaff, jedina njegova komedija u vi5e od pola stoljeia. Ova su dva remek-djela vrhunac talijanske tragidne i komidne oPere' a njihova domi5ljata konstrukcija i sklad invencije i tehnike, otkrivaju domete Verdijeva umjetnidkog puta. Posljednje su mu zborske skladbe Quattro pezzi sacri (eetiri sakralna komada).
partituteLa fotza
del destino'
AIDA
l)
Komplet/^febaldi, Simionato, Bergonzi, Mill,-Mac Neill, Corena, DruSwo prijatelja glazbe, Bed. filh../Karajan SXL2167-9 (12 59) Decca
1313
t
MOC SUDBINE hompler/ Arroyo, Ca.oni. Bergonzi. Cappuccilli. Lvrns. Raimondi. Zbor Ambrozijanske op, Lond. Krall.
RIGOLETTO
Aoarnlet \uther lrn.l. 1'our'rr'ge tu. P.':rotri. l\tilnes. Trlrth, Zbor Anrbrozijenske op., LSO/Bonl nge SET542-4 (5/73) Decca ll1o5 London Kornpler,Strrhcrland, Cioni' \4acNeill' Sanra Cecilia zbor i ork /Sarrzogno GOS655-7 (9/75) Grosrenor 1.132 London
filh/Solti
filh./Gardelli
sl-se48 (3/20) HMV S-3765 Angel i) Komplet/Price' Cossotto, Domingo, Milnes, Bacquier, Giaiorti, AIldis zborlLSO/Levine RLO1864 (8/77) RCA* QUATTRO PEZZI SACRI l l Baker, Filh. zbor i ork/Giulini SANl2o (10/63) EMLUHMV Angel (UN) GIORNO DI REGNO Z Komplet/ Co:sotto, Norman. Carrera.. Vixe1, Sardinero, Canzarolli. {mbro'ian Singers, Lond. kralj. filh./Gardelli 67A3 a55 (9/74) Phorogram'r
LUTSA MILLER
london Z \om ple / Cabdli- Cossotro' Domingo' Cappuccilli, Ciauror. Roni' Zbor Kralj. opere, Nova filh., Mud
sLse77 (2/75) HMV SX-3815 Angel
ZBOROVI IZ OPERA Il trovatore: Vedi le fosche; Squilli echeggi. Nabucco: Gli arredi fesrivi; Va pensiero. I Lombudi: O Signore dal tetto natio.
Aida: Gloria all Egitto. La bettaglia di Lengano: Giuriam d'Italia. Attila: Preludij, Urli rapine. Ottclo: Fuoco di gioia. Santa Cecilia zbor i ork./Franci SXL6l39 (1/65) Decca 25893 London Nabucco: Cli arredi festivi; Va pensiero. Il Trovatore: Vedi le fosche. Otello: Fuoco di gioia. Enani: Si ridesti il leon di opprressa. I Lombardi: Gerusalem; O Signore. Don Carlos: Spuntato ecco il di. La Scala op. zbor i ork.,/Abbado
2s3o 549 (11/75)DG*
SIMONE BOCCANEGRA
27A9At7
KRABULJNI PLES
Kompler / Atroyo, Co.rorto. Crist. Domingo. Cappuccilli. Zbor Covent. Card.z \ovr
rrl
lll//r)
DL
filh./Muti
sLse84 (12l75) HMV
SX-3762 Argel
'
sERszlo-2 (2/75) FrCA 6179 LSC DON CARLOS L) Komplet/ Caball4 Verren, Domingo, Milnes, Raimondi, Foiai, Zbor Ambrozi.ianske op., Ork Covent
Pavarotri. Milnes, Reynolds. Giaiorri. van Allen. Celini. Lond. op. zbor, Nac. filh./Maag SET508-8 (5/76) Decca 1 31 14 London
Ko mp let /Caballi,
n l)
OTELLO
Komplet/Tebaldi, Del Monaco, Romanato, Protti, Corena, Zbor Bed. drZ. op., Grosstadtkinderchor Bea. filh. Karajan D55D3 (8/77) Decca 1.324 I-ondon
[l
Schwarzkopf, Ludwig, Gedda, Gjaurov, Filh zbor i ork./Giulini slseoe (7/64) HMV S-3649 Angel
sER5ss6-8 (7/70) RCA LSC-6194 RCA (I) VESPRI SICILIANI Aurrv'/cr Milrrer. Rrinrorrdi. Donringo. sh.11pg, vrrr Allerr. ( ollin'. l\lorri'. ArroIo. t *r'g. \lldi. zbor. \or.r lilh. Levine ARL4 0370 (9/74) RCA"
t97
scan by krista
HEITOR VILLA.LOBOS
- No deJaneiro, 1959) Villa-Lobos, prvi i gotovo jedinibrazilski kompozitor koji je stekao internacionalni ugled, s punim je opravdanjem nazvan noinom mdrom sastavljada kataloga. Od djela Jto su poput divlje bujice izviralaiz njega, mnoga su jo5 u rukopisu; do drugih, iako Stampanih, ne moZe se doii. Neka su izgubljena, a neka ostala nedovr5enal jo5 veii broj je revidiran i preraden za druge insrrumenre, iskori5ten kao materijal za druge kompozicije ili im je naprosro izmijenjen naslov. Poput razuzdanog bogatstva gigantske vegetacije njegove domovine, nezaustavljiva raskoi Villa-Lobosove glazbe podsjeia na neukrotivu snagu Prirode. Na slidnu zbrku naiii iemo i medu dinjenicama iz njegova ranog Zivota; sigurno je da je podeo uditi violondelo, a zatim i ostale insirumente, kao mali djedak, no razilaze se prerpostavke o tome da li je nakon smrri oca, kada mu je bilo 11 godina, izdrLavao obitelj svirajuii po kavanama i ulidnim orkesrima ili je, nakon perioda razo(aranja i boemirine, pobjegao od kuie. Utvrdeno je, medutim, da je poduzinao dugadka putovanja u razli(ite dijelove zemlje, svirajuii i sakupljajuei indijansku narodnu glazbu koja ga je strastveno zaokupila; 1915, je, usprkos neznatnom honoraru, priredio koncert vlasddh djela.Tadaje vei bio napisao operu lzaht, zbirku indijanskih mestizo plesova i niz instrumentalnih i komornih skladbi; nedugo nakon toga nastao je balet Uirapurfi, u kojem glavnu ulogu igra ptica iz dLungle s magidnim svojstvima, i pet programaiskih simfonija za veliki orkestar (treia od njih zahtijeva 37 dodatnih limenih duhada!).
(Rio deJaneiro, 1887
Zahvaljuju(i susretu s Milhaudom > koji je u to vrijeme boravio u Riju, Villa-Lobos je razdoblje izmedu 1.923. i 1926. proveo u Parizu, gdje je bio pod snaZnim utjecajem Debussyja >, Ravela > i Stravinskog t , zadrLavii pritom blistavu individualnost. U dvadesetim godinama ovog stoljeia napisao je seriju od 14 Chdros (ulienih serenada) za ra2li6te izvodate, od solo-gitare (br. 1) ili klavira (br. 5) do divovskih orkestara u kojima vaLnu ulogu igraju urodenidke udaraljke; u ovim je skladbama namjeravao sintetizirati razlitite vrste brazilske glazbe. JoJ je ambicioznija bila kasnije nastala serija od 9 Bachianas Brasileiras kojom je Lelio. izraziti svoje Stovanje prema Bachu >. Svaki stavak ovih skladbi ima i klasidni brazilski naslov koji zapravo uopie ne odraLavaju njihov stil; i one su namijenjene razlititim kombinacijama izvodata (najpopularnija br. 8 napisana je za sopran i osam violondela). Kao i sva njegova glazba, i ove su suite pune egzotidnih ritmova i boja, a desto uvode i nove instrumentalne efekte. Katkada naslovi njegovih komornih djela mogu razoruLati kao, na primjer, kad spoznamo da mu je kvartet napisan za tetiri instrumenta i Zenski zbor, ili da Nonet kao jedan od devet elemenata sadrLi mje5oviti zbor. Kao stalnu preokupaciju nosio je u sebi odbljeske brazilskih tropskih Suma, Sto se narodito osjeia u detiri orkestralne suite nastale iz muzike za film Descobrimento do Brasil (Otkriie Brazila).Imao je snaLan utjecaj na brazilsku glazbenu pedagogiju i glazbeni Zivot uopie, desto dirigirajuii golemim zborskim koncertima.
n Oniz,
KONCERTZAGITARU
Bream/LSO/Previr/ Preludi.ii br. 1-5 hd. sR58s2 (2/72) RCA n Villiams /EKO/ Barenboim /Rodigo: Concierc de Aranjuez 7536e (1/75) cBs M-3l2ot Columbia STUDIJE ZA GITARU BR. 1-12; PRELUDIJI BR.1-5
Yepes
n n
Prole do bb br. 1; Bachianas Brasileiras br. 4; Tres Marias; Rudepoema Nelson Freire A36 41299 (9/74) Selecta /Telefunken e
Heitor Villa- Lobos, j ed i ni brazilski skladatelj iija su djela prodrla na internacionalnu scenu,
Lijev o :
scan by krista
ANTONIO VIVALDI
(Venecija, 1578
Bet, 1741)
5i da Vivaldi nije napisao 450 koncerata) vel isti koneert 450 puta; no danas, kad se gotovo tre(ina tog broja nalazi u suvremenim katalozima ploda, sami se moZemo uvjeriti jer je kako je - ne samo po instrumentalnom koloritu, on stvarao za praktidki sve instrumente koji su u njegovo vrijeme bili u upoffebi njegova glazba, u stvari, raznolika. je Neosporna dinjenica da je katkada podlijegao konvencionalnim formulama i stvarao mehanidki konstruirana djela, no ona najbolja puna su ekstrovertne vitalnosti, kojom su pridobila naklonost velikog Bacha > (nekoliko od njih on je i transkribirao). Sim je Vivaldi bio isaknuti violinist. Glazbenu je poduku dobio od oca violinista u crkvi Sv. Marka. Nedugo nakon Sto se 1703. zaredio, dobio je oprost od sveienidkih duZnosti, vjerojatno zbog lo5eg zdravIja, i zapo(eo dugu suradnju s Ospedale della Piet), jednom od detiri venecijske muzidke akademije za Lensku nahodad, koja je zbog visoke kvalitete stekla golemu reputaciju.
Veiina koncerata, u trostavadnoj formi sa solo epizodama koje se izmjenjuju s ritornellima, napisana je za ovaj konzervatorij. Svezak od dvanaest koncerata objavljen 77 12. pod naslovom L'estro armonico (Harmonijske imaginacije) donio je Siroko rasprostranjenu slavu; no danas su mu daleko najpoznatija prva detiri iz jednog drugog sveska od dvanaest koncerata objavljenog 1725. eetiri goGorc: Antonio Vivaldi na bakrorezu La Cavea iz 1725
\ t\t\l.t
)t
\li!!
12
KONCERATA OP.
l)
Komplet / ASMF/ Marriner ZFiG8}a $/75) Decca Argo KoNCERTI zAvIoLINU I GUDACE favorito; RV271 u RV277 u e-molu - Il Il RV199 u c-molu Il riposo; E-duru
sospetto; RV234 u D-duru L'inquietudine; RV270 u E-duru
l":r
5rrlr;rglrl
K YtvAt.tx ()pt
-1
l:1)\\ !on,,{,liir
diinja doba, kako se nazivaju, Livahno ilustriraju niz deskriptivnih soneta. Programatski su mu i neki koncerti za flautu iz opuda br. 10. Za Ospedale della Pieti'Vivaldi ie napisao crkvenu glazbu i oratorij Juditha tiumphans (znadajan po doma5ajima u instrumentaciji). Bilo mu je dopuSteno da prilidno vremena provede izvan te ustanove, pod uvjetom da napi5e ugovoreni broj djela. Izveo ie preko detrdeset svojih opera u razli(itim talijanskim gradovima i Munchenu, katkada djelujuii kao vlastiti impresario (u svoje je vrijeme bio poznat pod nadimkom 'crveni sveienik", zbog crvene kose karakteristidne za njegovu obitelj); tri godine proveo je u Mantovi kao glazbeni ravnatelj markgrofa od Hessen-Darmstadta. Nakon 1724. poduzeo je niz turneja po Evropi, da bi se 1,735. vratio u Veneciju, prodao veiinu svojeg posjeda i preselio u Bed, gdje je, medutim, umro u bijedi. Iako ga uglavnom pamtimo po koncertima i sonatamal neka ponovno oZivljena crkvena djela poput Gloria, Stabat Mater i Magnificar, dokazala su se
izuzetnorn kvalitetom.
L'amoroso I Musici
65EO AO7
0/73) Phonograsr
SOL27 6 (3 / 6 5)
u g-molu;
RV271 u E-duru
ll
L'Oiseau-Lyre
1
Kyie
STU70910 (5/76) FiCA, /Erato AGLI1.]40 RCA KYRIE, RV587 ! Smith, Saempfli, Schaer, Rossier, Jaccottet, Corboz, Lausanne ans. /Corboz/ Gloria; Ctedo STU70e10 (5/76) RCA/ Etato AGLI134O RCA
Samo bt. 10
/Moskov. KO /Bariaj/
Bartdk
e/75) Phonogram
SDD4|7 (7 /74) Decca Ace of Diamonds STS-15364 Londotr CETIRI GoDISNJA DoBA, oP. s. br. 1-a (Ry269,115,293,297, n Silliro /Vinuosi of England/ Davison CFP4OOI6 (6/73) Classics for Pleasure n Loveday /ASMF / Maniner ZRG654 (9/70) Decca Argo't
KONCERTI
RVI 58 Koncen za gudace u A-durul RV177 Sinfonia u h-molu; RV524.Koi!eia za 2 viol:ne i grdate u B-duru; RV569. Koncen za 3 violine i gudade u F-duru; RV151 Koncen za gudade u G-duru; RV531 Koncen za 2 iela i gudade u g-molu Gudadi Luceme fest. /Baumganner SXL6628 (7 /74) Decc
RV94 Koncen za blokflautu, obou, violinu, fagot i continuo u D-duru; RV92 Koncen za blokflautu, violinu i violondelo u D-duru; RVl05 Koncen za blokflautu, obou, violinu, fagot i continuo u g-molu; RV87 Koncen za blokflautu, obou,2 violine i continuo u C-duru; RVl08 Koncen za blokflauru, 2 violine i continuo u a-molu,
KONCERTI
RV500 Konen za obou u a-molu: RV484 Koncen za fagot u e-molu; RVl07 Koncen za violinu, flauru, obou, fagoc i conrinuo u g-molu: RVl57 Koncen za gudate i continuo u g-molu Conenrus Musicus /Hamancoun AV6 41961 (12/76) Selecta/ Telefunken .
MAGNIFICAT,
RV51O
Michelucci
65AA A17
/I
Musici
Phonogram +
KONCERTI
nASMF,/Mrriner
3
Samo bz [1/ASMF/ Telemann, Gabrieli
/72) Phonogram ! Frasca-Columbier, Kuentz KO /Kuentz 2548 0OS (ll /75) DG Heliodor n Ferrari /Stutgan. solisti/ Couraud
(7
02/70\ /EKO
Palmer, Slans, Tear, Robens, Zbor King' s College, ASMF /Ledget/ Bach: Magnificat ZRGEl4 (9/77) Decca Argo +
SONATE ZA BLOKFLAUTU I CONTINUO, RV54-e 0L PASTOR FIDO) n Hans-Manin Linde, ans. 2531 117 (3/73) DG Archiv Produkdon
Marinet/ Hendel.
6530 014 (2/77) Phonogram GLORIA U D-DURU, RV589 n Smith, Staempfli, Scaher, Rossier, Jaccottet, Corboz, Lausanne arc. /Corboz/ Credo;
STABATMATER
Bowman, Akademija za staru
199
scan by krista
t' :i:jj;_3*ai.i:i
Sasvim lijevo: Vagnerovi konceni I 877. u Londonu, s pjevatima iz Bayreutha i orkestrom od 170 tlanova nisu ispunili ocekivanja.
Dolje desno: tVagner (sjedi drugi slijeva) s prijateljima na generalnoj probiTristana 1865. Iza njega Von Balow stoii.
:. ..
*fl
?*'
1.'
a@
.
.1.4
1:la
:..:
,!::
. .{i.
:t:'ii '
'
:::..1; r'-
a - :::!:i: :l'r ': .. .i. :1. ra: :rr- :- r .., . .:r ' . x i:a-r i.-r.:.-. : . ..: :.'.. ir::,ir.. :r..:-. .....:. tr:. ..,-.:: .ii
ii:;.:
'
r:.
r.'
200
scan by krista
RICHARD \TAGNER
(Leipzig, 1813
Na zgraLanje moralista na poliu estetike, Vagner - jedna od najveiih figura u povijesti opere i skladatelj koji je svojim neizmjernim utjecaiem izmijenio ditav tok glazbene bio je istovremeno monstruozno egoistidna, povijesti
Leskrupulozna, razbludna, nezahvalna i nepo5tena osoba. Odrastao je u kazali5noj atmosferi (otac mu je bio glumac i Veberov > prijatelj), glazbu je studirao nesistematski; skladao je nekoliko mladenadkih orkestralnih i klavirskih skladbi (pod utjecajem Beethovena >), pa je zapotev5i karijeru jednogodiSnjom praksom kao korepetitor u Vurzburgu, zaposjeo dirigentska mjesta naiptije u Magdeburgu (gdje je oLenio jednu glumicu), zatim u Konigsbergu, pa u Rigi. Tada je, nakon dva mladenadka operna poku5aja, zapoteo rad na operi Rienzi, napisanoj u sdlu francuske 'grand opera<; no svi pokuiaji da mu se ona izvede u Par,zu (gdje se 1839. obreo u bijegu pred svojim vjerovnicima) bili su bezuspjeSni unatod prijateljskoj podrici Meyerbeera, u ono vrijeme najpoznatiieg tamoSnjeg glazbenika, pa je lVagner proveo tri godine mudno zaradujuCi za i.ivot novinarstvom i sitnijim muzidarskim poslovima. Tada je, zaduLivii se kao obidno na sve strane' oti5ao u Dresden na trijumfalnu premijeru Rienziia, za koiom je godinu dana kasnije uslijedio Ukleti Holandez, nakon dega mu je ponudeno mjesto dirigenta drezdenske Dvorske opere koju je, unatod poi-nanjkanju takta i mnogim sukobima, vodio s izrazitom sposobnoiiu. Zanimanie za srednjovjekovne legende dovelo je do nastanka Tannheusera (1845) i Lohengrina (u kojem se osjeia utjecal' Vebera); ova potonja je, kako je'Wagner zbog sudjelovanja u neus-
Venecija 1883)
pjeloj revoluciji 18a8. bio prisiljen pobjeii u Svicarsku, izvedena (zahvaljulu1i Lisztu >) tek 1850. u \7eimaru. U Svicarskoj je razradio svoju teoriju o muzidkoj drami (slijedeii Gluckove > poku5aje u oZivljavanju prvotnih ideala opere) i upustio se u planiranje monumentalnog, ambicioznog projekta Prsten Nibelunga. Do 1852. napisao je libreto za ono Sto je prema prvobitnoj zamisli trebalo biti samo jedna muzidka drama, Siegfriedova smrq no kasnije je materiju pro5irio na detiri opere od kojih prva tek uvodi u pravu radnju. Zavr5ivSi prve dvije opere, rad na toj tetralogiji prekinuo je skladanjem Tristana i lzolde, inspiriran posljednjom od brojnih ljubavi - Zenom velikodu5nog dobrotvora \Tesendonka. Nakon amnestiie vratio se u Dresden, no nije imao mnogo uspjeha s izvedbama svojih djela (iako je u to vrijeme vei bio okruZen gomilom gorljivih oboZavatelja) i utonuo je do grla u goleme dugove. U tom se trenutku, poput dobrog duha, pojavio mladi kraj Ludwig II bavarski. Zadojen dubokom naklonoiiu prema \7agneru, pozvao ga je u Mi.inchen, gdje je 1855. postavljen Tristan, i pomogao mu u sredivanju financijske situacije. Nepromi5ljeno mijeSanje u politiku, ekstravagancija i skandal izazvan zavodeniem Lisztove kieri Cosime (Zene njegova po5tovaoca von Biilowa) prisilili su ga na jo5 jedno izgnanstvo u Svicarsku. Tamo je napisao ljudske i lirske Majstore pjevaie koji su, zaiedno s prvom polovicom Tetralogije, bili izvedeni u Munchenu. No \Tagnerova vizionarska ambicija bila je da ima vlastitu opernu kuiu u kojoj bi realizirao ideal o "jedinstvu svih umjetnosti" (gIazbe, drame, pjesni5tva i likovne opreme). Ma koliko
scan by krista
izgledalo nevjerojatno, ova kolosalna zamisao provedena je u djelo gradnjom festivalskog teatra u Bayreuthu, koji je otvoren 1876. kompletnom Tetralogijom, i gdje mu je Sest godina kasnije izvedeno posljednje scensko djelo, erotsko-reli gio zni P ars i fal. \Tagner je dao tri velika priloga razvoju opere. Glavni se sastoji u novoj vrsd kontinuiteta u svim njegovim djelima nakon Lohengrina, koji podiva na simfonijskoj koncepciji drame s orkestrom kao glavnim tumadem radnje, dok su lidnosti i dramsk\oj*orri predstavljeni tzv. leitmotivima utkanim u glazb,eno tkivo. U njegovim rukama su orkestar i umjetnost orkestracije doLivjeli snaZni nzvoj - on je (ak zasluLan za postojanje posebnih'','wagnerovih tuba". Yalja ista1i i znatenje koje je pridavao dramskoj radnji i motivaciji (koji u Tetralogiji podivaju na razliditim vrstama simbolizma), te do tada nepostojeiu harmonijsku smionost koja ie tokom slijedeie polovice stoljeia dovesti do sloma tonalnosti.
FAUST-TJVERTIRA f l Lond. filh./Boult/ Vagnerove uvettite ASD3071 (4/75) EMI/HMV
Vickers, London,
ard, LSO/Leinsdorf 7R8125-9 Decca
UKLETI HOLANDEZ
Sumk
Parsifal:
l)
Tannhluser: Preludij 3.
l)
D97D3 (7 /78) Decca 615l 9 Richmond Komplet/Bailey, Manin, Talvela/eikaiki SO i zborlSolti D2D3 (5/77)Decc^ 131 19 London
Preludij
Rajnom
1511 London Komplet (na engleskom). Remedios, Hunter, Howard, Bailey, Granr/Engl. nac,
ork/Goodall
sLs5063 (9/76) HMV
SX-3826 Angel
Keleman,
SUMRAKBOGOVA
\[aron,
Nova filh./Boult
ASD2E12
S-36871
(7/72)EMI/HMV
Kompler Nilsson, \flindgassen, Frick, Ludwig, Fischer-Dieskau, Neidlinger, Bed. op, Bea. filh./Solti sE:r 292-7 (5/65) Decc^ 1604 London
MAJSToRI PJEVACI
Komplet/Adam, Ridderbusch, Evans, Buchner, Kollo, Donath, Flesse, Moll, Zbor Drezd. drZ. op, Drezd. drZ. ork./Katajat sl-sesT (r0l71) I{MV s-3776 Angel Z Komplet,Bailey, Bode, Kollo, Veikl, Hamari, Moll, Dallapozza,Zbor Bei.. drL. op../Bei. filh./Solti D13D5 (9/76)Decca 1 512 London l) Komplet,Fischer-Dieskau, Lagger, Hemann, Domingo,Ligendza, Ludwig/Ans. Berlin. op..{ochum 2740 t4e (12/76) DG
2713 ott DG ORKESTRALNI ODLOMCI
Angel
RAJNINOZLATO
ll
4
l)
Majstori pjevadi: Preludij; Tristan i Izolda: Preludil i Izoldina ljubavna smrt; Pasifal: Preludij Lohengrin: Preludij 1. i 3. dinu Concengebouw ork./Haitink 65AA %2 (1/75) Phonogram Tannhiuser: Uvertira i Muzika Venerinog brijega Lohengrin: Preludij 1. dinu Tristan i lzolda: Preludij i Izoldina ljubavna smn
l) Komplet,4,ordon
Flagstad, Neidlinger,
l)
Svanholm, solisti, Bed. filh./Solti SET3E2-4 (9/68) Decca 1309 Londotr Komplet (ta etgleskom) Bailey, Pring,
Hammond-Stroud, Belcoun/Eng. nac. ork,/Goodall sls5or2 (11l75) HMV SIEGFRIED Z Komplet/Vitdgassen, Hotter, Nilsson, Bed. filh./So1ti SET242-6 (4/63) Decca 1508 London
Hunter, Remedios, Bailey, Grant, Zbor i ork. Sadler's Sfiells op./Goodall UNS245-6 (7 /73) Tmsaianri.c/Unicorn SIEGFRIED IDILA n ASMF/Marriner / Srauss: Metamor{oze ZRG604 (9 / 69) Decca Argo+
TANNHAUSER
l)
Komplet/Demesch, Ludwig, Kollo, Sotin, Braun, Bailey, Zbor Bed. dri. op., Bed.
filh./Solti
SET506 (12/71) Decca
TRISTAN I IZOLDA
n '\flaechter/ KomplerlNilsson,
n
\Tindgassen, Talvela,
27tt1ot (t/66)DG*
Nilsson/Resnik,/Uhl, Krause, van Mill, Bed. Singenerein/Bed. filh./Solti D41D5 (8/77) Decca 1502 London
Brahms; R. Strauss
Filh./Klemperer
ASD26es
(9/7t) EMi/HMV
Sumak bogova: Siegfridov posmmi mari Lohengrin: 3. din, Preludi.j; Maistori pjevadi: Preludij; 3. din, Ples Segna; Tristan i Izolda: Preludij i Izoldina ljubavna smfr Filh./Klemperer ASD26e5 (9/71)EMI/HMV
ITESENDONK LIEDER
n Baker/Iond. filh./Both/
llNDtSOr.DE-
ASD3251 (e/76)
S-37199
EMI/HMV
Pn{urh.Actl
l{try Pl{llmmxntr 0nlrc.qtn
Angel
SirMrlan&ruft
r{Eftsfitl'\(n
ltxl
202
scan by krista
rj
J
,rr! t
***"* ##u
\ p +**=*tFE*
*-!"?
i--.1-'
I rr..l a. 3I
t '- f,
J,O1
'
_
l-l | ----Ji'
.jri-
l': flrr
tr
f
f
f"
f*t..
"
J f L*,*qJC.,* fi'
{.q .r " f* r dl
= tf*'L...
il . {r: #r
r:li
r *-"14*
\-f
" $***!
**'x"git r* t+**r*- ** **
*r i {-fj
tF
'a e,if$ -:tr4il if' t**i..:*# 'S lttt r '#:i ;l;t*i-,,-i - -.j1.*tt 1l'rir-."i-o ;-i. '$ r' "*o -i
- JrF
fr' **ffitti*;;
i*'. -I"#l {.o*
1G
:
b' '-'
l
"
*' -!ol*r**r*
-*
F--="
*.t
*b
**
"
t-
--.-
-...fiit ,. riq.i-?,*Tpli' F-
'
***di f-+****
ffi".*;. * * J :]if,LEl 'f d *
e"
r?
t l* r"*
f i**'
i*-1
+,i
'
.-
--:
th
"Ff"-t';
**l
*&Crx. fi.
'#3* d.n fu *r*
n-**i. I
scan by krista
I$T/ILLIAM \TALTON
(Oldhan,
1902)
Iako je kao djedak bio zborist u oxfordskoj Christ Church Cathedral, odakle je izuzetno rano, s jedva Sesnaest godina, dosao na univerzitet, \flalton je kao skladatelj uglavnom samouk. Po prvi put je svratio na sebe pozornost kad mu je mladenadki gudadki kvartet (koji je nakon toga povukao) bio izveden na prvom festivalu Medunarodnog dru5tva za suvremenu glazbu. No komorna glazba nije od ve1eg znatenja u njegovu stvarala5tvu, izuzmemo li Fagade nastale iste godine - iskridavo, duhovito i satiridko djelo za recitatora i Sest instrumenata, u kojem je uglazbio nadrealistidke pjesme Edith Sirwell (kod dije je obitelji jedno vrijeme nakon Oxforda Zivio). Pa dak i ovo djelo je poznatije u kasnije nastaloj preradbi za orkestar. lJzavrelost te glazbe predstavlja jednu od stalnih niti Sto se provladi kroz Valtonovo stvarala5wo, od veselog Lamora uvertire Portsmouth Point(1925) do Partite nastale trideset godina kasnije i komidne operne jednodinke The Bear (Medvjed) iz 1967. eesto je obojena napeto5iu koja se manifestira u nepravilnim trzaju1im ritmovima, kao u scherzu Prve simfonije (s posebnom naznakom con malizia); u opseZnom oratoriju Belshazzar's feasr (Belshazzarova gozba), djelu koje je svojom krvolodnom egzaltacijom uzbudilo neke crkvene krugove, ona je pretodena u Zivahno barbarsko
bljeStavilo.
BELSHAZZARS FEAST
Shirley-Quirk, LSO i
zbor / P rcvio / Im provi zacije na Impronptu Benjamina Bittena
sAN324 (1rl72) EMr/HMV S-;6861 Angel n Rippon, Ork. i zbor Hall6/Loughran CFP40053 (12l74) Classics for Pleasure ZBell,Filh. i zbor/ Pnita sxLP3o236 (3 / 77) EMI /lfMV Concen Classics S-35581 Angel
,#,$..!
.: :''.:,t.:,:;
! tN.{
?:*,'
U potpunoj suprotnosti s ekstrovertnim zajedljivim humorom stoji Valtonova sklonost nostalgidnom romantizmu, koja se po prvi put oditovala 1.929. u Koncertu za violu proZetom slatkom boli (to nije samo po opiem mi5ljenju najbolji koncert za taj instrument, vei i kompozicija u kojoj \[alton vi5e no i jednoj drugoj otkriva svoju intimu). Ta ista crta prisutna je i u operi Troilus i Cressida, Koncertv za violondelo i Varijacijama na Hindemithovu temu (Hindemitha > je Valton uvijek cijenio, a ovaj je bio i solist na prvoj izvedbi spomenutog Koncerta za violu); Koncert za violinu, napisan zaHeifetza, spoj je lirske deznutljivosti i zasljepljujuie tehnidke rasko5i. Treie "lice" Valtonovog stvaralaiwa pokazuje njegova 'prigodna" glazba: u djelima za dvije krunidbe - marievima Crown imperiali Orb and sceptre i, u izvjesnoj mjeri, Te Deumu, odjenuo je pla5t Elgara. Valja spomenuti i veoma uspjeinu filmsku glazbu, narodito za Henryja V i Hamleta. Izuzmemo li "primijenjenu.. glazbu, opienito je bio spor u radu zbog svoje stroge samokritidnosti (Prva simfonija mu je po prvi put izvedenabez finala s kojim nije bio u potpunosti zadovoljan). Od vremenakada je dobio plemiiku titulu (1951) nije vi5e pokazao interes za osv ajanje novih glazbeno-stilskih podrudja.
KONCERT ZA VIOLONCELO
nTortelier, Bournemouth
SO/Berglund,/Sosra kovit: Kon c.
za violonielo LSD2e24 (r 2 / 7 3) EMI/ r{MV FAQADE Laine, Ross /Ans./ Dankworth 63E2 037 (2/68) Phonogram Z Otk. suite /Ork Covent Gard./ Fistotlari/ Lerccq: Mam'zelle Angot
ECS586 (9/7 l) Decca Eclipse S-15191 Angel Otk. suite /Grad. ork. Birmingham/
Frtmatx/ Vise viryins ASD3J17 (3/77)EMI/r{MV KONCERTANTNA SIMFONIJA ZA ORKESTAR S KLAVIROM n Katin, LSO /V/ahon/ Scapino; The Quest; Capriccio SRCSae (6/71) Lyrita SoNATA zA GUDAEE ASMF /Marriner/ Prokofjev: Vizije ZRG7|I (10/73) Deea Argo* SPITFIRE PRELUDIJ I FUGA CROITN IMPERIAL; ORB AND SCEPTRE; SCAPINO; JOHANNESBURG FESTIVAL; CAPRICCIO BURLESCO n Liverpool. Kralj. {ilh. / Groves TWO272 (10/68) EMI/Studio 2 1. SIMFONIJA U B-MOLU
n LSO/Previn
LSB4100 (10/73) RCA
2.
SIMFONIJA
n LSO/Previn
Ponsmouth Point uven; Scapino uven; Lamben: No Grande ASD2eeo (5/74)EMI/}IMV KONCERT ZA VIOLINU l eung ,/LSO/Previn/ Sravinski SXL66o1 (5/73) Decca 6819 London
% %EC
WB
204
qffiru#w
Desno: Dvostruki
s ku
portet Sir
u
lptu ri. Fotografij a snim lj e n a u vijeme obnove njegove opere Troilus i Cressida.
scan by krista
e:ll:j::-:-:
Heseltine, u osnovi senzibilan, usamljenidke i melankolidrie prirode, postovalac Deliusa > koji mv ie zauzvrat pruZio punu podrSku jo5 u doba Skolovanja u Etonu, negdje oko 1916. postao .y'e sasvim druga lidnost (promijenivSi i ime) kada se, pod utjecajem Bernarda van Dierena ozbrlino podeo baviti skladan.l'em. Dihotomija izmedu alter ega, razmetljivog boema sklonog piiu i njegove prave lidnosti sasvim je odita u Varlockovoj glazbi; vjerojatno ga je to dovelo do samoubojstva nakon samo detrnaest godina stvaranja. Bio je prilidno znatajan muzikolog i kritidar (objavio je znatnu kolidinu glazbe iz elizabetijanskog i jakobinskog perioda), neko vrijeme djelovao je kao urednik beskompromisnog dasopisa The Sackbut i napisao knjige o Deliusu, engleskom airu i Gesualdu. Skladao .1'e tek povremeno, pa mu se ostavStina sastoji od oko 100 pjesama. U njima je pokazao nadarenost za fleksibilnu deklamaciju, vodenje melodijske linije i harmonijsku razradu, a mogu se svrstati u nekoliko kategorija: pseudoelizabetijansku, poetsku (Sleep /San/, The contenrcd lover /Zadovoljni ljubavnik/),vedru (Yarmouth fair /Sajam u Yarmouthu/), vragolastu (Captain Stratton's Fancy/ Hir kapetana Strattona/, Rutrcrkin) ili sumornu (The fros$oundwood /Zamrznuta 5uma/, The Fox /Lisica/). Pored ovih pjesama i nekoliko kratkih zborskih komada, napisao ie Serenadu za orkestar prigodom Deliusova Sezdesetog rodendana i suitu Capriol (najpopularnije Varlockovo djelo), u najveioj mjeri temeljeno na knjizi jednog uditelja plesa iz 16. stoljeia. MoZda mu je ipak najbolje djelo Yeatsov ciklus pjesama The Curlew lSljuka; zatenor, flautu, engleski rog i gudadi kvartet.
London,
1930)
,ffi.
Tkefi*!r,r*
IEEEl
Ftrw ...1
CAPRIoL
9B E14?
..
Holst; heland
RL25O71 (9/77) RCA
tr
odlomci; Piggesnie; Hey Capriol suita troly loly; Fill-the cup; In an arbour green: Sweet concnt; Peter'lfarlock's fancy; I asked a thief; Gillian of Berry; My ghostly fader; Away ro Twiwer, Mal*oms (Razni araninani i reciaci.ie I. Panridge, J" Paridge, Taylor, Gray
ABU HASSAN
Z Komplet/Gohle1
(reciaw)
LRLI 5125 (8/76) ANDANTE I RONDO UNGARESE ZA VIOLU I ORKESTAR U C.MOLU J47 fl Zukeman/EKO / Samiz: Casadesus;
Telemann 764e0 (5/76) CBS
KONCERT ZA KLARINET U F.MOLU, Jt14 ! De Peyer, Nova filh./Frtthbeck/ Concenino; Rosini: Tema i varijacije ASD2455 (5/69) EMI/HMV S-365E9 Angel [l kister /Berlin. filh./ Kubelik (Poziv na ples;
1.
Konzerctiick
25tE 0E7 (7/72) DGlPrivilege KVINTETS KLARINETOM n De Peyer,/Ans. Melos/ Mozart HQS13e5 (9/77)EMI/HMV
SHE525 (3 / 7 6) Pavilion/Pearl
206
scan by krista
nom dinu s dijalozima , Abu Hassan i razlitita diela za klarinet (kvintet i tri koncerta), skladana za jednog virtuoza s kojim je poduzeo bro;'ne turneje, u kojima pokazuje naklonost i zavidno poznavanie tog instrumenta.. Sremi prijelom nastao je 1813, kada je postao dirigenrcm Njemadkog kazali5ta u Pragu; tu se velikom temeljitoiiu predao svakom detalju operne prezentacije. Tri godine kasnije postao je direktor dvorske opere u Dresdenu, gdje je na mjestu dotada vladajuieg talijanskog stila udvrstio njemadku tradiciju (dime ie prokrdio put \Tagneru > i Straussu >), iako mu ni jedna od novih opera nije tamo izvedena. Najveii trijumf doZivio ie 1821,. dielom Der Freischiitz (Strijelac vilenjak). Tai Singspiel, u kojem su spojeni naivno sentimentalni i nadnaravni elementi njemadkog folklora, svoj efekt uvelike duguje evokativnom ,orkestralnom koloritu; scena u Vudjem Zdrijelu predstavljaznatajan kamen-medai u razvoju operne atmosfere' U njegovoj slijedeioj operi Euryanre (prethodniku \ilZagnerovog Lohengrina) prisutan je i 'gotidki" element; rio unatod melodijskoj lakoii, imala je manje uspjeha zbog, slabog libreta koji je (poput programatskog Konzertstticka zaklavir i orkestar napisanog za vlastite pijanistidke ttastupe) sazdan na vite5koj pozadini. Konfuzan libreto unakazio je i poetskog, slikovitog Obercna koji je unatod tome doZivio trijumfalni uspjel-r na prvim izvedbama 1826; no dva mjeseca kasnije Weber .ie, oduvijek krhkog zdravlia, umro u Londor-ru od tuberkuloze.
irtiY$n A{irrD.
lwil11, la6.
M 4
sHadatelj.
tF1::
Londonu. Desaot Program za premijernu izvedbu Oberona u Covent Gardenu, kojom je diigirao
SIgAOlfr
'q{4{l4
r.!'na rrn,d?|,h,
trtbF.t
OBERON
Prey,
osEBoN's aowEnw,i"
O&dlts$.r@.
;*rfi
,.e
h^vlre@$nfrBdrDMUddrD
rer$'iiil"i$inor.
sTS-15056 Iondon Obercn; Abu Hasan; Der Freischotz; Euryuthe; Preciosa; Jubel n Ork. Bavr. rad./Kubelik
253s 136 (3/76) DG Privilege
H,r
EURYANTHE
l) Komplet/Nomu,
U POZIV NA P],ES - RONDO BRILLIANT DES-DURU, J26o Berlin. filh. / Karajan/ Berlioz: Liszt;
Smetana; Dvoidk 2530 244 (10/72) DG+
sl.se83 (10/7s) HMV S-3764 Angel DER FREISCHI]TZ Z Koaplet/Jarowitz, Mathis, Adam, Schreier, Zbor. I+ipzig. rad, Ork. Drezd. grad. kap./Carlos Kleiber 2720 071 (11/73) DG
2709 046 DG
KONZERTSTOCK ZA KLAVIR I oRKESTAR U F-MOLV, J282 ! Gulda, Bed. filh. / Atdteae / Konc. za fagot; Konc. za kltinet ECS|17 (12/77) Decca Eclipse br.
1
i2
Der Freischiie, Der Behemcher der Geiser, Obercn; Euryuthe; Abu Hasan; Peu Schmoll n Berlin filh./Kanian 2530 tts (5/73) DG+ POPIJEVKE 4 rempenmena - ciklus piesma, op. 46; Meine Lieder, meine Sange; Klage; Der Frie; Vu zieht zu deinem kleiae Zauberkreise; Ich seh ein Rorchen; Er u Sie; Mederehn: Es stiimt; Uberfangenheiq Minnelied; Reigen; Sind es Schmezen; Meine Farben; Uber die Berge;Die gefmgeneu Singer; Die freien Sanger; Die Zeit; Dm Veilchen im thale; Mein Schnzerl ist htibsch; Ich denke dein; Elfenlied n M. Hill, C. Hogwood (klavir) DSLO523 (l / 77) V Oiseau-Lyre
n Musie
207
scan by krista
KURT \T/EILL
(Dcssau,
/9,50)
Iako bi recentua popularnost Macka Messera nx neki nedin godila'Veillu, u isto vlijenre bi ge i z-alostila, jer jc- r.r velikoj mjeri previdjela socijalno-politidku goriinr.r Sto leZi pod povrSinonr ovog i veiine djela nastalih u Lvropi. Oclrastao je za vrijeme I svjetskog rata, studirao kod Hunrperdincka > i(nakon kraieg perioda u kojenr.lc radio kao operni korepetitor) Busonija >. Prve je skladbe napisao tr bombastidnor.n ekspresior-ristidkom stilu koji je u to clobr u Berlinu bio u modi; to su Prva sin-rfonija, kojoj prethorli revolucionarni slogar.r, i opera Der Prot:tgorir.sr (poput Hinden"ritlrovt > Cardillacl, izvedenog r-r istonr kezalistti' osarr mjeseci kasnije, i ovo djelo sadrZi jednu vai.r'ru penton.rimidku scenu). S istim libretiston Georgonr Kaiscronr, napisao je aktualnu r.resrniljeno satiriirlLr kourediju Der Zar lisst sich phorographieren (Car se icle fotogrefilrti). prije no Sto je postigao neodekivano senzacionalui uspich s Die Dreigroschenoper (Opera za tri groia) l92ll . U oroi suvren.renoj verziji Prosjatke o;tere iz 18. stoljcc'a, lioia fc naznadila poietak Weillove suradr.rje s Brcchtorl, prihvatic'r je stil .9rirgspiela s dijilozima, a neobuz.danu socijelnu kritiku izrazio je kroz cir.ridne "krive notc< u stilu jazze (gllzba ie i rrapisana zl jrzz-errsarrrbl). Tirrc, jc. poprrt o'tczil Georga Grosza, uspio savrieno dodarati gorak okus r':rz.odarar.rja, poraza i korupcije u poslijeratnoj Njemac'lioj. Taj stil je dalje razvio dvije godine kasnije v X[;tltagonnyju, joS jednoj Brechtovoj oStroj socijalnoj satili; n jilr su dvojica zajedno radili i na operi Happ.v enrl i krntrrti Der Lindberghflug (Lindbergov let). Nacisti, r'rzi.rlcrri rr. pjehom djela ovog Zidovskog skladetclja, ;rrorlrrsili su \Weillovu glazbu 'dekader.rtnor.r.r.; nakon iz-r,cclbc djcl;r Die Burgschaft (Janrsn'o) 1932. bio je plisiljen bjezati iz zernlje. U Parizu .ie r-rapisao balet s pjevanjenr Die Siebcrt 7'odsiinden (Sedam sn.rrtnih grijeha) i Drugu sirnfoniiu, koja ic po svojoj haydnovskoj jasnoci i sazetosti potplnlo oprec'na Prvoj. Zatim se, nakor.r kratkog boravka r.r l,ondonu, 1935. nastanio u SAD. TamoSr-rja glazbena klinra nijc' nru nudill moguinosti za stvaranje glazbe kakvu je do tada piseo, pl se okrenuo "r-nusicalima" (od kojih mu l'e nejuspjesnif i bio Lady in the dark (Dama u mraku), iako je tr posljednje tri godine Zivota smjerao ne5to viSe s obroadweyskortl operom. Srreet scelre (Ulidni prizor), folk operonr (za studcnte koledZa) Down in rhe valley (U dolini) i nruzii'konr clralnom Zosr in the srars (Izgubljeni u zvijez.d:un.r). Sninrkc Sto ih je ostavila njegova udovica Lotte Leni:r r'rrr.rirr rr sc bi stil njegova razdoblja, no nisu uvijek nnjvj.r'nii..
BERLINSKI REKVIJEM
l-engridgc, Luxon, Rippon, Lonclon Sinfcrrrietta/Atherror/ Zborsk;t i orAestraltta
274a rsi 0t/76) DG KI,FINF, DREIGROSCHENMUSIK ZA
S o n g sp
ic I
MAHAGONNY SONGSPIEL
Dickirrson, Thomes, Lengridge, Partridge, Luxon, Rippon. I-onclon Sinfonictre
nt us i k
208
scan by krista
HENRYK \T/IENIA\T/SKI
- Moskva, 1880) koja mu je je prirodno da violinistidki virtuozi, pi5uii za svoj vrSio je studij osvojivii prentier prix - nagtadu Sasvim godina S trinaest violinu. irlst.ument, uZivaju u nastojan.iu da iskoriste sve njegove donijela na poklon Guarnerijevu je pratio ga je na prvu veiu turneju (na klaviru moguinosti; no rezultat je desto,znada.iniji u pirotehnid- krenuo 25-godiSnjak kori negoli u muzidkom smislu. e"stltt izr-rimku predstav- mladi brat), i proslavio se Sirom Evrope. Kao i tu se zacara je ruskog kod solo-violinista mjesto dobio glazbeno solidno lja Vieriiawski diji je melodijski dar, uz drLao dvanaest godina; za to je vrijeme bio profesor violiznanje, sprijedio da mu glazba - iako prvenstveno nami- 'ne u Petrogradu i nastavio svoju koncertnu karijeru' Bio je jenje'na iskazivanju vlastitih interpretativnih moguinosti '_ 'zapadne (uditeljem eaju disti egzibicionizam. Drugi koncert (naide5ie na turneji u Snp s Antonom Rubinsteinom svade oko su nakon da kaLe anegdota >). kovskog roJedna izvodeno djelo) i L1gende naibolie svjedode o njegovoj sedamdeset dali plakatu, na imena svojih velidina odnosa mantidnoj toplini i poetskoj profinjenosti' ni rijedi. Godine Bio je iedan od najveiih virtuoza pro5log stoljeia, po- koncerata ne progovorivSi medusobno da bi naslijeje Bruxelles u Konzervatorij na je uditi 1874. otiSao ztlat po f",lo,l,et"l.toj tehnici i ljepoti tona' Podeo ga je detkoji Vieuxtempsa; virtuoza, velikog violinu vrlo rano, a napredovao je tako neobidnom brzi- dio drugog spekzaista Njegovu pohvalama. obasuo nom da mu je uditelj (koji je podudavao i Joachima) ved u vrt stoljeia ranije je opaka prekinula prerano Zalost na osmoj godini savjetovao da studij nastavi u Parizu' Od- takularnu karijeru je pti*ljen na Konzervatorij; tri godine kasnije za- bolest srca.
(Lublin,
1835
-ah
Liievo: Komentar jednog ams terd ams kog kaikaru rista na Wi e n i aws ki i evo s pe ktaku I arn o svira nje ; iz' njegova gu d ala frcai u iskre, a pod nogama mu poskakuje
ti uvo tivotinjsko
catswo.
Dolie t Ozb i Ij nij e vi denje po li s kog vioiinista u doba dolaska na ruski dvor.
LEGENDE, OP.17
Grumiaux, Nova filh./De Vaan/ Romanse Beethoven; Berlioz; Cajkovski 6580 047 (l 1 / 7 l) Phonogram* SCHERZO TARANTELLE, OP. 16
.:li:i/;, .;::.
,!
a..s:::::
/7 5)
Decc
KONCERTZAVIOLINU U D-MOLU
Perlman/Lond. filh. / Oztw a ASD287o (5/73) EMI/HMV S-36903 Angel
's s
209
scan by krista
HUGO \TOLF
(Slovenjgradec, 186a
Ako je ijednog skladatelja Priroda oznai;'la kao Zrtvu okrutne igre sudbine, onda je to bio Hugo Volf, dijem geniju zvijezd,e nisu bile naklonjene. Kao lo5 i svojeglav dak promijenio je tri Skole, a s bedkog Konzervatorija bio je hk i izbaten. Vodio je bijedan Zivot u Bedu kao uditelj (njegovu temperament:u to zvanje nije odgovaralo), upijajud glazbu i literaturu Sto ga je okruZivala; bez pomoii prijateljA glazbenika teiko bi bio preZivio. Nitko nije pokazivao interes za njegovu glazbu (Brahmsov > o5tar prijekor vjerojatno je uzrokovao -Wolfovu podivljalu mrLnju spram njegove glazbe, bez obzira na dinjenicu da je u to vrijeme vei bio idolopoklonik Vagnera >); iako je uspio osigurati mjesto asistenta u Salzburgu, izgubio ga 1e vee nakon dva mjeseca zbog svoje svadljive naravi. Nekoliko Lisztovih > ohrabrujuiih rijedi ponukalo ga je da napi5e simfonijsku pjesmu Penthesilea koju je Bedka filharmonija, medutim, sasvim nepravedno ismijala na jednoj probi. kojem se prikljudilo jo5 osornije odbaciOvo poniZenje
Bei, 1903)
je vanje njegova gudadkog kvarteta - bez sumnje djelomice izraslo iz neprijatelistva koje je stvorio svojim kritikama za Viener Salonblatt u kojima je uzdizao \7agnera, a Brahmsa i njegove sljedbenike Sibao pogrdama. No, odjednom, oko 1876, obuzeo ga je snaLan poriv za skladanjem. Nakon Livahne i vedre Talijanske serenade za gudadki kvartet, jedinog instrumentalnog djela koje se udvrsdlo na repertoaru, upustio se upravo nadljudskim intenzitetom u skladanje, uglazbivii 43 M6rikeove pjesme u samo tri mjeseca. I sam je bio zapanjen uZarenom inspiracijom koja ga je tjerala da napi5e dvije, pa dak i tri majstorske popijevke u jednom danu. U slidnim naletima kreativne groznice uglazbio je Eichendorffove i Goetheove pjesme i napisao zbirku Spanisches Liederbuch (Spanjolska je djelima konadno privukao paLnju pjesmarica) - timbi odajni javnosti. Uslijedili periodi iscrpljenja i praznine, no tada bi ga zgrabila nova ekstaza: Talijanska pjesmarica objavljena je u dva dijela, a 24 pjesme drugog dijela napi-
&
&
214
scan by krista
ERMANNO \TOLF.FERRARI
(Venecija, 1876
je 1897' Mahler > skinuo s ,"p"rro^r^ njegovu jedinu dovrSenu operu, Der C ortegi dor (koja je na premijeri prethodne godine- zbog svoje statii,rorti bilu u"t-u hladno primljena), naglo mu se pogor5alo' zdravlie. Odveden je u btlnicu, no nakon izlaska poku5ao je samoubojstvo pa je smje5ten u bolnicu-za umobolne, tu j" ,r*.o, poremeiena uma, detiri godine kasnije' ' \Tolfova slava podiva na gotovo 300 solo-pjesama koje predstavljaju ,rrhunac dostignuia u ovoj formi' lzraLaine i tehnidki btilj".t.tt. klavirske dionice tih popijevki - "prat(esto nja. u njegovom sludal'u ne bi bio prikladan izraz \Vagkod (kao misli .ror" gl*un-t teLinuVolfove muzidke ,r.r" l.k.rtar), dok je glasu, moglo bi se reii, povjerena uloga obligatne melodije. Njegova djela, i bez Schuberto,roit jed"nostavnog melodijskog dara, otkrivaju krajnju ,",iribiinot, za ieziine nijanse, smisao za atmosferu i karaktere i najsuptilniji harmonijski jezik koji je umjetnost Iieda ikada upoznala.
sao je u trideset Sest dana. Kad
IIUAo'Woff
ITIil,mNISOIIES IilNNAR${]GT{
Da je Volf-Ferrari krenuo stopama svog oca' istaknutog njemadkog slikara, svijet bi bio siromainiji za niegove ,kl"d,l", uj"S,o napisane i dopadljive lake komedij" iako nas, osim u nekoliko izuzetaka, rijetko dovode u iskuSenje da upoznamo neito viSe od vedrih i pijevnih intermezza. Iako je bio poslan u Rim na studij likovnih umjetnosti, njegova je naklonost glaz-bi bila tako ,rrurr,r"r-r", d" tt-tu je u ranoj mladosti bilo dopu5teno da studij i ode u Mtinchen na muzidku naobrazbu' piomijeni ^Po pour"tklr u Veneciju napisao je oratorij' Ohrabren dobrim prijemom tog diela, odvaLio se na pisanje opere, no ona nije imala uspjeha sve dok nije bila prevedena i izvedena u Njemadkoj. U tome moi.da leLi tajna dudne okolnosti da je veiina iako je pet od njih radeno pre\7olf-Ferrariievih opera ma kazali5nim djelima Goldonija (takoder Venecijanca), a svih je dvanaest u izvorniku napisano na talijanski tekstdozivjela prve izvedbe u njemadkim opernim kuiama' Od njih su I dottne curiose (ZnatiLeline Lene), I quatrro rus' reghi (eetiri grubijana) i jednodinka Il segreto di Suzanrta (Suzanina tajna) doZivjele uspjeh u Prvom desetljeiu ovog itoljeia. U to je vrijeme Volf-Ferrari s izuzetnim uspjehom vodio glavni venecijanski konzervatorij-Liceo Marcello. Operom I Gioielti della Madona (Bogorodidin nakit) iz 1-911, sk..,luo je sa svog uobidajenog puta, pribliZivSi se melodramatskim i veristidkim tendencijama (njezin dopadljiv intermezzo, prema libretu, opisuje bandu terorisial). Ta je sklonost, medutim, bila kratkog vijeka; uskoro se vratio svom omiljenom stilu gracioznih, melodidnih i ritmidki Zivahnih komedija, proZetih duhom 18' stoljeia'
SUZANINA TAINA - I'IVERTIRA; IL cAMPIELLo -i INTEKMETZo ; RITORNELLO; LA DAMA BOBA _ WERTIRAI CETIRI GRUBIJANA _ PRELUDII: INTENMEZZQi BocoRo'tICIN NAKIT ORKESTRALNA SUITA
Venecija, 1948)
London
TALIJANSKA SERENADA
Suk: Setenada;
(2/72)De@
TALIJANSKA PJESMARICA
l)
Komplet/Mathis, Schreier, Engel 27a7 0e6 (8/77) DG Der Harfenspieler br. 1-3: Sponlied; Der Snnger; Der Raten{?lnger; Riter Kuro Brautfahrt; Gumann und Guweib; Cophisches Lied br. I i 2; Frech und Froh br. 1 i 2; Beherzigung br. I i 2; Prometheus, Ganvmed: Grenzen der Menschheit; Epip'hanias; St Nepoumuks Vorabendl Genialisch Treiben; Der Schefer; Der Neue Amadis; Blumengruss; Gleich und gleich; Fruhling obersJahr; Anakreons Grab; Dank des Paria; K6niglich Gebet; Phnnomen; Erschaffen und Beleben; Ob der Koran von Ewigkeit sei; Trunken mossen wir alle sein;
RECITAL POPIJEVKI
Solang man muchtem ist; lfas in der Schen"ke waren heute; Nichre Gelegenheit macht Diebe; Dies zu deuten bin erbotig, Hatt ich irsent wohl Bedenken; Komm Liebchen. fomm; Vie sollt ich heirer bleiben; Venn ich dein gedenke; locken' haltet mich defangen; Vanderers Nachtlied; Madchen mit dem roten Mundchen; Du bist wie eine Blume; Vo wird einst; lZenn ich in deine Aueen Seh: Spltherbsrnebel; Mit schwarze"n Segein; Vie des Mondes Abbild -nicht;
zitten;
Frage
Nerbst; Abendlider;
Herbsrenschluss.
!
n
Luxon/Villison
3BBA 1oo8-10 (5/74) Fischer-Dieskau/Buenboim
2709 053 DG
Liievo: W'olfovi napadaii mahnirc kiearivnosri, koii su urodili vrhunskim ostvareniima na polju nooiievke, DotDuno su ga
I
\Crpl JtvalI.
scan by krista
scan by krista
scan by krista
JULIJE BAJAMONTI
Obitelj Bajamonti, koja potjede izkalije, doselila je u Split jo5 prije 4OO godina, gdje ie roden i Julije' Kako u to vrijeme nije bilo Skola, osnovnu naobrazbu dobiva kod privatnih uditelja, a onda odlazi u Padovu gdje stjede naslov do-
ktora medicine. Po povratku u domovinu nastanjuje se u Hvaru gdje vr5i lijednidku praksu i obavlja duZnost orgulja5a stolne crkve. Ne smatraju (i Hvar prikladnom sredinom, Bajamonti ga napu5ta 1'790' i seli u rodni Split gdje, medutim, takoder ne nailazi na razumijevanje. Razlog tome je ondainje shvaianje po kojem se lijedniku ne prilidi baviti se glazbom, Sto je Bajamonti poku5ao pobiti i dokazati suprotno u raspravi Il medico e la musica. Iz ovih tazloga desto je odlazio u Dubrovnik, gdje je uvijek bio
Bajamonti je bio svestrana lidnost' Osim Sto se bavio znanosiu, zanimala ga ie r knjiZevnost' a posebnu paLnju i ljubav pokazivao je za glazbu. Po svojoj Sirokoj kulturi i vi5estrukom podrudju interesa slovio je kao jedan od najobrazovanijih ljudi u svojoj sredini' Po kulturi je bio Talijan, premda se osjeiao Slavenom. eesto je spominjao ilirsko more i jezik, ali se u svojim djelima sluZio mlijanskim jezikom, dijeleii mko sudbinu sinova malih naroda' koji su desto tudi jezik bolje poznavali od materinjega. Bajamonti je za sobom ostavio prilidan broj kompozicija, uglavnom crkvenog karaktera, Sto je i razumljivo uzrne li se u obzir da je kao dirigent splitske katedrale morao skladati za potrebe crkvenog pjevania, radi obnavlj ania repertoara. Mnoge od tih skladbi odajubrzinu i povr5nost te predstavljaju sliku opieg stanja crkvene glazbe u drugoj polovini XVIII stoljeia. U to vrijeme, nakon majstora resrdadno priman.
Antiquisov rad na podrudju glazbe odvija se na dva kolosijeka: jedan je skladateljski, a drugi kompilatorski. U oba sludaja njegov je interes usmjeren ka frottoli, vokalnoj svjetovnoj formi s prizvukom narodnog stvaralaStva, koja je u to vrijeme uLivala veliku popularnost kod domaiih i stranih skladatelja Sto su djelovali u ltaliji. Napisao ih je podudara 17 i razdoblie u kojem su nastale (1504 -1517) se sa 'zlatnim dobom" ovog glazbenog oblika. Njegove su frottole skladane na tipidne ljubavne sadrLaie i posjeduju sva obiljeLja ove forme: dominantan gornji glas, naglaSene oscilacije modalnih i dur-mol tonaliteta te mjestimidnu primjenu polifonih postupaka (utjecaj Nizozemske Skole). Preradom tudih frottola (iz viSeglasnog vokalnog sastava u oblik za orgulje) Antiquis se podeo baviti kao afirmiran i iskusan skladatelj pa se >>u svakom od tih radova stalno osjeia stvaralac, a ne samo prenositelj zvudnosti i sloga izvornog izvodadkog ansambla u drugi. I zato se ti radovi mogu doZivjeti i kao prave Antiquisove skladbe, stvorene na principu slobodnog nzradivanja rcmadke frottola". Doza svestranosti kojom je Antiquis raspolagao u podetnoj fazi hrvatske umjetnidke glazbe djelovala je ohrabruju1e i za slijedeie generacije skladatelja.
FROTTOLE
Che debbo {ar; Occhi mei lassi; Frenna donna i tuoi bei lumi; O che aiuro o che
confronto.
Klobttar n Virgine
STEREO LSY
FROTTOLE
63049
Jugo.on
b'ella; O che aiuto. RuZdjak, Marasovi ( /Bos anac, Jelii, Skj aveti i, Lukaii i, Pauici.i 68012 Jugoton STEREO LSY
FROTTOLE
Si e debile il
o che
conforto.
FROfiOLE n Io mi parto:
63024
Jugoton
Deh chi poripin. Muzidke veieri u Dotart 7977 /Hektorovii, Skjavetii, Lukaiic, Paricij, Jelit, Cecchini Pro cantione antiqua (Velika Britanija) Smith, Panrose, Griffet, Lewington, Etheridge /Brown 68046 Jugoton STEREO LSY -
oratoija
Hnatskoj.
scan by krista
IULUE BAJAMONTI
polifonije i baroka, crkvena glazba ulazi u razdoblje dekadencije i prekomjernih svjetovnih utjecaja, koje ni Bajamonti nije uspio izbjeii. Pod utjecajem kompozitora venecijanske Skole (osobito Benedetta Marcella), koji su pisali u takozvanom rkoncertantnom stilu., Bajamonti komponira monumentalnu glazbu, bogate rirmike i akustidkih efekata. Ipak, stranice na kojima se bar donekle uspio osloboditi tih utjecaja predstavljaju vrijed.an doprinos hrvatskoj glazbenoj kulturi tog doba. Mogude je da je stanovit broj skladbi izgubljen, medutim, o kojem je broju rijed, teiko je zasad ustanoviti. Pisao
nesansne
je mise, motete (preko 50), dva requiema, pasije, madrigaIe, 2 Stabat Mater, benedictuse. U vrijeme njegova boravka u Splitu 1770, nastao je oratorij Prijenos sv. Dujma, za
svedanost prijenosa svedevih kostiju
iz
oblii.njeg Solina.
Ovo djelo za zbot, vokalne soliste i instrumentalni sastav, pisano uglavnom homofono, u dijim je arijama moguie prepoznati utjecaje talilanskih opernih kazaliita, znadlo je veliki dogadaj za tadainii mali Split kojem je, uostalom, i bilo posveieno ('{lla illustrissima e nobilissima citti di Spalato.). Koliko je poznato, Pijenos sv. Dujma predstavlja prvi oratorij nastao u Hrvatskoj. Od instrumentalnog stvaralaitva Bajamontija, saduvane su samo Sonata za orguljei Simfonija u C-duru. Premda mu sva djela nisu na podjednakoj umjetnidkoj razini, vidljiva je paLnja prema tekstu koji s glazbom wori organsku cjelinu. Bajamonti je ostavio manji broj svjetovnih skladbi, vjerojatno iz razloga Sto prilike u Splitu tada nisu bile podesne za izvodenje takve glazbe. MoZda bi u drugim prilikama i u drugo vrijeme njegova glazba krenula drugim putem 5to na neki nadin pokazuje ova njegova misao: "Zao mije Sto ne Zivim u vremenu kad je Massimo Capella smatrao da se muzikom mogu lijediti sve bolesti, ili kad je Alkepijad ozdravljivao gluhe svirajuii im u trubu..
SONATA
l) Klobttar
STEREO LSY - 63049 Jugoron COELO TONANTE n Zagrebadki kvartet (Klima, Balija, Stranii, Kief et) / S orkoievi 6, Ja rn ovi C
STMFoNIJAUC-DURU
LPYV-S-50912 Jugoton
.
n
QUARTETO IN F
Osorske glazben e veteri /Cerchini, Jeli6, Sorkoievif, Zajc, Odak Gudadki kvanet "Pro arte. STEREO LSY 68010 Jugoton
Lukatii,
Kreiimir Bannovii,
znaiaj an doprinos hrvatskoj glazbi nacionalnog smjera.
216
scan by krista
KRESIMIR BARANOVIE
6ibenik,
I
|g4-Beotnd,
976)
Dugogodi5nja nastojanja hrvatskih glazbenika da izgtade ,racional.tu glazbenu kulturu naSla su svoj puni izraz u djelima skladatelja nacionalnog smjera iz XX stoljeia, medu kojima isaknuto mjesto pripada Baranoviiu. Potekavii iz porodice u kojoj glazba nije bila strana, Baranovi( je rano ispoljio interes i talent za glazbu, nagovijestivii vei tada svoj buduii poziv. Tokom ranog djetinjstva i Skolovanja u pitoresknom Sibeniku, mogao se nazrijeti podetak razvoja istinskog umjetnika. Odlazak u Bed, L913, zna(io je novu etapu u njegovu glazbenom obrazovaniu i upoznavanju muzidke literature' Po povratku u Zagreb, tri godine
kasnije, Baranovii podinje karijeru kao dirigent, ali za kratko. Priklfuduje se, naime, baletnoj grupi Ane Pavlovne, s kojom odlazi na jednogodisnju turneju po Evropi' Tu se susreie s drugadijim kulturnim i umjetnidkim nasljedem, koje ie obogatiti njegove dosada5nje glazbene horizonte. Vrativ5i se u Zagreb, Baranovii nastupa na mjesto dirigenta zagrebadke opere' na kojem ostaje do 1'943' U *ed.r,r.e-.nu sklada djela za koja dobiva priznanja kako u domovini, tako i u inozemstvu (New York Times: "Baranovii spada u prvorazredne operne skladatell'e. On je majstor stila, tehnike i uopie snaLna stvaraladka lidnost.")' Intenzitet njegova skladateljskog rada smanjuje se tokom drugog svjeiskog rata' a po zavrietku djeluje u Beogradu' Sva znatajnija Baranovi1eva djela, izuzev kantate Pan, Blagoje Bersa, zakalnjeli romantik noviie hrvatske glazbe. uglavnom potjedu iz rane faze nlegova stvarala5tva' Ona ,r, i.rt"r"r".ttna ne samo po tome Sto su sadrZajno kvalitaBERSA tivna vei i stoga Sto nedvosmisleno ukazuju na pravat BLAGOJE (Dubrovnik, 1873 Zagreb, 1931) skladateljeva interesa: scensko i vokalno-instrumentalntr javlia krajem XIX stoljeia, u onom podrudje. Inspiracija hrvatskim glazbenim folklorom snaZ- Bersa se kao skladat eli se veristidki izdanak kasne no je prisutna gotovo u svim Baranoviievim skladbama, u razdoblju evropske glazbe kad nalazro naizdii impresionizam, uostalom kao romantike, demu se i ogleda njegov doprinos izgradnii nacionalnog skladategeneracija je nova stasala u Hrvatskoj kad i saju, >>treperenje" lokalnog glazbenog stila. Imajuii sluha za nacioje na obnavljanje usmjerio napore svoje koji lja, dio senzibiliteta, Baranovii je poku5ao da ga izrazi aktualnim shvaianja stara da nadide pri tom nastojeii smjera, nalnog glazbenim jezikom. Svoj najvi5i umjetnidki domet ostvario je na glazbeno-scenskom podrudju' prije svega ubaletu Li- obojena ideologijom romantidarskog nacionalizma. Smisao i sklonost za glazbu Sto je Bersa ispoljavao jo5 citarsko srce. Na vlastiti scenarij napisao je glazbu u kojoj gimnazijskih dana presudno su utjecali na izbor Livotod autentidni folklor Livi u posudenim napjevima. iz hrvati on 1893, nakon mature odlazi u Zagyeb, a nogpoziva, skog, posebno zagorskog kraja. Premda ovdje nije moguda-bi se posvetio glazbi. Premda je lnozemstvo, 1 u ie previdjeti mjestimidniutjecaj prvih baleta Igora Stravin- ,potom vrijeme bio ne samo bogatrii i razu to Zivot Beda glazbeni skog, Baranoviieva glazba ipak odi5e spepifidno skladatekoncertni repertoar su dinila uZagrebu, ljevim doZivljajem sela, predstavljaiud kao takva iramen novrsniji od onog stila, Sto nil'e pruLalo temeljac u razvolu novijeg hrvatskog baleta. U vrhunce uglavnom djela kasnoromantidkog iskustava. IJ tom glazbenih novih njegova stvaralaitva ide i ciklus pjesama Z mojih bregov u moguinosti za stiecanie od 1903-06, je razdoblje smislu za Bersu najznatainiie kojem je, inspiriran nostalgidnim kajkavskim stihovima, i inpreradivao (Bed) je kao aranLer kod Doblingera kroz duboko proLimanje teksta i glazbe pruZio sugestivnu kad kasnije koje ie znanie strumentirao brojna djela, stekavii i lidnu interpretaciju. prenositi svojim udenicima. Godine 1922. nastanjuje se u Zagrebu, i od tada uglavnom manje komponira, ali se zato vi5e posveiuje pedagoSkom radu, odgojiv5i znatan broj istaknutih hrvatskih skladatelja. Bersa se na svoj nadin ukljudio u tokove hrvatske glazbe, ne drZeii se zna(aiki Zaitevog pravca, vei onih skladatelja koji su podetkom XX stoljeia utirali moderne putove tazSTRIZENO KOSENO voja muzidke kulture svog naroda. Vokalna i instrumentalf- (uvertira operi) Anrologiji hruatske glazbe o G tgoievi c koja je skladao u rasponu od detrdeset godina na djela, M a terii Ronjgor, 6oror ac Simfoniirki orkestar RTV Zagrebl Gjadrov (1893-1933), nemaju isti znatai i/ili umjetnidku vrijedULPSV - 23 Jugoton nost. Medu njima se kao zreli)a izdvaiaiu oPere, simfonijKUM MARTIN 1 (iz ciklusa Z nojih bregov) ske poeme i solo-pjesme, nastale u razliditim vremenskim Anrclogiia hnerkc gl*be 6/ Gryofeui6 Maedt-Ronjgov, Gomvac RuLditk todkama njegove skladateljske aktivnosti, zbog dega je teS(Zagrebadka filharmonija) Baiii ko govoriti o nekoj razvojnoj liniji. 23 Jugoton ULPSV
217
scan by krista
BIAGOJE BEP6A
(Trs4 1909)
BRUNO BJELINSKI
pravaca prisutnih u Hrvatskoj nakon oslobodenja, svoje su mjesto na5li i skladatelji koji su ostali vjerni provjerenim principima ronalnosti. Znatajno mjesto medu njima pripada hrvatskom skladatelju Brunu Bjelinskom. U Sirem smislu pristalica neoklasidnog harmonijske podloge i insrrumentacije, u odnosu na iro smjera, Bjelinski se rjede inspirira narodnim glazbenim Bersine opere Oganj (1905/06) i Postolar iz Delfta (1912/ stvarala5wom, premda ne ostaje ravnodu5an prema njemu. 13) znate veliki kvalitativan napredak; to se osobito odnoBjelinski se ogledao na mnogim glazbenim podrudjima, ali si na operu Oganj, u kojoj je Bersa s dotada5je pisao insrrumenralnu glazbu. Ostajuii pri toni najvi5e "prekinuo njqm.sentimentalno-diletantskom opernom muzikom kod gvijgk _unutar tonalnih okvira, Bjelinski izvore svog sklanas* i prvi prenio u Hrvatsku tekovine Vagnerovog ro- dateljskog nadahnuda nalazi u baroku, ritmovima s Balkamantizma. U toj operi Bersa je pokazao interes za suyre- na, jvLnoameridkim plesovima ili pak u raspjevanoj medimenije sadrLaje, a na scenu postavio ljude sa svim slabosti- teranskoj melodiji. Takav odabir, ,,zatinjen, nizom skrema, manama i vrlinama. Navedene se dvije opere medu- tanja u suvremenije glazbene izritaje daje njegovim djelisobno dosta razlikuju, kako po remarici tako i po glazbe- ma dojam suvremenosti. noj realizaciji. Dok su u prvoj kako je redeno prisutni utjePrve skladbe Bjelinski je uglavnom pisao za klavir i macaji kasnoromantidkog verizma i Vagnera, te obiljeLja nje komorne sastave. Divertimento za komorni orkestar glazbeno-scenskog realizma, Sto je u neposredno j vezi sa jedno je od prvih komornih djela nastalih u Hrvatskoj nasadrLajem libreta (radnja se zbiva u wornidkoj hali), druga kon oslobodenja, a po "vedrini i optimizmu.. predstavlja opera, komidno-fmtastidna, pokazuje da Bersi nisu odgo- moto njegovog kasnijeg stvarala5wa. varali komidni libreti, zbog tega Postolar iz Del{ta u glazbeno,m pogledu dosta zaosta je za dramatski nabijenim Ognlem.
U Bersinom stvarala5tvu istaknuto mjesto pripada operama (napisao ih je 4, dok je peta ostala nedovr5ena). U to je vrijeme veiina postojeiih glazbeno-scenskih ostvarenja, Sto je uostalom i razumljivo s obzirom na vrijeme njihova nastanka, bila pod Zajtevimutjecajem, uglavnom skromne
RobinjicA i druge. oBersa-dramatitar i majstor muzidke karakterizacije prisutan je i u maloj vokalnoj formi. S nekoliko Skftih, na izgled jednostavnih porcza on gradi sugestivni okvir svojih malih muzidkih scena, ostvaruje ugodaj lirike, groteske, intimne meditacije, burne dramatike, eruptivnog zanosa, folklorne naive..... Bersina sklonost prema vanmuzidkim sad.rLajima vidljiva u njegovim skladbama za klavir, uglavnom minijaturama intimistidkog karaktera medu kojim a se izdvaja Po naiinu starih, osobito je izrazita u djelima za orkestar. Simfonijska pjesma Suniana polja (1919), zamiSljena kao dio diptiha predstavlja vrhunac na tom glazbenom podrudju. Ova neosporno majstorski izrad,ena pafiitvra, u kojgj aurorova osebujna melodijska invencija ponekad skreie i u vode glazbenog folklora, nije, medutim, podivaju Ci na izrai.ajnim sredswima kasnog romantizma i pod utjecajem Smetane, nai5la na razumijevanje,.pogotovo ne kod onih koji buduinost glazbe nisu vidjeli u takvom izboru. U tom pogledu Bersa na neki nadin predstavlja tragidnu figuru novije hrvatske glazbe. Unatod pojedinim uspjesima, uskraiena su mu priznanjz, kako za Livota tako i nakon smrti, koja neka od njegovih djela svakako zasluLuju.
SUNCANA POLJA, NA NAC.IN STARIH AIRS DE BALLEI SEH DUS DAN.
MJESECINA
Trideset solo-pjesama, iz mladenadke i zrele faze, upotp"irjuju sliku o njegovim dometima. Gotovo polovina pisana je na njemadki tekst, a od onih s hrvatskim tekstom posebno su uspjele Seh dui dan, Oj sanci, vi iareni saitci...,
U cjelokupnom opusu Bjelinskog, kojem pored navedenih pripadaju i djela simfonijskog, vokalnog i scenskog podrudja, prisutan je humor, kao jedna od izrazitih crta njegove lidnosti. Druga strana njegovog karaktera, vi5e meditatjvne i osjeiajne prirode, podjednako je zastupljena.
Ova dva pola postaju okosnicom njegovih simfonija (koje uglavnom imaju programna obilje i.ja), kao i Mediteranske simfonijete. Interes,Bjelinskog za vokalno podrudje vidljiv je r u nizu ciklusa solo-pjesama za glas i orkestar kao i u
SUNaANAPoLJA
.h
RadiC, Radev, SepiiC/Mjeloviti zbor KIID Z a W ah ovi C" / O&e s tar SI oven ske
LPY-V-666Jugoton
OGANJlmuzila sroTera ulomak iz opca)SEH DUS DAN hruarske glazbe 4 /2a.jc, Dugan, Hat z e, Pej aiev i c Z agrebaika filharmonija,/ Radev, Sepdii, Papandopulo ULPSV 21 Jugoton MJESECTNA nJugoslavenska zborska glazba I /Zganec, Odak, Slavenski, Mateti6-Ronjgo v, Cosseno, Dugan ml., Gtgolevii, Gotovac, Maz Mjeioiti zbor KUD "joia Mahovii" ZagreblCossetto LPY- S 60950Jugolon
LPY-
sol-o PoPIJEVKE
61022Jugoron
n Antologija
[J Oj sanci, vi Sareni sana/ Bosanac, Lukatii, Jelit, Livadig, Padovec, Lisinski, Zaic, Dobroni( Sirola, Lucii, Haee, Pan4 Pettan, Lhorka-Kalinski, Bjelin ski, Devii1 Novosel, Filjak, Klobudar, Barlovii STEREO LSY 66007 Jugoton
drugim vokalnim skladbama. Tei.e1i daistraLi moguinosti i specifidnosti pojedinih instrumenata, Bjelinski je skoro za svakog od njih napisao po jedan koncert. Sudeii prema njihovom broju, Bjelinski je bez sumnje jedan od najplodnijih autora koncertantne glazbe u Hrvatskoj. U nizu skladbi tog tipa posebno se izdvaja Serenada za trubu, klavir, gudaie i udaraljke.
218
scan by krista
Svoja glazbeno-scenska ostvarenja, Bjelinski je uglavnom namijenio djeci. U ovim djelima glazba nikad ne ostaje na razini puke ilustraciie, veC najdeSie potcrtava lirske i dramatske momente pride. Razloge popularnosti operne prite Ptelica Maja, kao i baleta Pinocchioi Petar Pan sva' kako treba traLiti u ovakvom pristupu. I na ovom podrudju glazbenog stvaralaStva lako je uoditi skladateljski temperament Bjelinskog, koji njegovu glazbu proZima vedrinom, leZernoiiu i jednostavno5iu.
- Veneciia? prua pol. XW st.) Podaci o njegovu Zivotu uglavnom su oskudni, osim Sto je sa sigurno5iu utvrdeno da je dosta dugo boravio u Veneciji, tadaSnjem kulturnom srediitu Italije. Venecijanski nakladnik Ottaviano Petrucci izdao je 1509. godine Bosandevo djelo Tenori e contabassi intabulati col sopran in canto figurato per cantar e sonar col lauto, dok mu je drugi svezakizaliao 1511. u Fossombroneu. (Djela su objavljena pod imenom Franciscus BossinenlBosna? oko i4s0
FRANJO BOSANAC
sis.)
/A/
Zagrebaiki simfoniiari RTV Zagreb, Pleslic-Bjelinski, Vejzovic/Nanut 56022 Jugoton STEREO LSY PETA SIMFONIJA /B/ tr Zcnski i djcdji zbor RTV Zagrcb, Zagrebackr rrmf onicari RTV Zagreb/ Gladrov 55022 Jugoron STEREO LSY SIJENO [l Hnaaka popijevka /Bosanac, Lukaii4 Jel;t, L;vadit, Padovec, Lisinski, Zajc, Dobronit, Sirola, Bersa, Luiii, Hatze, Parai, Pettan, Lh o tk a - Ka I i n s ki, De vti i
fl
Novosel, Filjak, Klobudar, Barlovii STEREO LSY - 66007 Jugoton KoNCERT ZA KLARINET I GUDAEKI ORKESTAR n Nocha, Komorni srudio Zagrebaike filharmonije Ani musices-/Ninic STEREO LSY - 511s2 Jugoron DRUGA SUITA za ,Uavr l1 1ulek, Maiek, Tajievii, KuncBaii( STEREo LsY - 66091 Jugoton J niesme iz ciklust BEZ POVRATKA i
u potpunosti obradena. U njegovim se zbirkama osim obradbi frottola (skladali su ih tada naipoznatiji autori ove glazbene vrste), nalaze i ricercari, koji prethode svakoj frottoli i zakoje se smatra da su izvorne Bosandeve skladbe.
SCUEnZANOO
z DIVERTIMENTA
za
orkesrar Antologija hnatske glazbe s/ I hotka-Kalinski. Sulek I1 Punar-Gold, Zagrebaika f ilharmoni jalPaPandoPulo
Bit je ove obrade, trje razloge vjerojatno treba traLiti u Bosandevoj Lelji da ih odredenim izvodadkim sastavom prilagodi za ku(no muziciranje, u tome Sto nekada5nju najvi5u dionicu preuzima glas, dionicu tenora i basa - lutnja, dok se dionica alta ispu5ta. Bosanac je objavio ukupno 102 frottole i 46 ricercara. Medu frottolarna ima veselih i ozbiljnih, umjetnidki vrijednih ali i posve osrednjih ostvarenja.
219
ULPSV
26 Tugoton
scan by krista
FRANJO BOSANAC
IVAN BRKANOVIE
$katjari fuaj Kotora,
1906)
Ricercari su instrumentalne skladbe, u ovom sludaju pisane za lutnju solo i mogu se smatrati prvim dosad poznatim primjerima hrvatske instrumentalne glazbe. Kao takvi ne samo da predstavljaju dokumenr.vremena vei imaju i odredenu umjetnidku vrij ednost, p okazujud >neusilj enost improvizacijskog muziciranja koja se odraLava u sponranosti i leZernosti ljestvidnih prclaza i u odredenoj dekorativnosti opieg raspoloLenja;, Obradom vi5eglasnih frottola u izvodadki sastav za glas i lutnju, Bosanac je odraLavao zahtjeve svog vremena, koje je upravo djelima vokalno-insrrumenralnog karaktera polagano utiralo put monodiji, kao jednoj od osnovnih znadajki ranog baroka.
nog koncerta Zagreba(kog kvarteta, m^j^ 7934, oznatila je podetak jedne predodredene umjetnidke karijere. Bio je to ujedno i prvi susret javnosti s ovim predstavnikom tada najmlade generacije hrvatskih skladatelja. ' Potekav5i iz seljadke obitelji, Brkanovii nije u djetinjstvu imao ni prilike ni moguinosti da udi glazbu. U dvadeset drugoj godini, bez ikakve glazbene naobrazbe i srednje ikole, uputio se u Zagreb s malo novaca ali s dvrstom namjerom da se ozbiljno posveti glazb| Zapreke za njega kao da nisu postojale i 1931. biva primll'en na odjel za
Skiavetic,
Klobutrr/Moownienin, Baiuonti,
2tl
Pinanid STEREO LSY - 63049 Jugoton R.ICERCAR Ilknlig3(Br. 1,2, 8,9, 10, t5'
15)
Klobu&r/Moownjanin, Beiemonti,
Pintarid STEREO LSY-5rO,le Jugobn
STEREO LSY - 68012 Jugoron RICERCAR IIl18(I verzi.ia) RICERCAR IIl18(II verzija) LlJerbii, Svaglir / Llorovunjanin Cecchini, Jelic, Lukatit STEREO LsY-6Jo2a Jugoton FROTTOLA ,,TU DORMI IO VLGLIO A LA TEMPESTA E VENTO.. ! Novoscl, Jerbic/Moownjuin, Ceehini, Jclic, Lukati( STEREO LSY-6J02{ Jugobt RICERCAR
I/7
FROTTOLA 'TU DORMI IO VEGLIO A LA TEMPESTA E VENTO. I Novosel, Klobftar /Lukaiii, Jelii, Livadit, Padovec, Lisinski, Zajc, Dobronii, Sirola, Bersa, Lucii, Hatze, PaHt, Peuan,
Lhotka-Kalinski, Devtii
3
kompoziciju Muzidke akademije u Zagrebu. Proudivii Brkanoviiev kvartet, nastao tokom prve godine studija, njegov je profesor B. Bersa, i sam uspje5an skladatelj, bio "impresioniran iskrenim muzidkim mislima, koje nisu -ogl" da budu plod muziekog znanja, nego samo jednog izrazitog talenta<. Prva simfonija, izvedena 1936, donijela je Brkanoviiu stipendiju i on odlazi u Pariz, gdje studira na 'Scholi cantorum<<. Po povratku u Zagreb bavio se pedago5kim radom, da bi kasnije prihvatio mjesto opernog dramaturga u Hrvatskom narodnom kazali5tu. Brkanovii je puno skladao, ali ova plodnost nije kod njega i51a na u3ffb kvalitete i on je u svom stvaralasffu uvijek uspijevao zadrLati zavidnu umjetnidku razinu. Njegovom
opusu pripada povla5teno mjesto u povijesti razvoja nacionalne glazbene kulture. U djelima, osobito onima koja po-
I/6
guerrao)
STEREO LSY-66007 JuSo@n RICERCARA 1 FROTTOLE (,Che debbo far", "Zephiro spira",,'A la
ULPSv-ltJugo6n
tjetu iz zrelog stvaraladkog razdoblja, uspio je sjediniti psiholo5ke karakteristike hrvatskog muzidkog folklora sa vlastitom umjecnidkom osebujnoSiu. Kod tog je otkloqio upotrebu citataiz narodne glazbe, trudeii se radije da pronikne u duh narodnog govora i njegovu glazbu. Poniruii u
problematiku narodnog Livota, Brkanovii se nije bavio samo njegovom vedrom stranom vei je nastojao pikazati i teLinu Livota na selu, koji je dobro poznavao. Otud pesimizam i izraz zgusnute boli u Triptihonu, kojeg je na stihove narodn e poezije oblikovao kao posmrtni narodni obred, zbog ir'ga ga i nazivaju "nacionalnim rekvijemom.. Najzrelija djela jasno omeduju glavna podrudja Brkanoviieve stvaraladke djelatnosti: vokalno, glazbeno-scensko i orkestralno. Njegovih pet simfonija, koje na osebujan nadin obuhvaiaju presudne i prijelomne godine (1,935 1,949), odituju sve faze njegova razvojnog puta. Opera Ekvinocij, nastala kao rezultat traganja za novim izraLajnim moguinostima, 6ji pojedini prizori idu u najbolje i najuspjelije stranice suvremene hrvatske opere) svjedodi o dubokoj povezanosti svog autora s narodnim izvornim sadri.ajima.
TRIPTIHON
(u/omcr)
Zagteb) Zlatii
LPY-V-608Jugoton
MALO VESELJE PRED DVOROM (uloazk iz Triprihona)
n Antologija hnatske
220
scan by krista
Njegov stvaraladki opus velik je i raznolik. Najranije nastala djela pisana su gotovo iskljudivo za orkestarl radi se
uglavnom o koncertima i simfonijama. Negdje od 1960. ovim se prikljuduje i vokalno-instrumentalna literatura s izrazito uspjelim kantatama, a zatim i skladbe s glazbeno-scenskog podrudja. Prvi je utisak da skladatelj njeguje veliku ljubav prema orkestru, s bogatim izrai.ajnimjezikom, 'diji su, da iskoristimo Brudijev sretan izraz - vidici bez kraja". Dio obja5njenjaleLi u tome Sto je dugi niz godina proveo za pultovima viola u orkestru koje su, premda im u hijerarhiji instrumenata pripada dosta skromno mjesto, prikladne za otkrivanje tajni orkestra. Brudi se, medutim, nije na tome zaustaviol ovu svoju veliku ljubav obogatio je up o zn av anj em znatajnij ih maj stora orkestracij e, o d B edi oza i Ravela do onih suvremenijih, kao Sto su Stravinski, Bart6k i Britten. Razlog smanjenom interesu za druga glazbena podrudja moLdaje i u tome Sto Brudi manje osjeia dinamidke ili agogidke vrijednosti u klavirskoj ili komornoj glazbi koje, kako smatra, moZe ostvariti samo bogatom raznolikoiiu zvuka u orkesffu. Obilje zvukova i motiva, te Sarenilo ritmova, kakvo se moZe na1i na primjer u mladenadkom djelu Rondo giocoso, i dalje ie ostati njegovom odrednicom, uz izgradenu svijest o ulozi i potrebi kori5ienja jasnije arhitektonike.
a.
RUDOLF BRUEI
(Zagreb, 1917)
Rudolf Brudi pripada generaciji skladatelja koji su svoje muzidke studije zapoteli neposredno nakon rata, medutim, vei podetkom pedesetih godina njegovo se prisustvo sve vi5e i sve snaZnije osjeia u glazbenom Zivotu. U svojim zrelim godinama Brudi dobiva priznanja i u inozemstvu: na Internacionalnom muzidkom natjecanju belgijske kraIjice Elizabete, u konkurenciji 200 skladatelja iz 27 zemalja, njegova Sinfonija lesta osvaja Grand Prix. Prvi dodir s glazbom Brudi je imao u Zagrebu, udeii violinu, Sto je na neki nadin uvjetovalo njegov daljnji skladateljski razvoj. Na Muzidkoj akademiji u Beogradu zavriava 7952. studij kompozicije, nakon dega slijedi usavr5avanje i postdiplomski studij u Bedu, na Akademie fur Musik und darstellende Kunst. Nakon boravka u inozemstvu, Brudi dolazi u Novi Sad gdje razvija veoma Zivu i mnogostranu glazbenu aktivnost. Uprkos mnogim obavezama u svojswu profesora i direktora Opere on nalazi vremena i za svoju veliku strast, kompoziciju.
Razvijajuii sve vi5e smisao za formu, doiao je i do niza novih formalnih rje5enja. Tako je u Sinfonr'ercr pro5irio plan sonatnog stavka i protegao ga na karakter i razmjere ciklusa. Ovim se karakteristikama s vremenom prikljudio i interes za polifoni zvuk. Pri tome se ne misli na polifone oblike kao Sto su fuga i imitacija, buduii da su ga oni interesirali samo s aspekta zvu(ne promjene. Otuda njegovo vje5to izgradivanje strukture svakog pojedinog stavka. Brudijeva posljednja djela ukazuiu na nove kompozicione postupke koji se odlikuju sve oditijom ulogom samog zvuka.
Opii karakter njegove glazbe saLeo je V. Peridii u nekoliko redenica: "Naklonjen vehementnoj ritmici i bujnom orkestralnom zvuku, Brudi je od nacionalnog prizvuka
prvih djela evoluirao prema preteLno kosmopolitskoj stilskoj orijentaciji. U harmonijskoj oblasti sluZi se suvremenim rje5enjima koja zalaze u domen politonalnosti i atonalnosti; u kasnijim djelima mjestimidno nalazimo slobod-
KONCERT ZA KLARINET T ORKESTAR nJugoslavenska muzicka aibina Xr'sa? Kelbli, Novosadski kememi orkestar/Fejdiga STEREO LSY-61062 Jugobn III SIMFONTJA n Simfonijski orkesu RTV Ljubljma/Hubad
ULS-55tJugoton
221
scan by krista
MILO CIPRA
(Varei, 1906)
Svoj prilog hrvatskoj glazbi XX st, bez kojega je re5ko uopie zamisliti njen razvoj, Cipra je dao u nizu vrijednih ostvarenja s razliditih glazbenih podrudja. Kroz Ciprinu evoluciju kao umjetnika, moguie je, Stovi5e, pratiti i sam razvoj novije hrvatske glazbe; sve njene karakteristidne faze odraLavaju'se u njegovu dugogodi5njem i plodnom stvaraladkom radu. U Ciprinom umjetnidkom razvoju moguie je razlikovati tri faze, premda orie nisu sasvim odijeljene. Radovi nastali tokom studija na Muzidkoj akademiji u Zagrebu (u klasi prof. Berse) potjedu iz prvog razdoblja, kad se priklonio nacionalnom smjeru, oko kojeg je tridesetih godina bila okupljena veiina hrvatskih skladatelja. Iz tog vremena datiraju djela kao Sto su Sonatina zaklavft, Slavenska rapsodija, Simfonietta, Rondo za klavirili Druga simfonija,kojima je prir.ukao paLnjujavnosti ne samo svjeZinom inspiracije (koju je crpio iz muzidkog folklora), vei i majstorskim vladanjem kompozicionim slogom. U isto vrijeme Cipra je udio muzidke oblike kod F. Dugana koji ga je, izmedu ostalog, upuiivao u tajne polifonije, koja ie u njegovom kasnijem stvaralaiwu odigrati znatajnu ulogu, osobito stoga Sto je joi od mladosti visoko cijenio Bachova dje-
Prateii i upoznavajuii nova kretanja u suvremenoj zapadnoevropskoj glazbi, Cipra se oko 1940*udaljio od nacionalnog smjera. Premda u nekim skladbama kao, na primjer, Sonati za violinu i klavirili Prvoj simfonryi jo5 uvijek ima elemenata folklora, (sad vei s oditom teZnjom autora da te veze prekine), mnoge se od njih u sve veioj mjeri oslanjaju na internacionalni repertoar glazbenih tehnika i izraLajnih sredstava. Nakon ovih djela, koja dine prijelaznu fazu, Cipra se posve oslobodio utjecaja narodne umjetnosti, okrenuv5i se neobaloku (eetvrti gudaiki kvarteQ i djelomidno se pribliZiv5i neoromantizmu (Sonata za violonielo), inaie rijetkom u njegovoj glazb| Ovi utjecaji neie, medutim, biti dugotrajni.
la.
PETPRELUDUA
Kos
IVGUDAEKI KVARTET
ZagrebaCki kvaner
STEREO LSY 61273 Jrloton MUSICA SINE NOMINE n Puttar-Gold, Filjak, insmmentalni sastav
STEREO
LPY-
ADAGTo Iz rv cuDACKoc KVARTETA AUBADE zA DUHACKI KVINTET nAnrologija hnatske glazbe 8 /Papandopulo,
Kunc, BrkanoviC
Zagrebaaki kyartet/ Komeridki,
63TJugoton
ASPHALATOS _ -
6127 3
Tontetii, Detidek,
ULPSV
Veriii,
BaCa
V GUDAEKI KVARTET n Jugoslavenska muzitka ribina/ Josif, Bozii Zagrebadki kvaret STEREO LPS 6to6t Jugoron
25Jugoton
6127 3
Jtgoton
@!9)
ia
Najdulja klavirska skladba, Sonata iz 7954, donijela je neodekivanu >poplavu<< novih zl'ukova i posve razli(ita melodijska i harmonijska rjeienja. Odito zasiien i nezadovoljan ustiljenim tokovima, Cipra & u svojoj glazbi teLiti k sve veiem oslobadany'u od tradicionalnih okvira. lz njegovog kasnijeg instrumentalnog opusa posve ie nestati ustaljene forme kao Sto su, na primjer, sonata ili rondo. Melodija i harmonija dobit ie nove dimenzije u njegovom najops eLnijern vokalno-instrumentalno m djelu, Kan tati o ioujeku iz 1957-58, dija se detiri stavka oslanjaju na tekstove Sofokla, Goethea, Mendetiia i I. dlana Deklaracije Ujedinjenih naroda o pravima dovjeka. U posljednjoj fazi svog umjetnidkog razvoja Cipra nasto ji zauzeti stav prema evropskoj glazbenoj avangardi, usvajajuii neka od njenih izrai.ajnih sredstava. Ovaj >>puni zaokret k novim slobodama" izraLen vrlo originalnim i interesantnim zvukovnim kombinacljama najbolje dolazi do izraLaja u djelu Suniani put lzbor duhadkog sastava odraLava poveiani Ciprin interes za moguenosti Sto ih pruLaju boje i registri tih instrumenata, dok je sama skladba koncipirana kao 12 varijacija (minijatura) proZedh asocijacijama na likove iz
sazvijetda.
Kroz cjelokupno svoje kasnije stvarala5f,vo (Epitaf, Aubade, Musica sine nomine, Dijalozi, Peti gudaiki kvartet id.) Cipra je s uspjehom prisutan u aktuelnim tokovima suvremene glazbe, dineii pri tom odabir koji rjedito govori
o njegovu umjetnidkom senzibilitetu.
scan by krista
NATKO DEVEIE
(Glina, 1914)
Premda su njegovi prvi radovi uglavnom impresionistidkog karaktera (na primjer Nocturno), nastali neposredno po
zavrietku studija na Muzidkoj akademiji u Zagrebu, Devdii se ubraja u one hrvatske skladatelje koji su se afirmirali tek nakon oslobodenja. Tokom rutaDev(i( nije posve zapustio skladateljski rad; iz tog vremena potiede jedna od njegovih rijetkih skladbi programno.g karaktera, Roblie ide, ukojoj je evocirao ratne dane provedene u zatodeniStl'u. Po zavr5etku rata, poput ostalih skladatelja, aktivno se ukljuduje u glazbeni LivotZagreba, s dime se podudara podetak prve faze njegova umjetnidkog razvoja, u kojoj ishodi5no mjesto pripada narodnom stvarala5wu, todnije oporom istarskom folkloru. Istarska suitai opera Labinska ujeitica nose sva obiljeLja tog razdoblja, dok u concertinu za violinu i komorni orkestar, Devdii na elementima istarske melodike uspijeva sloZenim harmonijskim postupcima izgr aditi suvremenu partituru. Pedesetih godina, prije no 5!o se posve okrenuo su"-iemenijem glazbenom izrazv, nastaje veii broj poznatiiih djela, medu kojima i kantata Seva, na tekst Skendera Kulenoviia. Zahv aljuju(i rrizv anr e dno su gestivnim stranama<< i .glazbi u kojoj arhaidnost svakako ima vez,e i s prastarim slojevima hrvatskog glazbenog folklora., Seva je zauzela ne samo istaknuto mjesto u njegovu opusu vei i jedno od znatajnijih u hrvatskoj vokalnoj glazbi novijeg datuma. Slijed dogadaja u suvremenoi glazbi usmjerio je njegov skladateljski razvoj ka atonalnosti i serijalnom asketizmu. Ovaj novi pristup glazbenoi materiji, koji Devdiia u potpunosti smje5ta na poziciju Nove glazbe, najavljen je klavirskom skladbom Koraci, i jo5 viSe Prologom za duhate i udaraljke iz 1965, te Fibulom, izgradenom iz 12-tonskog materijala. Nakon boravka u SAD (1967-68), gdje je sudjelovalo u ispitivanju elektroakustidkih medija i suvremenih metoda u nastavi kompozicije, Devdii podinje ispoljavati sve veii interes za elektronsku glazbu i skladbe namijenjene uglavnom komornim sastavima, ne vezujuii se, medutim, i dalje ni za koji od suvremenih kompozicijskih smjerova, premda je usvojio mnoge elemente radikalno avangardnih izraza. Panta rei, Igra riieii, Entre nous, In continuo, Pan (plesne slike) itd., na najbolji nadin govore o Devdiievim preokupacijama u pogledu otkrivanja tajni Novog zvuka.
n
uspAvANKA r posKocNlcA tz Zbor RTV Zagreb i ansambl "Acezantez"/ ISTARSKE SUITE Kovadid/ Kuljerii n Antologi.ia hracke glazbe to/ Hetcigonja, 61202 Jugorcn STEREO LSY Pomykalo, Papandopulo, Zlati1, Coseno REI PANTA Zagrebadka filhamonija/ Papandopulo n Krpan/ Zagrebaika filhamonija/ Honat ULPSV 27 Jugoton
IGRA RIJECT
STEREO LSY
rr
t2o2 fugoton
COLUMBIA
5E
n Anrologija hnatske
ll /
Fribec
Radie
NONNOVA
SONATA
ULPSV - 2E Jugoton ENTRE NOUS n Muzitki Biennale Z^greb 197 5 / Botic, Detoni, Rutdjak, Homat Simfoniiski orkestar RTV Zagrebl Laiovic 61 198 Jugotor STEREO LSY
INCONTINUO
n Muziiki BiennaleZtgteb
1975 (3)
Radica,
Eleknonski sndio Radio-Beograda Radovanovid, Pignon, KaldiC LP 251.' RTB ROBLJE IDE n Anrclogija hnauke glazbe 10 (Hercigonia, Pomykalo, Papandopulo, Zlatit, Cossero Gvozdic ULPSV - 27 Jugoton
SANUKAMENU
Novosel, Filiak, Klobutar, Bdlovid/ Bosanac, Lu*atii, Jeli| Livadic, Padovec, Lisinski, Zaic, Dobrcnit, Sirola, Bersa, Luci6, Haue, Parai, Pemn, Lhbtka-Kalinski 65007Jugoton STEREO LSY
Neizbrisiv utisak ostavili su na djedaka Franju zvuci orgulja iz obliLnieg mjesta i on ie kasnije, Sto je tada bilo teiko i naslutiti, cio svoj Livot vezati upravo za taj instrument. Tokom zagrebadkih gimnazijskih dana, a osobito zavrijeme boravka u Nadbiskupskom sjemeni5tu, kamo odlazi po Zelji roditelja, Dugan pokazuje poseban interes za satove crkvenog pjevanja. Ova sredina omoguiava mu intenzivnije bavljenje glazbom i prru sistematsku poduku iz orgulja dobiva na teologiji. Godine 1893. upisuje Filozofski fakultet, medutim ne zapostavlja ni studij glazbe. Radi stjecanja odgovarajuie glazbene naobrazbe odlazi u Berlin gdje 1908. dobiva diplomu iz kompozicije. Dugan se potom vra1a t Zagreb, na ispraZnjeno mjesto ravnatelja Skole Hrvatskog glazbenog zayoda i najveii dio vremena provodi, s mnogo uspjeha, u pedagoSkom radu, Sto samo svjedodi o tom koliko moZe postiii dovjek "koji je cijeli tivot nastojao da si pribavi Sto viSe znanja da ga moLe dad drugima.. Duganov skladateljski rad moguie je podijeliti u detiri razdoblja. Prvi obuhva h najr anije pokuiaje v ezane uz interes za crkvene pudke popijevke, Sto ie biti i osnova njegovih prvih orguljskih radoya iz 1886.Djelaiz drugog perioda nastala sv za vrijeme srudija i sluZbovanja u Zagrebu. Ovim razdobljem obuhvaiena su sva podrudja na kojima se okuiao: solo-pjesme, zborovi i skladbe za orgulje. Neka djela kao Toccata, Kromatska fuga za orgulje, kantata Troje proljeie i motet Moliwa prikazuju ga kao zrelog autora. Tre1a faza sadrLi berlinske diplomske radove iz 1908., au zadnjem je razdoblju manje skladao a vi5e bio zauzet pedago5kim radom. Veoma vaLno mjesto u Duganovom skladateljskom radu pripada orguljskol' glazbi, koju je podeo pisati joi u danima djeda5tva. Njegova lirska priroda posebno dolazi do iz223
Zagreb, 1948)
scan by krista
FRANJO DUGAN st.
KROMATSKA FUGA
n Antologija hnatske
Hatze, Pejatevit C. Dugan ULPSV - 21 Jugoton DJELA ZA ORGULJE n TOCCATA u g- molu, ANDANTE u f-molu, FUGIIETTA u F-duru, LNOD U FUGU u f-molu, FUGA u C-molu, RISOLUTO u E*duru, PRELUDIJ I FUGA u G-duru,
INTERLUDIJ u Es-duru, ANDANTE CON MOTO u C-duru, KROM TSKA FANTAZIJA I FUGA u G-molu, INTERMEZZO u B-duru, PRELUDIJ I FUGA u H-duru, MEDUIGLA u A-duru, TANTAZIIA NA PUCRU TEMUu d nolu.
C. Dugan iO.gulje zagrebaike katedrale.
1977)
STEREO LSY
66029
Jugoton
- Prag, 1591) Iz oskudnih podataka o glazbenom stvaralastvu Slovenaca u X\{ stoljeiu razabfte se da je znatan broj slovenskih skladatelja djelovao i afirmirao se u inozemstvu, gdje su uyeti za to opienito bili bolji. Zivorni put Jacobusa Gallusa (vjerojatno latiniziran oblik prczimena Petelin) nije u tom pogledu bio iznimka. O njegovoj mladosti ne zna se gotovo niSta, kao ni o tome kada je i zaito napustio domo-
(Kranjska, 155a
JACOBUS GALLUS
njegove najznatajnije skladbe za orgulje: Toccata i Kroma6ka fuga u c-molu.Poznatatoccata nosi opravdannaslov Toccata alla fuga, jer je za njenu koncepciju posluZila terna fuge iako se ta stroga forma desto razbija figurativnim toccatnim postupcima. Kako je doLivjela veliki uspjeh, a i zbog svjeZine kojom se odlikovala, preradena je zaklavir. Vrijedna spomena, premda manje poznata, je navedena Kromatska fuga, koja se s uspjehom izvodila u inozemstvu i na koncertima pari5ke Scholae Cantorum. Njegovo zadnje orguljsko djelo veieg opsega, Preludij i fuga u Hduru, zahtijeva poput prethodna dva veliku tehnidku spremu. Dugan ie se orguljama ponovo vratiti tek nakon 1941.
godine.
ruLaja u manjim polifonim skladbama-versetima, koje je pisao izmedu 1892. i 1906. U tom razdoblju nastaju i dvije
Jacobus Gallus,
.slovenski izdanak
evropske glazbe
Orguljskim djelima Dugan je skrenuo paLnjt na neka dotad zapostavljena podrudja u hrvatskoj glazbi. Skladbe se odlikuju profinjenom polifonijom, bogatom harmonijom i velikim znanjem kontrapunkta i ova djela ukazuju po nekim svojstvima na Duganove romantidarske crte, dok se u tretiranju polifonije osjeia utjecaj J. S. Bacha. OpseZnu skupinu njegovih radova dine zborska djeIa, koja se po tematici mogu svrstati u svjetovna i crkvena. NajopseZnije i najvrednije djelo prve grupe je Carmen secularae, nastalo 1913. Druga skupina usko je povezana s njelovimdjelovanjem u zagrebadkoj katedrali, pa se u njima obraduje preteZno liturgijski tekst. U toj grupi ima poveliki broj moteta u kojima okosnicu dine djela klasidne polifonije i Bachove harmonizacije korala, te tekovine romantidke harmonije kojima se nadovezuje na Lisinskog i Zajca. Radi se o djelima ozbiljnije prirode, u kojima Dugan stvara ugodaj na temelju cjelokupnog sadrLaja teksta.
224
humanistitkog doba.
scan by krista
vinu. Prvi pouzdan podatak potjede iz 1574. i odncsi se na vrijeme kad je Gallus bio pjevad bedke dvorske kapele. Kasnije je dosta putovao, obilazeli samostane, upoznao mz glazbenika, od kojih ie neki utjecati na njegov skladateljski razvoj. Oko 1580. Gallus je kapelnik u Olomoucu, a potom, do smrti, djeluje u crkvi Sv. Ivana na Brijegu, u
Pragu. pisana za mje5oviti zbor sastavljen od mu5kih i djedijih glasova, svjedode o njegovu zavidnom poznavanju kompoziciono-tehnidkih nadela kasne renesanse (primjena disonance, kromatike, pokretljivog ritma, imitacijske tehnike, kontrasta itd.). Povezivanje arhitektonskih principa venecijanske i nizozemske Skole na osnovu suprotstavljanja homofono ipolifono tretiranih odsjeka desto je prisutno u zbirkama Harmoniae morales i Moralia . Duhovne skladbe (njih oko 100) koje su u njima sakupljene, namijenjene su koncertnom izvodenju i, u Sirem smislu, po formi, pripadaju madrigalima. Nastojeii da u okviru ravnopravnog odnosa glazbeni izraz prilagodi sadrZaju teksta, Gallus ie dolazio u situaciju da naru5i nadela strogog kontrapunkta. Kao i u motetima, melodija je i ovdje u najvi5em glasu, dok u harmonijskom pogledu Gallus napu5ta starocrkvene nadine, teZeii guSioj primjeni kromatike. Ovim djelima, koja uz osobenost glazbenog izraza sadrLe i sve stilske znahjke evropske glazbe humanistidkog doba, Gallus se uvrstio u najznatainije i najde5ie spominjane skladatelje iz druge polovine XVI stoljeia.
tada5njom praksom
Gallusov interes vezan je iskljudivo za mise, motete i ostale skladbe duhovnog karaktera. Poput drugih djela i mise su dskane u Pragu. Zbirka od detiri knjige (s ukupno njih tO), pod nazivom Selectiores quaedam missae, pripada tipu mkozvanih misa parodija, komponiranih po uzoru na motete, n-;'emadke pjesme i francuske Sansone. Ova zbirka otkriva sklonost autora prema polifoniji nizozemske Skole, medutim, kao djelo iz njegova ranog stvaraladkog razdoblja (izdata 1580) sadrZi i niz tehnidkih nedostataka. Podjednako znatajno mjesto u njegovu opusu pripada i motetima, koje je tiskao izmedu 1586. i 1591. U detiri knjige, pod zajednidkim nazivom Opus musicum, Gallus je sa 374 moteta obuhvatio sve liturgijske praznike crkveu skladu s ne godine. Ove skladbe, od kojih je ve(ina
JAKOV GOTOVAC
(Splir, 1?gs-Zagreb, 1982 )
Nagrada koju je vei svojim prvim opusom (Dva schetza, za mu5ki zbor) dobio na natjetaju zagrebatkog 'Srpskog pjevadkog dru5tva. 1916, potakla je mladog Gotovca da se potpuno posveti skladateljskom radu. U Hrvatskoj su u to vrijeme sazrijevali uviei za razvijanje nacionalnog smjera Sire i dublje shvaienog od onog iz vremena Lisinskog i Zajca. Kako je u Zagrebu tada djelovala jedina hwatska visoka glazbena 5kola, kao i jedine hrvatske reproduktivne ustanove, prirodno je bilo odekivati da ie svoj Put prema glazbenom nacionalizmu Gotovac zapo&ti ba5 u njemu, ali on ga je na5ao u Splitu, u kojem je odrastao. Split mu vjerojatno u tom pogledu nije mogao ptuLiti svu potrebnu ,duhovnu hranu.., no tu je presudnu ulogu odigralo poznanstvo s Antunom Dobroniiem, jednim od pobornika nacionalnog pravca. Pa ipak, u swaralaitvu Gotovca obalglazbenom govoru na osebujan nadin Zive brda i obale' kri i ravnice. DraL narodne pjesme, koja ie postati podlogom njegova
na Dalmacija zauzima relativno malo prostora, veC to mjesto uglavnom prepuSta zaledu, tako da u njegovom
': .\
stvaralaitva, Gotovac je otkrivao u Rukovetima Stevana Mokranjca. TeLnja za dosljednom primjenom narodne glazbene misli, koja umjetnika vodi ,u srce naroda, k otkucajima narodnog bila, ka kliktajima njegove du5e iz radosnih i bolnih trenutaka, k njegovim osebujnim obredima, k veselom pjevu i svirci., usmjerilo ga je prema vokalnoj glazbi kao i onoj programnih obiljeLja, gdje se suradnja tona i rijedi zbiva na ravnoPravnoj osnovi. Otud i nije iznenaduju(e Sto su van njegova stvaraladkog interesa os225
scan by krista
JAKOVGOTOVAC
tala podrudja komorne (jedini pokuiaj je gudaiki kvartet op.16), orkestralne glazbe i skladbe zaklavir. Gotovac je, dini se, vei od samog podetka znao Sto hoie, kao i Sto moie; njegov umjetnidki stav opienito karakterizira odsustvo eksperimenta ili upu5tanja u novije kompozicione tehnike, Sto mu, uostalom, nije ni bilo potrebno, buduii da je svoje umjetnidke ciljeve mogao ostvariti glaz-
benim znanjem i sredstvima kojima je raspolagao. Njegova glazba i publika uvijek su brzo nalazile put jedna k drugoj, a temelj ovog zbliLavanja bila je jednostavnost i neposrednost. Gotovac se ne sluZi sloZenim harmonijama, a disonanca kod njega nema funkciju izraLajnog sredsffa vei se pojavljuje iskljudivo kao nosilac kontrasta i dramatskih sukoba. Jednostavnost se najpotpunije odituje u distoii melodijske linije koja je njegovo osnovno izrai.ajno sredswo. U djelima iz mladih dana melodija je pone5to sladunjava, ali u kasnijim, ponesena skladateljevom inspiracijom, osvaja Sirinom zamaha i srodnoSiu s folklorom. Ritam je uglavnom nestalan, Sto je i razwljivo, buduii da i u glazbenom Zivotu naroda bogatstvo ritmidke podloge leZi upravo u njenoj raznolikosti. Inspiriran duhom folklora kao i partiturama velikih ruskih skladatelja s kra;a XIX stoljeia, Gotovac je posegnuo i za orkestralnim kolorirom
njegovoj lidnosti bliskost i neposrednost. Spomenuta obiljeLja najbolje dolaze do izraLajau Koledi, Jadovanki za teletom, Simfonijskom kolu, Rizvan Agi i Eri s onoga svijeta, koji sadrZe stranice trajnih vrijednosti zborske, orkestralne i operne literature. Komidna opera Ero s onoga svijeta, koja je do danas ostala njegovim najpopularnijim glazbeno-scenskim ostvarenjem, trajno Liv e, Ci na domadim i inozemnim opernim pozornicama, u potpunosti opravdava koncepciju nacionalnog smjera u glazbi. Okosnicu radnje ovog uspjelog djela dini narodni motiv, kojeg libreto M. Begoviia slijedi kroz niz komidnih situacija i zapleta u koje je Gotovac utkao veii broj lijepih narodni napjeva. lJ vremenu kad je nastao) vremenu moZda zasilenom eksperimentima, Ero je donio svjeZinu jedne nove, jednostavne umjetnosti, koja Sarenilom svog koloria daje ukus nepoznatog i egzotidnog. AU etro Yl?O
juii
i instrumentacijom, pri demu je od nesumnjive pomoii bilo iskustvo iz njegova dugogodi5njeg 'dirigentskog rada. Kroz cjelokupan Gotovdev glazbeni rad provladi se smisao za dramatsko oblikovanje, premda u pojedinim djelima izraLen u nedovoljnoj mjeri (Koleda, Oraii ili Piesme ujeinog jada). Na toj se pozadini njegova muzika razvija oko dva pola: ljubavi i humora. Ljubav je pokretad u mnogim djelima; mjestimidno u Dubravki (prvo Gotovdevo glazbeno-scensko djelo), i Morani, a u punoj mjeri u Eri s onoga svijeta. Humor, uvijek neusiljen (Oklada, Rizvan Aga.. iid.), upotpunjuje sliku o Gotovdevom swarala5tvu, doda-
tli:lil::iiT*
fAA
TUZ:ALJKA DULE (iz opere Ero s onoga svijea) n Antologija hruatske glazbe 6 (Baranovii, G rgoiev i i, Mateti i- Ronj gov
onoga
Oblak-Stilinovii/Ansambl Zagrebadke
opere/Gotovac ULPSV 23 Jugoron MILA GOJSALICA @da zemlji iz I tina) n Radev/Ansambl opere Hnatskog narodnog
kazaliJta/Sachs
l=lAntologi.ja hwatske glazbe 6 Baranovii, G rgo! e vi i, M areti 6- Ronjgov Gostii/Ansambl Zagrebadke opere/Gotovac ULPSV 23 Jugoton MORANA (opera finale I II ctnt t l l Zbor i orkesar opere Hrvatskog narodnog kazaliita
60936 Jugoton LPW SIMFONIJSKO KOLO
LPYV
JADOVANKA ZA TELETOM
Jugoslovenska zborska glazba I tZganec, Odak, Slaven ski, Matetii-Ronjgov, Cossetto, Dugan ml., Grgoievii, Bersa, Matz
60936
Jugoton
Zagrebadka filharmonija/Honat
LPYV 60935 Jugoton SIMFONIJSKO KOLO Antologija hnatske glazbe 6 /Baranovii, n Grg oievi i, Matetif - Ro njgov Zagrebdka filharmonija/Papandopulo 2l Jugoton ULPSV
scan by krista
VOKALNA LIRIKA
Zubovic, Milic. Ruzdjak, Zarko. Filippi. Kukovec, Rozman, Stojanov, Klarii, Vajda, Novosel/Zag,rebaiki simfoniia ri RTV/Zbor opere HNK Splir/Sajnovic 61449l50 Jugoton STEREO LSY -
ve-ee-Io.
ko-lt -
do,
& - ti-
gra
'
dc,
Moia sudba; Pasrourelle; Suzi; Cvati. curl ruzice; Mojim pjesmamal Rob: Ce2nial Ljuven sanak; Jesen; HandZaru; Lada u noii; Na ledini; Vede na Skolju; Uvelo li3ie; Morska vrba; Majka; San; Celo mi selo omilelo; lrgenda; Da sam bogat. Ruk-Fodid, Ruzdjak, Putar-Gold, Cigoj, Raukar 68022 Jugoton STEREO LSY HRVATSKA POPIJEVKA n Cvati, nati ru2ie; Serenada; Mo.iim piesmana/Bosanac, Lukaii6, Jelic, Livadif , Padovec, Lisinski, Zajc, Dobronii, Sircla, Bena, Luii6, Parai, Pettan, Lhotka-Kalinski, Bjelinski, Deviii Novosel/Fil jak, Klobudar, Bariovii 55oo7Jugoron STEREO LSY
soLo-PJESME E Serenada; Maika. Antologija hnatske glazbe 4/ Zajc, Berca, Dugan, Pejaievii
Cigoj, Kranjievid 2t Jugoron ULPSV
LPYV
60936Jugoton
p*oj operi Povtatak, je glazbeni iztaz stave njegov da kritidare poakla mnoge I sam Hatzeov udiopere. veristidke pod utjecaj talijanske prvijencu: o opernom izrazio telj Mascagni pohvalno se pohvale i zadorijedi "Ovaj moj sud mogu izraziti samo jer je nauka i istodobVaSa opera dostoina Vaiih voljswa, no najoditiji dokaz Va5eg umjetnidkog talentaizraLenogu svim dosadainiim Va5im kompoziciiama... Ova se pretPostavka ne smije odbaciti kao netodna, medutim, u glazbi jasne meloclidnosti osjeia se potpuno originalna autorova inspiracija, kao produkt jednog izrazito mediteranskog temperamenta. Ove zamjerke Potpuno negira Hatzeova druga opera, Adel i Mara, u kojoj je vidljiva daleko veia povezanost sa narodnim duhom, ostvarena izvornim melodijama punim osje(aja, topline i iskrenosti, koie nisu uodljive samo vanjskim osobinama koie glazba nosi, vei izviru duboko iz nje. Navedeno glazbeno-scensko djelo karakteriziraijedna od glavnih odlika Hatzea kao opernog sklapovezanost s dogadaiima na pozornici gdje se datelja Hatze, ovisno o njihovom slijedu, predsavlja kao fini liridar koji uspjesno podvladi svaku nijansu, ali i kao majstor u izno5enju dramatski nabijenih situacija. Ova opera 'bez sumnje znadi veliko uzdizanie u njegovom umjetnidkom swaraniu, golem dobitak za na5u muziaku kulturu i jednu sjajnu afirmaciju swaraladke snage na5eg naroda<<. Podrudju solo-pjesme Hatze se navraiao tokom cijelog swaraladkog razdoblja. O znadenju koje je taj oblik predshvljao za njega govori i broj od oko Sezdesetak popijevki. Sklad raskosne melodije, izraLajnost glazbe i vanjska dotjeranost dolaze do izraLaia u mnogim majstorski izradenim stranicama, kao na primjer u solo-pjesmamai Rob, Kad mlidijah umreti, Majka, Serenada, Moja sudba, Molitva, Veiernje zvono i drugima. Zbog liepote i osjeiaja kojiiz njih izviru, Hatze je s pravom n^zYan "jugoslavenskim Griegom".
Raspjevana melodiia u Hatzeovoj
ta.
ktzaliia
LPYV
227
scan by krista
STEVAN HRISTIE
- Beograd, 1958) Skladateljski razvoj Stevana Hristiia odvijao se bez mnogo lutanja i eksperimentiranja, voden jasnim principima i sasvim odredenim esretskim pogledima. U vrijeme kad su se u evropskoj glazbi radali novi stilovi i usvajale nove kompozicione tehnike, Hristii je krenuo sigurnim stazama, d,rLe(i se provjerenih glazbenih vrijednosti. Pa ipak, unatod ukvom odnosu, njegova su djela odraz talenta, osebujnog izraza i Siroke glazbene kulture te dine vai.nu sponu izmedu Mokranjca i modernih srpskih skladatelja. Studij glazbe u Leipzigu i boravak u inozemswu nije u veioj mjeri utjecao na njegov stil, osim u ranijim radovima, Skicama zaklavir i Simfonijskoj fantaziji. Sve ono ito slijedi, nosit ie obiljeLje impresionizma ili ie biti pod znatnim utjecajem nacionalnog smjera. Vei svojim prvim djebm euiuk-Stana nagovijestio je buduieg skladatelja opera i baleta, a oratorij Vaskrsenje, kojim zavr3ava njegova skladateljska djelatnost do I svjetskog rata) dao je naslutiti u njemu autorsku lidnost 'Sirokih dramatskih linija". Tijesno vezan za scenu) kao dugogodi5nji dirigent, Hrisrii je nadahnuie za skladanje najde5ie nalazio u poetskim tekstovima ili dramskoj radnji (koji ujedno tvore dva pola njegova stvaralaitva: lirski i dramatski). Iz takvih izvora nastao je niz solo-pjesama, koje je pisao kroz cijelo razdoblje svoje stvaraladke aktivnosti, kao i zborova u kojima takoder dolazi do izraLaja njegovo umijeie tumadenja poezije. Neki od zborova, na primjer Jesen.ili Zvezde, kao i drugo Opelo, u kojem Hristii pokazuje kvalitete obdarenog polifonidara, postali su klasidna djela domaie zborske literature. Najveie moguinosti ,,za razvijanje dramadke njegovom u osnovi lirskom temperamentu,, pruLala je opera, u kojoj je u podjednakoj mjeri mogao iskazati svoje umijeie u rretirarju ljudskog glasa i instrumenata, kao i formalnu dotjeranost. Smisao za dramatsko oblikovanje odituje se u nizu njegovih scenskih djela,kojaje skladao premakazali5nim komadima, kao i u glazbi za film Sofka, koju je obogatio unoSenjem lokalnog kolorita. Suverenost vladanja opernim izrazom r zakonima glazbene scene Hristii je pokazao u svojoj najuspjelijoj operi, Suton, na tekst I. Vojnoviia. Jedinstvo operne radnje, ostvareno u formi glazbene drame gotovo komornog karaktera, donekle se, medutim, izgubilo u drugoj verziji, pro5irenoj uvodenjem baletnog divertimenta. Najveia piznanja i popularnost, kako u zemljr tako i u inozemstvu, Hristii je stekao svojim posljednjim djelom veieg opsega, baletom Ohridska legenda. Privuden narodnom bajkom, koje je radnja smje5tena u Ohrid, Hristii je na stvaraladki nadin iskoristio moguinosr primjene makedonskog glazbenog i plesnog folklora. Premda o-srvarena tradicionalnim izraLajnim sredstvima, Ohridska legenda "svojim pristupadnim muzidkim jezikom, dobro pogodenim nacionalnim tonom i jarkim koloritom u orkestracijio, predstavlja jedno od vrhunskih oswarenja u srpskom glazbenom swaralaStvu.
1885
.
(Beograd,
BENJAMIN IPAVEC
(Sentjur
Graz, I 908)
praktidnom dodiru s njom, medutim, po zavr5etku studija medicine, niz godina je djelovao u Grazu kao lijednik, tako da se temeljitom proudavanju glazbe posvetio dosra kasno. Premda je Livio u Grazu pratio je zbivanja u slovenskoj glazbenoj kulturi. Svojim stvaralaiwom ostavio je u njoj trajan trag i danas se smatra najznatajnijim predstavnikom slovenske romantidki usmjerene trojke (A. Foerster,.F. Gerbid, B.Ipavec). Kao skladatelj oku5ao se na razlititim glazbenim podrudjima. Pisao je klavirske, komorne i orkestralne skladbe, te kantate i scenska djela. Jednotinka Tiinik prethodi njegovu kasnijem oswarenju Teharski plemiii, koje svojom fabulom iz XV stoljeda predstavlja prvu historijsku romantidku operu kod Slovenaca. Ova scenska djela pokazuju njegov izraziti smisao za vokalnu glazbu, koji je do punog izraLaja do5ao u solo-pjesmama. Otud njegove soloskih zapleta<, predstavljaju ujedno i najviSi umjetnidki domet u njegovu stvaralaitvu. IJ pjesmama iz ranijeg razdob-pjesme, njihove "dudesne nijanse melodijskih
U mladosti je, kao zborovoda slovenskog pjevadkog druitva 'Sloyenija", bio doduie u neposrednom i
glazbu.
i harmonij-
lja osjeh se utjecaj evropskih romantitara. Schuberra na primjer,.ali u zrelim radovima, u kojima se uspio osloboditi ovih utjecaja,Ipavec je u punoj mjeri ispoljio izvornosr svoje umjetnidke lidnosti. Pjesme iz te faze sa svojim pijevnim melodijama, bogatim harmonijama i snaLnim izrazom, nadahnutim istinskim doLivljajem reksra, nimalo ne zaostaju za onima najpoznatijih evropskih majstora. Na prijelazu stoljeia, u posljednjem razdoblju svog Livota, Ipavec je skladao niz prokomponiranih pjesama vrijednih
0 Antologiia srpskc muzikc / Mdnkovil Mokmjac, Baji4, Konjouig Milojcvic (Solo pjesme)-Meatove, Mmovid, Kmaid
LP 2604 STEREO/MONO RTB
228
scan by krista
AMANDO IVANEIE
(prva polovina
XWII
p red s ravn
SERENADA SAMOSPEVI
Cc ne polimc rcsa padc, Pozabil sem mnogokaj, dcklc, Iz gozde so ptie odplulc, Ciguka Muija, V spominsko knlige,
nnk
O6leku, Mek
in
vihu
rti,
Na
poljui,
Menih,
Medu znatajne skladatelje X\TII vijeka, koji su zivjeli i djelovali u inozemstvu, ubraja se i Amando lvandii. Podaci o njemu novijeg su datuma, uglavnom oskudni i iz njih se ne da sa sigurno5iu utvrditi da li je Slovenac ili Hrvat, ali zato pruLaju todniji uvid u dio Livota koji je proveo van domovine. Tako se, na primjer, doznaje da 1e 1,758. Zivio ti samostanu pavlinskog reda, kraj Graza, u kojem je neko vrijeme bio orguljaS stolne crkve. Iz godina uglazbljenjA, koje su (u prijepisu) nazna(ene na veiini njegovih-skladbi i koje pokrivaju vremenski raspon od 1763. do 1772, moLe se zakljuditi da je roden u prvoj polovini (X\4II) stoljeia. Vjerojatno je u svoje vrijeme bio poznat i ugledan glazbenik, jer su mu mnoga djela pohranjena u inozemnim arhivima i knjiZnicama (na teritoriju danaSnjeg eSSn pronaden je veii broj simfonija, Sto dozvoljava pretpostavku da je neko vrijeme i tamo djelovao), kao i u domovini. Ivandii je bio plodan skladatelj; napisao je oko 5O opusa od kojih je ve(ina namijenjena potrebama crkve, Sto je i shvatljivo buduii da je bio redovnik, ali ga je zanimala i instrumentalna glazba. Djela crkvenog karaktera, uglavnom vokalno-instrumentalna (u kojima se redovitoj pratnji orgulja desto prikljutuju razlititi instrumentalni sastavi), odituju utlecaje baroka, osobito u primjeni polifonije, dok se u brojnim nastupima solista nazirv zateci monodijskog stila klasidnog tipa. U Misi u D-duru, koja najbolje svjedodi o Ivandiievom umijeiu vladanja vokalno-instrumentalnim aparatom, primjena izvjesnih maniristidkih postupaka, srodnih onima iz instrumentalnih djela, odraz je duha onog vremena u kojem su u crkvenu glazbu uno5ena izraLajna sredstva svjetovne glazbe. Dok u nekim od djela duhovnog karaktera Ivandii koristi veliki orkestar, u simfonijama je izvodadki aparat prilidno skroman i sveden gotovo samo na gudade. Razlog tome, kao i dinjenici da je u trinaest danas dostupnih simfonija primijenio svega pet tonaliteta, vjerojatno ne treba vai)ti u skladateljevom nepoznavan|ru tehnike komponiranjave( prije u moguinostima izvodada. Simfonije, divertimenta, triosonate i ostala djela za razlitite instrumentalne sastave pokazulu sve znahjke prelaznog razdoblja iz baroka u klasiku, u kojem ;'e Ivandii djelovao. Osobito u simfonijama Ivandii usvaja konstrukcijska rjeienja nametnuta stilskom epohom, (na primjer upotreba sonatnog stavka) premda one narodito u svojim drugim stavcima pokazuju izvjesne skladateljeve slobode. "Ivandiieve su teme desto konvencionalne, ali je on svojim oditim smislom za neposredno, lagano i vedro
razvijanle glazbenih misli uspio ostvariti privladna vokalna
- )
i instrumentalna djela u Coba relikih i'spicha ranih beiliih i manhajmskih simfonidara i iiistruqrerriahrih sklada;elja."
CHRVTE]]SKA
G{-AZES}{A EA-$T{}J,A
cFiK4rYls*fSAaffi
Fi?ryuorralt or leg:rruo1,; 6rr$,11' fu -rrl1d,r
dirigi* :
I,rk st i b ni r A
n*4ttr,,rr
SIMFONIJE Komorni orkestar "Vatroslav Lisirski../ Kranjdevii STEREO LSY - 68007 Jugoto0 SIMFONIJA U C-DURU SIMFONIJA U G-DURU L 1 Hrvatska glazba XVIII i XIX stoljeia /Druiweli orkestar Hrvarskog glazbenog zavoda/ Gjadrov 6J032 Jugoton STEREO LSY MISA U D-DURU l Smiljanii, Radii, Puskarii, Mijai, Marasovii /Zagrebaiki simfonitari j Zbor RTV Zagrebl Kranjievii 68064 Jugoton STEREO LSY
229
scan by krista
R'Lx
6:
danas se saduvalo 1,7 od vjerojatno dvadesetak njegovih koncerata za violinu i orkestar, a neki i u preradbi kao soflate za violinu i klavir. Vei u svom prvom koncertu Jarnovii je utvrdio dvrstu i za ono doba (70-te-90-te godine 18. stoljeia) vrlo naprednu formu u stilskim okvirima rane klasike, a zadrLao ju je gotovo nepromijenjenu u svim djelima te vrste. Koncerti su redom trostavadni pisani u durskim to'nalitetima. Svi prvi stavci su tipa sonatnog Allegra, a te(i u formi ronda. U drugim, polaganim stavcima pokazuju veiu raznolikost u formi, ali i u elegidnim i pastoralnim ugodajima. Smatra se da je prvi skladao Romancu kao srednji stavak koncerta. Na jednostavnim harmonijskim progresijama orkestra solo-violina plete bogate melodlje izrazito virtuoznog, briljantnog, ili pak romantidnolirskog karaktera. Slidne karakteristike vidljive su i u drugim skladbama: gudadkim kvartetima (vjerojatno ih je bilo 5, danas ih poznajemo 3), nizom dueta za dvije violine ili za violinu i violondelo, varijacijama na teme iz francuskih opera i nekim manjim kompozicijama. Neki izvori ukazuju na postojanje njegovih 7 simfonija koje, medutim, do danas nisu pronadene. Ovaj u svoje vrijeme daleko poznati i priznari umjetnik inspirirao je i knjiZevnike te je sredinom 19. stoljeh objavljen roman pod naslovom 'Jarnowick. i novela 'IJne legon de Jarnovich..
Naslovna stranica Jarnoviieva Dua za dvije
violine.
II KONCERTZAVIOLINU I ORKESTARU
D.DURU X KONCERT ZA YIOLINU I ORKESTAR U F-DURU
LSY
Dio Zivota ovog virtuoza-lutalice gotovo je nemoguie rekonstruirati. Vei samo mjesto rodenja obavijeno je velom
tajne. Svi napisi njegovih suvremenika temelje se na pretpostavkama, jedino Adalbert Gyrowetz tvrdi da je ,'Jarnovii roden na brodu u vodama kraj Raguse (vjerojamo dana5njeg Dubrovnika, op.a.) i zapravo nije imao domovine.
1804)
GUDAEKI KVARTET U A-DURU /egrebrr'ki klertet LPW-F5Or12 Jugoon GUDACKI KVARTET U f-DURU f GudaEki kvanet.Pro arte", Zagreb STEREO/MONO LSY - 61057 Jugoron KONCERT ZA VIOLINU I ORKESTAR U
ULPVS
19Jugoton
je "Uditelj mu vjerojamo bio Talijan Antonio Lolli, znameniti violinist, udenik slavnog Tartinija. Javnost saznaje za Jarnovifeva virtuozna umijeia prvi put u Parizu 1773. godine, kada nastupa pod imenom Jarnovik, Jarnovich, Gi ornovichi (talij anizir ana v erzij a), ili s l. Novins ke kritike su pune hvale: "Ne moZemo dosta pohvaliti gospodinaJarnovitsa, jednog od najsavr5enijih, najZustrijih i najsjajnijih guslada 5to smo ih ikad duli..." Te5ka i prgava narav tjerala je Jarnoviia na putovanja kako bi pobjegao vjerovnicima, ljubomornim muZevima i uvrijedenim kolegama. Koncertirao je samostalno ili se stavljao u sluZbu aristokratskih mecena, kretao se u krugu najvi5eg plemswa engleskog dvora, ili je podudavao hamburike ludke radnike bilijaru da bi se prehranio. Suvremeni izvori govore o njegovim nastupima u veiim gradovima Francuske, Njemadke, Poljske, carske Rusije, Engleske, Irske, a pretpostavlja se da je boravio i u Svedskoj i Svicarskoj. U programe koncerata najde5ie je uvr5tavao vlastite skladbe, osobito koncerte za violinu koji su stekli Siroku popularnost i doZivjeli viSe izdanja francuskih, engleskih i njemadkih izdavada (Sieber, Imbault, Longman'& Broderip, Andr6, Hummel i dr.). Do
210
Ime rijedkog skladatelja JeliCa, jednog od najistaknutijih predstavnika ranog hrvatskog glazbenog baroka, susreie se u zbornicima duhovne glazbe joi od XVII stoljeia, Svoje podrijetlo rado je isticao na naslovnim stranama tiskenih djela, dodajuii svom imenu naziv ',Fluminensi'Sancti Viti" (Rijedanin Sv. Vida). Kao djedak, Jelie 1606. odlazi u Graz, u kojem ostaje punih deset godina. Tu stjede temeljitu humanistidku i glazbenu naobrazbui dobiva mjesto pjevata u dvorskoj kapeli nadvojvode Ferdinanda. Velik dio Livota Jelie je proveo u Zabernu (Alzas), gdje se 161,8. zarcduje za svelenika, da bi ne5to kasnije postao instrumentalni muzidar u rezidenciji Ferdinandovog brata Leopolda. U tudini, radi lakSeg izgovora mijenja svoje pravo prezime Jelidid u Jelii. Za vijeme boravka u Zabernv pojavljuju se njegovi prvi radovi, od kojih je najopseZnija zbirka duhovnih koncerata Parnassia militia, pivi put izdata 1622. u Strassbourgu. Neke od ovih skladbiiz zbirke uvrstene su kasnije u pojedine zbornike-prirudnike, Sto je predstavljalo dokaz i
scan by krista
Koliki je ugled kao skladatell uLivao u svoje vnjeme pokazuju rijedi pohvale anonimnog autora u predgovoru dionici soprana iz zbirke Arion primus: "Vinko, moZda ie se tkogod natjecati s tobom u pjesmama. Ali ni jedan te neie nadvisiti... 'A kako da tebe nazovem, Jelidu? Predragi - da s kim te usporedim? Nitko ti ne moZe biti ravan. Jeliiu, Ti slasti, dasti i diko na5ega vijeka, kakvu hvalu, kakvo ime Zeli3? Ti'si Orfej u 5umama...?..
PROBASTI DOMINE, CANTATE DOMINO l l Novosel, Filjak, Klobuiar, Barlovii -Bosanaq BONE JESU Lisinski, Zajc, Lukaiii, Livadii, Padovec, I Novosel, Hausler, Jerbii, Klobuiar Dobroni1, Sirola, Bersa, Lucii, Hatze, Parat, Motovunjanin, Bosanac, Cecchini, Lukatif Pettan, Lhotka-Kalinski, Bjelinski, Devtii 6to24Jugoron STEREO LSY STEREO LSY- 6600/Jugoton 4 RICERCARA LEATAMINI Z lerbi{ Sv aglif / Motovunj anin' Bosanac, FLORETE FLORES Cecchini, Lukaiii
PARNASSIA
MILITIA,
v
CANTVS.
El Qgrrror. Vocvxt' rAY QifrYts QF'tM INSTRYMENTlLII7 Yx ilr, d drgt r s es i n ndtr tr.
c c c
Ecchfrr
OPVS PRIMVM,
CANTATE DOMINO
!l
STEREo LSY
FLORETE FLORES
63024
Jugoton
Ilektorovii
STEREO LSY
68012
Radii
Jugoton
GoljevSiek, SterZaj, AmbroZ, Gorin5ek Antologija hnatske glazbe 1 / Bosanac, Skjavetit, Patricij, Lukatia, Grgiievii, Sanctus, Agnus dei i dvije pjesme (,Cithara Ocrcchorda") 18 Jugoton ULPSV
BENEDICAM DOMINUM
RGINTIN
llrpbPrt lr
L rD I r t
I libliog
Naslovna stranica .leliieve zbirke duhovnih
koncerata.
fr. f. Dc\ltn
I J Osorske glazbene veteri (Cecchini, Lukatii, Sorkoievii, Bajamonti, Zajc, Odak Collegium Musicum, Zagrebadki solisti, Klobudar, Gudadki kvanet "Pro arte" 68010 Jugoton STEREO LSY DOMINE, DOMINUS NOSTER DEUS, QUI NOS IN TANTIS PERICULIS Ll Muzidke vederi u Dotatu 1977 /Hektorovii, Motovu nj anin, Skj ave c; a, Lukaii i, Patricij, Ceccini Pro cantione antiqua (Smith, Panrose, Griffet, Lewington, Etheridge) Brown
58046 Jugoton STEREO LSY VESPERAE BEATAE MARIAE VIRGINIS l! Boljkovac, Noviak-Hou3ka, Radii,
ujedno priznanjp.njegovu stvaraladkom umijeiu. U istom gradu objavljene'su 1628. i preostale dvije zbirke njegovih crkvenih skladbi, Arion primus r Arion secundus, koje su mnogo zrelije, premda ne izlaze iz okvira glazbenlh znadajki prve zbirke. Na Zalost, nijedan 'Arion. nije u potpunosti saduvan buduii da nedostaju dionice tenora. Ove tri zbirke ujedno su i jedini za sada poznati Jeliievi radovi; nakon 1636. nema vi5e pbdataka o niemu. U zbirci Parnassia militia nalaze se 24 moteta za 7 do 4 glasa uz continuo, i 4 ricercara. Zbirka ima sva obiljei.ja prijelomnog razdoblja, u kojem se barokne teLnje ukr5taju s novim, monodijskim stilom, kojeg je Jelii imao prilike upoznati v Grazv. U njoj se on ipak ne uspijeva u potpunosti osloboditi tradicije motetske tehnike, Sto je vidljivo u nadinu treriranja teksm; pojedine rijedi Jelii ponavlja bez obzira na njihovo znatenje. U pogledu izmjenjivanja dur i mol tonaliteta sa starocrkvenim nadinima, Jelii ne izlazi iz okvira svog vremena. Sto se forme tide, moteti su uglavnom prokomponirani, iako se katkad moLe naiei na ponavljanje pojedinih odlomaka. Njegova sklonost ranobaroknoj duhovnoj monodiji odituje se koriSienjem kontrasta: u dinamici, izmjenjivanjem brzih i polaganih odsjeka, suprotsavljanjem sadri.ajno oprednih tema, destim prelazi' ma ritma. Jelii u partituru uvodi niz oznaka za tempo, dinamiku i izvodadki sastav, Sto predstavlja novinu. Orguljsku pratnju zamjenjuje u nekim motetima dvjema violinama, a za to vrijeme neuobidajen je takoder i sastav u ricer carima: kornet i trombon.
Zivkovii, Jurisii, Vukmanovii-Tarbuk, Marasovii /Zagrebaiki simfonidari i Zbor RTV Zagrebl Kranjdevii
STEREO LSY
58065
Jugoton
VOJIN KOMADINA
(Karlovac, 1933)
JoS
od podetka ovog stoljeia mnogi skladatelji bosansko-hercegovadkog podrudj a izvor inspiracije taLe i nalaze u folklornim temama. Premda je glazba, usvajanjem novih
kompozicionih tehnika i postupaka doLiviela od tada niz promjena u stilskom pogledu, narodni glazbeni izraz nije izgubio na svojoj privladnosti, te je stiliziran i transformiran u veioj ili manjoj mjeri prisutan u mnogim djelima novijeg datuma. Interes za folklornu baitinu jugoslavenskih naroda Komadina 1e pokazao vei svojim prvim zborskim skladbama. Prihvativ5i s vremenom smjernice neoklasicizma (Prvi gudaiki kvartet, Simfonijeta) , a potom i slijedeii suvremene tokove u evropskoj glazbi, Komadina ni u jednom trenutku nije napustio svoj izvor nadahnu(a. Naprotiv, folklor je za njega >nadin mi5ljenja., sadri.ajni element dija je sinteza sa suvremenim kompozicionim postupcima (atonalnoScu, serijelnom tehnikom, aleatorikom... itd.) rezultirala posve specifidnim sdlom i zvukom. Ove dvije, na prvi pogled posve nespojive komponente Komadina je s uspjehom
231
scan by krista
VOINKOMADINA
(Curug, Baika, I 883-Beog7ad, I 970)
PETAR KONIOWC
pomirio u nizu svoiih skladbi: Herojski tripdhon, Tri minijature, Gange, Satana, Smrt majke Jugoviia, Hasanaginica, Svita igara i drugima. Uspio spoj suvremenog glazbenog govora i folklornih elemenata ostvario je i u baletima Satana i Hasanaginica , djelima koja nisu znatajna >>samo po temama i muzidkim karakteristikama, ve1 i po tome 5to je u njima postignuta sinteza libreta, scenografije i muzike". Za razliku od ovih ostvarenja koja se u veioj mjeri oslanjaju na tradiciju, balet Smrt majke Jugoviia sadrLi suvremeniji pristup glazbenoj materiji, medutim bez obzira o kojim se djelima radilo ona u potpunosti odraLavaju skladateljev umjetnidki stav kojeg je, u jednoj prilici, rzrazio ovim rijedima: "U biti, vrijeme kada smo vjerovali da je eksperiment isto Sto i umjetnost naieg vremena, odavno je proSlo, a u modernoj umjetnosti, isto kao i u stilovima pro5losti, otkrivamo da je prava vrijednost unutarnji smisao i svijet duha, predat i ostvaren u zvudno;' materiji."
i= .ili
i
Petar Konjovii je podeo skladati naprljelazu iz XIX u XX stoljeie, dakle u vrijeme kad je muzidka kultura Slavena uglavnom bila nacionalno usmjerena, premda je istovremeno usvajila stilska i kompoziciono-tehnidka dostignuia aktualnih strujanja evropske glazbe tog vremena. To je i razlog Sto su Konjoviievi uzori bili tako raznoliki: 'idejno nasljede. Kornelija Stankoviia podjednako ga je privladilo kao i odlike Smetaninog ili Jan6dekovog stila, s kojima se upoznao zavrijeme boravka u Pragu. Trag u njegovu stvarala5tvu takoder ie ostaviti Borodin i Musorgski, tije je nazore nastojao vjerno slijediti. Poznavanje stilskih odrednica evropske glazbe nije umanjilo njegov interes za narodno stvarala5tvo. Narodnu melodiju Konjovii ne prenosi mehanidki u partituru, vei se
iii
EGHFjF'F#b
*f
.E*4ii" iJllf"i
)\i r, "i\
3{Ete."::.F-Jga
f:t
T+j1=
::iillii+ 'L:iir;ij
+n+
i:ifiij
iln+
liii:li:i.::F],qf:***:Jl *t}i$#4fi,{+-{
*'l'FJi'1i==eiEE.asr*l
ffi ffi
Ovakvim pristupom kod kojega glazba nije sama sebi i kod kojeg se suvremena izraLajna sredstva nadograduju na tradicionalnubazu, Komadina je dao nezaobilazan doprinos izgradnji novog nacionalnog stila u bosansko-hercegovadkoj glazbi, koji se podudara sa slidnim tokovima u Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji.
svrhom
MIKROSONATE
Muzidki biennale
Z^{eb
61197
1961-1975./ Leb;t,
MAKOVE PJESME
Jugoton
nJaotii,
Marii
Mjeioviri hor RTV SarajevozMaric UDRUZENJI KOMPOZITORA BOSN T I HERCEGOVINE SMRT MAJKE JUGoVIEA n Buljubaiii, Badanovii, Ansambl "Momus./
Sedlar/Komadina
n Likii,
Komadina
232
scan by krista
ona organski uklapa u strukturu djela. O tom procesu sAm pa stilizaje govorio: 'Pribiranje (melodije), pa pribiranje, cija, pa kreacija." Vei prve solo-pjesme upuiuju na njegov izvor inspiracije kao, uostalom, i sva kasnija djela s vokalnog podrudja. Solo-pjesme je Konjovii skladao u razdoblju izmedu 19031925. i od njih su nastale dvije velike zbirke: Moja zemlja, od 100 pjesama i Lirika od 24 pjesme. Ova je otiientacija izvrSena i u skladbama s drugih glazbenih podrudja: zbo-
rovima, Simfoniji u c-molu, simfonijskoj pjesmi Makar eudra i gudadkim kvartetima. U nekim skladbama Konjovi1 je pokazivao izrazito lirske crte, dok je u drugima dominirao njegov osjehi za dramatiku. Ovaj osje1aj slijedio je i produbljivao, Sto ga je i dovelo do glazbene vrste u kojoj je dao najsnaLnija ostvarenja opere. Napisao je vi5e i naizreliia izdvaia najcjelovitija kao kojima se opera medu (izvorna nastala 1931, Stankoviia Koitana, na tekst Bore je relativno Srba kod u to vrijeme preradena 1950). Opera usili manje vi5e nekoliko novija glazbena vrsta) sa svega rasko5nom koja znatal Koitane pjelih poku5aja. Otuda i melodijom, bogatstvom ritma i harmonija te znaladkom instrumentacijom predstavlia jedan od vrhunaca srpskog opernog stvarala5tva. U ovoj operi, s uspjehom izvodenoj i van granica naSe zemlje, Konjovii ie na naibolji nadin iskazao svoj smisao za dramaturgiju, posvetivSi pri tom posebnu paZnju razumljivosti rcksta i strukturi melodijskih linija. Konjovii je jed,an od najznatajnijih predstavnika muziU
kog nacionalnog smjera u doba srpske moderne, skladatelj
koji je u svojim djelima progovorio osobenim izrazom. U njima nesumnjivo ima vrijednosti kako s aspekta srpskog nacionalnog smjera, tako i s aspekta evropskog glazbenog swaralaitva tog vremena. Izvore Konjoviieva nadahnu(a treba traLiti u bogatstvu ritma i melodija poniklih iz naroda. Njegova je glazba puna snaZnih osie(aia, ali u njoj nema plitke sentimentalnosti i kao da se u svakom trenutku njenog taianja osiehJanSdekova maksima: oRat retorici, mir sintaksi." "Tako bivamo svesni dinjenice, saznajemo zasto u Konjoviievoj muzici neiemo duti 5um li5ia, ali iemo osefiti miris gore, z^Sto neiemo duti Zuborenje potoka, ali iemo osetiti njegovu sveZinu i bistrinu izvorske vode, neiemo duti pevanje slavuja, ve| njegov glas. Neiemo re(i: Ala je ovo draZesna muzika. Slu5ajuii bit iemo ispunjeni oseianjem istinskog
umetnidkog doLivljaja."
!:':i:I#T'::/:::';'"*'
impresionizmu.
BOZIDAR KUNC
(Zagreb, 1903
Detroit, 1964)
Svoje diskretne tragove, prcpoznatljive po apartnosti harmonija i "poetidnosti zvuka.., impresionizam je ostavio i u stvaraladkoj ostav5tini hrvatskog pijaniste i skladatelja BoLidara Kunca. Lirik po prirodi, Kunc je najveli dio skladbi
posvetio klaviru, instrumentu koji je odgovarao njegovim sklonostima za igre zvukovnih boja ili neobidnim harmonijama. Njegova bliskost impresionizmu, izraLena t nizu
Petar
Konjovii,
p re d s t avni k n aci o n
n Antologija
Zenski hor RTB/Simii LP 2605 STEREO/MONO RTB SIMFONIJA u c-molu ! Arrclogija srpske muzike (orkestralna muzika) Simfonijski orkestar RTV Beograd/ JaguSr LP 26OI STEREO/MONO RTB SABAH, PESMA O DVOJE nAnologija srpske muzike (solo-pjesme)/ Marinkovii, Mokranjac, Bajit, Milojevii,
Hristii
minijatura desto programnog karaktera, dini ga ujedno i jedinim hrvatskim skladateljem kod kojeg su ova obiljeLja do5la jade do izraLaja. Bilo bi nepravedno, medutim, zbog ovakvog usmjerenja smatrati njegov rad epigonskim, budud da je Kunc tokom skladateljske aktivnosti uspio izgraditi vlastiti glazbeni stil i izraz. Ono po demu se pri tome bitno razlikuje od impresionista je "teLnja ka formalnoj preglednosti, tematski rad i jasnoia melodijske linije". Znatajke njegova zrelog stila, temeljenog na razvijenoj kasnoromantidkoj harmoniji, prisutne su u veiini klavirskih djela; u ciklusima U poljima i Mlado liiie, Gleanings from the OId Country, valcerima, nokturnima i bagatelama, iz kojih zrad osebujan Sarm i profinjen osje1aj za zvutne boje. Pored ovih klavi.rskih minijatura, Kunc je tom instrumentu posvetio i skladbe veieg opsega, kao sonate ili uspjeli jednostavadni Koncert za klavir i orkestar, u to vrijeme jedno od rjedih ostvarenja te vrste u hrvatskoj klavirskoj literaturi.
233
scan by krista
BOZIDARKT'NC
Djela s drugih glazbenih podrudja (orkestralna i komorna) manje su uspjela, dok u vokalnom opusu, u kojem do izraLaja dolazi ravnopravan tretman glasa i insrrumenta, Kunc iznova powrduje svoj osjeiaj za kolorit. Kako zaka5njeli razmah nacionalnog smjera izmedu dva rata nije imao ve6eg utjecaja na Kuncovo stvarala5tvo, osim (donekle) u klavirskom ciklusu U poljima i Baletnoj sceni za dva klavira, u hrvatskoj glazbi njegov lik na izvjesan nadin stoji osamljen. Ipak, swaraju(i na zna(ajkama evropskog glazbenog impresionizma, premda sa zaka5njenjem, u suvremenom domaiem stvaralaitvu njegovom opusu pripada nezaobilazno mjesto.
n Lorkovii/
Rosen
berg-RuiiC, Slavenski,
Maiek, Papandopulo
STEREO LSY - 61253 Jugoron MLADo LrSCE n (Tako je trekoc bilo, Mala vojska, Draga prida) Antologija hrarke glazbe 8,/ Papandopulo, Brkanovii, Cipra
Lorkovii
ULPSV
3
25Jugoron
8
/Papandopulo,
PETVALCERA OP.39
25
Jugoton
l) Baiit / iwlek,
STEREO LSY
66091 Jugoron
FRAN LHOTKA
s djelovaniem skladateljske generacije internacionalnog usmjerenja, pojavila se i generacija skladateljakoja prihvaia obiljeLja nacionalnog glazbenog izraza. U vrijeme dok njeni predstavnici svoje glazbeno obrazovanje i iskuswa uglavnom stjedu u inozemstvu, godine 1909. u Zagrebu dolazi skladatelj i dirigent Fran Lhotka, roden u Pragu i Skolovan u duhu tradicije de5ke klasike. Po dolasku u Hrvatsku Lho&a nastoji svoj glazbeni izraz (5to je vidljivo kako iz same glazbe tako i iz izbora tekstova) prilagoditi nastojanjima skladatelja obnovljenog nacionalnog smjera. Temeljene na romantidnim tonalnim obrascima uz vrlo destu primjenu disonance, njegove skladbe ipak odaju jednostavnost i preglednost u unutarnjoj strukturi. Lhotka se ogledao na mnogim podrudjima glazbenog stvarala5wa i svojim djelima je dao znatajan doprinos njihovu razvoju. Tako se razvoiu hrvatske opere pridruZio godine 1918. operom Minka i glazbeno-scenskom vizijom More, prozetom narodnim prizvukom. Nakon prvog svjetskog rata pojavio se medu skladatelfima ve(i interes za komornu glazbu. Svojim Koncertom za gudaiki kvartet
te Elegijom i scherzom za gudaiki kvartet Lhotka se prikljudio ostalim vjesnicima procvata ove glazbene vrsre. Prvim koncertom, 1913.Dora Pejadevii oznatila je radanje moderne koncertantne. glazbe u Hrvatskoj. Vei detiri godine kasnije Lhotka sklada i izvodi u Pragu Koncert za violinu i orkestar u d-molu. Ne3to kasnije nastaju i Dvije hrvatske rapsodije (Sljepacka i Zerelacka), proLete obiljeLjima hrvatskog narodnog folklora. U vrijeme svog nastan234
ka ove su skladbe predstavljal e znatno obogaienje domaie literature za violinu i srckle veliku popularnost podjedirako medu izvodadima i slu5aocima. U svim navedenim djelima Lhotka se iskazao kao vje5t poznavalac instrumentacije, ali ono Sto se najvi5e istide je p ovez ano st glazb e s a najr aznolikij im ritmidkim nij ans am a. Moi.da otuda i sklonost glazbeno-scenskim oswarenjima, prije svega baletima, gdje ove dvije komponente dolaze narodito do izraLaja. Lhotka se s punim pravom smatra jednim od najznatajnijih predstavnika i osnivada suvremenog baleta u Hrvatskoj,.koji upravo u godinama nakon prvog svjetskog rata i nezaobilaznog Baranovila dolazi do svog punog zamaha. Veiina Lhotkinih oswarenja s tog podrutja na zavidnoj je umjetnidkoj razini, a najve(u popularnost stekao je baletom Davo u selu, nastalim 1935. Narodna prida o davolu i njegovom Segrtu puna oprednih situacija i raspoloZenja, dobila je svoju vjernu sliku u glazbi s mnogo lirskih i dramskih elemenata. Atmosfera djela kao i niz najrazlititijih emocija podivaju na narodnoj melodiji, koja uz bogat harmonijski govor, izvrsnu instrumentaciju i brojne koloristidke efekte, plijeni jo5 i danas paLnju sluiaoca.
Annrlogija hruamke glazbe 5 /Dobronii, Maz, Odak, Sirola, Luiii Zagrebadka f ilhamonija./BaSid 22 Jugoron ULPSV
scan by krista
VATROSLAV LISINSKI
(Zagreb, 1819
Zagreb, 1854)
Neka se crpe iz naroda, ili neka se ono, 6to se mora stvoriti, stvori u duhu naieg puka, ali ne tako prosto i naivno kao puk,
Lpbav i zloba.
veC fino i po pravilih umietnosti i estetike; tada 6emo doCi do onoga, 5to drugi ne imaju: do prave narodne glazbe.
Li. Gai
*',#
f;
se na
stoljeia, periPedat tom previranja u Evropi. nacionalnih razdobllu borbu za popokret, koji vodi ilirski odu u Hrvatskoj daje DrLed se GaSlavena. litidki i kulturni preobrai.aj JuZnih jevih preporuka skladatelji su nastojali pisati u narodnom duhu, pruZajuii tako svoj doprinos naporima iliraca za nacionalnom kulturnom afirmacijom. Ovu teZnjv da se za' snuje hrvatska glazba nacionalnog smjera, temeljena na zna(ajkama narodnog melosa, ostvario je, premda nepotpuno, Vatroslav Lisinski, koji je "umjetnidkom zaokruZeno5iu i sadrZajno5iu., radova nadvisio poku5aje svojih
suvremenika.
XIX
4ir+4ry *
"rh t*d&s*id
Na glazbenoj sceni pojavio se 1840, djelomidno zaslugom poduzetnog ilirca Alberta Strige koji je u njemu otkrio glazbenika koji bi, kao skladatelj i zborovoda mogao biti od koristi za ilirske ciljeve. Uvjeren u sposobnosti Lisinskoga, nastojao ga je nagovoriti da se prihvati historijopere. Nabavio je i libreto i Lisinskog zadatka - pisanja ski je, uz pomoi Visnera-Morgensterna napisao 1846.
Na razvoj Lisinskoga kao glazbenika djelovalo je vi5e dinilaca: skladatelj Karlo Visner-Morgensern, odgojen na dostignuiima bedke klasike i talijanske operne glazbe,Ljujest epoha kojoj je pripadao i boravak u devit Gaj - to Pragu, gdje se upoznao s djelima njemadkih skladateljaromantidara, posebno Mendellsohna, Vebera i Berlioza. U Prag se Lisinski vra1ao nekoliko puta, a njegov konadni povratak u Zagreb oznatit ie podetak posljednjeg razdoblja, punog teikoia i razo(aranja. Lisinski se, naime, nadao mjestu ravnatelja glazbene Skole "Musikvereina. uZagrebu, ali je bio postavljen samo za nadzornika, bez pl,a1e.
235
scan by krista
VATROSI.{V LISINSKI
IVAN LUKAEIE
- Split, 16aS) Hrvatski glazbeni zavod u Zagrebu izdao je 1935. izbor iz zbirke od 27 moteta Sacrae Cantiones baroknog skladatelja Ivana Lukatih. Zahvaljujuei dru Draganu Plamencu, koji je u DrZavnoj biblioteci u Berlinu pronaSao jedini saduvani primjerak zbirke i objavio njih 11, ime ovog Sibenskog skladatelja u5lo je u hrvatsku glazbenu povijest kao jedno od najznatajnijih. SveZanj Plamendevih rukopisnih zabilje5ki otkrio je takoder i niz podataka o Lukadiiu i njegovim suvremenicima, koji su u to vrijeme obavljali funkcije zborovoda i orgulja5a na teritoriju 'Provinciae
Dalmatiaeo. Do danas nije utvrdena to(na godina njegova rodenja. Poznato je, medutim, da je kao djedak bio primljen u red franjevaca konventualaca Sibenskog samostana, te da ie
lSibenik, oko 1584
na nije imala razumijevanja za muzi(ara-skladatelja, vei samo za glazbenike dija se praktidna vrijednost oditovala u mnogostrukoj aktivnosti. Lisinski je bio na5 prvi skladatelj koji je pokuSao Livjeti baveii se profesionalno glazbom i ta je fatalna odluka vjerojatno ubrzala njegovu tragediju: po prirodi osjetljiva zdravlja, umire od vodene bolesti u trideset petoj godini Livota. Lisinski stoji na delu hrvatskog nacionalnog muzidkog smjera i u okviru tog pravca moZe se smatrati utemeljiteljem opere, solo-pjesme, zborske i orkestralne glazhe. Ipak, stvarne vrijednosti djela ne treba precjenjivati: njegova stvaraladka aktivnost tajala je samo 11 godina Sto je isuviSe kratko za formiranje zrele lidnosti, te kvantitativno opseZnijeg, a s tim t vezi i stilski odredenijeg opusa. Premda prosjedni poznavalac glazbe Lisinskog prije svega smatra tvorcem operc Ljubav i zloba i Porin, svjedodanstvo njegovog talenta nalazi se i na podrudju solo-pjesme i zborske literature. Neka od ovih ostvarenja prava su remek-djela, a po atmosferi koja ih proZima, izral.ajnim sredstvima i arhitektonskoj uravnoteZnosti ne zaostaju za tada5njom evropskom glazbenom produkcijom. Opere Lisinskog, osobito prva (bez obzira radi li se o "prvoj. uopie ili "prvoj novijoj" hrvatskoj operi), neosporno imaju odgov arajule kulturno-historijsko znatenje i temelj su kasnijeg opernog stvaralaiwa u Hrvatskoj. One u slavenskih naroda zauzimaju podasno mjesto (Ljubav i zloba je nastala samo deset godina nakon Glinkinog Ivana Susanjina, a punih dvadeset godina prije Smetanine Prodane neujeste).U njegovim operama ima dosta nedostataka, osobito prvoj, o demu svjedode i vi5estruke prerade. U tom smislu Porin predstavlja znatajnije dostignu1e i sadrLr stranice koje nadilaze prosjek predwagnerijanske operne produkcije.
BELLONA
Boljkov:rc, Marasovii/Akademski zbor "Ivan Goran Kovaiii" 68048 Jugoton STEREO LSY CAR DUSAN, TUGA; NA VJETAR; MATI I
20
Jugoton
n Antologija hnatske
glazbe 3/Livadic,
l)
STEREO/MONO ULPSV
CUMIIWOCAREM
2oJugoton
Ivancit, Zajc, Bajamonti Dru3weni orkestar Hroatskog glazbenog zavoda/A. Mijat, A. Gjadrov, B. Bqretovac, J. Novosel /Gjadrov 63032 Jugorcn STEREO LSY
bio upleten u neku aferu moralne prirode. Kako u knjigama Sibenskog samostana od 1600. do 1620. nema o njemu spomena, moze se pretpostaviti da je zbog spomenutog prekr5aja bio poslan na srudije van rimske provincije Dalmacije. Taj je dogadaj imao za njega sretan ishod, buduii da je u Rimu mogao razvijati svoj prirodni glazbeni mlent. U tom je gradu 1515. godine stekao naslov magistra muzike, nakon dega se vtaeau domovinu, u Sibenik i Split, gdje uz manje prekide ostaje gotovo do smrti. U vrijeme dok je dosta hrvatskih umjetnika bilo' prisiljeno zbog nepovoljnih kulturno-politidkih prilika potraLiri sreiu u novoj sredini, Lukadiiu ie jedini boravak u inozemstvu bio onaj, za viieme studija u Rimu. Lukadii je jedan od najistaknutijih skladatelja prelaznog razdoblja iz renesanse u barok. Bilo mu je oko devet godina kad su umrla dva do tada najznatajnija skladatelja; Palestrina i Lasso, a jedva nesto vise kad je u Firenci izvedba prve opere najavila novu stilsku epohu glazbenog baroka. S novim smjernicama, najavljenim ovom prvom operom, koje su polagano prodirale u glazbenu praksu, Lukadii se upoznao u Rimu, te je tako i njegova glazba postala sviedokom ovog stilskog preokreta u glazbi. Jedino saduvano Lukadiievo djelo je zbirka takozvanih duhovnih koncerata Sacrae Cantiones, tiskana u Veneciji 1620. Nju dine skladbe duhovnog sadrLaja sa 1 do 5 solistidkih glasova uz instrumentalnu ptatniu, ponajde5ie orgulja. Ovim opusom Lukadii se predsavio kao potpuno izgradena umjetnidka lidnost; priznanje njegovom stvaralastvu do5lo je i od strane izdavatd koji su neke od skladbi iz
RIBAR
n Antologija hnatske
RuZdjak, Murai
glazl>e
3/ Livadii,
Pintarii, Padovec, Run ianin STEREO/MONO ULPSV - 20Jugoton IZZAGORJA [l Antologija hnamke glazbe 3/ LivadiC,
Pi n tari i, Pad ovec, Ru nj ani n
Muiki zbor RTV Zagreb i KUD ,'JoZa \4ahovii/Cossetto 20 Jugoton STEREO/MONO ULPSV PORIN n Lovii, Klarii, Gostid, Bernardii, Stor/ Zbor i orkestar opere HNKrZagrebt/ Baii1
LPY 791 Jugototr SOLO PJESME,Iselienik. i,Jeli" n Hruarska popijevka/Bosanac, LuAacic, Jelic. Lh adic, Padovec, Zajc, Dobronic, Sirola,
Betsa, Lucii, Haee, ParaC, Pettan, Lho tk a - Ka I i n s k i. Bjel i n s ki, De, tic
Detoni
236
scan by krista
LJUBICA MARIE
(Kragujevac, 1909)
njegove zbirke uvrsdli u druge zbornike i zbirke, uz bok ostalih znatajnrjih evropskih glazbenlka tog doba. Sklddbe pripadaju formi moteta koji su, medutim, liSeni obavezne polifonije, te su zbog jednostavnosti izvodenja narodu. bile bliske onima kojima su i bile namijenjene regustog tkiva Dok neki moteti sadrLe vi5e karakteristika
nesansne
polifonije, drugi brojnim solistidkim nastupima glasova pokazuju da je LukadiCevim djelom novi monodijski stil naSao odjeka i u na5im krajevima. U zbirci se medu ostalima nalaze i dvije skladbe u kojima se oba izvora stapaju u skladnu cielinu nadmetanjem solistidkih i tutti stavaka: detveroglasni motet Quam pulchra es i peteroglasni Canite et psallite. Moteti odraLavaju teLnje talijanske ranobarokne duhovne glazbe koje jo5 nisu dobile definitivne oblike: dualitet dura i mola jasno je izraLen iako ima povremenih po)ava starockrvenih nadina koji glazbi daju pos.bnu drai;broi glasova je nestalan i vrlo desto se svodi
na jedan glas, a harmonijska podloga je povjerena instrumentu koji se ravnopravno nosi s pjevadkim dionicama.
Kroz ekpresivno tretiranje teksta Lukadii nastoji da 'stare, objektivne ustaljene duhovne tekstove ispuni novim, intenzivnim ljudskim osjeianjem... Kljud za razumiievanje Lukadiievih skladbi trebatraLiti i u njegovu pozivu redovnika. On ne pi5e operu, ali prema njoj ne ostaje ravnoduSan. Otuda smisao za dramatsko oblikovanje teksta kao, na primjer, u motetu Domine, puer meus.
Sve navedene komponente Lukadiievog sdla stapaju se u cjelinu proZetu dubinom i ozbiljnoSiu glazbene misli, Sto ga i dini iznimnom stvarladkom lidnoiiu naieg podneblja.
MOTETI
nJug-LabaS, Kordej, Zunec, Rajdii, Bernrdi6,
Schmeisser, Madek /Zhor KUD -Jota Mahovii"/Cossetto
Skladateljski rad Ljubice Marii temelji se na evropskoj glazbenoj ba5dni, u prvom redu zapadnoevropskim vzorima, dok se utjecaji s balkanskog tla pojavljuju tek kasnije. Pisala je malo, dotiduii podrudja orkestralnog, komornog i vokalnog. U njenom stvarala5tvu moguie je- razlikovati trifaze: prva obuhvai:- razdoblie njenog boravka u Pragu, drugoj fripadaju ostvarenja nastala u razdobllu izmedu du^-rati, s izraLenim nacionalnim obiljeZjima, a trebi diela nastala po oslobodenju. Medu skladbama nastalim za vliieme studija u Pragu (Jozef Suk i Alojz Haba), istide se Duhatki kvintet koji je na Internacionalnom festivalu u Amsterdamu 1933' oclienjen kao ,,najinteresantnije i najoriginalnije djelo'' U ovoj fazi svog swarala5tva Ljubica Marii je uglavnom zaokspljena triLenjem tehnidkih i formalnih rje5enja, koja bi odgov ar ala duhu suvremenosti, ne z ap o stavli a1u1i, me dutim, polifoniju koja ie ostati trainim sredstvom njenog izraza' Nacionalnom valu, kojim je u razdoblju izrnedu dva tata bio zahva1en veii dio jugoslavenskih skladatelja, priklonila se i Mariieva. IJ djelima iz te faze ne nalazi se doslovno prenosenje naPieva vei prije njihova mania ili veia transformacija. Kod tog se nameie izvjesna analogija s postupcima Bart6ka i Slavenskog: zajedni(ko im ie taganje za autentidnom narodnom melodijom, koja nosi patinu starine i distoiu koja jo5 nije nadeta raznim intervencijama' Elementi tog stila najpotpunije dolaze do izraza u Stihovima iz Gorskog viienca. Priklanjanje nacionalnom pravcu imalo je za posiiedicu privremeno napu5tanje polifonije ali i ,,povi5enu osjeianost< koja je, kao tezultat njene originaine inspiracije, posebno izraLena u Sonati za violinu i klavir. Prvo djelo zrelog sdla, kantata za zbar i orkestar Pesme prostoraiz 1956, oznatava Podetak izuzetno plodnog treCeg razdoblja. Komponirana je na tekstove s bogumilskih stecaka koji, uklesani u kamenu joi u srednjem vijeku, govore o vjednoj temi Zivota i smrti. 'Duh vremena prelama se na specifidan nadin u ovim kompozicijama' Povezujuei arhaidne i moderne tokove u jedinstvene zvukove'' Stil njene glazbe postaie u ovom ruzdobliu produbljeniiii zreliji, zainivajuii se na sintezi oblikovanih elemenata narodnog glazbenog jezika i novijih kompoziciono-tehnidkih poitupaka. Ye1ina djela, nastala nakon navedene Pesme prostora, duboko je proLeta narodnom svjetovnom i
DOMINE PUER MEUS nAntologi.ia hruaake glazbe I /Bosanac, Skjavetii, Paricij, Grgiievie, Jel;c, .C;thara
Octochotda.
LPY-V-644Jugoton
SUSPICIAT DOMINUS
Demai, Hajdtovii, Novosel, Tir3ek, Triler, Komomi zbor RTV Ljubljana, kbii Komomi zbor RTV L.iubliana, Lebii/ Noviak, Bedianid, Stabej
/NovSak, Hajdarovid, Novosel, Stabej,
n Hnatska
popijevka/Bosanac,
CANTABO DOMINO COELI ENARRANT fJ Rana hnacka glazba rz pozircr t Y ar aidirt / Bos an ac, Jeli c, Skj ave ti i, Motownjanin, Pacicij, Ilektorovii Ruidjak, MarasoviC, Stojanovii
Padovec,'Liiinski, Zajc, Dobrcnif , Sirola, Bersa, Lucic. Hatze. Parac, Pertao. Lhotka-Kalinski, Bjel in ski, Deviii Novosel, Filjak, Klobudar, Barlovii 66007 Jugoton STEREO LSY
Jelii, Livadii,
18 Jugoton ULPSV TRJ MOTETA n Osorske glazbeneveteri/ Cerchini, Jelii, Sorkoteuic, Bajamonti, Zajc, Odak Collegium musicum, Zagrebadki solisti, Klobuiar, Gudatki kvaret "Pro Ane6E010 Jugoton STEREO LSY -
68012 Jugorcn STEREO LSY OSCULETUR ME (morer) E Hruauka stara glazba /Motownianin,
QUAM PULCHRA ES; QUEMADMODUM DESIREAT; PANIS ANGELICUS ! Muzidke vederi u Donau 1977 / Hekrcrcui| Motownjanin, Skjavetic' Paricij' Jelic'
Cecchini Pro cantione antiqua (Snith, Panrose, Griffet, I*wington, Etheridge)/Brown 68046 Jugoton STEREO LSY
237
scan by krista
LJUEICA MARIC
crkvenom glazbom (Passacaglia za simfonijski orkestar, Muzika oktoiha zami5ljeno kao ciklus svako djelo ove je velike cjeline nastalo po jednom ili vi5e glasova iz srpskog Osmoglasnika, zbirke napjeva crkvenog pjevanja Stevana Mokranjca). Neobidan kolorit ostaje i nadalje jednim od osnovnih elemenata izraLaja; u Ostinato super tema octoicha, na primjer, zvuk instrumenata se najdeSie kreie u visokim registrima. ,rZvutnu slojevitost, zaprayo prostornost do koje jeLjsbica Maiii intuitivno doila u kompozicijama, osjeiamo kao perspektivu na freskama srednjovjekovnih srpskih i makedonskih manastira.r, Polaze(i od internacionalnog, do5la je do nacionalnog i zalla u daleku proSlost, Sro se u njenim djelima odrazilo na osoben nadin. Odima dana5njeg dovjeka, ona spontano evocira vrijeme koje preko suvremenog kompozitorskog teksta pribliLav a dana5njici.
PESME PROSTORA
U kritikama i prikazima Mata(ieeve umjetnosti uvijek se ponovo istide njegova sugestivna izraLajna energija, koio* se nameie ansamblu i publici. Njegova ostvarenja odlikuju se distoiom stila, a kao glazbenik snaZnog temperamenra, desto se prepu5ta trenutnoj inspiraciji, te su njegove kreacije uvijek neposredne i svjeZe. Uloga dirigenta je, prema Matati(u, da ima odredenu koncepciju djela: "Kompozitor ne moZe sve napisati naiom nomenklaturom. Njom se mol,e mnogo reei, ali ipak postoji jedan podtekst i njega treba pogoditi. Ja moram to(no znati kad je jedno djelo napisano, pod kojim okolnostima, u kojoj Livotnoj fazi kompozitorovoj, koje su komponente vanjskog Livota igrale ulogu u toj kompoziciji. To je kao kriZaljka koju nekad pogodiS, a nekad ne... dirigent mora sve zahtjeve motivirati. On mora dokazari orkestru, ako neito traLi, da je to opravdano.. Mataii( se okusao i kao skladatelj orkestralne i zborske glazbe. Njegova Balada konfrontacije, imala je u posljednje vrijeme dosta uspjeh a na izvedbama u Zagtebu i Mon te Carlu.
P.
LP 2602 RTB
L eAJKovSKI:
v SIMFoNIJA
STEVAN MOKRANJAC
- Skopje, 1914) Zivotni put i stvaralaitvo Stevana Mokranjca ide uporedo s usponom srpske gradanske klase i promjenama koje je sa sobom nosila smjena dinastija koje su na prijelazu stoljeia obiljeZavale politidku povijest Srbije. Gradanska kultura, a s njom i umjetnidka glazba nicala je iz mjeiavine gradskih, seoskih i orijentalnih obieaja. Realistidki pravac, koji je polagano prodirao u knjiZevnost, zahvatio je s vremenom i glazbu, dijoj se novoj "antiromantidarskoj i antiidealistidkoj. estetici priklonio i Mokranjac. Idejna osnova na kojoj su podivali nacionalni smjerovi u glazbi bila je narodna umjetnost. eini se da je Mokranjcu bila namijenjena uloga da svoje stvaralaSwo usmjeri putovima kojim su prije njega krenuli Glinka i DargomiZski kod Rusa ili Smetana kod eeha, ali na nov, realistidki nadin. Njegovom je pojavom srpska glazba dobila lidnost koja Ce postaviti osnove na' kojima treba podivati nacionalno obojena glazba i ciljeve kojima treba stremiti. Mokranjdeva djela i njegovo znatenje ne nalazi se samo na planu stvaralaitva koji odrai.ava odumiranje tomantizma i radanje realizma, ve( i na izvodadkom planu, pri demu je od ne manje vaZnosti i njegova uloga pokretada i organizatora glazbenog iivota. U skudenim prilikama Srbije tog vremena ova je viSestrana aktivnost bila vrlo znatajna. JoS u ranom djetinjstvu Mokranjac je pokazivao izrazitu muzikalnost. Violinu je podeo uditi sam, kao dijete. U vrijeme srpsko-turskog rata, 1876, neopozivo se opredjeljuje za glazbu, pokuiavajuii osigurati sredstva potrebna za odlazak u inozemstvo. Na Kraljevskoj muzidkoj akademiji u Munchenu ne zadrLava se dugo, vei kreie put Rima i Leipziga. Godinu dana kasnije definitivno se vraia u Beograd gdje postaje zborovodom Beogradskog pjevadkog druitva.
(Negotin, 1856
LOVRO MATAEIE
(Sutak, Rijeka, 1899)
Umjetnidki put Lovre Matatila podinje u Bedu, u kojem je kao dlan poznatog zbora bedkih djedaka ,'Viener Sengerknaben" po prvi put dosao u neposredan dodir s glazbom, koju ie kasnije studirati na bedkom Konzervatoriju. Po zavrietku studija, tokom kojih je stekao mnogostruko glazbeno obrazovanje, stavlja svoj izuzetni talenat u sluZbu glazbe i kao dirigent podinje svoje umjetnidko djelovanje. Premda se nije nastojao posebno specijalizirati za neko odredeno razdoblje ili autora, Matadiiu je interpretacija klasidnog i romantidnog glazbenog nasljeda osobito draga. Umjetnidki put vodio ga jekroz mnoga jugoslavenska kazaliita, dok je u isto vrijeme imao brojne medunarodne obaveze u svojstvu opernog i koncertnog dirigenta kao, na primjer, u Berlinu, Dresdenu ili Frankfurtu na Majni. Svjedoci njegovih vrhunskih glazbenih dostignuia nisu samo svjetski festivali glazbe i glazbena srediSta Evrope, vei i ona s drugih kontinenata, posebno Amerike i Azije. 238
scan by krista
Mokranjdevo glazbeno stvarala5tvo, osobito zborsko, predstavlja onu vrijednost dija je uloga u daljnjem razvoju srpske nacionalne glazbene kulture bila presudna. Kod toga se izdvajaju dvije grupe: jednoi pripada umjetnidka stilizacija folklora, a druga sadrLi njegova originalna djela. U oba sludaja izvor inspiracije ie narodna melodija, prema kojoj se odnosio s dubokim po5tovanjeml ,krvna povezanost za narodnu melodiju nije, kao Sto to biva, znatrla iedan fenomen manjeviSe povrsinskog interesovanja"' Na planu svjetovne glazbe posebno seizdvaialu Rukoverr (leksidki oznatavaju,,ono Sto se pri Zetvi moZe obuhvatiti jednom rukomo), diji muzidki oblik predstavlja povezi' vanje nekoliko melodij a u zaokrui.ene cjeline. Ove vokalne rapsodije nisu, medutim, samo izrazbogatstva narodne melodije i njene latentne harmonije; tekst i glazba u njima se duboko proLimaju. Pjesme su skladno povezane'j t pnno ukusa i ovo majstorstvo u tretiranju zborskog sloga nije do danas nadma5eno. Mokranjac je ostavio i niz djela s podrudja duhovne pravoslavne glazbe. Karakterom i duhom crkvenog pjevanja ovladao je pjevajud kao djedak u crkvi, a kasnije proudavanjem, sluSanjem i usporedivanjem skladbi majstord crkvenog pjevanja. Rezultat tih ispitivanja su zbornici zapisanih crkvenih melodija Osmoglasnik i Strano pjenije' Vrijedno spomena je i Opelo u fis-molu koje zbog majstorskog vodenja glasova i njihovog slivanja u harmonijski bogatu zvudnu strukturu pozita na usporedbu s velikanom vokalne polifonije, Palestrinom. ZnajuCi da je za pravilan umjetnidki razvoj jednog naroda potrebna iira osnova od one koju su mogla pruLiti pjevadka druitva, Mokranjac tu misao provodi u djelo osnivanjem Srpske muzidke Skole 1899. u kojoj je i sam postao profesorom. Osnovne principe svoje estetike Mokranjac je iznio u jednoj jedinoj redenici, u zakljudku predgovora za jednu zbirku narodnih pjesama i igara: "Srpska umetnidka muzika moi.e se podiei samo na osnovi srpske narodne muziks." Ta je misao za nlegova Livota, a i kasnije, znatila polazi5nu todku i uporiSte za razvoj jugoslavenske glazbe na nacionalnim osnovama.
L-1
2401 RTB
RUKOVETI (WL WN, IX, X, XI, XII, XIID n Hor Radio-televizil'e Beograd ,/Simit, Vukdragovii
LPV
ri.
2402 RTB
RUKOVETI (XN i XT' PRIMORSKI NAPJEVI KOZAR DVE PESME IZ XVI VEKA
JOVANA ZLATOUSTOG
Kovaiii</Kranjievii
LSY
68006
Jugo.on
DUHOVNAMUZIKA
Hor Radio-televizije Beograd /Simii,
Bajianski 2403 RTB LPV
Anrologija srpske muzike / Matinkovii, Ba jic. Konjor ic. Miloievic. Hri:ric Pivniiki, Vinaver LP 2504 STEREO /MONO RTB
SLAVKO OSTERC
(Veriej, Ljutomer,
1895
u Sloveniji raskinuo s roi prihvatio radikalno nove stilske mantidarskom tradicijom je nazore. Od 1,925-1927. studirao glazbu na Konzervatoriju u Pragu (kod A.Hebe i K.BJiraka) i ovaj je dvogodi5nji boravak izvan domovine presudno utjecao na promjenu idejnih i estetskih shva1anja; Osterc postaje "gorljivi zagovornik modernizma. i detvrtstepenske glazbe. Najveii dio njegova nadasve obimnog opusa dine komorna djela. I ba5 tu, gdje se od skladatelja traLi veliko znanje, ozbiljnost pristupa i koncentracija, Osterc je dao niz vrijednih ostvarenj a: Prvi gudaiki kvartet, Silhuere, Kvintet za duvaie, Sonatu za violonielo i klavir. Iako ni5ta manje znatajan, orkestralni mu je opus po opsegu daleko manji. To je razumljivo i, uostalom, posve u skladu s onim vremenom koje se sve vi5e udaljavalo od velikih orkestralniL't aparata i obilja zvukova, priklanjajuii se, s druge strane, raznim kombinacijama komornih sastava, u kojima su se otkrivali novi zvukovni sklopovi instrumenata i do mda nepoznate izraLajne moguinosti. U jednom razvoju koji ide od najranije nastalih orkestralnih djela, kao Sto su Simfonija iz 1922. i Suita, preko srednie faze, kad je unio
239
Ljubljana, 1941)
scan by krista
STAVKO OSTERC
IVAN PADOVEC
(Vara2din, 1800
Podetkom
VaraZdin, 1873)
druge
renesanse. Medu mnogobrojnim amaterima Ivan Padovec se tada istide ne samo kao jedan od rijetkih virtuoza, vee i
'u desetoj godini u igri izgubio lijevo oko Sto je onemoguiilo oswarenje Zelje roditelja da ga po$alju
u sjemeniSte.. Nakon gimnazije zapotinje studij violine. Znatajan preokret zbiva se zavrijeme posjete ujaku u Bed, gdje dobiva na poklon gitaru, a na koncertima upoznaje i divi se virtuoznosti M. Giuliania. Po povratku u Zagteb, Padovec se upisuje u uCiteljsku Skolu koju, medutim, ubrzo napu5ta i posveCuje se iskljuCivo glazbi. Ye( ada, 1824, nastaju njegove prve skladbe za gitaru. Koncertom koji je odrLao u Bedu 1829. zapotinje osmogodiSnji period njegova boravka u metropoli njemadke glazbe, gdje ubrzo postaje waLena lidnost u skladateljskim krugovima. Slijede turneje po brojnim gradovima Evrope, ali se, uslijed pogor5anja vida, vra(a u rodni grad gdje i dalje koncertira, sklada i radi na konstrukciji gitare sa l0 Lica. Godine 1842. na natjetaju koji je raspisao jedan ruski gitarist dobiva prvu nagradu kao autor najbolje Skole za gitaru. Sest
s lovens
u formi i strukturi u Passacagli ili Ouverture classique, pa sve do posve zrelih oswarenja u Igrama, simfonijskoj pjesmi Mati i Quatte piices symphon i q u e s, uodava se skladatel jev a teLnja prema jasnijem izlaganju glazbenog sadrZaja i preglednijoj formalnoj srukturi. Osterc je pisao i solo-pjesme, od kojih su najljep5e nastale u razdoblju izmedu dva rata. U zborskom opusu istite se Magnificat, ko)i se po stilskoj dovrSenosti moZe usporediti s bilo kojim drugim komadom iste glazbene vrste tog vremena. Osterc je u osnovi vrlo 'slovenski" skladatelj, narodito ako se prisjetimo njegovih najboljih djela. Kao i njegovi blizi suvremeirici Lajovic i Skerjanc, on je u sebi nosio slovenski zvuk, ali ga je oblikovao na svoj nadin i dao mu novi smisao. Ma koliko modernistidkog materijaia bilo oko nje, osnov melodije proistide iz slovenskog osjeiaja. Taj je materijal oblikovan ponekad u skladu s neoklasidnim uzorima Stravinskog, Hindemitha ili s folklorom nadahnutom fakturom Bart6ka. Medutim, ove usporedbe s, u ono vrijeme vodedim skladateljima, mogu se odrZati samo kao vanjska slika, ali ne i kao istinita unutarnja karakteristika Osterca. On je brzo napustio uzore, traLe(i nova kompoziciona sredstva, oblike, ritmidke, melodijske i harmonijske kombinacije i unoseii nove poglede na instrumentaciju. Njegova je zasluga Sto je beskompromisno krenuo novim putem. Tako je, medu ostalim, negirajuii svaku vrijednost dijatonike, zastupao nadelo apsolutne kromatike. Dodeka.foniji, koja samim strukturiranjem moZe ostati jednolidna, Osterc je nadahnu o Livot, takvim oblikovanjem zvudne materije, kod kojeg domi5ljatost u raznolikosd motivike, nadilazi kombinaciju formula. Kao profesor kompozicije na Konzervatoriju u Ljubljani, Osterc je odgojio ditavu generaciju skladatelja u kojoj su jo5 i danas vidljivi njegovi utjecaji. Svojim skladbama, Stampanim i izvodenim i u inozemstvu, stekao je afirmaciju i izvan na5ih'granica.
neoklasidne elemente
SUITA
fl
Lipoviek
KVINTET ZA PIHALA
,l
240
scan by krista
godina kasnije Padovec je potpuno oslijepio. M. Grkovii jed.rostarr.rom, tro5nom smedem odijelu starog kroja, s onim upalim Zutim licem, ugaslim odima, sijedom kosom i podbratkom iz detrdesetih godina, priiinjao 4ri se kao duh, kao sjena iz davnih, davnih vremena.<< Razbacanost Padovdeva opusa po muzejima, privatnim zbirkama i tavanima dozvoliava vjerojatnost da bi se broj djela mogao kretati do oko 200. Medu vokalnim (u nekim solo-pjesmama uspje5no se pribliZio duhu hrvatske narodne pjesme), vokalno-instrumentalnim i instrumentalnim skladbama, najbrojnije su varijacije i fantaziie na popularne operne teme koje nemaju veie, umjetnidke vrijednosti' Najinteresantnija i svakako naivrednija djela su izvorne skladbe za solo-gitaru.
NOKTURNO Antologija hramke glazbe 3/ Livadii, Pinrarif. Runjanin, I rsrnsli Kalcina
STEREO /MONO ULPSV
pi5e:
starac.
lJ
svom
Papandopulo je studirao kompoziciiu u Zagrebu, a dirigiranje u Becu. Nakon studija, ponesen mladenadkim tem.peramentom {.1 svom prvom stvaraladkom razdobliu zanosi ie polifonidkom igrom tonova koja svjedodi o tehnidkom **Jt*tt* mladog umjemika. Puna vedrine i optimizma, glazba iz tog vremena oditu;'e i skladateljevu teinju k jarkim kombinicljamaz'r'ukova i briljantnosti. Tu se ipak nalaze i stranice koje ozbiljnoSiu i humanoiiu duboko zadiru u svijest slu5aoca. Medu ostvarenjima iz tog tazdoblia vrhunski domet na instrumentalnom podrudju predstavljajuConcerto da camera i Sinfonietta, a na vokalnom Muka gospodina naieg Isukrsra' Naveden a diela istodobno ukazuju na oba izvora umjetnikove inspiracije. Inspiriran dogadajima iz nedavne proilosti, Papandopulo je u poslijeratnom razdoblju posebnu paLniu posvetio vokalno-instrumentalnoj formi kantate, obogativ5i tako sadrLajno svoju glazbu. Medu kantatama se osobito istide
20
Jugoton
':..
e,,H.
-1,
r:::,,.
=
l
.=83-i
:F.+
.=
BORIS PAPANDOPULO
(Honnef na Rajni, 1905)
U malobrojnoj generaciji hrvamkih skladatelja diji prvi uspjesi datiraju prije drugog svjetskog rata, Papandopulo se istide kao najplodniji a mnogim njegovim djelima danas vei pripada odt"d..to mjesto u tazvoju novije -hrvatske glazie.- Papandopulo se medu prvima okrenuo baroku i neoklasidnom glazbenom stilu, s druge strane bio je sklon sintezi rrrur"-"rr" glazbe s karakteristidnim ritmidko-melodijskim elementima jugoslavenskog folklora. Kako je naizmjenidno slijedio das jedan, das drugi pravac, dosta je teiko vremenski odrediti pojedine faze u skladateljevu umjetnidkom razvoju.Ipak, moguie je uoditi nzlikuizmedu djela nastalih prije i poslije rata.
Stojanka, majka KneZopoljka, u kojoj je-potresnim stihovima o borbi naSeg naroda i vjeri u pobiedu dao odgovarajuiu tonsku podlogu' Deset godina kasnije (1960) posegnuo je, pop,ri mnogih drugih, i za stihovima V' Nazora, no kako se nije zidovoljavao srcreotipnim rje5enjima, u Legendama o'drugu Titu ptibiegao je sintezi tradicionalnih i suvremenih izraLa)nih sredstava' U drugom swaraladkom razdoblju inspiriran dogadajije.sama iz nJdavne pro5losti i sadaSnjosti, Papandopulo je izbor udiniti drLajno jo5 viSe obogatio glazbu- Teiko djela iz tog pozamasnog opusa s gotovo svih glazbenih ptdrueja, [oja ei"e reprezentativne stranice novije jugos-
i"rr"rrrk"' glazbe. Medu njima se na neki natin izdvajaju djela zakl"avir. Buduii da je i sam dobar pijanist, Papando241
scan by krista
BORIS PAPANDOPUIO
XW
pulo je tom insrrumenru posverio poveii broj skladbi. U njima se ogledaju sve karakteristike njegova stvaralaitva: folklorni elementi, neobarokni i neoklasidni stil kao i pribliLavanje suvremenim glazbenim tehnikama, na primjer dodekafoniji. Narodito se izdvajaju dvije sonate, dubrovatka Contradanza, Scherzo fantastico i Osam studija. Podrudje orkestralne glazbe Papandopulo nije nikad zapustio i tu je u novije vrijeme dao neka zapaLena osrvarenja kao Concerto grosso i Hommage a Bach, diji naslovi iznova ukazuju na izvore i afinitet prema polifoniji. U nastojanju da spoji stvaralaiwo i praksu, djelovao je godinama kao zborovoda i dirigent u Splitu, Rijeci, Saraj evu i Z agr ebu. Priznanja njegovim kreacijama nisu izostala ni u inozemstvu.
LEGENDE O DRUGU TITU i1Zbor RT\ Zagteb /Zagrebaiki sinfonjiari/ Boljkovac, Noviak-Houika, Crnkovii, Puttar-Gold, Ruidjak, Mijad /Kranjdevii STEREO LSY
MALI KONCERT
69019/20 Jugorcn
Drauinik, Nocha, Detidek, Kobedi) / Zlatii, Sakai, Rutdjak, Detoni STEREO LSY - 6129J Jugoton PERPETUUM MOBILE (iz SIMFONIJETE ZAGUDAEE)
ULPSV
25
Jugoton
filharmonija/ BaSii
Jugoron (iz kanare LEGENDE DRUGUTIru)
ULPSV
25
MLIN NA RAMI
Datumi rodenja i smrti ovog poromka plemiike porodice s otoka Cresa do danas su nepoznati, kao i pitanje koliko je njegovo djelovanje uopie vezano uz rodni kraj. Od Andrije Patricija saduvana su samo detiri madrigala koji ne samo da predstavljaju vrijedna umjetnidka djela vei su i jedini dokaz njegova stvaralaStva . Bez obzira na nedostarak podataka, dini se razumnim prerpostaviri da to nije sve Sto je skladao, te da su im drugi radovi prethodili i/ili slijedili. Madrigali se nalaze u zbtci (medu 17 vilotta A. Bargesa) tiskanoj 1550. kod duvenog venecijanskog nakladnika Gardana. Patricijevi madrigali istidu se medu njima >izradenim muzidkim slogom i vi5im umjetnidkim sadrLajem.. Madrigal, koji se kao forma susreie jo5 u talijanskoj Ars novi, preuzet je od srednjovjekovnih pjevada trubadura. U doba renesanse humanistidki obrazovani skladatelji prihva1aju ga kao izraz svoje druitvene kategorije, zapostavljajuei pri tom oshle svjetovne vokalne forme: frottolu, ballattu, villanellu i druge. Kao tekstovni predloZak madrigala desto su uzimani Petrarkini soneti, koji je u to vrijeme (cinquecenta) bio idol pjesni5tva i izvor inspiracije skladatelja, tako da je i Patricij posegnuo za jednim od njih u madrigalu Solea lontan' in sono. Kao suvremenik Villearta i Gabriellia, kojisu pisali madrigale razvijaju1i ih od homofone strukture prema sve veiim melodijskim i harmonijskim slobodama, Patricij takoder poku5ava iii tim putem. Tako se u madrigalu Son quest' i bei crin d'oro naziru podeci polifonije i novog izraLajnog stila, dok madrigal In quel ben nat' aventuroso giorno sadrLi poku5aje tonskog slikanja. Ishodi5te nadahnuia je pjesnidki tekst koji Patricij nasroji stopiti s glazbom, pa zbog toga formalna struktura nije
druga polovina
XW)
"n&u
?&*to
SONATINA
ll
Lorkovie
/ Rosen
Maiek, Kunc
STEREO LSY - 512si Jugoton OSORSKI REQUIEM n Hansell-Bakii, eangalovii, Zunec, Mijai, Crnkovii, Marasovii, Makar, Ramuiiak,
Sranislav, Satler, Citic, Sardelic, Posaric,
in
1u
rrJt
I'olar pguulo
c lq bell'*iq'l:
Orala,::e
solt,hrkzd
242
scan by krista
DORA PEJACEVTC
kod svih ista. Premda su pisani u starocrkvenim nadinima, osjeiaju se skladateljeve sklonosti duru i molu, Sto osobito dolazi do izraza u madrigalu Madonna quel soav' honesto sguardo . Privladnost i svjeZina ovih madrig ala, koja izvire izbogate ritmidke raznolikosti dionica, osim Sto svjedodi o spontanoj skladateljevoj invenciji, upuduje i na to da je Patricij dobro poznavao stupanja razvoia madrigala svog vremena. U njima se uodava prijelaz iz smirenijeBr SuZd,rLanijeg oblika u onaj izraz naglaiene emotivnosti i snaZne ekspresije, koji ie svoj vrhunac doseii kasnije u swaralaiwu najznat ajnijih predstavnika madrigala: Venose, Marenzija, Lassa i Monteverdi ja. Patricijevi madrigali tkazuju istovremeno i na razvojni put madrigala u nas koji, razvijan u slidnim uvjetima, nije mnogo zaostajao za svojim talijanskim uzorima
2
MADRIGALA
glazbe
n Artologija hnaake
Bosan ac,
/ Sanctus,
Skjavetii, Lukaiil, Grgitevic, Jelit, Agnus dei i 2 pjesme iz .Cithare Octochordeo Komorni zbor RTV L.jubljana/ Lebid ULPSV 18 Jugoton SON QUESTI BEI CRIN D'ORO I Muzidke vederi u Doran 1977 / Hekrcrovii, Morcvunjanin, Skjaveti', Lukaeii, Jelii, Cecchini Pro cantione antiqua tSmith. Panrose, Griffet, I*wington, Etheridge) Brown 6E046 Jugoton STEREO LSY
- Mrtnchen, 1923) Dora Pejadevii djeluje tokom prvih desetljeia ovog vijeka, u vrijeme znatajnih preobraLaja u hrvatskoj glazbi. Za ovaj proces posebno je vaLan koncert odrLan 5.2. 1916. u Zagrebu, kojim je nagovijesteno da se u hrvatskoj glazbi pojavila generacija skladatelja bez izrazitih znatajki nacionalnog smjera, koje su swaraladki napori usmjereni novim putovima glazbenog izraza. Ova, takozvana >>prelazna generacija" (B. Bersa, F. Dugan, D. PejadeviQ J. Hatze...), koja se Skolovala u inozemswu i tako se na izvori5tu upoznala s novim stilskim strujanjima i kompozicionim tehnikama, okrenula se novim formama, udariv5i temelje novijoj instrumentalnoj, komornoj i simfonijskoj glazbi. Dora Pejadevig jedna od rijetkih Zena-skladatelja tr hrvatskoj glazbi uopie, Skolovala se, poput veiine naiih umy'etnika u inozemsfyu (Dresden i Munchen) 5to je, uostalom, u ono vrijeme bio i jedini na(in za stjecanje temeljite glazbene naobrazbe. Djela Pejadeviieve su se, vei od samog podetka njenog boravka u Dresdenu nalazila na koncertnim programima brojnih evropskih umjetnika. Napisala je prilidan broj djela (58 opusa), pri demu je njen interes uglavnom bio usmjeren klaviru, komornoj i simfonijskoj glazbi, dotiduii se i solo-pjesme. Nastali su tako gudadki kvarteti, klavirski kvartet i kvintet, dvije sonate za violinu i klavir i mnoga druga. Klavirski koncert nastao 1973. prvo je djelo te vrste u hrvatskoj instrumentalnoj literaturi. Na podrudju orkestralne glazbe njezinim se najuspjelijim radom smatra Simfonija u fis-molu. Po stilu kasno-romantidka, Pejadeviikina djela ukazuju na uzote J. Brahmsa i E. Griega. Zbog rijetkih veza s narodnom umjetno5iu, nisu je u nas previSe prihvaiali. Petar Konjovii, pobornik nacionalnog smjera, ovako je piiao: "...tehnidka zrelost pokantje nauzote koji nisu najsimpatidniji... Stanje hrvatske glazbe u to vrijeme, kad su skladatelji bili preteZno usmjereni na forme vokalne i kazali5ne glazbe, pri demu je veiina nastojala da im glazbeni jezik bude blizak muzidkom folkloru, posljedica je ovakvog miSljenja. Tim je znatajniji rad Dore Pejadevii na postavljanju temelja novije hrvatske komorne i koncertantne
1885
(Naiice,
glazbe.
Iz njenih djela, posebice komornih, zrati iskrenost i ozbiljnost umjetnika koji je na podlozi postromantidnih stilskih poticaja, ztele tehnike i intenzivnog Livota sworio bogate umjetnidke sadrZaje.
L
PITANJE I TUGOVANJE 1iz ciUusa MASTAN]A) Antologija hruatske glazbe 4 / Zajc, Bersa, Dugtu, Itaze Gvozdi(
1
ULPSV
21
Jugoton
TOMA PROSEV
(Skopje, 1931)
Paticija.
Pro5ev je jedan od najplodnijih skladatel,ja takozvane srednje generacije, koja je jugoslavensku glizbu usmjeravala suvremenim tokovima. Veliki ent:uzijazam i potreba za swaranjem vodili su ga od opseZnijih vokalno-instrumentalnih djela do sve veiih glazbenih oblika. Premda sdlski neodreden na podetku skladateljske aktivnosti, Pro5ev vei od oprvih koraka uspijeva da se nametne svojim temperamentom i svojim poku5ajima, makar i nesavladanim muzidkim jezikom". Polaze(i od znadajki kas243
scan by krista
TOMA PROSEV
vima suvremene evropske muzike". Njegova velika produktivnost do5la ie do izrataia na mnogim glazbenim podrudjima, od dega se posebno izdvajaju ostvarenja na polju scenske i komorne glazbe. Bez odredivanja dvrscih granica, u svakoj fazi niegova swaralaStva moguie je identificirati one postupke koji su u datom trenutku zaokupljali njegovu paLnju. Radovi iz pedesetih godina, na primjer Tri preludija za klavir, a osobito Sonata za violinu i klavir, pisani su pod Sulekovim utjecajem, kod kojeg je udio kompoziciju. Kasnije je, poput drugih skladatelja bio privuden eksperimentalnom glazbom, todnije, onom njenom fazom, u kojoj je sonoritet (postignut svim raspolo Livim zvu(nim efektima) predstavlja naivaLniji element. Ovu fazu suvremene glazbe,koja je skladatelju ostavljala dosta prostora u pogledu slobode izraLavanja, prihvatio je s odu5evljenjem, i djela iz tih, iezdesetih godina u najveioj mjeri odituju njegov skladateljski temperament. Odlazak u Skopje 1967. podudara se s podetkom njegova treieg stvaraladkog razdoblia tokom kojeg je, izmedu ostaloga, nastao ciklus kompoziciia za razlitite instrumentalne sastave pod naslovom Tempera. U svojim novijim skladbama, uglavnom s instrumentalnog podrudja, Pro5ev teZi jednostavnijem glazbenomizrazu i manjem intenzitetu zvuka, premda jo5 uvijek u punoj mjeri koristi bogatstvo orkesralnih boja.
244
nog romantizma koje je, medutim, spojio s elementima suvremenih kompozicionih postupaka, Proiev je tokom vremena stvorio prcpoznatliiv glazbeni izraz, koii je njegovim djelima davao osobenu draL. Za razliku od veiine svojih suvremenika koji su u svojim djelima nastojali spojiti suvremene tendencije s folklornim obiljeZjima, Pro5ev i nalazi u toko"inspiracije svojih zvudnih vizija ipak traLi
TEMPERAV eaman, Grajzlarkeber, Reja, Stabej /Gudadki orkestar RTV Ljubljana/ Hubad
MUSANDRAVII
STEREO LPD - 71817 Diskos PAJA'ZrNA Z I. cin (krar 1. slike i 2. slika) JewoviC - Minov, Anastasiievid, B.
Beograd,/ Janoski
PAJAZINA
71El8 Diskos
- Minov. Anastasiievic. B. Nikolovski, Mitic/Studijski orkesrar RTV Beograd{anoski STEREO LPD - 718l7 Disokos {AMERNA MUZIKA BR. 1 ZA FAGOT I
Jefrovid
n f. in
1.
slika
n Teodosijevski /Kamerni
B.
Nikolovski, Matic /Swdijski orkesar RTV Beograd/Janoski 71819 Diskos STEREO LPD
STEREO LPD
TEMPERAVII
71817
Disokos
Nikolovski, Matii /Studiiski orkestar RTV Beograd/ Janoski STEREO LPD - 718110 Disokos INTEGRALI ZA PIJANO I ANSAMBL n Artologija na makedonskata muzika (1 2) /Avramovski, Onakov, Golabovski Krpan/ Alsambl za savremenu muziku -Sr eta
Sofi.ia"./ProSev LP 2525 RTB
Simfonijski orkestar RTV ZagreblBaiii STEREO LPD - 718./7 Disokos SONCE NA PRASTARATA ZEMLJA [l Apostolova, Kalef, B. Nikolovski, D.
Nikolovski,
GeSoska,
Dinevski/ Meioviti
MUSANDRAV
Muzidki Biennale Zagreb 1975 (3) /Radica, Devti1, Kuljeic American Brass Quintet /Mase, Ranger, Ranklin, Riddlecome, Birdwell/ 66011 Jugoton STEREO LSY
decji hor RTV Beograd/ Orkestar Makedonske Iilharmonije/ Cavdarski STEREO LPD - 71811 Diskos LETO GOSPODOVO n Zubovii, Anasrasijevii, B. Nikolovski/ Festivalski meSoviti hor Muzidkog biennala Zagteb 7977 / Kamerni ansambl za suvremenu muziku ,Sveta Sofija"/ Proiev 71812 Diskos STEREO LPD
PORAKA
III SIMFONIJA
Dimitrova, Kalef - Simonovii, B. Nikolovski, Mitie, GeSoska, Dinevski/ Ded.ii hor RTV Beograd/ Hor i orkesar umetnidkog ansambla JNA u Beogradu/
Surev
KAMERNA MUZIKA BR. 2. ! /Kamerni ansambl za savremenu muziku "Svera Sofija"/ Pro5ev
STEREO LPD
STEREO LPD
71815
Diskos
TRI LIRSKE SUITE ZA TRI FLAUTE I GUDACKI ORKESTAR ! Bolinovski ./ Kamerni orkesur RTV Skopje/
Pipek STEREO LPD
71El3 Diskos
71E,/4 DiSKOS
n KRPAN
n Taseska/ Kamerni
GUDACKI TRIO
ansambl za savremenu
MUSANDRAVIII
STEREO LPD
71814
Diskos
scan by krista
PRIMOZ RAMOVS
(Ljubljana,
192 1)
PrimoZ Ramovi jedan je od onih sljedbenika Slavka Osterca koji su njegove ideje s uspjehom prilagodili novom
vremenu.
Nedugo nakon zavrienog studija na ljubljanskom Kon1941, umire i Osterc, te se Ramov5 odluduje za Prvo boravi u Sienni, a potom u Riinozemstvo' odlazaku Caselle' Ova su iskustva osAlfreda mu kod neoklasiciste fazi, usmjerenoj izraziranoj u njegovoj tavila vidljiv trag
,r*^toiilu
predstavlja
samo svojevrsnu digresiju u njegovom opusu; Treda sim{onija, najopsei.niie djelo iz tog stvaraladkog razdoblia pored svih njegovih bitnih obilieLia sadrLi i bogatu primjenu moderno koncipirane dijatonike' Pedesetih godina Ra-
ma predstavlja Sonatina za rog i klavir. Razvoj zapotet napu5tanjem tonalnosti nastavlja se kratkom, logidnom etapom atonalnosti i dodekafonije, da bi se zaustavio i na toalnoj organizaciji, u okvirima koje, medutim, Ramov5 pi5e samo jednu skladbu, buduii da mu ne pruLa veie slobode u glazbenom izrazu. Prve vidljivije utjecaje poljske avangarde, usmjerene k maskimalnom koriSienju zvudnih boja, mogu& ie na1i u Koncertu za violinu, violu i orkestar. Taj-Ce.put slijediti i Enneaphonia, pisana za festival "Var5avika j-esen".i izvezbognamiene i mjesta izd"nu irt., 196J. godine.
se
tako teLnjama mlade generacije' Uspjeiniia djela iz tog razdoblja su Sinfonietta i Musiques funibtes Premda se u Sinfonietti jo5 uvijek fl^ziru neobarokni i neoklasidniuzo' ri, osje(a se autorova zasiienost tradicionalnim nadinom izraLavanja Osterdeve Skole, zbog dega se mjestimidno upotrebom kvartnih harmonija udaljava iz 'tercnog sistemx*. Drugo djeIo, Musiques funibres, iako vrlo uspjelo s estetskog itajalista odrazie trenutne stvaraladke krize; Ramov5 je iu nastojao spojiti vei koriStene kompozicione posrupke (na primjer kvartne harmonije) s disonantno obojenim zvukovljem. Utjecaj neo-stilova je prisutan samo u pretposljednjem, petom stavku, koji je raden u formi ciacNarednih godina, tragaju(i za novim moguinostima izraLavania, Ramov5 napuita podrudje simfonije i uglavnom piSe komorna diela. Konadan rastanak od tonalnog sistecone.
vodenja, Ra*olrs 1" prekinuo s tradicionalnim metridkim pisanjem i kvadratnom gradnjom pojedinih stavova' Prvi p,rt j" r'tu"o aleatoriku itraLio neobidne efekte boja i konirasie koji bi nadoknadili prijainje elemente gradnje"' Poticaj za svoja djela Ramov5 najdeiie nalazi u apstrak,.ro* ,uij.., same glazbe, razvijajud se na taj nadin u jednog od najoriginalnijih slovenskih stvaralaca; skladatelja samog zvuka'' Odevi"kJji gradi iz sa-og zvuka i zbog dan' je njegov naPor da u svakoj skladbi maksimalno iskoristi zvut;-otud ie njegova upotreba kreie do rubnih poddo jedva dujnih Saparudja dujnosti - od tt "Zttih krikova,
ta.
'UPravo
SARKAZMI
Matiiii
ODGOVORI
'r
Perii
BRANIMIR SAKAE
(Zagreb, 1918
Svojim opusom Branimir Sakad potvrduje pripadnost onoj generaciji skladatelja 'Sto je nosila u sebi rcLnju za novim umjetnidkim rzrazom, ali se pojavila u vrijeme izmedu dva ratakadje kod nas vladala velika stagnacija u tom pogledu.. Udestali kontakti sa suvtemenim glazbenim zbivanjima pedesetih godina, bili su uzrokom "stilske nejedinstvenosti< koja je podivala na odnosima kosmopolitskog i nacionalnog. Ovaj period predstavlja prekretnicu u Sakadevu swarala5tvu premda on u to vrijeme jo5 ne posiZe za suvremenijim izrazom.YaLnija dielaiz tog razdobl ja su Serena' da za gudadki orkestar, Komorna simfonija' simfonijska slika Oluja i kao najuspieliie, Simfonija o mrtvom voiniku iz 195L. Programskom pozadinom i izraLainim sredstvima konkretne glazbe posluZio se u tri 'sintetske. poeme i Ja-
Zagreb, 1979)
haiima Apokalipse. Sakadev rad na istraZivanju novih moguinosti tazvoia glazbene scene datira od 1961. U tu svrhu osniva grupu FONAT s kojom na Biennalu 1967 ' demonstrira rezultate svojih istraLivanja na polju fonoplastidkog ekrana; kompletne ekspresije zvvka, svjetla, prostora i pokreta, doimaju se kao svojevrsni ,Gesamtkunstwerko. Skladbe napisane u posljednjem desetljeiu Zivota vei i samim nazivima upuiuje na Sakadevo opredjeljenj e za no245
scan by krista
BRANIMIR SAI(AC
vi zvuk: Stucturels, Prostori, Syndrome, Doppio, Turm-musik, ciklus Bellatrix-Alleluia, Barasou, Songelu i druge. Zvukovni medij kod Sakada snaZno je asocijativan i ima korijene u humanistitkoj angaLiranosri autora. Zapotebe
takvog angaLmana desto gradi djela na akustidkim elementima strukture ljudskog glasa, pri tom se tekstovima ne sluZi u tradicionalnom smislu, vei zgusnuta emotivna stanja izraLava pomoiu glasova ili slogova. IJ skladbi Barasou) na primjer, iz korijena pojedinih rijedi Deschampsova teksta izvodi nove rekstualne elemente. U mnogim djelima sluZi se aleatoridkim postupcima, priklanjajuii se tako otvorenoj formi. Svoje poglede na suvremenu glazbu i svoje stvarala5wo izrazio je 1973. ovim rijedima: 'Meni je najbliLa, najprisnija i najsrodnija ona umjemost koja, iako priznaje da je nemoguie spoznati apsolurno, ipak ima moi poopiavanja, te umjesto da bude'pars', moZe postati'sve', kao Sto je to bila stara helenska, antikna tragedija, zajedno sa svojom katarzom. Mislim da treba iei dalje, u novu avangardu, teba potraLiti upori5nu todku blisku tragediji i katarzi. Tu moZe biti vrelo nove slobode. da - Smarram se moja izraLajna sredstva posrepeno mijenjaju. Postoji kod mene jaka usmjerenost prema arhedpu, pa mislim da odem prema pro5irenju nabazi arhetipa, koje ie, ulaskom arhetipskih elemenata (u koje ubrajam i tonalne obrasce, uz proiirenje intonativnih sistema) donijeti nove odnose..
MATRIX_ SYMPHONY n Slovenska filharmonija / Fereniak,
ShibinSek, Soudek/ Lajovic STEREO LSY 51134 Jugoron SERENATA
RISTO SAVIN
(Zalec, 1859
AD LITERAM
Zagrebadki duhaiki ktitet Zl atii, Papan dopulo, Ru Zdj ak, Dercni STEREO LSY 61293 Jugoton
Zagreb, 1948)
DOPPIO
61 134
n Doiek
STEREO LSY BARASOU
n Antologila hnatske
glazbe
ll
,/Fribec,
Jugoron
Jugoton
SYNTHANA
ll
TURM-MUSIK Muzidki Biennal e Zagreb 1961 197 5 /Lebii, Maksimovii, Radica, Komadina,
KuljeriC
Zvanje topnidkog oficira omoguiilo je Savinu da putuje diljem habsburike monarhije i boravi u znatajnijim kulturnim centrima (Bed, Prag), Sto je on iskoristio za svoj glazbeni studij. Po zavr5etku prvog svjetskog rata vrario se u rodni Zalec, da bi se potpuno posvetio skladateljskom radu.
iSi4am,,1
{\,,,r'll
i:t
,/
/ii
':)
i
::-/r,!i1.,,,*!i:,:
*,).1:;)
nom svijetu< presadila na domaie tlo i tako unijev5i utjecaje klasike i kasne romandke stvorila nov, moderan sdl u slovenskoj glazb| Pred drugi svjetski rat Osterc je na jednom mjestu zapisao da bi Savina >po stilu njegovih posljednjih skladbi i po naprednosti umjetnidkog osjeianja i shvaianja glazbe,lako mogli uvrsriri u najmladu generaciJ
Savin pripada generaciii skladatelja koja je svoje glazbeno znanje i estetske poglede stedene u "velikom glazbe-
U<<.
Savin je podeo pisati u klasidno-romanridnim okvirima da bi ih nakon studija u Bedu, imajuii uzore u Brahmsu, Mahleru, Straussu, \Tagneru i Debussyju, pro5irio na kasnoromantidne. Osobitosti juZnoslavenskog folklora, koji je pobliZe upoznao tokom djelovanja u domovini, prisurne su u njegovim kasnijim radovima, ali samo u onoj mjeri koja je odgovarala njegovom umjetnidkom sravu i prvobit-
i1v't.,1\i
-j:{i.),i
nim utjecajima. Pored operne i zborske literature, kojoj je posveiivao naroditu paLnj\ njegov opus sadrZi orkesrralna, komorna i klavirska djela. Prvijenac na podrudju opernog swarala5wa, Posljednja straZa iz 1898, podsjeia svojim bogatim zvukom na \tragnera i Straussa. Savin je posebno njegovao narodnu operu, za koju je sadri.aje vzimao iz bliLe ili dalje proilosti svog naroda. Takva je Lepa Wda, vjerojatno prva slovenska novoromantidn a opeta, u kojoj je obradio jedan od najljep5ih motiva iz narodne poezije. U pogledu orkestracije i polifo-
246
scan by krista
nog pdncipa u razradi leitmotiva, vidljiv je utjecaj Vagnera, zbog dega ova opera ne donosi neka novija ili modernija rje5enja u odnosu na ostala glazbeno-scenska ostvarenja onog vremena. U dvodinki Gosposvetski san, Savin je zboru namijenio neito veiu ulogu, 5to je vjerojatno u vezi sa dinjenicom da je ovo djelo prvotno bilo zamiSljeno kao
ju Skjavetiia kao lidnost, sposobnu ia 5 "jednakom uvjerljivo5iu i ekspresivnoi1u rzrazi ne samo asketizam svijeta mistidne uzvi5enosti (4 moteta) nego i svakodnevnost Zivota u kojem se kao dovjek kretao (madrigali, gregeske)". U pogledu ostalih skladbi, kojima je poznat samo broj (44),
zasad se moZe jedino nagadati, premda se razumnom dini pretpostavka da se odvi5e ne razlikuju od onih poznaih. Dvije svoje najvaLnije zbirke, madrigale (1563) i motete (1564), Skjavetii je izdao kod venecijanskog nakladnika Scotta pod romanskim oblikom svog prezimena - Schiavetto i Schiavetti. Polifona grada njegovih moteta upuiuje na srodnost s tradicijama nizozemske i rimske Skole, dok mAdrigali rjedito govore o tome da je bio pravi majstor vokalne lirike ovakve vrste. IJ ovim potonjima, kao i u gregeskama, koje su pudko-komidnog karaktera, Skjavetii je primijenio slobodnije skladateljske postupke (izmjenu mjera, izmjenu polifonih i homofonih odsjeka, tonalne i modalne elemente), Sto je vjerojatno u vezi s njegovim nastojanjem da tekst pribliZi glazbi. Ova medusobna uvjetovanost tona i rijedi posebno dolazi do izrai.aja u Sesteroglasnom motetu Pater noster, u kojem je Skjavetid progovorio onim jezikom s kojim se, kao glazbenik-redovnik svakodnevno sretao. Ovo djelo predstavlja ujedno i jedan od vrhunaca hrvatske duhovne glazbe X\4 stoljeia. Jedini saduvani primjerci madrigala, moteta i gregeski potjedu iz drugih zbirki buduii da je ve(ina skladbi iz zbftke madrigala tek djelomidno saduvana, dok je zbirka naoteta nestala tokom drugog svjetskog rata. Pa ipak, vei i ovom skromnom zaostavStinom, njenim elementima polifonije i ekspresivno5iu, Skjavetii kao da najavljuje umjetnost glazbenog baroka.
eA HOCES
L
1
kantata
rudja nesumnjivo je opera Matija Gubec, u pet dinova, (posveiena slavnom vodi seljadke bune iz 1573). Premda Savin tu najdosljednije prati novoromantidni nadin strukturiranja tonskog materijala, neke od melodija oslanjaju se na izvorne zagorske narodne motive. I na podrudju solo-pjesme Savin je svojim stvaralaSwom ostavio znatajan trag novoromantidnog smjera u Sloveniji, Sto se narodito odnosi na skladbe nastale u razdoblju od 1895-1900. Tri Aikerieve balade svojom Siroko raspjeva-
nom melodijom i dramatski oblikovanim glazbenim izrazom nalavile su buduie uspjehe na tom polju, gdje jedan od vrhunaca predstavljaj u Pet piesama na tekst Otona Zupandida, u kojima se odituje i Savinov interes za suvremena nastojanja u slovenskom pjesni5tvu.
(greghescha)
u Trentu (Italija).
{: {1 \ F L& 61' i"\*"" sLe # *' L{; v s#'; bt".-,. * h{ gx Bi **.* .{". gt hEeLi: g1 li"1
ry*
'-
#s
-t
"{t th
"#
s#'
STEREO LSY * 580I2 Jugoron GREGHESCHE .{ntologija hruatske glazbe 1 /Sanaur Bosanac, Paticij, Lukadc, GrEitevi(, Jeli4, Agnus dei i 2 pjesme iz "6i611at" Octochordeo Komorni zbor RTV Ljubljana/ Lebii ULPSV 18 Jugoton DEH, NON FAR
2
Hektorovii
APPARIRAN PER ME
PATER NOSTER
L-l
&
r.-q
vr;\$"
*asg
$ls*
*r c*{t{{is
68045
Jugoron
@"rSaEF
+:
*:*;rtq{*'1
*"
*;:ffi?247
?-q"*-q1q$st-
w-u u'"
scan by krista
kao i kori5ienju najrazliditijih ritmidkih nijansi s kojima se upoznao u BudimpeSti, ostavio je traga u stvarala5tvu Slavenskog. Otud u njegovim djelima veliko bogatstvo ritma i kori5tenje poliritmije koju hrvatska glazba nije poznavala
prije njega. Vjeran svom osebujnom izrazu, Slavenski je u skladbama svjesno dinio napore da na suvremen nadin fiksira ,rstare vrijednosti glazbeno jeziinih sffuktura<, premda 1'e u isto vrijeme inzistirao na glazbenom sdlu tijesno vezanom za tadainju evropsku glazbu (dvadesete godine ovog stoljee{. Te dvije komponente njegova stvarala5wa desto su bile u sukobu: premda dosljedno vjeran principima tonalnosti, medu prvima je kod nas uveo bitonalne i politonalne odnose u melodijskim i harmonijskim postupcima, kad nije koristio autentidnu narodnu melodiju dosta je desto pri-
ca, moLe se podijeliti u tri razdoblja. Rano razdoblje obuhvaia sve one mladenadke skladbe nastale prije i za vrijeme studija, u kojima se pokazao kao skladatelj harmonidar, premda jeveltada bilo odito da ie mu kao stvaraocu duboko proZetom narodnom pjesmom, glavno izraZajno sredswo postati ipak melodija. U najplodniiem razdoblju koje se proteLe do 1930-1931. nastao ie gotovo cijeli komorni i zborski opus u kojem se istidu Balkanofonija i tetiri zborske skladbe, kasnije grupirane u Kantatu mladosti. U posljednjem razdoblju stvarala5tva, iako znatno manje plodnom, nastala su njegova najbolja i naive1a djela kao Simfonija orijenta, Pjesme moje maike i Simfonijski epos. Slavenski nije pokazivao podjednaki interes za sva glazbena podrudja. Skladbe zaklavir, na primjer, predstavljene su uglavnom minijaturama ili obradbama razlilitih napjeva
n Kvartet
I 1,
Gudadki kvaneq Pjesme moje majke (fV gudadki kvanet) Zagrebadki kvaret/ RuZdjak STEREO LSY 6s013/4 Jugolon
III
SONATA op.
l) Lotkovie/
Rosenberg-Rutii, Matek, Kunc, Papandopulo STEREO LSY - 61253 Ju8oton RAZNE SKLADBE (u/omcy' n Balkanofonija (odlomak), Ardante cantabile sponrano iz Lirskog kuanera. Igranje iz Pnog gudaikog kvaneta, Voda zrira, Sonata religiosa. Pogani iz Simfoniie Orijenta / Antologi.ja hnatske glazbe 7
Zagrebadka f ilharm oilja,
Mara{U
Z4grebatki kvartet/ Zbot KUD "JoLa Vlahovii", Cossetto/ Ninii, Klobudar/ Ivanovii, Cvejic, Ivkov, 2. Cvejie, Zbor r Simfonijski orekstar RTV Beograd, SimiC
ULPSV-2,|Jugobn
SONATA op.
a
n Antologija
Studij glazbe na Konzervatoriju u Budimpe5ti (Z.Kodaly) i Pragu (V. Nov6k), gdje se upoznao sa suvremenim
stilskim strujanjima onog vremena, nije umanjio njegovu naklonost prema narodnom stvaralaitvu. Naprotiv, rad Bart6ka na prikupljanju i proudavanju muzidkog folklora
248
VODA ZVIRA
nJugoslavenska zborska glau ba l/ Zganec. Odak, Matetia-Ronjgov, Cossetrc, Dugan ml., Gtgotevit, Gorcvac, Bersa, Mau Mahovii" MjeSoviti zbor KUD "JoZa Zagrebl Cosseao LPY- S 50950Jugoton
scan by krista
zak 'praktidnoj filozofiji ljudi.. MoLda je to nesvjesno doilo do rzraLaja u pjesmi Sljepaika ili u pretposljednjem smvku simfonijske suire Balkanofonija, koja pokazuje njegovo duboko suosjecanje sa dovjekom i ljudsku ilgu'
i tu mogu naei diela veiih pretenzijakao sfo su sonate iJugoslovenska suita. U komornoj glazbi istidu se detiri gudadka kvarteta. Orkestralni opus sadrZi niz. vrijednih oswarenja, medu kojima se istide Balkanofonija, u kojoj je Slavenski dao presiek glazbe balkanskih naroda. Prema njegovim rijedima, i.elio je da to bude 'manifestacija zvukova sa Balkana, zemlje rasne bujnosti, snage, Sareni\a, raznovrsnosti, zemlje junadke veselosti, slavenskog intenzivnog misticizma, orijentalne nostalgije i arhaidkih napjeva*. Slavenski nije ostao ravnodu5an prema ratnim godinama i tako ie u razdoblju od 1,941-1945. nastao Simfonijski epos. Jedan od vrhunaca njegova stvaralaitva i stvaralaStva novije hrvatske glazbe, ie Simfoniia orijenta (1934) za soliste, zbor t orkestar. Ovo se djelo, u kojem je i plesova, iako
se
LUI(A SORKOEEVIC
(Dubrcvnik, 734-Dubrcvnik, I 789)
1
u nizu od sedam stavaka Slavenski predodio odnos dovjeka prema Zivotu i smrti, pri prvom izvodeniu zvalo Religiofonija t otuda i nazivi pojedinih stavaka: .Zidovi", 'Kriia-
,,apetitom. za jedan novi, jo5 nepoznat zvuk, Slavenski je prevazi5ao svoju mladenadku, romantidarski usrnjerenu emocionalnost. Takoder je u orkestraciji anticipirao one zvukovne simbole (zvukove iz prirode)' koji su kasnije postali zvudnim obrascima konkretne i elekronske glazbe. Kao primjer za ow "veliku glad. Slavenskog za novim zvukom moZe posluZiti simfonijski stavak Haos ili dio pretposljednjeg stavka Simfonije oriienta. Medutim, nove principe u glazbi nije uvijek dosljedno slijedio, vjerojatno iz razloga Sto bi ga ti novi principi gradenja u glazbi udaljili od duhovne klime njegove mladosti i osjeiajne privrZenosti narodnoj melodiji. Kao sin pekara ostao je bli-
devii-Sorgo, koja se u zapisima spominie ioi od 1292. Poduke iz humanistidkih nauka i osnova glazbene naobrazbe dobio je u rodnom Dubrovniku, koji napu5ta kad je stasao da bi u Rimu udio kompoziciju kod Rinalda da Capue. Od 1763. ponovo je u Dubrovniku, gdje uglavnom obavlja drLavne poslove. Tu tragidno i zavriava, podinivii samoubojstvo u trenutku depresije. Simfonije i ostale instrumentalne radove napis4o je u mladim danima, kad se glazbom bavio intenzivnije (vjerojatno negdje izmedu 1754, i 1770). Kasnije se uglavnom posveiuje tzvedbama svojih i tudih djela. Podrudje koje se u njegovom opusu najviSe istide jesu simfonije. Napisao ih je sedam, dok je osma ostala u skicama. Kako je Livio u vrijeme kad stilske znataike evropske glazbe oblikuju skladatelji Manheima, Beda i Milana, nij.e neobidno Sto njegova glazba na kompoziciono-tehnidkom planu ima dosta srodnosti s onom spomenutog kruga. Medutim, osim Sto svoje uzore nalazi u djelima suvremenika, koja je imao prilike upozr'ati na brojnim putovanjima, Sorkodevii ih u podjednakoj mjeri nalazi i u pretklasidnim simfonijama alijanskih skladatelja. Na ovim osnovama nastaju njegove simfonije, koje po svojim zna(ajkama vlaze u stilske okvire pretklasidnog razdoblja. Sve imaju tri stavka i kratke su, a po formi pripadaju tipu talijanske uvertire. Razlog donekle neuobidajenom sastavu orkestra, koji se uglavnom oslanja na gudade, dok su od duhada zastupljene samo oboe i rogovi, vjeroj atno tr eb a tr aLiti u raspoloZivim izvedbenim mo guinos tima tada5njeg Dubrovnika. U skladu s tim, ulogu nosioca melodije Sorkodevii namjenjuje iskljudivo prvim violinama, dok ostali instrumenti nemaju samostalnijih istupa. Premda je insrumentacija nedoredena i jo5 nije provedena razlika komornog i orkestralnog sloga, u simfonijama Zivi leprSava glazba rokokoa, nadahnuta svjeZinom skladateljeve invencije i originalnim rje5enjima. Unatod propustima, kojima njegove simfonije obiluju, dega vjerojatno ne bi bilo da je Sorkodevii bio glazbeno obrazovantji, njegov doprinos hrvatskoj instrumentalnoj glazbi XVIII stoljeia ostaje trajan i nezaobilazan.
srMFoNrJE r
VISIMFONIJAUD-DURU; n Antologija
ULPVS
Zagrebaiki solisti STEREO LSY 63028 Jugoron hrvarske glazbe 2 Zagrebadki solisti
vrr
SONATAATRE
Osorske glazbene vederi/ Collegium musicum/ Cecchini, Bajamonti, Jelit, Lukaiii, Zajc, Odak 68010 Tugoton STEREO LSY
249
scan by krista
Godine 1853. Stankovii se nastanio u Beogradu gdje rama i postaje zborovoda Beogradskog pjevadkog druStva. Tuberkuloza, desti pratilac umjetnika tog doba, nije mu dopustila da nastavi s radom. Posljednji opus stvara.u predsmrtnim satima, Himnu Srbije na Zmajeve stihove, po narudZbi srpske vlade. Kako se partitura izgubila, nikad nije postala zvanidnom himnom srpskog naroda. Vei na svojim prvim koracima Stankovi( je nailazio na podr5ku i odobravan je, izbjegavii tako zlu sudbinu umjetnika, da bude cijenjen tek nakon smrti. Njegovo je djelo u potpunosti odgovaralo idealima i teLn)ama onog vremena, tako da nije neobidno da je joS dugo nakon njegove smrri, kroz ditavo XIX stoljeie, njegovan kult "kornelijanstva", izraLen brojnim napisima o njegovu stvaralaitvu, osnivanjem muzidkih Skola i drugih glazbenih institucija. Njegova djela nisu bila poznara samo domaioj sredini; za zbirke srpskih narodnih i duhovnih napjeva mnogo su se interesirali ruski krugovi. Tako su iz njegove zbirke crpli inspiraciju Rimski-Korsakov u Srpskoj fantaziji i eajkovski u Slavenskom mariu. Kompoziciona tehnika kojom se Stankovii sluZio danas je zastarjela. No u tim okvirima ipak je uodljiva razlika u njegovom pristupu vlasdtim skladbama i obradbama napjeva. Dok su klavirske varrjacije na narodne teme briljantno-virtuoznog karakter a, zbirke sadrLe jednostavne harmonizacije. Pri tom je Sankovii vodio raduna o izvodatkim moguinostima sredine kojoj su namijenjene. Iako je njegova tehnika ptevazidena, ne smije se smetnuti s uma da je on bio prvi glazbenik koji se s temeljitijim muzidkim obrazovanjem posvetio njegovanju elemenata folklora u umjetnidkoj kompoziciji. Svojim djelom i ljubavlju prema narodnom stvaralaitvu saduvao je od zaborava mnoge narodne pjesme, blago danas staro viie od jedog stoljeia.
SRPSKE NARODNE PJESME srpske muzike (horska muzika)/
di na oZivljavanju muzidkog Livota prijestolnice i osnivanju prve muzidke Skole. Nastupa na solistidkim koncerti-
KoRNELTJE
(Budim, 1831
srANKovle
- Budim, 1855) Glazbeno stvaralaitvo Kornelija Stankoviia oznatava podetak profesionalnog muzidkog stvaranja u Srbi-1'i, kao i nacionalni pravac koji ie se osobito razviti u XIX stoljeiu. Rodenom u srpskoj detvrti Budima, nastanjenoj Srbima koji su se pred najezdom Turaka povukli na Sjever, kod Stankoviia se jo5 od mladih dana kao osnovna nit provladi neoromantidarsko rodoljublje, gajeno i prenoSeno s koljena na koljeno. U njegovom kasnijem djelovanju vi5e se, medutim, osjeia utjecaj sredine'u kojoj je stekao muzidko obrazovanje. U vrijeme kad je Stankovii izu(avao harmoniju i kontrapunkt kod tada duvenog teoretitara Simona Sechtera, Bed je bio stjeci5te jugoslavenskih rodoljuba i duhovne eliteiz koje se, poput,,zvijezde vodilje" izdvajala lidnost Vuka KaradZiia. Slaveni raznih narodnosti okupljali su se na Slovenskim besedama, koje su, prihvaiene s oduSevljenjem, postale srediSte i izvor panslavistidkih ideja kojima se napajao i mladi Kornelije. Pod takvim utjecajem nastaju skladbe izraziro nacionalnog obiljeZj ai prva i druga Liturgija. U isto vrijeme pod utjecajem bedke okoline, Stankovii usvaja ideju o prikupljanju narodnih pjesama kao svoj Zivotni cilj. Prva sranica u toj potrazi su Sremski Karlovci. Iz tog dvogodiSnjeg boravka rezultira ne samo njegov melografski nego i umjetnidki rad - tri knjige pod naslovom Pravoslavno crkveno pojanje u srpskoga naroda, objavljeno u Bedu. Harmonizacija tih napjeva predstavlja ne samo veliki pionirski zadatak vei i umjetnidko-stvaraladki podvig, buduii da je crkvena praksa, ogranidena na usmenu predaju, uglavnom bila jednoglasna. Neke od ovih skladbi, izvedene u Bedu 1855. i 1851, postigle su velik uspjeh. Za rad na sakupljanju narodnih melodija na podrudju Srbije Stankovii dobija materijalnu pomoi od srpske vlade. Tom poslu pristupa sa puno Lara i nadom da ie "potomstvo naie znati kako smo mi u svoje doba oseiali, a po oseianjima na5im suditi i o harakteru naiem*.
25A
n Antologija
Marinkovit, Binitki, Krstii, Konjovic Mutki hor RTB/ Vauda LP 2605 STEREO/ MONO RTB
scan by krista
Premda Skolovan u inozemstvu (Prag, Bet, Pariz, Basel), L. M. Skerjanc pripada onoj grupi skladatelja koji su prije rata svojim djelima iasno zacrtali pravce i putove razvoja slovenskog glazbenog stvaralaitva. U njegovom pozama5nom opusu, kojeg u podjednakoi mieri dine i vokalne i instrumentalne skladbe, zastupljen je niz razlitirih stilskih znatajki. Medutim, i pored toga Sto njegov kompozicijski slog, barem u odnosu na tadainja aktualna zbivanja u ev-
Ljubljana, 1973)
,:ririii'lri
:':
ropskoj glazb| sadrLi dosta tradicionalnih elemenata, Skerjanc u povijesti slovenske glazbe zauzrma veoma istaknuto mjesto. Svoje mnogostruke dispozicije skladatelja, pedagoga, dirigenta i pijanista, Skerjanc ie znao razviti do maksimuma, ostaviv5i na svakom od ovih podrudja neizbrisiv trag. Njegov osebujan izraz ostao je neponovliiv; njegovi udenici uglavnom su ga nadopunjavali ili su krenuli posve drugim putem. Skerjanc je podeo skladati jo5 u ranoj mladosti; svoiu prvu operu napisao je u gimnazijskim danima, a vei dvadesetih godina rzdao je zbirku solo-pjesama, od kojih neke pripadaju samom vrhu slovenske vokalne lirike. Kasnije je svratio pozornost orkestralnim skladbama, u kojima su vidljivi utjecaji kasne romantike i impresionizma. Slijedeii zbivanjau glazbi Skerjanc se, nakon drugog svjetskog rata oku5ao i na podrudju dodekafonije, u Sedam dodekafon' skih fragmenata i Koncertu za violinu i orkestar. Razdoblje njegove pune stvaraladke zrelosti zapotinje vei tridesetih godina i vaje do kraja Sezdesetih. U tom su razdoblju nastala brojna orkestralna, komorna i vokalno-instrumentalna djela, kao i ditav zborski opus, bez kojeg je teiko zamisliti i pratiti razvoj novije slovenske glazbe. Premda se u njima mogu prepoznati stilske znataike kasne romantike, impresionizma i novijeg glazbenog izraza, Skerjanc ie zadrZao samo neke od njih, stvoriv5i osebujan i dotjeran stil. Ako se zanemare mladenadki pokuiaji, napisao je 5 simfonija, od kojih svaka sadrZi neke posebnosti u formi, izrazu ilili instrumentaciji. Unatod tome Sto spada medu one aurore koji nisu teZili isuvi5e avangardnom izrazu, Skerjanca su takoder, poput nekih od njih, privladile manje forme. Vrijedna ostvarenja s ovog podrudja su skladbe manjeg opsega: Sedam nocturna zaklavir, razmierno kratki koncerti za instrument i orkestar te njegov komorni opus (na primjer eetiri ditirampske kompoziciie za violinu i klavir). Majstorske stranice sadrLe i neke od Sezdesetak solo-pjesama, koliko ih je ukupno napisao. Od utjecaja kasnoromantidnog glazbenog sdla najvi5e se udaljio u ekspresionistidki obojenim pjesmama De profundis. Lirsko-melankolidni prizvuk njegove glazbe osobito dolazi do izrai.aja u kantati Sonetni vijenac dra Franceta Preierna, u diju je kompozicijsku strukturu, da ostvari Lelieni ugodaj, prenio formu sonetnog vijenca.
NOKTURNI flMusica slovenica / Ravnik, Ramov2, Matiiit
Bertoncelj FLP IO.OO9 HELIDON
i:;:;:,:;:::;i:!:#i:;,::::,
STJEPAN SULEK
(Zagreb,1914)
Sav opseZan posao oko svladavanja tehnike komponiranja, instrumentiranja i poznavanja muzidkih oblika, Sulek je obavio potpuno sam. Stoga i zatuduje dinjenica da je pred javnost stupio kao izgradena umjetnidka lidnost s jasno odredenim stavom prema muzidkoj materiji. Na Muzidkoj akademiji u Zagrebu 1936. Sulek je, naime, zavriio studij violine (Sto je na neki nadin uvjetovalo bogatu reproduktivnu djelatnost), ali je niz godina na istoj ustanovi predavao kompoziciju. Njegovim je zalagan)em otvoren odjel za muzitku umjetnost pri Jugoslavenskoj akademiji znanosti i umjetnosti. IJ svestranoj umjetnidkoj djelatnosti srediSnje mjesto zauzima stvarala5tvo. S obzirom da je borbu za vlastiti izraz vodio sam, proces sazrijevanja trajao je razmjerno dugo, gotovo petnaest godina. MoLd,a je razlog tome temeljito proudavanje djelaJ. S. Bacha. Shvaiajuii simboliku i svu velidanstvenu ljepotu njegove glazbe, Sulek se na5ao na raskr5iu od kojeg su vodila dva puta: nastaviti stvaranje u folklornom duhu ili prihvatiti onaj nadin mi5ljenja dije temelje nalazrmo kod Bacha. Prvi put je bio znatno lakSi i dopadljiviji, ali je Sulek osjetio da mora krenuti drugim i tako se nadovezati na tekovine barokne polifonije. Djela iz prve, eksperimentalne faze skladana a folklornom duhu nisu se izvodila i javnost ga je imala prilike upoznati tek nakon oslobodenja.Iz tog razdoblja vr'ijedan je spomena Koncert za klavir, dvije Rapsodije za violinu i Simfonijski rondo na medimursku temu. Sulekov kompozitorski opus preteZno pripada instrumentalnoj glazbi, a Sest simfonija, tri koncerta za orkestar i deset instrumentalnih koncerata odaju izrazitog simfonidara. Svojevrstan "umjetnidki credo. predstavlja Druga simfonija, Eroica, kroz koju je u okviru detiri opseZna stavka izrazio humane nazore) ostvarujuii temeljnu ideju borbu protiv sile i ugnjetavanja. Niz sugestivnih slika
251
scan by krista
STJEPAN SI,JLEK
ovdje upravo navodi na misao o danima herojske borbe jugoslavenskih naroda. Ideja humanizma dolazi do izraLaja i u operi Koriolan. Prijelaz na vokalno podrudje imao je razloge u Sulekovoj Lelji daprisutno5iu dovjeka napozornici joi vise istakne svoju poruku o humanosti. Ipak, i ovdje se osjeiaju crte Suleka simfonidara, jer se tri dina dra-
me mogu usporediti sa simfonijskim stavcima, od kojih svaki karakterizira jedan osnovni ugodaj. 'se Premda izraLavao distim muzidkim oblicima, Sulekov je glazbeni jezik ipak daleko od toga da ga nazovemo apsolutnom glazbom. Prvenstvena je vrijednost njegova stvaraladkog nagona snaLan osjehj. Kroz svoju glazbu Sulek se odituje kao umjetnik snaZnog temperamenta i moLda na trenutke hipertrofiranih osjeiaja. "Nismo daleko od toga da ga nazovemo romantidarom, shvaiajuii taj naziv i pojam samo kao bitnu znahjku njegovih osjehjaiizraLavanja. Strukturalna logika Sulekove glazbe, odito baroknog i klasidnog rtzora) nalazi se u o5troj suprotnosti s romantid-
nim porijeklom njene izraiajnosti.. Ove dvije, naizgled opredne komponente, tvore u konadnom rezultatu, djelovanju na sludaoca, nedjeljivu cjelinu. Najbitnije obiljeLje njegova glazbenog izraza ipak je nesumnjivi duh naSeg vremena, doZivljen i donesen na nadin koji moZemo nazvati osobnim, Sulekovim.
VI SIMFONIJA n Simfonijski orkesar RTV Zagrebl Sulek
STEREO LSY - 65010 Jugoton SONATA ZA VIOLONCELLO I KLAVIR [J Deipalj, Sulek/ Made-k STEREO LSY - 65050 Jugoton III KONCERTZA KLAVIR I ORKESTAR LJ Antologija hnatske glazbe 9/ Bjelinski,
IVAN ZAJC
- Zagreb, 1914) Po Ivanu Zajcu, skladatelju koji se svojom izvorno5iu, znanjem i sposobno5iu uspio uzdiei i nametnuti glazbenoi kulturi svog vremena, naziva se danas cijelo jedno razdoblje u okviru povijesti hrvatske glazbe. Ziveai od djetinjstv a uz glazbu, Zaic ie rano podeo uditi klavir i violinu, da bi se nakon gimnazije upisao na milanski Konzervatortj. Ovaj boravak u Milanu (do 1855) ostavit Ce traga na njegovom kasnijem stvarala5tvu, posebice opernom. VrativSi se u rodni grad Zajc se ne zadrLava dugo u njemu, buduii da nije odgovarao njegovim glazbenim ambicijama, i 1862. iznova se odskuje u inozemstvo, ali zatudo ne u Milano, vei u Bed. Vei nakon 14 mjeseci u Bedu se izvodi njegova opereta Momci na brod, glazbena vrsta koja je u to vrijeme doLivljavala svoj puni procvat. Premda se Zajc Zelio afirmirati prvensweno na podrudju
(Rijeka, 1832
ULPSV
SoNATA (1947)
26
Jugoton
l)Baiit/
L
J
VII SIMFONIJA
STEREO LSY
66087Jugoton/ Fonoars
252
scan by krista
glazbene scene, prilagodio se zahtjevima sredine, o demu svjedodi 11 kazaliSnih djela, koliko ih je r-r tom gradu izvedeno za vrijeme njegovog boravka, od kojih je veiina bila tiskana. Ye( tada Zajc potinje pisati skladbe na hrvatske tekstove, demu je svakako pridonijela veza s na5im ljudima
okupljenim oko Hrvatskog akademskog dru5tva "Velebit". Nakon prihvaianja ponude za m)esto ravnatelja opere i predavata u glazbenoj udioni Narodnog zemaliskog
glazbenog zayoda)Zajc L870. dolaziuZagreb u kojem ie, obavljajud neumorno do smrti razlitite funkcije, postati pokretadem hrvatskog glazbenog Livota. Zajc je mnogo pisao, oprobavii se na gotovo svim glazbenim podrudjima. Medutim, mnoga od tih djela ili su pedago5kog karaktera ili su obradbe njegovih i tudih napjeva. U toj poveioj zaostavstini, koja pokazuje da je svoju aktivnost ipak u prvorn redu usmjerio ka skladaniu, zasrupljen je i veii broj vokalnih skladbi. Za potrebe hrvatskih pjevadkih dru5tava Zajc je napisao cijeli niz zborskih skladbi, uglavnom rodoljubnog karaktera. ViSe izvornosti pokazuju njegove solo-pjesme, premda je u njima moguie otkriti talijanske utjecaje.Ipak, one se ne mogu mjeriti sa pjesmama evropskih majstora kao Sto su Brahms, Strauss ili Volf. Medu poznatijim se nalaze: Uznesi se, Wr, Noi je dha, Domovini i ljubavi, Lastavicam i druge. Unatod tome Sto nije pokazivao veci interes za instrumentalnu glazbu, svojim stvarala5wom dotakao je i ovo podrudje, u kojem se isti(u Gudaiki kvartet u E-duru i Simfonijska glazbena slika u c-molu, koja je, poput osalih orkestralnih skladbi, programnog obiljeLja. JoS kao djedak Zajc je posjeiivao kazaliSte u kojem je njegov otac ravnao opernim izvedbama, u izvodenju talijanskih druLina. Vjerojatno otuda potjede naklonost tom glazbenom podrudju, koje u njegovom stvarala5tvu zauzima sredi5nje mjesto. Nakon diplomskog rada, opere La Tirolese, Zajc je napisao joi dvadesehk opera na njemadke, talijanske i hwatske tekstove, od kojih je najve1i broj nastao u Zagrebu. Iako se u njegovim operama jasno mogu prepoznati talijanski utjecaji, osobito Verdijev, operetna glazba, bez obztra na izvjesne utjecaje glazbenog folklora ili, s druge strane, Beda, sadrZi nizizvornih rje5enja, koja su iskljudivo rezultat njegovog neospornog talenta i' znanja. Opera Nikola Subic Zinjski iz 1876, koja uz Mislava i Bana Legeta dini takozvanu rodoljubnu trilogiju, najvrednije je ostvarenje s tog podrudja. Libreto Huga Badaliia, s radnjom rz starije hrvatske povijesti, Zajc je zaodjenuo u glazbu punu kontrastnih obiljeLja, u kojoj bogata melodija, koja je, inate, njegovo glavno izraLajno sredswo, i ovdje plijeni slu5aoce. U njoj se moze naii i primjena leitmotiva, kojima su povezani brojni prizori i situacije. Opera-oratorij Prvi grijeh, koja pokaztrie neznatan utjecaj Vagnera i Debussyja, smatra se, dodude, najzrelilim Za1&vim djelom, ali ipak ne privladi sluSaoce poput NikoIe Subiia Zrinjskog.
(od1omcy'
RuZdjak, Banapelle, Oblak-StilinoviC, Preliec, Bemudii, Paulik, Bogdan, Juranii, Alapic/ Solisci zbor iorkestar HNK-a u Zagrebul Simunic/ Sachs LPY-V- S - t49Jugoton SOLO POPIJEVKE
RuZa illubica/ Bosanac, Lukaiii, Jeli(. Liadit, Padovec. Lisinski, Dobronid. Sirola, Bersa, I ucit, Hatze, Parac, Penan, Lh o tk a- Kal i n s ki, Bje I i n ski, Devti Novosel, Klobudar, BarloviC STEREO LSY 66007Jugoron
nTiho, noii,
Antologija hwatske glazbe 4 / Bersa, Dugan, Haee, PejaCevii Bohanec, Filjak, Ruzdjak, Oblak-StilinoviC, Bemddid, Belavii, Paulik/ Arsambl Zagrebadke opere/ Sachs ULPSV 21 Jugoron
r.,rm. Romansr Trini.kog iz opere '. ''Nrkulr subic Zriny.kr". RurnrnsaJelene iz opere "Nikola Subii Zrinjski.., Moiiwa i smrt Suleimana iz opere -N.5. Zrin;ski... Finale iz opere -Nikola Subit Zrinjski./
ANDANTE ZA
fl
-VIOLINA
KVARTETU C - MOLU Osomke glazbene veteri/ Cecchini, Lukaiii, JeliC, Sorkoievii, Bajamonti, Odak
Collegium musicum / Zagrebaiki solisri/ Klobudar/ Gudadki kvanet .Pro Ane. STEREO LSY 680l0Jugoron
Ivutil
I
Bajnonti, Iishski
6J0f2 Jugoton
zaroda/ Gladrcr
STEREO LSY
253
scan by krista
SK.fAVE.Tle sr,edqqK/.,l,st:
1475
scan by krista
1700
1675
1775
1650
1675
1725
1775
scan by krista
1975
pno$ey
r921
1906 1906
HRl
TC
l8g5*1958 1885-1923
1883-1970
MARlc
ulrnCld
rese
sTAt{KO\rc
rs14
1825
1850
1875
1900
1925
1950
1975
scan by krista
RJEENIK
Krarice: engl.
engleski; franc.
francuski: lat.
latinski; niem
njemadki; tal.
talijanski
nap.yeval 2) Stari naziv za najvi3i glas u viSeglasnoj glazbi, testo
Sentimenalna salonska pjesma iz 19. i s podetka 20. stolieca. Bddajka Ruska ambura crokuasa oblika. Izraduje se u nekoliko
veliiina.
Ballad-opcn U Engleskoj u 18. stoljedu vrsa muzitko-scenskog djela s govorenim dlialozima i muziCkim odkama. Bdletto,/tal.,/Veseli, plesni madrigal, desto s refrenom .Fa-Ia., Briton 1) MuSki glas izmedu tenom i
basa; 2) Sari gudaiki insmmenr poptt gambe, to Lie mt te odzvanjaju samo simpatedtki vec i
Aeelcwdo / al'/
jedna tema pojavliuie u razliCitim stavcima djela. Ciklus plesm Skupina pjesama koje povezuie neka poerka ideia, a namiienjena je izvodenju kao cjelina. Cimbalom, cimbal Madiarska vaijama dulcimera.
ili
upotrebljavan i za naiviSe insmmente pojedine obirelji/npr. diskaot-viola/. Diskord Akord koji nije kompletan sam po sebi, veC rraZi rje5enje u drugi akord. Divertimento /tal.,/L aka zab awa vilestavadna suita za komorni
ansambl ili orkestar, Dfrsi / tzl. / O znaka za skupinu gudada koja kale da se iz jednoglasnog prelazi u viJeglasno svlran,e. Dodekafoniia Sistem komponiranja na rcmellu dvanaest poluonova oktave koji se ravnoprawo odnose jedan prema drugom, bez ovisnosti o tonalnom cenm; nztio gaie Schonberg.
Falset Nadin pjevmja koiim se postilu znatno vili tonovi od nomalnog opsega mulkog glca. Fanfue Kratki svecani nastup mba, samih ili u kombinaciii s drugim
rimu;
Affcttuoso/al./Uzbudeno.
Af frettudo/al./Po Luruiuei.. Agrtwt/ ttanc. / idi ukns. Alord Istovremeno zwdanje
viJe
tf,antem.
Collapttc/al./Oznaka
po kojoj se
B*kaola N*fua
gla:zbe
jedinica. Alikvomi niz Temin iz akustike za osnomi ton zajedno s popmmim tonovima koji nasaju dtanjem Zice ili srupca zraka i stoie u odredenim matematidkim
odnosima.
Bmk Temin
17 .
limenim ili drvenim duhatkim insmmentima. Fmtaziie 1 )Insmmentalni, katkada viiedielni komad slobodnog, improviziranog karaktera; 2) Slobodna kompozicija pisana na posojeCu temu ili vite njih. Find/hl./ ZaYrlni staYak ili odlomak. Flamenco ili mtc fluenco Od
Cigana preuzeta foma tradicionalne rasko3ne andaluziiske narodne p.jesme s briljantnom pratniom gitare. Flrttrnrtge / njem. / Specijalni efekt izvodiv na nekim drenim i linenim duhadkim insmmentima; nasaje treperenjem jezika.
smnom.
Comc pdme/tal./Kao prije, u prijaSnjem tempu. Comc sopn/tal./Kao gore.
i nnog
18. srclieCa.
Br
Nkvomi tonJedan od popratnih B*etni rcg Stari insffiment iz obi@lji tonova koji nastaje tiranjem Zie ili klarineu; zwci niie od sropca zraka zaiedno s osnovnim alt-klarilea. tonom. Nziva se i parcijalni ili Belkmto Tradicionalni taliiarski hmonijski too. nadin pjevanja kod kojeg se Alla/ul-lNa nadin. Npt. alla narcia posebna pal.nja poweduje ljepoti
Nlzbsc/al./Oznaka Allrgudo/al.
Zivahno.
na naCin marie.
po kojoj
lona.
se
Ben/tal./Dobro.
Bercrue/franc./Uspavanka. Bitoaelaost Istodobno zwcanje dvaio tonalireta. Blokflauta Vrsa uzdulne flaute.
Botm
Allerude/franc./ili
Alm
sbljeda. 1) Drugi glas po visini u deweroglasrom slogu; 2) Naidublji ienski glas. Aa&atc/al-lLaganol u tempu hoda, Aadmtino/tal./ Malo brZe od
Bnrun
Alt
inodenja.
Brwis Gotovo zasujela notna rijednost koja odgovara dvjema cijelim notama. Ne isto Jto i a,l,la
bteve.
udanre.
Dolce/e1.,/Slatko. Dominrnte Peti srupanj uzlazne dijatonske ljeswice. Cot/al/sa; con fuoco - vaneno; Dorski mlin Stara ljeswia kod koje, con lienza slobodno; rcn bez obzira na pocetnu visinu, malinconia - melankolidno; con inre*ali odgovamju onima na nalizia maliciozno, sa zlobom; ljeswici D-D samo na bijelin - pokretno; con tu$a con moto tipkama klavira. forza svom snagom. Dulcimer Insmment kod kojeg su Conccrtantc/tal./Koji ina istaknutu Zie rastegnute preko zwdne solo dionio u orkestalnoj kutije, a sviraC ih udam badCina. kompoziciji. Duoka Vrsa slavenske tuZaljke; u Conccrtino/tal./ 1) Konen manjeg Dvoitkdvoj glazbi, izmienjuje se s opsega; 2) Grupa solisa u concenu Zivljim odlomcima. gtoE'U. Duola Grupa od dvije dobe u rajuju Conccrto grosro/tal./Koner iz predvidenom za tri. Bachovog razdoblia (17-1 8. st.) u DuJedan od dva dmatnia tonska kojem skupina solo instrumenata sistema dija se uzlazna ljeswica konrastira i izmienjuje se s vecin kreCe u cijelim tolovima osim izvodadkim tijelom. polutonova izmedu reCeg i Consort/engl./Suoengleski naziv za dewnogrcsedmogiosmog grupu insmmenata koja zajednidki stuPnra. nasopa. Ciieli/potpuni/c. Dvodijeha fom Glzbeni oblik koji insmmenti iz iste obitelji: se sastoji od dva podjednaka dijela; MjeJoviti c. dok pni napuJra podemi tonalireq - grupa instrumenaa sasavliena od gudada i duhada. drugi se u njega wada. Cotinuo ili brorc continuo/tal./U Dvodobna mjen Mjera s dvije dobe u glazbi 17. i 18. soljeda dionica takru. orgulia ili Cembala pisma smo kao Dvohvat Istovremeno izvodenje dva basovska liniial5ifrirma ili
Comodo/ul./Umjereno.
Fo*e/tal./ /slsa&to
t.
izvodenju. Vokalna ili insmmenalna polifona foma ili posrupak s odredenim brojem reksruralnih linija baziranih na jednoj temi koju donosi najprije jedan glas sim, a zatim naizmjence ostali glasovi u tonici i dominanti. Fugato/tal./Odlomak, ne kompletan stavak ili kompoziciia, oblikovan
na naiin fuge.
Asdbl
1) Skupina sviraca
ili
Buffo/al./Komican.
pievada; 2) U operi odlomak u kojem nasropa nekoliko pievada zajedno. Anthcm/engl./ Kompozicija za
BW
tona na gudadkom
insmmenil.
ples sli&n poskoEnici, rodijelne mjere; u 18. stoljedu dio suite. Pos@je dve tipa
Dvostruka frrga Fuga gradena na dvi.je teme koje se javljaju istovremeno. Dvostruki kontrapuokt Konrrapunkt u dva glasa koji dobro zwdi i kad nu se promijeni venikalni redoslijed.
Gzgli*da/ral/ Zitahan
ples iz 16.
pri bogosluZju u
pim/ ral./idi
Ctbdcta/al./
se
postiLe cresendo i
melodijskog rcna
Apsolutu glezba Glazba potpuna Cotebilc/al./Pjevno. sma po sebi, tj. bez riiedi ili iluscatimog "progr261", koia niie Cuas ffmu/lat.,/Neomamentirana, namijenjena kao prahia nekoi obicno ranije nuala melodija na drugoj umjemosti. kojoj se gmde ukrasne konmpunktinjude diouie. Apsolumi sluh Prircdena sposobnost odredivania visine tona, C,@tan9,/al./ 1) U 17. smliedu
dvodobnom ritmu, vieroiarno tkotrkog porijekla. Cardal Madrmki ples koji se sastoji. od sporog uvoda iz kojeg slijedi bei, "divlii" dio. Cobalo Naiznacajniji preeda klavira; insmment s tipkama kod koieg mn n*aje tzatjem Lica.
Ekspoziciia Predsavl.janje temarke grade nekog djela; kod fuge dio Sto sadr2i predstavljmje reoe ktoz sve glasove; u sonamojfomi Citav pni dio prije provedbe.
viole; odgovara danaJnjem violoncelu. Gucla4 gmclang Indonezijski orkesar narcdnih insmmenata, uglamom udaraljki.
u buol tewerodijelnoi mleri, dio suite iz 1 8. stoljeda; obitno podinje uzmahom na uecoj dobi. Gcbnuchrmuik/njem/ .Upouebn a
Gavos Plcs
Anbekr
komad.
Are/sl./Gudalom; suprotno od
naziv za kradu polifonu vokalnu kompoziciiu, obicno bez pramje ili za jedo glu uz pnmju lumje; 2) Danas opdeniti nziv za vedru linku pjesmu. Ctpft<io / al. / 1) Insmmentalni
kuken.
obicno lakie g
solo u operi
ili
Ctvmstopni ton Temin preuzet iz graditeliswa orgrlia, oznacava ton koji zwci okaw viSe no 3b je
!aPrsano,
Eksprcsioaizm Temin za stil ob.lekdvistiCkog slikarswa ,/uglavnom drugog desetljeda 20. stolje& u NjemaCkoj/koji se ka*ada pripisuie neekspresiwo! glazbi tog perioda.
gluba"
svrsr.
nemiy'enjena
pnkdtno
onbriju.
Arioco/al./
1) Pijevni odlomak umemut u reciativ. 2) Kod insmmentalne izvedbe:
Cml/engl./Nziv
jedinio rima.
Elstcmporimjc Umi jeCe swaraoia glazbe u renutku izvodenja. Embouchw/franc./ 1) Usnik kod
duhadkih insmmenata; 2) Metoda pravilne aplikacije usana na usnik. Enhamoniiska promjcne Promjena naziva istog rcna, npr. dis u es. Etrl1 rcte/{tatc./ Glazba Jto se izvodi izmedu slika ili dinova senskog djela. Eolski mCin Sma ljes*ica kod koje, bez obzira na podemu visinu, intenali odgovaruiu onim liesrie A-A na bijelin tipkama klavira. Epizode 1) Kod fuge odlomak Src odvaja dva nasrupa teme; 2) Kod ronda samostalni odlomak izmedu dva nasrupa glawe eme. Etide Komad namiienjen svladavanju odredeoog tehniCkog problema.
Arpcggio/tal./Akord koli noale kao na harfi, tj. kod kojeg onovi ne numpaju isovremeno, vec jedu za drugim prema gore ili prema
dolje.
"rapjwmc.
Asgi/al./Vrlo. Ne iso
Jto i .Assez.
Czteh/ergl./ Round iz nzdoblja resanirrcije za mu$ke glasove kod kojeg rijeci u neolekivoim kombinacijama poprimaju komicna, rzudan a znateoiaCclqte Orkestralni iasmment s dpkama kod kojeg batidi udmiu o CeliCne ploCie.
-, suie iz 18. srcljeda. wori finale Giocorc/tal./5aljivo. Giuto,/ral,/ ToCno, npr. rempo glusb. Gle/engl./ Tip engleske vi3eglane pjesme bez pnmje iz 18. i s po&tka
1
6-,
2-
ri
kenkera.
Glicsrdo Efekt koji
se
postile
.povlatenjem" ljeswiCne pasaie na klaviru, harfi, combonu ili nekom od gudadkih insmmenaa.
As/fmc./Prilicno.
Aonahi Ni
sisemu ili
u
jednom onalnom
De cepol41.,/Namg
na potetak.
onalieo.
klrines.
noma
rijednost
Gjclotouke liotvie Ljesrica ito se sutoii od samih ciielih rcnova. Ciklitka foo Posopak kod kojeg se
Gsvc/ul./TeJko.
255
scan by krista
sastoji od dviie violine, viole i violindela; Klavirski kvarct ansambl koji se sastoji od klavira, violine, viole, violondela ili djelo za takav ansambl. Kadenca 1) Harmonijski pomak kojim zavriava muzitka fnza, kompozicija ili njen dio; 2) Frcrcsski tazfu / 17. st, / za tile\ 3)
Ground bos/engl.,/Basovska dionica koja neprestano ponavlia isru frazulu starijoi engleskoj muzici/. Gruppetto/ral./Vrsta ukrasa kod kojeg susjedni tonovi krule oko
glaYne note. GudaCki orkestr vidi orkestar.
Habancn Senzualni Spanjolski ples./porijeklom iz Afrike, a stigao preko Kube/, s pulsom od dewninke s todkom, osminke i dvije dewninke u svakom takiu, Hamonija Organizaciia tonoYa u akorde i progresije akorda.
Briljantan solistidki odlomak slobodnog improvizacijskog karaktera/narodito u koncenu/. Kmon Nadin komponiranja kod kojeg iedna ili vite melodijskih linija todno imitira neku drugu u odredenom vremenskom razmaku visini, woreci tako kontrapunkt. Kantata Vokalno vi$estavadno djelo temel.jeno na narativnom religioznom ili svjetovnom tekstu. Kentilena Pjevna, razvijena
Kvinta Ineryal izmedu pnog i petog tona dijatonske ljeswice; sadrzi sedam polurcnova i naziva se jer nema ni durski ni "distom.. molski kuakter. KYintet 1) Kompoziclja za per instrumelata; 2) Savak za pet glasova; Klavircki knirrer ansambl koji se sastoji od klavira i gudadkog kvaneta, ili djelo za takav ansambl.
/2/
Nrodne
piesma
Tradicionalna
Marqto/tal./ 1/ Naglaieno; 2/
Isaknurc. Muimba Instrument srodan
ksilofonu s dubljim registrom i velikim rezonatorima priivr3Cenim na svaku plodicu. Mxka /engl.-masque/ Scensko dielo namijenjeno zabavi plemswa u 16. i 17. scoljeo, najesie alegorijskog i mitoloikog sadrZaja, a ukljuduje poeziju,.glazbu, ples te raskoinu
lnscenaclru.
posebnog naiina izvodenia treba preii na normalni. Neokl*icizam Stil glazbe 2Q. stoljeca koji je wjesno prihvatio
Kutor
melodijska linija. 1) Glani pjevad u crkvenom zboru; 2) Solo-pjevad u sinagogi; 3) Glazbeni ravnatelj u niematkoj
.
Hmonijska
moLljestvica Verzi.ia
protestanBkoj crkvi,
Kapellneister./njem ravnatelj.
Liindleil fi en. / P iliino spor austrijski narodni ples u rodiielooi mjeri prethodnik valcera.
mol-lieswice koja se dtLi ozrake tonaliteta, uz iztzetak vodice koja je povilena. Heckelphon/njem/Instrument iz obitelji oboe. Homofonija Stil u glazbi kod kojeg se glasovi ili dionice kretu zajedro bez nezavisnog melodijskog ili ritmidkog interesa; suprorno od polifonije. Hopak.Veseli ruski ples u dvodijelnoi
mren.
Glazbeni.
18. sroljeca
Lmgsm/njem.,/Polako.
Kasriia Divenimenro iz
Lrghetto/tal./
od latgo.
NeJto manje
liroko
namijenjen izvoden ju na
o&orenom. Kastmiete Spany'olski insrrument; sastoji se od dvije drene Skoljke koje udaraju jedna o drugu. Kutnt PjevaC koji je, uslijed operativaog zahvata prije puberteta, sacuvao vokalni opseg
soprana ili ala. Kavatina Kratki, jednosavni opemi napjev ili instrumentalni komad slidnog stila. Klasitna glzba 1) Za razliku od lake ili narodne glazbe, muzika koja zahtijeva ozbiljniji prisrup; 2) Glazba 18. srcljeda, za razliku od romantidne i suvremene.
Lugoltal.,/Siroko, polagano.
Lebhaft / nj em. / Ziv ahno. Legato/tal./Yezano.
Leggieto / tal. / Lagaro.
fiem. / U mjereno; Missig umjereno brzo. Mzurka Poljski narodni ples u umjerenoj trodobnoj mjeri kod kojeg su desti naglasci na drugoj i reioj dobi. Mediianta Tredi sru panj uzlazre dijatonske ljeswice. Melim 1/ Dekorativra pasaLa; 2/ U Gregorijanskom koralu skupina rcnova koji se pjevaju na iedan
MJissig/
bewegt
Nobilmente/tal./ Omjeno. Noktumo Romantidni komad ili stavak koii sugerira nocni ugodai Noa 1/ Ton odredene visine; 2/
Simbol kojim se grafidki prikazuje
zwk.
Nottumo /tal./ vidi seterada /2/
Noveletta Naziv sto ga je uveo Schumann za klavirski komad Jto donosi .romantidnu pridu u glazbu..
Hompipe Engleski ples; pnobitno u rodobnoj, kasnije u dvodobnoj mieri. Obicno ga izvode mornari. Humoreske Insmmentalna skladba kapricioznog karaktera. Hvetafka Dio vrata gudatkih iosmmenata o koji se prstima pritiJcu Zice i time formiraju tonovi.
se
u relevantnim situacijama.
T I
djelo.
Idc ffxe/franc./ Muzi(ka fttza kola predstavl.ia osobu ili ideiu Sto se provladi *roz neko programno
se
upotrebljava uz ugodajnu glazbu impresionistidke slikrske Skole. Impromptu Kratki instrumentalni komad diji naziv sugerira ne improviziranu f omu kompozicije, ved njen sludajan nastanak u glavi kompozitora. Improvizrcija vidi e kxe mpoiranj e. Instrumentrcija VjeStina skladanla za orkestar na nacin koji odgovara karakteru pojedinih insmmenata. Intomciia 1) Intoniranje podetne fraze gregorijanskog rapjevai 2) Srupanj todnosti kod p.ievanja ili
svlranra.
Klavir Danas najra3ireniji instrument s tipkama kod kojeg batiii udaraju po rastegnutim Zicama. Kljul Znak koji odreduje visinu svih nota na cnovlju. Kiichel Brojdani indeks Mozanovih djela. Biljezi se kao K ili KV. Koloratura Bogato ukra5eno pjevanje, Komoma glazba Ko ncenta glazba za dva ili viSe izvodada svaki od kojih svira svoju dionicu, pnobitno namijenjena izvodenju u intimnom
Lento/tal./Sporo. Lesson engl./Engleski naziv koji se u 17. i 1 8. stol.jedu upotrebljavao za suitu za insmmente s tipkama ili samostalni komad. Libretto/tal./ Tekst opere ili omtorua. Lied, moL Lieder/njem.,/ Njemadka solo pjesma iz 19. stoljeia 5to su je njegovali Schuben, Schumann, Brahms, Volf i dr. u kojoj je jednaka valnost data glasu i klaviru.
Lieder ohne Votte/njem./ Pjesme bez rijedi naziv 5to ga je uporijebio Mendelssohn za krarke lirske klavirske komade. Limena glazba Orkesmr sastavljen od samih limenih duhatkih instrumenata i udaraljki. Ne isto lto i vojnitki orkestar.
slog. Melodijska mol-ljestvica Verzija nol-ljeswice kod koje silazna foma odgovara predznacima navedenim uz kljud, no kod uzlazne fome $esti isedmi stupani su poviSeni. Meao/tal./ Manje; Meno mosso sporije. Menuet Francuski omjeni ples u
Obbligato,/tal./ Obavezna
insrrumenralna dionica solistidkog karakrera. eesro se si temin pogre5no upotrebljava za
rrodobnoj mjeri; gotovo uvijek sadrii konrrastni srednji dio koii se naziva rio, nakon cega se ponavlja menuet. Bio je uolidajeni dio suite iz 18. stoljee i redoviti stavak sonate ili simfoniie sve dok ga Beethoven niie zamiienio
scherzom.
proizvoljnu dioniru.
Oboa tnote/ tal. / Instrument tipa oboe ugoden neJto nite od fie,
Rijetko se upotrebljava. kojeg je bilo koji ton osim temeljnog u najdubljem glasu. Odgovor Kod fuge nastup teme u dominantnom tonalitero. Ofikleida Zastarjeli insmment iz grupe limenih duhaia, zamiierjet tubom.
Menosopnt/ aL /
kngu.
Komomi orkestc vidi orkestar, Koncert 1) Glazbena priredba; 2) Opsetnije, obidno trostavadno djelo za jedan ili viSe solo insmmenta uz orkestar. Koncertantna sim{oniia Simfonijsko djelo s jednim ili viie solo instrumenatal gotovo da se ne razlikuje od koncera. Konsola vidi svriaonrl Kootmpunkt Kombiniranje melodijskih linija. Konnasubjckt U fugi. muzidka fraza koja prati nastup teme ili njenog odgovora. KonjiC Dneni potporanj preko kojeg su rastegnute Zice na instrumentima iz obitelii violina i gitara. Koelni prcludii Konpozi.cija za orgulje izgradena na koralu, Korcogra{ija Umjetnost scenske realizacile plesa i pokreca u baleru. Korepetitor Glazbenik u opemoj kuCi koji s pjevadima uvjeZbava njihove
uloge.
Liski Mekan/odnosi
se
na glas/, za
razliku od dramskog. Lourc franc./ Izvorno tip gajdi naden u Normandiji; kasnije naziv za ples u umjerenoj Sesterodobnol' mjeri. Lutnja Stari Zidani instrumenr.
Modulriy'a Prijelaz iz tonaliteta u tonalitet. Modui Ljeswice koje su se upotrebljavale prije no ito su u 16. stolieiu utemeljeni dur i mol sistemi; Ntmiiki modusi
fucmiiki sistem
modela.
Opereta Lagana komidna opera, najdeice s govorenim dijalozima. Op. posth. Naznaka za dielo
LJ
Ljesnie 1/ Tonovi koji
dine tonalitet poredani po visini; 2/ Niz uzlaznih ili silaznih tonova poredanih po nekom konvencionalnom redu, npr. po polutonovima /kromamka lj./,
MolJedan od dva danas potoje6a tonska sistema dija ljesffica moze imati melodijsku ili hamonijsku
fomu.
Molto /tal./ Vrlo.
Monodiia Jednoglasje, odnosno glazbeni stil u kojem je melodiiski interes ograniden na jedan glas.
objavljeno nakon kompozitorove smftl. Opus Oznaka koja sluti za oumeriranje djela pojedinog kompozitora; remelji se na
redosli jedu nastanka ili publikaci je zbog lak5e identifikaciie. Ontoii Opselna kompozicija za solo glasove, zbor i orkestar s religioznim ali ne liturgijskim sadrlajem: po stilu je dramatiina, ali nije namijenjena senskoj
Iteneno/tal./ l)
vidi enr'acre 2) Naziv za kratki insrrumentalni komad desto lakog karaktera, Itrterpretacija Ona strana glazbene izvedbe Ciji je cilj ponovno oiivljavanie skladateljeve glazbene misli. Interyal Razlika u visini izmedu dva
tona.
Sto prethodi crkvenom obredu;2) Glazba koja prati svedenikovo prilalenje olaru. Invencija Kratki klavirski komad sazdan na nadelu imitacije i temeljen na jednoj glazbenoj ideji. Inveaiia DonoSenje fraze obmutim redom.
lt./
Introitus,/tal./ 1) Glazba
Jezidac
Komadid rske/kod dryenih duhata/ ili netala/kod orguljskih svirala/ koji svojin titranjem
omogucuje swaranje tona.
Kromatski Koji ne pripada ljeswici zadanog tonaliteta. Kroma*ka ljes*iu lleswica koja se sastoji od polutonova. Ksilofon Instrument kod kojeg se ton proizvodi udaranjem batida po ugodenim dnenimplodicama. Kvarta Intenal izmedu 1, i 4. tona dijatonske ljeswice; sadrli pet jer polutonova i naziva se "distom" nema ni durski ni molski karaker. Kvartet 1) Kompozicija za deriri instrumenta, posebno gudacki kvaneq 2) Stavak za detiri glasa; Gudatki kvanet ansambl koji se
Madrigal 1,/ Foma polifone a capella kompozicije svjetovnog karaktera koja je cvjetala u 16. i podetkom 17 stoljeia; svaku je dionicu obiCno izvodio jedan glas; 2/ Poetska i glazbeta fotna iz I 4. sroljeda malo nalik svom imenjaku iz 16. stoljeia. Mali intenal Interual velike sekunde,
rerce, sekste
Mordent ukras kod kojeg se oznaiena nota jednom brzo izmijeni sa susiednim tonom. Mosso/tal./ Pokretno. Y idi me no mosso, pfi) mossoMost Odlomak koji povezuje dvije reme ili dva dijela kompozicije. Motet Duhovna polifona vokalna kompozicija na tekst /naieesie na latinskom/ koji ne pripada Misi; katolii.ka verzija n thema. Motiv Krakteristidna muzidka misao; Vidi takoder leitmotiv. Musette/franc./ Kratki komad u kvazi-pastoralnom stilu koji imitira gajde /franc. cornemuse/. Muziika &ma Naziv za wagnerijansku operu. Muikologija Naudna disciplina koja obuhvaia sve reoretske, sciliscitke i
povi.jesne aspekte glazbene
ili
septime sman;'en za
polurcn.
umletnostl,
izvedbi. Otdte /fratc./ Stai laziv za suitu. Orgmistrum Seljadki insmment s juga Franoske dije Lice zal.jLttaju pomoiu todka 5ro se okreie ruikom. Nema nikakve veze s verglom. Orkestr Grupa instrumentalista 3to wori ansambl koji, za razliku od komornog sasava, ima viJe od jednog insmmenta u svakoj skupini gudada; Komomi orkesw Mali orkestar; Simfonijski otkesar Sastoji se od najmm je 6A iztodaia ukljudujudi gudade, dmene i limene duhade te udaraljke; Gudaiki Orkesnr koji se sastoji o*esrar samo od gudadkih instrumenata. Orkestncija vidi m smmenacija
Ornament vidi u&ras Osamstopni ton Temin orerzer iz
25(,
scan by krista
polovici dewninke.
Osnovni ton Ton koji nastaje kad tica ili stupac zraka tira u svojoj punoj duZini. Ossia /ral./ Termin Sto se odnosi na alrernarimu, katkada jednostavniiu pasazu.
Ostinatni bas vidi osrneto. Ostinato /tal./ Figutaili frazakoja se uporno ponavlja. Ottavino /tal./ Mala flatta / piccolo/. Oznaka tempa Oznaka broja i vrste doba u svakom takru stavka ili skladbe lto slijedi; srcii na cnovlju neposredno nakon oznake tonaliteta, kao i ispred svake promjene ritmidkog obrasca.
Polka Zivahan Ceiki ples u umjerenoj rodobnoj mjeri. Polovinke Nota koja po trajanju odgovaa polovini cijele note ili dvjena deminkama. Poluton Najmanji inrerual u uporebi u evropskoj glazbi, dyatraestina oktave, Na klaviru se mole prikazati kao intenal izmedu bijele i susjedne cme ripke /npr. C-cis/. Pomodae crte Krarke cne na kojima leZe note ispod ili iznad cnovlja. Ponticcllo /suU ,/ral ./ Uptta za sviranje blizu konjica kod gudadkih
rnstrumenata.
Rieetw /tal./l/^femin iz
17.
Serenada 1/Vedern.ia vokalna ili instrumentalna glazba 3to je izvodi ljubavnik pred prozorom svoje izabranice; 2/Tip kasacije ili
stoljeda za fugu u kojoj se koristilo 5ro je vi5e moguce rehnickih sredsuva (npr. augmentaciia, diminucija, inverziia, suemo, itd./;2/Tenin iz 16. salje(a za fantaziju na narodnu pjesmu. Rigaudon/franc./Provansalski ples u tivahnoj dvodobnoj m.ieri.
divenimenra.
Seriia Dvanaest polutonova oktaye sloZenih prema unapriied odredenom redu; sluLekaobaza za kompozicije u Schonbergovom 12-tonskom sistemu, Serijalizam, Dodekaf onija ili
S
Sesnrestinka Notna vrijednost dewnine dewninke i1i lesnaesti dio cijele note. Scsnaestopni ton Temin preuzet iz graditell'swa orgulia, oznadava ton koji zvudi oktavu dublje no lto ie napisan, Sifrirani bas Basovska dionica namijenjena izvodadu continua na kojoj je hamonija oznadena nizom brojeva ito tvore neku vrstu glazbene stenograf i.je.
Ritomello/tal./Insmmentalna
pasaZa
u vokalnoj kompoziciji koja se izvodi kao preludi.l, interludij ili posdudij: Danas se taj termin koristi i za runi nastupe ko.ii se ponavljaju u rcncenu grossu, Romtitna glezba Subiektivno emocionalna glazba 19. srolje(;a, za razliku od klasiCne. Rondo Glazbena foma u kojoj se glavna rema, nakon razlidirih epizoda, javlja viSe puta. Roud/engl./ViSeglasni vokalni kanon u unisonu ili oktavi, koji se nakon svdetka opetvt^(^ na
izraden od dna preswdenog kolom, svira se pomocu usnika od roga; ne uponebljava se od sredine
19. stoljeca.
ili
Shuty/engl./Radna pjesma
americkih iengleskih momara koia
pomaZe pri obavljanju zajednidkih poslova. Sicfi moltal.,/Polagani pastoralni sicilijanski ples u Sestorodobno.j
Tabulatw
podetak/knZni kanon/.
Rubato/ral./ Ekspresivna elasriinost ritma.
Pmtonalm Temin koii je Schonberg koristio umiesto arolalan. Pualelni dur Dur koji podinje na gomjoi medijanti molskog tonalitee i ima isre predznake. Paralelni mol Mol koji poCinje na donjoj mediianti durskog tonalitea Patcijilan
i ima iste predznake. idi al i kvo m i rcn. Pttite /tal./ 1/ Suira iz 18. stoljeda 2/ Katkada t nnoy glazbi za
btzo
Primadona/tal. prima donna - 1. gospoda/Naiistaknutiia pievadica
neke opeme kude.
zbirka varijacija. orgulje Partitura Primjerak skladbe koji na odvojenim cnovljima, iednom iznad drugog, pokazuje glazbu 3rc je izvode svi predvideni insrrumenti. Pasiiska glazba Glazbena prezentacija pride o Kristovoj muci i smi iz
Evandel.ja.
Passacaglia
/tal./ Insmmentalna
kompozicija na melodijsku frazu duZine deriri do osam taktova koja se moie javljati bilo u koiem glasu.
Passepied
Principal Orguliski registar koji insmmenru daje dvrst i pun osnomi ton. Progrma glezbe Glazba koia ilusrira neki literani, likovni ili drugi izvanglazbeni sadrZaj. Progresiie Kretanje nore za notom ili akorda za akordom. Provedbe Srednji dio sonamog stavka u koiem se rzraduju motivi iz
ekspozicije. Prohodni ton Ton koji ne pripada akordu, a slul.i kao veza, bilo u kojem dijelu glazbenog tkiva, izmedu dva akorda.
Sak*cllo / tal. / Zivahan rimski ples slidan napolinnskoj arantelli, ali sa skakunvim ritmidkim figurama. Sarebmda Ples u polaganoj trodobnoj mjeri, redovit u suitiiz 18. srcl1eh.
Sawlcna kadenca Kadenca 5to se sastoji od akorda domitatteiza
Smujeni iutenal eisd ili mali interal snilen za poluton. Snizilica Znak koji ukaztle ta kromarko snilavanje note za poluton. Sonata Opselno djelo za iedan ili dva insmmenta, obidno u detiri,/riede trilstavka; pri u sonatnoj fomi, dva srednja: polagani stavak i menuet ili schrzo. a posljednii je iako postoje obidno rondo mnoge modifikacije ovog modela. Sonate D. Scarlattiia i ostalih
skladatelja s podetka 1 8. stoljeda veCinom su jednostavatni komadi u
notacije kod kojeg se uporebljavaju slova, brojke i osali simboli. VeC u 18. stoljedu zastarijeva, a uponebljavao se uglavnom za lutnju, gitaru itd. Tacet Oznaka Jto se upisuje u insmmentalnu ili vokalnu dionicu i oztatava da izvodad izvjesho vrijeme ne svira odnosno ne pjeva. TaktJedinica za grupu doba u kompoziciji; Takma cna. Okomita linija na cnovlju kojom se odjeljulu takrovi; Dvosmka nkma cn, Dvostruka okomita linija koia oznatava zavrletak nekog djela. Tam-tam Insmment nalik gongu, ali s neodredeqom visinom !ona, Tmntella Brzi ples iz iutne lalije u Sesterodobnoj mjeri s izmjenidnim dur i mol dijelovima; prema kraju
postaie sve brii, Tasto solo (tal.) Uputa na dionici continua koja oznadava da odredeno vrijeme basow liniju treba svirati samu, bez dodatnih akotada. Sul tasrc. Oznaka koja upucuie na sviranje nad hvataljkom kod gudatkih instrumenara, Tema Muzidki odlomak koji wori osnovnu ideju ili grupu ideja neke
kvinte ili oktave, bez durskih ili molskih karakteristika. Scena Operni solistidki odlomak dramaskog karaktera, obicno u dva ili vite odsjeka.
Scenska glazba Glazba za
kazalilre,
katkada nalazi u suiti iz 18. stoljeca. Pestorala Skladba rustikfiog karaktera, desto s leiedim basom Sto imitira pastirsku frulu, pisana u
Pavana Svedani ples
radio ili film koja nije temelj vec samo prahia dramskom razvoju. Schenando,/ ral. / Zft ahro. Scheaoso/tal./Saliivo. Scheno / al. / Rrzi komad ili stavak, najde3ce u rodobnoi mieri, koji se yrlo desto nalazi u simfoniji od Beethovenova vremena; zamijenio je raniji menuet, zadrtav5i njegov
- dviie glavne koioi su predstavljene teme u kontrastnim tonalitetima, provedbe i reprize u kojoj se teme donose u istom tonalitetu; katkada
sonahi oblik zaokruLuje cod.a. Soprm NajviSi Zenski glas. Sordina Naprava koja sltli za prigu5ivanje i umek3avanje tona nekog insmmenta. Sostertto / tal, / Zadrlano do pune vrijednosti note. Sotto voceltal./Ispod glasa, tiho. Soubrette/franc./Lagani sopran pogodan za karakteme uloge lakJeg Zanra u operi, poput mladih i brbljavih slutavki.
Spinet Manii i ;'ednostavniji 6embalo, katkada bez nogu tako da se mole poloZiti na stol. Spidtuals/engl./Duhovne pjesme crnaca iz iuZnih drlava SAD-a.
obicno korisd kod pnog stavka/katkada i drugih/simfonije, sonare, kvanea ird. Opceniro se sastoji od tri dijela ekspozicije u
slyedi gagliarda ta isw rent. Pedal 1 / Naprava ko ,a podlze ili pomide prigu3ivade na klaviru, odreduie boju tona na dembalu, mijenia visinu tona na harfi i
konrasrni nio.
Schottische/njem/Salonski ples iz 19. stolieCa, poput sporiie polke; nije
isro Jto i 6cossarse.
timpanima; 2/ Kod orgdla, klaviiatura sb se svira nogama; 3/ Kod trombona, izvedivi remeljni tonovi alikvotnog niza; 4/ Oznaka, posebno kod fuge, za dugo drZanje jedne note nad kojom se mijenja niz akorda ili kreiu dionice. Penatooska l.jestvica Ljeswica od pet tonova, veoma desta u narodnoj glazbi, a nailakie se prikazuje crnim tipkama klavira. Petorica Grupa ruskih skladatetja /Balakirev, Borodin, Musorgski, fu mski-Korsakov, C ti / zv ana i. "moina gomilica.. Piaro /tal./ /kraticap./ ^fiho. Pianissimo /kratica pp./ Vrlo tiho. Pin /ral.,/ Mie; Pit mosso. Bri.e.
Pizzical.o
kompoziciie. Tcmelini ton Najdublji ton trozwka iz kojeg se izvodi akord. Tempcratura Sistem ugodbe tonova ljeswice na instrumentima s tipkama i duhadkim instrumentima dime se postile zadovoljavajuci glazbeni rezultat. Temperiranie Sistem ugadanja nota lieswice kod instrumenata s tipkama koji, izjednadujuci po velidini sve polutonove oktave, omoguCuje sviranje bilo u kojem tonaliretu. T empo / tal. / Bnina izvodenja
A tempo. Oznaka
za
povraak u
Rallentando/ral./Postupno
usporavajuci, Rapsodiia Strasweni ili deklamativan komad bez stalne fome. Rastavljeni akord Poput arpeggia, samo lto se tonovi akorda sviraiu
razlicitim porerkom.
Realizaciia continua Ispunjavanje
Staccato/tal./Razdvojeno; obrnuto od legam. Stavak Samostalni dio vece, sloZene kompozicije. Strette/tal./Postupak u fugi u kojem se nastupi teme preklapaju, Stringendo/tal./Sve brze i uzbudenije. Subdoninmta eewri stupanj uzlazne
dijaronske ljeswice.
propisani tempor L'istesso tempo. Istom brzinom. Tempo ordinuio. Hiirdlovski termin za umjereni tempo u 4/4 mjeri; Tempo pimo, Podetnom brzinom; Tempo rubam. vidi rubarc. Tenor Najvi5i prirodno proizveden mu5ki glasltj. bez upotrebe
falseta/
.
Subito/tal./ Odjednom.
Submedijmta Sesd srtpanj rzlazne dijatonske ljeswice.
Suita Skupina komada zamiSljena da se izvode jedan za drugim; u 18. stolleiu niz razlicitih plesnih formi. Sul/al./ Na. 5u.1G - na G-Zici. Supenonika Drugi stupanj uzlazne dijatonske ljeswice. Sviraonik Dio orgulja pred sviradevim sjediStem na kojem se nalaze s'i manuali, pedali i regisni.
kt:rma/.
Tessitura/tal./Prosjedni stupanj visine u odredenoi dionici u vezi s opsegom glasa ili instrumenta za koji ;'e pisana. T occttt/ tal. / Brawrozni komad namijenjen izvodenju na insmmentima s tipkama kojim se Zele pokazati moguCnosti samog instrumenta i vimoznost izvodata,
izraLatanja t kojem se dionie, iako u ekvoj kombinaciji da wore cjelinu, krecu nezavisno i imaju jednako melodijsko znaienje.
Politonalaost Sistem skladanja u dva
povisilica ili snizilica. Recitativ Naratima deklamacija u operi ili oratoriju koja muzidkim sredswima slijedi ritam govora. Reciativo secco/tal./Recitadv koii prate samo iednostavni akordi na
cembalu.
Semplice/tal.{ednostamo. Semprc/tal./Uvijek.
Seva/tal./Bez.
Septet 1/Kompozicija za sedam insmmenatal 2/Stavak za sedam glasova. Septim Intenal izmedu pnog i sedmog tona dijatonske ljesrice. Velika septima je za polutor, a mala sepdma za ci.jeli ton kra6a od oktave.
vrijednosti.
Tonaliret Sistem tonova i akorda koji stoje u odredenom odnosu prema jednon tonalnom centru. Tonika Glavni ton u tonalitetu kojim lieswica podinje i zavrlava,
ili
vi3e
tonaliten odjednom.
257
scan by krista
Tenuto,/tal./Oznaka po kojoj se tonovi moraju izdrlati u punom trajanju vrijednosti nore ili dak i malo dulje. Terca Interyal izmedu pnog i reCeg tona dijatonske ljeswice; velika Erca sadrzi deriri polumna, a mala
kontastan,
dijela.
tn.
ToniCka rol-fa mctode Sistem glazbene notacije kod kojeg se uponebljavaju slova a ne nore na cnovlju; uporebljava se u nekim Skolama u Engleskoj i zemljama
Tromrk Alord koji se sastoji od ri tola, velike ili male terce i diste, povedaoe ili smanjene kvinte iznad ne. Tteaolo / ral. / I / Btza izmjera dvajt tonova u intenalu vedem od sekunde; 2/ Brzo i usreptalo
povladenje gudalom po licama
LJkm Melodijska dekoracija. Una cor&,/al./Uputa da neba uporijebiti lijevi pedal qa klaviru.
Unis. Uputa kola kale da se gudadi divisi trebaiu watiti Da sviradie
s
klavijatura. Veliki bubmi Udaraljka neodredene visine tona; stoii uspravno, a udara
se sa stratr.
obidji
violine; 3/
Commonwealtha.
Tdo I / Konpozicija za ri insmmenta; 2/ Stavak za ri glasa; 3,/ Srednji dio menueta ili scherza. Triole Skupina od tri nore koja se
izvodi u vrijeme predvideno za dvije. Trodobaa miera Mjera s ri dobe u takm. Twca"allt/tal/U urskom stilu, tj. kao s bubnjevina, dinelama i rianglom/rekvizitima puka mrskib
unisono. Unisono,/tal.,/Simultano zwcanje tonova iste visine. Uvertin 1/ Insmmentalni stavak koji prerhodi operi ili nekom drugom kazaliJnom komadu, no katkada se javlja kao nezavisna orkestralna kompozicija nmijenjena koncemom izvodenju; 2/ U glazbi 18. srolle& suita.
ito
zaish zwlati.
Trmpozicija Izvodenie dionice, pasaie ili komada u drugadijem tonaliteru ili visini od onog u kojem
,e naPrsan.
jarjitxa/
Tutti/al./
1/ Zajednidki nasrup svih izvodata neke kompozicije, 2 / PasaZa za orkestar bez solista; 3/ Oznaka da rrebaju svirati svi gudaCi, kojom se opoziva upura
Veliki interal Ine*al sekunde, rcrce, sekste i septime kod durJjeswie. Ventili Mehanizmi na svim limenim duhadkim instrumentima osim trombona koji izmjenom duzine ciievi mijeniaiu i alikvotni niz. Verset Kratki orgul.jski komad, zasnovan na Gregorijanskom ' koralu, 3to se izvodi umjesto pojedinih stihova psalma. Vibrato Neznatne oscilaciie visine koje poboljSavaju i daju rcpliru sviranju na gudadkim insmmentima i prihvadjive su na nekin dnenim duhadkin insmmentima, no ne toleriraiu se kod pjevanja ako nisu pod konnolom. Villmelle/franc./ U glazbljera
francuska pjesma u tercinama. Viola GudaCki insmment; pojava
Virginal Elizabetijanski instrument s tipkama slidan spinetu. Virtuoz Izvodad koji izvanredno tehnidki vlada svojim insarunentom. Visina Osobina tona koja ovisi o brcju njegovih vibracija. Vrace, vivo/tal.,/Zivahno. Vodenie dionie Posava dionica ili nelodijskih linija u tkiw neke kompozicije. Vodie Sedmi ton uzlazne di.jaonske
ljeswice. Vojnid:ki orkestu Orkesnr koji se
Swoda
skladba
Voluntary/engl./Orguliska
"solo".
mjeri koji wde porijeklo od Landlera, a uSao je u modu podetkom 19. stoljeCa. Vuijacije Razliditi nadini predstavliania, tretinnja i nzrade
Velike orgulje Glavni dio orgulja;
obitelji viola prethodi i djelomie se podudara s nastankom obitelji violina. Viola d uore/tal./Posebna vrsta eoor viole s joi jednim kompletom tica koje svirad ne dodiruie, YeC one vibriraju zajedno s glavnin iicama.
glazbi.
258
scan by krista
se spominju u ovoj knjizi' Brojevi stampani odnose se na prikazi o pojedinim kompozitorima, a oni pisani kurzivom na potpise pod slikama.
KAZALO
-"ini. tloui.,
Kraljevsko kazaliSte l4 Kod'Iy, Zohan 19, 7 0,1 It Koussevizky Music Foundation 47 Koussevizky, Serge 145 Kristiianija, filharmonijsko dru3wo
9t
Kdstina, kraljica Svedske 62 Kunc, Bozidar,233,234
Adams, Adolphe 67 Cappella Giulia 142 Carl Rosa opera 103 Carska kapela (BeC) 164 Carska kapela (Petrograd) 87 Chabrier, Emmanuel 54,55,152 Chandos, vojvoda od 94 Charles II, kralj Engleske 148 Charles IX, krali Franoske 115 Charles X, kralj Francuske 156
Agoulr, grofica od 1 19 NbCniz, Isaac 8, 9, 7 2, 9 2 Albinoni, Tommaso 9 Aldeburgh, festival 47 Amar kvmt 102 Ana, kraliica Engleske 94 Artiquis, de Andrea, 215 Arenski 155 Ame, Thomas AugustinelO, 11 Amold, Malcolm 12, .lJ
G^de92,139
Gallus, Jacobus, 224, 225 Geminiani 62 George I, kralj Engleske 94 Gerhard, Robeno 84-85 Gershwin, George 84-85 Gewandhaus orkestar 126
Nacionalni festival limenih glazbi 35 Napulj, konzenaorii 28' 143 National Consenatory of Music 74 New England konzeratorij 51 New York Philhamonic Sociery 123 New York Syaphony Sociery 84 Nielsen, Carl l3g Neman, kardinal 79 Nordraak, Rikard 92 Nonh, Roger 148
La Poupelinidre 152
Charloce, kraljica 14
Chausson, Ernest 55
Gilben, V.S. 18s Glazunov, Aleksandar 38,86,87,155 Glinka, Mihail 18,87,154, 155 Gluck, Christoph \flillibald 3t,88,89,152,201 Goldberg 16 Goldoni 21 1
Goosens, Eugene 105
LaScala2E,196 Lalo, Eduard 11+ Lannet 778 Lasso, Orlando di vidi Lassus, Roland
de Lassus,
Roland de 115,142
152
1
Cipra,Milo,222
Claudel, Paul 129 Clementi, Muzio 106 Cleveland, Institut za glazbr 36 Cobettova nagrada zakompoziciiu
Cocteau, Jean 160
I 1, 126-7
Offenbach, Jacques 34, lt8-9, 178 Okeghem, Johaones 1 12 Opra /Paiz/67, 152, 159
Lenjingrad, konzenatoii 87, 17 2 Leoncavallo, Ruggierc 116-7, 124, Leopold, prirc od Anhalt-Cothena 14
Les NouveauxJeunes 106, 160
14,98,191
Bach, Johann Christian 13, 14 Bach, Johann Sebastian 9, 12, 14-17, 51, 52, 58, 64,83,94, 106, 126, 169, l9l,199 Brj^monti, Julije, 215, 216 Balakirev, Milii 18,38,87, 137,
Onoboni, kardinal 62
51
Marello
211
Lincoln, katedrala 52
154-5,189
BaranoviC, Krelimir, 217 Batbaia 28 Ban6k, Bla 19-21,70,113, 119, 172. Baudelaire 65 Bavarska, vojvoda od 1 15 Bax, Arnold 22, 109
Lirz, katedrala 52 Liszt,Fratcz 9, 18,20,33, 38, 42, 51, 83,84,93, 106, tt9-21, 123,126,
140, 152, 159,173, 176, l8l,201, 210 Lisinski, Varoslav, 235, 2f,6 Liverpool, filhamoniisko druSwo 49 Iacarelli 62
19
Padovec, Ivan, 240 Paganini. Niccolo 31. 118, I 19, 140-t Palestrina, Ciovanni Pierluigi de 90.
ll5,142-3
Palestrina, katedrala 1 42 Papandopulo, Boris, 241
Bayreuth, knez od 191 Bayreuth, festivalski teatar 207 -2 BBC, simfonijski orkestar 12,39 Bed, filharmoni.ia 210 Bed, konzeryarorii 51, 210 Bet, opetu 123 Beecham, Sir Thomas 68, 72 Beethoven, Ludwig vr 13, 20, 23-27, 44, 51,94; 106, 107 164'167, ' 169,177, 192,201 Bellini, Vincenzo 28, 71, 196 Berg, Alban 29,162 Brkeley, Lednox 30, 144 Berlin, dvorska opera 181 Berlin, filharmoni.ja 181 Berlin, Majstorska Skola za kompoziciju 108 Berlin, Visoka muzidka Jkola 102 Berlioz, Hector 18, 30, 31,33,87, 119,120,123,126 Bernac, Pierre 144 Bernstein, Leonard 32 Be$a, BIagoje,217,2l8 Beruald, Franz 33 Besplatna muzidka Jkola (Petrograd)
18, 155
Hanover, knez izbornik 94 Hanover Square Rooms 14 Hatze, Josip, 227 Haydn,Joseph 13, 37, 9 4,9 8-rc \106-7, 1 3 3,13 4, 1 6 4 Haydr, Michael206 Heifezt, lascha 204 Henze, Hans\femer 101 Hercules I, vojvoda od Ferrare 1 12 Heseltine, Peter vidi Sfarlock, Peter Hessen- Damstadt, markgrof od
199
London, filhamoniia 12 Luj XII, kralj Franoske 112 Luj XIV, kralj Francuske 64 Luj XV, kralj Fraaoske 152
Lucca, pitceza od 141 Ludwig II, kratj Bavarske 201 Ltkati.C, Ia an, 2 t 6, 2 3 7 Lully, Jean-Bapriste 148, I 52' 191.
Panicij, Atdrija,242
Pears, Peter 47 Pedrell, Felipe 8a, 84' 92
19l
Pesaro, konzenatorij 124
Hindemith, Paul 102,208 Holst, Gustav 103-5 Honegger, Afthur 106-7 Hrisdd, Stevan, 228 Hugo, Victor 71 Hunmel, Johann Nepomuk 106-7 Humperdinck, Engelben 108, 208
LJ
Ljadov 155 Madeleine 82, 159 Madrid, akademija umjetnosti 80
Ponchielli t+z
Poulenc, Francis 30, 55, 144
Prag,kotzewarcij
74
Mieterlinck 65,
82
Ptag, opera 123 Prix de Rome 34, 65,94' 125' 152 Prokofjev, Sergej t+5-6 Proiev,^foma, 241,244 Puccini, Giacomo 116' 124' 147 Pulizerova nagrada I 10 Purcell, Henry 48, 96, 148-9
DugaryFnftjo,22t,224
Dukas, Paul 9,22, 80, 128,129 Dvoiak, Antonin 73-75,176
Bjelinski, Bruno, 21E, 219 Bloch, Emest 36 Blow,John 148 Boccherini, Luigi 37 Boito 147, 197 Bonapane, Lucien 37 Bonapare, Napoleon 23 Borodin, Aleksandat 18, lE, 137, 154 Bosanac, Franio, 219, 220 Boston, sim{oniiski orkestu 151, 158 Bouffes-Parisiens 138 Boulanger, Nadia 30,61 Boulez, Pierre 39,128 Boult, Sir Adrian 195
Boyce,
Mallam6 39,
45
Marzori
197
Villiam
40
Ecole Nomale 128 Elgar, Edward 35,76,77-80,204 Elizabeta, kraljica Engleske 52, I 86 English Folk Song Socleq 194 English opera group 42 Escola Nomal 84 Esterh6zy, knez Nicolaus 98, 99 Esrcrhizy, knez Paul Anrcn 98
Marcello, Alessandro 9 ll/.aie, Litbica, 237 , 238 Marija Anroaneta 88 Mrija Barbara, priacez^ 16l Marienkirche/Lubeck/52
Mascegni,
Rahmanjinov, Sergej 51,140, 150, 152,187 Rameau, Jean-Philippe 7 2, 88, 1 52-3 Ramovs, Plimoz, 245 Ravel, Maurie 3A,80,82, 109, 152-3, 160,181,194,198
Ravnatelj kralievske glazbe 35, 40,79 RCA Victor nagrada 6 I Respighi, Ottorino 154, 156, 181
l8l,210
ll4,
123, 139,
14
Brandenburg, markgrof od
Brecht, Benhold 208
rl
Bridge, Frank 47 Brkanovid, Ivan, 220 Briften, Benjanin 47 -48,17 2 Brno, filhamonijski orkestar 111 Bruch Mu 49,154, 194 Bruckner, Anrcn 50-51,123 Brudi, Rudolf,221 Brunswick, vojvoda od 177 Bruxelles, konzewatorij 209 Budimpe$ta, konzenatodj 70, 113 Budimpeita, opera 123 Bulow, Max von 181,200,2A1 Busoni, Ferruccio 51,91, 208
Buxtehude, Diderik 16,52 Byrd, Villiam 52-53,186
Falla, Manuel de 80, 81 Faurc, Gabriel 82, 152, 159 Fenbv. Eric 68 Filha'rmoni jsko drusno /Giiteborg/
Ik
t76
Franck Csar 51, 55,72,82,83,128 FnrkJin, opeta 102,177 FridrikVeliki 12, 16
Kaiser, Georg 208 Kassel, knez izbomik 177 Kassel, opera 123 Kassel, zemaljski grof od 1zo-t Kenoedy, predsjednik 32
K6ln, knez izbomik 23 Kobenham, konzenatorij 1 39 Ksbenhavn, muzicko drustro 139 Komadina, Vojin, 231, 252 Kofiovit,Peta4 232,233 Kraljevska kapela 40, 52, 148, 184,
186
\1r.rrrrer, Meadid, Iowo 238 Medunarodno druSwo za suvremenu gl^zb! 35,84,2A4 Meiningen, orkestar 181 Mendelssohn, Felix 16, 3 l, 92, 126-7, 139, 169,206 Mendelssohn, stipendiia 12, 185 Messiaen, Olivier, 39, 7 2, 128 Metropolitan 123 Meyerbeer, Giacomo 90, 201 Milano, katedrala 14, 112 Milano, konzeruatorij 196 Milhaud, Darius 55, lA6,129,198 Moeran, EmestJohn 1!0 Mokran.iac, Stevan, 23t, 239 Monteverdi, Claudio 1J0-1 Morley College 103 Moskva, filhtmoniia 151 Moskva, konzenatorij 151' 173' 189 t59, 164, l8l, 189,206 Musorgski, Modest 18, 65, 137' 152'
'154
Julc. .\,
Picto
Richter, Hans 51 tucordi 116,147 Rimski-Korsakov, Nikolaj I 8, 38, 87, 137, 145, 152, 154, 154-5,182 Rossini, Gioacchino 28, 34, 1 I 8, I 54,
156-7 Roussel, Alben 158, 160
Royal Academy of Music 94, 184 Royal Choral Society 90 Royal College of Music 47, 103, 109, 130,185,194 Rubini 28 Rubinstein, Anton 209 Rubinstein, Nicolds 198, 190
Mozar, Volfgang Amadeus 13, 14, 23, 51, 57,88,98, 146,1 32, 133-6,
259
scan by krista
Sv. Michael, crkva/Comhill/40 Sv. Pavao, katedrala 40 Sv. Stefan, karedrala,/Bedl98 St. Sulpice/Pariz,/82
Singakademie 44
Jllije,
247
17
Skerjanc, Luci jan Marija, 251 SosrakoviC, Dmirij 20, 1 72-3 Sulek. Stjepan. 251, 252
2-3, 187
Saint-Sans, Camille 82, 121,159 Sakad, Branimir, 245, 246 Saksonija, knez izbomik 16, 171
Villa-lobos, Heitor 198 Vivaldi, Aatonio 14, 199 Vojna muzidka lkola 91
\fliesbaden, opera 101 l7illiams, Vaughan vidi Vaughan Vitliams, Ralph lfolf, Hugo 210-1
lPolf-Fenari, Emanno
Vttrtremberg 206
211
Salieri 164 Salsburg, festival 35, 47 Sammanini, Giovanni Battista 88 San Cado, opera 28
San Francisco,
Tallis, Thomas 52, 1E6-7 Telemann, Georg Philipp 12,16,191 Thearer an der Vien 177
Th6Atre de la Gaier6 138
Santa Cecilia, konzeroatorij 154 Sarasate 1 14 Satie, Erik 55, 128,144, 160 Savin, fusto, 246, 247 Sayn-Vittgenstein, p itceza I 20 Scarlatd, Alessandro 62, 161 Scarlatti, Domenico 37, 161 Schtinberg, Amold 29,84,1A1, rc2, 162,163, 183, Schola Cantorum 128, 158, 160 Schuben, Franz 33, 5A,73,164-7,
Strauss, Johann
178
Th6itre
des
Ialiens
156
t?t,149, u4,145, 158, 160, 182-3, 187, 192, 198 Sullivan, Anhur 184-5 Szymanovski, Karol 185, 187
Th6ntre Lyrique 67 Three Choirs Festival 40, 78 Thun, grof 176 Tipper, Michael trz-.1 Trinit6, crkva 128 Toscanini 124
28 ,51, 55,65, 67, 4, 82, 1A8, 119, 123, 125, 140, 155, 162, 173, 177, 179, l8l, 196, 200 201-3,207, 210 \Valter, Bruno 72 Valtham, opatija 186
7
\fagner, Richard
Znich,konzeflato;j
106
185,211
Schumann, Clan 42, 168, 169 Schumann. Roben I 8, 38, 42, 5A,82,
'!7arlock, Peter 130, 205 Vashington Square College 91 Veber, Carl Maria von 33, 162, 177, 2Ol,2A6-7 Vebern 29
Veill, Kun
208
l8l
l5
Vieck, Friedrich
rzvoRr
FOTOGRAFTJA
Popperfoto. t5: Oxford Universiry Press. 86: National Ponraic G allery. 87 t Novosti. 90: Mary Lvans.92: Picrurepoint.9J, Mary llvans. 94: Royal College of Music. 95: Narional Poroair Gallery, 96: Vicroria & Alben Museum. 97: Royal College of Music 98: Roben Harding Associares.99: (umetnuta slika) Mary Evans. l0l: British Library, 102: Mansell Colleaion. t0J: Narional Ponrair Gallery. 104: Mander &Mitchenson, Radio Times, t06: Radio Times. l0Z: Radio Times. t08: Mary Evans, Radio Times. 111: The London Coliseum/Donald Southem. 113: Madzarska ambasada, ll4; Marv Evans. ll5: Marv Evans. I 16; Mary Evans. t18: Colleaion Violler l19 r Mander &Mitchenson. i2O: Mansell Colle'crion. l2l: Collect'ion Viollet, Picturepoint, l22r (umetnuta i glavna slika) Mary Evans. 124; Radio Times, Mary Evans. 125: Mary Evans, Radio Times. 126: Bodleian Library, dija-film fi.228.5. t28: Collemion Viollet. 129: Mansell Collecdon. t32: (glavna slika) ZEFA. lJ3: (umetnuta) RadioTimes. lJ5: Picturepoinr, Radio Times, 137r Novosti. 139: Mary Evans, 140: Mary Evans. t4t: Radio Times. 142: Royal College of Music, Mansell Collection. l4J: Mary Evans. 144:J. &!f. Chesrer/Dezo Hoffman_n. Toph-am,/FE. 145_: Novosri. 145: Novosri. 147: Collecrion Vio-ller. l48r Mary Evans, Brirish Library. 149: Natjonal Porait Gallery. 150: (obje) Novosti.l'2tMaryEv^ns.15f : Radio Times. 155: Novosti. 156: Mary Evans. 157: Mry Evans, Victoria &Alben Museum. t5t: Photographie Giraudon. I 59: Radio Times. I 60: Mary Evans, Radio Times. I 6t : Royal Colleee of Music.-t63: Universal Edirion. 164: British Library. t65: Mary Evans. teo: Spearum Coloir Library. 158: Collection Vollet. 171r Radio Times. 172: Radio Times. 173: Noiosti. tz+: Spectrum Colour Library. 175: Mary Evans. 176: Radio Times. 177:MaryErans. 179: (desno gore) Mary Evans. lE1: (obje) Mary Evans. t82r Radio Times. 184: National Porair Callery. 185: Mary Evans. 186! Popperfoto, Archives Phorographiques Larousse. lE7:-fohn R. Freeman, 1 88 r Radio Times. t 89r Collecrion Viollet. 190: Mansell Colleccion. 191: Archives Photographiques Larousse, t92: (desno) Radio Times. 193: Sunday Times. 194: Radio Times, Narional Ponrait Gallery, Brirish Library. t95: Mander&Mirhenson. 196: (obie) Mary Evens. 197: RadioTimes. t98: Brazilska ambasada. l99r Royal College of Music.200: (gore) Mary Evans. 201: Collection Viollet. 204: Sunday Times. 207: Royal College of Music. 2OS: (obii) Universal Edition. 209: (obje) Mary Evans. 21 O: Radio Timis. 21 I : Royal Coltege of Music.
Izdavadi zahvaljuju slijedeCim.usranovma i pojedincima uz Ciju su pomoc pribavljene fotografije za ilusriranje ove knjige. Kori{tene su izvjesne kratie: Mary Evans Picrure Library: Mary Evans The Truscees, National Ponrait Gallery, London: National Pomair Gallery Novosti Press Agency: Novosti Radio Times Hulron Picture Library: Radio Times Raymond Mander and foe Mirchenson T'heare Collection: Marder &Mitchenson
TUMAE KRATICA
ASMF Orkesar Akademije St. Manin-in-the-Fields - Engleski EKO komohi orkes.ar fflh. filharmonija, filharmonijski orkesar
orkestar
KO
NKRS orkestar
260
scan by krista