SVEUILITE U ZAGREBU

FAKULTET STROJARSTVA I BRODOGRADNJE HR-10000 Zagreb, Ivana Luia 5 (ak. god. 2005./06.)

Seminarski rad iz kolegija:

Upravljanje CAD/CAM sustavima

Class A povrine u CATIA softverskom CAD/CAM paketu

Mentor: prof. Nenad Bojeti

Student: Tomislav Dekovi 35981186 4-ps-oskval

Sadraj:
Uvodni dio.............................................................................................................. 3 to je class A surfacing...................................................................................... 3 Matematika analiza class A povrina................................................................... 5 Klasifikacija povrina s obzirom na geometrijski, odnosno parametarski kontinuitet........................................................................................................... 8 Class A povrine u CATIA-i................................................................................. 10 Kombinacija CATIA-e i drugih softvera............................................................ 11 Smjernice za oblikovanje objekata sa class A zahtjevima................................... 13 Popis koritene literature................................................................................. 14

Uvodni dio
Tema ovog seminarskog rada je modeliranje takozvanih "Class A" povrina u razliitim proizvodima, s naglaskom na automobilsku industriju u kojoj je i razvijen Class A konstrukcijski pristup. Da bi izbjegli zabunu u vezi sa nazivom ovog pristupa modeliranju i konstruiranju u ovom seminaru emo ga nazivati izvornim imenom na engleskom jeziku: class A surfacing. Odgovarajui naziv na hrvatskom jeziku bio bi oblikovanje povrina A klase, ali taj naziv se zapravo ve dugo u inenjerskoj praksi koristi za klasifikaciju topografske kvalitete (hrapavosti) povrina koja ima neke dodirne toke sa class A povrinama, ali se radi o posve razliitim pojmovima. Class A surfacing je zapravo neka vrsta poveznice izmeu dizajna i inenjerskog oblikovanja proizvoda. Nastao je u automobilskoj industriji, primarno za oblikovanje vanjskih dijelova karoserije, ali primjena se sve vie iri na interijer automobila i ostale proizvode kod kojih veliku ulogu igraju estetika i ergonomija. Nain oblikovanja se moe znaajno razlikovati, ali najee se radi o digitaliziranju oblika maketa ili prototipova, a zatim prilagoavanju geometrije prototipa raznim tehnoloko estetskim zahtjevima. Veliki naglasak je na produktivnosti i efikasnosti izrade zbog trenutnih trinih uvjeta u kojima konkurencija tjera proizvoaa da svakih nekoliko godina izdaje novi model automobila u svakoj klasi. Najvea prednost class A povrina je visoka estetika i prirodan izgled (oblik i refleksija okolia karoserije izgledaju glatko, bez devijacija i nazubljenih oblika), ali osim toga karoserije oblikovane u skladu sa class A zahtjevima najee imaju manji otpor zraka i sline prednosti.

to je class A surfacing
S obzirom na to da je class A relativno nov pristup koji se jo uvijek razvija postoje podvojena miljenja o tome to sve je, a to nije class A povrina. Zapravo ne postoji konkretno definirani standard class A povrine, ali veina inenjera za meritorne kriterije uzima znaajke koje je kao interne standarde (meusobno neovisno) propisalo nekoliko proizvoaa automobila. S obzirom da je class A pristup oblikovanju i proizaao iz automobilske industrije, logino je da njihove zahtjeve prihvatimo kao neke smjernice ali i da uzmemo u obzir to da jo ne postoji definitivni standard. Jedina podjela oko koje se svi slau je zapravo podjela s obzirom na poloaj i namjenu povrina: Class A povrina je namijenjena vidljivim dijelovima automobila, onima koje korisnik vidi i s kojima je stalno u dodiru (npr. instrument-ploa, volan, vanjski dijelovi karoserije i sl.). Za takve povrine su postavljeni najvii estetski, tehniki i ergonomski zahtjevi i one moraju biti iznimno paljivo oblikovane u svim kvalitetnim proizvodima.

 Class B povrine su sekundarne povrine koje su takoer ponekad vidljive, ali su manje vane (npr. unutranjost pretinca za rukavice, pepeljara, prtljanik automobila i sl.). Ove povrine takoer imaju postavljene zahtjeve sline onima za class A, ali s time da se tu manje inzistira na estetici a vie na praktinosti i ergonomiji. Ove povrine se smatraju povrinama na kojima je mogue raditi kompromise to se tie oblikovanja, materijala i tehnologije izrade da bi se smanjila cijena proizvoda bez veeg utjecaja na dojam i zadovoljstvo kupca. Class C povrine su unutranje povrine s kojima korisnik ne dolazi u dodir, niti su mu vidljive pri koritenju proizvoda (npr. unutranji dijelovi karoserije, unutranja strana blatobrana, razni dijelovi motora i podvozja itd.). Ove povrine imaju svoju funkcionalne zahtjeve, ali nema nikakvih zahtjeva u vezi estetike ili ergonomije. Na njima se toleriraju razne nepravilnosti, ogrebotine i slino. Eventualno se za neke od class C dijelova postavljaju zahtjevi za izbjegavanjem otrih bridova i slinih opasnih stvari. Objanjenje koje puno bolje oslikava pravo znaenje class A povrina je matematiko-geometrijskog karaktera, ali ipak ne daje jednoznanu definiciju. Ovo objanjenje je rezultat prouavanja zahtjeva dva razliita proizvoaa automobila i nekoliko proizvoaa kuanskih aparata u vezi class A oblikovanja povrina. Oni svi, meusobno neovisno, daju zahtjeve na povrine (i spojeve vie povrina) koji osim uvjeta geometrijskog kontinuiteta G0 i G1 trae i tzv. "kontinuitet zakrivljenosti" koji je zapravo parametarski kontinuitet. Kontinuitet zakrivljenosti e kasnije biti analiziran, a kratko objanjenje je da bilo koji element neke povrine mora imati isti polumjer zakrivljenosti kao okolni elementi istog funkcionalnog dijela. Matematiki gledano zapravo se radi o drugoj derivaciji parametara krivulje. Iako ne postoji formalni standard class A povrine, veina se slae oko toga da bi class A povrina trebala potivati zahtjeve: geometrijskog kontinuiteta povrine, kontinuiranog toka povrine (bez naglih i otrih bridova) i geometrijskog kontinuiteta na spoju dvaju povrina. Znai, pojam class A povrine se odnosi na povrine i spojeve povrina proizvoda koje su vidljive, a koji fiziki i estetski pridonose vrijednosti proizvoda. Ovakva klasifikacija je ve uvrijeena u autoindustriji, a sve znaajnija postaje i u ostalim industrijama, posebno u proizvodnji kuanskih aparata i ostalim proizvodima kod kojih je osim funkcionalnosti vana estetika i ergonomija. Ali u takvim proizvodima treba razlikovati class A povrine od ostalih, npr. vanjske povrine modernih mobilnih ureaja su oblikovane po class A principima, a unutranjost sa raznim rebrima i umetcima nije class A nego je uvjetovana raznim konstrukcijskim i tehnolokim parametrima.

Matematika analiza class A povrina

Da bismo mogli objasniti geometrijske zahtjeve za class A povrine potrebno je prethodno razjasniti nain na koji CAD softveri interpretiraju podatke o geometriji objekata. Povrine prvog (segmenti ravnina) i drugog (rotacijski simetrine povrine) je relativno lako jednoznano definirati pomou nekoliko parametara oblika i poloaja. Problem nastaje kod povrina vieg reda (3. i vieg) jer za njihovu matematiku definiciju u opem sluaju ne postoji jednoznano rjeenje, ili je takvo rjeenje prekompleksno i proraunski prezahtjevno. Zato se pribjegava metodama koje priblino opisuju zadanu geometriju. Ove metode se u principu dijele na interpolacijske i aproksimacijske, a osnovna razlika izmeu njih je o tokama koje opisuju zadanu krivulju.

Interpolacijske i aproksimacijske metode opisa krivulje vieg reda

Kod interpolacijskih metoda krivulja prolazi kroz sve toke, a kod aproksimacijskih prolazi kroz neke od toaka dok ostale slue kao kontrolne toke. U praksi se za interpolaciju najee koriste polinomi treeg reda, jer su oni ujedno dovoljno fleksibilni i raunski dovoljno jednostavni da ne zauzimaju previe raunalnih resursa (jer tada sloeni modeli postaju proraunski vrlo zahtjevni). Ali u zahtjevnijim CAD programskim paketima puno se ee koriste aproksimacijske metode. Funkcijski oblik aproksimacijske krivulje teoretski je mogue postaviti implicitno, eksplicitno i parametarski. U CAD praksi se zbog raznih nedostataka i specifinih zahtjeva gotovo iskljuivo koristi parametarski oblik jer je vrlo fleksibilan, i unato neto sloenijoj logici ovakav nain opisa je najprikladniji. Model krivulje se specificira po odsjecima polinomima treeg reda. Svaki odsjeak Q opisan je s tri funkcije x, y i z parametra u na sljedei nain: Q(u) = [x(t) y(t) z(t)] gdje je: x(t) = ax t3 + bx t2 + cx t + dx y(t) = ay t3 + by t2 + cy t + dy z(t) = az t3 + bz t2 + cz t + dz uz 0 t 1. Ako definiramo vektor potencija parametra t na sljedei nain: T = [ t 3 t2 t 1], te matricu koeficijenata triju polinoma na sljedei nain:
ax b C= x cx dx ay by cy dy az bz . cz dz

Sa usvojenom matrinom notacijom moemo model odsjeka krivulje zapisati kao: Q(t) = T C. Derivacijom ovog izraza dobivamo izraz za vektor smjera tangente odsjeka krivulje:
d = [3t2 2t 1 0] C. dQ(t )

Na prvi pogled modeliranje krivulje po odsjecima izgleda nelogino sa stanovita zauzea memorije ako bi se moglo nekim drugim postupkom parametrizirati cijelu krivulju, njezina reprezentacija u memoriji bi zauzimala manje memorije nego reprezentacije svih njenih odsjeaka. Ali u realnim modelima veinom se pojavljuju relativno kratki segmenti krivulja koji su definirani malim brojem toaka, tako da je ovaj pristup potpuno opravdan. Ako promatramo spoj dvaju odsjeaka jedne krivulje moemo uoiti da kontinuitet krivulje na tom spoju ovisi o dvije razliite vrste kontinuiteta:

 geometrijski kontinuitet G, parametarski kontinuitet C. Geometrijski kontinuitet definira se prema razini derivacije poloaja toke na krivulji: G0 jednakost poloaja toaka iskazuje neprekinutost krivulje u toki, G1 jednakost nagiba tangenti (prva derivacija krivulje u toki), itd. Zbog toga to su krivulje treeg i viih redova u CAD alatima interpretirane parametarskim polinomima treeg reda prikladnije je i kontinuitet krivulja izraavati parametarski: C0 jednakost poloaja toaka iskazuje neprekinutost krivulje u toki, C1 jednakost nagiba tangenti (prva derivacija krivulje u toki), C2 jednakost zakrivljenosti krivulje (druga derivacija krivulje u toki), Cn jednakost n-te derivacije Q(u) u toki dodira odsjeaka. Matematiki gledano, parametarski kontinuitet implicira geometrijski ali obrat ne vrijedi (Cn Gn) .

dva spojena smjerovi tangenti dvaju segmenta, zadovoljen segmenata su jednaki (ne G0 kontinuitet nuno i veliina), zadovoljen G1 kontinuitet ukoliko su i smjer i veliine vektora jednaki, tada je zadovoljen C1 kontinuitet

zadovoljenje kontinuiteta drugog reda, jednakost zakrivljenosti segmenata u okolini spojne toke, zadovoljen je C2 kontinuitet

Naravno, ova analiza kontinuiteta povrine je geometrijski ispravna ne samo za odsjeke iste krivulje, nego i za spojeve dvaju krivulja ili ak za konture susjednih dijelova u sklopu. Ako krivulje na gornjoj slici zamislimo kao karakteristine profile trodimenzionalnih povrina (npr. dio karoserije automobila ili kuite nekog ureaja), lako je uvidjeti da e estetika proizvoda uvelike profitirati to je vii stupanj kontinuiteta povrina. Zbog takvog zakljuka svi zahtjevi za oblikovanjem

class A povrina proizlaze iz potivanja geometrijskog i parametarskog kontinuiteta.

Klasifikacija povrina s obzirom na geometrijski, odnosno parametarski kontinuitet

Smjernice za oblikovanje class A povrina se skoro u potpunosti oslanjaju na definiranje oblika dijelova proizvoda i njihovih spojeva kroz geometrijski (odnosno parametarski) kontinuitet. To je i razumljivo s obzirom na to da su class A povrine potekle iz automobilske industrije, koja ima neke svoje specifinosti. Uobiajeni nain oblikovanja automobilske karoserije ja takav da se iz dizajnerskih skica nakon njihove elaboracije izrauju glineni modeli (najprije u umanjenom mjerilu, a zatim i u stvarnoj veliini) na kojima se dorauje dizajn, testiraju se aerodinamina svojstva i sl. Zatim se model u stvarnoj veliini digitalizira da bi se moglo poeti sa CAD modeliranjem. Najee se to radi pomou 3D skenera ili trokoordinatnog mjernog ureaja, a kao rezultat se dobije mrea 3D toaka koje definiraju povrinu karoserije. Zatim je potrebno dobivenu mreu 3D toaka transformirati u 3D povrinu (povrinski model). Takav model se zatim jo modificira da bi se prilagodio raznim tehnoloko estetskim zahtjevima, izmeu ostalog i zahtjevima class A povrine. Osim autoindustrije class A oblikovanje sve se vie primjenjuje i u ostalim granama industrije, pogotovo kod proizvoda kod kojih je ergonomija vaan imbenik. Osim to su oblici povrina u skladu sa class A zahtjevima ergonomski prikladni, veliku ulogu igra i estetika samog proizvoda. Poto class A povrine kao osnovni zahtjev postavljaju kontinuitet zakrivljenosti C2, njihov izgled promatraa podsvjesno podsjea na primitivne prirodne oblike, pa su samim time ti proizvodi privlaniji kupcima. Postavlja se pitanje u kakvoj su vezi razine kontinuiteta povrine sa klasifikacijom na class A, B ili C. Da bi povrina predmeta uope bila kontinuirana (fiziki zahtjev koji proizlazi iz kontinuiteta materijala) mora biti zadovoljen minimalno C0 kontinuitet (tzv. kontinuitet toke), i taj zahtjev je zadovoljen za sve tehnike povrine bez obzira na oblik ili tehnologiju izrade. Spoj povrina sa C0 kontinuitetom je zapravo najei u veini proizvoda izraenih odvajanjem estica ili zavarivanjem (jasno vidljivi i izraeni kutovi na spoju dvaju povrina, ako zanemarimo tehnoloki prijelaz ili izbruene kutove da bi se izbjegle ozlijede pri rukovanju proizvodom). U literaturi na engleskom jeziku se za C1 kontinuitet najee koristi izraz point continuity. C1 kontinuitet podrazumijeva jednakost smjera i iznosa vektora smjerova (naravno, orijentacija vektora je suprotna) krivulja ili odsjeaka krivulje iji spoj promatramo. Ovakav spoj povrina tipino nalazimo kod proizvoda izraenih valjanjem, provlaenjem, preanjem, lijevanjem itd. Radi se o tome da je najee tehnologijom izrade ili vrstoom materijala uvjetovan neki minimalni radijus zaobljenja nakon kojeg bi izrada bila problematina. Moda je dobro radi

lakeg razumijevanja istaknuti jedan tipini primjer C1 kontinuiteta u CAD alatima Fillet. U literaturi na engleskom jeziku se za C1 kontinuitet najee koristi izraz tangent continuity. Veina industrija se zasniva na prethodno objanjene dvije razine kontinuiteta, a do nedavno su se svi proizvodi zasnivali na njima. ak se i zrakoplovna industrija i brodogradnja zasnivaju iskljuivo na njima. Iako se ini loginim da se u zrakoplovnoj industriji takoer krene sa inzistiranjem na class A povrinama, ne ini se vjerojatnim da e se to uskoro dogoditi. Glavni razlog je u tome to je tamo sve podreeno aerodinamici, potronji goriva i masi aviona. U posljednje vrijeme se razvojem hardvera i softvera raunala sve vie proizvoda konstruira pomou CAD/CAM alata, pa je i lake postaviti class A zahtjeve za oblikovanje proizvoda. Tako dolazimo do C2 kontinuiteta (curvature continuity kontinuitet zakrivljenosti) sve vie koji postaje kod oblikovanja modernih proizvoda. Kontinuitet zakrivljenosti (C2) podrazumijeva izjednaavanje drugih derivacija parametara krivulja s obje strane spojne toke. To znai da je zakrivljenost obje krivulje u blizini spojne toke jednaka, to garantira fine prelaze izmeu povrina koji e izgledati puno prirodnije od povrina koje se spajaju s niim razinama kontinuiteta. Iako je automobilska industrija krenula na class A povrine iz estetskih razloga pokazalo se da imitiranje prirodnih oblika povoljno djeluje na aerodinamiku vozila i u nekim sluajevima smanjuje probleme pri preanju limova. Potivanjem kontinuiteta zakrivljenosti (C2) oblici povrina postaju prirodniji i bez naglih prijelaza. Meutim, to to neka povrina zadovoljava kontinuitet zakrivljenosti ne znai da se radi o class A povrini. Kao primjer moemo razmatrati povrinu koja ne zadovoljava kontinuitet zakrivljenosti ona ipak moe biti class A povrina ako nema spoj sa nekom drugom povrinom. Iako kontinuitet zakrivljenosti nije definitivna garancija class A povrine, on je jedan od najprikladnijih kriterija po kojem je mogue prepoznati class A povrinu.

Class A povrine u CATIA-i

CATIA softver je tradicionalno povezan sa "inenjerskim" dijelom posla i suelje je optimirano na nain da korisniku prui to vie kontrole nad parametrima objekta na kojem radi, ali na vie tehniki nego dizajnerski nain. Za razliku od softvera koji su prilagoeni dizajnerima i koji su napravljeni na nain da objektima manipuliraju na to jednostavniji i intuitivniji nain, objekti u CATIA-i (i slinim CAD alatima) su potpuno definirani svojim znaajkama (features) i ogranienjima (constraints). Zbog inenjerske namjene implementirani alati su vie orijentirani na to produktivniji rad za veinu korisnika. Naravno, u jednom dijelu modeliranja proizvoda potrebno je modelirati neke dijelove proizvoda sa veim naglaskom na dizajn i tu dolazimo do dijela posla kod kojeg suelje ne prua opcije koje bi olakale slobodno oblikovanje takvih dijelova. Iako je u CATIA-i mogue vrlo efikasno manipulirati povrinama (ili definirati povrine pomou raznih parametara), ipak je nemogue u softveru ponuditi sve mogunosti koje bi nekad nekome mogle zatrebati. Kod class A povrina do izraaja posebno dolazi razlika izmeu CATIA V4 i V5 verzija. S obzirom na to da se u verziji V4 matematiki model zasniva na Bernsteinovim polinomima (Bezirove krivulje) jasno je da dolazi do problema pri definiranju class A povrina koje imaju zahtjev na kontinuitet zakrivljenosti. Zbog ogranienja koje izaziva utjecaj prve i zadnje kontrolne toke na krivulji (one imaju to vei utjecaj to je zadan vei broj kontrolnih toaka) teko je zadovoljiti kriterij kontinuiteta zakrivljenosti. Zato je CATIA V5 u velikoj prednosti to se tie class A povrina jer se matematiki model ove verzije zasniva na NURBS (NonUniform Rational B-Spline) modelu. NURBS model je znatno fleksibilniji i nudi puno vee mogunosti u odnosu na Bezirov to se tie geometrijskog kontinuiteta. Zbog ovih razlika izmeu V4 i V5 verzija loginije je prvo opisati rad u V5 verziji koja ima puno bolje mogunosti to se tie class A povrina, a zatim prikazati ogranienja V4 verzije (i neke od naina kako ih zaobii). CATIA V5 nudi neke odline alate (npr. SURF2 i FORMTOOL) koji pruaju mogunost modeliranja geometrijski vrlo kompleksnih povrina kao to su unutarnji paneli ili konzola automobila. Zbog ovakvih alata naprednih mogunosti i napredne integracije DMU-a CATIA je i postala vodei softver to se tie CAD/CAM sustava. CATIA je inicijalno razvijena za aeroindustriju, i zbog toga nije od poetka podravala nain rada koji bi bio prilagoen oblikovanju class A povrina. Iako se na prvi pogled ini da su i avioni sa svojom elegantnom linijom dizajnirani prema class A principima zapravo se radi o tome da je kod njih sve prilagoeno inenjerskim parametrima (otpor zraka, vrstoa konstrukcije, masa konstrukcije, potronja goriva itd.) i jednostavno nema mjesta dizajnerskim rjeenjima koja bi konstrukciju udaljila od optimalnog oblika. CATIA V4 strogo matematiki gledano ne moe kreirati class A povrine, ali moe ih vrlo dobro aproksimirati i uz neke kompromise i naknadne korekcije (npr. korekcija gravura za preanje limova) je mogue oblikovati proizvode prema

10

class A zahtjevima. Trenutno CATIA V4 moe kreirati dvije vrste objekata potujui kontinuitet zakrivljenosti (G2): SURFACE i BLEND. Kod SURFACE objekata mogue je koritenjem SURF2 i SKIN alata kreirati neogranieno velike povrine koje imaju zadovoljavajui kontinuitet zakrivljenosti, iako uz manje devijacije u nekim sluajevima. Ove devijacije je mogue neutralizirati koritenjem SPINES i LIMIT krivulja da bi se potpuno definirala zakrivljenost na rubovima objekta. Naalost, objekti koji imaju velike varijacije zakrivljenosti na svojoj povrini mogu stvarati probleme na kritinim mjestima. esto je ovo mogue popraviti na nain da se na kritinom mjestu definira tzv. UNSTRESSED SURFACE koja se uklopi na kritino mjesto. Ako ova metoda ne uspije onda je mogue koritenjem ARC ili PATCH alata "pokrpati" problematino mjesto (ARC i PATCH geometrije imaju mogunost da se ne pokoravaju ba svim ogranienjima constraints i da promijene stupanj zakrivljenosti kako bi poveali ili smanjili lokalnu deformaciju). U sluaju da ni drugom metodom nije mogue rijeiti problem kontinuiteta zakrivljenosti mogue je koritenjem NURBSCRV ili NURBSSRF geometrije prilagoditi rubove problematine povrine i na taj nain djelomino rijeiti problem. Za BLEND objekte mogue je koristiti BLENSURF alate koji omoguuju definiranje G0, G1 i G2 kontinuiteta pri spajanju bilo kojih dvaju krivulja ili povrina. Takoer je mogue kreirati BI-RAIL povrinu (povrina definirana kao spojna povrina izmeu dvije krivulje rail je eng. naziv za prugu, tranice) sa zadanim polumjerom, a zatim kreiranjem BLEND povrine sa eljenim G0, G1 ili G2 kontinuitetom spojiti BI-RAIL sa ostatkom objekta. BLENSURF alat je vrlo koristan, ali problem s njime je to to ne moe pokriti podruje izmeu povrina koje stoje pod veim kutom jedna prema drugoj. Primjerice, ako kreiramo dvije meusobno okomite povrine koje nisu spojene, a zatim ih probamo spojiti BLENSURF-om dobit emo malo udan "rezultat": spojna povrina izlazi sa jedne inicijalne povrine sa kontinuiranom zakrivljenosti ali tada najkraim putem dolazi do druge inicijalne povrine i na nju se opet spaja potujui kontinuitet zakrivljenosti. Ovo se dogaa zbog toga to BLENSURF kreira isto geometrijski kontinuitet, a za prirodan oblik je potrebno potivati i geometrijski i parametarski kontinuitet. Ali ovakve probleme je mogue rijeiti koritenjem malo kompliciranijeg alata SKIN.

Kombinacija CATIA-e i drugih softvera

Veina proizvoaa automobila ve due vrijeme koristi CATIA-u kao osnovu svog CAD/CAM sustava, i zbog toga se s pojavom class A principa oblikovanja susreli s ogranienjem koje je teko premostiti koritenjem CATIA-inih integriranih alata. Iako CATIA nudi neke alate kojima je mogue manipulirati class A povrinama, konkurencija i kratki rokovi razvoja novih modela ih jednostavno prisiljavaju da se okrenu produktivnijim alatima koji omoguuju intuitivnije i bre manipuliranje povrinama. Zbog toga veina proizvoaa koristi kombinaciju dizajnerskog softvera (najee Alias Auto Studio ili ICEM Surf) da bi oblikovala dijelove s posebnim zahtjevima.

11

Trenutno je Alias sa svojim naprednim mogunostima najei izbor za takav nain rada, sa svojim mogunostima da pokrije cijeli proces industrijskog dizajna proizvoda (Sketch, Surface on sketch, Surface manipulation and build) koji su kasnije kompatibilni sa modelima izraenim u CATIA-i. Alias nudi rendering i animaciju modela i ima dobro razraen sustav eksportiranja modela u CATIA-u pomou plug-ina CAT Direct Connect koji omoguava potpunu interoperabilnost izmeu Aliasa i CATIA-e (V4 i V5). Pri razmjeni podataka izmeu Aliasa i CATIAe podaci se potpuno prilagoavaju zadravajui tone dimenzije i tolerancije modela, informacije o povrini i topologiji ukljuujui i G 2 razinu tangencijalnosti. Inae, u Aliasu je mogue oblikovati povrine koje e zadravati kontinuitet ak u G3 razini (trea derivacija jednadbe krivulje), to je iznad zahtjeva za class A povrine. Osim toga u Alias je mogue importirati veinu drugih formata (CAD modeli, ergonomski parametri, vektorska i bitmap grafika, razni formati prezentacija, teksture). Pri dizajniranju (konstruiranju) proizvoda u Aliasu mogue je raditi modele koji e biti slobodno dimenzionirani ili tone matematiki definirane modele, tako da ga dizajneri koriste i za razvoj koncepta. Jo jedna velika prednost Aliasa u proizvodnji automobila je njegova prilagoenost razvoju prototipova, mogunost importiranja i analize mree podataka (tzv. Cloud Data Processing), implementirane reverse engineering metode i slini alati specifini za ovo podruje proizvodnje.

12

Smjernice za oblikovanje objekata sa class A zahtjevima

Teko je ukratko dati univerzalne smjernice u vezi nekog tako irokog podruja kao to je class A surfacing. Nemogue je uope nabrojiti gdje se sve moe primijeniti class A, od inicijalne primjene u autoindustriji do proizvodnje raznih drugih proizvoda. U uvjetima suvremenog trita koje prepoznaje samo nekoliko glavnih svojstava bilo koje vrste proizvoda potrebno je uloiti dodatni trud pri konstruiranju proizvoda da bi on uope bi konkurentan na tritu. Trenutno su glavni kriteriji po kojima kupci rangiraju proizvode cijena, dizajn, ergonomija i kvaliteta (najee ba tim redoslijedom). S obzirom na to da je class A razvijen upravo zbog postizanja to boljeg izgleda proizvoda, a zatim i zbog ergonomije oito je da se pridravanjem smjernica class A oblikovanja moe pridonijeti konkurentnosti proizvoda. Osnovna filozofija koja stoji iza class A povrina je zasigurno njihov izgled i dojam koji one ostavljaju na korisnika. Class A povrine sa svojim zahtjevom za kontinuitetom zakrivljenosti daju proizvodu kompaktan i prirodan izgled, bez izraenih bridova i spojeva. Vano je naglasiti da se na kontinuitetu ne inzistira samo kod pojedinanog dijela, nego takoer i na spoju razliitih dijelova. Iako je class A nastao u automobilskoj industriji sve se vie koristi i u razliitim drugim industrijama. Nakon automobilske industrije meu prvima su ga prihvatili proizvoai raznih elektronikih ureaja (mobiteli, Pocket PC-i, potroaka elektronika...), a nakon njih svi ostali. Veliki utjecaj u cijeloj prii ima i ergonomija: pokazalo se da proizvodi oblikovani po class A principima ne dobivaju samo na izgledu i atraktivnosti, prirodniji tok povrina i krivulja ini proizvode znatno udobnijima i praktinijima za koritenje. Zbog toga se class A sve vie koristi i u industriji medicinskih ureaja i instrumentacije, proizvodnji kuanskih aparata, sanitarija, namjetaja i nebrojeno drugih vrsta proizvoda. S daljnjim razvojem softvera koji e nativno podravati ogranienja i zahtjeve za class A geometrijom primjena e se sve vie iriti i omoguavat e vie slobode dizajnerima, tako da se oekuje velika ekspanzija class A oblikovanja raznih proizvoda.

13

Popis koritene literature

http://www.coe.org http://www.catia.com http://en.wikipedia.org/wiki/CAD http://en.wikipedia.org/wiki/Class_A_surfaces http://www.designcommunity.com/forum/5429.html http://www.tenlinks.com/CAD/MCAD/products/surface.htm Raun diferencijalni i integralni; Krni, iki (1994) Funkcije, derivacije, integrali; Elezovi (2003), monografija Advanced Engineering Mathematics; E. Kreyszig (1993) John Wiley & Sons

14