SUSTAVI I STANDARDI KVALITETE HRANE

PREHRAMBENI LANAC
PROIZVOA

PRERAIVA

TRITE

ZAKON

POTROA

Svaki segment zahtjeva standarde Standardi ve postoje u EU Sporazum o stabilizaciji i pridruivanju Bescarinsko podruje Uvjet izvoza Trgovina se mijenja unutar BiH (male trgovine nestaju) Svi trgovaki lanci su u sistemu proizvodnje Uskoro zahtjev za minimumom standarda Zakonske odredbe Dugorona vizija - uvoenje standarda Proizvodnja kao osnova u lancu Krajnji cilj kvalitetnije voenje farme

Dobra poljoprivredna praksa

Ciljevi strunjaka su bili: uspostaviti prirodnu ravnoteu u vonjacima, istraiti pragove tetnosti pojedinih tetnih vrsta, izraunati potrebne omjere tetne i korisne entomofaune koji e odrati prirodnu ravnoteu, istraiti sekundarno djelovanje pesticida, ograniiti uporabu agrokemikalija

 S vremenom je dolo do spoznaje da se na populaciju tetnika i razvoj biljnih bolesti moe djelovati i drugim mjerama, a ne samo mjerama zatite bilja.

Daje se velika pozornost svim segmentima proizvodnje (od izbora stanita za podizanje nasada, izbora kultivara, sustava uzgoja, obrade tla, zatite bilja, naina berbe te tretiranje plodova nakon berbe i konzumacija)

Odriva ili integrirana poljoprivreda

Meunarodna organizacija za bioloku i integriranu zatitu IOBC 1994, izjavila je da je integrirana proizvodnja ekonomski i ekoloki povoljnija proizvodnja, visoke kakvoe uz minimalan unos agrokemikalija.

 Organizacija za integriranu zatitu bilja osnovana je 1955 godine u Francuskoj pod nazivom Organisation Internationale de Lutte Biologique et Integree (OILB) Je dio koncepta odrivog razvoja. Tlo i ostala prirodna bogatstva moraju ostati u boljem za budue narataje nego to su nego to su zateena od prethodnih narataja . integrirana - objedinjeno ekoloko + ekonomsko gospodarenje
Odriva poljoprivreda koristi ekoloki prihvatljive agrotehnike mjere

Zadaci integrirane proizvodnje

Glavni zadatak je osigurati odrivu proizvodnju zdravog nasada visoke kakvoe uz minimum rezidua pesticida. Da bi se to moglo ostvariti potrebno je dati prednost svim prirodnim mehanizmima regulacije populacije tetnika radi zatite bioloke raznolikosti nasada i njegove okolice.

 Integrirana biljna proizvodnja sadri sve elemente konvencionalnih sistema biljne proizvodnje, ali kemijske mjere zatite se preporuuju kad su iscrpljene druge mjere u borbi protiv biljnih bolesti, tetoina i korova.

Najvanije agrotehnike mjere u integriranoj biljnoj proizvodnji su: plodored, izbor otpornih sorti i hibrida, obrada zemljita, prostorna izolacija, navodnjavanje, sjetva, borba protiv korova, etva, berba, vaenje i ubiranje proizvoda.

 Osim agrotehnikih mjera u sistemu integrirane proizvodnje izuzetno su znaajne i bioloke mjere borbe, izvjetajno-prognozna sluba, integrirana zatita bilja i dr.
Ovim nainom poljoprivredne proizvodnje upotreba pesticida moe se smanjiti i do 50%. Osnovni princip je smanjenje upotrebe pesticida te odabir preparata koji najmanje ugroavaju prirodnu strukturu tla, vode i zraka

Ekoloka poljoprivreda
= bioloka = organska = bioloko-organska = alternativna poljoprivreda To je najsavreniji nain poljoprivrednog gospodarenja, na posve prirodan nain koji oponaa prirodne ekosustave. Koristi se minimalna energija ulaganja Strogo se izbjegavaju kemikalije uvaju se prirodni resursi Postie se dobar prinos

GLOBALG.A.P.
Razvoj sustava certificiranja kvalitete krenuo je iz vojnog sustava, amerike vojske. Poetkom 60-ih prolog stoljea uspostavljen je sustav HACCP-a, koji pokriva procese prerade, dok GLOBALG.A.P. standard pokriva procese proizvodnje sirovine na razini gospodarstva i njihovo rukovanje u skladitima/pakirnici.

 1997 god. Uspostavljen je EUREPG.A.P. Od strane vodeih europskih trgovakih lanaca i prethodio je GLOBALG.A.P.-u
Cilj je bio uspostaviti globalno partnerstvo za sigurnu i odrivu poljoprivrede.

EUREPG.A.P. je vrlo brzo postao vodei standard za certificiranje poljoprivrednih proizvoda, 2007 god prerasta u GLOBALG.A.P.

GLOBALG.A.P. standard pokriva sve glavne vidove poljoprivredne proizvodnje poput voarstva, povrtlarstva, ratarstva, stoarstva, proizvodnje mlijeka, te akvakulture.

Normativima GLOBALG.A.P. sustava obuhvaeno je 200 kritinih toaka na koje treba odgovoriti u procesu proizvodnje sirovine.
Certificiranje se moe obaviti: - Individualno ili - kroz organizatora proizvodnje

 Neka od osnovnih podruja koja su obuhvaena GLOBALG.A.P. normativima su: - sljedivost - kontrola dokumentacije - sadni materijal - povijest upravljanja lokacijom - gospodarenje tlom - sustav gnojidbe - gospodarenje vodnim resursima - berba - zatita okolia - zatita zaposlenika

 Preduvjeti za provedbu GLOBALG.A.P. su: - dobar tim (sve izvedivo) - partnerski odnos svih sudionika procesa (jaa partnerstvo cilj je razviti kvalitetnu suradnju svih ukljuenih od polja do stola, proizvoaa, peditera, veletrgovaca i dr.)

 Osnovni rezultat certificirane proizvodnje u sustavu GLOBALG.A.P. su: - poveana konkurentnost - nii trokovi i poveana zarada - olakan pristup stranim, posebice EU tritu

HACCP
Poetkom 60-ih godina prolog stoljea amerika Pillsbury Company primjenila je koncept HACCP sustava za potrebe proizvodnje hrane za astronaute NASA-e. 1971. godine javnosti je prezentiran koncept HACCP-a na nacionalnoj konferenciji o zatiti hrane. 1974. godine United States Food and Drug Administration (FDA) objavio je prve HACCP principe za pojedine vrste hrane.

U prvoj polovici 80-ih godina HACCP prihvaa veina svjetske prehrambene industrije.

 HACCP sustav se sastoji od dvije osnovne komponente:

- HA predstavlja analizu rizika, odnosno identifIkaciju opasnosti u svakoj fazi proizvodnje hrane i procjenu znaaja tih opasnosti po ljudsko zdravlje. - CCP (kritine kontrolne toke) predstavljaju faze u proizvodnji u kojima se moe sprijeiti ili eliminirati rizik po sigurnost hrane ili njegov utjecaj svijesti na prihvatljiv nivo, kao i vriti njihova kontrola.

HACCP sustav je prilagoen svim vrstama prehrambenih proizvoda i svim fazama proizvodnje i rukovanja - "od farme do stola".

 Grane prehrambene industrije koje zahtjeva HACCP sustav - Proizvodnja, prerada i pakiranje - Skladitenje, transport i distribucija - Priprema i distribucija hrane - za potrebe bolnica, djejih ustanova, hotela, restorana... - Trgovina - maloprodaja i ugostiteljstvo -Organska prehrambena industrija

 HACCP standardi su obvezujui za sve proizvoae i preraivae hrane koji ele izvoziti u zemlje Europske Unije (EU).
SAD i zemlje Europske zajednice ugradile su HACCP u svoje zakonodavstvo u svim podrujima rada s namirnicama i zabranile uvoz prehrambenih proizvoda iz drugih zemalja koji nisu proizvedeni ili prireeni po naelima HACCP sustava.

 Dananji trendovi usmjereni na kvalitetu i poboljanje usluga orijentirani su ka kupcu. Od njega sve poinje jer on postavlja zahtjeve, ali ciklus njime i zavrava jer upravo je kupac taj koji daje povratnu informaciju o kvaliteti pruene usluge. Zahtjevi dananjeg kupca sve su vei, pa tako i u pogledu zdravlja.

HACCP sustav je model koji e doprinijeti sigurnosti korisnika usluga, unapreenja njegova zdravlja, a time i njegova zadovoljstva

Analiza rizika i kritinih toaka kontrole HACCP

Uspjena primjena HACCP sustava zahtjeva punu predanost i ukljuenost svih zaposlenih. Takoer zahtijeva multidisciplinaran pristup; koji treba ukljuivati, gdje je mogue, strunjake iz agronomije, veterine, proizvodnje, mikrobiologije, medicine, javnog zdravstva, prehrambene tehnologije, okolia, kemije i inenjerstva. Primjena HACCP sustava kompatibilna je sustavima upravljanja kvalitetom.

Naela na kojima se temelji HCCP

1. Provedi analizu opasnosti. 2. Odredi kritine kontrolne toke (CCP) 3. Utvrdi kritine limite. 4. Uspostavi sustav praenja CCP 5. Odredi korektivne mjere 6. Uspostavi postupke verifikacije da bi potvrdili uinkovitost HACCP sustava. 7. Uspostavi dokumentaciju, uzimajui u obzir, sve postupke i zapise prikladne navedenim naelima i njihovoj primjeni.

Plodored

Mehaniko prikupljanje tetnika

Korisni organizmi

Pokrov od sijena

goruica usijana izmeu redova jagoda

Eko tala

nagib poda od 7

kuice za telad uvaju od zaraze

stoka mora imati dovoljno prostora za udobno odmaranje i kretanje u tali

koze se moraju propinjati i onda kad su u zatvorenom prostoru

poeljna mjeovita ispaa na istom panjaku

ekoloka proizvodnja sira

ZAKLJUAK
Standardi su primjenjivi na individualne poljoprivrednike i na grupacije proizvoaa, na koje se odnosi i zahtjev za implementaciju dokumentiranih elemenata sustava kvalitete kako bi omoguili upravljanje odnosima izmeu lanova proizvoaa. Odnosi se na proizvoae voa i povra te itarica i uljarica, uzgoj na farmama i akvakulturu kroz obraanje posebne pozornosti na ouvanje okolia, brigu o higijeni u rukovanju poljoprivrednim proizvodima, potivanje opih zakona glede zdravlja i sigurnosti zaposlenika te potivanje dobrobiti ivotinja.

Implementacija u poljoprivredi postaje sve interesantnija zbog vie razloga:

potroa postaje sve svjesniji ekolokih, zdravstvenih i drutvenih implikacija na kupljeni proizvod te za sebe trai sve veu sigurnost proizvoda koje konzumira posrednik izmeu poljoprivrednih proizvoaa i potroaa su trgovci na malo, koji su obvezni poduzimati sve razumne mjere opreza i primjenjivati dunu panju radi sprjeavanja moguih opasnosti za zdravlje putem prodaje prehrambenih proizvoda

 suvremena poljoprivreda suoava se s novim izazovima na podruju odrivog razvoja i od nje se zahtjeva ne samo opskrba proizvodima zadovoljavajue kvalitete, ve i voenje rauna o brojnim vidovima ekolokog i socijalnog tipa koji se na nju odnose.

HVALA NA POZORNOSTI