Znaaj agroekolokih uvjeta za povrarsku proizvodnju

Uspjenost povrarske proizvodnje znatno ovisi o povoljnosti agroekolokih uvjeta odreenog podruja.

Od agroekolokih uvjeta za proizvodnju povra svakako su najznaajniji klima i tlo.

Stanju klimatskih imbenika i raspoloivog zemljita nuno je prilagoditi izbor vrsta i sorata povra te tehnologiju njihova uzgoja.

Voda

Ima vanu fizioloku ulogu u procesu fotosinteze i stvaranja asimilata, omoguava upijanje otopljenih mineralnih tvari iz tla pomou korijena.

Povrtne kulture su veliki potroai vode. Za sintezu jednog dijela suhe tvari veina povrtnih kultura potroi 600 - 900 puta toliku koliinu vode.

Za stvaranje 1kg suhe tvari potrebna je koliina od 3 600-900 litara vode (1m )

Optimalna vlanost tla za uzgoj veine povrtnih kultura je 70 - 90% poljskoga kapaciteta tla za vodu.

Najvee potrebe za vlagom imaju povrtne kulture u periodu najintenzivnijeg rasta, tijekom cvatnje i formiranja plodova.

Za sigurnu i ekonomski isplativu proizvodnju povra neophodno je osigurati i dodatne koliine vode za natapanje.

Natapanje kinim topovima

Prirodni vodotoci

Ovisno o klimatskim i zemljinim uvjetima odreenog podruja, te koliine su 2.000 - 4.000 3 m /ha.

Mjerenje vlanosti tla ureajima tenziometrima

Temperatura

Osnovne fizioloke funkcije, kao to su upijanje vode, fotosinteza, disanje, transpiracija i nakupljanje stvorenih asimilata, pod izravnim su utjecajem temperature.

Najveih zahtjeva prema temperaturama su lubenice, dinje, krastavci, paprika i rajica koje prestaju rasti uglavnom na temperaturama od 10C.

Tijekom vegetativnog rasta za veinu povrtnih kultura optimalni temperaturni reim je 17 - 20C.

Zagrijavanjem ili provjetravanjem u zatienim prostorima temperaturni reim moe se prilagoavati zahtjevima vrste i razvojnog stadija uzgajanih povrtnih kultura.

Provjetravanje niskog tunela

Svjetlost

Fotosinteza, kao proces stvaranja organske tvari iz ugljinog dioksida i vode u biljkama, mogua je jedino uz prisutnost svjetla.

Za normalan razvoj biljaka vaan je intenzitet svjetla, njegovo trajanje i spektralni sastav.

U najzahtjevnije povrtne kulture spram svjetla spadaju rajica, paprika i lubenica iji se optimum fotosintetske aktivnosti postie pri intenzitetu svjetla od oko 30.000 luxa.

Skromnih zahtjeva prema osvjetljenju su kupusnjae, luk i enjak, a maksimalni intenzitet fotosinteze postiu pri svjetlosti intenziteta oko 16.000 luxa. (Naoblaka)

Paprika uzgajana u uvjetima intenzivnijeg osvjetljenja ima znatno vei sadraj vitamina C u odnosu na onu koja je rasla u uvjetima ogranienog osvjetljenja.

Zrak

Od sastojaka zraka za rast i razvoj povrtnih kultura najznaajniji je ugljini dioksid.(CO2)

Iz ugljinog dioksida i vode stanice zelenih biljaka fotosintezom stvaraju organsku tvar.

Prosjeni sadraj ugljinog dioksida u zraku od oko 0,03 % koji u povoljnim uvjetima za intenzivnu fotosintezu moe biti ograniavajui imbenik.

Najvee koliine ugljinog dioksida potjeu od mikrobioloke razgradnje organske tvari u tlu.

Za uspjenu proizvodnju povra izuzetno je vana gnojidba organskim gnojivima i odravanje biogenosti tla.

Gnojidba stajskim gnojem

Koncentraciju CO2 uz same biljke mogue je poveati uzgojem na mulchu (nastiranje tla), od PVC folije gdje se ugljini dioksid usmjerava kroz otvore na folijama uz biljke.