BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE VLADA

NACRT

ZAKON O OBAVEZNIM OSIGURANJIMA U SAOBRAAJU

Sarajevo, juli 2012. godine

ZAKON O OBAVEZNIM OSIGURANJIMA U SAOBRAAJU GLAVA I OPE ODREDBE Opa odredba lan 1. (1) Ovim se zakonom ureuju obavezna osiguranja u saobraaju u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija) ukljuujui naroito: 1) vanugovorne obavezne odnose odgovornosti za tetu koji nastaju iz ugovora o osiguranju, 2) oblike i opseg teta koje se naknauju prema ovom zakonu, 3) postupak i rokove rjeavanja odtetnih zahtjeva od strane odgovornog osiguravatelja, 4) zatitne i zatezne kamate, 5) zastaru potraivanja utvrenih ovim zakonom. (2) Ovim se zakonom ureuje i: 1) nadlenost, tijela i nain finansiranja Garancijskog fonda Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: GFFBiH), 2) provoenje obaveznog osiguranja od automobilske odgovornosti iz saobraajnih nezgoda koje na podruju Federacije ili na podruju drava lanica Sistema zelene karte odnosno podruju drava lanica Multilateralnog sporazuma prouzroe vozila pokrivena osiguranjem od automobilske odgovornosti. (3) Sastavni dio ovog zakona jesu: 1) Prilog I Tablica odteta kao dokument koji predstavlja sistem naknada za uinjenu tetu fizikim licima zbog posljedica tjelesne povrede ili smrti iz saobraajnih nezgoda ( u daljem tekstu: Tablica odteta), 2) Prilog II Medicinska tablica za odreivanje postotka oteenja tjelesnog i/ili duevnog zdravlja kao posljedice tjelesne povrede iz saobraajnih nezgoda (u daljem tekstu: Medicinska tablica). (4) Odredbe podzakonskih akata protivne odredbama ovog zakona nemaju pravnog uinka. Vrste obaveznih osiguranja u saobraaj lan 2. Obavezna osiguranja u saobraaju jesu: 1) osiguranje vlasnika, odnosno korisnika (u daljem tekstu: vlasnika) vozila od odgovornosti za tete nanesene treim licima (u daljem tekstu: osiguranje od automobilske odgovornosti),

2) osiguranje zranog prijevoznika, odnosno operatora odgovornosti za tete nanesene treim licima i putnicima,

zrakoplova

od

3) osiguranje vlasnika, odnosno korisnika (u daljem tekstu: vlasnika) brodice na motorni pogon (u daljem tekstu: brodice), odnosno jahte od odgovornosti za tete nanesene treim licima, 4) osiguranje putnika u javnom saobraaja od posljedica nesretnog sluaja. Definicije lan 3. Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju sljedee znaenje: 1) saobraajna nezgoda - je dogaaj kod kojega je teta nastala zbog upotrebe prijevoznog sredstva, 2) prijevozno sredstvo - je vozilo, zrakoplov, brodica, odnosno jahta, 3) vozilo - je svako motorno vozilo namijenjeno za koritenje na kopnu koje se pokree snagom vlastitog motora, ali se ne kree po inama i svako prikljuno vozilo, prikljueno ili ne, koje podlijee obavezi registracije te po propisima o registraciji mora imati saobraajnu dozvolu, 4) prikljuno vozilo - je svako vozilo namijenjeno da ga vue motorno vozilo, bilo da je konstruirano kao prikolica ili poluprikolica, 5) vlasnik prijevoznog sredstva - je svako fiziko ili pravno lice na koje glasi javna isprava koju je izdalo nadleno tijelo i kojom se dokazuje vlasnitvo odreenog vozila (knjiica vozila ili drugi slian dokument), 6) korisnik prijevoznog sredstva je fiziko ili pravno lice koje voljom vlasnika stvarno raspolae prijevoznim sredstvom, 7) osiguravatelj je drutvo za osiguranje s kojim je sklopljen ugovor o osiguranju, 8) drutvo za osiguranje oznaava pravno lice koje je ili kojoj je rjeenjem nadlenog nadzornog tijela odobreno dobilo odobrenje za obavljanje poslova direktnog neivotnog osiguranja, 9) ugovaratelj osiguranja je lice koje je s drutvom za osiguranje sklopilo ugovor o osiguranju, 10) polica osiguranja je isprava o sklopljenom ugovoru o osiguranju, 11) osiguranik je lice iji je imovinski interes osiguran, 12) voza je lice koje upravlja prijevoznim sredstvom, 13) neovlateni voza je lice koje je u vrijeme tetnog dogaaja bez saglasnosti vlasnika upotrijebilo vozilo, a nije kod njega zaposleno u vezi s pogonom motornog vozila, nije ni lan njegovog domainstva, a niti mu je vlasnik vozilo predao u posjed, 14) odgovorni osiguravatelj je drutvo za osiguranje s kojim je vlasnik prijevoznog sredstva, a kojim je prouzroena teta, sklopio ugovor o osiguranju od odgovornosti za tetu nanesenu treim licima,

15) oteenao lice je svaka lice kojem je nanesena teta na stvarima i/ili na licima, koje na temelju ovog zakona ima pravo podnijeti odtetni zahtjev, 16) direktno oteeno lice je lice kojem je u saobraajnoj nezgodi nanesen imovinski gubitak, tjelesna povreda ili je smrtno stradalo, 17) indirektno oteeno lice je lice kojem je zbog posljedica tjelesne povrede ili smrti direktno oteenog lica kao bliskog srodnika nanesena tjelesna povreda kao oteenje duevnog zdravlja i imovinski gubitak, 18) putnik je lice koje je pretrpjelo tetu odnosno imovinski gubitak ili tetu na licu (tjelesna povreda i smrt) u saobraajnoj nezgodi koja se dogodila dok se nalazilo u prijevoznom sredstvu, osim vozaa kod vozila i lanova posade kod zrakoplova, odnosno lice na brodu odnosno jahti i lanova posade brodice odnosno jahte, 19) osigurani sluaj je saobraajna nezgoda temeljem koje oteeno lice moe postaviti odtetni zahtjev osiguraniku (ili drugom suosiguranom licu) odnosno odgovornom osiguravatelju; vie vremenski povezanih teta predstavljaju jedan osigurani sluaj, ako su tete nastale zbog istog uzroka, 20) osigurana svota je iznos do kojega je osiguran imovinski interes, posebno imovinski gubitak a posebno teta na licima treih lica u vozilu, odnosno za pojedinog putnika, prtljagu, teret i tete prema treim licima u zrakoplovu i treeg lica u moru kao i za sluaj trajne invalidnosti za osiguranje putnika u javnom prijevozu od posljedica nesretnog sluaja, 21) priekni rok je razdoblje od najvie 30 dana nakon isteka ugovora o osiguranju u kojem se prava i dunosti iz ugovora o osiguranju produuju, 22) neosigurano vozilo je vozilo iz take 3) ovog lana za koje nije sklopljen ugovor o osiguranju od automobilske odgovornosti ili je trajanje osiguranja isteklo, a ugovor o osiguranju nije produen ni u prieknom roku, 23) nepoznato vozilo je vozilo iz take 3) ovog lana koje nije bilo mogue identificirati, kao ni njegova odgovornog osiguravatelja, 24) Biro zelene karte Bosne i Hercegovine (dalje u tekstu: BZKBiH) je nacionalni biro (ured) za osiguranje koji predstavlja strukovno udruenje utemeljeno u skladu s Preporukom br. 5. koju je 25. januara 1949. usvojio Pododbor za cestovni saobraaj Odbora za unutranji saobraaj Ekonomske komisije Ujedinjenih Naroda za Evropu, i okuplja drutva za osiguranje koja su u Bosni i Hercegovini ovlatena obavljati djelatnost obaveznih osiguranja u saobraaju, 25) zelena karta osiguranja je meunarodna karta osiguranja od automobilske odgovornosti koju izdaje nacionalni ured za osiguranje kao dokaz o postojanju valjanog osiguranja od automobilske odgovornosti na pod ruju drava lanica Sistema zelene karte osiguranja, 26) Multilateralni sporazum je sporazum sklopljen izmeu nacionalnih ureda za osiguranje drava lanica EEA [Evropskog ekonomskog prostora] i drugih pridruenih drava po kojem se slubena registarska tablica drave lanice u

kojoj je vozilo uobiajeno stacionirano smatra dokazom o postojanju valjanog osiguranja od automobilske odgovornosti, 27) Kretski sporazum je sporazum kojim se ureuju meusobni odnosi izmeu nacionalnih ureda za osiguranje drava lanica Sistema zelene karte osiguranja, 28) podruje drava lanica Sistema zelene karte osiguranja je podruje drava potpisnica Kretskog sporazuma, 29) teritorij Evropske unije je podruje drava lanica Evropske unije, 30) poslovni nastan je sjedite, zastupnitvo ili podrunica drutva za osiguranje u smislu lana 2 (c) i lana 3. Druge direktive Vijea 88/357/EEC od 22. juna 1988. o usklaivanju zakona, uredbi i administrativih odredbi koji se odnose na direktno neivotno osiguranje osim ivotnog osiguranja, te koja utvruje odredbe koje e olakati efikasno ostavrivanje prava na slobodu pruanja usluga, 31) teritorij (podruje) na kojem je vozilo uobiajeno stacionirano je podruje drave lanice Multilateralnog sporazuma: a) iju registarsku tablicu vozilo nosi, bez obzira jesu li tablice trajne ili privremene, ili b) u kojoj su izdane tablice osiguranja ili znak raspoznavanja slian registarskoj tablici koju vozilo nosi u sluaju kada registracija za odreeni tip vozila nije potrebna, ili c) u kojoj vlasnik vozila ima prebivalite u sluaju kada za odreeni tip vozila nije potrebna registarska tablica niti tablica osiguranja niti drugi znak raspoznavanja slian registarskoj tablici, ili d) u kojoj se saobraajna nezgoda dogodila u sluaju kada vozilo koje je sudjelovalo u saobraajnoj nezgodi nema nikakvu registarsku tablicu ili ima registarsku tablicu koja ne odgovara ili vie ne odgovara vozilu, 32) brodica je plovni objekt namijenjen za plovidbu morem koji nije brod ili jahta, a ija ukupna snaga potisnih ureaja prelazi 15 kW, 33) jahta je plovni objekt za sport i razonodu ija je duina vea od 12 metara te koji je osim posade ovlaten prevoziti najvie 12 putnika, 34) Agencija za osiguranje u Bosni i Hercegovini osnovana je Zakonom o Agenciji za osiguranje u Bosni i Hercegovini (Slubeni glasnik BiH, br. 12/04) i samostalna je pravno lice s javnim ovlatenjima u okviru svog djelokruga i nadlenosti i za svoj rad odgovara Vijeu ministara Bosne i Hercegovine. Osnovni zadaci Agencije za osiguranje u Bosni i Hercegovine su da osigura: a) jedinstvenu primjenu zakona o osiguranju izmeu entiteta, kao i osiguranje nesmetane i djelotvorne suradnje izmeu Nadzornih tijela osiguranja u Federaciji i Republici Srpskoj, te osiguranje da se entitetski zakoni primjenjuju i tumae na pravnoj i jedinstvenoj osnovi, b) da zakonodavstvo o osiguranju koje je na snazi u entitetima, u potpunosti bude usaglaeno u namjeri da osigura jednak i ravnopravan status prema svim drutvima za osiguranje u oba entiteta i Brko Distriktu Bosne i

Hercegovine i da osigura jednaku pravnu zatitu kako za ugovarae osiguranja, tako i za treu stranu-podnosioce odtetnih zahtjeva, c) da zakonodavstvo u Bosni i Hercegovini bude i ostane usaglaeno sa zakonodavstvom Evropske unije, koje se primjenjuje na podruju osiguranja. 35) Agencija za nadzor osiguranja Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Nadzorno tijelo) je uspostavljena sukladno odredbama Zakona o drutvima za osiguranje u privatnom osiguranju (Slubene novine Federacije BiH br. 24/05 i 36/10) kao pravni sljednik Ureda za nadzor drutava za osiguranje u Federaciji, ima regulatornu i nadzornu funkciju nad poslovanjem drutava za osiguranje, te posrednika u osiguranju, kao supervizorska institu cija u industriji osiguranja. Agencija je samostalna i nezavisna neprofitna institucija, koja za svoj rad odgovara Vladi Federacije Bosne i Hercegovine. 36) Garancijski fond Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: GFFBiH) je pravno lice osnovano ovim zakonom i od strane drutava za osiguranje koja su u Federaciji ili Republici Srpskoj (u daljem tekstu: RS) ili izvan Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: BiH) ovlatena obavljati djelatnost osiguranja prijevoznih sredstava, sa zadatkom nadoknade tete na licima (tjelesna povreda i smrt) i imovinskog gubitka prouzroene od strane neosiguranog prijevoznog sredstva, od nepoznatog prijevoznog sredstva, kao i za tete na licima i imovinskog gubitka koje oteeno lice nije moglo naplatiti zbog prestanka odnosno steaja drutva za osiguranje, a sve do visine najnie osigurane svote za svako prijevozno sredstvo propisane ovim zakonom. 37) Udruenje drutava za osiguranje u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Udruenje osiguravatelja FBiH) je neprofitabilna pravno lice iji su osnivai i lanovi po dobrovoljnoj osnovi drutva za osiguranje i reosiguranje registrirana na teritoriji Federacije. 38) teta nanesena treem licu je posljedica saobraajne nezgode koja moe biti nanesena oteenom licu kao: 1) imovinski gubitak koji moe nastupiti kao: a) oteenje ili unitenje stvari, i/ili b) posljedica tete na licima, i/ili 2) teta na licima koja moe nastupiti kao: a) tjelesna povreda kao oteenje tjelesnog i/ili duevnog zdravlja direktno oteenog lica ikao oteenje duevnog zdravlja indirektno oteenog lica zbog naroito teke invalidnosti direktno oteenog lica, ili b) smrt kao posljedica tjelesne povrede direktno oteenog lica i kao oteenje duevnog zdravlja indirektno oteenog lica zbog smrti direktno oteenog lica, 39) odgovornost za tetu je takav obavezno pravni odnos u kojem je jedna strana duna popraviti prouzroenu tetu drugoj strani, a druga strana je ovlatena zahtijevati takav popravak,

40) zatezna kamata je kamata ija se godinja stopa odreuje za svaku godinu, uveanjem promjene indeksa potroakih cijena na malo koji utvruje i objavljuje Federalni zavod za statistiku koji je vrijedio zadnjeg dana prethodne godine koja je prethodila tekuoj godini za pet postotnih poena, a koju plaa odgovorni osiguravatelj kada novanu obavezu naknadu za imovinski gubitak i tetu na licima ne izvri u propisanom roku odnosno zakasni sa ispunjenjem po ovom zakonu, 41) zrakoplovje svaka naprava koja se odrava u atmosferi zbog reakcije zraka osim reakcije zraka u odnosu na zemljinu povrinu, 42) zrani prijevoznik je poduzetnik za zrani prijevoz s vaeom dozvolom za rad, 43) zrani prijevoznik iz Zajednice je zrani prijevoznik s vaeom dozvolom za rad koju je dodijelila drava lanica u skladu s Uredbom (EEZ-a) br. 2407/92, 44) zrani operater je osoba ili subjekt koji nije zrani prijevoznik i koji stalno i djelotvorno odluuje o upotrebi ili radu zrakoplova; pretpostavlja se da je operater fiziko ili pravno lice na ije je ime zrakoplov registriran, osim ukoliko to lice ne dokae da je neko drugo lice operater, 45) let je: a) to se tie putnika i rune prtljage, vrijeme prijevoza putnika zrakoplovom, ukljuujui njihovo ukrcavanje i iskrcavanje, b) to se tie tereta i predane prtljage, vrijeme prijevoza prtljage i tereta od trenutka predaje prtljage ili tereta zranom prijevozniku do trenutka njihove isporuke ovlatenom primatelju, c) to se tie treih lica, upotreba zrakoplova od trenutka davanja snage motorima u svrhu vonje po tlu ili stvarnog uzlijetanja do trenutka kada je on na tlu, a motori su potpuno zaustavljeni; povrh toga 'let' je i kretanje zrakoplova pomou vozila za tegljenje ili potiskivanje, ili pomou sila ko je su tipine za pogon ili uzgon zrakoplova, naroito zranih struja, SDR je specijalno pravo vuenja kako ga je definirao Meunarodni monetarni fond (vrijednost se odreuje na temelju dnevnog prosjeka srednjih vrijednosti etiriju svjetskih valuta tzv. korpa valuta USD, EUR, JPY i GBP), MTOM (Maximum Take Off Mass) je najvia doputena masa pri uzlijetanju koja odgovara certificiranoj masi specifinoj za svaki tip zrakoplova, kako je navedena u svjedodbi o plovidbenosti zrakoplova, putnik u zranom prometu je svako lice prisutno na letu uz pristanak zranog prijevoznika ili operatera, osim lanova letake i kabinske posade koji obavljaju svoj posao, prtljagaje predana i runa prtljaga, tree lice je svako pravno ili fiziko lice, osim putnika ili lanova letake i kabinske posade koji obavljaju svoj posao, komercijalni let je let obavljen za plau i/ili najam, domai prijevoz je prijevoz zrakoplovom kod kojega se, prema ugovoru o prijevozu, mjesto polaska i mjesto odredita nalaze na te ritoriju Federacije ili BiH, meunarodni prijevoz je prijevoz zrakoplovom kod kojega se, prema ugovoru o prijevozu, mjesto polaska i mjesto odredita nalaze na teritorijima

46)

47)

48) 49) 50) 51) 52)

53)

54) 55)

56) 57)

dviju drava ili na teritoriju samo jedne drave ako je predvieno meuslijetanje na teritorij druge drave, Montrealska konvencija je Konvencija o ujednaavanju odreenih pravila u meunarodnom zranom prijevozu potpisana u Montrealu 28. maja 1999. godine, Sporazum o Evropskom zajednikom zranom prostoru ECAA Sporazum je mnogostrani sporazum izmeu Evropske zajednice i njezinih drava lanica, Republike Albanije, BiH, Republike Hrvatske, Bive Jugoslavenske Republike Makedonije, Republike Island, Republike Crne Gore, Kraljevine Norveke, Republike Srbije i Misije privremene Uprave Ujedinjenih naroda na Kosovu o uspostavi Evropskoga zajednikoga zranog prostora. osiguranik u javnom prijevozu - lice od ije smrti ili invalidnosti zavisi isplata osigurane svote odnosno njenog dijela, nesretni sluaj je svaki iznenadni i od volje osiguranika nezavisni dogaaj, koji djelujui uglavnom izvana i naglo na tijelo osiguranika ima za posljedicu njegovu smrt ili invalidnost, korisnik osiguranja - lice kojem se u sluaju nesretnog sluaja isplauje osigurana svota odnosno njezin dio i za sluaj invalidnosti to je sam osiguranik, odnosno za sluaj smrti osiguranika to je osoba koja je utvrena policom osiguranja, osigurana svota u javnom prijevozu - najvei iznos do kojega je osiguravatelj u obavezi te koji je upisan na polici, a ne moe biti manji od iznosa utvrenog Zakonom odnosno Odlukom Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, premija osiguranja - iznos koji ugovaratelj osiguranja plaa temeljem ugovora o osiguranju. GLAVA II OBAVEZNO OSIGURANJE VLASNIKA PRIJEVOZNOG SREDSTVA OD ODGOVORNOSTI ZA TETE NANESENE TREIM LICIMA II-1. ZAJEDNIKE ODREDBE Dunost sklapanja i obnove osiguranja lan 4.

58)

59)

60)

(1) Vlasnik prijevoznog sredstva duan je za obavezna osiguranja iz lana 2. stav (1) ta. 1), 2) i 3) ovog zakona, prije upotrebe prijevoznog sredstva u saobraaju, sklopiti ugovor o obaveznom osiguranju od odgovornosti za tete nanesene treim licima (dalje u tekstu: ugovor o osiguranju), te ga obnavljati sve dok je prijevozno sredstvo u saobraaju. (2) Vlasnici prijevoznih sredstva koje se koriste za prijevoz putnika u javnom prijevozu duni su sklopiti ugovor o osiguranju putnika od posljedice nesretnog

sluaja (dalje u tekstu: ugovor o osiguranju nezgode) te ga obnavljati sve dok je prijevozno sredstvo u saobraaju. (3) Ugovor o osiguranju iz stava (1) ovog lana obavezno pokriva svaki imovinski gubitak i tetu na licima (tjelesna povreda i smrt). (4) Ako prijevozno sredstvo podlijee obavezi registracije te prema propisima o registraciji mora imati saobraajnu dozvolu, tijelo nadleno za registraciju smije izdati saobraajnu dozvolu ili drugu odgovarajuu ispravu, produiti njezinu valjanost tek nakon to vlasnik prijevoznog sredstva na ije e se ime prijevozno sredstvo registrirati predoi dokaz o tome da je sklopio ugovor o osiguranju za osiguranje koje je prema ovom zakonu obavezno i dokaz o plaenoj premiji osiguranja. (5) Ako je prijevozno sredstvo, sukladno propisima o registraciji, evidentirano na korisnika prijevoznog sredstva, odredbe ovog zakona koje vrijede za vlasnika prijevoznog sredstva na odgovarajui se nain primjenjuju i na korisnika prijevoznog sredstva. Suosigurana lica lan 5. Osiguranjem vlasnika prijevoznog sredstva od odgovornosti za tetu nanesenu treim licima pokrivene su i tete koje prouzroe lica koja voljom vlasnika sudjeluju u upotrebi prijevoznog sredstva. Obaveze vozaa lan 6. (1) Voza je obavezan za vrijeme upotrebe prijevoznog sredstva u saobraaju imati policu osiguranja ili drugi dokaz o sklopljenom ugovoru o osiguranju prijevoznog sredstva koji mora predoiti na zahtjev ovlatenog slubenog lica. (2) Izuzetno od odredbe stava (1) ovog lana, zrani prijevoznik ili operator zrakoplova obavezan je policu osiguranja ili drugi dokaz o sklopljenom ugovoru o osiguranju za obavezno osiguranje iz lana 2. stav (1) ovog zakona za osiguranje putnika u zrakopolovu i osiguranje iz lana 2. stav (1) take 3) ovog zakona predoiti na zahtjev ovlatenog slubenog lica prije nego to zrakoplov poleti. (3) Voza je obavezan, u sluaju saobraajne nezgode, line podatke i podatke o osiguranjima koja su prema ovom zakonu obavezna dati svim sudionicima saobraajne nezgode, koji na osnovi tih osiguranja imaju pravo podnositi odtetne zahtjeve. Ugovor o obaveznom osiguranju i njegov uinak lan 7. (1) Drutvo za osiguranje duno je sklopiti ugovor o osiguranju prij evoznog sredstva sukladno ovom zakonu i uvjetima za osiguranje, odnosno cjenicima premija osiguranja.

(2) Drutvo za osiguranje ne moe odbiti ponudu za sklapanje ugovora o osiguranju prijevoznog sredstva ako ponuditelj prihvaa uvjete pod kojima drutvo za osiguranje provodi tu/te vrstu/e osiguranja. (3) Uvjeti za osiguranje sastavni su dio ugovora o osiguranju prijevoznog sredstva te ih je drutvo za osiguranje pri sklapanju ugovora o osiguranju duno uruiti ugovaratelju osiguranja. (4) Uvjetima za osiguranje utvruju se odnosi izmeu ugovornih strana koji nisu ili nisu u potpunosti utvreni ovim zakonom. (5) Obaveza drutva za osiguranje iz ugovora o osiguranju prijevoznog sredstva poinje po isteku 24-tog sata dana koji je u ispravi o osiguranju naveden kao poetak osiguranja, a prestaje po isteku 24-tog sata koji je u ispravi o osiguranju naveden kao dan isteka trajanja osiguranja, ako nije drugaije ugovoreno. (6) Kod ugovora o osiguranju prijevoznog sredstva sklopljenog na jednu ili vie godina, prava i obaveze iz ugovora o osiguranju prijevoznog sredstva produuju se nakon isteka ugovora o osiguranju prijevoznog sredstva za najvie 30 dana (priekni rok) ako drutvu za osiguranje najmanje tri dana prije iste ka trajanja osiguranja nije uruena izjava ugovaratelja osiguranja da ne pristaje na produenje ugovora o osiguranju prijevoznog sredstva. (7) Ako se u prieknom roku iz stava (6) ovog lana dogodi osigurani sluaj, ugovaratelj osiguranja obavezan je platiti premiju osiguranja za cijelu sljedeu godinu osiguranja. (8) Ako u prieknom roku iz stava (6) ovog lana ugovaratelj osiguranja sklopi ugovor o osiguranju prijevoznog sredstva s drugim drutvom za osiguranje, prethodni osiguravatelj ima pravo na premiju osiguranja za razdoblje do dana sklapanja ugovora o osiguranju prijevoznog sredstva s drugim drutvom za osiguranje, i to razmjerno razdoblju njegova osiguravateljskog pokria. (9) Kada BZKBIH putem Informacijskog centra utvrdi da je vlasniku prijevoznog sredstva prestalo osigurateljo pokrie duan je o tome odmah, a najkasnije u roku od 8 dana, obavijestiti Federalno ministarstvo unutarnjih poslova, koje je duno vlasniku oduzeti registarske tablice ili druge registarske oznake. (10) Izuzetno od odredbe stava (9) ovog lana, o prestanku ugovora o osiguranju u zranom saobraaju, BZKBiH je duan o tome odmah, a najkasnije u roku od 8 dana, obavijestiti Ministarstvo komunikacija i prometa BIH. Tumaenje uvjeta osiguranja lan 8. (1) Uvjeti osiguranja primjenjuju se onako kako glase. (2) Pri tumaenju spornih odredbi i izraza treba koristi objektivnu metodu tumaenja odnosno doslovnu primjenu teksta uvjeta. (3) S obzirom da uvjete osiguranja sastavlja jedna ugovorna strana odgovorni osiguravatelj to sve nejasnoe, dvoznanosti i slino moraju biti tumaene u korist osiguranika.

Nitavost odredbi uvjeta osiguranja lan 9. (1) Uvjeti osiguranja moraju biti u skladu sa odredbama ovog zakona, s naelom savjesnosti i potenja i ne smiju uzrokovati oiglednu neravnopravnost u pravima i obavezama ugovornih strana na tetu ugovaratelja osiguranja odnosno osiguranika. (2) Odredbe uvjeta osiguranja suprotne navedenom u stavu (1) ovog lana smatraju se nepotenim i nitavnim. (3) Ako ugovor o osiguranju moe opstati i bez odredbe koja je nitavna, onda nitavnost jedne odredbe ne povlai za sobom nitavnost cijelog ugovora o osiguranju. Jezik uvjeta osiguranja lan 10. (1) Uvjeti osiguranja moraju biti na jednom od jezika koji je u slubenoj upotrebi u Federaciji. (2) Nitavne su odredbe uvjeta osiguranja koje nisu napisane na jednom od jezika koji je u slubenoj upotrebi u Federaciji. Teritorijalna valjanost osiguranja lan 11. (1) Ugovor o osiguranju iz lana 4. ovog zakona pokriva tete iz stava (3) istog lana koje su prouzroene treim licima upotrebom prijevoznog sredstva na podruju BiH. (2) Ugovor o osiguranju za obavezno osiguranje iz lana 2. stav (1) take 1) pokriva, u skladu sa zakonima koji su na snazi u dravama lanicama Sistema zelene karte odnosno u dravama lanicama Multilateralnog sporazuma svaki imovinski gubitak ili tetu na licima prouzroenu na teritoriju tih drava. Uvjeti osiguranja i premije lan 12. (1) Drutva za osiguranje koja obavljaju poslove obaveznih osiguranja u saobraaju iz lana 2. stav (1) ovog zakona duna su primjenjivati odredbe st. (2), (3), (4), (5), (6), (7), (8) i (9) ovog lana. (2) Drutva za osiguranje iz stava (1) ovog lana duna su kao lanovi Udruenja osiguravatelja FBiH donijeti zajednike uvjete osiguranja i premijski sistem s jedinstvenim osnovicama funkcionalne premije osiguranja za vrste osiguranja iz lana 2. stav (1) ovog zakona.

(3) Drutva za osiguranje duna su prije primjene zajednikih uvjeta osiguranja i premijskog sistema iz stava (2) ovog lana dobiti odobrenje nadzornog tijela. (4) Zahtjev za izdavanje odobrenja iz stava (3) ovog lana podnosi Udruenje osiguravatelja FBiH. (5) Nadzorno tijelo izdat e odobrenje iz stava (3) ovog lana ako su zajedniki uvjeti osiguranja i premijski sistem iz stava (2) ovog lana sukladni propisima koji ureuju oblikovanje tehnikih rezervi aktuarskim naelima i pravilima struke. (6) Ako Nadzorno tijelo utvrdi da zajedniki uvjeti osiguranja i premijski sistem iz stava (2) ovog lana nisu sukladni propisima koji ureuju oblikovanje tehnikih rezervi aktuarskim naelima i pravilima struke donijet e mjeru da ih drutva za osiguranje izmijene. (7) Nadzorno tijelo u odobrenju iz stava (5) ovog lana odredit e poetak primjene zajednikih uvjeta osiguranja i premijskog sistema osiguranja iz stava (2) ovog lana. (8) Zajednike uvjete i premijski sistem iz stava (2) ovog lana objavljuje Udruenje osiguravatelja FBiH nakon dobivanja odobrenja iz stava (3) ovog lana, a najkasnije 30 dana prije poetka primjene. (9) Nadzorno tijelo moe samostalno donijeti zajednike uvjete osiguranja i premijski sistem s jedinstvenim osnovicama funkcionalne premije osiguranja za vrste osiguranja iz lana 2. stav (1) ovog zakona ako na osnovi tehnikih rezultata poslovanja drutava za osiguranje iz stava (1) ovog lana procijeni potrebnim odnosno ako se ne primjenjuju odredbe st. (2), (3), (4), (6) i (7) ovog lana. Dunost dostavljanja podataka o saobraajnoj nezgodi lan 13. (1) Tijela ovlatena za nadzor u saobraaju i pravosudna tijela te druga tijela koja vode postupak u povodu saobraajne nezgode, odnosno koja raspolau podacima vezanim uz saobraajnu nezgodu [zdravstvene ustanove, zavodi koji obavljaju poslove zdravstvenoga, penzijskog ili invalidskog osiguranja i druga tijela dostavit e ili dati na uvid drutvima za osiguranje, BZKBiH i Garancijskom fondu FBiH sve podatke kojima raspolau vezano za saobraajnu nezgodu a koji su potrebni za rjeavanje odtetnog zahtjeva. (2) Tijela, ustanove i zavodi iz stava (1) ovog lana za sluaj nepostupanja po pismenom zahtjevu drutva za osiguranje, BZKBiH i Garancijskom fondu FbiH odgovaraju za svaku tetu koja bi nastala zbog nemogunosti donoenja odluke o zahtjevu oteenog lica ili zbog nemogunosti donoenja te odluke u rokovima propisanim ovim zakonom.

Tree lice lan 14. Trea lica u smislu ovog zakona su sva oteena lica kojima je iz vanugovorne odgovornosti prouzroena teta u saobraajnoj nezgodi za koju nisu odgovorni, nastane teta zbog: imovinskog gubitka i/ili tete na licima (tjelesne povrede i smrti), od upotrebe prijevoznog sredstva, izuzev: 1) kod vozila lica navedenih u lanu 35. ovog zakona, 2) kod zrakoplova lanovi letake i kabine posade za vrijeme leta zrakoplova, 3) kod brodice odnosno jahte lica koja se nalaze na brodici odnosno jahti kojom je prouzroena teta kao i lica koja se nalaze na drugom plovnom objektu koje je sudjelovalo u saobraajnoj nezgodi.

Vrste mjera nadzora lan 15. (1) Ako u obavljanju nadzora Nadzorno tijelo utvrdi da drutvo za osiguranje kri odredbe lana 21. ovog zakona moe izrei slijedee mjere nadzora: 1) opomenu drutvu za osiguranje i lanu uprave odnosno izvrnom direktoru, 2) javno objaviti informaciju o neizvravanju i nepravovremenom izvravanju obaveza drutva na njegov troak, 3) izdati prekrajni nalog i podnijeti zahtjev za pokretanje prekrajnog postupka. (2) Ako u obavljanju nadzora Nadzorno tijelo utvrdi da drutvo za osiguranje iz RS ili strane drave koje ima filijalu na teritoriju Federacije kri odredbe lana 21. ovog zakona, moe mu uz mjeru iz stava (1) ta. 2) i 3) izrei i slijedee mjere nadzora: 1) izdati prekrajni nalog i podnijeti zahtjev za pokretanje prekrajnog postupka. 2) zabraniti sklapanje novih ugovora o osiguranju iz lana 2. ovog zakona za vrijeme dok ne otkloni nepravilnosti u poslovanju. Prekrajni nalog lan 16. (1) Nadzorno tijelo moe drutvu za osiguranje, odgovornim lanovima uprave odnosno izvrnim direktorima kao zasebnu mjeru nadzora u obliku sankcije izdati prekrajni nalog ukoliko ustanovi da je prekraj iz njegove nadlenosti utvren na jedan od sljedeih naina: 1) direktnim opaanjem od ovlatene slubena lica prilikom nadzora i pregleda ili na drugi nain, ili 2) direktnim pregledom kompjuterskih ispisa odnosno kopija evidencija odnosno drugih poslovnih knjiga, ili

3) na osnovu priznanja subjekta nadzora o izvrenju prekraj a iz ovog zakona u postupku nadzora ili nekom drugom sudskom ili administrativnom postupku. (2) Prekrajni nalog moe se izdati samo u sluajevima kada ovaj zakon odreuje fiksnu novanu kaznu ili kada nadzorno tijelo odlui izrei minimalnu novanu kaznu i to samo za prekraje propisane odredbama ovog zakona. (3) Na sadraj i postupak izdavanja i prigovor protiv prekrajnog naloga primjenjuju se odredbe Zakona o prekrajima Federacije Bosne i Hercegovine (Slubene novine Federacije BiH broj 31/06) o prekrajnom nalogu tijela dravne uprave kao ovlatenog tuitelja.

Kriteriji za izricanje mjera nadzora lan 17. Nadzorno tijelo odluku o mjerama iz lana 15. ovog zakona, donosi na osnovu ocjene: 1) teine, odnosno posljedica neizvravanja ili nepravovremenog izvravanja obaveza drutva za osiguranje utvrene u lanu 21. ovog zakona, 2) stepena ugroavanja stabilnosti trita osiguranja, odnosno razvoja obaveznih osiguranja u saobraaju zbog posljedica iz stava (1) ovog lana, 3) dosadanjih sluajeva i stepenova utvrenih nepravilnosti i nezakonitosti u poslovanju drutva za osiguranje u primjeni lana 21. ovog zakona, 4) pokazane spremnosti i sposobnosti uprave drutva za osiguranje da otkloni utvrene nepravilnosti u poslovanju drutva u primjeni lana 21. ovog zakona, 5) teine, odnosno posljedica nepotivanja svoje (vlastite) politike upravljanja i procedura ugovaranja obaveznih osiguranja u saobraajuu koje mogu ugroziti javni interes u vidu stabilnosti sistema obaveznih osiguranja u saobraaju, interese osiguranika, korisnika osiguranja i podnosioca odtetnih zahtjeva, 6) teine, odnosno posljedice krenja pravila o upravljanju rizicima. Primjena pojedinih odredbi ovog zakona na BZKBiH i Garancijski fond FBiH lan 18. Odredbe glave II ovog zakona na odgovarajui se nain primjenjuju u sluaju kada je, sukladno odredbama ovog zakona, za naknadu tete nadlean BZKBiH ili GFFBiH ako u glavama VII i VIII nije drukije odreeno. Primjena odredbi Zakona o osiguranju lan 19. Na ugovore o obaveznom osiguranju u saobraaju primjenjuje se Zakon o obligacionim odnosima (Slubeni list RBiH", br. 2/92, 13/93 i 13/94 i Slubene

novine Federacije BiH br. 29/03 i 42/11) ako ovim zakonom pojedina pitanja nisu drukije ureena. II-2. ODTETA ZA IMOVINSKI GUBITAK I TETU NA LICIMA Pravo oteenog lica na podnoenje neposrednog zahtjeva lan 20. (1) Odtetni zahtjev po osnovi osiguranja iz lana 2. stav (1) ovog zakona oteeno olice moe podnijeti neposredno odgovornom osiguravatelju. (2) Odtetni zahtjev iz stava (1) ovog lana mora biti dokumentiran (potpun), a to znai da sadri podatke o saobraajnoj nezgodi, da je priloena sva raspoloiva dokumentacija kao i ostala dokazna sredstva koja su potrebna za utvrivanje: naravi, uzroka i vrste tete te ostalih okolnosti na temelju kojih se moe utvrditiili barem uiniti vjerovatnim njegovo pravo na naknadu tete. (3) Oteeno lice nakon podnoenja odtetnog zahtjeva, na poziv odgovornog osiguravatelja duno je kada zahtjev nije dokumentiran (potpun) ili je djelomino dokumentiran (potpun) ako se odtetni zahtjev odnosi na: 1) imovinski gubitak zbog oteenja stvari u tano odreeno vrijeme staviti na raspolaganje i uvid oteenu stvar radi pregleda i utvrivanja tete, 2) tjelesne povrede dostaviti u izvorniku kompletnu medicinsku dokumentaciju a posebno: a) detaljno opisati nastanak saobraajne nezgode odnosno okolnosti traume kao i opis tegoba kao posljedice tjelesne povrede, kako bi se mogao utvrditi modaliteti lijeenja, tano trajanje hospitalizacije i taan dan zavrenog lijeenja i stabilizacije zdravstvenog stanja, b) dostaviti fotokopiju zdravstvenog kartona porodinog ljekara da bi se utvrdilo eventualno ranije patoloko stanje (degenerativne promjene, nezgoda, bolest i sl.), c) omoguiti neposredni pregled od strane ljekara cenzora drutva za osiguranje, ako medicinska dokumentacija upuuje da se radi o oteenju zdravlja kojim je narueno najvie korisno funkcioniranje, 3) smrt dokaze o smrti bliskog srodnika, dokaze o srodstvu oteenog lica sa preminulim, dokaz o trajnoj zajednici ivota (ako je uvjet za ostvarenje prava), medicinsku dokumentaciju o eventualnim duevnim smetnjama kao posljedicama smrti bliskog srodnika i drugo. 4) imovinski gubitak zbog tjelesne povrede ili smrti: a) dostaviti podatke o zanimanju, dohotku prije saobraajne nezgode, primanjima za vrijeme privremene sprijeenosti za rad (bolovanje) i drugo, ili b) raun za trokove u postupku lijeenja i rehabilitacije, (pred)raun za nadgrobni spomenik, raun za ostale trokove sahrane i drugo.

(4) Oteeno lice ima pravo u postupku pred odgovornim osiguravateljem, uz odtetni zahtjev dostavi i nalaz i miljenje sudskog vjetaka, bilo da se radi o imovinskom gubitku i/ili teti na licima. Odgovorni osiguravatelj je duan priznati trokove ovog nalaza i miljenja u visini radnje predviene iz advokatske tarife vezano za vrijednost (visinu) postavljenog odtetnog zahtjeva uz uvjet da je nalaz i miljenje bio nuan i svrsishodan s obzirom na vrstu i karakter odtetnog zahtjeva. (5) Danom podnoenja dokumentiranog (potpunog) odtetnog zahtjeva odgovornom osiguravatelju uzima se dan osiguravateljevog primitka pisanog odtetnog zahtjeva koji sadri podatke i dokaze navedene u stavu (3) ovog lana. (6) Ako je odgovorni osiguravatelj u roku od 15 dana od primitka pisanog odtet nog zahtjeva iz stava (5) ovog lana, u pisanom obliku od podnosioca zahtjeva zatraio uvid u lica, stvari i dokumentaciju iz stava (3) ovog lana, danom podnoenja potpunog odtetnog zahtjeva uzima se posljednji od dana kad je podnosilac zahtjeva omoguio osiguravatelju uvid u zatraenu dokumentaciju, stvari ili lica. (7) Ako oteeno osiguravatelju, u isticati prigovore istaknuti prema osiguranju. lice podnese odtetni zahtjev neposredno odgovornom odgovoru na takav zahtjev odgovorni osiguravatelj ne moe koje bi na temelju zakona ili ugovora o osiguranju mogao osiguranom licu zbog nepridravanja zakona ili ugovora o

(8) Drutva za osiguranje mogu sklopiti sporazum prema kojem odtetni zahtjev po osnovi osiguranja od automobilske odgovornosti moe rjeavati drutvo za osiguranje kod kojeg je oteeno lice sklopilo ugovor o osiguranju od automobilske odgovornosti. Postupak i rokovi za rjeavanje odtetnih zahtjeva te pravo oteenog lica na podnoenje tube lan 21. (1) Odgovorni osiguravatelj je duan u roku od 60 dana od dana prijema dokumentiranog (potpunog) odtetnog zahtjeva utvrditi osnov i visinu toga zahtjeva te dostaviti podnositelju zahtjeva: 1) utemeljenu ponudu za naknadu tete u sluajevima kad odgovornost nije sporna i kad je teta u cijelosti procijenjena, ili 2) utemeljen odgovor na sve take iz odtetnog zahtjeva u sluajevima osporavanja odgovornosti ili nepotpune procjene tete. (2) Ukoliko podneseni odtetni zahtjev nije dokumentiran (potpun), odgovorni osiguravatelj duan je u roku od 8 (osam) dana od prijema odtetnog zahtjeva pismeno se obratiti podnositelju zahtjeva i zatraiti kompletiranje dokumentacije u roku od 15 dana. Rokovi za rjeavanje odtetnog zahtjeva iz stava (1) ovog lana ponovno poinju tei tek od dana kada je odgovorni osiguravatelj primio zatraenu dokumentaciju.

(3) U sluaju kada oteeno lice prihvati utemeljenu ponudu i to potvrdi potpisom vansudske nagodbe (ugovora o nagodbi) odgovorni osiguravatelj je duan isplatiti naknadu tete u roku od 30 dana, raunajui od dana prijema potpisane vansudske nagodbe. (4) Ako je odgovorni osiguravatelj u potpunosti prihvatio odtetni zahtjev i o tome obavijestio oteeno lice u pisanom obliku u roku od 60 dana od primitka dokumentiranog (potpunoga) odtetnog zahtjeva, ugovor o nagodbi smatra se sklopljenim na dan kad je oteeno lice primilo obavijest odgovornog osiguravatelja kojom je osiguravatelj u potpunosti prihvatio odtetni zahtjev. (5) U sluaju kada je iznos naknade tete naznaen u utemeljenoj ponudi iz stava (1) ovog lana manji od potraivanja oteenog lica a tako manji iznos oteeno lice ne prihvaa potpisom vansudske nagodbe (ugovora o nagodbi) odgovorni osiguravatelj duan je oteenom licu izvriti isplatu po njemu nespornog dijela tete koji tada ne mora biti jednak iznosu iz utemeljene ponude ali ne smije biti manji od 2/3 iz utemeljene ponude u roku od 15 dana, raunajui od dana oitovanja oteenog lica, ali najdue u roku od 30 dana od dostavljanja utemeljene ponude. (6) Ako odgovorni osiguravatelj u roku iz st. (1) i (2) ovog lana oteenom licu ne dostavi utemeljenu ponudu za naknadu tete, ili utemeljeni odgovor ili ne plati nesporni dio tete, on zapada u zakanjenje i oteeno lice moe protiv njega podnijeti tubu. Tuba podnesena protiv odgovornog osiguravatelja ili odgovornog lica prije proteka rokova iz st. (1) i (2) ovog lana smatrat e se preuranjenom. Pravo oteenog lica na odtetu za oteenje ili unitenje stvari kao imovinski gubitak lan 22. (1) Oteeno lice kao vlasnik ima pravo od odgovornog osiguravatelja zahtijevati odtetu zbog oteenja ili unitenja stvari kao imovinski gubitak. (2) U ostalom se na pravo oteenog lica na naknadu tete pretrpljenu na stvarima kao imovinski gubitak primjenjuju odredbe ovog zakona. Odteta fizikim licima lan 23. (1) Drutvo za osiguranje odtetu fizikim licima kao novanu naknadu za tetu na licima i imovinski gubitak (kao posljedicu tjelesne povrede i smrti) utvruje primjenom propisanih oblika i propisanih kriterija (mjerila) za naknadu te tete po ovom zakonu. (2) tete na licima su tete nastale oteenom licu zbog: 1) tjelesne povrede je oteenje tjelesnog i/ili duevnog zdravlja ili poremeaj tjelesne funkcije (ukljuujui i duevne funkcije) i strukture tijela nastala povreivanjem u saobraajnoj nezgodi, u vrijednosti medicinski objektiviziranih oteenja, ili smrt je prestanak svih biolokih funkcija koje

definiraju ivi organizam oteenog lica, nastala kao posljedica saobraajne nezgode. (3) Ovim zakonom se utvruje klasifikacija (nomenklatura) elemenata tjelesne povrede kao direktne posljedice saobraajne nezgode za direktno oteeno lice, u sljedeim oblicima, 1) trajni funkcijski deficit ili trajna invalidnost, 2) privremeni funkcijski deficit ili privremena invalidnost, 3) neuobiajeno jaki bolovi/patnja, 4) naruenost-estetsko oteenje, 5) gubitak seksualnog zadovoljstva, i 6) gubitak zadovoljstva iz hobija, kao i oblici posljedica tjelesne povrede kod direktnog oteenika na temelju kojih indirektno oteenim licima bliskim srodnicima pripada naknada i to: 7) za sluaj smrti nekog lica, 8) za sluaj naroito teke invalidnosti nekog lica, i 9) za sluaj gubitka zaetog, a neroenog djeteta. (4) U sluajevima prouzrokovanja posljedica tjelesne povrede navedenih u stavu (3) ovog lana,oteeno lice ima pravo na odtetu i za: 1) trokove lijeenja i rehabilitacije, 2) izgubljenu zaradu za vrijeme privremene nesposobnosti za rad, 3) izgubljenu zaradu u sluaju trajnog smanjenja ili trajnog gubitka sposobnosti za rad, 4) naknadu za izgubljeno uzdravanje ili redovno pomaganje, 5) trokove sahrane, 6) trokove tue njege i/ili pomoi. (5) Odredbe st. od (1) do (4) ovog lana ne odnose se na osiguranje putnika u javnom prijevozu od posljedice nesretnog sluaja. Pravo oteenog lica na kamate lan 24. (1) Kod isplate odtete ili osigurane svote (ili dijela)oteeno lice uz mogui iznos novane naknade (glavnice) ima pravo i na isplatu zatitne odnosno zatezne kamate zavisno od vremena da li je odgovorni osiguravatelj pao u zakanjenje u ispunjenju svoje obaveze za: 1) imovinski gubitak kao: a) oteenje stvari raunajui od dana kada je oteeno lice izvrilo popravak i to platila u novcu, pa do isplate, b) oteenje stvari raunajui od prvog dana nakon 90 dana od dana prijema dokumentiranog (potpunog) odtetnog zahtjeva ili dana donoenja

prvostepene presude ako oteeno lice nije izvrilo popravak oteene stvari pa do isplate, c) unitenje stvari raunajui od prvog dana nakon 90 dana od dana prijema dokumentiranog (potpunog) odtetnog zahtjeva ili dana donoenja prvostepene presude pa do isplate, d) posljedica tete na licima, trokovi lijeenja i rehabilitacije, trokove pogreba i drugi trokovi raunajui od dana kada je oteeno lice izvrilo plaanje rauna pa do isplate, ostale obaveze iz lana 23. stav (4) ta. 2), 3), 4) i 6) ovog zakona, raunajui od dospijea pojedinog nominalnog mjesenog iznosa odtete (rate ili rente) pa do isplate. 1) teta na licima kao, a) tjelesna povreda: direktno oteeno lice raunajui od prvog dana nakon 90 dana od dana prijema dokumentiranog (potpunog) odtetnog zahtjeva ili dana prijema direktno podnesene tube sudu sa cjelokupnom dokumentacijom uz uvjete da je zavreno lijeenje (i rehabilitacija) i stanje zdravlja stabilizirano odnosno da je oteenje zdravlja stabilizirano s trajnom posljedicom i nije podlono poboljanju niti pogoranju. Ako nije ispunjen uvjet dokumentiranosti zahtjeva ili zavrenog lijeenja, dan za poetak raunanja kamata se pomie prema danu dostave cjelokupne dokumentacije ili zavrenog lijeenja i ponovno uz rok za dobrovoljno ispunjenje obaveze od 90 dana. indirektno oteeno lice raunajui od prvog dana nakon 90 dana od dana prijema dokumentiranog (potpunog) odtetnog zahtjeva ili dana prijema direktno podnesene tube sudu sa cjelokupnom dokumentacijom odnosno u istom roku nakon zavrenog lijeenja koje je nastupilo nakon toga, ako oteeno lice ima oteenje duevnog zdravlja koje je medicinski utvreno i objektivizirano. b) smrt indirektno oteeno lice raunajui od prvog dana nakon 90 dana od dana prijema dokumentiranog (potpunog) odtetnog zahtjeva ili dana prijema direktno podnesene tube sudu sa cjelokupnom dokumentacijom odnosno u istom roku nakon zavrenog lijeenja koje je nastupilo nakon toga, ako oteeno lice ima oteenje duevnog zdravlja koje je medicinski utvreno i objektivizirano.

Stopa izrauna i tok zatitnih i zateznih kamata lan 25. (1) Zatitne kamate izraunavaju se godinje i to prema promjeni indeksa potroakih cijena na malo koju utvruje i objavljuje Zavod za statistiku FBiH u godini koja prethodi godini za koju se izraunavaju zatitne kamate. (2) Odgovorni osiguravatelj duan je oteenom licu uz imovinski gubitak kao osnovu iz lana 24. stav (1) taka 1) ovog zakona, koji ima novani karakter podtaka a) i d) i nenovani podtaka b) i c) platiti i: 1) zatitnu kamatu ako je u rokovima iz lana 21. ovog zakona oteenom licu dostavio utemeljenu ponudu, sklopio vansudsku nagodbu (ugovor o nagodbi) ili je u cijelosti prihvatio odtetni zahtjev (u smislu lana 21. stav (4) ovog zakona) i isplatio naknadu tete ili isplatio po njemu nesporni iznos naknade tete odnosno u roku od 30 dana od dana prijema presude suda prvog stepena, isplatio cjelokupni ili po njemu nesporni dio nepravomono dosuene naknade tete raunajui od prvog dana nakon dana dospijea obaveze odnosno zakanjenja u ispunjenju obaveze pa do konane isplate, ili 2) zateznu kamatu ako nije u rokovima iz lana 21. ovog zakona oteenom licu dostavio utemeljenu ponudu, sklopio vansudsku nagodbu (ugovor o nagodbi) ili nije u cijelosti prihvatio odtetni zahtjev (u smislu lana 21. stav (4) ovog zakona) i isplatio naknadu tete ili isplatio po njemu nesporni iznos naknade tete odnosno u roku od 30 dana od dana prijema presude suda prvog stepena, isplatio cjelokupni ili po njemu nesporni dio nepravomono dosuene naknade tete raunajui od prvog dana nakon dana dospijea obaveze odnosno zakanjenja u ispunjenju obaveze odnosno za naknadu tete nenovana obaveza koja se odnosi na oteenu stvar koja nije popravljena i unitenu stvar, raunajui od dana prijema dokumentiranog (potpunog) odtetnog zahtjeva ili donoenja prvostepene presude, pa do konane isplate. (3) Odgovorni osiguravatelj duan je oteenom licu za tetu na licima kao osnovu iz lana 24. stav (1) taka 2) ovog zakona platiti odnosno nije duan platiti: 1) zateznu kamatu ako nije u rokovima iz lana 21. ovog zakona oteenom licu dostavio utemeljenu ponudu, sklopio vansudsku nagodbu (ugovor o nagodbi) ili nije u cijelosti prihvatio odtetni zahtjev (u smislu lana 21. stav (4) ovog zakona) i isplatio naknadu tete ili isplatio po njemu nesporni iznos naknade tete odnosno u roku od 30 dana od dana prijema presude suda prvog stepena, isplatio cjelokupni ili po njemu nesporni dio nepravomono dosuene naknade tete raunajui od prvog dana nakon dana prijema dokumentiranog (potpunog) odtetnog zahtjeva ili dana prijema direktno podnesene tube sudu sa cjelokupnom dokumentacijom odnosno zavrenog lijeenja koje je nastupilo nakon toga i do konane isplate.

2) ni zatitnu niti zateznu kamatu ako u rokovima iz lana 21. ovog zakona izjednaavajui s ovim i situacije kada je oteeno lice direktno sudu podnijelo tubu protivno lanu 21. stav (6) ovog zakona oteenom licu dostavi utemeljenu ponudu, sklopi vansudsku nagodbu (ugovor o nagodbi) ili u cijelosti prihvatio odtetni zahtjev (u smislu lana 21. stav (4) ovog zakona) i isplati naknadu tete ili isplati po njemu nesporni iznos naknade tete. (4) Odredbe ovog lana na odgovarajui nain se primjenjuju kod isplate osigurane svote (ili dio) iz ugovora o obaveznom osiguranju putnika u javnom prijevozu od posljedica nesretnog sluaja lan 68. stav (1) ovog zakona i kod malih teta iz lana 26. ovog zakona. Male tete lan 26. (1) Odtetni zahtjev oteenog lica upuen odgovornom osiguravatelju u iznosu manjem od 2.000,00 KM uz koji je dostavljena potpuna dokumentacija na temelju koje se moe utvrditi osnov i visina zahtjeva odnosno ukupna obaveza odgovornog osiguravatelja, smatra se malom tetom. (2) Drutvo za osiguranje je duno naknadu tete iz stava (1) ovog lana isplatiti u roku od 15 dana od dana prijema odtetnog zahtjeva. (3) Drutvo za osiguranje je duno tetu isplatiti u roku iz stava (2) ovog lana i u sluaju kada u postupku odluivanja o postavljenom odtetnom zahtjevu utvrdi da je iznos tete do 2.000,00 KM, iako zahtjev za naknadu tete nije odreen kao zahtjev za naknadu tete iz stava (1) ovog lana. Tablica odteta lan 27. (1) Tablica odteta je dokument koji predstavlja sistem naknadu za uinjenu tetu (dalje u tekstu: odteta) koji omoguava odreivanje novane vrijednosti za tjelesne povrede, smrt ili imovinski gubitak kao posljedice tjelesne povrede ili smrti nanesene treim fizikim licima u saobraajnoj nezgodi. (2) Ovom se Tablicom odteta poblie ureuju oblici (vrste), nain i kriteriji (mjerila) za utvrivanje prava na odtetu zbog tjelesne povrede ili smrti zavisno od stepena i godina oteenog lica, odnosno teine tjelesne povrede i ostalih okolnosti sluaja, kao i novano vrednovanje tjelesne povrede ili smrti kao osnova za odtetu direktno odnosno indirektno oteenih lica, odreujui istovremeno maksimalne vrijednosti odtete za svaki oblik (vrstu) posljedica te krug lica koje imaju pravo na odtetu kao indirektno oteenog lica. (3) Tablica odteta posebno ureuje pitanje odtete za sve imovinske gubitke koji su posljedica tjelesne povrede ili smrti, kako za direktno oteenog lica tako i za indirektno oteenog lica. (4) Ovom Tablicom odteta odreuju se uvjeti za neprenosivost prava u obliku novane rente zbog tjelesne povrede ili smrti direktno oteenog lica, kao i pitanje

nasljeivanja potraivanja dteta za tjelesne povrede i smrti kao i nain odreivanja vrijednosti boda iz Tablica odteta na osnovu koje se dobije novana vrijednost odtete za svaki oblik (vrstu) zasebno. Medicinska tablica lan 28. Medicinska tablica za odreivanje postotka oteenja tjelesnog i/ili duevnog zdravlja trajne invalidnosti ili trajnog funkcijskog deficita kao posljedice tjelesne povrede primjenjuje se kod ugovora o osiguranju za sve vrste obaveznih osiguranja u saobraaju. Zastara potraivanja naknade tete lan 29. (1) Potraivanje naknade tete po ovom zakonu zastarijeva za tri godine otkad je oteeno lice doznalo za tetu i lice koje je tetu poinilo (subjektivni rok). Saznanje oteenog lica za tetu ne podrazumijeva samo saznanje o postojanju tete ve i saznanje o obimu tete, odnosno elementima njezine visine. (2) Kod teta na licima koje su posljedica tjelesne povrede odluna okolnost za obim i visinu tete je: 1) dan kada je zavreno lijeenje i oteeno tjelesno i/ili duevno zdravlje je stabilizirano kod onih oblika koji imaju privremeni karakter, 2) dan kada je zavreno lijeenje i rehabilitacija i kada je trajno (definitivno) nastupilo smanjenje tjelesnog i/ili duevnog potencijala koji se javlja kao rezultat tjelesne povrede. Stanje zdravlja je stabilizirano s posljedicama i nije podlono poboljanju niti pogoranju kod onih oblika koji imaju trajni karakter. (3) Saznanje oteenog lica za lice (osiguranika) koje joj je poinilo tetu, procjenjuje se prema vremenu kada su oteenom licu bili dostupni podaci o licu koje je tetu poinilo, podaci o postojanju ili nepostojanju ugovora o osiguranju od automobilske odgovornosti, jer su mu to osnovni elementi za podnoenje neposrednog odtetnog zahtjeva. (4) U svakom sluaju potraivanje naknade tete po ovom zakonu zastarijeva za pet godina od kada je teta nastala (objektivni rok). Objektivni rok zastare potraivanje naknade tete od pet godina kada je teta nastala primjenjuje se kada subjektivni rok od tri godine od kada je se doznalo za tetu i poinitelja istjee izvan toga roka. Taj rok se primjenjuje i u sluaju kada je oteeno lice doznalo za tetu no ne i za lice koje je tetu poinilo, jer u tom sluaju subjektivni zastarni rok uope ne poinje tei, tako da potraivanje naknade tete zastarijeva samo zbog proteka objektivnog zastarnog roka.

Subrogacijski i regresni zahtjevi drutava za osiguranje prema odgovornom osiguravatelju lan 30. (1) Drutvo za osiguranje koje je isplatilo osiguravajuu sumu, platilo osiguranu svotu (ili njen dio) ili je naknadilo tetu oteenom licu, a na temelju ovog zakona nije bilo u obavezi, ili je naknadilo tetu zbog njegove solidarne odgovornosti u dijelu veem od dijela koji otpada na njega, ima pravo od lica odgovornog za tetu, lica koje s njim solidarno odgovara, lica koje je doprinijelo teti, odnosno od odgovornog osiguravatelja, zahtijevati naknadu svega isplaenog i to zajedno s kamatama i trokovima, odnosno naknadu odgovarajueg dijela navedenog. (2) Drutvo za osiguranje pravo na naknadu iz stava (1) ovog lana, moe zahtijevati od odgovornog osiguravatelja u slijedeim u sluajevima: 1) kada je svom ugovaratelju osiguranja ili korisniku osiguranja izvrilo isplatu osiguravajue sume temeljem ugovora o osiguranju a smatra da je za tetu odgovaran vlasnik prijevoznog sredstva koje je sudjelovalo u saobraajnoj nezgodi i koje je imalo ugovor o osiguranju kod odgovornog osiguravatelja. 2) kada je izvrilo isplatu osigurane svote (ili dio) svom osiguraniku temeljem ugovora o osiguranju putnika od posljedica nesretnog sluaja: a) a postoji potpuna ili djelomina odgovornost za tetu vlasnika prijevoznog sredstva u kojem je njegov osiguranik bio putnik i kojim je prouzroena teta a koje je imalo sklopljen o ugovoru o osiguranju kod odgovornog osiguravatelja, ili b) sudara dvaju prijevoznih sredstava od kojih je prijevozno sredstvo za kojeg se smatra da je prouzroilo tetu imalo sklopljen ugovor o osiguranju kod odgovornog osiguravatelja, 3) kada je izvrilo isplatu naknade tete oteenom licu: a) koja je bila putnik u prijevoznom sredstvu u sluaju sudara dvaju prijevoznih sredstava koje je bilo osigurano od odgovornosti za tete treim licima kod tog drutva a drugo prijevozno sredstvo je imalo sklopljeni ugovor o osiguranju kod odgovornog osiguravatelja, ili kao treem licu u saobraajnoj nezgodi u kojoj su sudjelovala dva ili vie prijevoznih sredstava iji vlasnici prema treem licu odgovaraju solidarno, a jedno od prijevoznih sredstava imalo je sklopljeni ugovor o osiguranju kod odgovornog osiguravatelja, b) kao treem licu kojem je teta nastala od vunog ili prikljunog vozila dok su oba vozila bila spojena i inila jednu cjelinu ili ako je teta nastala tokom vonje nakon odvajanja prikljunog vozila a kada za tetu treim licima solidarno odgovaraju vlasnici oba vozila a jedno od vozila je imalo sklopljeni ugovor o osiguranju kod odgovornog osiguravatelja, 4) kada smatra da ne postoji iskljuiva odgovornost njegovog osiguranika za a) odnosno za b) i c) kada smatra da je isplatio vie nego to iznosi njegov udio

u teti ili da isplaena naknada nije razmjerna krivnji njegovog osiguranika u saobraajnoj nezgodi. (3) Odredbe ovog lana stav (2) take 2) b) i stav 3) ne odnose se na ugovore o osiguranju brodica odnosno jahte. (4) Odredbe lana 21. ovog zakona na odgovarajui nain primjenjuju se i na ovaj lan. (5) Potraivanje naknade tete drutva za osiguranje zastarijeva prema odgovornom osiguravatelju za dvije godine, raunajui od prvog dana poslije dana kada je drutvo za osiguranje isplatilo osiguranu svotu (ili dio) ili naknadu tete. (6) Ako drutvo za osiguranje svoje potraivanje naknade tete prema odgovornom licu ostvaruje u sudskom postupku, sud se nee obazirati na zastaru ako se odgovorno lice na nju nije pozvalo. Regresni zahtjev nositelja socijalnog osiguranja lan 31. (1) Drutvo za osiguranje obavezno je zavodima koji obavljaju poslove: 1) zdravstvenoga, 2) penzijskog ili invalidskog osiguranja nadoknaditi stvarnu tetu uokviru odgovornosti svoga osiguranika i u granicama obaveza preuzetih ugovorom o osiguranju. (2) Stvarnom tetom u smislu stava (1) ovog lana smatraju se: 1) trokovi lijeenja i 2) drugi nuni trokovi uinjeni sukladno propisima o zdravstvenom osiguranju, 3) izgubljena zarada zbog nesposobnosti za rad za vrijeme lijeenja kao posljedice nezgode na radu, 4) kao i razmjerni iznos penzije oteenog lica, odnosno lanova njezine porodice. (3) Razmjerni iznos penzije odreuje se prema propisima o penzijskom osiguranju u visini razlike izmeu invalidske penzije utvrene rjeenjem Federalnog zavoda za penzijsko osiguranje BiH i invalidske penzije koja bi bila utvrena u sluaju povrede na radu. (4) Odredbe st. (1), (2) i (3) ovog lana na odgovarajui se nain primjenjuju na subrogacijske zahtjeve drutava za osiguranje za naknadu stvarne tete isplaene na temelju dobrovoljnog zdravstvenog, penzijskog, rentnog ili slinog osiguranja. (5) Bez obzira na odredbe st. (1) i (2) ovog lana, drutva za osiguranje koja imaju odobrenje za obavljanje poslova obaveznog osiguranja od automobilske odgovornosti duna su platiti Zavodu zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije Bosne i Hercegovine (dalje u tekstu: FZZO) unaprijed odreenu paualnu naknadu za tetu koja FZZO-u nastane radi smrti ili tjelesne povrede oteenih lica u saobraajnim nezgodama.

(6) Unaprijed odreena paualna naknada iz stava ovog lana iznosi 0,50% od funkcionalnog dijela premije za obavezna osiguranja od automobilske odgovornosti. (7) Drutva za osiguranje plaaju paualnu naknadu iz stava (6) ovog lana FZZO-u najkasnije do 15. u mjesecu za naplaenu premiju iz osnova obaveznog osiguranja od automobilske odgovornosti u prethodnom mjesecu. (8) Uplatom unaprijed odreene paualne naknade iz stava (7) ovog lana smatrat e se da je naknaena ukupna teta FZZO-a zbog imovinskog gubitka kao posljedice tjelesne povrede ili smrti oteenih lica u saobraajnim nezgodama. (9) Na postupak i rokove za rjeavanje odtetnih zahtjeva te prava nosi laca socijalnog osiguranje na podnoenje tube na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe lana 21. ovog zakona. (10) Kod isplate naknade tete nositeljima socijalnog osiguranja iz st. (3) i (4) ovog lana priznaje se pravo na zateznu kamatu, raunajui od idueg dana nakon isteka roka odreenog u pozivu odgovornom osiguravatelju da naknadi tetu, a koji ne moe biti krai od 30 dana od dana prijema poziva. (11) Potraivanje naknade tete lica iz st. (3) i (4) ovog lana zastarijeva prema odgovornom osiguravatelju po ovom zakonu za dvije godine raunajui od prvog dana poslije dana kada su navedena lica pretrpjele stvarnu tetu. GLAVA III OSIGURANJE VLASNIKA VOZILA OD ODGOVORNOSTI ZA TETE NANESENE TREIM LICIMA III-1 ZAJEDNIKE ODREDBE Obaveza sklapanja ugovora o osiguranju lan 32. (1) Vlasnik vozila duan je sklopiti ugovor o osiguranju od odgovornosti za tetu koju upotrebom vozila moe nanijeti treim licima zbog imovinskog gubitka i/ili tete na licima (tjelesna povreda i smrt) iz lana 22. stav (1) i 24. ovog zakona. (2) Ugovorom o osiguranju iz stava (1) ovog lana pokrivene su tete nastale od vozila koja: 1) se kreu javnim putevima, ulicama u naselju i nerazvrstanim putevima kao povrinama koje se koriste za saobraaj po bilo kojoj osnovi i koja je dostupna veem broju raznih korisnika (seoski, poljski i umski putevi, putevi na nasipima za obranu od poplava, pristupni putevi i prostori parkiralita, javnih garaa, benzinskih pumpi i sl.) ali ne i na zemljanim putevima bez izgraenog kolovoza pa i kada na prikljunom javnom putu ima izgraen kolovoz kao dijela putne povrine namijenjenog u prvom redu za saobraaj vozila, s jednom ili vie saobraajnih traka i ostalim povrinama koje nisu od opeg znaenja za saobraaj i kojim se svako moe slobodno koristiti, i

2) podlijeu obavezi registracije te po propisima o registraciji moraju imati saobraajnu dozvolu. (3) Upotreba vozila podrazumijeva i stanje kada je vozilo zaustavljeno ili parkirano na mjestima opisanim u stavu (2) taka 1) ovog lana. Posebne kategorije oteenih lica lan 33. Ugovorom o osiguranju iz lana 32. ovog zakona moraju biti pokrivene tete prouzroene: 1) svim putnicima koji se nalaze u vozilu kojim je prouzroena teta, osim vozaa, 2) lanovima porodice odnosno srodnicima (kao direktno oteenim licima) osiguranika, vozaa ili bilo kojeg drugog lica koje se prema ovom zakonu smatra odgovornim za saobraajnu nezgodu. 3) svim treim licima koja se nisu nalazila u vozilu kojim je prouzroena teta, kao to su pjeaci, biciklisti i drugi nemotorizirani sudionici u saobraaju. Izuzeci od obaveznog osiguranja vozila lan 34. (1) (2) Odredbe ovog zakona ne odnose se na vozila Oruanih snaga Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: OSBiH). Vozila koja se izuzimaju, sukladno ovom lanu, moraju imati ispravu nadlenoga tijela BiH, entiteta ili meunarodne organizacije koja potvruje njihov status i organa ili tijela nadlenoga za isplatu naknada oteenim licima koje mogu biti tuene nadlenome sudu u BiH. BiH e osigurati plaanje naknade za svaki imovinski gubitak i/ili tetu na licima (tjelesna povreda i smrt) koju na teritoriju BiH prouzroe vozila koja pripadaju OSBiH ili druga vozila koja su izuzeta od obaveznog osiguranja na temelju odredbi ovog lana uz pravo regresa prema entitetima ili meunarodnim organizacijama koje su oslobodile ova vozila od obaveze obaveznog osiguranja. Iskljuenje iz osiguranja lan 35. Po osnovi osiguranja od automobilske odgovornosti lan 32. ovog zakona pravo na naknadu tete nema: 1) 2) voza vozila kojim je prouzroena teta te njegovi srodnici i drug a fizika ili pravna lica glede tete zbog tjelesne povrede i smrti vozaa, vlasnik, suvlasnik, odnosno zajedniki vlasnik te svaki drugi korisnik vozila kojim je prouzroena teta i to za naknadu tete na stvarima,

(3)

3)

vlasnik vozila kojim je prouzroena teta za tetu na stvarima koje je preuzeo radi prijevoza po ugovoru o prijevozu a koje su se nalazile u vozilu ili na vozilu kojim je prouzroena teta, oteeno lice za tete koje su isti imovinski (novani) gubitak odnosno imovinski gubitak koji nastane u saobraajnim nezgodama u kojima nije dolo do unitenja ili oteenja stvari, tjelesne povrede ili smrti (pa nije posljedica ni tete na licima ni tete na stvarima), putnik koji se za vrijeme upotrebe vozila prevozi na mjestu koje nije bilo predvieno za prijevoz lica osim ako ne dokae da bi tetu pretrpio i da se prevozio na mjestu koje je predvieno za prijevoz lica, putnik koji je dobrovoljno uao u vozilo kojim je uzrokovana teta a kojim je upravljao neovlateni voza, ako osiguravatelj dokae da je putnik znao da je vozilo ukradeno ili silom otueno, putnik koji je dobrovoljno uao u neosigurano vozilo kojim je uzrokovana teta, ako GFFBiH dokae da je ova okolnost putniku bila poznata, oteeno lice kojem je teta nastala: a) zbog upotrebe vozila na sportskim priredbama koje se odravaju na putu ili dijelu pu zaatvorenog za saobraaj drugim vozaima, a kojih je cilj postizanje najvee ili najvee prosjene brzine, odnosno na vjebama za te priredbe, zbog djelovanja nuklearne energije za vrijeme prijevoza radioaktivnog materijala, zbog ratnih operacija, pobuna ili teroristikog ina, s tim da drutvo za osiguranje u tom sluaju mora dokazati da je teta prouzroena takvim dogaajem.

4)

5)

6)

7) 8)

b) c)

Gubitak prava osiguranika iz ugovora o osiguranju, naknada tete oteenim licima i regresni zahtjev drutva za osiguranje lan 36. (1) Osiguranik gubi prava iz ugovora o osiguranju iz lana 32. ovog zakona u sljedeim sluajevima: 1) ako voza nije koristio vozilo u svrhu kojoj je namijenjeno, 2) ako voza nije imao vaeu vozaku dozvolu odgovarajue vrste ili kategorije, osim ako je za vrijeme poduke iz vonje vozilom upravljao kandidat za vozaa motornog vozila, uz potivanje svih propisa kojima se ta poduka ureuje, 3) ako je vozau oduzeta vozaka dozvola ili je iskljuen iz saobraaja ili ako mu je izreena zatitna mjera zabrane upravljanja vozilom odreene vrste ili kategorije ili mjera prestanka vaenja vozake dozvole odnosno zatitna mjera zabrane upotrebe strane vozake dozvole na teritoriju BiH, 4) ako je voza upravljao vozilom pod utjecajem alkohola pri emu se upravljanjem vozilom pod utjecajem alkohola smatra upravljanje vozilom pri

kojem udio alkohola u krvi iznosi vie od 1,0 g/kg (ili 1,) opojnih droga i lijekova koji se ne smiju uzimati za vrijeme vonje ili odreeno vrijeme prije zapoinjanja vonje, 5) ako je voza tetu prouzroio namjerno, 6) ako je teta nastala zbog toga to je vozilo bilo tehniki neispravno, a ta je okolnost vozau vozila bila poznata. (2) Gubitak prava iz osiguranja na temelju stava (1) ta. od 1) do 6) ovog lana nema utjecaja na pravo oteenog lica na naknadu tete te oteeno lice moe podnijeti odtetni zahtjev odgovornom osiguravatelju. (3) Izuzetno, gubitak prava iz osiguranja na temelju stava (1) ovog lana moe imati utjecaj na pravo oteenog lica na naknadu tete iz saobraajne nezgode ako joj je to pravo zagarantovano propisima FBiH o nositeljima socijalnog osiguranja. (4) Drutvo za osiguranje koje je temeljem stava (1) take 5) ovog lana oteenom licu isplatilo tetu ima pravo od lica koje je odgovorno za tetu na naknadu cjelokupno isplaenog iznosa tete, na kamatu i trokove, a u sluaju iz stava (1) ta. 1), 2), 3), 4) i 6) ovog lana najvie do iznosa 10.000,00 KM. (5) Potraivanje drutva za osiguranje iz stava (4) ovog lana zastarijeva za godinu dana raunajui od prvog dana poslije dana kada je drutvo za osiguranje isplatilo naknadu tete oteenoj licu.

Naknada tete u sluaju neovlatene vonje lan 37. (1) Ako je tetu prouzroio voza koji je neovlateno upravljao vozilom, oteeno lice moe podnijeti odtetni zahtjev odgovornom osiguravatelju, osim u sluaju iz lana 35. stav (1) take 6) ovog zakona. (2) Neovlatenim vozaem smatra se: 1) lice koja je u vrijeme tetnog dogaaja bez saglasnosti vlasnika upotrijebila vozilo, a nije kod njega zaposlena u vezi s upotrebom motornog vozila, 2) nije ni lan njegovog domainstva, a 3) niti joj je vlasnik vozilo predao u posjed. (3) Drutvo za osiguranje koje je oteenom licu isplatilo tetu ima pravo od lica koja je odgovorno za tetu na naknadu cjelokupno isplaenog iznosa tete, kamata i trokova. (4) Potraivanje drutva za osiguranje iz stava (3) ovog lana zastarijeva za godinu dana raunajui od prvog dana poslije dana kada je drutvo za osiguranje isplatilo naknadu tete oteenom licu. (5) Izuzetno od stava (1) ovog lana, oteeno lice ne moe podnijeti odtetni zahtjev odgovornom osiguravatelju ako joj je pravo na naknadu tete iz saobraajne nezgode zagarantirano propisima Federacije o nosiocima socijalnog osiguranja.

Obaveza drutva za osiguranje i osigurana svota lan 38. (1) Obavezu drutva za osiguranje iz ugovora o osiguranju iz lana 32. ovog zakona predstavlja osigurana svota vaea na dan tetnog dogaaja, ako ugovorom o osiguranju nije ugovoren vii iznos. (2) Najnia osigurana svota po jednom tetnom dogaaju odreena ugovorom o osiguranju iz stava (1) ovog lana iznosi: 1) u sluaju tete na licima (tjelesne povrede i smrt) i imovinskog gubitka (kao posljedice tjelesne povrede i smrti) 1.000.000,00 KM po tetnom dogaaju bez obzira na broj oteenih lica, u sluaju imovinskog gubitka (kao oteenje ili unitenje stvari) 350.000,00 KM po tetnom dogaaju bez obzira na broj oteenih lica.

2) (3)

Najnia osigurana svota po jednom tetnom dogaaju, iz stava (2) ovog lana, dvije godine nakon stupanja na snagu ovog zakona, iznosi: 1) u sluaju tete na licima (tjelesne povrede i smrt) i imovinskog gubitka (kao posljedice tjelesne povrede i smrti) 2.000.000,00 KM po tetnom dogaaju bez obzira na broj oteenih lica, u sluaju imovinskog gubitka (kao oteenje ili unitenje stvari) 500.000,00 KM po tetnom dogaaju bez obzira na broj oteenih lica.

2)

(4) Ako ima vie oteenih lica, a ukupna teta je vea od iznosa iz st. (2) i (3) ovog lana, prava oteenih lica prema drutvu za osiguranje razmjerno se smanjuju. (5) Drutvo za osiguranje koje je isplatilo jednom oteenom licu iznos vei od onoga koji joj pripada s obzirom na razmjerno snienje naknade, jer unato poduzetim mjerama nije moglo znati da postoje i druga oteena lica, ostaje u obavezi prema tim drugim licima samo do visine iznosa iz stava (2) odnosno stava (3) ovog lana. (6) Drutvo za osiguranje kod kojega se vlasnik vozila osigurao od automobilske odgovornosti, duno je tetu koja je upotrebom vozila nanesena u dravama lanicama Sistema zelene karte osiguranja, a koja je via od iznosa iz stava (2) odnosno stava (3) ovog lana, nadoknaditi do iznosa odreenog propisima o obaveznom osiguranju drave u kojoj je teta nastala. (7) Odluku o poveanju osigurane svote iz stava (2) odnosno (3) ovog lana donosi Vlada Federacije Bosne i Hercegovine na prijedlog Nadzornog tijela. (8) Odluka iz stava (7) ovog lana objavljuje se u Slubenim novinama Federacije BiH. Potvrda o odtetnim zahtjevima treih lica lan 39. (1) Drutvo za osiguranje duno je na zahtjev svog osiguranika izdati potvrdu o odtetnim zahtjevima treih lica koji se odnose na vozilo ili vozila koja su pokrivena ugovorom o osiguranju najmanje za razdoblje od pet posljednih godina ugovornog odnosa, odnosno o nepostojanju takvih zahtjeva.

(2) Potvrdu iz stava (1) ovog lana drutvo za osiguranje duno je izdati u ro ku od 15 dana od dana podnoenja zahtjeva. Evropski izvjetaj o nezgodi lan 40. (1) U sluaju saobraajne nezgode sudionici moraju ispuniti i potpisati te meusobno razmijeniti Evropski izvjetaj o nezgodi. Uredno ispunjen Evropski izvjetaj o nezgodi oteeno lice i osiguranik mogu koristiti kao odtetni zahtjev po osnovi osiguranja od automobilske odgovornosti. (2) Drutvo za osiguranje duno je ugovaratelju osiguranja uz policu osiguranja od automobilske odgovornosti uruiti Evropski izvjetaj o nezgodi. (3) Za vrijeme upotrebe vozila u saobraaju voza je duan imati Evropski izvjetaj o nezgodi i predoiti ga na zahtjev lica ovlatenog za nadzor u saobraaju. Promjena vlasnika vozila lan 41. (1) Ako se za vrijeme trajanja osiguranja promijeni vlasnik vozila, prava i obaveze iz ugovora o osiguranju od automobilske odgovornosti prenose se na novog vlasnika, i traju do isteka trajanja osiguranja ukljuujui i prava i obaveze iz lana 7. ovog zakona. (2) Tijela ovlatena za registraciju vozila duna su o promjeni podataka u evidenciji o registriranim vozilima u roku od osam dana obavijestiti BZKBiH. III-2. ODGOVORNOST VLASNIKA VOZILA i OSIGURANJE ODGOVORNOSTI Osiguranje odgovornosti za tetu lan 42. (1) Po osnovi obaveznog osiguranja od odgovornosti osiguranika vlasnika vozila za tete koje upotrebom vozila prouzroi treim licima za sluaj imovinskog gubitka i tete na licima (tjelesna povreda i smrt) oteeno lice moe zahtijevati neposredno od osiguravatelja naknadu tete koju je pretrpjelo dogaajem za koji odgovara osiguranik, ali najvie do iznosa osiguravateljeve obaveze, kao najnie osigurane svote po jednom tetnom dogaaju, vaee na dan tetnog dogaaja lan 40. ovog zakona ako ugovorom o osiguranju nije ugovoren vii iznos. (2) Odredbe ovog lana primjenjuju se na imovinski gubitak i tetu na licima (tjelesna povreda i smrt) iz lana 22. stav (1) i lana 23. ovog zakona koje oteenom licu u saobraajnoj nezgodi nanese vozilo u upotrebi. (3) Odredbe ovog lana Zakona primjenjuje se na tete nastale na teritoriju B iH.

Odgovornost za tetu treima lan 43. (1) Za imovinski gubitak i tetu na licima (tjelesna povreda i smrt), koju prouzroi vozilo u saobraajnoj nezgodi treem licu ,odgovara njegov vlasnik odnosno odgovorni osiguravatelj drutvo za osiguranje kod kojeg je vlasnik vozila sklopio ugovor o osiguranju iz lana 32. ovog zakona na temelju objektivne injenice da je teta prouzroena: 1) putniku oteenom licu u vozilu kojim je prouzroena teta, 2) pjeacima, biciklistima izvan vozila i drugim nemotoriziranim sudionicima cestovnog saobraaja. (2) Ako oteeno tree lice dokae da je vlasnik vozila osiguranik koji je odgovoran za saobraajnu nezgodu odnosno tetu prouzroio namjerno ili nepanjom, osiguravatelj odgovara i: 1) vlasniku drugog vozila i licima koje se nalaze u drugom vozilu (putnici, voza), 2) pravnim licima koje obavljaju poslove obaveznog socijalnog osiguranja (zavod za zdravstveno osiguranje te za penzijsko i invalidsko osiguranje) kao i ostali osiguravatelji koji se bave poslovima dobrovoljnog zdravstvenog, penzijskog rentnog ili slinog osiguranja (ako je u saobraajnoj nezgodi prouzroena tjelesna povreda ili smrt nekog lica), 3) drutvu za osiguranje kao osiguravatelju unitene ili oteene stvari po osnovu prava na regres za isplaenu naknadu iz osiguranja stvari koja je unitena ili oteena u saobraajnoj nezgodi, a bila je osigurana. (2) Za imovinski gubitak i tetu na licima (tjelesna povreda i smrt), koju pretrpi tree lice oteeno lice a koju prouzroe: 1) dva ili vie vozila u upotrebi, 2) vuno ili prikljuno vozilo dok su oba vozila bila spojena i inila cjelinu ili ako je teta nastala tokom vonje nakon odvajanja prikljunog vozila, 3) vozilo u upotrebi koriteno od strane neovlatenog vozaa, vlasnici vozila odnosno vlasnik i neovlateni korisnik odgovaraju solidarno pa oteeno lice moe podnijeti odtetni zahtjev odgovornom osiguravatelju jednog ili drugog vozila odnosno osiguravatelju vozila koje je koriteno od strane neovlatenog korisnika. (3) Drutvo za osiguranje koje je na temelju stava (2) ovog lana oteenom licu nadoknadilo tetu, ima pravo na naknadu isplaenog iznosa, kamatu i trokove od: 1) osiguravatelja bilo kojeg vozila iz stava (2) take 1) ovog lana, ako postoji odgovornost njegovog osiguranika za tetu i u okviru njegove odgovornosti, 2) osiguravatelja vunog, odnosno prikljunog vozila ako postoji odgovornost njegovog osiguranika za tetu i u okviru njegove odgovornosti uz pravilo kada je od vunog i prikljunog vozila

prouzroena teta dok su oba vozila bila spojena da osiguravatelj vunog vozila u naknaenoj teti sudjeluje 80% a prikljunog vozila 20%. 3) neovlatenog vozaa kao lica koje je odgovorno za tetu. Osloboenje od odgovornosti za tetu treima lan 44. Vlasnik vozila osiguranik kao odgovorno lice za tetu treim licima iz lana 43. ovog zakona za ije pokrie je duan sklopiti ugovor o osiguranju, nee odgovarati za tetu treim licima, ako dokae: 1) da je teta nastala iskljuivo radnjom (dranjem, postupkom) oteenog lica kao treeg lica koju on nije mogao predvidjeti i ije posljedice nije mogao ni izbjei, ni otkloniti, 2) da teta potjee od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazio van prijevoznog sredstva, a koji se nije mogao sprijeiti, izbjei ili otkloniti (via sila). Djelomino osloboenje od odgovornosti za tetu treima lan 45. (1) Ako vlasnik vozila osiguranik kao odgovorno lice za tetu iz lana 43. ovog zakona za ije pokrie je duan sklopiti ugovor o osiguranju dokae da je nastanku tete djelomino pridonijela tree lice oteeno lice iz lana 43. ovog zakona odgovornost vlasnika vozila odnosno osiguranika a time i odgovornost osiguravatelja za naknadu tete iz lana 43. ovog zakona smanjuje se u razmjeru s doprinosom navedenog treeg lica nastanku tete. (2) Ako vlasnik vozila osiguranik kao odgovorno lice dokae da je nastanku tete djelomino pridonijelo tree lice, ono odgovara oteenom licu solidarno s odgovornim licem vlasnikom vozila odnosno osiguravateljem pa je duno snositi naknadu tete razmjerno teini svoje krivnje. (3) Drutvo za osiguranje koje je na temelju stava (2) ovog lan oteenom licu nadoknadilo tetu, ima pravo na naknadu isplaenog iznosa, kamatu i trokove od treeg lica ako postoji njegova odgovornost za tetu i u okviru njegove odgovornosti. Meusobni odtetni zahtjevi vlasnika vozila lan 46. Za tetu iz lana 32. ovog zakona, koja je prouzroena oteenom licu odnosno oteenim licima kao posljedica sudara ili meusobnog ometanja dvaju ili vie vozila u upotrebi, odgovorno lice je: 1) vlasnik vozila odnosno osiguranik koji je iskljuivo kriv za saobraajnu nezgodu pa oteeno lice moe podnijet odtetni zahtjev odgovornom

osiguravatelju za ukupan iznos tete koja mu je prouzroena u saobraajnoj nezgodi, 2) svaki vlasnik vozila odnosno osiguranik kada je krivnja za saobraajnu nezgodu obostrana prema drugom vlasniku razmjerno stepenu svoje krivnje, pa oteena lica mogu podnijeti odtetni zahtjev odgovornom osiguravatelju umanjenu u razmjeru sa stepenom svoga doprinosa u nastanku ukupnog iznosa vlastite tete koja im je prouzroena u saobraajnoj nezgodi, 3) svaki vlasnik vozila odnosno osiguranik kada nema krivnje nijednoga prema drugim vlasnicima u jednakim razmjerima, pa oteena lica mogu podnijeti odtetni zahtjev odgovornom osiguravatelju umanjenu za od ukupnog iznosa vlastite tete koja im je prouzroena u saobraajnoj nezgodi. GLAVA IV OSIGURANJE ZRANOG PRIJEVOZNIKA, ODNOSNO OPERATERA ZRAKOPLOVA OD ODGOVORNOSTI ZA TETE NANESENE TREIM LICIMA i PUTNICIMA Podruje primjene lan 47. (1) Odredbe ove glave Zakona odnose se na zrane prijevoznike odnosno operatere zrakoplova koji leti unutar, u, iz ili preko teritorija Federacije ili BiH i koji moraju imati vaei ugovor o osiguranju od odgovornosti za tete iz lana 48. st. (1) i (2) ovog zakona, ako meunarodnim ugovorom nije drugaije odreeno. (2) Izuzetno od odredbe stava (1) ovog lana, zrani prijevoznik koji nije iz Federacije odnosno drave stranke ECAA Sporazuma, odnosno iji zrakoplov je registriran izvan teritorija neke od drava stranaka ECAA Sporazuma i iji letovi ne ukljuuju slijetanje na teritorij ili uzlijetanje s teritorija Federacije ili BiH nego samo vre prelet preko teritorija Federacije ili BiH ne mora ugovorom o osiguranju imati pokrivene tete iz lana 48. st. (1) i (2) ovog zakona. Dunost sklapanja ugovora o osiguranju lan 48. (1) Prijevoznik je duan sklopiti ugovor o osiguranju od odgovornosti za tete putnika za vrijeme prijevoza zbog tete na licima (tjelesna povreda i smrt) i imovinskog gubitka odnosno imovinskog gubitka nastalog zbog gubitka, unitenja ili oteenja predane prtljage i tereta iskljuivo pod uvjetom da se nezgoda koja je uzrokovala tetu na licima i imovinski gubitak dogodila u zrakoplovu ili tokom ukrcaja ili iskrcaja odnosno predaje prtljage i/ili tereta prijevozniku od trenutka njihove isporuke ovlatenom primatelju. (2) Zrani operater (nositelj pothvata u zranom saobraaju) je duan sklopiti ugovor o osiguranju od odgovornosti za tetu nastalu na zemlji zbog tete na licima (tjelesna povreda i smrt) i imovinskog gubitka treih lica te za tetu nanesenu prtljagi (stvarima) i teretu koju uzrokuje zrakoplov u letu, ili lica, ili stvari koje su

ispale, ili su izbaene iz zrakoplova u letu, osim ako se dokae zrakoplov u letu, ili lica, ili prtljaga (stvari) koje su ispale, ili su izbaene iz zrakoplova u letu nisu bile uzrok tete. (3) Ugovor o osiguranju iz st. (1) i (2) ovog lana pokrivene su i tete koju uzrokuje lice koje je po nalogu prijevoznika ili zranog operatera, ili za njegov raun, radilo na obavljanju prijevoza. (4) Smatra se da je zrakoplov pokretana motorom u letu, prema stavu (1) ovog lana, od trenutka pokretanja motora u svrhu voenja, odnosno uzlijetanja pa sv e do trenutka zaustavljanja zrakoplov nakon slijetanja i prestanka rada motora nakon slijetanja, odnosno voenja. (5) Zrani prijevoznici i zrani operateri moraju osigurati svaki pojedini let, bez obzira je li zrakoplov koji se upotrebljava njihovo vlasnitvo ili predmet nagodbe o leasingu bilo kojeg oblika, ili sporazuma o zajednikom djelovanju ili o franizi, o partnerstvu code sharing (zajedniko prodavanje mjesta na istom letu) ili bilo kojem drugom sporazumu iste prirode. (6) Ugovor o osiguranju iz st. (1) i (2) ovog lana ne mora pokrivati tete iz ovog stava ako se zrakoplov ne koristi u komercijalne svrhe. (7) Ugovorom o osiguranju iz st. (1) i (2) ovog lana pokrivene su i tete zbog rizika rata, terorizma, otmice, sabotae, nezakonitog prisvajanja zrakoplova i graanske pobune. Iskljuenje iz osiguranja lan 49. (1) Obaveza sklapanja ugovora o osiguranju iz lana 48. st. (1) i (2) ne odnosi se na: 1) dravne zrakoplove kako su definirani u lanu 3 (b) Konvencije o meunarodnom civilnom zrakoplovstvu, potpisane u Chicagu 7. decembra 1944., 2) modele zrakoplova kojima MTOM iznosi do 20 kg, 3) letjelice koje uzlijeu uz pomo nogu [ukljuujui motorne parajedrilice i ovjesne jedrilice], 4) vezane balone, 5) zmajeve, 6) padobrane (ukljuujui i one za uzlijetanje), 7) zrakoplove, ukljuujui i jedrilice, kojima MTOM iznosi do 500 kg, i ultralake zrakoplove, koji: a) se koriste u nekomercijalne svrhe, ili b) se koriste za obuku pilota, lokalno, koji ne ukljuuju prelazak dravne granice, (2) Izuzetno, obaveza sklapanja ugovora o osiguranju iz lana 48. st. (1) i (2) za rizik rata i terorizma odnosi se na zrakoplov, letjelicu i ultralaki zrakoplov iz take 7).

Obaveza drutva za osiguranje i osigurana svota lan 50.

(1)

Obavezu drutva za osiguranje iz ugovora o osiguranju iz lana 48. st. (1) i (2) ovog zakona predstavlja osigurana svota vaea na dan tetnog dogaaja, ako ugovorom o osiguranju nije odreena via osigurana svota. Najnia osigurana svota po jednom tetnom dogaaju odreena ugovorom o osiguranju iz stava 1. ovog lana iznosi:
1) 2) 3) 4)

(2)

za pojedinog putnika..250.000 SDR, za prtljagu........1.131 SDR, za teret, po kg.....19 SDR. za tete treim licima:
a) b) c)

za letjelice koje polijeu s nogu ........10.000 SDR, za slobodne balone s posadom .....................20.000 SDR, za zrakoplove kojima MTOM iznosi: Najnie osiguranje u mil. SDR-a 0,75 1,50 3,00 7,00 18,00 80,00 150,00 300,00 500,00 700,00

Kateg.

MTOM (kg) < 500 < 1 000 < 2 700 < 6 000 < 12 000 < 25 000 < 50 000 < 200 000 < 500 000 iznad 500 000

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10.

(3) Izuzetno od odredbe stava (2) take 1) ovog lana, najnia osigurana svota po jednom tetnom dogaaju odreena ugovorom o osiguranju iz lana 5 1. st. (1) i (2) ovog zakona za zrakoplove kojima MTOM iznosi 2.700 kg ili manje koji se ne koristi u komercijalne svrhe za pojedinog putnika iznosi 100.000 SDR. (4) Vrijednost najniih osiguranih svota propisana lancima 21. do 23. Montrealske konvencije podlona je reviziji svakih pet godina, s obzirom na promjenu u stopi inflacije koja je ostvarena u tom razdoblju. Ako je faktor inflacije prerastao 10 posto, depozitar obavjetava drave stranke o reviziji ogranienja odgovornosti.

Revizija stupa na snagu est mjeseci nakon to su drave stranke obavijetene, osim u sluaju ako je veina drava stranaka u roku od tri mjeseca, nakon izvjetavanja od strane depozitara izrazila svoje neslaganje. Osloboenje od odgovornosti za tete zranog operatera koju zrakoplov u letu nanese na zemlji lan 51. Operater zrakoplova kao odgovorno lice za tetu iz lana 48. stav (2) ovog zakona za ije pokrie je duan sklopiti ugovor o osiguranju nee odgovarati za tetu, ako dokae: 1) da je teta nastala radnjom oteenog lica i/ili lica koje je radilo po nalogu i za raun oteenog lica, 2) da je teta nastala radnjom treeg lica, 3) da je teta nastala od nekog uzroka koji se nalazio izvan zrakoplova, a ije se djelovanje nije moglo predvidjeti, ni izbjei ili otkloniti. Djelomino osloboenje od odgovornosti za tete zranog operatera koju zrakoplov u letu nanese na zemlji lan 52. (1) Ako operater zrakoplova kao odgovorno lice za tete iz lana 48. stav (2) ovog zakona za ije pokrie je duan sklopiti ugovor o osiguranju dokae da je nastanku tete djelomino pridonijelo oteeno lice i/ili lice koje je radilo po nalogu ili za raun oteenog lica, odgovornost odgovornog lica za naknadu tete, iz lana 48. stav (2) ovog zakona operatera zrakoplova smanjuje se u razmjeru s doprinosom navedenih lica u nastanku tete. (2) Ako operater zrakoplova kao odgovorno lice dokae da je nastanku tete djelomino pridonijela tree lice, ono odgovara oteenom licu solidarno s odgovornim licem operater zrakoplova a duno je snositi naknadu tete, razmjerno teini svoje krivnje. (3) Drutvo za osiguranje koje je na temelju stava (2) ovog lana oteenom licu nadoknadilo tetu, ima pravo na naknadu isplaenog iznosa, kamatu i trokove od treeg lica ako postoji njegova odgovornost za tetu i u okviru njegove odgovornosti. Neovlateno koritenje zrakoplova lan 53. (1) Ako je operateru zrakoplova kao odgovornom licu zrakoplov oduzet na nezkonit nain, za tetu koja od njega potjee treim licima, odgovara neovlateni korisnik umjesto operatera zrakoplova i jednako kao operater zrakoplova. (2) Operater zrakoplova sa neovlatenim korisnikom odgovara prema treim licima, solidarno ako je svojom krivnjom ili krivnjom lica koja su se trebala brinuti o zrakoplovu, omoguio neovlateno koritenje zrakoplova.

(3) Ako je tetu iz lana 48. stav (2) ovog zakona prouzroio neovlateni korisnik, oteeno lice moe podnijeti odtetni zahtjev prema odgovornom osiguravatelju. (4) Neovlateni korisnik smatra se: 1) lice koja je u vrijeme tetnog dogaaja bez saglasnosti operatera zrakoplova upotrijebilo zrakoplov, a nije kod njega zaposlenu u vezi s upotrebom zrakoplova, 2) niti joj je zrakoplovni operater zrakoplov predao u posjed. (5) Drutvo za osiguranje koje je oteenom licu isplatilo tetu ima pravo od lica koja je odgovorno za tetu na naknadu cjelokupno isplaenog iznosa tete, kamata i trokova. Odgovornost za tetu kao posljedicu sudara ili meusobnog ometanja zrakoplova lan 54. (1) Za tetu iz lana 48. stav (2) ovog zakona, koja nastane treem licu kao posljedica sudara ili meusobnog ometanja dvaju ili vie zrakoplova, te za tetu koju zajedniki nanesu dva ili vie zrakoplova, odgovaraju solidarno sve odgovorna lica operateri zrakoplova pa oteeno lice moe podnijeti odtetni zahtjev osiguravatelju jednog ili drugog operatera zrakoplova. (2) Drutvo za osiguranje koje je na temelju stava (1) ovog lana oteenom licu nadoknadilo tetu, ima pravo na naknadu isplaenog iznosa, kamatu i trokove od osiguravatelja drugog odnosno drugih zrakoplova ako postoji odgovornost njegovog osiguranika za tetu i u okviru njegove odgovornosti. Primjena pojedinih odredbi ovog zakona lan 55. (1) Odredbe glave II. ovog zakona na odgovarajui se nain primjenjuju na osiguranje zrakoplova od odgovornosti za tetu nanesenu treim licima i putnicima osim ako je odredbama ove glave izriito propisano drukije. (2) Odredbe ovog zakona o naknadi tete nastale upotrebom neosiguranog vozila, o naknadi tete nastale upotrebom nepoznatog vozila, o naknadi tete u sluaju steaja drutva za osiguranje, o meunarodnoj ispravi o osiguranju vozila strane registracije, o dokazu postojanja meunarodne iz glave VII i VIII na odgovarajui se nain primjenjuju na osiguranje zrakoplova od odgovornosti za tetu nanesenu treim licima i putnicima.

GLAVA V OSIGURANJE VLASNIKA BRODICE ODNOSNO JAHTE OD ODGOVORNOSTI ZA TETU NANESENU TREIM LICIMA Dunost sklapanja ugovora o osiguranju lan 56. (1) Vlasnik brodice odnosno jahte ija je snaga porivnih motora vea od 15 kW, a koja po propisima o registraciji brodica mora biti upisana u registar brodica odnosno jahti, duan je sklopiti ugovor o osiguranju od odgovornosti za tetu koju upotrebom brodice odnosno jahte moe nanijeti treim licima izvan broda tete na licima (tjelesne povrede i smrti) i imovinskog gubitka (zbog posljedica tete na licima). (2) Vlasnik strane brodice odnosno jahte koja ulazi u teritorijalno more ili druge vode Federacije ili BiH mora imati vaei ugovor o osiguranju od odgovornosti za tete iz stava (1) ovog lana, osim ako ne postoji druga odgovarajua garancija za naknadu tete ili ako meunarodnim ugovorom nije drugaije odreeno. Suosigurana lica lan 57. Pored korisnika brodice odnosno jahte, osiguranje pokriva odgovornost za tete koje uzrokuju lica koja voljom vlasnika rade prilikom upotrebe brodice odnosno jahte, kao i lica koja se prevoze brodicom odnosno jahtom. Teritorijalna valjanost osiguranja lan 58. Osiguravajue pokrie po ugovoru o osiguranju iz lana 56. ovog zakona se primjenjuje za tete nastale na teritoriju Federacije ili B iH i na podruju zatienog ekoloko-ribolovnog pojasa Federacije ili BiH. Trea lica lan 59. Treim licima iz lana 56. stav (1) ovog zakona ne smatraju se: 1) lica koja se nalaze na brodici odnosno jahti kojom je prouzroena teta, i 2) lica koja se nalaze na drugoj brodici, jahti, brodu odnosno drugom plovnom objektu. Odgovornost za tetu na licima i imovinski gubitak lan 60. (1) Za tete na licima (tjelesne povrede i smrti) i imovinskog gubitka (zbog posljedica tete na licima) kupaa i drugih lica u moru i drugim vodama koje prouzroi

brodica odnosno jahta odgovara vlasnik brodice odnosno jahte, te lice koje u trenutku dogaaja upravlja brodicom odnosno jahtom odnosno odgovorni osiguravatelj drutvo za osiguranje kod kojeg je vlasnik brodice odnosno jahte sklopio ugovor o osiguranju iz lana 56. ovog zakona na temelju objektivne injenice da je teta prouzroena, odnosno: 1) ako je teta na licima i imovinski gubitak prouzroena u podruju koje je proglaeno kupalitem ili u kojem je zabranjena plovidba ako se ne dokae da je oteeno lice prouzroilo tetu svojom namjerom ili grubom nepanjom, 2) ako je teta na licima i imovinski gubitak prouzroena na podruju u kojemu su zabranjeni pojedini naini ili sredstva plovidbe (npr. vonja gliserom, skijanje, prekoraenje brzine), a tjelesna povreda odnosno smrt, nastupila za obavljanja zabranjenog naina ili zabranjenim sre dstvima plovidbe ako se ne dokae da je oteeno lice prouzroilo tetu svojom namjerom ili grubom nepanjom, 3) ako je teta na licima i imovinski gubitak prouzroena u morskom pojasu do 150 metara od obale, a taj pojas ne ide u podruje navedeno u ta. 1), 2) i 4) ovog stava ako se ne dokae da je tjelesna povreda ili smrt prouzroena viom silom, namjerom ili grubom nepanjom povrijeenog odnosno usmrenog lica. Izuzetno, ako oteeno lice dokae da je vlasnik brodice odnosno jahte kriv za tjelesnu povredu ili smrt, odnosno tetu prouzroio namjerno ili nepanjom: 4) ako je tjelesna povreda ili smrt uzrokovana u lukama, na prilazima luka, na uobiajenim plovnim putevima, na podruju koje se iskljuivo koristi za sportsku i slinu plovidbu (kao to su veslake i jedriliarske regate, skijanje i sl.) i na podruju udaljenom vie od 150 metara od obale, a nije rije o podruju iz take 2) ovog stava. Neovlateno koritenje brodice odnosno jahte lan 61. (1) Ako je vlasniku brodice odnosno jahte kao odgovornom licu brodica odnosno jahta oduzeta na nezakonit nain, za tetu koja od njega potjee treim licima, odgovara neovlateni korisnik umjesto vlasnika brodice odnosno jahte i jednako kao lice koje je u trenutku dogaaja upravljalo brodicom odnosno jahtom. (2) Lice koja je u trenutku dogaaja upravljalo s brodicom odnosno jahtom s neovlatenim korisnikom odgovara prema treim licima, solidarno. (3) Ako je tetu iz lana 56. stav (1) ovog zakona prouzroio neovlateni korisnik, oteeno lice moe podnijeti odtetni zahtjev prema odgovornom osiguravatelju. (4) Drutvo za osiguranje koje je oteenom licu isplatilo tetu ima pravo od lica koje je odgovorno za tetu na naknadu cjelokupno isplaenog iznosa tete, kamata i trokova.

Obaveza drutva za osiguranje i osigurana svota lan 62. (1) Obaveze drutva za osiguranje iz ugovora o osiguranju iz lana 56. stav (1) ovog zakona predstavlja osigurana svota vaea na dan tetnog dogaaja, ako ugovorom o osiguranju nije odreena via osigurana svota. (2) Najnia osigurana svota po jednom tetnom dogaaju odreena ugovorom o osiguranju iz lana 56. stav (1) ovog zakona iznosi 500.000,00 KM. (3) Ako ima vie oteenih lica a ukupna tete prelazi iznos ugovorene svote, prava oteenih lica prema drutvu za osiguranje razmjerno se smanjuje. (4) Drutvo za osiguranje koje je isplatilo jednom oteenom licu iznos vei od onoga koji mu pripada s obzirom na razmjerno snienje naknade, jer unato poduzetim mjerama nije moglo znati da postoje i druga oteena lica, ostaje u obavezi prema tim drugim licima samo do visine iznosa iz stava (2) ovog lana. (5) Odluku o poveanju osigurane svote iz stava (2) ovog lana donosi Vlada Federacije Bosne i Hercegovine na prijedlog Nadzornog tijela. (6) Odluka iz stava (5) ovog lana objavljuje se u Slubenim novinama Federacije BiH. Iskljuenje iz osiguranja i gubitak prava iz osiguranja lan 63. Odredbe ovog zakona o iskljuenju iz osiguranja i gubitku prava iz osiguranja iz Glave III, taka III-1., na odgovarajui nain primjenjuju se i u ovoj glavi Zakona , osim ako je odredbama ove glave izriito propisano drukije. Primjena pojedinih odredbi ovog zakona lan 64. (1) Odredbe glave II ovog zakona na odgovarajui se nain primjenjuju na osiguranje vlasnika brodice odnosno jahte od odgovornosti za tetu nanesenu treim licima. (2) Odredbe ovog zakona o naknadi tete nastale upotrebom neosiguranog vozila, o naknadi tete nastale upotrebom nepoznatog vozila, o naknadi tete u sluaju steaja drutva za osiguranje, o meunarodnoj ispravi o osiguranju vozila strane registracije, o dokazu postojanja meunarodne isprave iz glave VII i VIII na odgovarajui se nain primjenjuju na osiguranje vlasnika brodice odnosno jahte od odgovornosti za tetu nenesenu treim licima. (3) Odredbe ove glave Zakona na odgovarajui se nain primjenjuju na odgovornost vlasnika motornog amca pri plovidbi unutarnjim vodama Federacije i BiH.

GLAVA VI OBAVEZNA OSIGURANJA PUTNIKA U JAVNOM PRIJEVOZU OD POSLJEDICA NESRETNOG SLUAJA Obaveza sklapanja ugovora o osiguranju lan 65. (1) Vlasnici prijevoznih sredstava koja se koriste za prijevoz putnika u javnom prijevozu duni su sklopiti ugovor o osiguranju putnika od posljedica nesretnog sluaja. (2) Ugovor iz stava (1) ovog lana duni su sklopiti: 1) 2) 3) 4) 5) vlasnici autobusa kojima se obavlja javni prijevoz u gradskom, meugradskom i meunarodnom linijskom i vanlinijskom saobraaju, vlasnici autobusa koji prevoze radnike na posao i s posla te autobusa kojim se prevoze turisti, vlasnici taksi automobila i rent-a-car vozila kad se iznajmljuju s vozaem, vlasnici eljeznikih vozila za prijevoz putnika, vlasnici svih vrsta pomorskih, jezerskih i rijenih plovila, ukljuujui skele i splavove, koji na redovnim linijama slobodno prevoze putnike, ukljuujui krstarenje i prijevoz turista, vlasnici svih vrsta plovila iz take 5) ovog lana koja se iznajmljuju s najmanje jednim lanom posade, zrani prijevoznici, odnosno operatori zrakoplova kojima se obavlja prijevoz lica i stvari u javnom zranom saobraaju, vlasnici svih ostalih prijevoznih sredstava, bez obzira na vrstu pogona, kojima se uz naplatu prijevoza prevoze putnici u javnom prijevozu. Putnici u prijevoznom sredstvu javnog prijevoza lan 66. (1) Putnicima se smatraju lica koja se radi putovanja nalaze u jednom od prijevoznih sredstava odreenih za obavljanje javnog prijevoza, bez obzira na to jesu li ve kupile voznu kartu, a takoer i lica koja se nalaze u krugu stanice, pristanita i zrakoplovne luke ili u neposrednoj blizini prijevoznog sredstva prije ukrcavanja, odnosno nakon iskrcavanja, koja su namjeravala putovati odreenim prijevoznim sredstvom ili su njime putovala, osim lica koja su zaposlena na prijevoznom sredstvu. (2) Putnicima iz stava (1) ovog lana smatraju se i lica koja imaju pravo na besplatnu vonju. (3) Licima osiguranim po ovom zakonu prua se osiguravajue pokrie bez obzira na godine ivota, njihovo zdravstveno stanje i opu radnu sposobnost. (4) Duevno bolesna lica i lica liena poslovne sposobnosti takoer su osigurana pod uvjetom da imaju status putnika sukladno stavu (1) ovog lana i da se nesretni

6) 7) 8)

sluaj dogodio u prijevoznom sredstvu javnog prijevoza. (5) Dokaz da je neko lice bilo putnik u prijevoznom sredstvu javnog prijevoza pada na teret korisnika osiguranja. (6) Putnik iz stava (1) ovog lana je i svako lice koje se u zrakoplovu iz lana 67. stav (2) take 7) ovog zakona nalazi uz pristanak zranog prijevoznika, odnosno operatora zrakoplova, osim lanova letake i kabinske posade zrakoplova koji su u slubi za vrijeme leta zrakoplova. Obaveza drutva za osiguranje i osigurana svota lan 67. (1) Obavezu drutva za osiguranje iz ugovora o osiguranju iz lana 65. stav (1) ovog zakona predstavlja osigurana svota vaea na dan tetnog dogaaja, ako ugovorom o osiguranju nije odreena via osigurana svota. (2) Najnia osigurana svota po jednom tetnom dogaaju odreena ugovorom o osiguranju iz lana 65. ovog zakona za prijevozno sredstvo iz lana 65. stav (2) ta. 1) do 8) ovog zakona po jednom putniku iznosi:
a) b)

za sluaj smrti................7.000,00 KM, za sluaj trajne invalidnosti ...............14.000,00 KM.

(3) Odluku o poveanju osigurane svote iz stava (2) ovog lana donosi Vlada Federacije Bosne i Hercegovine na prijedlog Nadzornog tijela. (4) Odluka iz stava (3) ovog lana objavljuje se u Slubenim novinama Federacije BiH.

Pravo na naknadu tete lan 68. (1) Putnik kojemu se dogodi nesretni sluaj, odnosno odreeni korisnik u sluaju smrti putnika, ima pravo zahtijevati da drutvo za osiguranje kod kojega je sklopljeno osiguranje neposredno njemu izvri svoju obavezu iz ugovora o osiguranju. (2) Ako je za nastalu tetu odgovoran vlasnik prijevoznog sredstva koji je sklopio ugovor o osiguranju putnika u javnom prijevozu, u naknadu tete koja pripada oteenom licu na temelju osiguranja od automobilske odgovornosti ne uraunava se iznos koji pripada oteenom licu po osnovi obaveznog osiguranja putnika u javnom prijevozu. Naknada tete neosiguranim putnicima lan 69. Ako vlasnik prijevoznog sredstva nije sklopio ugovor o osiguranju putnika sukladno odredbama ovog zakona, a dogodio se nesretni sluaj, putnik odnosno lice koje bi bilo korisnik osiguranja, u sluaju da je ugovor o osiguranju bio sklopljen, moe isplatu osiguranog iznosa zahtijevati od Garancijskog fonda FBiH.

Odreivanje postotka trajne invalidnosti lan 70. Za odreivanje postotka trajne invalidnosti osiguranika kao posljedice nesretnog sluaja (nezgode) koriste se Medicinska tablica Prilog II ovog zakona. Iskljuenje obaveze osiguravatelja lan 71. (1) Iskljuene su u potpunosti sve obaveze osiguravatelja, ako je sluaj nastao: 1) zbog potresa, 2) zbog ratnih dogaaja, neprijateljstva ili ratu slinih radnji, graanskog rata, revolucije, pobune, ustanka ili graanskih nemira koji nastanu iz takvih dogaaja, sabotae ili terorizma poinjenog iz politikih pobuda, nasilja ili drugih slinih dogaaja u kojima je sudjelovao osiguranik, 3) zbog pokuaja ili izvrenja samoubistva osiguranika, 4) pri pripremanju, pokuaju ili izvrenju kaznenog djela kao i pri bijegu poslije takve radnje, 5) zbog djelovanja alkohola, opojnih droga te psihoaktivnih lijekova i drugih psihoaktivnih tvari na osiguranika, a takvo je stanje bilo u uzronoj vezi s nastankom nesretnog sluaja. (2) Obaveza osiguravatelja ne postoji ako se tokom putovanja dogodi nesretni sluaj u prijevoznom sredstvu u javnom prijevozu kojim nije bio doputen prijevoz po Zakonu o sigurnosti saobraaja na cestama i drugim propisima kojima se ureuje ovo pitanje, uz uvjet da je putnik za to znao ili morao znati. U sluaju sumnje da li je vonja bila dozvoljena tim prijevoznim sredstvom, mjerodavno je miljenje nadlenog saobraajnog tijela. GLAVA VII BIRO ZELENE KARTE U BOSNI I HERCEGOVINI Javne ovlasti lan 72. (1) BZKBiH je udruenje drutava za osiguranje koja se u B iH bave poslovima osiguranja od automobilske odgovornosti i kao nacionalni ured predstavlja u Sistemu zelene karte osiguravajua drutva BiH kako je to definirao Savjet biroa Kretskim sporazumom. (2) BZKBiH je neprofitna i nevladina organizacija koja svoje ciljeve ostvaruje na cijelom podruju BiH. (3) BHBZK obavlja slijedee javne ovlasti:

1) poslove nacionalnog biroa zelene karte i druge poslove koji proizlaze iz meunarodnog sporazuma o osiguranju vlasnika motornih vozila od odgovornosti za tete nanesene treim licima, 2) izdaje i opskrbljuje svoje lanove zelenom kartom osiguranja, daje garanc iju po obavezama za izdate zelene karte, vodi evidenciju o izdanim zelenim kartama te daje odobrenje za sklapanje korespondentskih ugovora i vodi evidenciju i kontrolu istih, 3) predstavlja drutva za osiguranje pred dravnim i drugim nadlenim tijelima u zemlji i meunarodnim institucijama Sistema zelene karte osiguranja, 4) garantira za naknadu teta nastalih izvan teritorija BiH u nekoj od drava lanica Sistema zelene karte odnosno drava lanica garantuje za naknadu teta nastalih izvan teritorija BiH u nekoj od drava lanica Sistema zelene karte odnosno drava lanica Multilateralnog sporazuma od osiguranih i neosiguranih vozila koja se uobiajeno nalaze u B iH sukladno Kretskom sporazumu, Multilateralnom sporazumu te drugim meunarodnim sporazumima, 5) garantuje za naknadu teta koje na teritoriju BiH poine vozai strane registracije bilo da su vozila osigurana ili neosigurana, 6) povjerava svojim lanicama obradu odtetnih zahtjeva i obavlja kontrolu njihovog rada radi postizanja najboljeg i jedinstvenog postupanja, 7) vodi Informacijski centar i Registar tetnih dogaaja, 8) vodi poslove odgovornosti, provoenja graninog osiguranja od automobilske

9) vodi poslove statistike osiguranja, 10) utvruje visinu doprinosa koji uplauju drutva za osiguranje radi osiguranja sredstava za izvrenje poslova BZKBiH-a povjerenih ovim zakonom, 11) obavlja druge poslove vezane za poslove meunarodnog povezivanja iz podruja osiguranja i reguliranja teta prouzrokovanih motornim vozilom, te poslove utvrene ovim zakonom i statutom. Meunarodna isprava o osiguranju vozila strane registracije lan 73. (1) Voza koji vozilom strane registracije ulazi na teritorij BiH mora imati valjanu meunarodnu ispravu o osiguranju od automobilske odgovornosti koje vrijedi na teritoriju Evropske unije odnosno na teritoriju drava lanica Multilateralnog sporazuma ili neki drugi dokaz o postojanju takvog osiguranja, koje pokriva tete najmanje do iznosa iz lana 38. stav (2) ovog zakona. (2) Granina policija ovlatena je kontrolirati ispunjavanje uvjeta iz stava (1) ovog lana. Dokazi postojanja meunarodne isprave

lan 74. (1) Meunarodnim ispravama i dokazima iz lana 73. stav (1) ovog zakona smatra se slubena registarska tablica koju nosi vozilo koje je uobiajeno stacionirano na podruju drave iji je nacionalni ured potpisnik Multilateralnog sporazuma odnosno valjana zelena karta izdana za vozilo koje potjee iz drave iji nacionalni ured za osiguranje nije potpisnik Multilateralnog sporazuma, te druge isprave i dokazi iju valjanost priznaje BZKBiH. (2) Valjanost meunarodnih isprava i dokaza BZKBiH priznaje obavjetavanjem tijela ovlatenog za nadzor granice BiH. (3) Priznavanje valjanosti meunarodnih isprava i dokaza ukljuuje i garanciju BZKBiH za obaveze utemeljene tim ispravama i dokazima, a najvie do iznosa iz lana 38. stav (2) ovog zakona. Pravo na naknadu tete od osiguranog stranog vozila lan 75. (1) Oteeno lice kojem je u BiH nanesena teta upotrebom vozila strane registracije za koje postoji valjana meunarodna isprava ili dokaz o postojanju osiguranja od automobilske odgovornosti iz lana 73. stav (1) ovog zakona moe podnijeti odtetni zahtjev BZKBiH-u. (2) U sluaju tete nanesene upotrebom vozila iz stava (1) ovog lana BHBZK garantira za obaveze najvie do iznosa iz lana 38. stav (2) ovog zakona, a ako je za vozilo strane registracije ugovorom o osiguranju ugovoren vei iznos, BZKBiH garantira do visine ugovorenog iznosa osiguravajueg pokria. (3) Obradu i isplatu teta iz stava (1) ovog lana BZKBiH povjerava svojim lanovima drutvima za osiguranje ili Garancijskom fondu FBiH ili RS na temelju posebnog sporazuma. (4) Drutvo za osiguranje ili Garancijski fond FBiH ili RS duni su obraditi i likvidirati odtetni zahtjev sukladno meunarodnim sporazumima o obaveznom osiguranju od automobilske odgovornosti. Granino osiguranje od automobilske odgovornosti lan 76. (1) Voza vozila strane registracije koji nema valjanu meunarodnu ispravu ili dokaz o postojanju osiguranja od automobilske odgovornosti iz lana 7 3. stav (1) ovog zakona duan je sklopiti ugovor o osiguranju od automobilske odgovornosti (granino osiguranje) koje vrijedi na teritoriju drava lanica Evropske unije odnosno na teritoriju drava lanica Multilateralnog sporazuma s vanou za vrijeme njegovog boravka na teritoriju drave lanice E vropske unije odnosno drava lanica Multilateralnog sporazuma, a najmanje na 15 dana . (2) Za provedbu osiguranja iz stava (1) ovog lana nadlean je BZKBiH.

(3) Ako voza vozila iz stava (1) ovog lana prije ulaska na teritorij Bosne i Hercegovine ne sklopi ugovor o osiguranju iz stava (1) ovog lana, onemoguit e se ulazak vozila zajedno s vozaem na teritorij BiH. (4) Ispunjenje obaveza vozaa vozila strane registracije iz stava (1) ovog lana nadzire lice ovlateno za nadzor granice BiH. (5) Ako lice ovlateno za nadzor u saobraaju utvrdi prilikom nadzora da voza nema valjanu meunarodnu ispravu ili dokaz o postojanju osiguranja od automobilske odgovornosti iz stava (1) ovog lana, sprijeit e daljnju upotreu vozila i naloiti sklapanje ugovora o osiguranju od automobilske odgovornosti iz stava (1) ovog lana. Pravo na naknadu tete po osnovi graninog osiguranja lan 77. (1) Oteeno lice koje je teta nanesena upotrebom vozila strane registracije koje je osigurano u skladu sa lanom 76. stav (1) ovog zakona moe podnijeti odtetni zahtjev osiguravatelju koji je izdao policu osiguranja ili BZKBiH-u. (2) Oteeno lice ima pravo zahtijevati naknadu tete najvie do iznosa iz lana 38. stav (2) ovog zakona. (3) Ako je oteeno lice odtetni zahtjev iz stava (1) ovog lana podnijelo drutvu za osiguranje koje je izdalo policu osiguranja, na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe glave II i III ovog zakona. (4) Ako je oteeno lice odtetni zahtjev iz stava (1) ovog lana podnijelo BZKBiH-u na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe glave II, II i VIII ovog zakona. Statistiki i drugi podaci lan 78. (1) BZKBiH i drutva za osiguranje duni su prikupljati, obraivati i voditi statistike i druge podatke o osiguranjima iz lana 2. stav (1) ovog zakona. (2) Statistiki podaci iz stava (1) ovog lana naroito su podaci o osiguranicima, tetnim dogaajima, procjeni i likvidaciji teta. (3) BZKBiH i drutva za osiguranje duni su podatke iz stava (1) ovog lana obraivati primjenom statistikih standarda osiguranja, sukladno propisima o zatiti linih podataka i propisima o zatiti podataka. (4) BZKBiH propisuje sadraj i oblik podataka iz stava (1) ovog lana te nain i rokove dostavljanja podataka. (5) BZKBiH je duan podatke iz stava (1) ovog lana dostaviti nadzornom tijelu na njegov zahtjev. Nadzor na poslovanjem BZKBiH lan 79.

(1) Nadzor nad obavljanjem javnih ovlasti od strane BZKBiH provodi Agencija za osiguranje BIH. Ako ministarstvo nadleno za poslove finansija utvrdi da se javna ovlast ne obavlja u skladu sa meunarodnim sporazumom i ovim zakonom, naloit e da se utvrene nepravilnosti otklone u odreenom roku. (2) BZKBiH sastavlja obraun prihoda i rashoda koji se odnosi na obavljanje javnih ovlasti i dostavlja ga ministarstvu nadlenom za poslove finan sija iz stava (1) BZKBiH podnosi ministarstvu nadlenom za poslove finansija iz stava (1) godinji izvjetaj o obavljanju javnih ovlasti najkasnije do 31. marta tekue godine za prethodnu godinu. Informacijski centar lan 80. Informacijski centar uspostavlja se u okviru BZKBiH-a radi to uinkovitijeg ostvarivanja odtetnog zahtjeva na osnovi teta nastalih u saobraajnim nezgodama upotrebom vozila. Registar podataka lan 81. (1) Informacijski centar iz lana 80. ovog zakona: 1) prikuplja podatke i vodi registar podataka, 2) omoguuje uvid u podatke iz take 1) ovog stava, 3) prua pomo oteenim licima pri prikupljanju podataka iz registra iz take 1) ovog stava i prikupljanju podataka iz registara informacijskih centara drugih drava lanica Sistema zelene karte odnosno drava lanica Multilateralnog sporazuma. (2) Registar iz stava (1) take 1) ovog lana sadri podatke o: 1) registarskim oznakama, vrstama, markama, tipovima te brojevima asija vozila registriranih u BiH, 2) brojevima polica osiguranja od automobilske odgovornosti za vozila iz take 1) ovog stava, 3) datumima prestanka vaenja osiguravajueg pokria na temelju ugovora o osiguranju od automobilske odgovornosti, 4) nazivima i sjeditima drutava za osiguranje koja pruaju osiguravajue pokrie na temelju polica osiguranja iz take 3) ovog stava, 5) imenu i prezimenu (odnosno nazivu), datumu roenja, stalnom i privremenom prebivalitu osiguranika, 6) imenima i adresama odnosno sjeditima predstavnika koje su sukladno lanu 85. ovog zakona imenovala drutva za osiguranje iz Federacije ili RS u drugim dravama lanicama Sistema zelene karte odnosno dravama lanicama Multilateralnog sporazuma,

(4) Podaci iz stava (2) ovog lana prikupljaju se od drutava za osiguranje i evidencije registriranih vozila u BiH. (5) Na zahtjev oteenog lica podatke iz stava (2) ovog lana BZKBiH e zatrait i iz registara informacijskih centara drugih drava lanica Sistema zelene karte odnosno drava lanica Multilateralnog sporazuma. (6) Drutvo za osiguranje i tijelo koje vodi evidenciju registriranih vozila u BiH duni su redovno dostavljati podatke BZKBiH-u. Razdoblje pohrane podataka lan 82. Podatke iz lana 81. stav (2) ta. 1), 2), 3), 4) i 5) ovog zakona Informacijski centar uva najmanje sedam godina od dana odjave (isteka) registracije vozila ili prestanka vaenja ugovora (police) osiguranja. Obrada podataka lan 83.
(1)

Informacijski centar mora svim oteenim licima te drugim sudionicima bilo koje saobraajne nezgode omoguiti uvid u podatke i koritenje podataka sukladno ovom zakonu. Obrada i uvanje podataka, omoguavanje uvida u podatke i koritenje podataka koji su po svojoj prirodi lini podaci, mora se obavljati sukladno odredbama Direktive 95/46/EC. Ovlateni predstavnik za rjeavanje odtetnih zahtjeva lan 84.

(2)

(1) Ovlateni predstavnik za rjeavanje odtetnih zahtjeva na temelju osiguranja od automobilske odgovornosti (u daljem tekstu: predstavnik) je lice koje u ime i za raun odgovornog osiguravatelja prikuplja informacije, poduzima mjere potrebne za rjeavanje teta te u dravi stalnog prebivalita oteenog lica obavlja odgovarajue isplate u sluaju teta nastalih zbog saobraajne nezgode u dravi lanici Sistema zelene karte odnosno dravi lanici Multilateralnog sporazuma koja nije drava stalnog prebivalita oteenog lica a prouzroenih upotrebom vozila koja su osigurana i uobiajeno stacionirana u nekoj od drava lanica Sistema zelene karte odnosno dravi lanici Multilateralnog sporazuma razliitoj od drave stalnog prebivalita oteenog lica. (2) Predstavnik mora imati sve potrebne ovlasti za zastupanje drutva za osiguranje u odnosu na oteena lica i dravna tijela, te u toj dravi mora imati poslovno sjedite odnosno stalno prebivalite. (3) Predstavnik mora biti osposobljen za obradu odtetnih zahtjeva na slubenom jeziku drave za koju je imenovan. (4) Predstavnik moe raditi za jedno drutvo ili za vie drutava za osiguranje.

(5) Bez obzira na odredbu stava 1. ovog lana, oteeno lice moe odtetni zahtjev ostvarivati direktno od prouzroitelja saobraajne nezgode ili odgovornog osiguravatelja. (6) Pravno lice iz lana 31. ovog zakona te druga pravna lica na koja su na temelju ovog zakona prenijeta prava oteenog lica na naknadu, nemaju pravo ostvarivati naknadu tete od predstavnika. (7) Imenovanje predstavnika za odtetne zahtjeve ne predstavlja samo po sebi otvaranje filijale u smislu lana 1(b) Direktive 92/49/EEC, a predstavnik za odtetne zahtjeve ne smatra se poslovnim nastanom u smislu lana 2. take (c) Direktive 88/357/EEC ili poslovnim nastanom u smislu Uredbe (EC) 44/2001. Imenovanje predstavnika lan 85. (1) Drutvo za osiguranje koje obavlja poslove osiguranja od automobilske odgovornosti na teritoriju BiH, moe u drugim dravama lanicama Sistema zelene karte odnosno dravama lanicama Multilateralnog sporazuma imenovati ovlatene predstavnike. (2) Drutvo za osiguranje putem Informacijskog centra izvjeuje informacijske centre drugih drava lanica Sistema zelene karte odnosno drava lanica Multilateralnog sporazuma o imenima i adresama predstavnika. (3) Na postupak i rjeavanje odtetnih zahtjeva oteenih lica podnesenih predstavniku na odgovarajui nain se primjenjuju odredbe lana 21. ovog zakona. Mjerodavno pravo i sudska nadlenost lan 86. Sistem imenovanja predstavnika u dravama lanicama Sistema zelene karte odnosno dravama lanicama Multilateralnog sporazuma ne utjee na materijalno pravo koje se primjenjuje pri obradi konkretnih odtetnih zahtjeva, niti mijenja sudsku nadlenost. Registar tetnih dogaaja lan 87. (1) Registar tetnih dogaaja uspostavlja se u okviru BZKBiH radi pruanja informacija o tetnim dogaajima za vozilo osiguranika za razdoblje od posljednjih pet godina. (2) Za potrebe registra tetnih dogaaja iz stava (1) ovog lana, drutva za osiguranje su duna dostaviti BZKBiH-u sve potrebne podatke o tetnih dogaajima iz zakljuenih ugovora o osiguranju za svako vozilo i osiguranika. (3) Potvrdu o tetnom dogaaju za vozilo osiguranika iz stava (1) ovog lana izdaje drutvo za osiguranje kod kojeg je osiguranik imao zadnji ugovor o osiguranju u roku od 15 dana od dana prijema pisanog zahtjeva.

GLAVA VIII GARANCIJSKI FOND ZA ZATITU RTAVA U SAOBRAAJU U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE Garancijski fond Federacije Bosne i Hercegovine lan 88. (1) Garancijski fond FBiH ima svojstvo pravnog lica, koje stjee danom upisa u sudski registar. (2) lanovi GFFBiH su drutva za osiguranje koja u Federaciji obavljaju poslove obaveznih osiguranja u saobraaju, bez obzira imaju li registrirano sjedite u Federaciji, RS ili izvan BiH. (3) Sjedite GFFBiH je u Sarajevu. (4) Nadzor nad poslovanjem GFFBiH vri Nadzorno tijelo. Obaveze Garancijskog fonda lan 89. (1) GFFBiH se osniva radi ekonomske zatite, oteenih lica iz saobraajnih nezgoda najmanje do minimalnih svota obaveznog osiguranja za imovinske gubitke i tete na licima koje su propisane ovim zakonom, za svaku pojedinu vrstu obaveznog osiguranja prouzroene upotrebom prijevoznih sredstava na teritoriju Federacije i to: 1) putnika u javnom prijevozu kada vlasnik prijevoznog sredstva koje slui za prijevoz putnika suprotno odredbi lanu 65. ovog zakona nije sklopio ugovor o osiguranju putnika u javnom prijevozu od posljedica nesretnog sluaja, 2) treih oteenih lica (i uvjetno putnika) u sluajevima kada je teta priinjena upotrebom neosiguranog vozila, zrakoplova ili brodice odnosno jahte, 3) treih oteenih lica za tete zbog teta na licima (i uvjetno imovinskih teta) uzrokovane upotrebom nepoznatog vozila, zrakoplova ili brodice odnosno jahte, i 4) treih oteenih lica za tetu za iju naknadu je odgovorno drutvo za osiguranje nad kojim je pokrenut steajni postupak, u skladu s lanom 9 2. ovog zakona. (2) GFFBiH slui i za ekonomsku zatitu oteenih lica za imovinske gubitke i tete na licima (tjelesna povreda i smrt) prouzroene upotrebom vozila na teritoriju Federacije, i to: 1) treih oteenih lica kojima je teta prouzroena upotrebom vozila s teritorija drave lanice Sistema zelene karte odnosno drave lanice Multilateralnog sporazuma koje nema nikakvu registarsku tablicu ili ima registarsku tablicu koja ne odgovara ili vie ne odgovara vozilu, stjeui

istovremeno pravo na regresni zahtjev za cjelokupno isplaeni iznos naknade tete prema garancijskom fondu drave lanice u kojoj se vozilo uobiajeno nalazi. (3) U obavljanju poslova iz stava (1) ovog lana GFFBiH: 1) prima odtetne zahtjeve i vri njihovu obradu i likvidaciju, 2) isplauje osiguranu svotu, odnosno naknadu tete, 3) ostvaruje regresne zahtjeve u sluajevima predvienim ovim zakonom, 4) oblikuje rezerve. Naknada tete nastale upotrebom neosiguranog prijevoznog sredstva lan 90. (1) teta prouzrokovana upotrebom prijevoznog sredstva iji vlasnik nije sklopio ugovor o obaveznom osiguranju a bio je duan da se osigura prema odredbama ovog zakona naknauje se u istom obimu i prema istim uvjetima kao da je, na dan nastanka tetnog dogaaja, bio sklopljen ugovor o obaveznom osiguranju, s time da svoj odtetni zahtjev moe podnijeti GFFBiH -e koji garantira za obaveze najvie do iznosa osiguranih svota za pojedino prijevozno sredstvo propisane ovim zakonom na dan tetnog dogaaja. (2) Izuzetno, ukoliko je BHBZK putem Informacijskog centra, temeljem lana 7. taka 9) i 10) ovog zakona, uinkovito obavijestio Federalno ministarstvo unutarnjih poslova i Ministarstvo prometa i komunikacija BIH da je vlasniku prijevoznog sredstva prestalo osiguravajue pokrie, a nadleni uredi ministarstva u roku od 30 dana po prijemu obavijesti nisu prijevozno sredstvo tetnika iskljuili iz saobraaja, oduzeli registarske tablice ili druge registarske oznake i povukli saobraajnu dozvolu, poinili su povredu slubene dunosti, s posl jedicom konane obaveze da nadoknade tetu koja je nastala zbog ovog propusta. (3) Isto kao u stavu (3) ovog lana, postoji obaveza Ministarstva sigurnosti BIH, da naknadi tetu oteenom licu, prouzrokovanu od prijevoznog sredstva nastalu zbog povrede dunosti Granine policije BIH zbog nevrenja kontrole postojanja valjanog osiguravateljskog pokria vozila stranih registarskih tablica pri ulasku u zemlju. (4) Vozila stranih registarskih tablica u smislu stava (4) ovog lana zakona smatraju se vozila koja na teritorij BiH ulaze iz treih zemalja izvan podruja EU s ijim nacionalnim uredima BZKBiH nije zakljuio Multilateralni sporazum. (5) GFFBiH svoj regresni zahtjev po isplati osigurane svote (ili dijela), odnosno naknade tete ostvaruje od vlasnika vozila, zrakoplova ili brodice odnosno jahte koji nije sklopio ugovor o obaveznom osiguranju, federalnog ministarstva unutarnjih poslova i federalnog ministarstva saobraaja, za iznos isplaene naknade, kamatu od isplate naknade i trokove postupka.

(6) Potraivanje tete po ovom zakonu zastarijeva za dvije godine, raunajui od prvog dana poslije dana kada je GFFBiH isplatilo osiguranu svotu (ili dio) ili naknadu tete oteenom licu. (7) GFFBiH nije u obavezi naknaditi tetu putnicima oteenim licima koja su dobrovoljno
ula u vozilo kojim je uzrokovana teta, ako GFFBiH moe dokazati da su ta lica znala da je vozilo neosigurano.

Naknada tete nastale upotrebom nepoznatog prijevoznog sredstva lan 91. (1) teta zbog smrti ili tjelesne povrede, prouzrokovane upotrebom nepoznatog vozila, zrakoplova ili brodice odnosno jahte, naknauje se iz GFFBiH do iznosa (osigurane svote) na koji je ovim zakonom ograniena obaveza drutva za osiguranje za tetu prouzrokovanu upotrebom tih prijevoznih sredstava, na dan nastanka tetnog dogaaja. (2) U sluaju tete prouzrokovane nepoznatim prijevoznim sredstvom, GFFBiH e naknaditi tetu na imovini (stvarima) ako je bilo kojem oteenom licu iz iste saobraajne nezgode naknadio tetu zbog smrti ili tjelesne povrede koja za posljedicu ima utvrenu trajnu invalidnost ili trajni funkcijski deficit od najmanje 25% po Medicinskoj tabeli (Prilog II. ovog zakona) i za koje posljedice je provedeno bolniko lijeenje uz uee oteenog lica u teti od 950 KM (500 EUR). (3) U sluaju kada se na mjestu saobrajne zgode izmjene podaci izmeu vlasnika ili korisnika prijevoznog sredstva koji se naknadno utvrde lanima, ili se radi o falsificiranim registarskim tablicama ili drugim registarskim oznakama, smatra se da je teta prouzroena od nepoznatog vozila. (4) Ako se poslije naknade tete utvrdi koje je vozilo ili zrakoplov ili brodica odnosno jahta prouzrokovala tetu, GFFBiH ima pravo na regresni zahtjev prema odgovornom licu odnosno odgovornom osiguravatelju s kojim je bio sklopljen ugovor o obaveznom osiguranju za iznos isplaene naknade, kamatu od isplate naknade i trokove postupka. (5) Potraivanje tete iz stava (4) ovog lana zastarijeva za dvije godine, raunajui od dana kada je GFFBiH utvrdio koje je vozilo ili zrakoplov ili brodica odnosno jahta uzrokovala tetu ali najdue u roku od tri godine od prvog dana poslije dana kada je isplatilo osiguranu svotu (ili dio) ili naknadu tete oteeno m licu.

Naknada tete u sluaju nastanka razloga za prestanak drutva za osiguranje odnosno steaja lan 92. (1) teta prouzroena upotrebom prijevoznog sredstva koji imaju sklopljen ugovor o obaveznom osiguranju s drutvom za osiguranje nad kojim je pokrenut steajni postupak, nadoknauje se iz sredstava GFFBiH. (2) Sredstva za naknadu tete iz stava (1) ovog lana su ograniena i prikupljaju se prema sistemu finansiranja: 1) ex-ante prikupljanje sredstava u oekivanju mogueg steaja drutva za osiguranje u visini od 0,1% ukupnog premijskog prihoda osiguravatelja obaveznih osiguranja u saobraaju tokom prole kalendarske godine, i 2) ex-post prikupljanje sredstava od trenutka otvaranja steaja nad drutvom za osiguranje u visini od 0,5% ukupnog premijskog prihoda osiguravatelja obaveznih osiguranja u saobraaju tokom prole kalendarske godine. (3) Ukoliko iznos iz stava (2) ovog lana ne bi bio dostatan pokree se vremensko produenje rjeavanja predmeta. Vremensko produenje rjeavanja predmeta podrazumijeva da se u sluaju nepostojanja sredstava na ovom posebnom raunu koji iskljuivo slui za naknade iz ovog lana ne moe izvrenja traiti na sredstvima koje postoje na drugim raunima GFFBIH ve se namirenja produljuje za vrijeme potrebno da se osiguraju sredstava na nain predvien u stavu (3) ovog lana. (4) Na GFFBiH koji je isplatio osiguranu svotu (ili dio), odnosno naknadu tete, prelaze prava oteenog lica prema steajnoj masi. GFFBiH ima pravo prijaviti ovo potraivanje do okonanja steajnog postupka drutva iz stava (1) ovog lana. (5) GFFBiH ukoliko isplati tetu iz ovog osnova, ima pravo regresa od osiguranika ili ugovaratelja osiguranja na iznos od maksimalno 1.500,00 KM. (6) Potraivanje tete iz stava (5) ovog lana zastarijeva za dvije godine, raunajui od prvog dana poslije dana kada je GFFBiH isplatilo osiguranu svotu (ili dio) ili naknadu tete oteenom licu. (7) Sredstava za naknadu tete u sluaju nastanka razloga za prestanak drutva za osiguranje odnosno steaja, koji je lan GFFBiH lan 92. ovog zakona prikupljena na nain opisan u lanu 92. stavu (2) ta. 1) i 2) ovog zakona, vode se na zasebnom raunu i slue za podmirivanje svih osnovanih odtetnih zahtjeva iz obaveza drutva nad kojim je otvoren steajni postupak i to do visine iznosa sredstava koja se nalaze na raunu. (8) Potraivanja treih oteenih lica GFFBiH za obaveze drutva za osiguranje koje je prestalo postojati otvaranjem steajnog postupka, mogu se naplati ti samo iz sredstava koje se prikupe na nain opisan u lanu 9 2. stav (2) ovog zakona kao i iz sredstava koje se eventualno naplate iz steajne mase drutva u steaju lan

92. stav (4) ovog zakona odnosno regresnih potraivanja GFFBiH od osiguranika toga drutva lan 92. stav (5) ovog zakona. Pravo oteenog lica na podnoenje neposrednog zahtjeva i podnoenje tube lan 93. (1) Odtetni zahtjev i tubu za naknadu tete podnesene u sluajevima iz lana 90,91. i 92. ovog zakona, oteeno lice podnosi GFFBiH-u. (2) Uz zahtjev iz stava (1) ovog lana oteeno lice je duno priloiti i odgovarajui dokaz da je tetu prouzrokovalo neosigurano prijevozno sredstvo, nepoznato prijevozno sredstvo, odnosno prijevozno sredstvo koje je osigurano kod drutva za osiguranje nad kojim je pokrenut steajni postupak. (3) Mogui spor izmeu GFFBiH i drutva za osiguranje ili izmeu drutava za osiguranje, glede pitanja ko je od njih duan isplatiti naknadu tete oteen om licu, rijeit e se na nain da je to duan uiniti onaj kojemu je oteeno lice prvo podnijelo odtetni zahtjev. Naknadu tete oteenom licu treba isplatiti neodgodivo. U sluaju da kasnije bude donesena pravomona odluka prema kojoj je naknadu tete duna isplatiti suprotna strana, strana koja je oteeno m licu nadoknadila tetu ima pravo na naknadu i to isplaenog iznosa tete, kamate i trokova. Iskljuenje iz prava na naknadu tete lan 94. Iz GFFBiH ne nadoknauju se tete koje prouzroe vozila strane registracije koja saobraaju na teritoriju Federacije na temelju posebnih sporazuma kojih je potpisnik BiH, ako ta vozila nemaju meunarodnu ispravu ili dokaz o postojanju osiguranja od automobilske odgovornosti iz lana 74. stav (1) ovog zakona. Iskljuenje prava regresa lan 95. (1) Zavodi za zdravstveno, penzijsko i invalidsko osiguranje te drutva za osiguranje sa subrogacijskim potraivanjima, kao i druga fizika i pravna lica koja su na bilo koji nain direktno oteenom licu nadoknadila tetu ili dio tete nanesene upotrebom neosiguranog ili nepoznatog prijevoznog sredstva, nemaju pravo na naknadu isplaenih iznosa iz GFFBiH. (2) Izuzetno od odredbe stava (1) ovog lana, drutvo za osiguranje koje je oteenom licu nadoknadilo tetu ili dio tete nanesene upo trebom neosiguranog ili nepoznatog prijevoznog sredstva po osnovi obaveznih osiguranja u saobraaju iz lana 2. stav (1) ovog zakona ima pravo na naknadu isplaenih iznosa iz GFFBiH.

Obrada odtetnih zahtjeva lan 96. (1) Obradu odtetnih zahtjeva, isplatu osigurane svote (ili dio), odnosno naknade tete i ostvarivanje regresnih zahtjeva GFFBiH u pravilu povjerava svojim lanicama drutvima za osiguranje. (2) Drutvo za osiguranje je ovlateno samostalno i za raun GFFBiH obraivati tete do iznosa od 10.000,00 KM. (3) Ukoliko potraivani ili oekivani iznos naknade iz odtetnog zahtjeva, prelazi utvreni limit iz stava (2) ovog lana o odtetnom zahtjevu odluuje komisija za rjeavanje teta GFFBiH. (4) Komisija za rjeavanje teta GFFBiH sastoji se od tri lana, i to efova ili direktora odjela teta drutava za osiguranje, koji imenuje Upravni odbor GFFBiH i koja moe sama donijeti odluku o odtetnom zahtjevu, ili ovlastiti lanicu da obradi zahtjev. (5) Komisija za rjeavanje teta GFFBiH odreuje vanjskog punomonika za zastupanje pred sudom po podnesenoj tubi, u svim predmetima u kojima je potraivani ili oekivani iznos vei od 10.000,00 KM a istu odluku moe donijeti ako je potraivani ili oekivani iznos manji od 10.000,00 KM, a postoje opravdani razlozi za takvu odluku. Tijela Garancijskog fonda FBIH lan 97. Tijela GFFBiH su: skuptina,upravni odbor i direktor. Sastav skuptine i izbor upravnog odbora lan 98. (1) Skuptinu GFFBiH ine, kao njeni lanovi, drutva za osiguranje koja su od nadzornog tijela dobila odobrenje za obavljanje poslova obaveznih osiguranja u saobraaju odnosno osiguranja od automobilske odgovornosti. (2) Skuptina GFFBiH nadlena je za odluivanje o imenovanju i razrjeenju lanova upravnog odbora. (3) Broj glasova svakog lana Skuptine odreuje se prema ostvarenoj premiji po obaveznim osiguranjima u saobraaju, u godini koja je prethodila godini u kojoj se slubeno objavljuje broj lanova i broj glasova. (4) Nadzorno tijelo svake izborne godine do kraja mjeseca februara objavljuje na svojim internetskim stranicama lanove Skuptine GFFBiH i broj glasova koji pripada svakom lanu u tekuoj godini, a na temelju ostvarene ukupne premije u poslovima obaveznih osiguranja u saobraaju.

(5) Svaki lan ima pravo glasa u skuptini po naelu: jedan glas za svakih 5,0 miliona KM premije u poslovima obaveznih osiguranja u saobraaju u prethodnoj godini. lanovi koji imaju premiju manju od 5,0 miliona KM imaju pravo na jedan glas bez obzira na stvarni iznos premije. (6) Skuptina imenuje pet lanova Upravnog odbora i to: 1) tri lana kao predstavnike lanica koje imaju najvie glasova u skuptini ako ima vie od tri lana s istim brojem glasova kriterij e biti visina premije obaveznog osiguranja, 2) jednog lana kao predstavnika svih ostalih lanica u skuptini i 3) jednog lana na prijedlog Federalnog ministarstva unutarnjih poslova. (7) Imenovani lanovi Upravnog odbora izmeu sebe biraju predsjednika glasanjem svih lanova. Predsjednik postaje onaj predstavnik lanice koji dobije najvie glasova. Predsjednik i lanovi Upravnog odbora imenuju se na period od etiri godine i mogu biti ponovo imenovani.
(8)

Predsjednik saziva i predsjedava sjednicama Upravnog odbora. Upravni odbor moe donositi odluke ako je prisutna natpolovina veina lanova upravnog odbora. Upravni odbor donosi odluke veinom prisutnih glasova, a svaki lan Upravnog odbora ima jedan glas, a u sluaju izjednaenog broja glasova, glas predsjednika vrijedi dvostruko. Nadlenost upravnog odbora lan 99.

Upravni odbor GFFBiH-a: 1) donosi statut i druge ope akte GFFBiH, 2) odluuje o visini doprinosa drutva za osiguranje iz lana 10 1. ovog zakona, 3) usvaja godinji plan rada i godinji budet, 4) usvaja godinji izvjetaj o radu i izvjetaj o finansijskom poslovanju, te zavrni raun GFFBiH, 5) imenuje i razrjeava direktora, 6) saziva sjednice Skuptine GFFBiH, 7) razmatra pitanja i donosi potrebne odluke od zajednikog interesa za rad osiguranja svojih lanova, 8) donosi poslovnik o svom radu, 9) vri druge poslove utvrene Zakonom i statutom GFFBiH. Direktor lan 100. (1) Direktora GFFBiH imenuje i razrjeava upravni odbor.

(2) Direktor GFFBiH imenuje se na razdoblje od etiri godine i moe biti ponovno imenovan. (3) Direktor GFFBiH predstavlja i zastupa GFFBiH, predlae upravnom odboru donoenje akata i odluka iz njegove nadlenosti i brine se o izvravanju odluka upravnog odbora. (4) Direktor GFFBiH obavlja i druge poslove iz nadlenosti GFFBiH, ako ovim zakonom nije odreeno da je za obavljanje tih poslova nadlean upravni odbor. Obaveza uplaivanja doprinosa za Garancijski fond Federacije Bosne i Hercegovine lan 101. (1) Izvori sredstava GFFBiH su: 1) 1/5 potrebnih sredstava su doprinosi drutava za osiguranje koji se dijeli se na sve lanice podjednako, 2) 4/5 potrebnih sredstva su doprinosi drutava za osiguranje razmjerno udjelu u ukupno zaraunatoj premiji. (2) Sredstva koja se formiraju iz izvora navedenih u stavu (1) ovog lana slue za pokrie obaveza iz lana 89. ovog zakona i za pokrie trokova poslovanja GFFBiH. GLAVA IX KAZNENE ODREDBE Prekraji osiguravatelja lan 102. (1) Novanom kaznom u iznosu od 4.000,00 do 15.000,00 KM kaznit e se za prekraj drutvo za osiguranje odnosno drutvo za osiguranje drave lanice: 1) 2) 3) 4) ako odbije sklopiti ugovor o osiguranju prijevoznog sredstva protivno odredbi lana 7. stav (2) ovog zakona, ako primjenjuje uvjete osiguranja i cjenovnike premija osiguranja protivno odredbi lana 12. stav (3) ovog zakona, ako obavlja poslove obaveznih osiguranja iz lana 2. stav (1) ovog zakona, a nije lan BZKBiH i GFFBiH.; ako ne uplati doprinos za GFFBiH sukladno odredbama lana 101. ovog zakona.

(2) Novanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 5.000,00 KM kaznit e se za prekraj iz stava (1) ovog lana i odgovorno lice drutva za osiguranje odnosno drutva za osiguranje drave lanice. (3) Novanom kaznom u iznosu od 2.000,00 do 10.000,00 KM kaznit e se za prekraj drutvo za osiguranje: 1) ako pone primjenjivati uvjete osiguranja i cjenovnike premija osiguranja, a ne obavijesti Nadzorno tijelo o uvjetima osiguranja i tehnikoj podlozi koju upotrebljava u roku iz lana 12. stav (1) ovog zakona.

2) ako oteenom licu ne dostavi obrazloenu ponudu za naknadu tete odnosno utemeljeni odgovor u roku iz lana 21. ovog zakona, 3) ako ne prikuplja, obrauje i vodi statistike podatke i druge podatke o ugovorima o osiguranju te ih ne dostavlja BZKBiH iz lana 78. ovog zakona. (4) Novanom kaznom u iznosu od 500,00 KM kaznit e se za prekraj iz stava (3) ovog lana i odgovorno lice drutva za osiguranje. (5) Novanom kaznom u iznosu od 500,00 KM kaznit e za prekraj drutvo za osiguranje: 1) 2) ako ugovaratelju osiguranja ne urui uvjete osiguranja sukladno odredbi lana 7. stav (3) ovog zakona, ako na zahtjev svog osiguranika ne izda potvrdu o eventualno postavljenim odtetnim zahtjevima treih lica na temelju osiguranja od automobilske odgovornosti u roku, odnosno za razdoblje sukladno odredbi lana 42. stav (2) ovog zakona,

3) ako sklopi ugovor o osiguranju protivno odredbi lana 7. stav (1) a u vezi sa lanom 14. stav (1) odnosno stav (4) ovog zakona, (6) Novanom kaznom u iznosu od 200,00 KM kaznit e se za prekraj iz stava (1) ovog lana i odgovorno lice drutva za osiguranje. Prekraji Garancijskog fonda FBiH lan 103. (1) Novanom kaznom u iznosu od 1.000,00 do 5.000,00 KM kaznit e se za prekraj GFFBiH: 1) ako oteenom licu ne dostavi obrazloenu ponudu za naknadu tete odnosno utemeljeni odgovor u roku iz lana 21. ovog zakona kada je nadlean za naknadu tete sukladno odredbama l. 86, 87. i 88. ovog zakona, ako obradu odtetnih zahtjeva radi protivno odredbi lana 103. ovog zakona; ako ne vodi i ne upotrebljava imovinu GFFBiH na nain odreen u lanu 96. ovog zakona,

2) 3)

(2) Novanom kaznom u iznosu od 500,00 KM kaznit e se za prekraj iz stava (1) ovog lana i odgovorno lice GFFBiH. Prekraji vlasnika prijevoznog sredstva lan 104. (1) Novanom kaznom u iznosu od 500,00 do 2.500,00 KM kaznit e se za prekraj pravna ili fiziko lice ako kao vlasnik prijevoznog sredstva prije upotrebe prijevoznog sredstva u saobraaju ne sklopi ugovor o osiguranju te ga ne obnavlja dok je prijevozno sredstvo u saobraaju sukladno odredbi lana 4. stav (1) ovog zakona.

(2) Novanom kaznom u iznosu od 500,00 KM kaznit e se za prekraj iz stava (1) ovog lana i odgovorno lice pravnog lica. Prekraji vozaa prijevoznog sredstva lan 105. (1) Novanom kaznom u iznosu 200,00 KM kaznit e se za prekraj voza prijevoznog sredstva: 1) ako na zahtjev ovlatenog slubenog lica ne predoi policu osiguranja ili drugi dokaz o sklopljenom ugovoru o osiguranju sukladno odredbi lana 8. stav (1) ovog zakona, ako na zahtjev ovlatene slubenog lica ne predoi Evropski izvjetaj o nezgodi sukladno odredbi lana 40. stav (3) ovog zakona.

2)

(2) Novanom kaznom u iznosu od 200,00 do 1.000,00 KM kaznit e se za prekraj voza prijevoznog sredstva ako ne sklopi ugovor o osiguranju od automobilske odgovornosti (granino osiguranje) sukladno odredbama lana 76. stav (1) ovog zakona. Pokretanje prekrajnog postupka lan 106. Prekrajni postupak pokree se na prijedlog: 1) nadzornog tijela za prekraje iz l. 102. i 103. ovog zakona, 2) tijela za nadzor u saobraaju za prekraje iz l. 104. i 105. ovog zakona. GLAVA X PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE Prestanak vaenja zakona lan 107. (1) Stupanjem na snagu ovog zakona prestaje da vai Zakon o osiguranju od odgovornosti za motorna vozila i ostale odredbe o obaveznom osiguranju od odgovornosti (Slubene novine Federacije BiH broj: 24/05) (2) GFFBIH u roku od 6 mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona mora se uskladiti sa odredbama ovog zakona. Usklaivanje vrijednosti boda iz Tablice odteta lan 108. (1) Vrijednost 1 boda iz Tablice odeta priloga I ovog zakona usklauje se svake dvije godine sa indeksom poveanja ili smanjenja prosjene premije po polici automobilske odgovornosti u odnosu na prethodne dvije godine.

(2) Odluku o poveanju vrijednosti 1 boda iz stava (1) ovog l ana donosi Vlada Federacije Bosne i Hercegovine na prijedlog nadzornog tijela. (3) Odluka iz stava (2) ovog lana objavljuje se u Slubenim novinama Federacije BiH. Stupanje na snagu lan 109. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u Slubenim novinama Federacije BiH, a primjenjivat e se i na postupke koji su u t oku i u fazi pripremnog roita.

TABLICA ODTETA Definicija lan 1. Tablica odteta je dokument koji predstavlja sistem naknada za uinjenu tetu (dalje u tekstu: odteta) koji omoguava odreivanje novane vrijednosti za tjelesne povrede, smrt ili imovinski gubitak kao posljedice tjelesne povrede ili smrti nanesene treim fizikim licima kao posljedice iz saobraajne nezgode. Cilj lan 2. (1) Ovom se Tablicom odteta poblie ureuju oblici (vrste), nain i kriteriji (mjerila) za utvrivanje prava na odtetu zbog tjelesne povrede ili smrti zavisno od stepena oteenja i godina oteenog lica, odnosno teine tjelesne povrede i ostalih okolnosti sluaja, kao i novano vrednovanje tjelesne povrede ili smrti kao osnova za odtetu direktno odnosno indirektno oteenih lica, odreujui istovremeno maksimalne vrijednosti odtete za svaki oblik (vrstu) posljedica te krug lica koja imaju pravo na odtetu kao indirektno oteena lica. (2) Ovom se Tablicom odteta posebno ureuje pitanje odtete za sve imovinske gubitke koji su posljedica tjelesne povrede ili smrti, kako za direktno oteena lica tako i za indirektno oteena lica, i (3) Ovom Tablicom odteta odreuju uvjeti za neprenosivost prava u obliku novane rente zbog tjelesne povrede ili smrti direktno oteenog lica, kao i pitanje nasljeivanja potraivanja odteta za tjelesne povrede i smrti kao i nain odreivanja vrijednosti boda iz Tablica odteta na osnovu koje se dobije novana vrijednost odtete za svaki oblik (vrstu) zasebno. Oblici tete na licima i imovinskog gubitka lan 3. Drutvo za osiguranje, kao odgovorni osiguravatelj, temeljem lana 23. ovog zakona i ove Tablice odeta duan je oteenom licu priznati odtetu u obliku jedne ili vie moguih posljedica tjelesne povrede ili smrti zbog; 1) Tjelesne povrede za direktno oteeno lice u u oblicima:
a) trajni

funkcijski deficit (TFD) ili trajna invalidnost (TI) funkcijski deficit (PFD) ili privremena invalidnost (PI) jaki bolovi/patnja (NJB); - estetsko oteenje (NEO);

b) privremeni

c) neuobiajeno d) naruenost e) gubitak f)

seksualnog zadovoljstva (GSZ);

gubitak zadovoljstva iz hobija (GZH).

2) Imovinskog gubitaka kao posljedica tjelesne povrede za direktno oteenu lice u obliku;
a) trokova b)

lijeenja i rehabilitacije;

izgubljene zarade za vrijeme privremene sprijeenosti za rad;

a) izgubljene zarade u sluaju trajnog smanjenja ili trajnog gubitka sposobnosti za rad; b) trokova tue njege i/ili pomoi; 3) Tjelesne povrede ili smrti direktno oteenog lica za indirektno oteena lica u obliku: a) naroito teke invalidnosti; ili b) smrti; ili c) gubitak zaetog, a neroenog djeteta; 4) Imovinski gubitak kao posljedica tjelesne povrede ili smrti direktno oteenog lica za indirektno oteena lica u obliku;
a) trokova b) naknada

pogreba, lijeenja i izgubljena zarada; i za izgubljeno uzdravanje ili redovno pomaganje. lan 4.

Kriteriji za priznavanje prava i vrednovanje odtete

(1) Uz postojanje tjelesne povrede (za direktno oteeno lice) i nastanak smrti (za

indirektno oteena lica) za ostvarivanje prava na odtetu, potrebno je i ispunjenje pretpostavki koje opravdavaju priznavanje odtete a to su; teina povrede i okolnosti sluaja.
(2) U prvoj fazi odgovorni osiguravatelj ili sud mora utvrditi postojanje ovih

pretpostavki iz stava (1) za priznavanje odtete oteenim licima.

(3) Kriterij teine povrede kao medicinsko pitanje, zahtijeva da se utvrdi uz pomo

ljekara cenzora i/ili ljekara vjetaka minimalni medicinski prag relevantnog stepena teine koji je po medicinskom kriteriju stepena teine povrede mora biti vii od neznatne povrede iz Medicinske tablice (prilog II ovog zakona) oteenja tjelesnog i/ili duevnog zdravlja odnosno poremeaja tjelesnih funkcija ili strukture dijela tijela, ispod kojeg nema opravdanja za priznavanje prava na odtetu odnosno da se utvrdi da li teina povrede zadovoljava najmanje medicinske kriterije stepena teine opisane kao Sasvim lake povrede iz I grupe medicinske skale sa stepenima teine i postotkom oteenja TI/TFD od 0 do 4% iz Medicinske tablice (priloga II ovog zakona), ispod koje teine nama opravdanja za priznavanje prava na odtetu oteenim licima.
(4) Druga pretpostavka priznavanja prava na odtetu su okolnosti sluaja koje je

opravdavaju (objektivne okolnosti iz injeninog supstrata konkretnog sluaja kao i neke subjektivne okolnosti vezane za oteeno lice, npr. ivotna dob, profesionalni i porodini status, hobi i slino).

(5) U drugoj fazi odluivanja a nakon utvrenja da teina povrede i okolnosti

sluaja opravdavaju pravo oteenog lica na odtetu jer su ispunjene pretpostavke iz stavova (3) i (4) ovog lana odgovorni osiguravatelj ili sud utvruje visini odtete prema ovoj Tablici odteta za svaki oblik posljedica tjelesne povrede kod direktno i/ili indirektno oteenih lica iz lana 25. stav (3) ovog zakona koja omoguava uvrtenje odreenog novanog iznosa (iskazanog u bodovima) uz postotnu stopu oteenja po st epenu teine za TI/TFD odnosno stepenu teine za ostale oblike posljedica tjelesne povrede, tako da ova Tablica odteta preraunava odreeno oteenje tjelesnog i/ili duevnog zdravlja u novanu vrijednost.
(6) Kao dodatni kriteriji za vrednovanje odtete za bilo koj e oteeno lice u ovoj

Tablici odteta uzeti su u obzir cilju kojemu slui ta odteta, ali i o tome da se njome ne pogoduje tenjama koje nisu spojive sa njezinom naravi i drutvenom svrhom tako da ona slui kao prepreka prodoru lukrativnosti i komercijalizacije u vrednovanju odteta.

Primjerena evaluacija i individualizacija lan 5.

(1) Kako bi se temeljem ove Tablice odtet a garantirala potrebna jednakost za svaku

oteeno lice ona zahtijeva provoenje primjerne evaluacije i odmjeravanje odtete na temelju jednakih kriterija.
(2) Tablica odteta uvaava naelo individualizacije u odtetama, koje je podvrgnuto

kriterijima primjerene evaluacije, ali u granicama da ne ugrozi ili stavi izvan snage naelo ravnopravnosti zahtjeva (da svaka oteeno lice u istoj klinikoj situaciji moe oekivati priblino istu odtetu) i uvodi prostor za prilagodbu iznosa odtete koji se odreuje njenom primjenom s ogranienjem od vie ili manje 20%, kako bi se uzelao u obzir specifinost nekog sluaja. Trajni funkcijski deficit ili Trajna invalidnost lan 6.
(1) Trajni funkcijski deficit (TFD) ili trajna invalidnost (TI) predstavlja trajno

(definitivno) smanjenje tjelesnog i/ili duevnog potencijala koje se javlja kao rezultat tjelesne povrede i medicinski utvrenog anatomsko-funkcionalnog integriteta, koji se, stoga, moe utvrditi, razjasniti i procijeniti na medici nskoj osnovi, kojemu se pridodaju: bolovi i duevne/psihike posljedice za koje ljekar zna da u pravilu nastupaju s oteenjem (tjelesnog i/ili duevnog integriteta kao problemi u tjelesnoj funkciji ili strukturi) kao i posljedice obino i objektivno povezane sa svakodnevnim ivotom ogranienje aktivnosti kao potekoe u obavljanju aktivnosti (ili sposobnosti funkcioniranja) i ogranienje sudjelovanja kao problemi ukljuivanja u ivotne situacije koje su u pravilu povezane s oteenjem.

(2) Vrednovanje odtete odreuje se nakon utvrenog postotka TFD -a ili TI-a koji

se u postupku utvruje na osnovi medicinske dokumentacije odnosno neposrednog pregleda oteenog lica i uz primjenu Medicinske tablice i odmjerava uz primjenu Tablice odtete koja sadrava broj bodova za utvreni postotak TFD-a ili TI u svakoj grupi i razredu (npr. 5 9%) oteenja po teini i stepenu razliito zavisno od stepena i godina oteenog lica i po naelu broj bodova raste sa postotnom stopom oteenja, a opada sa ivotnom dobi oteenog lica.
(3) Tabela odtete za p/TFD ili p/TI u bodovima
Grupa oteenja po teini i stepenu SASVIM Laka povreda 350 p/TFD Razred 10 I 1 do 4% STAROST OTEENOG LICA [godine od/do i vie od] do 20 21-30 31-40 41-50 51-65 66-80 >80
120,0% 110,0% 100,0% 95,0% 90,0% 85,0% 80,0%

do 750 bodova od/do 1.663 2.993 3.325 4.655 4.988 6.318 6.650 7.980 10.688 12.398 14.250 16.150 17.456 19.451 20.900 22.990 23.513 25.603 28.500 30.780 31.350 33.630 35.625 38.000 38.594 40.969 43.225 45.695 46.313 48.783

1%

5% do 9% 10% do 14%

II

LAKE POVREDE

15% do 19% 20% do 24% Bodovi

2.100 3.780 4.200 5.880 6.300 7.980 8.400 10.080 13.500 15.660 18.000 20.400 22.050 24.570 26.400 29.040 29.700 32.340 36.000 38.880 39.600 42.480 45.000 48.000 48.750 51.750 54.600 57.720 58.500 61.620

1.925 3.465 3.850 5.390 5.775 7.315 7.700 9.240 12.375 14.355 16.500 18.700 20.213 22.523 24.200 26.620 27.225 29.645 33.000 35.640 36.300 38.940 41.250 44.000 44.688 47.438 50.050 52.910 53.625 56.485

1.750 3.150 3.500 4.900 5.250 6.650 7.000 8.400 11.250 13.050 15.000 17.000 18.375 20.475 22.000 24.200 24.750 26.950 30.000 32.400 33.000 35.400 37.500 40.000 40.625 43.125 45.500 48.100 48.750 51.350

1.575 2.835 3.150 4.410 4.725 5.985 6.300 7.560 10.125 11.745 13.500 15.300 16.538 18.428 19.800 21.780 22.275 24.255 27.000 29.160 29.700 31.860 33.750 36.000 36.563 38.813 40.950 43.290 43.875 46.215

1.488 2.678 2.975 4.165 4.463 5.653 5.950 7.140 9.563 11.093 12.750 14.450 15.619 17.404 18.700 20.570 21.038 22.908 25.500 27.540 28.050 30.090 31.875 34.000 34.531 36.656 38.675 40.885 41.438 43.648

1.400 2.520 2.800 3.920 4.200 5.320 5.600 6.720 9.000 10.440 12.000 13.600 14.700 16.380 17.600 19.360 19.800 21.560 24.000 25.920 26.400 28.320 30.000 32.000 32.500 34.500 36.400 38.480 39.000 41.080

1%

450/550

25% do 29% 30% do 34%

III

SREDNJE TEKA POVREDA

35% do 39% 40% do 44% 45% do 49%

1%

600/700

50% do 54% 55% do 59% 60% do 64% 65% do 69%

IV

TEKE POVREDE

IV

TEKE POVREDE

70% do 74% 75% do 79%

80% do 84% 85% do 89% 90% do 95% NAROITO Teka povreda 96% do 100%

64.800 68.040 68.850 72.090 75.600 79.800 86.400 90.000

59.400 62.370 63.113 66.083 69.300 73.150 79.200 82.500

54.000 56.700 57.375 60.075 63.000 66.500 72.000 75.000

51.300 53.865 54.506 57.071 59.850 63.175 68.400 71.250

48.600 51.030 51.638 54.068 56.700 59.850 64.800 67.500

45.900 48.195 48.769 51.064 53.550 56.525 61.200 63.750

43.200 45.360 45.900 48.060 50.400 53.200 57.600 60.000

(4) Za naroito teku povredu iz stepena V odteta za TFD ili TI predstavlja

istovremeno odtetu i za sve oblike tjelesne povrede navedene u lanu 3. taka 1) ove Tablice odteta, ako oteeno lice nije svjesno sebe i okoline, ako oteeno lice nema iskustva boli (na bolni podraaj ima tzv. no cioceptivni odgovor) i ako ne postoji govorno razumijevanje i izraavanje.
(5) Odeta za opisano stanje zdravlja u stavu (4) ovog lana uz razliku da je

oteeno lice potpuno svjesno svojih povreda odnosno sebe i okoline priznati e se uveana do 10% u odnosu na odtetu predvienu u Tablici odtete za TFD ili TI iz ovog lana. Uraunavanje drugih primanja lan 7.
(1) Primanja po osnovu socijalnog, penzijskog ili invalidskog osiguranja (civilnih ili

vojnih osiguranika) uraunavaju se u odtetu za TFD ili TI ako je njihova svrha jednaka (odnosno kako isplatom ovih primanja smanjuje istovrsna teta treba ih odbiti od odtete za TFD ili TI) odteti za TFD ili TI.
(2) Ukupna odteta za TFD ili TI uzimajui u obzir stav (1) ovog lana sastoji u

razlici izmeu ukupno priznate odtete za TFD ili TI i ukupno primljenog iznosa po jednom ili vie osnova do odmjeravanja odtete za TFD ili TI i dalje umanjeno za kapitaliziranog iznos ovih primanja po jednom ili vie osnova ako su trajnog karaktera.
(3) Ako oteeno lice odbija da pokrene postupak za ostvarivanje prava na primanja

iz stava (1) ovog lana, odgovorni osiguravatelj i/ili sud e na prijedlog stranke kao prethodno pitanje utvrditi da li postoji pravo oteenog lica na ova primanja, ako iz prirode i teine tjelesne povrede proizlazi da bi oteeno lice po propisima o socijalnom, penzijskom ili invalidskom osiguranju moglo ostvariti ta primanja kao odtetu. Privremeni funkcijski deficit lan 8.
(1) Privremeni funkcijski deficit ili PFD predstavlja privremeno (ili povremeno)

oteenje (tjelesnog i/ili psihikog integriteta /zdravlja/), kada ne nastaju problemi u tjelesnoj funkciji ili strukturi (kao to su odstupanje ili gubitak funkcije, postojanje anomalija, defekata, gubitaka ili odstupanja u strukturi tijela) i koji predstavlja jedan oblik klasifikacije tjelesnih povreda u vremenskom razmjeru nakon traume

do konsolidacije povrede (razdoblje lijeenja) nakon ega se ne utvruje TFD ili TI.
(2) Privremeni funkcijski deficit podrazumijeva potpunu ili djelominu funkcionalnu

nesposobnost koju e oteeno lice pretrpjeti prije svog zavretka lijeenja, pa mu za to razdoblje pripada i odteta koja ima neimovinski karakter.
(3) Odteta koja se priznaje je rezultat smetnji u aktivnostima svakodnevnog

ivota i s kojima se oteeno lice susree tokom traumatinog bolovanja (odvajanje od porodice tokom lijeenja i privremenog liavanja kvalitete ivota).
(4) Visina odtete priznaje se u visini od 10 boda po danu za vrijeme kada je

privremena nesposobnost potpuna a odteta se proporcionalno smanjuje kada je privremena nesposobnost djelomina. Neuobiajeno jaki bolovi lan 9.
(1) Neuobiajeno jaki bolovi/patnje ili NJB predstavljaju bol koja je gora od

uobiajene u istoj klinikoj situaciji, (npr. fantomska bol u ekstremitetu, kauzalgija i sl.) i koji nisu ukljueni u postotak TFD-a ili TI-a.
(2) Pri utvrivanju visine odtete a da bi se mogao izvesti zakljuak o postojanju

neuobiajeno jakim bolovima uzima se u obzir skala sa stepenima teine povrede (tzv. Julijanova ljestvica od 1 do 7 ili evaluacijska ljestvica boli) koja bolove razvrstava na: 1) minimalna bol 1/7; 2) vrlo lagana bol 2/7; 3) lagana bol 3/7; 4) srednja bol 4/7; 5) ozbiljna bol 5/7; 6) vrlo ozbiljna bol 6/7; 7) naroito ozbiljna bol 7/7.
(3) Bolovi pod ta. od 1) do 4) iz stava (2) ovog lana u osnovi predstavljaju

komplikaciju i oni su ve integrirani u postotak TFD-a ili TI-a, pa se za njih odteta ne odmjerava zasebno.
(4) Odteta se odreuje prema sljedeim kriterijima za pretrpljene neuobiajeno jake

bolove/patnju koja je nastala kao: 1) ozbiljna bol 5/7 (uestala hospitalizacija od 2 do 6 mjeseci, nekoliko hirurkih intervencija u razdoblju od 2 do 9 mjeseci, rehabilitacija due od 6 mjeseci) do 4.000 bodova. 2) vrlo ozbiljna bol 6/7, (hospitalizacija u trajanju od oko 1 godine, produena rehabilitacija, viestruke hirurke intervencije) od 4.001 do 6.000 bodova 3) naroito ozbiljna bol 7/7, (za situacije koje premauju prethodne sluajeve) od 6.001 do 10.000 bodova

Naruenost estetsko oteenje lan 10.

(1) Naruenost estetsko oteenje ili NEO predstavlja posljedicu anatomske ili

anatomske i funkcionalne povrede oteenog lica, koja rezultira rtvom koja doivljava gubitak samopouzdanja, pogoranje miljenja koji drugi imaju o njemu.
(2) Naruenost

se manifestira u trajnom (ili privremenom ili povremenom) subjektivnom osjeanju, odnosno patnji koju trpi oteeno lice, zbog nastalih promjena usljed povreivanja koje se izraavaju u tome to mu je izmijenjena linost koja se ne moe poboljati bilo kakvim medicinskim tretmanima promijenjeno dranje tijela (deformacija, paraliza odreenih dijelova tijela, skraenje ili gubitak pojedinih dijelova tijela), koje nije mogue otkloniti kurativnim lijeenjem (npr. operacija) i koje je vidljivo, kao i promjene na tijelu koje su vidljive u odreenim prilikama a koje nije mogue otkloniti palijativnim lijeenjem, npr. minkom na plai, pri bavljenju sportskim aktivnostima i u drugim situacijama u kojima oteeni izlae povrijeene dijelove tijela pogledima prisutnih to izaziva pojaano zanimanje, zgraavanje ili saaljenje istih. se ogledaju u naruavanju dotadanjeg izgleda i sklada tijela, odnosno neke tjelesne funkcije, a odreuje se uzimajui u obzir izmijenjen izgled i sklad tijela, odnosno poremeaj tjelesne funkcije, uzrast (dob), zanimanje oteenog lica, kao i lokalitet povrede i stepen oteenja.

(3) Vrednovanje odtete za naruenost ovisi od trajnih posljedica koje ostaju, a iste

(4) Odteta se odreuje prema kriterijima, iz skale sa st epenima teine (tzv.

Julijanova ljestvica od 1/7 do 7/7) i to:

(5) Tabela odtete za naruenost u bodovima
Stepen teine Dob [godine] do 20 21-30 31-40 41-50 51-65 66-80 >80 Bodova - do 1/7 Minimalno 2/7 Vrlo lagana 1.250 1.100 1.000 950 900 850 800 3/7 Lagana 4/7 Srednja 5/7 Teka 6/7 Vrlo teka 9.375 8.250 7.500 7.125 6.750 6.375 6.000 7/7 Odbojna

625 550 500 475 450 425 400

2.500 2.200 2.000 1.900 1.800 1.700 1.600

4.375 3.850 3.500 3.325 3.150 2.975 2.800

6.875 6.050 5.500 5.225 4.950 4.675 4.400

11.250 9.900 9.000 8.550 8.100 7.650 7.200

Gubitak seksualnog zadovoljstva lan 11.

(1) Gubitak seksualnog zadovoljstva ili GSZ predstavlja pogoranje seksualne

funkcije koje je razliito od umanjenja ili gubitka reprodukcijske funkcije ve uzete u obzir zajedno sa psihikim posljedicama koje uzrokuje u Medicinskoj tablici kao anatomsko i funkcionalno oteenje i najee se oituje kao,

primjerice: impotencija, frigidnost, povreda libida, gubitak osjetljivosti i sl.

(2) Gubitak seksualnog zadovoljstva (uitka) treba opisati ljekar vjetak i dati

miljenje o tome je li ispunjen uvjet, za ostvarenje ove posebne tete, u postojanju kumulativnog uvjeta djelomino ili potpuno morfolokog gubitka, opisanih u tkama poglavlja VI-B-Medicinske tablice.
(3) Odteta se odreuje prema kriterijima, iz skale sa st epenima teine (tzv.

Julijanova ljestvica od 1/7 do 7/7) i to: Tabela odtete za gubitak seksualnog zadovoljstva u bodovima
Stepen teine Dob [godine] do 20 21-30 31-40 41-50 51-65 >66 1/7 Vrlo lagano Bodova - do 313 275 250 238 188 125 2/7 Lagano 3/7 Umjereno 4/7 Srednje 5/7 Dosta znaajno 2.813 2.475 2.250 2.138 1.688 1.125 6/7 Znaajno 7/7 Vrlo znaajno 5.000 4.400 4.000 3.800 3.000 2.000

625 550 500 475 375 250

1.250 1.100 1.000 950 750 500

1.875 1.650 1.500 1.425 1.125 750

3.750 3.300 3.000 2.850 2.250 1.500

Gubitak zadovoljstva iz hobija lan 12.

(1) Gubitak zadovoljstva iz hobija ili GZH (hobi = aktivnost kojim se tko bavi iz

svog zadovoljstva a ne po dunosti, omiljena razbibriga) predstavlja oteenje zdravlja u vidu gubitka zadovoljstva povezanu s dokazom zabavne ili sportske aktivnosti kojom se oteeno lice bavilo prije nezgode i za koju je uskraena. Oteenje zdravlja zbog gubitka zadovoljstva je takoer povezano sa smanjenjem ivotnih zadovoljstava uzrokovana nemogunou ili potekoom ili izvjesnim smetnjama, bavljenja nekim normalnim aktivnostima zadovoljstva.
(2) Uvjet za priznavanje ovog prava na posebnu odtetu, je utvreni postotak TFD -a

od 25% i vie, jer sva oteenja tjelesnog i/ili duevnog integriteta /zdravlja/ do 24% znae da je svako vidljivo oteenje spojivo sa najviim korisnim funkcioniranjem.
(3) Odteta se odreuje prema kriterijima, iz skale sa st epenima teine (tzv.

Julijanova ljestvica od 1/4 do 4/4) i to:

(4) Tabela odtete za gubitak zadovoljstva iz hobija u bodovima
1/4 Stepen teine p/TFD Bodova Bodova - do Blaga potekoa 0-24% 0 2/4 Umjerena potekoa 25-49% 400 3/4 Znatna potekoa 50-95% 1.000 4/4 Potpuno oteenje 96-100% 2.000

Trokovi lijeenja i rehabilitacije lan 13.

(1) Trokovi lijeenja i rehabilitacije su trokovi nastali u postupku lijeenja i

rehabilitacije povrijeenog lica u zdravstvenoj ustanovi, odnosno drugom obliku zdravstvene slube (privatna praksa), koji ukljuuju i trokove primijenjene medicinske terapije, lijekova i medicinskih sredstava.
(2) Trokovi lijeenja i rehabilitacije nadoknauju se u visini stvarnih trokova

lijeenja i rehabilitacije, na osnovi rauna zdravstvene ustanove uz priloen izvod o pruenim zdravstvenim uslugama i drugim trokovima na osnovu medicinske dokumentacije koju vodi zdravstvena ustanova, odnosno drugi oblik zdravstvene slube (privatna praksa), a koji su bili nuni i neophodni u skladu sa s avremenim dostignuima medicinske znanosti i prakse Federacije, odnosno u skladu s priznatim standardima od strane zdravstvenog osiguranja i koji se nisu mogli ostvariti unutar redovitog (obaveznog) zdravstvenog osiguranja.

Izgubljena zarada za vrijeme lijeenja lan 14.

(1) Izgubljene zarade za vrijeme privremene nesposobnosti za rad predstavlja

odtetu koja pripada oteenom licu koje tokom privremene nesposobnosti za rad (lijeenje ili bolovanje) nije bilo sposobna obavljati svoje redovne radne obaveze iz radnog odnosa ili van radnog odnosa (prijavljivanjem ili neprijavljivanjem oteenog lica kao radnika) u skladu sa zakonskim i podzakonskim propisima ili izvan njih, te zbog toga nije ostvarilo zaradu koja bi mu inae ostvarilo da mu nije nanesena tjelesna povreda koja je prouzroila privremenu nesposobnost za rad.
(2) Odteta iz stava (1) ovog lana isplauje se u jednokratnom iznosu a odreuje u

nominalnom mjesenom iznosu u vrijeme kada je nastala, na osnovi razlike izmeu zarade koju je oteeno lice ostvarivalo prosjeno tri mjeseci prije nastanka tjelesne povrede (ili prosjena zarada za 12 mjeseci prije nastanka tjelesne povrede ako se oteeno lice bavi poslovima koji imaju sezonski karakter) radi a ija je posljedica privremena nesposobnost za rad, i zarade koju je oteeno lice imalo tokom razdoblja privremene nesposobnosti za rad.
(3) Ako je oteeno lice prije saobraajne nezgode radilo na crno uz uvjet da je u

tom radnom statusu provelo najmanje i neprekidno tri mjeseca za vrijeme privremene nesposobnosti za rad pripada mu odteta u stvarnom nominalnom iznosu u vrijeme kada je nastala a najvie u nominalnom mjesenom iznosu u vrijeme kada je nastala, a koja se odreuje na temelju podataka o visini prosjene neto plae radnika sa kvalifikacijom za poslove koje je obavljala oteeno lice prije saobraajne nezgode u kantonu njegovog prebivalita, ali najdue za razdoblje do tri mjeseca.
(4) Ako se oteeno lice prije saobraajne nezgode bavilo poljoprivredom, za vrijeme

privremene nesposobnosti za rad pripada joj odteta u nominalnom mjesenom iznosu u vrijeme kada je nastala, zbog naknade trokova za tuu radnu snagu radi obavljanja poslova koje u poljoprivredi oteeno lice nije moglo obavljati za vrijeme lijeenja ili zbog izgubljenog dohotka u privredi u sluaju kada nije postojalo lice koja bi umjesto oteenog lica obavljalo poslove za vrijeme lijeenja, polazei od podataka Registra poljoprivrednih gazdinstava i registra klijenata Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva, i podataka o ostvarenim poticajima, kako za vrijeme prije nastanka tjelesne povrede tako i za vrijeme djelominog ili trajnog gubitka sposobnosti za rad. Izgubljena zarada zbog trajnog smanjenja ili trajnog gubitka sposobnosti za rad lan 15.
(1) Izgubljena zarada zbog trajnog smanjenja ili gubitka sposobnosti za rad

predstavlja izgubljenu zaradu u skladu sa zakonskim i podzakonskim propisima koja nastaje od trenutka okonanja lijeenja (bolovanja) do trenutka dok ta nesposobnost traje.
(2) Odteta za izgubljenu zaradu iz stava (1) ovog lana, u sluaju trajnog smanjenja

sposobnosti za rad (profesionalna nesposobnost za rad) odreuje se na osn ovi razlike zarade koju je oteeno lice ostvarivalo prosjeno tri mjeseci odnosno dvanest mjeseci ako je obavljalo poslove koji imaju sezonski karakter prije nastanka tjelesne povrede ija je posljedica profesionalna nesposobnost za rad, s jedne strane i 1) zarade koju oteeno lice moe ostvariti prema stepenu svoje preostale radne sposobnosti odnosno prosjene zarade u Federaciji prema preostaloj radnoj sposobnosti, uveanu za invalidsku penzije koju ostvaruje, ili 2) zarade na drugim poslovima sa punim radnim vremenom za koje se profesionalnom rehabilitacijom osposobila, s druge strane.
(3) Odteta za izgubljenu zaradu iz stava (1) ovog lana, u sluaju trajnog gubitka

sposobnosti za rad (opa nesposobnost za rad), odreuje se na osnovi razlike zarade koju bi oteeno lice ostvarilo da nije otilo u invalidsku penziju (tzv. oekivana zarada) i visine (iznosa) invalidske penzije koju je oteeno lice ostvarilo po rjeenju Fonda PIOFBiH-a.
(4) Kada je uzrok trajnog gubitka sposobnosti za rad, dijelom postojee tra jno

smanjenje sposobnosti za rad ranije narueno zdravlje i/ili zbog bolesti koju ima oteeno lice prije saobraajne nezgode tzv. profesionalna bolest a dijelom posljedice tjelesne povrede iz saobraajne nezgode, da bi oteena imala pravo na odtetu iz stava (3) ovog lana potrebno je utvrditi adekvatnu uzronu vezu izmeu presudnog utjecaja ranije naruenog zdravlja i/ili profesionalne bolesti i/ili posljedice tjelesne povrede iz saobraajne nezgode i trajnog gubitka sposobnosti za rad iz kojih razloga je oteeno lice i penzionisano.
(5) Ako oteeno lice, koji se bavi poljoprivredom, ne moe vie trajno djelomino ili

trajno potpuno obavljati odreene odnosno sve poslove, pripada joj pravo na odtetu zbog naknade trokova za tuu radnu snagu radi obavljanja poslova koje

u poljoprivredi vie oteeno lice ne moe obavljati ili zbog izgubljenog dohotka na posjedu u sluaju kada nije postojalo lice koje bi umjesto oteenog lica obavljalo poslove koje je oteeno lice prije moglo obavljati, a nakon tetnog dogaaja vie ne moe obavljati, pa je dolo do gubitka prihoda na posjedu, polazei od podataka iz Registra poljoprivrednih gazdinstava i registra klijenata Federalnog Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva, i podataka o ostvarenim poticajima, kako za vrijeme prije nastanka tjelesne povrede tako i za vrijeme djelominog ili trajnog gubitka sposobnosti za rad, odnosno od podataka iz Registra subjekata u ribarstvu i propisanih evidencija ulova (za ribare).
(6) Odteta za izgubljenu zaradu iz st. (2), (3) i (5) ovog lana koja je dospjela

isplauje se u jednokratnom iznosu, koji se odreuje u nominalnom mjesenom iznosu u vrijeme kada je nastala a nakon toga u budue u obliku novane (mjesene) rente, a koji iznosi se umanjuju za mogua i druga primanja koja oteeno lice s osnove djelomine ili potpune radne nesposobnosti ostvaruje temeljem socijalnog i/ili penzijskog osiguranja.
(7) Oteeno lice sa radnim statusom, opisanim u lana 14. stav (3) ove Tablici

odteta ne mogu ostvarivati ovo pravo zbog karaktera svog rada odnosno zaposlenja.
(8) Oteeno lice koja u vrijeme saobraajne nezgode i zadobivene tjelesne povrede

jo nije poelo privreivati odnosno privreivati kao prijavljeni radnik, a posljedica tjelesne povrede je trajno smanjenje ili trajni gubitak sposobnosti za rad, ostvarit e pravo na izgubljenu zaradu u obliku novane (mjesene) rente poev od vremena kada bi prema dobi i drugim linimim i opim okolnostima poela ostvarivati primanja odnosno primanja u sklopu prijavljenog radnog odnosa, umanjeno za iznos koji oteeno lice iz osnova ostvaruje po drugim propisima.
(9) Odteta za izgubljenu zaradu moe se priznati oteeno m licu ne samo

gubitkom plae (ili dijela plae) kao stalnog oblika primanja iz radnog odnosa, stav (2) i (3) ovog lana i za gubitak drugih primanja, primjerice, terenskog dodatka, dnevnica i deviznog dodatka, ako je bilo mogue da je oteeno lice odreeni dio te naknade utedi.
(10) Za sve oblike odtete zbog izgubljene zarade koji se priznaju u obliku novane

rente st. (3), (5), (7) i (8) ovog lana postoji mogunost promjene iznosa rente (poveanjem, snienjem ili ukidanjem) ako se prom ijene okolnosti koje su uzete u obzir kod priznavanja ovog prava. Tua njega i/ili pomo lan 16. (1) Trokovi tue njege i/ili pomoi su materijalni trokovi nastali za one usluge oteenom licu koje omoguavaju zadovoljenje njezinih osnovnih biolokih potreba (uzimanje hrane, oblaenje i svlaenje, lina higijena, vrenje redovnih fiziolokih potreba, kretanje s pomagalima ili bez njih), ako navedene potrebe ne moe sama zadovoljiti usljed potpunog ili djelominog onesposobljavanja nekog organa.

(2) Trokovi tue njege i/ili pomoi za usluge opisane u stavu (1) ovog lana (tzv. usluge nemedicinskog lica nadoknauju se u visini stvarnih trokova tue njege i pomoi, sukladno obimu tue njege i pomoi koja se mora ukazati oteeno m licu, a najvie u opsegu od 2,0 bodova za 1 sat pruene tue njege i pomoi. (3) Trokovi tue njege i pomoi po obim i cijeni, opisani u stavu (2) ovog lana, pripadaju oteenom licu kada mu tu pomo pruaju i lanovi porodice besplatno. (4) Trokovi tue njege i pomoi za usluge oteenom licu koje pruaju struna lica (tzv. usluge medicinskih lica strunih lica) izvan onog opsega priznatog na teret FZZO-a nadoknauju se u visini stvarnih trokova tue njege i pomoi, sukladno obimu tue njege i pomoi koja se mora ukazati oteeno m licu, a najvie do prosjene (neto) zarade koju ostvaruju zdravstveni radnici odgovarajue strune spreme koji obavljaju ovu vrstu poslova. (5) Trokovi tue njege i/ili pomoi iz st. (2), (3) ili (4) ovog lana umanjuju se za iznos koji oteeno lice iz istog osnova ostvaruje od nadlenog Ministarstva rada i socijalne politike FBiH, nadlenog ministarstva Federacije BiH, i u uvjetima kada to pravo oteeno lice nije ostvarilo podnoenjem zahtjeva, a prema svim okolnostima sluaja to je pravo moglo ostvariti jer mu pripada. (6) Naknada trokova tue njege i pomoi iz st. (2), (3) i (4) ovog lana odreuje se u obliku mjesene novane rente za koju postoji mogunost promjene iznosa (poveanjem, snienjem ili ukidanjem) ako se promjenu okolnosti koje su uzete u obzir kod priznavanja ovog prava. Indirektno oteena lica lan 17.
(1) Indirektno oteena lica koje temeljem ove Tablici odteta imaju pravo na

odtetu u sluaju smrti ili naroito teke invalidnosti nekog lica su: lanovi ue porodice (brani drug, djeca i roditelji odnosno ouh i maeha za posvojenika).
(2) Indirektno oteena lica kao u stavu (1) ovog lana uz uvjet su i: braa i

sestre, te vanbrani drug ako je izmeu njih i umrlog, direktno oteenog lica postojala trajnija zajednica ivota, odnosno vanbrani drug i u sluaju naroito teke invalidnosti vanbranog druga ako je izmeu njih postojala trajna zajednica ivota.
(3) Stav (2) ovog lana o uincima vanbrane zajednice primjenjuju se na ivotnu

zajednicu neudane ene i neoenjenog mukarca, koja traje najmanje tri godine ili krae ako je u njoj roeno zajedniko dijete.
(4) Trajnija zajednica ivota temeljem ove Tablice odteta, predstavlja pored

postojanje zajednikog domainstva i trajnu emotivnu povezanost, postojanje finansijske zajednice odnosno odnos uzajamne ovisnosti koji upuuje na postojanje trajnije ekonomske ivotne zajednice i egzistencijalne povezanosti (ukljuujui i eventualno uzdravanje) izmeu umrlog i indirektno oteenih lica.
(5) Pravo na odtetu kao indirektno oteena lica temeljem ove Tablici odteta

imaju i roditelji u sluaju gubitka zaetog, a neroenog djeteta.

Naroito teka invalidnost bliske osobe lan 18.

(1) Naroito teka invalidnost bliske osobe (direktno oteenog lica) je tzv.

Izuzetna posljedica tjelesne povrede nastale u saobraajnoj nezgodi odluna je injenica za indirektno oteena lica (krug lica naveden u lanu 17. ove Tablice odteta) za priznavanje prava na odtetu zbog mogue ugroenosti odnosno oteenja vlastitog duevnog zdravlja koje se opisuje kao potekoe u uvjetima ivota koje trpe indirektno oteena lica kao bliske osobe ukoliko su dokazale stvarnu i afektivnu ivotnu zajednicu s direktno oteenim licem tokom njegovog preivljavanja u hendikepu, izuzetnim patnjama koje trpi, kada je u stanju smrtne opasnosti ili komi pod pretpostavkom da se zdravstvene potekoe prouzroene duevnim/psihikim smetnjama sa medicinskog stajalita smatraju tjelesnim povredama ili oteenjem duevnog zdravlja i ako teina povrede i okolnosti sluaja to opravdavaju.
(2) Naroito teka invalidnost temeljem ove Tablice odteta, podrazumijeva:

1) naroito teku povredu stepen V, kompletno oteenje iz Medicinske skale s postotkom oteenja tjelesnog i/ili duevnog zdravlja ili TFD-a ili TI od 96% do 100%, ili 2) teku povredu stepen IV, teko oteenje iz Medicinske skale s postotkom oteenja tjelesnog i/ili duevnog zdravlja ili TFD-a ili TI od 85% do 95% uz uvjet da je zdravstveno stanje stabilizirano ili je podlono pogoranju, a direktno oteenom licu je prijeko potrebna stalna pomo i njega drugog lica u punom opsegu jer direktno oteeno lice, zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju, ne moe sama udovol jiti osnovnim ivotnim zahtjevima jer se ne moe, ni uz pomo ortopedskih pomagala, samostalno kretati u stanu i izvan stana, uzimati hranu, oblaiti se i svlaiti, odravati linu higijenu, kao ni obavljati druge osnovne fizioloke potrebe.
(3) Poetno vrednovanje odtete za indirektno oteena lica vri se uz primjenu

stepena teine oteenja duevnog zdravlja koje moemo opisati kao umjereno do teko oteenje odnosno uobiajeno (prosjek, uobiajenost slinih sluajeva) oteenje vlastitog duevnog zdravlja indirektno oteenog lica koje sa medicinskog stajalita predstavlja tjelesnu povredu (izmeu srednje teke i teke povrede po skali sa stepenima teine iz grupe III i IV) a koje se moe se manifestirati u nekoliko oblika i to prije svega kao: 1) povreda prava na osjeaj ljubavi (osjeaj ili emocija naziv je za ovjekovu reakciju na neki dogaaj; povezuje ono to nam je vano sa svijetom ljudi, stvari i dogaaja; emocionalni poremeaj poput depresije ili anksioznosti traje mjesecima ili godinama), 2) promjena ili oteenje u kvaliteti ivota (kvaliteta ivota vezana je za zdravlje i pokriva subjektivni doivljaj pozitivnih i negativnih vidova pojedinih simptoma i sindroma, ukljuujui tjelesne emocionalne, kognitivne, socijalne

funkcije i nuspojave lijeenja. Kod oteenja kvalitete ivota pretpostavlja se postojanje psihikih poremeaja ili neke manje diferencirane psihike smetnje; oteenje kvalitete ivota pokriva sve vidove oteenja duevnog/psihikog zdravlja).
(4) Visina odtete priznaje se ako su ispunjeni uvjeti iz st. (1) i (2) ovog lana u

slijedeim maksimalnim iznosima;

1. 2. 3. za sluaj naroito vanbranog druga teke invalidnosti branog ili 12.000 do 10.000 6.000 bodova

za sluaj naroito teke invalidnosti djeteta ili posvojenika za sluaj naroito teke invalidnosti roditelja ili ouha ili maehe

roditeljima ili ouh i maeha djetetu ili posvojeniku

(5) Visina odtete iz stava (4) ta. 2. i 3. ovog lana, zavisi i od injenice da li je dijete

(ili posvojenik) maloljetno ili punoljetno, a kojeg su roditelji duni uzdravati u smislu odredbi Porodinog zakona i da li sa roditeljima ivi u porodinoj zajednici ili izvan nje odnosno da li je formirao svoju porodinu zajednicu (enidbom odnosno udajom i eventualnim roenjem vlastite djece).
(6) Visina odtete iz stava (4) ovog lana priznat e se uveana do 20% ako je kod

indirektno oteenog lica dolo do medicinski dokazanog, adekvatno praenog i lijeenog duevnog poremeaja i/ili duevne bolesti i to iskljuivo u sluajevima kada je kod indirektno oteenog lica od ranije postojala predispozicija a tetni dogaaj je bio percipitirajui faktor (triger moment - moment okida) za razvoj duevnog poremeaja (npr. depresija kao bolest) i/ili somatske bolesti (npr. dijabetes) ako je nastupila teka tjelesna povreda koja po skali sa stepenima teine predstavlja grupa IV teko oteenje duevnog zdravlja.
(7) Visina odtete iz stava (6) ovog lana priznat e se uveana do 30% ako je kod

indirektno oteenog lica utvreno oteenje duevnog integriteta (duevna bolest) koja je u prirodnoj i adekvatnoj uzronoj vezi s dogaajem i koja ima karakter trajnost tj. vjerojatno e potrajati do kraja ivota u istom opsegu ako je nastupila naroito teka tjelesna povreda koja po skali sa stepenima teine predstavlja grupa V kompletno oteenje duevnog zdravlja.
(8) Visina odtete iz stava (4) ovog lana priznaje se umanjena odnosno iskljuuje

zavisno od okolnosti sluaja uz uvjet da kod indirektno oteenog lica dolo do tjelesne povrede ili oteenja duevnog zdravlja koja se po skali sa stepenima teine moe opisati kao laka ili sasvim laka tjelesna povreda (grupa II i I) odnosno nisu prouzroeno duevne/psihike smetnje koje se sa medicinskog stajalita smatraju tjelesnom povredom ili oteenjem zdravlja. Smrt bliske osobe lan 19.
(1) Smrt bliske osobe (indirektno oteeno lice) je tzv. afektivna posljedica

tjelesne povrede nastale u vezi sa saobraajnom nezgodom odluuja je

injenica za indirektno oteeno lice (krug lica naveden u lanu 17. ove Tablice odteta) za priznavanje prava na odtetu zbog mogue ugroenosti odnosno oteenja vlastitog duevnog zdravlja koje se opisuje kao stanje emocionalnog oka zbog gubitka voljene osobe pod pretpostavkom da se zdravstvene potekoe prouzroene duevnim/psihikim smetnjama sa medicinskog stajalita smatraju tjelesnim povredama ili oteenjem duevnog zdravlja i ako teina povrede i okolnosti sluaja to opravdavaju.
(2) Poetno vrednovanje odtete za indirektno oteena lica vri se uz primjenu

stepena teine oteenja duevnog zdravlja koje moemo opisati kao umje reno do teko oteenje odnosno uobiajeno (prosjek, uobiajenost slinih sluajeva) oteenje vlastitog duevnog zdravlja indirektno oteenog lica koje se manifestira u obliku tuge i alovanja lanova ue i ire porodice koje sa medicinskog stajalita predstavlja tjelesnu povredu (izmeu srednje teke i teke povrede po skali sa stepenima teine iz grupe III. i IV.)
(3) Visina odtete priznaje ako su ispunjeni uvjeti iz stavova (1) ovog lana se u

sljedeim maksimalnim iznosima;

1. 2. 3. 4. 5.

za sluaj smrti branog ili vanbranog druga za sluaj smrti djeteta ili posvojenika za sluaj smrti roditelja ili ouha ili maehe za sluaj smrti brata i sestre roditeljima ili ouh i maeha djetetu ili posvojeniku brai i sestrama do

12.000 10.000 6.000 5.000 4.000 bodova

roditeljima za sluaj zaetog, a neroenog djeteta

(4) Visina odtete iz stava (3) ta. 2. i 3. ovog lana, zavisi i od injenice da li dijete

(ili posvojenik) maloljetno ili punoljetno, a kojeg su roditelji duni uzdravati u smislu odredbi Porodinog zakona i da li sa roditeljima ivi u porodinoj zajednici ili izvan nje odnosno da li je formirao svoju porodinu zajednicu (enidbom odnosno udajom i eventualnim roenjem vlastite djece)
(5) Visina odtete iz stava (3) taka 2. ovog lana za sluaj smrti dvoje ili vie djece

(ili posvojenika) roditeljima (ouhu i maehi) se priznaje u maksimalnom iznosu (10.000 bodova) po djetetu (ili posvojeniku) uz pravo na uveanje odtete uz ispunjenje uvjeta iz lana 18. st. (6) i (7) ove Tablice odteta.
(6) Visina odtete iz stava (3) taka 3. ovog lana za sluaj smrti oba roditelja (ili

ouha i maehe) djetetu (posvojeniku) se priznaje u maksimalnom iznosu (6.000 bodova) po roditelju (ili za ouha i maehu) uz pravo na uveanje odtete uz ispunjenje uvjeta iz lana 18. st. (6) i (7) ove Tablice odteta.
(7) Visina odtete iz stava (3) ovog lana priznati e se uveana uz ispu njenje uvjeta

iz lana 18. st. (6) i (7) ove Tablice odteta, odnosno umanjiti ili u potpunosti iskljuiti, uz ispunjenje uvjeta iz stava (8) istog lana.

(8) Ako je tjelesna povrede direktno oteenog lica koje su imale za posljedicu

naroito teku invalidnost direktno oteenog u uzrono-posljedinoj vezi sa kasnije nastalom smrti tog istog lica, indirektno oteeno lice ima pravo na odtetu iz stava (3) ovog lana pod uvjetom da do smrti direktno oteenog lica nije ostvarilo pravo na odtetu iz lana 17. stav (4) ovog zakona ali i razmjeran dio odtete iz lana 17. stav (4) ovog zakona, uz uvjet da je razdoblje ostanka na ivotu direktno oteenog lica iznosilo najmanje 4 godine i zbog injenice da tek nakon proteka ovog razdoblja tjelesna povreda i smrt ne ine manje-vie isti dogaaj, a oba oblika posljedice tjelesne povrede se javljaju kao prepoznatljiva tete na licima.
(9) Razmjeran dio odtete iz lana 17. stav (4) koji se priznaje uz odtetu iz stava

(3) ovog lana i pod uvjetima iz stava (8) ovog lana moe iznositi maksimalno do odreenog (propisanog) maksimalnog iznosa odtete. Trokovi ukopa, lijeenja i izgubljena zarada lan 20.
(1) Trokovi ukopa (sahrane) su trokovi koji su neophodni da bi se lice sahranilo, u

skladu sa obiajima mjesta u kome se sahrana obavlja.

(2) Trokovi iz stava (1) ovog lana obuhva taju trokove prijevoza umrlog do mjesta

sahrane, trokove nabavke odjee za umrlog, trokove nabavke sanduka i opreme za sahranu, trokove nabavke odjee alosti (crnine) za najbliu rodbinu, trokove zadunica, trokove grobnog mjesta i trokove nadgrobnog spomenika (uz razmjerne trokove ukoliko se radi o grobnici s vie ukopnih mjesta i/ili porodinoj grobnici i koja nije kupljena iz nude kao jedina mogunost za ukop umrlog nakon smrti, to se, izmeu ostalog, moe utvrditi i uvidom u podatke iz grobnog registra nadlenog komunalnog poduzea u mjestu ukopa).
(3) Naknada trokova iz stava (2) ovog lana odreuje se u visini uinjen ih stvarnih

trokova, na osnovi rauna za svaku vrstu troka, ali najvie do visine prosjenih cijena za svaku vrstu troka u mjestu gdje se sahrana obavlja.
(4) Naknadu trokova nabavke odjee alosti (crnine) mogu ostvariti lica koja imaju

pravo na novanu naknadu za oteenje duevnog zdravlja zbog smrti bliske osobe.
(5) Uz trokove sahrane indirektno oteenim licima pripada i prava na odtetu

trokova lijeenja preminulog lica kao posljedice tjelesne povrede kao i pravo na odtetu zbog izgubljene zarade u razdoblju od saobraajne nezgode do smrti kada smrt nije nastupila trenutno nego u nekom vremenskom periodu nakon zadobivene tjelesne povrede. Izgubljeno uzdravanje ili redovno pomaganje lan 21.
(1) Izgubljeno uzdravanje ili redovito pomaganje kao odteta odreuje se i

isplauje licu indirektno oteenom licu koju je poginuli u saobraajnoj

nezgodi uzdravao ili redovno pomagao, kao i licu koje je po zakonu imalo pravo zahtijevati uzdravanje od poginulog.
(2) Iznos odtete stava (1) ovog lana u obliku mjesene novane rente ne moe

biti vei od onoga to bi indirektno oteeno lice dobivalo od poginulog da je ostao u ivotu ili ako nakon smrti uzdravatelja ne dobiva isti iznos od nekog drugog temeljem penzijskih prava poginulog.
(3) Za sve oblike odtete iz stava (1) koji se priznaju u obliku novane rente postoji

mogunost promjene iznosa rente (poveanjem, snienjem ili ukidanjem) ako se promjenu okolnosti koje su uzete u obzir kod priznavanja ovog prava. Neprenosivost prava lan 22.
(1) Neprenosivost prava pravo na odtetu u obliku novane rente zbog smrti

bliske osobe ili zbog tjelesne povrede (direktno oteenog lica) ne moe se prenijeti na drugoga.
(2) Dospjeli iznosi naknade mogu se prenijeti na drugoga ako je visina naknade

odreena pisanim sporazumom (nagodbom) ili pravomonom sudskom odlukom. Nasljeivanje odtete za tjelesne povrede ili smrt lan 23. Nasljeivanje odtete za tjelesne povrede ili smrt je potraivanje odtete za tjelesne povrede i smrt direktno ili indirektno oteenog lica koja prelazi na nasljednika samo ako je priznato pravomonom sudskom odlukom ili pismenim sporazumom Vrijednost boda lan 24. Visina odtete iz lana 6., 8., 9., 10., 11., 12., 16., 18. i 19. ove Tablice odteta obraunava se u vrijednosti km gdje je vrijednost 1 bod = 1,00 KM, utvreno na bazi prosjene cijene premije po polici u automobilskoj odgovornosti za 2011 . god., u visini od 250 KM.

PRILOG II MEDICINSKA TABLICA ZA ODREIVANJE POSTOTKA OTEENJA TJELESNOG i/ili DUEVNOG ZDRAVLJA (TRAJNE INVALIDNOSTI ili TRAJNOG FUNKCIJSKOG DEFICITA) KAO POSLJEDICE TJELESNE POVREDE

OPE ODREDBE Ova Medicinska tablica za odreivanje postotka oteenja tjelesnog i/ili duevnog zdravlja Trajne invalidnosti ili Trajnog funkcijskog deficita kao posljedice tjelesne povrede (dalje u tekstu: Medicinska tablica) iz nesretnog sluaja ili saobraajne nezgode, primjenjuje se kod svih ugovora o osiguranju za obavezna osiguranja u saobraaju. Definicije Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovoj tablici imaju slijedee znaenje: Zdravlje predstavlja tjelesno, duevno i socijalno blagostanje, a ne sam o odsustvo bolesti i nemoi (po Ustavu Svjetske zdravstvene organizacije WHO). Oteenje zdravlja su problemi u tjelesnoj funkciji ili strukturi, kao to su znatno odstupanje ili gubitak funkcije. Oteenja mogu biti privremena ili stalna, progresivna , regresivna ili statina, povremena ili kontinuirana. Oteenje strukture moe ukljuiti anomaliju, defekte, gubitak ili znatno odstupanje u strukturi tijela. Kada oteenje postoji, moe se stepenovati u odnosu na teinu, upotrebom generikog atributa u Meunarodnoj klasifikaciji funkcioniranja, invalidnosti i zdravlja MKF ili ICF (koju je donijela WHO 2001. god). Tjelesne funkcije su fizioloke funkcije tjelesnih sistema, ukljuujui duevne/psihike funkcije. Tijelo se odnosi na ljudski organizam kao cjelinu pa tako ukljuuje i mozak. Stoga su mentalne (ili duevne) funkcije skupljene pod pojmom tjelesnih funkcija. Podjela ovih funkcija je sljedea:
1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) 8)

Mentalne funkcije, Senzorske funkcije i bol, Glas i govorne funkcije, Funkcije kardiovaskularnog, hematolokog, imunolokog i respiratorog sistema, Funkcije probavnog, metabolikog i endokrinog sistema, Urogenitalne i reprodukcijske funkcije, Neuromiino-kotane i funkcije vezane za pokretanje, Funkcije koe i srodnih struktura

Tjelesne strukture su strukturalni ili anatomski dijelovi tijela kao to su organi, udovi i njihovi dijelovi, klasificirani prema tjelesnim sistemima. Podjela ovih struktura na sisteme je slijedea:

1) 2) 3) 4) 5) 6) 7) 8)

Strukture ivanog sistema, Oko, uho i srodne strukture, Strukture ukljuene u glas i govor, Strukture kardiovaskularnog, imunolokog i respiratornog sistema, Strukture vezane za probavni, metaboliki i endokrini sistem, Strukture vezane uz reprodukcijski i urogenitalni sistem, Strukture vezane uz neuromiino-kotani sistem, Koa i srodne strukture.

Tjelesna povreda je oteenje tjelesnog i/ili duevnog zdravlja ili integriteta odnosno poremeaj tjelesne funkcije (ukljuujui i duevne/mentalne funkcije) ili strukture dijela tijela nastalo povreivanjem u saobraajnoj nezgodi u vrijednosti medicinskih objektiviziranih oteenja. Dijagnoze o povredama koje su postavljene, a koje nisu objektivno medicinski potvrene i opisane, ne predstavljaju tjelesnu povredu (npr. dijagnoze natuenja, kontuzije, potresa mozga, trzajna povreda vratne kime i drugih slinih povreda koje su postavljene na temelju anamnestikih podataka, na temelju bolnosti i drugih subjektivnih smetnji bez istovremeno prisutnog vanjskog traga povreivanja nije mogue oznaiti povredama). Neznatne povrede su povrede koje su objektivno medicinski utvrene i opisane a koje su po kriteriju stepena teine povrede; neznatne (malo znae, male, minorne, bagatelne, beznaajne, bez vanosti) ili radi kojih nije provedeno lijeenje po redovnom algoritmu za takve povrede, odnosno koje su po karakteru tjelesnih povreda; privremene, bez posljedica ili opasnosti za zdravlje, u pravilu ne u tjeu na ivotnu radost, radna sposobnost u svakodnevnom ivotu nije ograniena, poslovne aktivnosti se praktino obavljaju nesmetano, ne dovode do promjena ponaanja u socijalnom okruenju, najee u svakodnevnom ivotu redovna pojava i za koje lijenika njega u pravilu nije potrebna a potpuno ozdravlje (najee) unutar jednog do tri sedmice. (npr. udarci, krvni podljevi, ogrebotine, izrazito plitke rezne i ubodne rane, laka uganua i istegnua, kao i objektivno utvrene lake kontuzije praene oguljotinama, podljevima ili manjim oteklinama). Sasvim lake povrede su povrede koje predstavljaju istu rezidualnu (zaostalu) subjektivnu povredu nakon potvrene traume za koju ljekar-vjetak moe dati svoje miljenje o tome jesu li posljedice vjerojatne, ali ih ne moe uoiti niti ih objektivno medicinski procijeniti niti ih izmjeriti, odnosno moe utvrditi da su medicinska prihvatljiva stvarnost u kontekstu odreene situacije ali ne moe sa potpunom sigurnou odrediti taan postotak oteenja u okviru Medicinske skale po minigradacije oteenja - TI/TFD od 0 do 4% (tzv. upitna povreda). Odnosno, to mogu biti i povrede koje je mogue medicinski izmjeriti, ali je oteenje zdravlja privremeno ili povremeno (nije trajno ili kontinuirano) i za koje ljekari vjetaci mogu utvrditi da su medicinski prihvatljiva stvarnost u kontekstu odreene situacije jer to potvruje redovni algoritmom lijeenja, a zapravo se radi o posebnim aspektima ugroze koji umanjuju samo kvalitetu ivota (nema oteenja

poremeaja u tjelesnoj funkciji ili strukturi dijela tijela), zato moemo rei da se radi o povredama koje smo kategorizirali u okviru Medicinske skale po mini-gradaciji oteenja TI/TFD od 0 do 4% (tzv. privremena ili povremena povreda). Za oba opisana mogua oblika ove vrste povrede za koje ipak nije mogue precizno i sa punom sigurnou odrediti postotnu stopu oteenja TI/TFD, njihovu evaluaciju je mogue pretvoriti u novane iznose odtete izraunate samo na temelju Medicinske skale u I. grupi oteenja po teini i stepenu Nema oteenja TI/TFD od 0 do 4%, izuzev ako je posljedica ove vrste povreda naruenost estetsko oteenje, koju je mogue objektivno medicinski opisati i izmjeriti i koja se onda i zasebno vrednuje. Medicinska skala predstavlja poveznicu izmeu stepena teine tjelesne povrede s jedne strane i razmjera oteenja funkcioniranja i postotka oteenja tjelesnih funkcija i strukture dijela tijela, s druge strane. SKALA sa stepenima teine i postotkom (%) oteenja I. II. III. NEMA oteenja BLAGO oteenje UMJERENO oteenje Sasvim laka povreda Laka povreda Srednje teka povreda Teka povreda Naroito povreda teka 0 4% 5 24% 25 49% 50 95% 96 100%

IV. TEKO oteenje V. KOMPLETNO oteenje

Posljedica tjelesne povrede, koja e se odrediti kao 100% oteenje zdravlja (tjelesnog i/ili duevnog) ili TFD odnosno TI -100% predstavlja gubitak svih funkcija bez da je ijedna funkcija odrana emu bi iskljuivo odgovaralo samo perzistentno vegetativno stanje (kliniko stanje budnosti oi otvorene bez svijesti) Smrt je prestanak svih biolokih funkcija koje definiraju ivi organizam oteenog lica nastala kao posljedica tjelesne povrede odnosno povreivanja mehanikim ili drugim putem. Trajna invalidnost ili trajni funkcijski deficit TI ili TFD je trajno (definitivno) smanjenje tjelesnog i/ili duevnog potencijala koji se javlja kao rezultat povrede medicinski utvrenog anatomskog funkcionalnog integriteta, koji se, stoga, moe utvrditi, razjasniti i procijeniti na medicinskoj osnovi, kojemu se pridodaju bolovi i psihike/duevne posljedice za koje ljekar zna da u pravilu nastupaju s oteenjem (tjelesnog i/ili duevnog integriteta kao problemi u tjelesnoj funkciji ili strukturi) kao i posljedice obino i objektivno povezane na svakodnevni ivot (ogranienje aktivnosti kao potekoe u obavljanju aktivnosti/ili sposobnosti funkcioniranja/ i ogranienje sudjelovanja kao problemi ukljuivanja u ivotne situacije) koje su u pravilu povezane s oteenjem.

Evaluacijska tablica za bolove koji su integrirani u TFD ili TI; 1) Minimalni 0,5 od 7 kratka hospitalizacija uz nadzor ili mala kirurka intervencija, odnosno lijeenje analgeticima, medicinski nadzor od nekih desetak dana, bez rehabilitacije. Minimalni 1 od 7, hospitalizacija od 0 do 1 dana s malom kirurkom intervencijom pod opom anestezijom ili ambulantno lijeenje analgeticima ili anksioliticima tokom nekoliko sedmica, nekoliko tretmana rehabilitacije, kratka imobilizacija. 2) Vrlo lagani 1,5 od 7, hospitalizacija od 1 do 2 dana, imobilizacija jednog ekstremiteta ili vrata tokom 2 do 3 sedmice, 5 10 tretmana rehabilitacije. Vrlo lagani 2 od 7, hospitalizacija od 1 do 2 dana, imobilizacija jednog ekstremiteta u trajanju od 2 do 6 sedmica, 10 15 tretmana rehabilitacije i lijeenje psihotropima tokom 6 mjeseci. 3) Lagani 2,5 o 7, hospitalizacija od 2 do 5 dana, imobilizacija od 3 sedmice do 1 mjeseca, hirurka intervencija pod lokalnom ili opom anestezijom, 15 do 20 tretmana ili lijeenje psihotropima tokom 6 mjeseci uz terapiju tokom 1 godine. Lagani 3 od 7, hospitalizacija od 5 do 10 dana, imobilizacija od 1 do 2 mjeseca, intervencija pod opom ili lokalnom anestezijom i 30 tretmana psihotropima i jednogodinjom terapijom, a pod pretpostavkom da se to nastavi u trajanju duem od jedne godine, moe se procijeniti kao 3,5 od 7. 4) Srednji 4 od 7, hospitalizacija u trajanju od 1 do 2 mjeseca, nekoliko hirurkih intervencija pod opom ili lokalnom anestezijom, imobilizacija tokom nekoliko mjeseci, rehabilitacija nekoliko mjeseci u bolnici ili ambulanti. Postotak trajne invalidnosti ili trajnog funkcijskog deficita p/TI ili p/TFD je red veliine koji se odnosi na teorijski maksimum od 100% (predstavlja gubitak svih funkcija bez da je ijedna funkcija odrana emu bi iskljuivo odgovaralo samo perzistentno vegetativno stanje) potekoe (ogranienja) koju oteeno lice osjea u smislu posljedica koje su kvantificirane u obavljanju normalnih radnji svakodnevnog ivota koje moemo opisati na slijedei nain:Bez obzira na svoju profesiju, stepen bogatstva, dob ili spol, od trenutka kad neko lice ustane ujutro pa sve dok se naveer ne vrati u postelju, ona obavlja niz elementarnih radnji kao to je ustajanje, hodanje, higijenu, uzimanje obroka, vonja automobila i sudjelovanje u drutvenim odnosima s drugima, koje su uobiajene radnje svakodnevnog ivota. Privremena Invalidnost ili Privremeni funkcijski deficit-PI ili PFD je privremeno (ili povremeno) oteenje (tjelesnog i/ili duevnog integriteta/zdravlja) kada ne nastaju problemi u tjelesnoj funkciji ili strukturi kao to su odstupanje ili gubitak funkcije, postojanje anomalija, defekata, gubitaka ili odstupanja u strukturi tijela i on predstavlja jedan oblik klasifikacije tjelesnih povreda u vremenskom razmjeru, koji moe postojati u periodu nakon traume do konsolidacije povrede (razdoblje hospitalizacije) nakon ega nema trajne invalidnosti ili trajnog funkcijskog deficita. Smjernice za primjenu;

a)

Mjerodavna ocjena (miljenje) ljekara vjetaka moe se dobiti samo na jedan nain na kojoj bi razni lijenici vjetaci mogli reproducirati svoje ocjene u razliitim situacijama, a koje daju iste zakljuke u sluajevima kada su posljedice jednake a to je uvoenjem i postojanjem ove Medicinske tablice, koja poiva na temeljnom naelu koje glasi: Ako je cilj kvantifikacija povrede zdravlja uzrokovane posljedicama po stepenu u sistemu temeljenom na postotcima, kompletan tjelesni i/ili duevni integritet mora se promatrati kao da odgovara stepenu u rasponu koji na jednom kraju odgovara idealnom zdravlju (0% oteenje) a na drugom 100% oteenje zdravlja koje predstavlja potpuni gubitak svih funkcija. Svaka ocjena (miljenje) trajne invalidnosti ili trajnog funkcijskog deficita u pravilu se radi nakon zavrenog lijeenja i rehabilitacije (ako je bila) uz obavezu da tano navede dan za koji smatra da je lijeenje zavreno te da li je stanje zdravlja stabilizirano ili je podlono pogoranju ili poboljanju. Svaka ocjena (miljenje) mora sadravati kritiko ali i objektivno oitovanje o uzrono-posljedinoj vezi izmeu utvrenih posljedica tjelesne povrede i dogaaja povreivanja. Svaka ocjena (miljenje) obavezno mora sadravati i izjavu o hodogramu lijeenja i rehabilitacije i izriito navesti da li se oteen o lice u potpunosti drala uputa o lijeenju ili ne, odnosno ako nije da li je i sama doprinijela poveanju postotka trajnog invaliditeta ili trajnog funkcijskog deficita. Prilikom primjene odreenih taki iz Medicinske tablice, za jednu posljedicu, primjenjuje se za iste organe ili ekstremitete ona taka koja odreuje najvei postotak, odnosno, nije dozvoljena primjena dvije take za isto funkcionalno oteenje, odnosno posljedicu (postotci se ne zbrajaju, ve se ocjenjuje samo vea posljedica, koja obuhvaa i drugu posljedicu). Kod razliitih posljedica kraniocerebralnih povreda usljed traume postotci se ne sabiru, ve se postotak ocjenjuje samo po taki koja je najpovoljnija (najvea) za oteeno lice. U ocjeni (miljenju) brojano navesti, koristei se Medicinskom tablic om, eventualni postotak trajne invalidnosti ili trajnog funkcijskog deficita koji se pripisuje saobraajnoj nezgodi i koji rezultira iz trajne povrede jedne ili vie funkcija koje ostaju u trenutku zavretka lijeenja. Kod ocjene (miljenja) o postotku trajne invalidnosti ili trajnog funkcijskog deficita, kao posljedica tjelesne povrede, osim pravila da se pri objedinjavanju postotaka prvo i najvee oteenje iz Medicinske tablice uzima kao 1/1, zatim drugo najvee kao 1/2, tree kao 1/4 a svako sljedee kao 1/8, valja ravnopravno koristiti i pravilo o odreivanju preostalih ouvanih oblika tjelesnih struktura ili tjelesnih funkcija, odnosno funkcioniranja uope. Za svaku tjelesnu funkciju vrijedi da se u sluaju poboljanja ogranienja ili smetnji funkcija zbrinjavanjem oteenika, protezom, ortozom ili drugim tehnikim pomagalima, procjena funkcije vri prema poboljanom stanju.

b)

c)

d)

e)

f)

g)

h)

i)

Ocjena (miljenje) o eventualnom postojanju trajne invalidnosti ili trajnog funkcijskog deficita donosi se nakon pregleda cjelokupne medicinske dokumentacije vezane za saobraajnu nezgodu i neposrednog pregleda oteenog lica, posebno u sluajevima kada vidljiva oteenja zdravlja upuuju na zakljuak da je narueno najvie korisno funkcioniranje. k) Svaka ocjena (miljenje) treba sadravati i izjavu ljekara vjetaka o razdoblju potpune i/ili djelomine nesposobnosti oteenog lica za obavljanje svojih uobiajenih aktivnosti zbog medicinskih razloga koji su rezultat oteenja tjelesnog i/ili duevnog zdravlja kao posljedice tjelesne povrede, l) Svaka ocjena (miljenje) treba sadravati i izjavu vjetaka o potrebi pruanja privremene i/ili trajne pomoi i njege treeg lica, pa ako je potrebna, treba tano navesti za koje radnje u svakodnevnom ivotu i za kojeg trajanja u toku dana i u kojem vremenskom razdoblju je takva pomo i njega neophodna. m) Ocjenu (miljenje) o postotku trajne invalidnosti ili trajnog funkcijskog deficita u situaciji ranijeg patolokog stanja (degenerativne promjene, nezgoda, bolest i sl.) treba uraditi uz primjenu opeprihvaene Baltazarove metode (metode preostalih aktivnosti) a ne metode kumulacije, kojom bi se mogli nai u situacijama da premaimo teoretski moguih 100% oteenja (gubitak svih funkcija) a da stvarno oteeniku zdravstveno stanje nije tako oteeno, primjerice;
j)

Baltazarova metoda preostalih aktivnosti u % Preostale aktivnosti I. Trauma prije ocjene posljedica tjelesne povrede sa p/TFD Bolest prije ocjene posljedica tjelesne povrede sa p/TFD 30% 100% minus 30% 20% od 70% 40% od 56% 70%

II.

20%

56%

Postotak TFD kao posljedica III. tjelesne povrede predmet ocjene 40% (miljenja) A. B.

33,6%

p/TFD za tjelesnu povredu koja je predmet ocjene (miljenja) uz oteenje od 40% = Preostale aktivnosti nakon III.

22,4% 33,6%

n)

Ocjena (miljenje) koja predstavlja ukupno vrednovanje oteenja tjelesnog i/ili duevnog zdravlja trajna invalidnost ili trajni funkcijski deficit utvruje prema Meunarodnoj klasifikaciji funkcioniranja, invalidnosti i zdravlja (MKF/ICF) a postotak oteenja prema Medicinskoj tablici, uz obaveznu primjenu Meunarodne klasifikacije bolesti i srodnih zdravstvenih problema (MKB10 akt WHO) koja predstavlja obavezujui dijagnostiki standard za postavljanje svih somatskih dijagnoza, a na podruju psihijatrije uz Meunarodnu klasifikaciju

mentalnih poremeaja i poremeaja ponaanja (poglavlje F iz MKB -10), a kao dopunski instrumenti za istu se svrhu mogu koristiti DSM-IV te, po potrebi, i Psihodinamski dijagnostiki prirunik (PDM).
o)

Za svaku ocjenu (miljenje) o oteenju zdravlja, imperativno se primjenjuje naelo Ona tjelesna povreda koja se ne moe objektivno medicinski utvrditi, razjasniti i procijeniti ne moe se ni kategorizirati po pojedinim t akama iz Medicinske tablice. Ocjenu (miljenje) o oteenju zdravlja daje ljekar vjetak i/ili ljekar cenzor koji kod utvrivanja nekih oteenja zdravlja (npr. u podruju lijeenja vida, uha, grla, nosa i slino) konsultira ljekara specijalistu, kako bi u izvjetaju konsultiranog ljekara naao sve tehnike podatke i ostale informacije koju mu omoguavaju kreiranje vlastitog miljenja o stvarnom oteenju zdravlja oteenog lica, u skladu sa ovom Medicinskom tablicom. Poglavlje I STRUKTURE IVANOG SISTEMA Mentalne funkcije (f110-f199)

p)

Trajne posljedice nakon oteenja struktura ivanog sistema ocjenjuju se po zavretku neurolokog oporavka nakon provedenog kompletnog rehabilitacijskog postupka, ali ne ranije od 2 godine po povreivanju IA-GLAVA (posljedice traumatskih povreda glave i mozga) Kraniocerebralna trauma (take 1 6): otvorene i zatvorene povrede glave, lomovi kostiju svoda i baze lubanje, impresijski lom, kontuzijske povrede mozga, traumatski intrakranijski hematomi
Difuzna povreda mozga s kliniki odreenom slikom dekortikacije, (decerebracije), potpuni gubitak 1. sposobnosti samostalnog razumnog djelovanja, bez prepoznatljive sposobnosti stvaranja meuljudskih odnosa a) u tekom stepenu (hemiplegija) b) u srednjem stepenu (teka hemipareza) c) u blagom stepenu (blaga hemipareza) 3. Morfoloka povreda mozga s oteenom funkcijom govora a) u tekom stepenu (afazija) b) u srednjem stepenu (teka disfazija) c) u blagom stepenu (blaga disfazija) 60% 40% 20%

100%

2. Morfoloka povreda mozga s posljedinim motorikim deficitom 75% 60% 20%

Morfoloka povreda mozga s oteenom cerebelarnom 4. funkcijom (vrtoglavica, smetnje ravnotee stajanja i hoda) do: 5. Operirani intracerebralni ili subduralni hematomi - bez neurolokog deficita

35%

10%

Stanje nakon trepanacije lobanje, stanje nakon operiranog epiduralnog hematoma, stanje nakon 6. prijeloma baze ili svoda lubanje bez neurolokog deficita 7. Postkomocijski sindrom bolniki utvren i lijeen potres mozga unutar 24 sata od nastanka povrede

5%

2%

IB-KIMA (sa ili bez oteenja funkcije kimene modine)

Povreda kime s trajnim potpunim oteenjem krimene modine motorika i senzomotorika oteenja (tetraplegija) a) od C2 do C6 prljena b) ispod C6 prljena 9. Povreda kime (paraplegija) s potpunom paralizom donjih 95% 85% ekstremiteta 80% 70%

8.

a) uz gubitak kontrole sfinktera b) uz ouvanu kontrolu sfinktera

Povreda kime s trajnim djelominim oteenjem kimene modine ili 10. perifernih ivaca (tetrapareza, tripareza), bez gubitka kontrole defekacije i uriniranja, verificirana EMG-om: a) u lakom stepenu b) u srednjem stepenu c) u jakom stepenu 20-25% 25-30% 30-35%

11. Povreda kime s parezom donjih ekstremiteta, verificirana EMG -om a) u lakom stepenu b) u srednjem stepenu c) u jakom stepenu 15-20% 20-25% 25-30%

IC - KOGNITIVNE smetnje Pri analizi neuropsiholokih sindroma nedostatka mora se u obzir uzeti i semiotika. Takozvani frontalni modani sindrom u principu odgovara cjelinama koje su danas jasno definirane i iji nedostaci u razliitoj kombinaciji i ocjeni daju mnogostruke klinike slike stanja.

Ocjena stepena oteenja mora se stoga obavezno temeljiti na preciznim specijalistikim i ljekarskim rezultatima koji tvore uzajamni odnos izmeu p rvobitnih lezija i podataka klinikih i paraklinikih ispitivanja.
12. Frontalni modani sindrom (psihoorganski sindrom) a) Jako izraen oblik s otuenjem od stvarnosti i velikim problemima uklapanja u porodicu i drutvo b) Teak oblik sa promjenama instinktivnog ponaanja, gubitka nagona, afektivnim smetnjama, teim uklapanjem u porodicu i drutvo c) Srednje teak oblik sa djelominim usporavanjem umnih sposobnosti, slabom koncentracijom, s afektivnim smetnjama i teim uklapanjem u porodicu i drutvo d) Lagani oblik uz rastresenost, sporost, s problemima upamivanja i percepcije, mali ili nikakvi problemi sa uklapanjem u porodicu i drutvo 13. Lake kognitivne smetnje 60%

35%

25%

10-20% 5%

Slika ovog oteenja razlikuje se od postkomociijskog sindroma. Lake kognitivne smetnje su: smetnje panje, usporenje idejnih procesa, slabo pamenje, lak zamor kod psihikih naprezanja, osjetljivost na glasne umove, afektivna nestabilnost (preko 2 godine trajanja)
14. Smetnje pamenja a) Korsakovljev sindrom, potpuni: javlja se kod tekih traumatskih lezija mozga, a karakterizira ga vrlo teki gubitak kognitivnih funkcija, naroito je oteeno pamenje s pojavom kofabulacija, nesigurna orijentacija i nesigurno snalaenje u vremenu i prostoru b) Kombinacija estog zaboravljanja i time uvjetovanih estih problema u svakodnevnom ivotu i potrebe za koritenjem pomoi za prisjeanje, pogreno prepoznavanje, konfabulacije, potekoe pri uenju, potekoe u sjeanju c) Potpuni ili djelomini gubitak sposobnosti uenja

50-60%

10-30%

5%

Napomena: Nije dokazano da postoji posttraumatska demencija. Takozvana demencija "Alzheimerovog tipa" i senilna demencija nisu posttraumatske. 15. Kognitivni i senzomotoriki nedostaci

Ovakvi mjeoviti nedostaci su karakteristini za teke poremeaje mozga. esto u kombinaciji nastaju disfunkcije frontalnog renja mozga, kognitivni nedostaci, poremeaji u ponaanju, piramidalni sindromi i/ili cerebralni sindromi kao i senzorni poremeaji (hemianopsija, paraliza okulomotorike itd.); ove lezije mogu postati vidljivima postupcima snimanja. U razliitoj kombinaciji dobivamo klinike slike koje su razliite zavisno od osobe. Za razliku od oteenja koji se mogu pojedinano ocjenjivati, ovdje nije mogue predloiti tane stepenove oteenja. Mora se ocijeniti mjeoviti nedostatak kao cjelina. U okviru medicinskog vjetaenja tete, ve prema ukupnom nedostatku moe se priznati vie stepenova potekoa. a) Potpuni gubitak sposobnosti samostalnog razumnog djelovanja, kad nema 100% prepoznatljive sposobnosti stvaranja meuljudskih odnosa b) Jako izraeni senzomotoriki nedostaci, koji u znaajnoj mjeri ograniavaju samostalnost s kognitivnim nedostacima koji onemoguavaju uspostavljanje odnosa s drugim ljudima c) Jako izraene kognitivne smetnje, dezinhibicija i teki poremeaji u ponaanju koji onemoguavaju svaku socijalizaciju, sa senzomotorikim nedostacima koji onemoguavaju odravanje samostalne egzistencije u svakodnevnom ivotu d) Kognitivne smetnje sa stalnim smetnjama koncentracije, pamenja, djelominog ili potpunog gubitka nagona i/ili gubitka sposobnosti za samokritinost, nesposobnosti snalaenja u kompleksnim situacijama, uz oite senzomotorike nedostatke i teko odravanje samostalne egzistencije u svakodnevnom ivotu e) Kognitivne smetnje sa oitim usporavanjem idejnih procesa, oitim poremeajem u pamenju, problemima u razvoju kompleksnih strategija u kombinaciji s lakim senzomotorikim nedostacima

do 80%

do 60%

do 40%

do 25%

16. Komunikacijske smetnje

a) Teki oblik afazije s govorom, aleksijom, razumijevanja govora nerazumljivim smetnjama 30%

b) Laki oblik afazije s tekoama u pronalaenju rijei i reproduciranju, parafazija, nepromijenjena sposobnost razumijevanja govora

10%

Napomena: Analiza neuropsiholokih sindroma i ocjena

stepena oteenja mora se temeljiti na preciznim specijalistikim i ljekarskim rezultatima, uz obavezan psihologijski test koji jasno razdvaja ranija i novonastala intelektualna oteenja. Za sve posttraumatske kognitivne smetnje i komunikacijske smetnje obavezan je nalaz psihologa i logopeda

17. Epilepsija s/bez gubitka svijesti

Bez dokaza o stvarnom oteenju mozga i dokaza o napadima ne moe se predloiti stepen oteenja. Osim toga mora se priekati stabiliziranje spontano nastalih smetnji i upuivanje pacijenta na lijeenje to zahtijeva odreeno vrijeme. a) Epilepsija koja se ne moe kontrolirati (usprkos terapiji koje se bolesnik pridrava, s gotovo svakodnevnim napadima) b) Epilepsija koja se teko moe kontrolirati, s estim napadima (vie puta u mjesecu) i nuspojavama u lijeenju Epilepsija koja se moe dobro kontrolirati Epilepsija bez gubitka svijesti jednostavni fokalni napadi (redovno potvreni) kao i nuspojavama u lijeenju 35-70%

10-35% 10-15% 10%

ID-PSIHIJATRIJA Afektivne smetnje Afektivne smetnje javljaju se kao neposredna reakcija na odreeni traumatski dogaaj ili iskustvo a sadraj psihikih problema mora biti povezan s traumatskim dogaajem. Prema meunarodnoj klasifikaciji, to su F43 i F62. 18. Akutna stresna reakcija (F43.0) Traje kratko, do tri dana, prolaznog je Smetnje upamivanja karaktera. Osnovni simptom je zgranutost, nesposobnost rasuivanja, znaajni otklon panje, smetenost, uz prisustvo obilja vegetativnih znakova kao znojenje, lupanje srca, suhoa usta. Ovdje je najmanje naruen lini integritet. Privremeno 19. Poremeaj prilagodbe (F43.2) Trajanje do mjesec dana. Ovdje su simptomi isti kao i kod akutne stresne reakcije no traju dulje i zavisno od dominacije istih, ovo se stanje moe nadalje podijeliti: a) anksiozne reakcije b) depresivne reakcije c) mijeano anksiozno-depresivne reakcije Poremeaji prilagodbe, F43.2 mogu se manifestirati

3%

kao: F43.20 Kratkotrajna depresivna reakcija, F43.21 Prolongirana depresivna reakcija, F43.22 Mjeovita anksiozno-depresivna reakcija, F43.23 Preteno s poremeajem drugih emocija, F43.24 Preteno sa smetnjama ophoenja Ocjena zavisi od mogunosti bavljenja uobiajenim aktivnostima, uz vrlo diskretnu potrebu ulaganja pojaanog napora. Privremeno do 5%

20. Posttraumatski stresni poremeaj F43.1 (PTSP) Traje do 6 mjeseci. I tu su isti simptomi koji su ve navedeni, ali je razliitost u linosti prije tetnog dogaaja, te sukladno tome i mogunosti razrade traume uz dodatak simptoma kao to su tipini flashbackovi. Poremeaj psihikog zdravlja procjenjuje se na temelju tano odreenih kriterija mogunosti funkcioniranja u svakodnevnom ivotu do 20% i to na sljedei nain: a) Preostala psihika sposobnost ne moe se u cjelini realizirati ali uz pojaani napor je dostatna. Privremeno b) Ako se javljaju smetnje kognicije (dokaz je psiholoko testiranje) te se osnovni simptomi javljaju kod malih napora pri obavljanju uobiajenih aktivnosti. Privremeno c) Ako su smetnje kognicije dominantne te je obim smanjenja svakodnevnih aktivnosti jo vie reduciran no i dalje je mogui samostalan ivot ali uz obaveznu primjenu propisane terapije. Privremeno Napomena: Trajna promjena linosti (F62.0)
Ako ne doe do poboljanja gore navedenih stanja koja mogu poprimiti i trajne promjene, ali jo uvijek u okviru afektivnih poremeaja, tada imamo novu kategoriju trajnih afektivnih poremeaja a to je poremeaj liosti ili trajna promjena liosti. Isti poremeaj mora biti dijagnosticiran psiholokim testiranjem, praenjem psihijatra te stacionarnim lijeenjem Trajne promjene linosti koje se ne mogu pripisati oteenju ili modanoj bolesti F62 Dijagnozu treba postaviti samo tada kada postoje dokazi o definitivnoj i trajnoj promjeni obrasca percipiranja, komuniciranja i miljenja o okolini i o sebi samome. Promjena linosti treba biti znatna i povezana s nefleksibilnim i maladaptivnim ponaanjem,

do 10% do 15%

do 20%

a ono nije postojalo prije stresogenog dogaaja. Takva trajna promjena linosti najee se javlja nakon razarajueg traumatskog iskustva, a moe se dijagnosticirati samo tada kad promjena oznaava trajan i drukiji nain ponaanja, koji se etioloki moe povezati s dubokim, egzistencijalno ekstremnim iskustvom. Trajna promjena linosti koja se ne moe pripisati oteenju ili modanoj bolesti F62, podrazumijeva i sljedee psihike poremeaje: 1. F62.0 - Trajna promjena linosti nakon katastrofalnog dogaaja 2. F62.1 - Trajna promjena linosti nakon psihijatrijske bolesti 3. F62.8 - Druge trajne promjene linosti Trajne afektivne smetnje i trajni poremeaj linosti: a) Nema/minimalni trajni poremeaji linosti b) Blage trajne afektivne smetnje i trajni poremeaji linosti: smetnje oteuju subjektivni osjeaj dobrog stanja, ali uz pojaane napore moe obavljati potrebne svakodnevne aktivnosti c) Srednje teke trajne afektivne smetnje i trajni poremeaji linosti: preostala funkcionalna sposobnost ne moe se u cjelini realizirati na svakodnevnim ivotnim aktivnostima, umanjenje psihikog integriteta prati niz tjelesnih simptoma d) Srednje teke trajne afektivne smetnje i trajni poremeaji linosti: osim psihike simptomatologije postoje jasna popratna i trajna kognitivna oteenja, javljaju se i kod manjih optereenja. Svakodnevna ivotna aktivnost je znaajno reducirana e) Teke trajne afektivne smetnje i trajni poremeaji linosti: psihika simptomatologija i popratna kognitivna oteenja trajno su i jasno prisutna. ivotna aktivnost je i kod prilagoenih aktivnosti smanjenja ili ne postoji. este kontrole s redovnom medikamentoznom terapijom i sa/ ili bez bolnikog lijeenja Traumatski neurotski psihiki poremeaj Traumatski neurotski psihiki poremeaji javljaju se kao posljedica pohranjenog traumatiziranog iskustva, a dolaze potpuno nezavisno od ve proivljenog i iskustvenog traumatskog dogaaja. Oni su posljedica psihikih manifestacija koje su izazvane iznenadnim, nepredvienim suoavanjem lica s traumatskim dogaajem koji premauje sposobnost pojedinca za obranu psihosocijalnog uravnoteenog funkcioniranja. Osnovni simptomi su isti kao i kod afektivnih poremeaja, te je vrlo slina i podjela, koja opet ovisi o dominaciji simptoma, no bitno je naglasiti da je presudan u dijagnostikom kriteriju koje su promjene u ambijentnom i socijalnom kontekstu. do 3%

do 5%

do 10%

do 15%

do 20%

Prema meunarodnoj klasifikaciji ICD X, to su psihiki poremeaji opisani u dijagnostikoj grupi F40, F41, F42, F42.0, F42.2, F44, F45 Fobino anksiozni poremeaji, F40, podrazumijevaju i sljedee psihike poremeaje: 1) F40.0 Agorafobija 2) F40.1 Socijalne fobije 3) F40.8 Drugi fobino-anksiozni poremeaji Ocjena umanjene ope sposobnosti zbog traumatski neurotskih poremeaja psihikog zdravlja ocjenjuje se i do 20%. a) Blagi psihiki poremeaj, to znai da je osjeaj opeg stanja dobar, te da u potpunosti funkcionira b) Srednje teki psihiki poremeaj, to znai da ne moe realizirati sve aktivnosti ali uz pojaani napor uspijeva c) Teki psihiki poremeaj, znai da su kod oteenog lica u funkciji sve aktivnosti uz znatne pojaane napore d) Vrlo teki psihiki poremeaj, koji bez medikamenta ne moe funkcionirati, a aktivnosti su znaajno reducirane, no jo uvijek moe samostalno ivjeti Psihotini poremeaj Budui da nije dokazano da su psihotini poremeaji traumatski uvjetovani, nisu svrstani u ovu tablicu (Izvod iz Evropske indikativne tablice za procjenu oteenja tjelesnog i duevnog zdravlja Ceredoc-2000). Napomena: Budui da se radi o ocjeni psihofizikog zdravlja oteenog lica, potrebno je primijeniti temeljna ope priznata naela medicinskog vjetaenja: ako se kod pojedinog oteenika istodobno dijagnosticiraju povrede tjelesnog i povrede duevnog integriteta one se u konanici trebaju izraziti uvijek u jedinstvenoj ocjeni povrede zdravlja, primjenom dogovorenih naela. do 5%

do 10%

do 15%

do 20%

IE-SENZOMOTORIKI nedostaci Ovdje se radi o oteenju ivca koji uzrokuje paralizu (potpuna oduzetost) ili djelominu oduzetost. Ista se treba ocijeniti prema objektivno postojeim klinikim i praktikim implikacijama .
Lice 24. Pareza facijalnog ivca poslije frakture sljepoone kosti ili povrede odgovarajue parotidne regije a) u lakom stepenu b) u srednjem stepenu c) u jakom stepenu s kontrakturom i tikom do 5% 5-10% do 20%

mimine muskulature. 25. Paraliza facijalnog ivca a) jednostrano. b) obostrano 20% 40%

Napomena: stepen oteenja se odreuje poslije zavrenog lijeenja ili ne ranije od jedne godine nakon povrede 26. Pareza trigeminusa a) jednostrano. b) obostrano Gornji ekstremiteti 27. Paraliza ivca accesoriusa 28. Paraliza brahijalnog pleksusa 29. Djelomina paraliza brahijalnog pleksusa (Erb ili Klumpke) do 10% 60-65% do 35% 10-15% 30% 15% do 15% 15% 30%

30. Paraliza aksilarnog ivca 31. Paraliza radijalnog ivca 32. Paraliza ivca medianusa 33. Paraliza ivca ulnarisa

Napomena: kod djelominog oteenja (pareze) ivaca odreuje se maksimalno do 1/2 postotka odreenog za paralizu dotinog ivca. Za sluajeve koji spadaju pod take 27. do 33. stepen oteenja se odreuje poslije zavrenog lijeenja, ali ne prije dvije godine poslije povrede. Radikularna oteenja su obuhvaena takama tablice pripadajuih oteenja kime s neurolokom simptomatologijom Donji ekstremiteti 34. Paraliza ishijadinog ivca 35. Paraliza femoralnog ivca 36. Paraliza tibijalnog ivca 37. Paraliza glutealnog ivca 38. Paraliza peronealnog ivca 30% 15% 20% 5% 20%

Napomena: kod djelominog oteenja (pareze) ivaca na nozi odreuje se maksimalno do 1/2 postotka odreenog za paralizu dotinog ivca. Za sluajeve koji spadaju pod take od 34. do 38. stepen oteenja se odreuje poslije zavrenog lijeenja, ali ne prije dvije godine poslije povrede. Radikularna oteenja su obuhvaena takama tablice pripadajuih oteenja kime s neurolokom simptomatologijom.

Poglavlje II OKO, UHO i SRODNE STRUKTURE Senzorike funkcije i bol (f210-f299) IIA-O I
39. Potpuni gubitak vida na oba oka 40. Potpuni gubitak vida na jedno oko 41. Oslabljenje vida jednog oka za svaku desetinu smanjenja 80% 25% 2,5%

Napomena: u sluaju da je na drugom oku vid oslabljen za vie od tri desetine, za svaku desetinu smanjenja vida povrijeenog oka odreuje se 5% Diplopija kao i trajna i ireparabilna posljedica 42. povrede oka zavisno od poloaja dvoslike i je li potrebno iskljuenje jednog oka 43. Oteenje vjea, ptoza, oteenje suznog aparata a) Oteenje vjea b) Ptoza (zavisno od posljedinog ispada u vidnom polju) c) Oteenje suznog aparata 44. Afakija jednostrana do 10% do 10% do 10% do 10% do 20%

Napomena: pribraja se po 2,5% za svaku desetinu smanjenja vidne otrine, ali ukupni zbir ne moe prekoraiti ukupnih 25% 45. Afakija obostrana 20%

Napomena: pribraja se po 2,5% za svaku desetinu smanjenja vidne otrine, ali ukupni zbir ne moe prekoraiti ukupnih 80% 46. Pseudofakija a) jednostrana. b) obostrana 2,5% 5%

Napomena: pribraja se po 2,5% za svaku desetinu smanjenja vidne otrine, ali ukupni zbir ne moe prekoraiti ukupnih 25% 47. Midrijaza (i/ili trajni poremeaj akomodacije, konvergencije) 5%

48. Koncentrino suenje vidnog polja na preostalom oku a) do preostalih 20 stepenova perifernog vidnog polja b) do preostalih 5 stepenova perifernog vidnog polja 49. Koncentrino suenje vidnog polja na jednom oku 10% 21%

a) do preostalih 30 stepenova perifernog vidnog polja b) do preostalih 5 stepenova perifernog vidnog polja 50. Koncentrino suenje vidnog polja na oba oka: a) do preostalih 30 stepenova perifernog vidnog polja b) do preostalih 5 stepenova perifernog vidnog polja 51. Centralni skotom u vidnom polju a) na jednom oku b) na oba oka ili na preostalom oku 52. Kvadrantanopsija prema vrsti 53.

7% 21%

7% 21%

21% 65% 15%

Jukstacentralni i paracentralni skotomi uz odranu vidnu otrinu a) jednostrana. b) obostrana 5% 10% 60%

Hemianopsije (zavisno od vrste, opsega te 54. zavisno od postojanja oteenja vida u centralnom dijelu vidnog polja

Napomena: Ako postoji vie posljedica povrede oka, odabire se posljedica s najveim postotkom, odnosno postotci raznih posljedica se ne zbrajaju. Vidna otrina nakon operacije zbog povrede oka, odreuje se 6 mjeseci od operacije. Promjene vidnih polja ocjenjuju se na temelju najmanje dva nalaza vidnih polja koja su napravljena u razmaku od 6 mjeseci. Prvi nalaz vidnog polja potrebno je uiniti u prvom mjesecu nakon povrede. Ne ocjenjuje se oteenje vida utvreno nakon povrede miino-ligamentarnih struktura kime ili zatvorene povrede mozga (R. Ivekovi, Multidisciplinarni aspekti vratne kime str. 93 97.(..) Promjene na oima i vidnom polju, nakon trzajne povrede vratne kime, ako postoje, razvijaju se ubrzo nakon nezgode i tranzitorne su prirode.).

IIB-UHO i NOS
55. Potpuna gluhoa a) obostrano. b) jednostrano 56. Oslabljeni sluh 60% 14%

Ocjenjivanje se obavlja u dva koraka: 1. Srednji gubitak sluha (za iste tonove) Ocjena gubitka sluha u za zranu vodljivost, mjereno u decibelima, u sluaju 500, 1000, 2000 i 4000 Hz primjenom koeficijenata vanosti 2, 4, 3 odnosno 1. Zbir gubitka sluha dijeli se s 10. Objanjenje: oteenje u pojedinoj frekvenciji mnoi se s odgovarajuim koeficijentom, a budui da je ukupni zbir koeficijenata 10, dobiveni zbir za 4 frekvencije dijeli se s deset. Nakon to se izrauna srednji gubitak sluha iz donje tablice se iita koliko to nosi ukupno oteenje u postotku. Vaea je sljedea tabela:
Sred.g. 0- 20- 30- 40- 50- 60- 70Sluh.dB 19 29 39 49 59 69 79 0-19 20-29 30-39 40-49 50-59 60-69 70-79 Od 80 0 2 4 6 8 10 12 14 2 4 6 8 10 12 14 18 4 6 8 10 12 15 20 25 6 8 10 12 15 20 25 30 8 10 12 15 20 25 30 35 10 12 15 20 25 30 40 45 12 14 20 25 30 40 50 55 od 80 14 18 25 30 35 45 55 60

2. Smetnje sluanja Prethodno ocijenjeni stepen oteenja usporeuje se s rezultatima govorne audometrije kako bi uzeli u obzir eventualne smetnje slunih osjetila (posebno "recrutementa" ili slune preosjetljivosti) koje poveavaju oteenje funkcije. Sljedea tabela sadri prijedloge za dodatne stepenove oteenja koje se moe dodati procijenjenom oteenju za iste tonove, zavisno od rezultata liminalne tonske audiometrije: Ako se nosi sluni aparat, podrazumijeva se poboljanje tako da se usporeuju krivulje sluha s i bez slunog pomagala. Moe se postaviti i nii st epen oteenja kojim se mora uzeti u obzir da sluno pomagalo smeta posebno u bunoj okolini.
Razbirlj. 100% 90% 80% 70% 60% <50% 100% 90% 80% 70% 60% <50% 0 0 1 2 3 4 0 0 1 2 3 4 1 1 2 3 4 5 2 2 3 4 5 6 3 3 4 5 6 7 4 4 5 6 7 8

57. 58.

Tinitus aurium, izolirano (ukoliko je traumatski uvjetovano)

do 3%

Funkcija ravnotee obostrano vestibularno oteenje s objektivnim smetnjama, prema opsegu a) nepotpuno oteenje (djelomino sauvana funkcija) b) popuno oteenje (nema odgovora) do 10% 25%

59. Jednostrano vestibularno oteenje a) djelomino b) potpuno 60. Benigni paroksizmalni napadi vrtoglavica 61. Disanje na nos opstrukcija koja se ne moe izlijeiti a) obostrana kompletna neprohodnost nosa b) obostrana jako smanjena prohodnost nosa c) jednostrana jako smanjena prohodnost nosa 62. Potpuni gubitak nosa 63. Gubitak uke a) djelomini b) potpuni 3% 6% 10% 8% 3% 25% do 4% 10% do 3%

Poglavlje III STRUKTURE ukljuene u GLAS i GOVOR Glas i govorne funkcije (f310-f399)

64. Afonija 65. Disfonija a) teka (tih, slabo razumljiv govor) b) laka (trajna promuklost, razumljiv govor potpuni) 66. Kompletni gubitak traheostomom laringsa s trajnom

30%

10% 5% 40%

Poglavlje IV STRUKTURE KARDIOVASKULARNOG, IMUNOLOKOG i RESPIRATORNOG SISTEMA Funkcije kardiovaskulanog, hematolokog, imunolokog i respiratornog sistema (f410-f499) Kardioloke posljedice Oteenje funkcije srca nezavisno od uzroka (trauma, bolest ili operacija), kao trajno stanje koje se adekvatnim nainom lijeenja ne moe popraviti standardno se stepenuje prema NYHA (New York Heart Association) klasifikaciji. NYHA klasifikacija se odreuje prema subjektivnim tegobama koje ukae p acijent odnosno objektivnim parametrima prema testu optereenja. Osim toga, ljekar specijalist se oslanja i na kliniki pregled te razne dopunske pretrage (standardni EKG, kontinuirani EKG, ehokardiografija s color-dopplerom, srani kateter i druge pretrage pp).
67. NYHA IV a) Bilo koja fizika aktivnost i u mirovanju stvara tegobe. Funkcionalni simptomi u stanju mirovanja (s pogoranjem tegoba u bilo kakvoj fizikoj aktivnosti), potvreno klinikim podacima (skidanje, kliniki pregled) i paraklinikim podacima. Visoka potreba za lijeenjem, esta hospitalizacija b) Ejekcijska frakcija < 20%. Insuffitientia cordis gradus IV. 68. NYHA III a) Znaajna ogranienja u fizikoj aktivnosti (bez tegoba u miru, mada i mala uobiajena aktivnost ak i pri manjim naporima dovodi do nastanka simptoma ili uz naznake insuficijencije miokarda (edem plua) ili vezano za komplikacije velikog krvotoka ili kompleksne aritmije s obaveznom potrebom za lijeenjem i strogim nadzorom b) Ejekcijska frakcija 20% do 30%. Insuffitientia cordis gradus III 69. NYHA II (odreena subjektivno ili objektivno testom optereenja) a) Mala ogranienja fizike aktivnosti bez tegoba u mirovanju (uobiajena aktivnost izaziva umor, palpitacije ili dispneju). Funkcionalna ogranienja koja oteavaju svakodnevne aktivnosti. Sniena tolerancija napora i funkcionalni kapacitet kod testa optereenja b) Ejekcijska frakcija 30% do 35%

55%

5%

45%

4%

40%

3%

c) Ejekcijska frakcija 35% do 40% d) Ejekcijska frakcija 40% do 50%. Insuffitientia cordis gradus II. 70. NYHA I (odreena optereenja) subjektivno ili objektivno

2% 1% testom

a) Nema ogranienja (obina fizika optereenja ne uzrokuju nikakav umor, dispneju niti palpitacije), no kod veeg napora ima snienu toleranciju napora i funkcionalni kapacitet b) Ejekcijska frakcija 35% do 40% c) Ejekcijska frakcija 40% do 50% Bez funkcionalnih ogranienja. Dobra opteretivost. Prema potrebi lijeenje i/ili redovni 71. nadzor. Ejekcijska frakcija iznad 55% (to je uredan nalaz) 72. Potpuni gubitak plunog krila a) lijevog b) desnog 73. Gubitak jednog renja plua 74. Hronina respiratorna insuficijencija a) Oteano disanje kod malih napora (npr. skidanje) uz VC ili TLC manje od 50% odnosno MEV manje od 40% odnosno hipoksemije pri mirovanju, tj. parcijalni tlak kisika (PaO2) manje od 60 mmHg, eventualno zajedno sa smetnjom akapnije (PaCo2) uz eventualnu potrebu konstantne i due terapije kisikom (> 16 h/dan) ili traheotomije odnosno povremene pomoi disanja b) Dispneja kod hodanja na ravnom terenu uz samostalno odabrani tempo hoda uz VC ili TLC od 50 do 60% odnosno MEV od 40 do 60% odnosno hipoksemije pri mirovanju, tj. parcijalni pritisak kisika (PaO2) od 60 do 70mmHg c) Dispneja kod normalnog hoda na ravnom terenu VC ili TLC od 60 do 70% odnosno MEV od 60 do 70% odnosno DLCO/AV manje od 60% d) Dispneja kod penjanja uz stepenice do prvog kata, kod brzog hodanja ili hodanja uz blage uzbrdice VC ili TLC od 70 do 80% odnosno MEV od 70 do 80% odnosno DLCO/AV od 60 do 70% e) Dispneja kod velikih napora, dok testovi funkcije prikazuju samo neznatne promjene 75. Ustrajni bolovi usljed torakotomije

35%

2% 1%

2%

20% 35% 10%

50%

30%

15%

5%

3% do 3%

76. Prijelom najmanje dvaju rebara, lom sternuma

do 4%

Kod procjenjivanja smetnji rada plua, nezavisno od njihovog uzroka, potrebno je odrediti mjeru hronine respiratorne insuficijencije (KRI) prema sljedeim podacima: a) mjera dispneje (oteanog disanja) prema klinikoj ljestvici od Sadoul-a: STADIJ ILI RAZRED i OPIS 1. Dispneja kod velikih napora, npr. penjanje uz stepenice na vie od dva sprata. 2. Dispneja pri hodanju uz blage uzbrdice, kod brzog hodanja ili penjanja uz stepenice do prvog sprata. 3. Dispneja kod normalnog hodanja po ravnom terenu. 4. Dispneja kod sporog hodanja. 5. Dispneja kod malih napora. b) klinika pretraga od strane pneumologa, pregledi koji su ve izvreni ili su zahtijevani od strane medicinskog vjetaka kao dodatni pregledi, a koji u svakom sluaju ne moraju biti invazivni, tako npr. slikovna dijagnostika, endoskopija, gazometrija, spirometrija, test funkcije disanja i krvna slika pregled FEV/VC, MEV, Sa O2, TLC, VC, DLCO/VA, Pa O2, Pa CO2. VC: vitalni kapacitet; TLC: ukupni kapacitet plua; FEV: forsirani ekspirijski volumen; MEV: srednji ekspiratorni volumen; Pa O2: parcijalni pritisak kisika u arterijskoj krvi; Pa CO2: parcijalni pritiska ugljendioksida u arterijskoj krvi; Sa O2: zasienje hemoglobina kisikom u arterijskoj krvi; DLCO/AV: difuzijski kapacitet ugljenmonoksida po litri alveolarnog volumena. Kapacitet plua ocjenjuje se ponovljenom spirometrijom, najranije 18 mjeseci nakon povrede, s tim da posljednji nalaz spirometrije ne bude stariji od tri mjeseca. Ako su stanja iz ta. 72., 73., 75., 76. praena poremeajem plune funkcij e restriktivnog tipa, onda se ne ocjenjuje po navedenim takama, ve po taki 74. Ako je spirometrijskom pretragom registriran mijeani poremeaj plune funkcije [opstruktivni i restriktivni], ocjena se umanjuje razmjerno ispadu zbog bolesti [razmjerno teini opstruktivnih smetnji].
77. Potpuni gubitak slezene (splenektomija) a) s obaveznom potrebom dugotrajnog lijeenja b) asimptomatska. 78. Razdor aorte operiran a) s protezom b) endoskopska operacija s potpornicom 5% 20% opsenog i 15% 5%

Poglavlje V STRUKTURE PROBAVNOG, METABOLIKOG i ENDOKRINOG SISTEMA Funkcije probavnog, metabolikog i endokrinog sistema (f510-f599) VA-LICE, USNA UPLJINA i ZUBI
Oiljno deformirajua oteenja na funkcionalnim smetnjama mekih tkiva a) u lakom stepenu b) u srednjem stepenu c) u jakom stepenu licu praena 5% 5-10% 10-15%

79.

Napomena: za kozmetske i estetske oiljke ili druge promjene na licu ne odreuje se stepen oteenja. 80. Ogranieno otvaranje usta a) razmak gornjih i donjih zuba do 4 cm b) razmak gornjih i donjih zuba do 3 cm c) razmak gornjih i donjih zuba do 1,5 cm 81. 5% 15% 30%

Defekti na eljusnom skeletu, na jeziku ili nepcu s funkcionalnim smetnjama a) u lakom stepenu b) u srednjem stepenu c) u jakom stepenu 5-10% 10-15% 15-20%

Napomena: stepeni oteenja po ta. 79., 80. i 81. odreuju se poslije zavrenog lijeenja, ali ne ranije od 6 mjeseci nakon povrede. 82. Gubitak stalnih zuba do 16 za svaki zub od 17 ili vie, na svaki zub 1% 1,5%

Napomena: kod proteza koje se mogu vaditi postotak za potpuni gubitak zuba smanjuje se za . Kod fiksnih proteza postotak za potpuni gubitak zuba smanjuje se za . U sluaju zubnih implantata posljedica nema.

VB-DUNIK, JEDNJAK i GRKLJAN

83. 84.

Stenoza dunika nakon povrede grkljana i poetnog dijela dunika Stenoza dunika zbog koje se mora trajno nositi kanila.

5% 30%

85. Suenje jednjaka a) u lakom stepenu b) u srednjem stepenu c) u jakom stepenu 86. Potpuno suenje gastrostomom jednjaka s trajnom 5% 10% 15% 45%

VC-TRBUNI ORGANI
87. Traumatska hernija Povreda dijafragme dijafragmalna hernija 88. recidiv nakon hirurki zbrinute dijafragmalne traumatske hernije 89. Postoperativna hernija nakon laparotomije 90. Povreda crijeva, jetre, eluca a) sa ivanjem b) povreda crijeva i/ili eludca s resekcijom c) povreda jetre sa resekcijom 91. Povrede guterae oteenju prema funkcionalnom 5% 15-20% do 30% 5-10% 30% 20% 10% 45% 10% 20% 5-10%

92. Anus praeter naturalis 93. Sterkoralna fistula 94. Trajni prolaps rektuma 95. Inkontinencija alvi

Poglavlje VI STRUKTURE UROGENITALNOG i REPRODUKTIVNOG SISTEMA Urogentalne i reprodukcijske funkcije (f610-f699) VIA-MOKRANI ORGANI
96. Gubitak jednog bubrega uz normalnu funkciju drugoga a) u lakom stepenu do 30% oteenja funkcije b) u srednjem stepenu do 50% oteenja funkcije c) u jakom stepenu preko 50% oteenja funkcije 98. Potpuna incontinentia urina 99. Povreda mokranog mjehura sa smanjenim kapacitetom za svaku 1/3 smanjenja kapaciteta 15%

97. Gubitak jednog bubrega uz oteenje funkcije drugog 5-15% 15-35% 35-60% 30% 5%

VIB-MUKI i ENSKI SPOLNI ORGANI

100. Gubitak jednog testisa 101. Gubitak obaju testisa 102. Gubitak penisa do 60 godina ivota 103. Gubitak penisa preko 60 godina ivota 104. Deformacija penisa kohabitacijom s onemoguenom 5% 15% 40% 25% 30%

105. Gubitak maternice i jajnika do 45 godine ivota a) gubitak maternice b) gubitak jednog jajnika c) gubitak obaju jajnika 106. 107. Oteenja vulve i vagine koja onemoguavaju kohabitaciju do 60. godine ivota Oteenje vulve i vagine koja onemoguavaju kohabitaciju nakon 60. godine ivota 20% 5% 10% 30% 5%

108. Gubitak jedne dojke a) do 50 godina b) nakon 50 godina 109. Gubitak obje dojke a) do 50 godina b) nakon 50 godina 110. Djelomini gubitak dojke 30% 20% 5-10% 20% 10%

Poglavlje VII STRUKTURE povezane sa KRETANJEM - KOTANI SISTEM Neuromuskuloskeletalne funkcije i funkcije povezane s kretanjem (f710-799) Nalaze koji ovdje nisu opisani treba ocijeniti usporedbom sa odgovarajue opisanim i izmjerenim klinikim nalazima. Za zglobove jednog ekstremiteta kao i za same ekstremitete vrijedi da ukupni zbir oteenja ne predstavlja zbir pojedinih stepenova oteenja, nego rezultat njihovih meusobnih djelovanja. Takoer, zbir stepenova oteenja za sve ankiloze svih zglobova jednog ekstremiteta ne smije prelaziti st epen oteenja za (anatomsko) potpuno oteenje ili (funkcionalno) potpuno oteenje ekstremiteta. U sluaju izrazitih krutosti (kontraktura) koja ovdje nisu sistematski ocijenjena treba izvesti vrijednosti stepena oteenja za ankilozu dotinog zgloba. U sluaju endoproteza velikih zglobova treba uzeti u obzir da endoproteza ponovno ne uspostavlja prijem podraaja i uspjenu funkciju (propriocepciju) i da endoproteza

za dotino lice u svakodnevnom ivotu uvijek bude povezana za odreenim naporima. Zbog toga se postojanje endoproteze u principu opravdava stepenom oteenja od 5 %. Ukoliko se ispostavi da funkcionalni rezultat nije objektivno zadovoljavajui, tada vrijedi da ovi principijelni nedostaci endoproteze budu pokriveni nedostacima funkcijskog deficita; dodatni stepen oteenja stoga nije opravdan. VIIA-R U K E
111. Gubitak obiju ruku (zavisno od visine amputacije) 112. Gubitak ruke u ramenu (eksartikulacija) 113. 114. Gubitak ruke u podruju nadlaktice s obzirom na mogunost proteze Gubitak ruke ispod lakta s ouvanom funkcijom lakta 70-90% 60-65% 50-60% 25-30% 20-25% 50-70% 15-20% 10%

115. Gubitak ake 116. Gubitak svih prsta na obje ake 117. Gubitak palca (MC P1 do P2) 118. Gubitak kaiprsta 119. Gubitak srednjeg, domalog i malog prsta a) srednjeg. b) domalog ili malog za svaki prst

5% 5%

Napomena: Mogunosti protetskog zbrinjavanja danas nisu takve da se zaista zamijeni funkcija gornjeg ekstremiteta jer proteza ne prua pacijentu nikakav osjeaj. Ako postoje poboljanja, vjetak e to u konkretnom sluaju uzeti u obzir na nain da e od stepena oteenja koji se predlae dalje u tekstu oduzeti odgovarajuu vrijednost.

VIIB-NADLAKTICA (RAME)
120. 121. Ankiloza ramenog zgloba u nepovoljnom poloaju (addukcija) Ankiloza ramenog zgloba povoljnom poloaju (abdukcija u funkcionalno funkcionalno 25-30% 20-25%

122. Umanjena pokretljivost ruke u ramenom zglobu a) u lakom stupnju b) u srednjem stupnju c) u jakom stupnju 123. Habitualno ieenje ramenog zgloba koje se verificirano esto pojavljuje iaenje do 5% 5-10% 10-20% 5-10% do 5% ili 5%

124. Prijelom kljune kosti zarastao s pomakom 125. Potpuno akromioklavikularnog

sternoklavikularnog zgloba 126. Endoproteza ramenog zgloba 15-20%

VIIC-PODLAKTICA
127. 128. Ankiloza lakatnog zgloba u funkcionalno povoljnom poloaju od 100 do 140 stepeni Ankiloza lakatnog zgloba nepovoljnom poloaju u funkcionalno 20-25% do 30%

129. Umanjena pokretljivost lakatnog zgloba a) u lakom stepenu b) u srednjem stepenu c) u jakom stepenu 130. Endoproteza lakta 131. Ankiloza podlaktice u supinaciji 132. Ankiloza podlaktice u srednjem poloaju 133. Ankiloza podlaktice u pronaciji 134. Umanjena pronacija i supinacija podlaktice 135. Ankiloza runog zgloba a) u dorzalnoj ekstenziji b) u produljenju osovine podlaktice c) u volarnoj fleksiji 136. Umanjena pokretljivost runog zgloba a) u lakom stepenu b) u srednjem stepenu c) u jakom stepenu 137. Endoproteza unaste kosti i/ili lunarne kosti 138. Endoproteza runog zgloba 139. Ankiloza svih prstiju jedne ruke 140. Ankiloza itavog palca 141. Ankiloza itavog kaiprsta 142. Potpuna ukoenost srednjeg, domalog i malog prsta a) itavog srednjeg prsta b) domalog ili malog prsta, za svaki 3-4% 2-3% 5% 10% 15% do 5% do 10% do 8% do 10% 7-8% 10% 15% 20% 5% 5-10% 10-15% 10-15% 20% 10% 15% 5-10%

Napomena: Za potpunu ukoenost jednoga palanog zgloba odreuje se 1/2, a za potpuno ukoenje jednog zgloba ostalih prsta odreuje se 1/3 postotka odreenog za gubitak toga prsta. Zbir postotaka za ukoenost pojedinih zglobova jednog prsta ne moe biti vei od postotka odreenog za potpunu ukoenost toga prsta. Pseudoartroza unaste i/ili lunarne kosti

ocjenjuje se prema taki 137. 143. Umanjena pokretljivost palca a) u metakarpofalangealnom zglobu b) u interfalangealnom 144. Prijelom metakarpalnih kostiju a) nepravilno zarastao prijelom 1. metakarpalne kosti b) za ostale metakarpalne kosti II, III, IV i V-e za svaku kost 145. Umanjena pokretljivost pojedinih zglobova kaiprsta a) u lakom stepenu, za svaki zglob b) u srednjem stepenu, za svaki zglob c) u jakom stepenu, za svaki zglob 146. Umanjena pokretljivost pojedinih zglobova a) srednji prst u lakom stepenu, za svaki zglob b) u srednjem stepenu, za svaki zglob c) u jakom stepenu, za svaki zglob d) domalog i malog prsta u lakom stepenu, za svaki zglob e) u srednjem stepenu, za svaki zglob f) u jakom stepenu, za svaki zglob 1% 2% 3% 0% 1% 2% 1% 2% 3% 2-3% 1-2% do 5% do 3%

Napomena: Za razliite posljedice na istomu zglobu ne zbrajaju se postoci po pojedinim takama, a stepen oteenja se odreuje samo po onoj taki koja odreuje najvei postotak. Ukupan stepen oteenja po takama 143.,144.,145. i 146. ne moe iznositi vie od stepena oteenja za potpunu ankilozu dotinog prsta.

VIID-N O G A
147. Gubitak obiju natkoljenica 148. Egzartikulacija noge u kuku 149. Gubitak natkoljenice u gornjoj treini, ako je bataljak nepodesan za protezu 80% 70% 65% 60% 50% do 30% 35% 40% 25-30%

150. Gubitak natkoljenice ispod gornje treine 151. Gubitak obiju potkoljenica, ako su bataljci podesni za protezu

152. Gubitak potkoljenice 153. Eksartikulacija u koljenu 154. Gubitak obaju stopala 155. Gubitak jednog stopala

156. Gubitak stopala u Chopartovoj liniji 157. Gubitak stopala u Lisfrancovoj liniji 158. Transmetatarzalna amputacija 159. Gubitak I. ili V. metatarzalne kosti 160. Gubitak II., III., IV. metatarzalne kosti za svaku

20% 15% 10% 5-10% 3% 15%

161. Gubitak svih prstiju stopala na jednoj nozi 162. Gubitak palca na stopalu a) gubitak krajnjeg lanka palca b) gubitak cijelog palca 163. 164. Gubitak itavog II-V-og prsta na nozi za svaki prst Djelomini gubitak II-V prsta na nozi za svaki prst

5% 7-8% 2,5% 1%

Napomena: Za ukoenost interfalangealnih zglobova II. do IV. prsta u ispruenom poloaju ili umanjenu pokretljivost ovih zglobova ne odreuje se stepen oteenja.

VIIE-B E D R O
165. 166. Ankiloza poloaju kuka u funkcionalno povoljnom 25% 40% 60%

Ankiloza kuka u funkcionalno nepovoljnom poloaju

167. Ankiloza obaju kukova

168. Deformirajua artroza kuka uz smanjenu pokretljivost kuka a) u lakom stepenu b) u srednjem stepenu c) u jakom stepenu 169. Endoproteza kuka 170. 10% 10-15% 15-25% 15%

Umanjena pokretljivost kuka bez znakova deformirajue artroze a) u lakom stepenu b) u srednjem stepenu c) u jakom stepenu do 5% 5-10% 10-20%

171.

Nepravilno zacjeljenje prijeloma bedrene kosti uz angulaciju za a) 10 do 20 stepenova b) preko 20 stepenova do 10% 15% do 15%

172.

Osteomijelitis (humerus, femur, tibija) prisutan i nakon 3 godine od traume

Veliki i duboki oiljci u miiima natkoljenice ili potkoljenice, kao i traumatske hernije, miia 173. natkoljenice i potkoljenice, bez poremeaja funkcije zgloba 174.

do 5%

Cirkulatorne promjene nakon oteenja velikih krvnih ila donjih ekstremiteta a) Potkoljenice b) Natkoljenice. do 5% do 10%

175. Skraenje noge zbog prijeloma a) za 2-4 cm b) za 4,1-6 cm c) preko 6 cm 3% 3-6% 6-10%

VIIF-POTKOLJENICA
176. Ankiloze koljena a) u funkcionalno povoljnom poloaju do 10 stepenova fleksije b) u funkcionalno nepovoljnom poloaju 177. 25% 30%

Deformirajua artroza koljena nakon povrede zglobnih tijela uz umanjenu pokretljivost do rentgenolokom verifikacijom a) u lakom stepenu od 91-135 b) u srednjem stepenu od 46-90 c) u jakom stepenu od 0-45 5% 15% 25%

178. Umanjena pokretljivost koljenskog zgloba a) u lakom stepenu od 91-135 b) u srednjem stepenu od 46-90 c) u jakom stepenu od 0-45 179. 5% 10% 15%

Rasklimanost koljena poslije povrede kapsule ligamentarnog aparata, komparirana sa zdravim koljenom a) labavost u jednom smjeru b) labavost u dva smjera c) potpuna labavost koljena do 5% 5-10% 10-20% do 5% 15-20% do 5%

Oteenja meniskusa s recidivirajuim 180. smetnjama ili stanje nakon operativnog uklanjanja meniskusa 181. Endoproteza koljena 182. Femoropatelarni sindrom 183. Funkcionalne smetnje poslije uklanjanja patele a) parcijalno uklanjanje patele

5%

b) totalno uklanjanje patele 184. 185. Recidivirajui traumatski sinovitis koljena i/ili traumatska hondromalacija patele

10% do 5%

Nepravilno zacjeljenje prijeloma potkoljenice uz valgus, varus ili recurvatus deformaciju za 5-15 preko 15 Ankiloza skonog zgloba u funkcionalno povoljnom poloaju (5-10 plantarne fleksije) Ankiloza skonog zgloba nepovoljnom poloaju u funkcionalno 5% 10% 10-15% 10-20%

186. 187.

188. Smanjena pokretljivost gornjega nonoga zgloba a) u lakom stepenu b) u srednjem stepenu c) u jakom stepenu 189. Umanjena pokretljivost donjega nonoga zgloba a) u lakom stepenu b) u srednjem stepenu c) u jakom stepenu 190. Umanjena pokretljivost stopala u jednom smjeru za manje od 10 stepenova 3% 3-5% 5-10% do 3% 15% 10-15% do 5% 5-10% 10-15%

191. Endoproteza skonog zgloba 192. 193. Nepravilno zacjeljenje prijeloma maleola uz proirenje maleolarne viljuke

Deformacija stopala: pes excavatus, pes planovalgus, pes eqvinus, pes varus a) u lakom stepenu b) u jakom stepenu do 5% 5-10% do 15% do 15% 2% 3% 5% 1% 1,5%

194. 195. 196.

Deformacija calcaneusa nakon kompresivnog prijeloma Deformacija talusa nakon deformirajuu artrozu prijeloma uz

Deformacija jedne metatarzalne kosti nakon prijeloma, za svaku Ankiloza osnovnog zglobovana nozi ili obaju palanih

197. Ankiloza krajnjeg palanog zgloba na nozi 198. 199.

Ankiloza osnovnog zgloba II-V prsta za svaki prst

200. Deformacija ili ankiloza II-V prsta u savijenom

poloaju (digitus flexus) za svaki prst 201. Veliki oiljci na peti ili tabanu poslije defekta mekih dijelova a) povrina do 1/2 tabana b) povrina preko 1/2 tabana 10% 15%

VIIG-KIMA
Smanjena pokretljivost kao posljedica prijeloma tijela 202. najmanje dvaju kraljeaka uz promjenu krivulje kime (kifoza, gibus, skolioza) a) u lakom stepenu b) u srednjem stepenu c) u jakom stepenu 10-15% 15-20% 20-25%

Smanjena pokretljivost kime poslije povrede ligamentarnih struktura vratnih segmenata [dokazana RTG FSVK snimkama], odnosno trzajne povrede kime zbog oteenja miinih, neurogenih struktura vratne kime, dokazanih 203. kliniki, a po potrebi i elektrokineziolokom analizom vratne kime (EK-a analiza vratne kime) i elektromioneurografskom analizom gornjih udova (EMNG ruku) a) u lakom stepenu povremeno b) u srednjem stepenu povremeno c) u jakom stepenu 204. do 4% 4-7% 7-10%

Smanjena pokretljivost kime poslije povrede kotanih struktura vratnih segmenata a) u lakom stepenu b) u srednjem stepenu c) u jakom stepenu 3-5% 5-10% 10-25%

205.

Smanjena pokretljivost kime poslije povrede kotanog dijela prsnog segmenta a) u lakom stepenu b) u srednjem stepenu c) u jakom stepenu do 5% do 10% do 15%

206.

Smanjena pokretljivost kime poslije povrede kotanog dijela slabinskog segmenta a) u lakom stepenu b) u srednjem stepenu c) u jakom stepenu 3-10% 10-15% do 25% do 5%

207.

Serijski prijelom spinalnih nastavaka triju ili vie prljenova

208.

Serijski prijelom poprenih nastavaka triju ili vie prljenova

do 5%

Napomena: sve vrste lumbalgija, diskopatija, spondiloza, spondilolisteza, sakralgija, miofascitisa, kokcigodinija, iijalgija, fibrozitisa, fascitisa i sve patoanatomske promjene slabinsko-krine regije oznaene analognim terminima, nisu predmet ocjene oteenja zdravlja po ovoj tabeli. Izuzetak ine hernije intervertebralnog diska iji se nastanak, iako na podlozi degenerativnih promjena, moe sa sigurnou povezati sa traumom (jedinstvo vremena i dogaanja). U tom sluaju u nastanku povrede degenerativne promjene i trauma participiraju u istom omjeru 50:50 posto.

VIIH-ZDJELICA Viestruki prijelom zdjelice uz teu 209. deformaciju ili denivelaciju sakroilijakalnih zglobova ili simfize 210. Simfizeoliza vertikalnom s dislokacijom horizontalnom 20% i/ili

a) bez statikih promjena b) sa statikim promjenama 211. Prijelomi kostiju zdjelice a) bez statikih promjena b) sa statikim promjenama 212. Prijelom trtine kosti

5-10% 10-20% 5-10% 10-20% 3-5%

Poglavlje VIII KOA i SRODNE STRUKTURE Funkcije koe i srodnih struktura (f810-f899)

213. Duboki oiljci nakon opeklina a) oiljci koji zahvaaju do 10% povrine tijela b) oiljci koji zahvaaju do 10-20% povrine tijela c) oiljci koji zahvaaju do 20-60% povrine tijela d) oiljci koji zahvaaju vie od 60% povrine tijela 214. Skalpiranje vlasita kod mukarca: a) treina povrine vlasita 5% 5% do 10% 10-25% 25-50%

b) polovina povrine vlasita c) itavo vlasite 215. Skalpiranje vlasita kod ene a) treina povrine vlasita b) polovina povrine vlasita c) itavo vlasite

10% 20%

10% 20% 30%

OBRAZLOENJE ZAKONA O OBAVEZNOM OSIGURANJU U SAOBRAAJU I USTAVNI TEMELJ Ustavnopravni temelj za donoenje ovog zakona sadran je u odredbi lana IV.A.20. (5) d) Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, kojim je propisano, da je Parlament Federacije Bosne i Hercegovine nadlean za donoenje Zakona o vrenju funkcije federalne vlasti. II RAZLOZI ZA DONOENJE ZAKONA Dosadanji Zakon o osiguranju od odgovornosti za motorna vozila i ostale odredbe o obaveznom osiguranju od odgovornosti objavljen je u Slubenim novinama Federacije BiH broj 24/05 od 18.04.2005. godine a stupio je na snagu 26.04.2005. godine. Ovim zakonom ureuje se osiguranje od odgovornosti za motorna vozila, ostala obavezna osiguranja od odgovornosti, obrazovanje i ovlasti Zatitnog fonda FBIH i prekrajne kazne za lica koja postupaju suprotno odredbama ovog Zakona u FBIH. Meutim, u sedmogodinjoj primjeni, praksa je konstantno ukazivala na niz manjkavosti istog Zakona koje su se najvie odnosile na zatitu rtava u saobraaju /oteenika/ i njihovog poloaja, nejasno i neprecizno utvrenih ovlasti Zatitnog fonda, posebno u dijelu koji se tie zatite prava rtava u sluaju steaja drutva za osiguranje, propisivanjem odreenih djela kaznenim djelom a da nije proveden postupak izmjene i dopune KZ FBIH, neprihvaanjem i ne uvoenjem u ovaj zakon pravnih steevina EU. Kolike su manjkavosti ovog zakona, neka kao primjer poslue tri slijedee injenice: - ovaj zakon uope nije predvidio tko je odgovoran za naknadu tetu u sluaja kada istu prouzroi vozilo s stranim registarskim oznakama i valjanom meunarodnom ispravom o osiguranju /zelena karta/ a niti je jednim jedinim lanom uope pokuao definirati poloaj, status, prava i ovlasti Biroa zelene karte BIH; - u lanu 4 govori o Vojsci Federacije iako je jasno da u BIH postoje samo oruane snage BIH tako da na jo jedan nain pravi nepotrebnu pravnu zavrzlamu u inae presloenoj Dravi kao to je BIH; - iako u prvom lanu govori da ureuje i ostala obavezna osiguranja, u lanu 27 /prijelazne i zavrne odredbe/ ukazuje na injenicu da e se odredbe Zakona o osiguranju imovine i lica /Slubene novine Federacije BiH br. 2/95,7/95,6/98 i 41/98/ a koje se odnose na obavezno osiguranje putnika u javnom prijevozu, vlasnika ili korisnika letjelica od odgovornosti prema treim licima i vlasnika ili korisnika brodica na motorni pogon od odgovornosti prema treim licima ostaju na snazi tako da su cijeli ovaj period u biti na snazi bila dva Zakona o obaveznom osiguranju u

saobraaju, ovisno da li se radi o odgovornosti za tete nanesene od vlasnika ili korisnika motornih vozila ili od drugih obaveznih osiguranja u saobraaju, to je jedan pravni nonsens koji moe egzistirati kao jedno prijelazno, kratko, rjeenja a nikako kao trajna kategorija. Uostalom, najbolji pokazatelj kakav je kvalitet ovog zakona moe dati injenica iz koje je oito da je ova izuzetno kompleksna oblast bila ureena u ovom zakonu sa svega 29 lana ukljuujui i kaznene, prijelazne i zavrne odredbe. Stoga, a iz ovih navedenih injenica kao i mnogih drugih koje su mogle biti navedene, jasno proizilazi da u teoriji i praksi nije bilo oprenih stavova da je jedan ovakav Zakon apsolutno neprihvatljiv i treba se i mora to prije mijenjati na nain donoenja jednog cjelovitog i kompleksnog Zakona koji e ovu oblast temeljito urediti u skladu sa tekovinama evropskog prava i EU direktiva koje se odnose na oblast i sektor osiguranja. Ovim se Zakonom ureuju obavezna osiguranja u saobraaju u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija BiH) ukljuujui naroito: 1) vanugovorne obavezne odnose odgovornosti za tetu koji nastaju iz ugovora o osiguranju, 2) posebno osiguranje odgovornosti za tetu kod odreene kategorije oteenih lica, 3) oblike i opseg teta koje se naknauju prema ovom Zakonu, 4) postupak i rokove rjeavanja odtetnih zahtjeva od strane odgovornog osiguravatelja, 5) zatitne i zatezne kamate, 6) zastaru potraivanja utvrenih ovim Zakonom. Ovim se Zakonom ureuje i: 1) nadlenost, tijela i nain financiranja Garancijskog fonda Federacije Bosne i Hercegovine (dalje u tekstu: GFFBiH), 2) provoenje obaveznog osiguranja od automobilske odgovornosti iz saobraajnih nezgoda koje na podruju Federacije Bosne i Hercegovine ili na podruju drava lanica Sistema zelene karte odnosno podruju drava lanica Multilateralnog sporazuma prouzroe vozila pokrivena osiguranjem od automobilske odgovornosti.

Sastavni dio ovog Zakona jesu: 1) Dodatak I. Tablica odteta kao dokument koji predstavlja sistem naknada za uinjenu tetu fizikim licima zbog posljedica tjelesne povrede ili smrti iz saobraajnih nezgoda (dalje u tekstu: Tablica odteta), 2) Dodatak II. Medicinska tablica za odreivanje postotka oteenja tjelesnog i/ili duevnog zdravlja kao posljedice tjelesne povrede iz saobraajnih nezgoda (dalje u tekstu: Medicinska tablica). 2. USKLAENOST SA EVROPSKIM ZAKONODAVSTVOM Ovim se Zakonom pravni poredak Federacije Bosne i Hercegovine i Bosne i Hercegovine usklauje sa sljedeim direktivama Evropske unije: 1) Direktiva Vijea 72/166/EEZ od 24. travnja 1972. o usklaivanju pravnih propisa drava lanica, koji se odnose na osiguranje od odgovornosti iz upotrebe motornih vozila i na izvravanje obaveze osiguranja takve odgovornosti (Sl. l. 103 od 02.05.1972., str. 1), 2) Druga Direktiva Vijea 84/5/EEZ od 30. decembra 1983. o usklaivanju zakona drava lanica na podruju osiguranja od odgovornosti iz upotrebe motornih vozila (Sl. l. 8 od 11.01.1984., str. 17), 3) Trea Direktiva Vijea 90/232/EEZ od 14. maja 1990. o usklaivanju zakona drava lanica na podruju osiguranja od odgovornosti iz upo trebe motornih vozila (Sl. l. br.129 od 19.05.1990., str. 33), 4) Direktiva 2000/26/EZ Evropskog parlamenta i Vijea Evropske unije od 16. maja 2000. o usklaivanju prava drava lanica u vezi s osiguranjem od automobilske odgovornosti kojom se izmijenjuju i dopunjuju Direktive Vijea 73/239/EEZ i 88/357/EEZ (4. Direktiva o osiguranju od automobilske odgovornosti),(Sl. l. br. 181 od 20.07.2000.), 5) Direktiva 2005/14/EC Evropskog parlamenta i Vijea Evropske unije od 11. maja 2005. kojom se mijenjaju Direktive Vijea 72/166/EEZ, 84/5/EEZ, 88/357/EEZ i 90/232/EEZ te Direktiva 2000/26/EC Evropskog parlamenta i Vijea Evropske unije koje se odnose na osiguranje od odgovornosti iz upotrebe motornih vozila (Sl. l. br.149 od 11.06.2005.), 6) Direktiva Evropskog parlamenta i Vijea 2009/103/EZ od 16. septembra 2009. o osiguranju od odgovornosti iz upotrebe motornih vozila i na izvravanje obaveze osiguranja takve odgovornosti kodificirana verzija (Sl. l.br. 263 od 07.10.2009. str.11). Direktive 72/166/EEC, 84/5/EEC, 90/232/EEC, 2000/26/EEC i 2005/14/EC, koje su izmijenjene i dopunjene Direktivama navedenim u Prilogu I, Dio A, ovim se ukidaju, ne dovodei u pitanje obaveze drava lanica u vezi s rokovima za prijenos u nacionalno pravo i primjenu Direktiva navedenih u

Prilogu I, Dio B. Upuivanja na ukinute Direktive se tumae kao upuivanja na ovu Direktivu i itaju se u skladu s korelacijskom tabelom u Prilogu II. 7) Direktiva Evropskog parlamenta i Vijea 2009/138/EZ od 25. novembra 2009. o pokretanju i obavljanju poslova osiguranja i reosiguranja Solventnost II (Sl. l.br. 335 od 17.12.2009., str.1). III - OBRAZLOENJE PREDLOENIH PRAVNIH RJEENJA Zakon o obaveznom osiguranju u saobraaju FBIH slijedi sistematiku utvrenu pravilima evropskog prava, te je isti podijeljen na glave a glave se dalje dijele na odjeljke i odsjeke.
GLAVA I

OPDE ODREDBE
Opda odredba Vrste obaveznih osiguranja u saobradaju Preuzimanje Direktiva Definicije
GLAVA II

OBAVEZNO OSIGURANJE VLASNIKA PRIJEVOZNOG SREDSTVA OD ODGOVORNOSTI ZA TETE NANESENE TREDIM LICIMA
II-1 ZAJEDNIKE ODREDBE Dunost sklapanja i obnove osiguranja Suosigurana lica Obaveze vozaa Ugovor o obaveznom osiguranju i njegov uinak Tumaenje uvjeta osiguranja Nitavost odredbi uvjeta osiguranja Jezik uvjeta osiguranja Teritorijalna valjanost osiguranja Uvjeti osiguranja i premija Dunost dostavljanja podataka o saobradajnoj nezgodi Trede lice Vrste mjera nadzora Prekrajni nalog Kriteriji za izricanje mjera nadzora Primjena pojedinih odredbi ovog Zakona na BZKBiH i GFFBiH Primjena odredbi Zakona o osiguranju Primjena drugih zakona ODTETA ZA IMOVINSKI GUBITAK i TETU NA LICIMA Pravo otedenog lica na podnoenje neposrednog zahtjeva Postupak i rokovi za rjeavanje odtetnih zahtjeva otedenog lica te pravo otedenog lica na podnoenje tube

II-2

Pravo otedenog lica na odtetu za otedenje ili unitenje stvari kao imovinski gubitak Odteta fizikim licima Pravo otedenog lica na kamatu Stopa izrauna i tok zatitnih i zateznih kamata Male tete Tablica odteta Medicinska tablica Zastara potraivanja naknade tete Subrogacijski i regresni zahtjevi drutva za osiguranje prema odgovornom osiguravatelju Regresni zahtjev nositelja socijalnog osiguranja GLAVA III. OSIGURANJE VLASNIKA VOZILA OD ODGOVORNOSTI ZA TETE NANESENE TREDIM LICIMA III-1 ZAJEDNIKE ODREDBE Obaveza sklapanja ugovora o osiguranju Posebne kategorije otedenih lica Izuzeci od obaveznog osiguranja vozila Iskljuenje iz osiguranja Gubitak prava osiguranika iz ugovora o osiguranju, naknada tete otedenim licima i regresni zahtjevi drutva za osiguranje Naknada tete u sluaju neovlatene vonje Obaveza drutva za osiguranje i osigurana svota Potvrda o odtetnim zahtjevima tredih lica Evropsko izvjede o nezgodi Promjena vlasnika vozila ODGOVORNOST VLASNIKA VOZILA I OSIGURANJE ODGOVORNOSTI Osiguranje odgovornosti za tetu Odgovornost za tetu tredima Osloboenje od odgovornosti za tetu tredima Djelomino osloboenje od odgovornosti za tetu tredima Meusobni odtetni zahtjevi vlasnika vozila
GLAVA IV

III-2

OSIGURANJE ZRANOG PRIJEVOZNIKA, ODNOSNO OPERATERA ZRAKOPLOVA OD ODGOVORNOSTI ZA TETE NANESENE TREDIM LICIMA I PUTNICIMA
Definicije Podruje primjene Dunost sklapanja ugovora o osiguranju Iskljuenje iz osiguranja Obaveza drutva za osiguranje i osigurana svota Osloboenje od odgovornosti za tete zranog operatera koju zrakoplov u letu nanese na zemlji Djelomino osloboenje od odgovornosti za tete zranog operatera koju zrakoplov u letu nanese na zemlji Neovlateno koritenje zrakoplova

Odgovornost za tetu kao posljedicu sudara ili meusobnog ometanja zrakoplova Primjena pojedinih odredbi ovog Zakona GLAVA V

OSIGURANJE VLASNIKA BRODICE ODNOSNO JAHTE OD ODGOVORNOSTI ZA TETU NANESENU TREDIM LICIMA
Dunost sklapanja ugovora o osiguranju Suosigurana lica Teritorijalna valjanost osiguranja Treda lica Odgovornost za tetu na licima i imovinski gubitak Neovlateno koritenje brodice odnosno jahte Obaveza drutava za osiguranje i osigurana svota Iskljuenje iz osiguranja i gubitak prava iz osiguranja Primjena pojedinih odredbi ovog Zakona
GLAVA VI

OBAVEZNA OSIGURANJA PUTNIKA U JAVNOM PRIJEVOZU OD POSLJEDICA NESRETNOG SLUAJA

Definicije Obaveza sklapanja ugovora o osiguranju Putnici u prijevoznom sredstvu javnog prijevoza Obaveza drutava za osiguranje i osigurana svota Pravo na naknadu tete Naknada tete neosiguranim putnicima Odreivanje postotka trajne invalidnosti Iskljuenje obaveze osiguravatelja
GLAVA VII

BIRO ZELENE KARTE u BOSNI I HERCEGOVINI (BZKBiH)

Javne ovlasti Meunarodna isprava o osiguranju vozila strane registracije Dokazi postojanja meunarodne isprave Pravo na naknadu tete od osiguranog stranog vozila Granino osiguranje od automobilske odgovornosti Pravo na naknadu tete po osnovi graninog osiguranja Statistiki i drugi podaci Nadzor nad poslovanjem BZKBiH Informacijski centar Registar podataka Razdoblje pohrane podataka Obrada podataka Ovlateni predstavnik za rjeavanje odtetnih zahtjeva Imenovanje predstavnika Mjerodavno pravo i sudska nadlenost Registar tetnih dogaaja

GLAVA VIII

GARANCIJSKI FOND ZA RTVE U SAOBRADAJU FEDERACIJE BiH

Garancijski fond Federacije BiH Obaveze Garancijskog fonda Naknada tete nastala upotrebom neosiguranog prijevoznog sredstva Naknada tete nastala upotrebom nepoznatog prijevoznog sredstva Naknada tete u sluaju nastanka razloga za prestanak drutva za osiguranje odnosno steaja Pravo otedenog lica na podnoenje neposrednog zahtjeva i podnoenje tube Iskljuenje iz prava na naknadu tete Iskljuenje prava regresa Obrada odtetnih zahtijeva Tijela Garancijskog fonda FBIH Sastav skuptine i izbor upravnog odbora Nadlenost upravnog odbora Direktor Obaveza upladivanja doprinosa za Garancijski fond FBIH
GLAVA IX

KAZNENE ODREDBE Prekraji osiguravatelja Prekraji Garancijskog fonda FBiH Prekraji vlasnika prijevoznog sredstva Prekraji vozaa prijevoznog sredstva Pokretanje prekrajnog postupka Zastara prekrajnog progona
GLAVA X

PRELAZNE ODREDBE Donoenje propisa Usklaivanje vrijednosti boda u Tabeli odteta Stupanje na snagu Prilog I TABLICA ODTETA i Prilog II. MEDICINSKA TABLICA

IV- NOVI PRAVNI INSTITUTI Pravni instituti/pravne ustanove predstavljaju skup pravnih normi /pravila/ koje ureuju odreene obavezne odnose i odnose se na istu ili slinu materiju. Pravni instituti su pravno-logike konstrukcije koje predstavljaju sistematizirane cjeline pravnih odnosa i pravnih normi. Skup srodnih pravnih instituta, u ovom sluaju obaveznopravnih, grupira se u iru pravnu cjelinu, a to je grana prava, u ovom sluaju obavezno pravo je grana koja ureuje obavezne odnose. Za razliku od postojeeg Zakona o osiguranju od odgovornosti za motorna vozila i ostale odredbe o obaveznom osiguranju od odgovornosti /Slubene novine Federacije BiH broj 24/05/, novim zakonskim tekstom cjelovito se ureuju obavezna osiguranja, poevi od pitanja vanugovorne odgovornosti za tetu, oblike i opseg

teta koje se nadoknauju po ovom tekstu Nacrta, postupak i rokovi rjeavanja odtetnih zahtjeva, zatitnu i zateznu kamatu, zastaru potraivanja i drugo, a uvode se novi pravni instituti: 1. Neimovinska teta; Tekst Nacrta zakona sadri odredbu o odteti fizikim licima u kojoj su navedeni svi oblici tete kao posljedice tjelesne povrede ili smrti za direktne i indirektno oteenog lica, a pravo na naknadu nematerijalne tete je proireno na povredu prava linosti, to je u skladu sa savremenim kretanjima u modernim evropskim zakonodavstvima i prihvaenom principu pojaane zatite prava linosti. Posebno istiemo da je isti pravni princip zauzet i u nacrtu ZOO -a BIH iz 2003. godine koji nije donesen samo zbog neprihva anja da bude na dravnoj umjesto entiteskoj razini ali pravo da ova oblast bude ureena na predloeni nain jeste pravno pravilo da u sluaju kada opi i posebni propisi reguliraju isto podruje primijenit e se poseban propis/lex specialis derogat lexi generali/. Na ovakav nain definiranja pojma neimovinske tete i implementacije tzv. objektivne koncepcije neimovinske tete na puno bolji nain je zatien pravni poloaj rtve u saobraaju/oteenika/. 2. Male tete; Tekstom Nacrta zakona, svi odtetni zahtjevi oteenih lica upueni odgovornom osiguravatelju u iznosu koji je manji od 2.000,00 KM, smatrat e se malom tetom. Posebnost predmeta u kojima je rije o maloj teti jeste i da odtetni zahtjevu odgovorni osiguravatelj mora isplatiti u roku od 15 dana. Na ovakav nain e se znatno poboljati pravni poloaj oteenika i znatno ubrzati sam postupak naknade a zasigurno i smanjiti broj predmeta u sudskom postupku. Ovo je prvi put da se na ovakav nain zakonom regulira obaveza isplate tete u ovako kratkom vremenskom roku. 3. Regresni zahtjevi nositelja socijalnog osiguranja /Zavod za zdravstveno osiguranje/; Novi Zakon predvia odredbu o regresnom pravu nositelja socijalnog osiguranja koja obavezuje odgovorne osiguravatelje da na ime stvarne tete (trokovi lijeenja i drugo) Zavodu za zdravstveno osiguranje / Kanton/Federacija/ plaaju mjesenu paualnu naknadu po stopi od 0,5% od funkcionalne premije, ime bi se izbjegao veliki broj pojedinanih sudskih postupaka. Na ovakav nain bi se izbjegli pojedinani sudski sporovi a ostvarila svrha naknade tete. U uporedbenim pravnim sistemima ovo nije rijedak sluaj reguliranja ovih odnosa.

4. Tablica odteta; Najvea novost u tekstu ovog Nacrta je svakako injenica da je sastavni dio ovog teksta Nacrta, Tablica odteta i Medicinska tablica. Tablica odteta predstavlja zaseban dokument koji predstavlja sistem odteta koji omoguava odreivanje novane vrijednosti za tjelesne povrede ili smrt. Na temelju ove tablice oteena lica ostvaruju odtetu za objektivizirano oteenje zdravlja koja je vea u odnosu na sadanje kriterije Vrhovnog Suda Federacije Bosne i Hercegovine. (Vano: Ova tablica vrijednost odtete prikazuje u bodovima, a vrijednost boda u KM se vee i usklauje sa prosjenom cijenom police AO). Ukoliko kao parametar za usporedbu uzmemo najtea mogua medicinska stanja i posljedice a usporeujui novane naknade koje su predviene Tab licama odtete i sadanjim orijentacijskim kriterijima Vrhovnog suda FBIH zakljuujemo da bi primjenom predloene Tablice odteta rtva u saobraaju/oteenik/ ostvario preko 20% veu novanu naknadu. Razlog za uvoenja Tablice odtete se nalazi i u rezultatima ispitivanja koje je provedeno unutar ove Radne grupe a vezano za broj sudskih predmeta u odnosu na broj zaprimljenih odtetnih zahtjeva kod ugovornog i vanugovornog osiguranja to nas je ponukalo za ovakvim rjeenjem. Analizom pravnog okruja unutar kojeg se rjeavaju odtetni zahtjevi za naknadu nematerijalne tete iz vanugovorne odgovornosti vidljivo je da je pravni okvir prije svega sadran u odredbama ZOO i Zakona o osiguranju od odgovornosti za motorna vozila i ostale odredbe o obaveznom osiguranju od odgovornosti. Takoer kao dio ovog pravnog okvira treba smatrati i Orijentacijske kriterije Vrhovnog suda FBIH donesene i objavljene 2006. godine, uz naznaku da u RS takvih kriterija Vrhovnog suda nema ve se ujednaavanje naknada vri temeljom sudske prakse prije svega okrunih sudova, kao i injenicu postojanja Orijentacionih kriterija Apelacionog Suda Distrikta Brko. Nain koritenja i primjene Orijentacijskih kriterija VS FBIH je u praksi pokazao da se prilikom odreivanja visine naknade zanemaruje naelo individualizacije odtetnog zahtjeva o emu su praktiari/odvjetnici/ i suci na svojim savjetovanjima esto naglaavali kao jedan od veih problema. Zbog ovog, kao i zbog injenice da su orijentacijski kriteriji za naknadu nematerijalne tete u FBIH puno vei nego li i u RS i u Brko Distriktu, razumljiva je posljedica sve veeg broja sudskih predmeta upravo u FBIH, gdje se koristi svaka mogunosti koju prua ZPP-u da se zasnuje mjesna nadlenost suda u FBIH. Provedenom analizom broja odtetnih zahtjeva iz osnova ugovornog osiguranja od nezgode od strane strune skupine formirane unutar Udruenja drutava za osiguranje u Federaciji BiH ukazuje na zanimljiv zakljuak da na svakih 100 odtetnih

zahtjeva po osnovu naknade nematerijalne tete temeljem ugovornog osiguranja u sudskom postupku zavre tek 2, dok se ostalih 98 rijei u vansudskom postupku. S obzirom da je pitanje pravnog okvira rijeeno na jedan vrlo egzaktan nain koji ne dozvoljava puno pravnih nedoumica jasno je da je za brzo i efikasno rjeavanje ovih i ovakvih zahtjeva potrebno rijeiti i pitanje medicinskog okvira koji je rijeen na nain da je sastavni dio svakog ugovora o osiguranju i TAB ELA o odreivanju postotka trajnog invaliditeta. Zbog ovakvog cjelovito rijeenog i pravnog i medicinskog okvira unutar kojeg se rjeavaju ovakvi zahtjevi mogue je i praksa dokazuje i ostvarivo da se ak 98% zahtjeva rijei u mirnom postupku bez nepotrebnog parnienja.

168
2,1%

Broj predmeta u obradi Tuba

8000

Ista struna skupina Udruenja drutava za osiguranje Federacije BiH je provela i analizu broja odtetnih zahtjeva iz osnova izvanugovorne odgovornosti za nematerijalnu tetu, gdje je dobiven Izvor: DRUTAVA ZA OSIGURANJE UF podatak da odUDRUENJE 100 zaprimljenih odtetnih zahtjeva njih ak 41 zavri u sudu kao tuba.
BiH

3112

41,5%

Broj predmeta u obradi Tuba

7500 S toga uvoenje Tablice odteta ima svoju osnovu u ureenju oblika (vrste), naina i kriterija (mjerila) za utvrivanje prava na odtetu zbog tjelesne povrede ili smrti zavisno od stepena i godina Izvor: UDRUENJE DRUTAVA ZA OSIGURANJE U F BiH otedene osobe, odnosno teine tjelesne povrede i ostalih okolnosti sluaja, kao i novano

vrednovanje tjelesne povrede ili smrti kao osnova za odtetu direktno odnosno indirektno oteenih lica, odreujui istovremeno maksimalne vrijednosti odtete za svaki oblik (vrstu) posljedica te krug lica koje imaju pravo na odtetu kao indirektno oteena lica. Ujedno Tablici odteta posebno ureuje pitanje odtete za sve

imovinske gubitke koji su posljedica tjelesne povrede ili smrti, kako za direktno oteena lica tako i za indirektno oteena lica, a odreuju se i uvjeti za neprenosivost prava u obliku novane rente zbog tjelesne povrede ili smrti direktno oteenog lica, kao i pitanje nasljeivanja potraivanja odteta za tjelesne povrede i smrti te nain odreivanja vrijednosti boda iz Tab lice odteta na osnovu koje se dobije novana vrijednost odtete za svaki oblik (vrstu) zasebno . Naglaavamo da je pitanja postojanja Tablice odtete kao zakonske kategorije poznato ne samo u zemljama Evrope ve u zemljama nae regije/konkretno Srbija/ a svugdje gdje su ovakve Tablice postoje krajnji rezultata je bio-drastino smanjivanje broja sudskih predmeta/Portugal, panija, Srbija i dr./

6. Medicinska tablica Postojanje Medicinske tablice prije svega je uvaavanje stava praktiara prije svega sudaca koji su, konkretno, na svom seminaru na temu Naknada tete i medicinsko vjetaenje u organizaciji Javne Ustanove Centar za edukaciju sudaca i tuitelja kao osnovni zakljuak naveli neophodnost donoenja ujednaenih, indikativnih tabela za naknadu nematerijalne tete koje bi vaile na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine. Upravo na ovom tragu a u svrhu postizanja cilja da svi za iste ili sline povrede dobiju istu ili priblino istu naknadu implementirana je u Zakon ova medicinska tablica koja je uraena na nain da su potovani svi principi medicinske struke kao i sve do sada poznate i publicirane Medicinske tablice u Evropi. Odreene aktivnosti ka implementaciji u naem zakonodavstvu su ve uinjene kroz Zakon o osnivanju Instituta za medicinsko vjetaenje zdravstvenog stanja F BiH (Sl. novine Federacije BiH, broj 70/07) kojim je izmeu ostalih principa propisana i primjena jedinstvenih pravila postupka, koji ukljuuju JEDINSTVENI KRITERIJI ZA MEDICINSKO VJETAENJE PREMA LISTI SVJETSKE ZDRAVSTVENE ORGANIZACIJE. 7. Rokovi za rjeavanje odtetnih zahtjeva oteenog lica Nacrtom zakona se propisuje jasan postupak rjeavanja odtetnih zahtjeva u roku od 30 odnosno 60 dana od dana prijema dokumentiranog zahtjeva odnosno kod malih teta (do 2.000 KM male tete) o odtetnom zahtjevu odgovorni osiguravatelj mora iskazati svoj stav u roku od 15 odnosno 30 dana. I na ovaj nain ovaj zakonski nacrt unaprijeuje poloaj rtve u odnosu na stari zakonski tekst.

8. Zatitne i zakonske kamate Nacrtom zakona je predvieno uvoenje zatitne kamate koju odgovorni osiguravatelj plaa oteenom licu, koje je koristilo vlastita novana sredstva radi naknade pretrpljene tete u vremenu prije dospijea obaveze odgovornog osiguravatelja da oteenom licu isplati novanu naknadu pretrpljene tete, a izraun zatitne kamate bi se zasnivao na promjeni indeksa potroakih cijena na malo koju utvruje i objavljuje Federalni zavod za statistiku FBiH u godini koja prethodi godini za koju se izraunavaju zatitne kamate. Novost u tekstu Nacrta zakona je i izraun zatezne kamate ija bi se godinja stopa odreivala za svaku godinu, uveanjem promjene indeksa potroakih cijena na malo /utvruje i objavljuje Federalni zavod za statistiku/ koji je vrijedio zadnjeg dana prethodne godine koja je prethodila tekuoj godini za pet postotnih poena, a koju plaa odgovorni osiguravatelj kada novanu obavezu /naknadu za imovinski gubitak i tetu na licima/ ne izvri u propisanom roku odnosno zakasni sa ispunjenjem po ovom zakonu. 9. Garancijski fond Federacije BiH U tekstu Nacrta zakona se predvia osnivanje Garancijskog fonda Federacije Bosne i Hercegovine, koji bi bio lice osnovano ovim zakonom i od strane drutava za osiguranje koja su u Federaciji BiH ili RS ili izvan BiH /kao zamjena za Zatitni Fond Federacije/, a ovlatena je obavljati djelatnost osiguranja prijevoznih sredstava, sa zadatkom nadoknade tete na licima (tjelesna povreda i smrt) i imovinskog gubitka prouzroene od strane neosiguranog prijevoznog sredstva, od nepoznatog prijevoznog sredstva, kao i za tete na licima i imovinskog gubitka koje oteeno lice nije moglo naplatiti zbog prestanka odnosno steaja drutva za osiguranje, a sve do visine najnie osigurane svote za svako prijevozno sredstvo propisane ovim zakonom. Posebno je vana novost da predloeni zakonodavni okvir iskljuuje mogunost da se zbog steaja jednog drutva ugrozi poslovanje ostalih, a predvia i mogunost da osiguranici tog drutva mogu biti regresni dunici to e svakako utjecati da kod sklapanja ugovora o osiguranju vode rauna o finansijskog stabilnosti drutva sa kojim sklapaju ugovor o osiguranju. Slinu zakonsko rjeenje ovome nalazi se u Zakonu koji istu materiju ureuje u Njemakoj. V - OEKIVANI UINCI ZAKONA

Sadraj Nacrta zakona predstavlja potpunu harmonizaciju u vezi sa obaveznim osiguranjem u saobraaju a posebno glede odteta treih lica kao posljedice tjelesne povrede i smrti iz saobraajnih nezgoda i moemo ga oznaiti za istinsku bitku za pravnu civilizaciju koju moramo hitno provesti. Nacrt novog zakona je svakako poetak bitke protiv anarhije koja danas vlada u postupcima po odtetnim zahtjevima oteenih lica protiv odgovornih osiguravatelja, koja nastaje zbog razliitih kriterija bilo pravnih bilo medicinskih i koji dovode do pretjerane poplave parnica na sudovima koja prijeti paraliziranjem cijelog sistema odteta za fizika lica kao posljedice saobraajne nezgode. Nacrt ovog zakona pridonosi potpunoj racionalizaciji raspodjele finansijskih sredstava koja stoje na raspolaganju odgovornim osiguravateljima za odtete fizikih lica iz saobraajnih nezgoda i istovremeno ograniava poplavu neznatnih teta koja danas postoji kao ekstremno proireno fenomen oboljenja koji prijeti da ugrozi finansijska sredstva odgovornih osiguravatelja potrebna za primjerene odtete namijenjene ozbiljno oteenim licima u saobraajnim nezgodama. Nacrt ovog zakona e zasigurno u vrlo kratkom roku utjecati na smanjenje broja sudskih postupaka-tubi koje oteena lica podnose za zatitu svojih prava. U prvoj godini primjene moemo oekivati da e se sudskih broj predmeta sa odtetnim zahtjevima oteenih lica iz saobraajnih nezgoda prepoloviti, to e biti veliko rastereenje za i onako optereene sudove ali vanije od toga sva oteena lica e u kraem roku moi ostvariti svoje pravo na odteti i to sada u vansudskom (mirnom) postupku sa odgovornim osiguravateljem a visina odtete e se poveati (a to danas odgovorni osiguravatelji plaaju na ime zavisnih trokova kod voenja brojnih i dugotrajnih sudskih postupaka). Nacrt novog zakona predstavlja potpuno usklaenje sa pravnim steevina Evropske unije i garanira razinu pravne sigurnosti oteenim licima iz saobraajnih nezgoda primjerenu najviim standardima odtetnog prava E vropske unije.
VI - FINANSIJSKA SREDSTVA Za provedbu ovog zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva iz Budeta Federacije BiH.