UVOD

Trenutna situacija na tritu nafte pokrenula je brojna istraivanja novih izvora goriva. Komercijalna proizvodnja biodizela se odvija koritenjem biljnog (soja, palme i sl.) i ivotinjskog ulja (masti). Nova tehnologija na kojoj se intenzivno radi je proizvodnja goriva iz algi.

Mikroalge mogu omoguiti nekoliko vrsta obnovljivih biogoriva; Metan stvoren anaerobnim metabolizmom algalne biomase, Biodizel iz mikroalgalnih ulja, Biohidrogen koji je fotobioloki proizveden Etanol

UVOD

Iz uzgoja tilapije izlazi mnogo otpadnih tvari putem vode koja se trenutno otputa u okoli. Ove tvari su vrlo bogate nutrijentima kao to su ugljik dioksid, duik i fosfati, potrebnim za rast algi. Prednost integracije uzgoja je u tome to alge koriste ugljik dioksid i proizvode kisik, koji je mogue upotrijebiti u uzgoju tilapije.
Takoer, proizvodnjom biodizela algi omoguuje se i energija za pokretanje postrojenja, a samom esktrakcijom nastaje hranjiv medij koji se moe koristiti kao riblja hrana.

POTREBA NA TRITU

Konstantno snadbjevanje trita ribom i biodizelom Kvaliteta i zadovoljenje HACCP i traceability programa Zasienost trita jednolinim ribljim proizvodima Pomanjkanje zaliha goriva Potreba za jeftinijim izvorima goriva Rast svjetske potranje za ribom i ribljim proizvodima - potranja za zdravijom hranom Turizam

BIODIZEL

Biodizel je motorno gorivo koje se dobiva kemijsko-tehnolokim postupkom transesterifikacije metanolom iz ulja uljane repice, soje i drugih uljarica.
Upotreba biodizela ne oteuje motor, a dobra mazivna svojstva goriva produljuju trajanje motora. Mijeanjem s konvencionalniim dizel gorivima, se moe u potpunosti nadoknaditi manjak mazivnosti nesumpornih goriva, a pri tome se poboljava i kvaliteta ispunih emisija. Prelazak na pogon istim biodizelom ne zahtijeva vee tehnike intervencije = mogue u relativno kratkom roku omasoviti upotrebu biodizela.

EKOLOKI UTJECAJ BIODIZELA

Najvanije osobine = smanjenje oneienja okolia ne sadre sumpor ni teke metale. Koliina CO2 priblino je ista onoj koliini koju je biljka apsorbirala tijekom rasta. Zbog toga esto naziva i CO2 neutralno gorivo. Transport biodizela gotovo je potpuno neopasan za okoli, jer se dospjevi u tlo razgradi nakon 28 dana. Biodizel je svoju najiru primjenu naao upravo u ekolokoj poljoprivredi, gdje je, po meunarodnim kriterijima, i jedini dopustivi energent. Bez uporabe biodizela (ili nekog drugog biogoriva), danas se u EU ne moe dobiti certifikat o istoi ekoloki proizvedenih poljoprivrednih proizvoda.

ULJE I BIODIZEL OD ALGI

Alge obeavaju kao izvor biodizela iz vie razloga: 1. Puno su vee koliine ulja dobivene od algi, nego oni od tradicionalnih uljarica 2. Mogu se uzgajati na mjestima koja su daleko od oranica i uma, to minimalizira tete u ekosustavu 3. Mogu se uzgajati na otpadnim vodama, kako kanalizacijskim tako i akvakulturnim te u blizini industrijskih postrojenja gdje pretvaraju dio oneiivaa u ulje

VIESTRUKI POTENCIJAL UPORABE ALGI

aktivni sastojak farmaceutskih pripravaka dodatak hrani, krmivu i gnojivu neurofizioloki blokatori u medicini standardi za analizu namirnica iz mora sastojak kozmetikih proizvoda domain za rekombinantnu DNA (proizvodnja protutitijela, vakcina, omega-3 masnih kiselina i dr.) sredstva za bioapsorpciju tekih metala, duika i dr. tvari iz vode izvori energije (proizvodnja H2, biodizela i dr) hrana za akvarijske i ukrasne ribe

Alge i tilapija-polikultura Alge ekstrakcija ulja Proizvodnja biodizela Proizvodnja glicerola Proizvodnja etanola = elektrina energija Tilapije Fileti ulje za biodizel

Ecogenic

Alge hrana ribama, ekskreti hrana algama.

Sistem odjeljen mreicom koja dozvoljava da dovoljno algi doe do riba, ali one ne mogu doi do ostatka algi na drugoj strani, dok ekskreti prolaze (i slue kao hrana). U ovom sustavu gotovo i nije potrebno dodavati ikakve tvari. Ribe se filetiraju, a ostaci se koriste za proizvodnju biodizela Koriste se razliite vrste algi -Dunalliela je najbolja za proizvodnju etanola zbog velike koliine polisaharida, a Nannocloropsis za biodizel zbog sadraja ulja.

Postrojenje proizvodi hibridni etanol od kojeg dobivamo elektrinu struju koja je dostatna za cijelo postrojenje.

Proizvodni sustav
Tilapije imaju FCR 1.5:1 i u prirodi jedu alge- mogu direktno jesti alge i tako je uklonjena potreba da se sakupljaju alge posebno za hranu tilapijama (=konkurentnost uzgoja s Azijom). S obzirom da se otpad tilapija reciklira kao nutrijent za alge opi faktor konverzije je 1:1.

Greenpeace proof!

Biomasa riba do 80kg/m 2 sata od izlova do fileta 474.500 kn za izgradnju farme kapaciteta 85 t Kompletan HACCP i traceability Zatvoren recirkulacijski sustav s cjelogodinjom proizvodnjom ribe Potronja vode 25l/kg hrane ili ribe (klasian RAS 300-500l), oko 2kWh/kg ribe potronja elektrine energije

UZGOJ

TILAPIJE

Za uzgoj 78.000 liinki potrebna nam je povrina od 175.5 m (600 liinki/m) Matini stok potreban za poetak uzgoja 286 kom / 4 jedinke/m = 71.5 m (3:1M) Za daljnji uzgoj liinki potrebna je povrina od 780 m: 100 liinki/m

Na proizvodni kapacitet: oko 54.600 jedinki za 6 mjeseci oko 600 g (za 1 god oko 65 T)1 file 330 g (50 kn/kg) = za 1 godinu oko 42 tona fileta (2.100.000 kn/god) +120g/m2 /dn algi = 65t/god =1491m2 za tilapiju + 1500m2 za alge

ANALIZA VRIJEDNOSNOG LANCA Nabava materijala hrana 4.7 kn/kg = 92.527 kn/god Zarada = 3.691.218 kn/god
Osnovna proizvodnja - sirovina alge + tilapija 5 kn/kg=325.000 kn/god

Troak = 1.536.003 kn/god Profit = 2.689.252 kn/god

Dodane vrijednosti - prerada ulje/alge 2.5Kn/L*48.800l = 122.000kn/god ulje/ostaci 35.750kg = 185.185 kn/l biodizela fileti -13 kn/kg =546.000 kn/god pakiranje 2 kn/kg tilapije = 84.000kn/god Distribucija tilapija 2 kn/kg = 84.000kn/god biodizel 0.02kn/l = 976 kn/god Radnici 5 x 4.500kn =270.000 kn/god

Prerada ulja=0.76 kn/l; transesterifikacija 0.84 kn/l 0.48 dodatni trokovi i glicerol oko 0.42kn/l.

Proizvodnja /god Tilapija Fileti Biodizel Ukupno 65 t 42 t 48.800 l/god + 35.750l/god

Zarada/god 2.100.000 kn (50kn/kg) 1.591.218 (5.18 kn/l) 3.691.218 kn

DEFINICIJA USPJENOSTI

ZARADA: 2.689.252kn/god PDV = 2.097.616 kn/god DUGOVANJA: 474.500 kn (dug za uzgajalite) + 1.500.000kn (postrojenje za preradu) = profit u 1. godini 714.752 kn Kasnije godine 2.097.616 kn/god

KOMPETICIJA - ITARICE/HRANA

Biodizel iz drugih izvora- prvenstveno uljana repica - izvoz oko 70% u RH, u RH planirana proizvodnja kapaciteta 3.000 do 8.000 t/god - problem povrina Bioplin - proizvodi se energetskim transformacijama iz kanalizacijskog otpada i biomase, u anaerobnim uvjetima; problem nestaica, modifikacije automobila Iskoriteno jestivo ulje teko organizirati prikupljanje Bioetanol predstavlja alternativu benzinu. Proizvodi se iz eerne trske, kukuruza, krumpira,i sl. potencijal u RH ali potrebne su modifikacije automobila Nafta, benzin

IDENTIFIKACIJA ZAPREKA

Potrebna dodatna istraivanja biodizel goriva proizvedenih iz algi da bi se smanjila njihova visoka cijena Poetna investicija je skupa oprema, postrojenje, certifikati Nema poticaja za proizvodnju biodizela iz algi, ali ima za uljarice Zakonska regulativa uzgoja tilapije Stvaranje monosex populacija Nepovjerenje kupaca

KOLATERALNI EFEKTI

1. direktna konkurencija proizvoai ribe, ne samo uzgajalita ve i preraivai ribljih proizvoda, proizvoai biodizela 2. indirektna konkurencija proizvoai ostalih mesnih proizvoda i mesnih nadomjestaka, proizvoai nafte, benzina i drugih goriva 3. pobuna lokalnog stanovnitva postrojenja, buka, ostali oblici oneienja 4. saveznici hotelijeri, veletrgovci ribom i gorivom, vlada (u sluaju biodizela)

PREDNOSTI- BIODIZEL iz alga

1.
2. 3. 4.

5.
6.

7.

Manji zahtjevi za uzgojnom povrinom Vii prinosi/biomasa Ne predstavlja prijetnju nestaici hrane Proizvodi kisik, koristi CO2 i druge nutrijente Poveava kvalitetu otpadne vode U velikim uzgojnim koliinama moe konkurirati drugim izvorima biodizela u pogledu trine cijene, (biodizel je tri puta jeftiniji od obinog dizela) prelazak na pogon istim biodizelom ne zahtijeva vee tehnike intervencije na motoru, a moe se mijeati sa dizelom i na taj nain poboljati njegova mazivna svojstva

PREDNOSTI- TILAPIJA

Dobra trina cijena Jednostavan i jeftin uzgoj- bazeni ili akvariji za uzgoj ne trebaju biti veliki(1-3 m), a u njima se riba lako moe razmnoavati. Za njen ulov nisu potrebna posebna izdvajanja Hrana -moe ak i kunim otpadom, mljevenom hranom i ostalim organskim tvarima Brzo raste, ne obolijeva, pa se u godini dana po hektaru moe dobiti 5 tona ribe Atraktivan izgled fileta Meso je visoke kvalitete i veoma ukusno Razmnoavanje i odravanje ne zahtjeva posebno znanje.

Ostale prednosti

Od mikroalgi se mogu proizvoditi drugi proizvodi kao farmaceutska sredstva, pigmenti i slino Odrava se kvaliteta izlazne vode Stvaranje elektrine energije 395 W/m2 PAR (Parabolic aluminized reflector light), 495 W/m2 infracrvenog svjetla S 15% efikasnosti konverzije i 0.05/kWh generiranja struje bi dodao 88Kn/m2/god Stvaranje topline iz infracrvene energije

ANALIZA TRENDOVA I FAKTORA NA KOJE NE MOEMO

UTJECATI

Politiki ratovi, politika situacija zemlje Ekonomski cijena goriva, energenata Gospodarski turizam i drugi korisnici prostora (ICZM) Socijalni/socioloki otpor lokalnog stanovnitva, tradicija Tehnoloki razvoj tehnologije dobivanja biogoriva iz drugih resursa Pravni - dozvole za uzgoj, koncesije, zakonska regulativa Okoli oneienje na lokalnoj razini, globalno povoljno

NEPREDVIDIVO/NEODREDIVO/NESIGURNO

Razvoj nove tehnologije proizvodnje biodizela Promjena cijene goriva, recesija Ratovi

Potrebno za plan B: Prilagoditi se novim tehnologijama Smanjiti cijenu proizvodnje biodizela

HVALA NA

PANJI