UNIVERZITET U TUZLI

FILOZOFSKI FAKULTET

NASTAVNI PROGRAM PREDMETA/KURSA: SVJETSKA KNJIEVNOST III FAKULTET KATEDRA SMJER ODSJEK ETSC SEDMINI BROJ SATI U SEMESTRU Predavanja Auditorne vjebe Eksperimentalne vjebe NASTAVNIK ASISTENT INTERESNA GRUPA KONSULTACIJE DODATNE INFORMACIJE U VEZI KURSA Adresa fakulteta Telefon Fax Telefon (kancelarija) Web strana fakulteta Web strana nastavnog kursa PREPORUENA LITERATURA 1. Grupa autora: Povijest svjetske knjievnosti. Zagreb, Mladost, 1974.-1982. (I-VII) 2. Solar, Milivoj: Povijest svjetske knjievnosti. Zagreb, Golden marketing, 2003. 1 Filozofski
Bosanski jezik i knjievnost

6 4 2 0 Dr. sc. Azra Verlaevi, doc. Studenti III godine odsjeka:

Bosanski jezik i knjievnost

Nakon svakog predavanja http://webmail.untz.ba T. Markovia br. 1. Tuzla 387 /0/61 168 168 Fax: 387 /0/35 30 63 31. Fax: 387 /0/35 30 63 31. http://webmail.untz.ba . http://webmail.untz.ba .

3. mega, Viktor: Povijesna poetika romana. Zagreb, 1987. 4. Slamnig, Ivan: Svjetska knjievnost zapadnog kruga. Zagreb, 1999. 5. Biti, Vladimir: Pojmovnik suvremene knjievne teorije. Zagreb, 1997.
6. Doleel, Lubomir: Poetike zapada, Sarajevo, 1991 7. Solar, Milivoj: Suvremena svjetska knjievnost, Zagreb, 1997 8. Flaker, Aleksandar: Stilske formacije, Zagreb, 1986

PREDUSLOVI

Nema posebnih nastavnih preduslova za pohaanje ovog kursa.

SADRAJ KURSA Modernizam kao posljednja velika epoha svjetske knjievnosti: esteticizam, avangarda, kasni modernizam i postmodernizam, simbolizam: Charles Baudelaire: Cvjetovi zla,
Alexander Blok: poezija, Andrei Bely: poezija; futurizam: ruska avangarda, Hlebnikov, Majakovski; nadrealizam: Andre Breton, ekspresionizam: Franz Werfel, Georg Trakl, Gottfried Benn, Augusta Strindberga: Gospoica Julija, egzistencijalizam: Jean Paul Sartre: Munina, Albert Camus: Stranac, prozaisti: Oscar Wilde: Slika Dorijana Greja, Marcel

Proust: U traganju za izgubljenim vremenom, James Joyce: Ulysses, Virginia Woolf: Gospoa Dalloway, Thomas Mann: Smrt u Veneciji, Doktor Faustus, Herman Hesse: Stepski vuk, Franz Kafka: Proces, Metamorfoze, Andre Gide: Krivotvoritelji novca, Mihail Bulgakov: Majstor i Margarita, pjesnici: Federico Garcia Lorca: poezija, Antonio Machado: Samoe, Kastiljanska polja, Miguel de Unamuno: Pjesme, Thomas Stearns Eliot: Pusta zemlja, Ezra Pound: Canzoni (poezija), Marina Tsvetaeva: drama:, Luigi
Prandello: est lica trai autora, Samul Beckett: ekajui Godota, Eugene Ionesco: elava pjevaica, Bertold Brecht: Majka Courage i njena djeca, postmodernizam: Jorge Luis Borges: Alef, Vlladimir Nabokov: Blijeda vatra, Lolita, Italo Calvino: Ako jedne zimske noi neki putnik, Umberto Eco: Ime rue, Peter Handke: Golmanov strah od jedanaesterca, Milan Kundera: ala,

John Fowles: enska francuskog porunika, Paul Auster, Julio Cortazar: kolice, Mario Vargas Llosa: Grad i psi, Alain Robbe Grillet: novi roman, Gabrijel Garcia Marquez: Sto
godina samoe

CILJEVI KURSA Upoznavanje studenata s knjievnopovijesnim, epohalnim, tipskim, poetikim karakteristikama i tokovima knjievnosti modernizma i postmodernizma, te upoznavanje s najvrednijim djelima svjetske knjievnosti. OEKIVANE RAZVOJNE SPOSOBNOSTI/KOMPETENCIJE STUDENATA Uspjeni studenti, koji su tokom nastavnog procesa kontinuirano izvravali svoje obaveze, e biti osposobljeni da: razumijevaju knjievnopovijesni, poetiki okvir romantizma i realizma 2

na nivou odgovarajue poetike razumijevaju, kontekstualiziraju, kompariraju i analiziraju najznaajnija svjetska ostvarenja

NASTAVNE METODE U cilju efikasnog izvoenja nastave i postizanja postavljenih ciljeva kursa i kompetencija studenata u toku kursa e se koristiti sljedee metode: predavanja, vjebe, (individualni i timski/grupni rad). Predavanja Student je obavezan redovno prisustvovati na predavanjima (P) i vjebama (VJ). Tokom semestra, nastavnik i asistent se obavezuju da uredno prate prisustvo studenta. U toku semestra student moe maksimalno izostati tri puta sa predavanja i tri puta sa vjebi . U sluaju da student zbog bolesti ili drugih opravdanih razloga nije mogao pohaati odreeni broj sati nastave, obavezan je da u dogovoru sa predmetnim nastavnikom i asistentom nadoknadi zaostatke i da po nalogu nastavnika, u odreenom terminu, izvri izostale obaveze kroz samostalni rad ili uz konsultacije s predmetnim nastavnikom ili asistentom. Za kontinuiranu prisutnost i aktivnost na nastavi tokom cijelog semestra student moe ostvariti 20 bodova. Ukoliko student nadoknadi proputene redovne obaveze (maksimalno do po 3 izostanka na P i VJ, uz aktivnost na asovima) u toku semestra dobija 20 bodova. Od 4 do 10 izostanaka sa P i VJ na kraju semestra, studentu e se od ukupnog broja bodova ostvarenog na osnovu razliitih aktivnosti oduzimati po jedan (1) bod za svaki izostanak. Na ovaj nain studenti e biti stimulisani da redovno prisustvuju na nastavi i da budu aktivni tokom cijelog semestra. Vei broj izostanaka od 10 sa P ili VJ se nee tolerisati i u tom sluaju student nee moi dobiti potpis odgovornog nastavnika neophodan za ovjeru semestra. Tokom cijelog semestra nastavnik i asistent e studentima davati odreene zadatke vezane za P i VJ, i pratiti njihov rad u svakom pogledu. Vjebe (Individualni i timski/grupni projekti) Izrada individualnih i timskih projekata je, takoer, obavezna. U toku semestra svaki student e dobiti jedan individualni ili jedan timski projekat. Individualni projekat e obuhvatati izradu jednog seminarskog rada iji e obim i struktura biti utvreni u dogovoru s nastavnikom, a prezentacija istog e se obaviti pred grupom studenata ili pred nastavnikom. Timski/grupni seminarski rad, za grupu od 3-5 studenta, e obuhvatati odreenu tematiku iz oblasti koju e grupa utvrditi s nastavnikom i asistentom, a koja treba biti obraena uz konsultovanje raspoloive literature. U timskom projektu svi studenti su obavezni aktivno sudjelovati i dati svoj doprinos. Na taj nain studenti mogu meusobno razmjenjivati ideje, diskutovati, uiti jedni od drugih, donositi svoje sudove i zakljuke. Time se razvijaju njihove komunikacijske sposobnosti, ali i smisao za timski rad. Studenti su obavezni da u odreenom vremenu, a najkasnije mjesec dana prije isteka semestra, urade individualni ili timski/grupni projekat i isti dostave asistentu i nastavniku na pregled. Za vrijeme izrade projekata, za sve nejasnoe i objanjenja u vezi istih, 3

nastavnik i asistent su duni biti na raspolaganju studentima kroz konsultacije, kontakte i podrku.

METODE PROVJERE ZNANJA a) Pismeno: Esej-test b) Usmeno: usmeno Za provjeru usvojenog znanja koristit e se: - pismena i - usmena metoda Pismena metoda obuhvata pismenu provjeru znanja (esej). Provjera znanja e se realizirati kroz pitanja i odgovore iz sadraja nastavnog predmeta. Ista e biti obavljena nakon realizacije predvienih predavanja. Minimalan broj bodova za prolaz na pismenom dijelu ispita je 26. Usmena metoda primjenjivat e se za studente koji kroz pismenu provjeru znanja ostvare manje od minimalnog broja bodova (26) i na one studente koji iskau elju da kroz usmenu provjeru znanja poprave ostvarenu ocjenu. Pismena provjera znanja Nakon zavretka kursa slijedi pismena provjera znanja (esej) studenata. Studentima e biti ponueno pet (5) pitanja. Na tano odgovoreno pitanje student e dobiti maksimalno deset bodova. Dakle pet pitanja nosi pedeset bodova. Studenti koji zadovolje na pismenom dijelu ispita tj. ostvare od 26 do 50 bodova, bit e osloboeni polaganja usmenog dijela ispita na kraju semestra. Termin odravanja pismenog dijela ispita e biti saopten studentima najmanje petnaest (15) dana prije samog odravanja ispita. Maksimalan broj bodova koje student moe ostvariti na pismenom dijelu ispita je 50, a minimalan, da bi se ispit poloio, je 26 bodova. Pozajmljivanje bilo kakvih stvari, izmeu studenata, za vrijeme ispita nije dozvoljeno. Studenti koji budu prepisivali od drugih ili diskutovali za vrijeme ispita bit e odstranjeni sa ispita i njihov rad se nee bodovati. Usmena provjera znanja Usmeni dio ispita e se obaviti na osnovu vie pitanja iz nastavnog sadraja i odgovora studenata u trajanju od 15-30 minuta. Maksimalan broj bodova koji student moe ostvariti na ovom dijelu ispita je 50, a minimalan, da bi ispit poloio, je 26 bodova. METODE OCJENJIVANJA STUDENATA

Osnovu za ocjenjivanje studenata predstavljaju sljedei kriteriji: 1. prisustvo na predavanjima, 2. aktivnosti na predavanjima, 3. uraen i prezentiran individualni/grupni projekat 4. ostvareni bodovi na pismenom dijelu ispita, i 5. ostvarani bodovi za iskazano znanje na usmenom dijelu ispita, Na kraju kursa nastavnik e bodovanjem formirati konanu zakljunu ocjenu. SISTEM BODOVANJA Maksimalan broj bodova se dobija sumiranjem maksimalno mogueg broja bodova definiranih za svaki kriterij pojedinano u toku semestra. Sistem bodovanja, procentualno uee pojedinih komponenti u bodovanju i nain formiranje konane ocjene prikazani su u tabeli. Kriterij max. bodovi a)prisutnost i aktivnost na asu: - prisutnost na predavanjima 10, - aktivnost na asovima 10, b)individualni/timski projekat: - individualni projekat 30, ili - timski/grupni projekat 30, c)pismeni ispit: 50 ili d)usmeni dio ispita: 50. ________________________________________________ Ukupno moguih bodova: 100 Kontunuiranim redovnim prisustvom na nastavi i aktivnou tokom itavog semestra studenti mogu ostvariti 20 bodova to ini 20% od ukupnog broja bodova. Uspjenom izradom i prezentacojom individualnog ili grupnog projekta student moe osvojiti maksimalno 30 bodova (30%), dok se preostali broj od 50 bodova (50%) ostvaruje na pismenom ili usmenom zavrnom ispitu. Iz svake aktivnosti studenti moraju imati minimalno 50 % od ukupnog broja bodova. Dodjeljivanje ocjena na osnovu ostvarenog broja bodova prikazano je u tabeli: SISTEM OCJENJIVANJA broj bodova: konana ocjena: 90-100 deset (10), 81-89 devet (9), 72-80 osam (8), 63-71 sedam (7), 54-62 est (6), do 53 pet (5). PREPISIVANJE

Prepisivanje za vrijeme ispita ili pozajmljivanje bilo kakvih stvari, naruavanje reda i ispitne procedure i slino nije dozvoljeno. Studenti koji budu krili navedena pravila e biti odstranjeni sa ispita i njihov rad se nee bodovati. PREPORUENA DODATNA LITERATURA Preporuena literatura pokriva osnovne aspekte tematika opisanih u sadraju kursa. Za naprednije izuavanje i usavravanje u okviru ove problematike predmetni nastavnik moe a i ne mora predloiti dodatnu literaturu. ORGANIZACIJA IZVOENJA KURSA PREDAVANJA - PROGRAMSKI SADRAJI:
Sedmica Dan Datum Naziv predavanja Broj sati

1 2

Upoznavanje studenata sa sadrajem kolegija. Modernizam kao posljednja velika epoha svjetske knjievnosti: esteticizam, avangarda, kasni

4 4

modernizam i postmodernizam,
3 4 5 simbolizam: Charles Baudelaire: Cvjetovi zla, Alexander Blok: poezija, Andrei Bely: poezija; futurizam: ruska avangarda, Hlebnikov, Majakovski; nadrealizam: Andre Breton, ekspresionizam: Franz Werfel, Georg Trakl, 4 4 4

6 7

Gottfried Benn, Augusta Strindberga: Gospoica Julija, egzistencijalizam: Jean Paul Sartre: Munina,
Albert Camus: Stranac,

4 4

8 9

10 11

12 13

prozaisti: Oscar Wilde: Slika Dorijana Greja, Marcel Proust: U traganju za izgubljenim vremenom, James Joyce: Ulysses, Virginia Woolf: Gospoa Dalloway, Thomas Mann: Smrt u Veneciji, Doktor Faustus, Herman Hesse: Stepski vuk, Franz Kafka: Proces, Metamorfoze, Andre Gide: Krivotvoritelji novca, Mihail Bulgakov: Majstor i Margarita, pjesnici: Federico Garcia Lorca: poezija, Antonio Machado: Samoe, Kastiljanska polja, Miguel de Unamuno: Pjesme, Thomas Stearns Eliot: Pusta zemlja, Ezra Pound: Canzoni (poezija), Marina Tsvetaeva: poezija drama:, Luigi Prandello: est lica trai autora, Samul
Beckett: ekajui Godota, Eugene Ionesco: elava pjevaica, Bertold Brecht: Majka Courage i njena

4 4

4 4

4 4

14

15

djeca, postmodernizam: Jorge Luis Borges: Alef, Vlladimir Nabokov: Blijeda vatra, Lolita, Italo Calvino: Ako jedne zimske noi neki putnik, Umberto Eco: Ime rue, Peter Handke: Golmanov strah od jedanaesterca, Milan Kundera: ala, Alain Robbe Grillet: novi roman, John Fowles:

enska francuskog porunika, Paul Auster, Julio Cortazar: kolice, Mario Vargas Llosa: Grad i psi, Gabrijel Garcia Marquez: Sto godina samoe
Ukupno:

60

ORGANIZACIJA IZVOENJA KURSA VJEBE - PROGRAMSKI SADRAJI:

Sedmica 1 2 3 4 5 6

Dan

Datum

Naziv predavanja

Upoznavanje studenata sa sadrajem kolegija i nainom rada na vjebama.

Charles Baudelaire: Cvjetovi zla, Alexander Blok: poezija, Andrei Bely: poezija rad na tekstu Hlebnikov, Majakovski: poezija rad na tekstu

Broj sati 2

2 Augusta Strindberga: Gospoica Julija rad na 2 tekstu Jean Paul Sartre: Munina, Albert Camus: Stranac 2
rad na tekstu

7 8 9 10

11 12 13 14 15

Oscar Wilde: Slika Dorijana Greja, Marcel Proust: U traganju za izgubljenim vremenom rad na tekstu James Joyce: Ulysses rad na tekstu Herman Hesse: Stepski vuk, Franz Kafka: Proces, Metamorfoze rad na tekstu Andre Gide: Krivotvoritelji novca, Mihail Bulgakov: Majstor i Margarita rad na tekstu Federico Garcia Lorca: poezija, Antonio Machado: Samoe, Kastiljanska polja, pjesme rad na tekstu Thomas Stearns Eliot: Pusta zemlja, Marina Tsvetaeva: poezija rad na tekstu
Samul Beckett: ekajui Godota, Bertold Brecht: Majka Courage i njena djeca rad na tekstu Jorge Luis Borges: Alef, Vlladimir Nabokov: Blijeda vatra rad na tekstu Italo Calvino: Ako jedne zimske noi neki putnik, Umberto Eco: Ime rue, Gabrijel Garcia Marquez: Sto godina samoe

2 2 2 2 2 2 2 2 2 2

OBRAZAC ZA EVIDENCIJU REZULTATA PROVEDENIH AKTIVNOSTI STUDENATA I FORMIRANJE KONANE OCJENE r.broj prezime prisustvo prisustvo A i ime P AV studenta IP/ GP PI UI UB Konana ocjena

P-predavanja AV-auditorne/raunske vjebe A-aktivnost studenta IP-individualni projekat GP-grupni/timski projekat PI - pismeni ispit UI -usmeni ispit UB-ukupan broj bodova