MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE HRVATSKE VODE

VODI ZA PRIPREMU ANALIZE TROKOVA I KORISTI VODNO-KOMUNALNIH PROJEKATA U REPUBLICI HRVATSKOJ

Zagreb, listopad 2012.

Sadraj
Uvod.......................................................................................................................................... 2 1.Financijska analiza................................................................................................................. 3 2.1 Opi pristup..................................................................................................................... 3 2.2 Ocjena trenutne financijske situacije...............................................................................3 2.3 Analiza potranje............................................................................................................. 4 2.4 Kapitalni trokovi, trokovi amortizacije i redoviti (operativni) trokovi : s projektom i bez projekta ................................................................................................................................. 5 2.4.1 Kapitalni trokovi....................................................................................................... 5 2.4.3 Redoviti (operativni) trokovi ....................................................................................6 2.5 Naela odreivanja cijena............................................................................................... 7 2.5.1 Zahtjevi .................................................................................................................... 7 2.5.2 Povrat amortizacije .................................................................................................. 8 2.5.3 Strukture i visine cijena ............................................................................................ 8 2.6 Parametri za odreivanje financijske odrivosti ............................................................10 2.7 Izraun financijske pomoi EU ......................................................................................11 2.7.1 Upute iz Radnog dokumenta br. IV.........................................................................11 2.7.2 Aspekti koje treba uzeti u obzir...............................................................................11 2.Ekonomska ocjena .............................................................................................................. 13 3.1 Opi pristup................................................................................................................... 13 3.2 Pretvaranje financijskih cijena u ekonomske cijene ......................................................13 3.2.1 Fiskalne korekcije................................................................................................... 13 3.2.2 Cijene u sjeni.......................................................................................................... 13 3.3 Izraun ekonomskih trokova projekta .........................................................................14 3.4 Izraun ekonomskih koristi projekta ..............................................................................14 3.4.1 Vrste koristi............................................................................................................. 14 3.4.2 Utede u trokovima resursa za korisnika...............................................................15 3.4.3 Koristi po okoli....................................................................................................... 16 3.4.4 Utede u trokovima resursa : Pruatelj usluge......................................................17 3.5 Saetak......................................................................................................................... 18 3.6 Rezultati ekonomske ocjene.......................................................................................... 19

Uvod
Namjera ovog vodia jest definirati ope pretpostavke prilikom izrade analize trokova i koristi te omoguit odreenu fleksibilnost koja odraava razliitosti meu vodno-komunalnim projektima. Vodi nije zamiljen kao popis detaljnih pravila i u tom smislu pokriva sljedee teme: Financijska analiza: o o o o o o Ocjena trenutne financijske situacije; Analiza potranje; Procjena kapitalnih i redovitih (operativnih) trokova; Naela odreivanja cijene; Odrivost i priutivost; Izraun financijske pomoi EU-a.

Ekonomska ocjena: o o o Pretvaranje financijskih cijena u ekonomske cijene; Trokovi projekta; Koristi od projekta i njihovo kvantificiranje.

Analiza trokova i koristi za velike projekte ima dvostruku svrhu. Kao prvo, mora se pokazati da je projekt poeljan s ekonomskog gledita i da pridonosi ciljevima regionalne politike EU-a. Kao drugo, treba dokazati da je potreban doprinos iz Fondova kako bi projekt bio financijski odriv. Na temelju toga treba odrediti odgovarajuu razinu pomoi. Analiza trokova i koristi je neophodan alat za ocjenu ekonomskih koristi projekata. U pravilu treba ocijeniti sve uinke: financijske, ekonomske, socijalne, ekoloke itd. Cilj analize trokova i koristi je identificirati sve mogue uinke i dodijeliti im odreenu novanu vrijednost kako bi se odredili trokovi i koristi projekta. Potom se rezultati objedinjuju (neto koristi) i donose se zakljuci o tome je li projekt poeljan i vrijedi li ga provesti. Trokove i koristi treba ocjenjivati na inkrementalnoj osnovi, razmatrajui razliku izmeu scenarija s projektom i alternativnog scenarija bez projekta.

1. Financijska analiza
2.1 Opi pristup Financijska analiza odreenog projekta mora sustavno obuhvatit sljedee stavke: Ocjena trenutne financijske situacije; Analiza potranje; Inkrementalni kapitalni i redoviti (operativni) trokovi povezani s projektom; Naela odreivanja cijena; Budua financijska odrivost i priutivost usluga; Izraun financijske pomoi EU-a (stopa financijskog manjka)

Glavni aspekti koje treba razmotriti pri pripremi projekta u sklopu ove analize su: Osiguranje financijske odrivosti s naglaskom na razvoju odgovarajue politike odreivanja cijena koja odraava potrebe za odrivou, ali unutar granica priutivosti; Metoda izrauna stope financijskog manjka za financijsku pomo EU-a.

Temelj za ocjenu je preputen dravi lanici, ali koritena metoda mora osigurati da se za svaki projekt u svakom pojedinom sektoru koriste iste temeljne pretpostavke. Premda su pretpostavke za ocjenu u nadlenosti drave lanice, opi okvir daju Vodii EU-a (ukljuujui Radni dokument br. IV) i direktive EU-a koje pruaju pratea naela. Predloeni temeljni okvir za provedbu financijske analize trebao bi izgledati na sljedei nain: Pretpostavka Referentno razdoblje Diskontna stopa Temelj Zahtjev 30 godina ukljuujui razdoblje graenja, pri emu je poetna godina godina prijave projekta 5% (realna) Za pitanja financijske odrivosti : Sve operacije u tekuim cijenama; Za potrebe financiranja (stopa financijskog manjka) : Usporedba na inkrementalnoj osnovi scenarija s projektom sa scenarijem bez projekta (trenutno stanje operacije) u stalnim cijenama.

(Kako bi se osigurao visok stupanj dosljednosti, treba koristiti ope smjernice vezane uz oekivane stope inflacije kao i realni rast stavaka kao to su plae i elektrina energija odrediti izvor na dravnoj razini)

2.2

Ocjena trenutne financijske situacije

Ovaj dio treba ukljuivati pregled trenutne financijske situacije (za usluge vodoopskrbe i odvodnje). Taj pregled treba ukljuivati barem tri (3) zadnje financijske godine i obraditi glavna financijska izvjea i njima pratee priloge. Ciljevi takvog pregleda trebaju biti: Utvrivanje financijske situacije pruatelja usluge kako bi se mogao izraditi projekt bez scenarija; Razumijevanje situacije s redovitim (operativnim) trokovima (zasebno za svaku uslugu) kako bi se mogle napraviti projekcije za scenarij s projektom i scenarij bez projekta koje u obzir uzimaju prostor za poboljanja ili potrebu za dodatnim troenjem; Razumijevanje naela vrednovanja imovine i koritenja amortizacije; Odreivanje visine cijene kojom se ostvaruje pun povrat trokova; Razumijevanje politike odreivanja cijena u odnosu na razlike meu skupinama potroaa i stope naplate.

Ocjena treba biti provedena na temelju sljedeeg: Pretpostavka Opseg Zahtjev Za pruatelja komunalne usluge (jedino djelatnosti vodoopskrbe i odvodnje) utvrditi postojee redovite (operativne) trokove, prihodnu osnovicu, vrijednost imovine i razinu zaduenosti. Za jedinicu lokalne samouprave utvrditi sposobnost osiguravanja lokalnog sufinanciranju Zadnje 3 godine

Trajanje

2.3

Analiza potranje

Ovaj dio obuhvaa zahtjeve analize potranje u svrhu financijske ocjene projekta. Analizu potranje treba promatrati kao temelj za potrebe projektiranja pri emu se mijenjaju jedino izlazni parametri u skladu sa stvarnim potrebama. Za potrebe financijske analize, analiza potranje treba obuhvaati i postojee potroae i potronju uslijed novog prikljuenja proizalog iz projekta. Analiza potranje mora: obuhvatiti (i) podruje obuhvaeno projektom (uglavnom za potrebe trokova projektiranja i redovitih (operativnih) trokova), (ii) cjenovnu zonu i (iii) operativnu zonu pruatelja komunalnih usluga (ako se razlikuje od cjenovne zone); razlikovati razliite kategorije cijena; kada se koristi mjeovita struktura cijena (fiksni i varijabilni dio), u prognozi potreba treba odrediti i broj prikljuaka.

Pri izradi analize potranje u obzir treba uzeti sljedea naela, a sama analiza treba biti izraena tako da prui nie navedene rezultate. Naelo Temelj Zahtjev u Ekstrapolacija utemeljena na prolim (3 godine) obrascima potronje, uzimajui u obzir nove prikljuke u sklopu predloenog projekta Usuglaeni (praktiki statian) broj stanovnika uz potronju na poetnim razinama (l/st/d). Mogunost koritenja elastinih cijena / prihoda ili ostalih sredstava za predvianje potronje po stanovniku. Prognoza na temelju izraunate oekivane stope gospodarskog rasta uzimajui u obzir regionalne faktore; Analizu treba provesti na razini pod-sektora (industrija, trgovina, turizam, javne ustanove, gdje je to mogue); Oekivana specifina kretanja (u industriji/turizmu) treba koristiti jedino ako su u potpunosti potvrena.

Potronja kuanstvima

Potronja u ne-kuanstvima

Rezultat Potronja vode

Specifikacija Godinje po sektoru s mjesenim profilom potronje kad postoje znatne sezonske varijacije u potranji; Iskazana u obliku m3 godinje, m3 dnevno (prosjek)

Rezultat Proizvodnja vode

Specifikacija Potronja plus dodaci za tehnike i netehnike gubitke (promjene u tim dodacima trebaju biti usklaene s planiranim programima ulaganja); Iskazana u obliku m3 godinje. Godinje po sektoru s mjesenim profilom potronje kad postoje znatne sezonske varijacije u potranji; Iskazano u obliku m3 godinje, Isputanja plus dodaci za infiltraciju i oborinske vode (promjene u tim dodacima trebaju biti usklaene s planiranim programima ulaganja); Iskazano u obliku m3 godinje;

Isputanje otpadnih voda

Proiavanje otpadnih voda

Napomena: Projektiranje e zahtijevati razliite rezultate za objekte za proizvodnju i proiavanje vode.

2.4

Kapitalni trokovi, trokovi amortizacije i redoviti (operativni) trokovi : s projektom i bez projekta Kapitalni trokovi

2.4.1

Kapitalne trokove scenarija s projektom treba preuzeti iz Studije izvedivosti i iste treba iskazati zasebno za: Vodoopskrbu (proizvodnja, obrada i distribucija), odvodnju i proiavanje otpadnih voda, oborinsku odvodnju; Osnovne kapitalne trokove, nepredviene trokove i ostale stavke; Graevinske radove i elektrostrojarske radove.

Investicijski profil treba ukljuivati i zamjenu imovine projekta na kraju njezinog financijskog vijeka, to se vodi kao redoviti (operativni) troak, kao i ostale instrumente koji bi se proveli u scenariju bez projekta (ili kasnijim fazama). Izrada procjene kapitalnih trokova projekta je izvan opsega analize trokova i koristi, no trokovi trebaju biti pripremljeni tako da budu dostupne sljedee informacije za provoenje financijske ocjene projekta: Stavka Kapitalni trokovi Zahtjev Specificirani u skladu s vrstom infrastrukture za raspodjelu troka za potrebe odreivanja cijene i amortizacije i dodataka za zamjenu; Razlikovanje izmeu vodoopskrbe (proizvodnja, obrada i distribucija), odvodnje otpadnih voda, proiavanja otpadnih voda, te oborinske odvodnje; Stalne cijene; Zasebna specifikacija nepredvienih trokova i ostalih stavaka Usuglaen financijski vijek (godine) uz linearnu amortizaciju; Zamjena imovine projekta na kraju pretpostavljenog financijskog vijeka

Trokovna osnovica Amortizacija trokovi zamjene Preostala vrijednost i

Preostala vrijednost neamortizirane imovine na kraju referentnog razdoblja

2.4.2

Stope amortizacije

I za projekt i za postojeu imovinu treba koristiti standardne stope amortizacije. U pogledu postojee imovine, trebat e razmotriti: opseg u kojemu je imovina ve u cijelosti amortizirana, a osobito u odnosu na imovinu koja e biti zamijenjena u sklopu projekta i ostala ulaganja u scenariju bez projekta; vrednovanje postojee imovine u odnosu na zahtjeve obrauna tekuih trokova to moe dovesti do viih vrijednosti.

Vezano uz imovinu projekta: Stopa bi trebala biti u skladu sa stopama za postojeu imovinu i trebala bi biti realno usklaena meu projektima (no odreene bi varijacije mogle biti prihvatljive); Stope amortizacije se mogu odrediti na temelju inenjerskih predvianja ili bi se mogla primijeniti stopa dopustiva za potrebe oporezivanja. Meutim, treba osigurati da su koriteni vjekovi realni (i ne predugi).

Stope treba specificirati barem za sljedee stavke koritenjem linearne amortizacije i koje treba ukljuiti u raun dobiti i gubitka i izvjetaj o novanom toku (kao nenovana stavka): Imovina Graevinski radovi Strojarska oprema Elektrooprema Raspon stope amortizacije godine (postotak) 40 50 (2,50% - 2%) 10 15 (10% - 6,67%) 15 20 (6,67% - 5%)

2.4.3

Redoviti (operativni) trokovi

Redovite (operativne) trokove treba procijeniti zasebno za projekt i za postojei ostatak sustava i za potrebe vodoopskrbe i odvodnje i proiavanja otpadnih voda. Ovo potonje razdvajanje je potrebno za potrebe odreivanja cijena. Nadalje, svaki troak treba podijeliti na fiksne i varijabilne trokove i sukladno tome napraviti projekcije. Budue bi se trokove moglo odrediti na temelju sljedeeg: Projekt Najbolje inenjerske procjene pri kojima se u obzir uzimaju postojei operativni trokovi sustava, specifinosti projekta (crpne stanice itd.) i iskustva s drugih strana (osobito za trokove novih objekata poput onih za proiavanje otpadnih voda / obradu mulja i njihovo zbrinjavanje);

Postojei Na temelju analize novijih trokova i uzevi u obzir rezultate ocjene postojee financijske situacije (odjeljak 2.2). U analizi treba razmotriti i uinak (utede) ulaganja u sanaciju/zamjenu na postojeu imovinu.

Pri predvianju redovitih (operativnih) trokova u obzir se mogu uzeti sljedei aspekti za koje su potrebne odreene centralizirane pretpostavke kao i upute o stupnju fleksibilnosti vezane uz lokalne pretpostavke i odreivanje prihvatljivosti tih pretpostavki. Treba razmotriti i detaljnost prezentacije redovitih (operativnih) trokova (u odnosu na potrebe i raspoloive informacije), a u najmanju bi ruku trebalo ukljuiti sljedee aspekte i temelj predvianja (za vodoopskrbu i odvodnju i proiavanje otpadnih voda):

Troak Radna snaga

Vrsta Fiksni

Temelj Prostor za poboljanja / dodatni zahtjevi uslijed aktivnosti na projektu; Rast plaa (centralizirana pretpostavka) Proizvedene / isputene koliine ukljuujui infiltraciju; Usklaenost s pretpostavkama o potranji, ukljuujui promjene u gubicima i infiltraciji; Rast cijena (centralizirana pretpostavka)

Energija

Varijabilni

Kemikalije (Materijal) Odravanje

Varijabilni Fiksni

Postojee : Prikladnost postojeih rezervi; Novo: Postotak vrijednosti imovine (linearno ili stalan rast)

Reijski trokovi Zbrinjavanje

Fiksni Varijabilni Ukljuuje mulj i ostale naknade za okoli

2.5 2.5.1

Naela odreivanja cijena Zahtjevi

Glavni naputak EU-a sadran je u Okvirnoj direktivi o vodama (lanak 9(1)), u kojoj su propisana sljedea dva naela: Pun povrat trokova ukljuujui (novani) povrat amortizacije to je podlono ogranienjima priutivosti; Naelo oneiiva plaa.

Opi je cilj osigurati financijsku odrivost sektora. Osim primjene naela oneiiva plaa, naputak EU-a ne predvia naela odreivanja cijena u odnosu na omjere obuhvaene fiksnim i varijabilnim naknadama ili razliitom stopom izmeu razliitih skupina potroaa. Trenutna naela odreivanja cijena u Hrvatskoj omoguuju primjenu cijena kojima se ostvaruje pun povrat trokova, ime se moe smatrati usklaenom s primjenom naela EU-a. Meutim, stvarno usvajanje cijene kojom se ostvaruje pun povrat trokova je manje jasno, naroito u odnosu na: povrat amortizacije (u novanom obliku) imovine financirane bespovratnim sredstvima; opseg u kojemu se komponenta komunalne naknade za razvoj unutar cijene moe smatrati kao povrat amortizacije; opseg u kojemu svi redoviti (operativni) trokovi mogu nastati u odnosu na rezerve za odravanje i vrednovanje postojee imovine.

Naela odreivanja cijena u Hrvatskoj omoguuju i da se primijeni struktura fiksne i varijabilne cijene, i kao razliite stope za razliite skupine potroaa. Trenutno su potroai koji ne spadaju u kategoriju kuanstava suoeni s veim naknadama nego potroai u kategoriji kuanstava. Nije jasno predstavlja li ova razlika (i) cijenu s punim povratom trokova za potroae van kategorije kuanstva ili (ii) primjenu naela oneiiva plaa ili (iii) kombinaciju toga dvoga. To treba potvrditi i utvrditi na razini poduzea za vodoopskrbu i/li

odvodnju.

2.5.2

Povrat amortizacije

U literaturi nije izravno propisan potrebni opseg povrata amortizacije projektne imovine, ali su pruene openite upute: vraen znatan udio; vraen u mjeri u kojoj je to mogue unutar granica priutivosti.

Dugorona financijska odrivost bi trebala diktirati da se iz cijena vrati (u novanom obliku) sva amortizacija. Meutim, u kontekstu Hrvatske (i mnogih drugih drava lanica), prepoznato je da takva naela mogu dovesti do problema po pitanju priutivosti ili do drutveno-politikih problema zbog potrebe uvoenja vrlo velikog poveanja cijena. U tom svjetlu, pitanja kratkorone financijske odrivosti dobivaju veu vanost. Kratkorona financijska odrivost u najmanju ruku zahtijeva da se vrati dovoljan iznos amortizacije kako bi se interno financirala (bez pribjegavanja financiranju velikim zaduivanjem) zamjena imovine projekta kada za to doe vrijeme, pri emu se to osobito odnosi na kratkotrajnu imovinu poput elektrostrojarske opreme. U tom svjetlu (i u kontekstu razliitih cijena u Hrvatskoj za potroae u kategoriji kuanstava i one van te kategorije), treba razmotriti treba li potroaima van kategorije kuanstava (koji ne podlijeu ogranienjima priutivosti) odmah naplatiti cijenu s punim povratom trokova i primjenjuju li se ogranienja o povratu amortizacije jedino na potroae u kuanstvima. Uz to, treba donijeti odluku o dva pitanja: kada treba postii pun povrat trokova; trebaju li unutar tog razdoblja cijene jednoobrazno rasti ili se trebaju mijenjati postupno.

Neke od razliitih opcija su prikazane u nastavku.

(Full recovery Puni povrat; Gradual Postupno)

2.5.3

Strukture i visine cijena

Nacionalni zakonski propisi o naknadama i specifina narav lokalnih ekonomija / trita vodoopskrbe i odvodnje znai da u sklopu politike odreivanja cijena posebnu panju valja pridati sljedeim aspektima kako bi se osigurala usklaenost s naelom oneiiva plaa: Izjednaavanje glavnih cijena za potroae u kuanstvima i potroae van te kategorije. Moe se tvrditi da bi, budui da potroai van kategorije kuanstva moraju svoje otpadne vode podvrgnuti prethodnom proiavanju do razine jednake onoj za kuanstva, u volumetrijskoj strukturi cijena trebalo koristiti sline visine naknada. To ne mora biti tako u mnogim sluajevima, za koje treba odrediti sljedee: o Na razini projekta, opseg u kojem postojea (i budua) visina cijene za potroae van kategorije kuanstva predstavlja cijenu kojom se ostvaruje puni povrat trokova (ne ukljuujui naelo oneiiva plaa). Time e se odrediti treba li cijene sniziti ili poveati. o Na dravnoj razini bi bila potrebna odluka o okvirnoj politici kako bi se odredilo okvirno vremensko razdoblje unutar kojega treba uskladiti cijene. Primjena naela oneiiva plaa Ovime bi trebalo osigurati da velike industrije i sezonski korisnici plate za svu dodatnu koritenu (postojeu i novu) infrastrukturu (ili kapacitet). U praktinom smislu, to moe zahtijevati da se u cjelokupnu naknadu za te konkretne korisnike ukljui amortizacija i trokovi financiranja povezane imovine. U veini se sluajeva moe smatrati da na varijabilne i ostale fiksne trokove unutar redovitih (operativnih) trokova ne djeluju razlike u stupnju oneienja. Naela odreivanja cijena treba prepustiti Projektu, no kako bi se osigurala usklaenost sa zahtjevima EU-a pri odreivanju cijene u scenariju s projektom treba se pridravati sljedeih glavnih naela. Izraun stope financijskog manjka takoer zahtijeva da se odredi cijena za scenarij bez projekta koja se moe uzeti ili kao postojea cijena ili korigirana postojea cijena kojom se ostvaruju slini profiti (poslovne mare) kao i u scenariju s projektom. Povrat Povrat redovitih (operativnih) trokova Povrat amortizacije Cilj Potpun s neposrednim uinkom, ukljuujui, gdje je to primjenjivo, trokove servisiranja duga

Podlono ogranienjima priutivosti, treba ostvariti sljedee ciljeve: o o Potpuno ukljuivanje amortizacije u cijene izmeu 25. i 30. godine referentnog razdoblja; Puni povrat amortizacije tijekom razdoblja trajanja projekta u visini izmeu 50% i 60% (treba usuglasiti osnovicu za izraun)

Usklaivanje cijena

Jedinstvene visine naknada za potroae u kategoriji kuanstva i potroae van te kategorije treba ostvariti do kraja referentnog razdoblja (podlono ogranienjima priutivosti) Izmeu 2,5% i 3% prosjenog prihoda kuanstva za naknade za vodoopskrbu, odvodnju, ostale naknade i PDV; Granine vrijednosti se mogu premaiti u posebnim okolnostima i privremeno uz pratei dokaz da se stope naplate mogu odrati. Nie granine vrijednosti se mogu predloiti kada je potreban prostor za povrat trokova (daljnja poveanja cijena) vezanih uz ostale poznate investicijske potrebe u srednjem i dugom roku. Takva smanjenja ne bi trebala imati utjecaj na financijsku odrivost, a ako se

Granica priutivosti

Povrat

Cilj jave problemi, tada treba razmotriti ponovno odreivanje prioriteta investicijskih strategija.

Naelo oneiiva plaa

Posebne naknade koje odraavaju puni troak usluge koje treba primijeniti na sezonska i izrazito oneiujua isputanja. Takve povrate treba uzeti u obzir pri odreivanju razine cijena za ostale potroae.

2.6

Parametri za odreivanje financijske odrivosti

Glavni parametri koriteni za odreivanje financijske odrivosti su: Stanje novanog toka uz zahtjev da projekt openito (i u veini godina) ostvari kumulativno pozitivni novani saldo; Analiza novanog toka moe se provesti ili na razini projekta ili na razini poduzea (unutar istog uslunog odjela ako se poduzee bavi veim brojem djelatnosti). Puna ocjena na razini projekta moe bi se smatrati prihvatljivom kad se pokae da je projekt gotovinski pozitivan, zbog ega bi pozitivno djelovao na poduzee. Ipak, poeljnija bi opcija bila analiza na razini poduzea (a i stoga to su te informacije potrebne za izraun cijena). Analiza novanog toka bi zahtijevala izradu (na godinjoj osnovi tijekom razdoblja ocjenjivanja) rauna dobiti i gubitka, bilance i izjave o izvorima i koritenju sredstava (izjava o novanom toku). Analizu se preporua provesti u tekuim cijenama. Kada se koriste opcije koritenja tekuih cijena, uobiajena je praksa preformulirati glavne pokazatelje u stalnim cijenama. Pokazatelji financijske uspjenosti FRR/C i FRR/K uz pomo Zajednice i bez pomoi Zajednice Odrivost i potreba za financijskom pomoi su opravdani kada su pokazatelji negativni prije pomoi a pozitivni nakon pomoi. Temelj za izraun pokazatelja FRR/C i FRR/K je sljedei: FRR/C Odljevi Priljevi FRR/K Odljevi Priljevi Redoviti (operativni) trokovi i kapitalni trokovi bez nepredvienih trokova Redoviti (operativni) prihodi i preostala vrijednost Redoviti (operativni) trokovi; otplata zajmova, plaanje kamata i otplata glavnice Redoviti (operativni) prihodi, preostala vrijednost

Pored zahtjeva propisanih analizom EU, financijska se odrivost moe ocijeniti i koritenjem drugih pokazatelja na razini projekta i razini poduzea. Postizanje financijske odrivosti treba dokazati na temelju sljedeeg: Pokazatelj Dobit redovitih poslovnih aktivnosti Kumulativni od Cilj Pozitivni EBDITA (dobit prije odbitka (rashodnih) kamata, poreza na dobit i trokova) u svakoj godini

Cijelo vrijeme treba odrati pozivni novani saldo, ukljuujui rezerve

novani tok Povrat amortizacije

za trokove zamjene i financijsku pomo za dugove Kako propisuju naela odreivanja cijena, potrebno je: o o potpuno ukljuivanje amortizacije u cijene izmeu 25. i 30. godine referentnog razdoblja; puni povrat amortizacije tijekom razdoblja trajanja projekta u visini izmeu 50% i 60% (treba usuglasiti osnovicu za izraun)

2.7 2.7.1

Izraun financijske pomoi EU Upute iz Radnog dokumenta br. IV

Izraun stope financijskog manjka treba provesti na inkrementalnoj osnovi usporedbom scenarija s projektom i scenarija bez projekta. Korak 1. Stopa financijskog manjka se izraunava kao: R = (DIC DNR) / DIC gdje je DIC diskontirani investicijski troak; DNR diskontirani neto prihod = diskontirani prihod diskontirani redoviti (operativni) trokovi + diskontirana preostala vrijednosti Korak 2. Izraun iznosa iz odluke (DA): DA = EC * R gdje je EC prihvatljivi troak.

Korak 3. Izraun (maksimalnog) iznosa bespovratnih sredstava: EUgrant = DA * Max CRpa gdje je Max CRpa je najvii iznos doprinosa Zajednice na razini prioritetne osi.

2.7.2

Aspekti koje treba uzeti u obzir

Pri izraunu stope financijskog manjka treba se pridravati sljedeih naela: Komponenta Diskontirani prihod Aspekti Temelj za odreivanje prihoda: Inkrementalni (razlika izmeu scenarija s projektom i scenarija bez projekta); Fakturirani prihod (umjesto naplaenog) ali bez opinskih naknada za razvoj i transfernih plaanja prema Hrvatskim vodama (trebaju biti

Komponenta Diskontirani redoviti (operativni) trokovi

Aspekti ista i u scenariju s projektom i u scenariju bez projekta) Redoviti (operativni) trokovi trebaju biti razmatrani kao: Inkrementalni (razlika izmeu scenarija s projektom i scenarija bez projekta); Ne ukljuuju promjene u obrtnom kapitalu ili financijskim naknadama; Ukljuuju trokove zamjene

Diskontirana preostala vrijednost Diskontirani investicijski trokovi

Preostala vrijednost (neto knjigovodstvena vrijednost) imovine projekta

Ukljuuju prihvatljive i neprihvatljive trokove i nematerijalnu imovinu; Ne ukljuuju nepredviene trokove; Iskazuju se u stalnim cijenama

2. Ekonomska ocjena
3.1 Opi pristup Ekonomskom ocjenom projekta potrebno je obuhvatiti sljedee: Pretvaranje financijskih cijena u ekonomske cijene; Izraun ekonomskih trokova projekta; Procjena i ocjena ekonomskih koristi.

Svrha ekonomske ocjene je odrediti odrivost projekta u pogledu njegove vrijednosti za drutvo, a ne s financijskog gledita. Kao i kod financijske analize, temelj ekonomske ocjene je preputen dravi lanici, pri emu je jedini zahtjev da se iste temeljne pretpostavke koriste za svaki projekt u svakom pojedinom sektoru. Predloeni osnovni okvir za provoenje ekonomske ocjene trebao bi biti sljedei: Pretpostavka Referentno razdoblje Diskontna stopa Cijene Zahtjev 30 godina ukljuujui razdoblje graenja, pri emu je poetna godina godina prijave projekta 5% (realna) Stalne cijene, s uputom da obuhvaaju realno poveanje stavaka kao to su plae i elektrina energija, kako bi se osigurao visok stupanj dosljednosti Izbacivanje PDV-a i ostalih transfernih plaanja Pretpostavka da su financijski i ekonomski trokovi isti (otvorena konkurentna trita) uz primjenu konverzijskog faktora 1

Primjena cijena u sjeni (konverzijski faktori)

3.2 3.2.1

Pretvaranje financijskih cijena u ekonomske cijene Fiskalne korekcije

Kako je propisano Radnim dokumentom br. IV, iz trokova se iskljuuju neizravni porezi (i koristi). Neizravni porezi uglavnom obuhvaaju PDV ali i subvencije i transferna plaanja. 3.2.2 Cijene u sjeni

Svrha koritenja cijena u sjeni je ukloniti trine poremeaje iz raunovodstvenih (financijskih) cijena. Cijene u sjeni se koriste kao faktor za trokove (i koristi, gdje je primjenjivo). Mogu se koristiti ili primjenom jedinstvenog standardnog konverzijskog faktora ili se moe koristiti razraeniji pristup na razini sektora ili faktori konverzije komponente troka. Ovo potonje zahtijeva detaljno razumijevanje kapitalnih i redovitih (operativnih) trokova projekta, ukljuujui sastav trokova (kapitalni i operativni) izmeu kvalificiranog i nekvalificiranog rada i uvezene i domae robe. Takve su informacije rijetko dostupne, pa se stoga u fazi pripreme projekta pretpostavke koritene za ovakvu ralambu esto mogu smatrati izrazito

subjektivnima. Pretpostavka Cijene u sjeni Vodi EU i uobiajena praksa EU Praksa Vodi o razlozima primjene konverzijskih faktora i metodologiji za izraun plaa u sjeni U veini drava lanica cijene u sjeni se ne koriste (koristi se faktor 1) uz argument pripadnosti jedinstvenom otvorenom konkurentnom tritu koje omoguuje slobodan transfer dobara i usluga; U nekim dravama se koriste plae u sjeni i ponekad se radi razlika izmeu kvalificirane i nekvalificirane radne snage.

3.3

Izraun ekonomskih trokova projekta

Trokovi projekta trebaju ukljuivati kapitalne trokove (ukljuujui trokove zamjene) i poveane redovite (operativne) trokove (ne ukljuujui uinak na utede). Isti se mogu uzeti iz financijske analize uz primjenu, prema potrebi, konverzijskih faktora i prilagodbi zbog fiskalnih korekcija (vidi odjeljak 3.2). Analiza trokova u zadnjoj godini ocjene projekta treba ukljuivati (kao negativnu vrijednost) preostalu vrijednost imovine projekta. Preostala se vrijednost moe odrediti linearno kao omjer razdoblja ocjene projekta i oekivanog ekonomskog (financijskog) vijeka imovine. Preostalu vrijednost koritenu za ekonomsku ocjenu treba izvoditi dosljedno s onom koritenom u financijskoj analizi. Ekonomski trokovi projekta trebaju biti preuzeti iz financijske analize projekta i sadravati sljedee stavke: Pretpostavka Kapitalni trokovi Zahtjev Redoviti (operativni) trokovi Preostala vrijednost imovine projekta Kapitalni trokovi projekta (bez PDV-a i rezervi namijenjenih za oekivani porast cijena); Trokovi zamjene imovine projekta Poveani redoviti (operativni) trokovi (operativni trokovi s projektom umanjeni za operativne trokove bez projekta) i bez uteda povezanih s uspjenou proizalih iz projekta Kako je odreena u financijskoj analizi

3.4 3.4.1

Izraun ekonomskih koristi projekta Vrste koristi

Nema preciznih uputa o vrstama koristi i kvantificiranju/nekvantificiranju koristi za projekte u sektoru vodoopskrbe i odvodnje. Prema meunarodnim iskustvima i pristupu koritenom u veini drava lanica, tri su glavne ekonomske koristi: utede u trokovima resursa za korisnika; koristi za okoli; utede u trokovima resursa za pruatelja usluge.

Mogu se javiti dodatne ekonomske koristi za provedbu projekata unaprjeivanja vodoopskrbe i odvodnje, ali se one obino ne kvantificiraju. Te koristi mogu ukljuivati koristi po zdravlje i viestruke uinke na lokalnu ekonomiju, kao i neke manje opipljive koristi po okoli. U sklopu predloenog temelja za ocjenu, predlae se sljedee: Koristi po zdravlje se ne kvantificiraju zbog potekoa u odreivanju jasne uzronoposljedine veze. Openito, u kontekstu regionalnih ekonomija, ne oekuje se da e pojedinani projekti biti znaajni, pa se stoga oekuje da e bilo kakvi viestruki uinci za vrijeme provedbe biti mali. Iz tog se razloga ova potencijalna korist openito ne kvantificira. Do koristi po okoli moe doi i zbog smanjivanja isputanja metana i ostalih staklenikih plinova. Do smanjenog isputanja metana moe naroito doi uslijed poboljanja u gospodarenju muljem. Kada poboljanja u gospodarenju muljem ine znatan udio u trokovima projekta, bilo bi prikladno tu korist kvantificirati. Korist se moe kvantificirati izraunom koliine emisija metana u scenariju s projektom i scenariju bez projekta. Ekonomska se vrijednost moe odrediti koritenjem vrijednosti uinka za emisije metana (ako se moe pronai prikladna vrijednost) ili se moe izvesti na temelju jednakovrijednih emisija CO2 za koje se cijena trgovanja emisijama moe iskoristiti kao zamjenska vrijednost za njezinu ekonomsku korist.

3.4.2

Utede u trokovima resursa za korisnika

Ova ekonomska korist kvantificira koristi za kuanstvo kad je izveden novi prikljuak na sustav vodoopskrbe i/ili odvodnje. Ekonomska se metodologija temelji na pristupu utede u trokovima resursa, pri emu se ekonomska korist odreuje kao trokovi koje bi kuanstvo imalo u scenariju bez projekta. Potkomponente ove koristi takoer kvantificiraju koristi za kuanstvo od poboljanja u kvaliteti vodoopskrbe. Za vodoopskrbu: Za nove prikljuke osigurane projektom smanjivanje troka kuanstva koje mora zahvaati vodu iz vlastitog zdenca u vrtu i svih ostalih trokova kuanstva povezanih s obradom takve vode (npr. filtracija ili prokuhavanje), kao i troka kupovanja vode u boci potrebne za pie ili kuhanje. Kod odreivanja ekonomskog troka privatnih zdenaca treba ukljuiti godinje trokove odravanja, trokove elektrine energije za pumpanje (gdje se koristi) ili vremena potrebnog za zahvaanje vode, te godinji dodatak za zamjenu. Ovo potonje se moe odrediti iz ekonomskog troka izvoenja zdenca podijeljenog s njegovim ekonomskim vijekom. Za poboljanu kvalitetu vode osiguranu projektom smanjivanje trokova svih obuhvaenih korisnika zbog kupovanja vode u boci potrebne za pie ili kuhanje.

Kada se u sklopu projekta izvedu novi prikljuci na sustav odvodnje: Utede na odravanju septikih jama. Analiza pretpostavlja da u trenutnoj situaciji sva kuanstva bez prikljuka na sustav odvodnje svoje otpadne vode isputaju u otvorenu ili zatvorenu septiku jamu. Ekonomski troak septike jame treba odrediti na slian nain kao i za gore predloeni pristup za odreivanje vrijednosti privatnih zdenaca. Utede na pranjenju septike jame ovo se odnosi na trokove redovitog pranjenja septike jame. Ovaj se troak moe odrediti ili kao naplaeni financijski troak (pri emu to predstavlja spremnost na plaanje) ili se moe izraunati kao nastali trokovi resursa (uglavnom troak transporta). Ako se koristi ono prvo, tada financijska naknada treba obuhvaati sve nastale trokove.

3.4.3

Koristi po okoli

Koristi po okoli se uglavnom koriste za kvantificiranje uinka poveavanja standarda proiavanja otpadnih voda (a time i kvalitete vode u rijeci/moru). Ocjenjivanje koristi se moe proiriti tako da se ukljui poveani broj prikljuaka na odvodnju uz priznanje da postojei sustavi dovode do nieg standarda proiavanja. U tom se sluaju esto uzimaju nie vrijednosti koristi. Koristi od poboljavanja stanja predmetnih vodotoka mogu se vrednovati na temelju spremnosti stanovnika da plate za takvo poboljanje. Koristi se mogu odrediti: ili detaljnim studijama na razini projekta pomou anketiranja potroaa (uvjetna procjena vrijednosti) ili tehnika poput metode troka putovanja; ili pozivanjem na meunarodnu literaturu s pretvaranjem vrijednosti spremnosti na plaanje zbog razlika u visinama prihoda, utjecajima i okoliu na podruju obuhvaenom projektom.

U veini drava lanica i za pojedinane projekte koristi se pozivanje na meunarodnu literaturu. Detaljne studije se smatraju relevantnima (i moguima) jedino za velike projekte koji e imati izuzetno znaajan utjecaj na ekoloki vanu imovinu. Mnoge drave lanice se pozivaju na rezultate izvjea Europske komisije Koristi za drave kandidatkinje od usklaivanja s pravnom steevinom na podruju okolia (Ecotec et al, 2001.; u daljnjem tekstu Izvjee o pravnoj steevini). U tom su izvjeu ocijenjene sljedee koristi u sektoru vodoopskrbe/odvodnje: Zdravlje Dostupnost vode za pie i poboljanja u kvaliteti; Koristi za resurse Koritenje u rekreacijske svrhe i koritenje na nizvodnom podruju; Ekosustavi Kvaliteta vode u rijekama

U predmetnom su izvjeu identificirane etiri vrste koristi od zakonskih propisa o vodoopskrbi/odvodnji: 1 2 3 4 Osiguranje ie vode za pie; Poboljana kvaliteta vode za kupanje i drugih povrinskih voda predstavlja uporabnu vrijednost; Poboljana kvaliteta rijenog ekosustava predstavlja neuporabnu vrijednost; Koristi povezane s pecanjem.

Druga i trea od gore navedenih koristi se koriste u ekonomskoj ocjeni projekata. Koristi povezane s pecanjem se ne ocjenjuju zasebno, budui da bi to ukljuivalo dvostruko uraunavanje koristi zajedno s onima ocjenjivanima za uporabne vrijednosti poboljane kvalitete vode za kupanje i drugih povrinskih voda. U Izvjeu o pravnoj steevini navode se sljedee vrijednosti za koristi (u cijenama iz 1999. godine u eurima): Za vrednovanje poboljane kvalitete vode za kupanje i drugih povrinskih voda (uporabna vrijednost) Ekonomske vrijednosti za poboljanu kvalitetu vode za kupanje (uporabne vrijednosti) se odreuju na godinjoj osnovi po stanovniku. Vrijednosti su odreene u cijenama iz 1999. godine i potrebno ih je poveati. Budui da vrijednosti predstavljaju spremnost pojedinca na plaanje, faktor poveanja treba izvesti iz promjena u visini prihoda kuanstva (i treba izostaviti uinke inflacije i deviznog teaja). Uporabne vrijednosti (godinje eura po stanovniku cijene iz 1999.)

Drava Slovaka Slovenija eka Republika Maarska

Niska 20,71 31,47 26,30 22,50

Visoka 25,45 38,67 32,31 27,64

Za odreivanje ekonomske koristi potrebno je utvrditi: 1. broj ljudi na podruju obuhvaenom projektom; 2. broj (postotak) onih koji koriste predmetni vodotok (ili vie njih) gdje se moe utvrditi opipljivo poboljanje zbog provedbe projekta. Te faktore treba odrediti pojedinano za svaki projekt, pri emu treba voditi rauna o vanosti predmetnog (predmetnih) vodotoka. Kao temelj se moe koristiti sljedee: Utjecaj Projekta na postizanje usklaenosti s direktivama EK Velik Srednji Mali Faktor po kojem Projekt utjee na usklaenosti s direktivama EK 0,67 1,00 0,34 0,66 0,00 0,33

Neuporabna vrijednost za poboljanje iz osrednjeg stanja u dobro stanje. Kao i u gornjem sluaju, budui da je kvaliteta vode u vodotocima uglavnom u zadovoljavajuem stanju i projekti uglavnom sadre skromna poboljanja u kvaliteti isputenih proienih otpadnih voda, predlae se da se koriste mjere niih vrijednosti (poboljanja iz osrednjeg u dobro stanje). U tablici u nastavku se navodi vrijednost utvrena u Izvjeu o pravnoj steevini, to ponovno zahtijeva poveavanje cijena iz 1999. godine na cijene iz polazne godine. Treba koristiti isti faktor poveanja kao i onaj koriten za uporabne vrijednosti (vidi gore). Neuporabna vrijednost za poboljanje stanja vodotoka iz osrednjeg u dobro (Euro po kuanstvu po km vodotoka cijene iz 1999. godine) Drava Slovaka Slovenija eka Republika Maarska po kuanstvu po km 0,0013 0,0010 0,0017 0,0014

Kvantificiranje koristi zahtijeva da se procijeni duina vodotoka poboljanog stanja (u km) i udio nacionalnog stanovnitva koji bi imao neuporabnu vrijednost. Kod ovog potonjeg u obzir treba uzeti vanost pogoenog vodotoka i mjeru u kojoj je o tome upoznato stanovnitvo. Kao temelj se moe koristiti sljedee: Utjecaj Projekta na postizanje usklaenosti s direktivama EK Velik Srednji Mali Faktor po kojem Projekt utjee na usklaenosti s direktivama EK 0,67 1,00 0,34 0,66 0,00 0,33

3.4.4

Utede u trokovima resursa : Pruatelj usluge

Te se koristi posebno odnose na radove na rekonstrukciji/zamjeni. Ekonomska se metodologija ponovno temelji na utedi u trokovima resursa, pri emu se ekonomska korist odreuje kao trokovi koje bi poduzee za vodoopskrbu/odvodnju imalo u scenariju bez projekta. Glavne kvantificirane koristi saete su u nastavku. Smanjivanje gubitaka vode/infiltracije ovo se vrednuje prema poveanim trokovima vode za pie (obrada / crpljenje) i otpadne vode (proiavanje i pumpanje) u odnosu na predviene promjene u koliinama u scenariju s projektom i scenariju bez projekta. Poveane trokove treba odrediti na temelju trenutnog troka pruanja usluge; Utede u redovitim (operativnim) trokovima zbog unapreivanja sustava ove koristi bi se prvenstveno odnosile na koristi od zamjene infrastrukture i u obzir bi se uzeli dobici na uinkovitosti (smanjeno odravanje / manja potronja energije) koji se mogu ostvariti koritenjem modernijih tehnologija i infrastrukture. Vrednovanje koristi se moe provesti na temelju postojeih operativnih trokova. Meutim, za utede u odravanju esto je sigurnije koristiti predviene potrebe odravanja umjesto stvarnog izdatka koji se u praksi moe smanjiti zbog prevladavajuih financijskih ogranienja. Saetak

3.5

U nastavku je prikazano to sadre tipine kvantificirane ekonomske koristi za projekte vodoopskrbe i odvodnje. Pri ocjenjivanju ekonomskih koristi treba se omoguiti fleksibilnost u odreivanju glavnih ulaznih parametara u skladu s podrujem obuhvaenim projektom, postojeim aktivnostima i utjecajem projekta. Kad se to smatra vanim, mogu se kvantificirati i dodatne koristi. Moe se koristiti sljedei pristup za odreivanje koristi: Korist Utede trokovima resursa korisnika u za Parametri za kvantificiranje 1. Proirenje kanalizacije o Utede u radu individualnih odgovarajuih sustava (troak po godini ukljuujui kapitalni troak na godinjoj razini pomnoeno s brojem obuhvaenih kuanstava) Oko 500 po kuanstvu godinje prilagoeno lokalnim uvjetima;

2. Prikljuci na vodoopskrbu o Utede u radu privatnih bunara (troak po godini ukljuujui kapitalni troak na godinjoj razini pomnoeno s brojem obuhvaenih kuanstava);

3. Kvaliteta vodoopskrbe o Utede povezane sa smanjenim koritenjem vode u boci (ili ostalim mjerama za osiguranje kvalitete). Kvantificirane kao : obuhvaeno stanovnitvo * postotak koji mijenja preferirani nain koritenja * troak vode u boci * potroena koliina.

Koristi po okoli

Koristi od poboljanja stanja vodotoka vezane uz unaprijeenu kvalitetu isputenih otpadnih voda vrednovane u skladu sa sljedeim parametrima: Stanovnitvo na predmetnom podruju; o Udio tog stanovnitva kao predmetnog vodotoka; o Ekonomska vrijednost (izvor: Izvjee o pravnoj steevini za uporabne vrijednosti za poboljanu kvalitetu vode za kupanje. Vrijednosti su u eurima u cijenama iz 1999. godine i izraene su za druge srednjoeuropske zemlje. Konverzija radi uinaka cijena i razlike u prihodima daje vrijednost od oko 32 po osobi godinje)

Korist

Parametri za kvantificiranje Specifino vrednovanje koristi za pecanje (broj korisnika * spremnost plaanja za poboljanja) se moe dodati kad je to znaajna aktivnost na predmetnom vodotoku.

Utede operatora

Koristi preuzete iz financijske analize, ukljuujui: o o o smanjeni varijabilni trokovi vezani uz smanjivanje razine gubitaka (vodoopskrba) i infiltracije / oborinskih voda (odvodnja); energetska uinkovitost (zamjena elektrostrojarske opreme); smanjeni trokovi odravanja nakon zamjene zastarjele imovine / imovine u loem stanju.

Mogu se javiti dodatne ekonomske koristi od provedbe projekata unapreivanja vodoopskrbe i odvodnje, ali se iste obino ne kvantificiraju i trebalo bi ih kvalitativno opisati. Takve koristi mogu ukljuivati sljedee: Korist Zdravlje Parametri za kvantificiranje Vezani uz poboljanu vodoopskrbu i bolje sanitarne uvjete. o o Kvantifikacija zahtijeva odreivanje uzrono-posljedine veze, to je subjektivna stvar; Ako se kvantificira, temelj bi trebao biti pokazatelj QALY (lijeenjem dobiveno vrijeme kvalitetno provedenog ivota izraeno u godinama), a ako nema dovoljno informacija, jednostavno smanjeni troak lijekova;

Gospodarski razvoj

Viestruke koristi od dodatnih investicijskih izdataka o o Kvantificiranje viestrukih uinaka zahtijeva znatnu koliinu informacija o trokovima i o tome gdje e se i na to ti trokovi utroiti; Ako se kvantificira, u obzir treba uzeti odljeve (uvezena roba i usluge), promjenu u iskoritenim resursima u scenariju s projektom i scenariju bez projekta za koje treba obraditi jedino poveanu vrijednost dodatnih koristi;

Neuporabne ekoloke vrijednosti

Estetska vrijednost koju drutvo daje opim poboljanjima u okoliu. Budui da se oekuje da e se stanje vodotoka poboljati tek s umjerenog na dobro i da e imati uglavnom lokalizirane uinke, oekuje se da e ova vrijednost za veinu projekata biti relativno niska.

3.6

Rezultati ekonomske ocjene

Rezultate ekonomske ocjene treba navesti u sljedeem obliku: Indikator Ekonomska interna stopa povrata (EIRR) Neto sadanja vrijednost Kriteriji odrivosti Vrijednost vea od diskontne stope

Pozitivna

Omjer trokova i koristi

Vei od 1