Hidroponski sistemi uzgoja biljaka

U uzgoju u zatienom prostoru neprestano se pronalaze nove metode koje bi trebale sprijeiti posljedice loeg gospodarenja tlom. Uz to valja osigurati visoke prinose i zdravstveno ispravnu i ukusnu hranu. Jedna od inovativnih tehnika intenzivnog uzgoja je sistem uzgoja biljaka bez tla, a zove se hidroponski uzgoj. to se dobiva hidroponom? Nema plodoreda niti sterilizacije tla. Biljke nemaju dodir sa bolestima i tetnicima iz tla pa se i manje zatitnih sredstava troi. Manje je i oneienje okolia jer je sistem zatvoren i viak hranjive otopine se skuplja u spremnik. Sve se kontrolirano dodaje prema potrebama kulture i time se troi manje vode i hranjiva, a rast biljaka je bolji i bri. Smanjena je obrada tla i utroak ljudskog rada. Kulture se mogu uzgajati na prostoru gdje je inae uzgoj ogranien zbog tla. Tipovi hidroponskih sistema est je osnovnih tipova hidroponskih sistema neki koriste vrsti supstrat, a neki ne. Od supstrata se zahtijeva da je porozan (kisik), da istovremeno dobro zadrava i otputa vodu (hranjivu otopinu). Trebaju biti relativno sterilni i inertni (bez hranjiva). Najee se kao supstrat koristi kamena vuna, kokosova vlakna, perlit, vermikulit, vulkanski pijesak i dr. Kapilarni hidroponski uzgoj je najjednostavniji, pasivni nain. Hranjiva otopina se crpi preko stijenja iz spremnika. Moe se koristiti mnogo vrsti supstrata. Mana ovog hidroponskog sistema je to nije za biljke koje troe velike koliine vode i mogu bre usvojiti hranjivu otopinu nego to ih stijenj opskrbljuje. Zato se koristi kod sporo i dugo rastuih npr. cvjetnih vrsta u lonanicama Vodena kultura je najjednostavniji od aktivnih hidrosistema. Imamo vodeni bazen i na njemu plutaju biljke na stiropornoj platformi. Korijen je direktno u vodi. Zrana pumpa raspruje kisik kroz vodu i snabdijeva korijen kisikom bez kojega bi biljka propala. Pumpa ujedno i mijea hranjiva koja su u vodi. Ovakav nain se kod nas sve vie koristi kod proizvodnje presadnica u kontejnerima. Dobar je izbor za uzgoj salate i biljaka koje brzo rastu i vole vodu, ali nije za uzgoj velikih biljaka sa dugom vegetacijom.

Sistem oseke i plime (tzv. Ebb and Flow) radi tako da u odreenim intervalima natapa uzgojne posude sa hranjivom otopinom i onda odvodi otopinu natrag u spremnik. Ovaj postupak se normalno obavlja sa pumpom koja je povezana sa kontrolnim satom. Kada se sat ukopa, hranjiva otopina se pumpa u uzgojnu posudu. Kada se iskljui, otopina se vraa natrag u spremnik slobodnim padom. Sat je namjeten tako da se ovaj postupak ponavlja nekoliko puta dnevno ovisno o veliini i vrsti biljke, temperaturi i vlanosti i vrsti koritenog supstrata. Glavna mana ovog sistema je izloenost supstrata i korijena isuivanju. Ukoliko se vodeni ciklusi prekidaju nesrazmjerno snazi upijanja supstrata, korijen se moe vrlo brzo osuiti. Ovaj se problem moe rijeiti upotrebom supstrata koji zadrava vie vode (vermikulit, kokosova vlakna, kamena vuna).

Kapajui ili Drip sistem je u svijetu najvie zastupljen sistem hidroponskog uzgoja sa supstratom. Koristi se i kod nas u proizvodnji plodovitog povra. Otopina hranjivih soli dovodi se podvodnom pumpom do svake biljke posebno sa malom kapaljkom (cjevica). U zatvorenom sistemu viak hranjive otopine koja otjee vraa se u spremnik za ponovnu upotrebu. Otvoreni sistem ne preuzima koritenu hranjivu otopinu.

Tehnika hranjivog filma ili NFT je razvijena 70-tih godina u Engleskoj i neki je smatraju najboljom hidroponskom metodom. Kako radi? Imamo spremnik sa vodom i hranjivima unutra je pumpa za vodu i rasprivanje zraka. Voda stalno i sporo protjee kroz plastine cijevi za vodovod u kojima se nalaze rupiasti lonii sa biljkama. Medij rasta je zrak-osim ono malo hidrosupstrata u loniima. Korijen visi iz lonaca i u stalnom je dodiru s vodom i hranjivima. Ta hranjiva otopina obogaena kisikom protjee do kraja cijevi i vraa se u spremnik i opet u krug znai reciklira se.

Aeroponski uzgoj predstavlja najviu tehnologiju u hidroponskom uzgoju. Slian je tehnici hranjivog filma jer kao supstrat za rast koristi zrak. Ovdje korijenje visi u zraku i kupa se u koritu u fino rasprenoj hranjivoj maglici. Rasprivanje se vri svakih nekoliko minuta. Korijenje puno lake upija hranjiva uz tako velike koliine kisika. Biljke rastu bre do 50% u odnosu standardni uzgoj sa supstratom. Aeroponske biljke nemaju se za to primiti korijenjem. Zato aeroponika treba drae stabljike kako bi stajala na mjestu. Budui da korijenje ne raste na svjetlu svako korito kroz koje se putaju aeroponska hranjiva mora biti neprozirno. Aeroponski sistem lake se isti i premjeta od standardnog hidroponskog. Korita se nakon uzgoja samo operu i dezinficiraju. Budue uzgajivae treba upozoriti da se u ovoj automatiziranoj proizvodnji greke ili neznanje skupo plaaju. Uzgajivai su odgovorni za hranu i vodu koju biljka uzima. Doziranje hranjivih soli i ostale akcije su precizne i zahtijevaju dosta znanja i umijea. Hidroponska proizvodnja zahtijeva i poetno skupo ulaganje. Automatsko voenje proizvodnje svima se dopada, ali ipak je kljuni faktor uspjeha u tome ovjek. Moramo se sloiti da je hidroponski uzgoj izazov, ali u naim uvjetima proizvodnje veini proizvoaa se ini kompliciranim i smatraju ga jo uvijek uzgojem budunosti.

Podruni odjel HZPSS Koprivniko-krievake upanije Sunica Dombaj, dipl. ing. agr.