Professional Documents
Culture Documents
ANTIOKSIDANSI
VITAMIN C
PROIZVODNJA MALINE
Rusija 90 110 t
(prosek 1991/2001; FAO, 2001)
SCG
40-60.000 t
U naoj zemlji povrine pod zasadima maline iznose oko 10.000 ha, s tim da je poslednjih nekoliko godina registrovano poveanje to govori i injenica da su u 2003.god. ukupne povrine iznosile 16.354ha. Uglavnom se gaji na manjim seoskim posedima veliine 10 do 30 ari u brdsko-planinskim podrujima, gde daje najbolje rezultate. Na tako usitnjenim parcelama proizvodnja se esto odvija bez ikakve kontrole, ime se ne obezbeuju ni minimalni zahtevi u tehnologiji gajenja, a samim tim i zahtevi kupaca koji trae da se potuje minimum tehnoloke discipline. Podizanjem savremenih zasada maline sa inoviranim sortimentom (jednorodne i remontantne sorte krupnog ploda) i savremenijom tehnologijom gajenja, inostranom tritu e se ponuditi vee koliine kvalitetnog stonog voa i plodova za raznovrsnu industrijsku preradu. Istovremeno e se omoguiti bolje i potpunije korienje postojeih hladnjaa, kao i podizanje novih preraivakih kapaciteta. Faktor 3K KVALITET, KVANTITET I KONTINUITET je veoma vaan za opstanak maline na tritu!!!
AGROEKOLOKI USLOVI
Naa najpoznatija malinogorja nalaze se na brdskoplaninskom prostoru zapadne Srbije (300-800m nadmorske visine), po obodu i u zoni bukovih uma; Odgovaraju joj blago nagnuti, dobro osunani i provetreni tereni; Malina teko podnosi izrazito niske zimske temperature bez snega, kolebanja temperature, letnje ege i sue, teka, vrlo kisela i zabarena zemljitima, zamorena patogenim gljivama iz rodova Phytophtora i Verticillium; Zahteva podruja sa godinjom sumom padavina 7001.000 mm vodenog taloga.
Zabareno zemljite
U brdsko-planinskim podrujima treba birati severne, severoistone i severozapadne ekspozicije jer su hladnije, vlanije, bogatije humusom pa su kao takve u naim prilikama najbolje za malinu.
nizak prinos
lo kvalitet ploda
kratak vek zasada
umereno razvijene sadnice, sa dobro razvijenim korenovim sistemom i dosta sauvanih pupoljaka!
Svaki posaeni izdanak e do kraja vegetacije dati 2-3 nova mlada izdanka, pa ak u nekim matinjacima i 7 do 8 izdanaka.
Matini zasad mora biti besprekorno zdrav (najmanje 2 zdravstvena pregleda u toku vegetacije na prisustvo virusa i drugih karantinskih bolesti; redovna zatita od prouzrokovaa bolesti i tetoina).
Korienje matinog zasada traje do 5 godina, nakon ega moe da se formira i koristi kao rodni zasad!!! Vaenje sadnica iz matinjaka
U zavisnosti od sorte i uslova nege na 1 ha mati. zasada moe se u proseku godinje proizvesti od 200.000 do 300.000 kvalitetnih sadnica maline za podizanje komercijalnih zasada (proseno 20-30/ m2).
IZBOR SORTI
SORTA
Najvaniji inilac uspene i rentabilne proizvodnje maline
Stvoreno je preko 1.200 sorti crvene, crne i purpurne maline
-Meutim, proizvodnja maline u Srbiji krajem XX i poetkom XXI veka je pod apsolutnom dominacijom sorte crvene maline Willamette!
Krupna dvorodna
(Malling Exploit x Rubin, priznata 1972.)
Gradina
(Malling Exploit x Rubin, priznata 1972.)
Podgorina
(Rote Wadenswiler x Latham, priznata 1980.)
proizvodnji od 1943. god. Poinje da zri sredinom juna meseca, a berba traje neto due od mesec dana. Plod je krupan (oko 4g), zarubljeno-kupast, vrst, tamnocrvene boje, slatko-nakiseo, aromatian i vrlo kvalitetan.
PRIORITETI SU:
Razbijanje Uvoenje
u proizvodnju novih, boljih sorata, prilagoenih agroekolokim uslovima u razliitim rejonima gajenja.
Uvoenje
u proizvodnju remontantnih sorata maline, sa ciljem eventualnog upotpunjavanja sortimenta i omoguavanja vansezonskog gajenja - kako bi se obezbedila ravnomernija snabdevenost trita sveim malinama u toku godine.
Severnoamerika sorta Meeker uneta je u nau zemlju 1994. godine, i od tada se iri u pogodnim lokalitetima. Sazreva srednje kasno (nedelju dana nakon Vilameta); Broj izdanaka po bunu je manji nego kod Vilameta, ali je njihova bujnost vea. Zahteva dodatne naslone! Plod je vrlo krupan (oko 4,5g), zarubljeno-kupast, jarko crvene boje, vrst i ujednaen po krupnoi i obliku tokom berbe. - Mali je gubitak soka pri odmrzavanju. - Daje visok procenat rolenda!!!
Tulameen
Sazreva srednje pozno (3-4 dana posle Vilameta), a berba traje dugo (oko 50 dana) i zavrava se poetkom avgusta meseca. bun se sastoji od umerenog broja snanih i relativno uspravnih izdanaka, bez malja. Trnovi su purpurne boje, otri i nalaze se na donjim delovima izdanaka. Rodne granice su duge i jake. Visoke je rodnosti! Plod je vrlo krupan (oko5g), kupast, vrst, svetlocrvene boje i odlinog kvaliteta. Ukus je sladak i prilino aromatian. Obzirom na dug period zrenja, smatra se da bi ova sorta mogla znaajno da produi sezonu potronje sveih plodova maline!!!
Glen Ample
kotska sorta. Srednje je ranog vremena zrenja. Odlikuje se visokim prinosom po rodnom izdanku 740g je ostvarila u uslovima Slovenije.
Kao to je sluaj sa remontantnim jagodama i REMONTANTNE SORTE MALINE stiu sve veu popularnost. Njihova istorija je dosta kratka. Interesovanje za ove tzv. jesenjeraajue sorte
Autumn Bliss
Zajedno sa svojim sejancima, ova sorta je jedan od roditelja preko treine remontantnih sorata maline. Sazreva rano kraj jula meseca, daje visoke prinose s tim da vei deo roda produkuje u toku prve dve nedelje berbe, to je prednost za severne klimate.
Nedostaci:
Pokazuje sklonost ka osipanju kotunica u plodu i osetljivost na sivu trule ploda.
Polana
Pored sorte Autumn Bliss, druga je komercijalna sorta iz grupe remontantnih varijeteta. Rana sorta po vremenu zrenja (10.-15.07.). Poto rod donosi na jednogodinjim izdancima, sukcesivnim proreivanjem tj. koenjem izdanaka tokom vegetacije diktira se vreme berbe. Izdanci su vrsti i ne poleu, prosene visine oko 150cm. Uspeno se gaji bez naslona. Vrlo je rodna sorta formira od 13 do 18 rodnih prirasta od same osnove izdanka, sa prosenim brojem plodova u cvasti oko 10. Prosean prinos po m2 je 13,4 kg. Plod je krupan, intenzivno crvene boje, veoma vrste konzistencije i uniformnog oblika.
Polka
Poljska sorta maline ija proizvodnja trenutno iznosi 32,7% od ukupne proizvodnje maline u Poljskoj. U njenom stvaranju je uestvovala sorta Autumn Bliss. Umereno je bujnosti, izdanci su uspravnog porasta te nije potreban naslon.
Plod je sr. krupan do krupan, konusnog oblika, vrst sa izuzetno slatkim ukusom.
Glavne prednosti su: Vrlo rano zrenje (10 dana ranije od sorte Polana) i visok kvalitet ploda za stonu upotrebu, ali i za zamrzavanje i preradu.
Golden Bliss
Remontantna sorta maline, stvorena u Vel. Britaniji 2004. godine. Srednje je bujna do bujna sorta sa velikom produkcijom izdanaka, koji su uspravnog rasta i pokriveni srednje krupnim, zelenim trnovitim izratajima.
Porast tranje svee maline tokom cele godine i visoka cena koja se postie na meunarodnom tritu nameu obavezu iznalaenja pogodnih sorata i tehnologija gajenja za vansezonsku proizvodnju kvalitetnih plodova maline!!!
Prednosti su: ranije sazrevanje i programiranje zrenja prema zahtevima trita, kontrolisani uslovi gajenja (korienje posebnih supstrata, doziranje ubriva, navodnjavanje, smanjena zatita , regulisanje toC i RVV). Gaji se u kontejnerima u razliitim supstratima (kokosov treset; mineralna vuna; meavina treseta, glistenjaka i peska preporuka sa Cornell-a).
Sortiment: Tulameen i Glen Ample, period berbe od po. V meseca do kraja XII meseca Tongeren, Belgium.
Supstrat je kokosov treset, po dva izdanka su u saksiji. Korienje potpornih greda ili stubova (metalnih, drvenih) du. oko 2,1m za koje se veu jaki konopci ima za cilj obezbeivanje uspravnog rasta izdanaka, postizanje veih prinosa i boljeg kvalteta ploda, kao i jednostavniju zatitu i berbu.
Pre unoenja u zatien prostor sa grejanjem kontejneri sa izdancima se dre 800 -1000h (40-50 dana) u hlaenom skladitu na toC nioj od 5oC. Sorta Tulameen zahteva 8 nedelja izlaganja niskim toC da bi izala iz biolokog mirovanja.
Poetne toC u plasteniku / stakleniku trebaju da budu 10oC tokom noi i 18oC danju, a optimalna toC za fotosintezu mal. je 22oC (nona 13oC).
Opt. RVV se odrava izmeu 65-75%. Biljke se ubre dodavanjem sporo oslobaaj. ubriva u podlogu - supstrat uz prihranjivanje sa rastvorom ubriva koje sadri 100 ppm N do cvetanja, a zatim se nivo redukuje na 50 ppm N i dodaju se ostala najvanija makro i mikro hraniva aplicira se preko sistema injektora zakaenog za zalivni sistem. Opt. pH rastvora ubriva je 5,5 6,5.
Nakon 10-12 nedelja (2-2,5 meseca) od unoenja biljaka u plastenik nastupa zrenje plodova.
Biljke se mogu unositi i iznositi iz hladnjae po potrebi u odgovarajue doba godine, da bi se I godinjim izdancima obezbedila hladnoa tj. simuliraju se uslovi zime i leta.
do 2,5 x 2,5m) i pravougaoni (1,0-1,5m u redu i 2,5-3m izmeu redova) raspored; u savremenoj proizvodnji je naputen
Razmak sadnje: 3 x 0,5m. Sistem pantljike, bez naslona. Gustina sklopa je oko 70 izdanaka po dunom metru. Prosena visina izdanaka je 150 cm, vrsti su i ne poleu. Sukcesivnim proreivanjem izdanaka tokom vegetacije diktira se vreme berbe i oslobaa prostor za razvoj novih mladih izdanaka. Na jesen, po zavretku berbe svi izdanci se kose do zemlje i spaljuju.
Sadnja maline
Vreme sadnje prednost se daje jesenjoj sadnji jer se do prolea
sadnice prime i koren im se dobrim delom obnovi, pa se sa po. vegetacije poinju normalno razvijati.
Smatra se da je mladi zasad dobro odnegovan ako se od jedne posaene sadnice razviju 1 do 3 nova izdanka visine od 1,5m ili vie!!!
Smatra se da je mladi zasad dobro odnegovan ako se od jedne posaene sadnice razviju 1 do 3 nova izdanka visine od 1,5m ili vie!!!
Pravilna i redovna obrada zemljita u mladom zasadu maline doprinosi boljem prijemu, lakem izbijanju mladih izdanaka i njihovom brem razvoju, to vidno doprinosi ranijem stupanju zasada u pun rod.
Stubovi se ukopavaju u zemlju najmanje 50cm, a betonski se moraju zabetonirati u odgovarajuu podlogu, kako bi se obezbedila stabilnost.
stubom sa unutranje strane ili ankerisati pomou deblje ice.
eone stubove treba ukopati neto dublje (bar 70 cm) i ojaati potpornim
Stubovi se postavljaju na rastojanju od 5 do 8m, a svaki deseti stub u redu treba ojaati ankerima ili podupiraima.
Ne sme se dozvoliti da usled greaka napravljenih pri izboru, zatiti i postavljanju naslona, oni izgube svoju funkciju znatno pre nego to se amortizuje zasad!!!
Dodatni boni nasloni se sastoje od 3 vodoravno postavljene letve, razliite duine: najnia letva je du. 120cm (na visini 60cm), srednja letva je du. 100cm (postavlja se na vis. 100cm) i najvia letva je du. 80cm (na vis. od 140cm). Na krajevima letvi se provlai sisal vezivo preko koga se rasporeuju duge granice.
Rezidba i vezivanje ubrenje Navodnjavanje Zatita od prouzrokovaa bolesti i tetoina Zatita od nepovoljnih abiotikih inilaca
Jalovi ugar
(razbija se pokorica, unitavaju korovi i uva vlaga u zemljitu)
I obrada: rano u prolee (im okopni sneg, III mes); II obrada: sredinom IV mes.(kad poinje intenzivnije izbijanje izdanaka); III obrada: sredinom V meseca (pred cvetanje); IV obrada: u I polov. VI meseca (pred berbu); V obrada: krajem VII ili po. VIII meseca (po zavretku berbe i uklanjanja starih izd.); VI obrada: u jesen, neto je dublja 10cm.
Ledina mal
Herbicidi
Spreavanje nicanja semena korova (Simazin, Devrinol, Casoron G)
koriste se rano u prolee pre kretanja maline i masovnijeg nicanja korova, a posle obrade zemljita.
Ne selektivni herb. sa sisteminim delovanjem (Herbatop, Round up, Cidokor)- primenjuju se samo u pripremi zemljita, ali najmanje mesec dana pre
oranja. Unitavaju sve biljke na povrini na kojoj se primene.
Ne selektivni herbicidi sa kontaktnim delovanjem (Gramokson, Galokson, Basta, Reglon) korienje ovih herb. popularno je nazvano zeleno koenje
jer se kontaktno spri samo zelena nadzemna masa korova (vis. 15cm), a koristi se i za unitavanje prvih serija mladih izdanaka.
Selektivni herbicidi sa sisteminim delovanjem (Fusilade super, Selekt super, Gallant super)- koriste se za suzbijanje najupornijih viegodinjih i
jednogodinjih uskolisnih korova (pirevina, zubaa, sirak), ne oteujui pri tom gajene voke (malinu, kupinu i ribizlu).
Rezidba i vezivanje
Rezidba na rod Zakidanje izdanaka Uklanjanje starih izdanaka Privremeno vezivanje
Uklanjanje suvinih i ostavljanje 5-6 pravilno rasporeenih izdanaka po dunom metru i njihovo prekraivanje na dva pupoljka iznad gornje ice palira treba izvesti kad vegetacija poinje da kree; Ukoliko u paliru ima izdanaka sa prevremenim bonim granicama treba ih ukloniti, a za vezivanje izabrati izdanke bez bonih granica, ujednaene debljine i bez prisutnih znakova obolenja.
REZIDBA NA ROD
Zakidanje izdanaka
Ariljski metod (zakidanje novih mladih izdanaka u periodu od sredine IV do kraja V meseca, u 3-5 navrata kad dostignu visinu 10-15cm) moe da obezbedi visoke prinose maline u humidnom podneblju ili gde postoji sistem za navodnjavanje ne moe se bezuslovno primenjivati!!!
Ima za cilj da se oslobodi prostor i omogui bolje prozraivanje izdanaka i vie svetlosti kako bi se mladi izdanci mogli bolje razvijati, kao i da bi se smanjila opasnost prelaska bolesti i tetoina sa starih na mlade izdanke.
ubrenje maline
Osnovno ubrenje
Organska ubriva i Kompleksna mineralna ubriva
ubrenje maline
ubrenje stajnjakom - organsko:
svake druge godine sa 30 t/ha sa obe strane reda maline u pantljici 60 cm irine.
Osnovno ubrenje kompl. mineral. ubrivom: tokom zime februar sa 500 - 700kg/ha NPK 10:12:26 + 3% Mg ili 8:16:24 (svake godine). Prihranjivanje azotnim ubrivima:
U prolee pred vezivanje sa 300 kg/ha KAN-a Pred cvetanje sa 200 kg/ha KAN-a
Zasade maline treba svake druge godine ubriti srazmerno velikim koliinama organskih ubriva, a najbolje stajnjakom (oko 30 t/ha).
Navodnjavanje
KADA i KOLIKO PUTA treba navodnjavati zasad maline zavisi od konkretnih ekolokih uslova svakog podruja, a u prvom redu od koliine i rasporeda padavina, toC i od osobina zemljita!
Najbolje je navodnjavanje obavljati prema konkretnim potrebama ne dozvoljavajui da doe do isuivanja zemljita u pojedinim fenofazama (cvetanja, razvoja i sazrevanja plodova, kao posle berbe kada se intenzivno razvijaju izdanci za narednu godinu).
Navodnjavanje po sistemu kap po kap je najskuplji, ali i najbolji nain obezbeenja maline vodom. Cevi sa kapaljkama razliitih dimenzija se postavljaju du redova maline obezbeujui ravnomerno kvaenje zemljita uz racionalni utroak vode.
Prednosti su brojne: ekonomina potronja vode, ravnomerno kvaenje zemljita u zoni korena,ne kvase se biljke i plodovi, radovi se mogu nesmetano odvijati u malinjaku, moe se primeniti na svim konfiguracijama terena, a zahvaljujui usavrenoj tehnologiji isticanja vode ravnomernost je ista na poetku i na kraju reda.
Zatita maline
Program je orjentacione prirode, a njegova realizacija zavisi od stepena otpornosti gajenih sorti, stanja bolesti i tetoina u zasadu i okolini, kao i vremenskih prilika u tekuoj godini. Pesticide koristiti blagovremeno i sistematski vodei rauna o karenci preparata, ouvanju ivotne sredine i zdravstvenoj bezbed. proizvedenih plod.
Phyllocoptes gracilis je najbrojnija vrsta grinja u naim malinjacima. Pri jakom napadu ove grinje listovi ute, na njima se javljaju neravnine, biljke slabe, a plodovi propadaju. Efikasni pesticidi za suzbijanje su: Demitan (Fenazakvin) i Tiocid (Endosulfan).
Obezbeuje dobru provetrenost, spreava vlaenje biljaka i plodova ime se smanjuje opasnost jaeg napada bolesti (posebno Botrytisa) i tetoina, izostaje pojava sunanih oegotina, smeuravanja i dr. oteenja plodova, a i
Na njih se u vrnom delu horizontalno zakivaju letve duine oko 5m, tako da zahvataju po 2 reda. Na letvama se uvruju luno povijene ice (konstrukcija iznad svakog reda) preko kojih se postavlja i uvruje PE folija.
Pred jesen
Pomono vezivanje obavlja se kad izdanci dostignu
du. 1 -1,5m i kad ponu da padaju u meuredni prostor. Izdanci nastavljaju normalan uspravan porast, dobro je provetravanje, normalno dozrevanje i ulazak u period zimskog odmora, olakana meuredna obrada zemljita i dr. agrotehnike mere.
PERFEKTNO!
Berba maline
Od vremena i naina berbe u velikoj meri zavisi realizacija i ekonominost proizvodnje maline.
Mainska
Runa
RUNA BERBA, blagovremeno i pravilno izvedena, daje bolji kvalitet obranih plodova uz dobru organizaciju i dovoljan broj uzornih radnika, sa kvalitetnom i istom plastinom ambalaom tj. potovanjem higijensko tehnikih mera!!!
Plodovi ne sazrevaju jednovremeno ve u duem intervalu od 25-30 dana i vie, te je berbu potrebno obavljati u vie navrata 8-12 puta (svaki drugi dan, a za preradu svaki trei)!!!
Najvea koliina plodova maline se obere u II i III berbi, jer tada ima najvie kvalitetnih, zrelih plodova koji su krupniji nego na poetku i pri kraju berbe.
Oteeni, plesnjivi i truli plodovi se sakupljaju, iznose iz malinjaka i unitavaju. Tako da posle svakog kruga berbe u malinjaku mogu da ostanu samo nedozreli plodovi.
Kombajn za malinu
Poto je sve manje radne snage za berbu maline, dosta je uinjeno na mehanizaciji berbe u razvijenim voarskim zemljama (SAD, Kanada, Britanija, Australija).
U Severnoj Americi se mehanizovano obere do 60% zasada crvene maline, a plodovi se iskljuivo koriste za preradu i zamrzavanje.
Princip rada se zasniva na rotacionom treenju izdanaka tj. rodnih granica, pri emu plodovi padaju u elevator, odstranjuju se mehanike neistoe i tako preieni dospevaju u gajbice.
POLANA
Zbog velike osetljivosti i podlonosti brzom kvarenju zrelih plodova maline veoma je vano berbu obaviti paljivo uz istovremeno razdvajanje kvalitetnih kategorija na Extra, I i II klasu ploda.
Plodovi Extra klase moraju da budu iste sorte, ujednaeni po veliini, obliku, zrelosti i boji, bez cvetne loe. Plodovi I klase kvaliteta mogu da imaju do 2% plodova sa neujednaenom zrelou kotunica i do 5% plodova sa cvetnom loom. Kod plodova II klase dozvoljava se do 10% plod. sa neujednaenom zrelou kotunica i do 10% plod. sa cvetnom loom.
Ambalaa treba da bude laka, vrsta, ista, otporna prema vlazi i pogodnih dimenzija da moe da se koristi u paletnom sistemu pri rukovanju i prevozu.
Ambalaa (kutije) za pakovanje plodova za sveu potronju se izrauje od plastificiranog kartona, presovanog stiropora ili plastinih
tampane oznake (etikete) se lepe sa spoljne strane ambalae. Na njima se nalazi ime isporuioca, sorta, kvalitet, koliina i datum berbe.