Avram Noam Chomsky je ameriki lingvist, filozof, kognitivni znanstvenik, politiki aktivist, pisac i predava.

On je profesor emeritus lingvistike na Massachusetts Institute of Technology. Chomskya se smatra odgovornim za stvaranje teorije generativne gramatike, koja je smatrana jednim od najveih doprinosa lingvistici u 20. stoljeu. Usto je pomogao zapoeti kognitivnu revoluciju u psihologiji svojom recenzijom knjige Verbal Behaviour B.F. Skinnera gdje je kritizirao bihevioristiki pristup prouavanju ljudskog ponaanja i jezika dominantnog u 50-ima. Njegov naturalistiki pristup jeziku je utjecao na filozofiju jezika i uma. Smatra ga se i zaslunim za Chomskyevu hijerarhiju, klasifikaciju formalnih jezika prema njihovoj generativnoj moi. Prema Arts and Humanities Citation Indeks 1992. godine, Chomsky je bio citiran kao izvor vie nego bilo koji drugi ivui uenjak u razdoblju 1980 1992 a bio je osmi najcitiraniji uenjak u bilo kojem razdoblju. Zapoevi sa svojom kritikom Vijetnamskog rata u 60-ima, Chomsky je postao poznatiji osobito meunarodno za svoju kritiku medija i politike. Openito se smatra kljunom intelektualnom figurom unutar ljevice SAD-a. Chomsky je iroko poznat po svom politikom aktivizmu i kritici vanjske politike SAD-a i ostalih vlada. Njegov otac dr. William Chomsky je emigrirao iz Rusije u SAD. Bavio su poduavanjem i povijeu hebrejskog jezika. Noam Chomsky nastavlja bavljenje lingvistikom i 1955. poinje predavati na MITu. Univerzalna gramatika U lingvistici je poznat po teoriji uroene univerzalne gramatike. U toj teoriji Chomsky tvrdi da su ovjeku uroeni obrasci gramatike koji nisu obrasci samo za jedan odreeni jezik, ve su obrasci gramatike za sve ljudske jezike. Drugim rijeima, jezina sposobnost je genetiki uvjetovana. Chomsky-eva teorija je pomogla slabljenju utjecaja biheviorizma u psihologiji i jaanju kognitivizma. Vjerojatno najsnaniji argument je bio produktivnost jezika ili mogunost jezika da proizvede nove reenice koje nikada prije nisu bile izgovorene ili vjebane. Time je Chomsky pokazao da se vjetina koritenja jezika ne moe objasniti bihevioralnim mehanizmima operantnog uvjetovanja (kondicioniranja), kako je to tvrdio B. F. Skinner. Posjedovanje jezika je svojstvo vrste homo sapiens i ona je zajednika svim pripadnicima nae vrste. Slina sposobnost se ne moe pronai meu ostalim ivotinjskim vrstama. Dakle, jezina sposobnost je ono to ovjeka razlikuje od ivotinje. Filozofija Njegov utjecaj na filozofiju (pogotovo analitiku) je sljedei: utjee na odmak od prvladavajueg empirizma, na udaljavanje od biheviorizma u psihologiji, strukturalizma u lingvistici, te na udaljavanje od pozitivizma u filozofiji. Prua novi kognitivistiki pristup lingvistici, te stvara nov pristup razmiljanja o ljudskom umu i ljudskom jeziku u filozofiji, to rezultira mnogim vanim debatama s glavnim akterima analitike filozofije, primjerice Hilary Putnam, Willard Van Orman Quine, John Searle, Donald Davidson, Saul Kripke, Thomas Nagel, Michael Dummet, Tyler Burge.