Uvod U KGG

TEHNIKA DOKUMENTACIJA
1
1 UVOD
1.1. UVOD
Nacrtna geometrija (deskriptivna geometrija, deskriptiva) je matematika
disciplina koja se bavi metodama projiciranja. To je grana geometrije koja
posredstvom projiciranja, konstruktivno-geometrijskom metodom u ravnini
rjeava stereometrijske zadatke, odnosno bavi se prouavanjem
trodimenzionalnih (3D) objekata prevoenjem u dvodimenzionalne (2D)
projekcije (ortogonalne projekcije), pri emu se nudi uvid u geometrijsku
strukturu i metrika svojstva prostornih objekata. Ako je crtanje/modeliranje
jezik inenjerskog dizajna, onda nacrtna geometrija predstavlja "gramatiku"
tog jezika. Crtei nas vode kroz geometriju, ali nisu njen glavni cilj 1.
1.2. DEFINICIJA NACRTNE GEOMETRIJE
Gaspard Monge (1746-1818.) smatra se osnivaem i utemeljiteljem
znanstvene nacrtne geometrije, a svoju prvu Nacrtnu geometriju
(Geometrie descriptive) objavio je 1789. godine. U istoj se nalazi postupak
ortogonalnog projiciranja i opi metodi za rjeavanje stereometrijskih
zadataka konstruktivnim postupcima.
Objanjenje upotrebe nacrtne geometrije moe se predstaviti sljedeim2
iskazima:
"Nacrtna geometrija ima dva cilja:
prvo, ona treba dati metode po kojima se na crtaem papiru, koji ima
samo dvije dimenzije, duljinu i irinu, mogu prikazati sve prostorne
tvorevine, koje imaju tri dimenzije, duljinu, irinu i visinu, a uz
pretpostavku da se te tvorevine mogu tono definirati;
drugo, ona treba dati postupak, po kojem se iz tanog crtea neke
prostorne tvorevine moe upoznati njezin oblik, te mogu izvesti svi
zakoni koji izlaze iz oblika i meusobnog poloaja njezinih dijelova.
Data definicija pokazuje da zadatak nacrtne geometrije, da omogui da
inenjer dizajner/ konstruktor svoje zamisli prikae, analizira i predstavi u
konanoj jasnoj i preciznoj formi, potie jo od njenog osnivanja.

Neke od definicija koje oznaavaju sutinu primjene nacrtne geometrije
date su u nastavku:
J. KRAMES dao je svoju definiciju [3]:
Darstellende Geometrie ist die Hohe Schule des rumlichen Denkens
und der bildhaften Wiedergabe.
1 UVOD
2
[(u slobodnom prijevodu): "Nacrtna geometrija je visoko umijee
promiljanja prostora i njegovoga grafikog predoavanja."];
H. BRAUNER je dao prednost nazivu Konstruktivna geometrija, umjesto
Nacrtna geometrija. U [4] je dao slijedeu definiciju:
Konstruktive Geometrie unfasst das Studium von Objekten des
Anschauungsraumes unter Verwendung jener Methode, die an der
graphisch darstellten Figur durch Konstruktion und Rechnung operiert.
["Konstruktivna geometrija analizira 3D objekte sredstvima grafikih ili
matematikih metoda primijenjenih na 2D slike." ];
F. HOHENBERG je u svom udbeniku [5] usmjeren na primjenu nacrtne
geometrije u tehnologiji:
Konstruktive Geometrie soll geometrische Formen und Vorgange
verstehen, vorstellen, gestalten und zeichnen lehren.
["Konstruktivna geometrija ui kako razumjeti, zamiljati, odrediti i crtati
geometrijske oblike."];
W.-D. KLIX u [6] daje proireno objanjenje znaenja nacrtne geometrije:
Darstellende Geometrie ist wie kaum ein anderes Lehrgebiet geeignet,
das fr jede ingenieurmssige konstruktiv-schpferische Ttigkeit
notwendige rumliche Vorstellungsvermgen zu entwickeln sowie die
Fhigkeit auszubilden, rumlich Gedachtes richtig und damit auch
anderen verstndlich darzustellen.
["Nacrtna geometrija je jedinstvena u unapreivanju prostornog
razmiljanja, temeljnog za svaku stvaralaku inenjersku aktivnost, i
vjebanju sposobnosti grafikog izraavanja prostornih ideja kako bi bile
svakome razumljive" ].
Cilj izuavanja nacrtne geometrije je da kod studenata razvije sposobnost
logikog razmiljanja, vizualnog sagledavanja trodimenzionalnog prostora i
sposobnost zamiljanja (imaginacije). Izuavanjem nacrtne geometrije,
usvajaju se pravila kojima se omoguava primjena konstruktivno-
geometrijskih postupaka za izvoenje i prikazivanje trodimenzionalnog
prostora, tj. prostornih trodimenzionalnih geometrijskih formi i njihovih
meusobnih odnosa, na dvodimenzionalnoj ravnicrteu.

Prije svega, nacrtna geometrija treba da razvije slijedee sposobnosti:
shvaanje i crtanje prostornih predmeta (objekata) iz datih osnovnih
ortogonalnih projekcija (osnovnih pogleda) i
obrnuto, projiciranje trodimenziono predstavljenih objekata za dobivanje
glavnih ortogonalnih projekcija u dvije ravni.

NACRTNA GEOMETRIJA

3
2 VRSTE PROJEKCIJA
Projekcija tijela na neku ravan je njegov izgled u toj ravni, kako ga vidi
promatra sa mjesta odakle izvodi projekciju, radi ega se povlae
projekcijski zraci iz svake take geometrijskog tijela do projekcijske ravni
ravni crtea. Ravan na koju projiciramo nazivamo projekcijska ravan.
Oznaavamo je sa grkim slovom .
Vrste projekcija date su slikom 2.1.

Slika 2.1. Vrste projekcija
Projekcije
Linearna
projekcija
Perspektiva ili
centralna projekcija
Paralelna
projekcija
Kosa
projekcija
Normalna
projekcija
Mongeove
(pravougle)
izometrija
trimetrija
dimetrija
Aksonometrijske
projekcije
Visinska
projekcija
2 VRSTE PROJEKCIJA

4
2.1. CENTRALNA PROJEKCIJA (PERSPEKTIVA)
Perspektiva (od latinske rijei perspicere, jasno vidjeti) u grafikoj
umjetnosti, kao to je crtanje, predstavlja prikaz na ravnoj
(dvodimenzionalnoj) povrini (recimo papiru) trodimenzionalnu sliku, onako
kako je vidi nae oko. Dvije najvanije karakteristike perspektive su:
Objekti se crtaju sve manji sa porastom udaljenosti od promatraa.
to se vie odmiemo, objekti se ine sve manjim.
Prostorno smanjenje, predstavlja u stvari deformisanje, iskrivljavanje
objekata kada ih promatramo sa strane. Ugao promatranje mora biti
dosta velik da bi dolo do takvih deformacija.
Najbolju predstavu o obliku tijela i njegovu poloaju u prostoru daje
centralna projekcija ili perspektiva (slika 2.2), kod koje je presjecite zraka
projiciranja (centar projiciranja) na konanoj udaljenosti od tijela koje se
projicira. Projekcijske zrake, koje dolaze iz sredita O do pojedinanih
taaka tijela prodiru projekcijsku ravan u projicirajuim takama 1, 2, 3 i
4. Poloaj sredita projiciranja ne smije se podudarati sa projekcijskom
ravni.

Slika 2.2. Prikaz centralnog projiciranja (perspektiva)
Na slikama 2.3., 2.4 i 2.5 predstavljen je nain konstruiranja centralne
projekcije sa jednom, dvije i tri take gledita.
1 2
3 4
O
presjecite
projicirajui
zraka
projekcijska
ravan
1
2
3 4
projekcija
projicirajui zraci
objekt projiciranja

NACRTNA GEOMETRIJA

5

Slika 2.3. Perspektiva sa jednom takom gledita

Slika 2.4. Perspektiva sa dvije take gledita

Slika 2.5. Perspektiva sa tri take gledita
2 VRSTE PROJEKCIJA

6
2.2. PARALELNA PROJEKCIJA
U sluaju projiciranja sa poloajem sredinje take O u beskonanosti (slika
2.3), projekcijski zraci postaju meusobno paralelni, a dobivena projekcija
se zove paralelna projekcija. Prostorno paralelne i po veliini jednake dui
u paralelnoj projekciji zadravaju ista svojstva, tj. ostaju paralelne i jednake.
Ovo su osobine koje paralelnoj projekciji daju prednost u primjeni kod
izrade mainskih crtea pred centralnom projekcijom, iako posljednja daje
bolju predstavu o obliku projiciranog predmeta.
Prema poloaju pravca projekcijskih zraka, u odnosu na projekcijske ravni,
paralelna projekcija moe biti: normalna (ortogonalna ili pravougla) i kosa
(klinagonalna ili kosougla) projekcija.

Slika 2.3. Prikaz paralelne projekcije
2.2.1. Kosa paralelna projekcija
Zraci mogu padati koso na projekcijsku ravan i to pod bilo kojim uglom
razliitim od 90 (slika 2.4). Dobivena projekcija ovim postupkom paralelnog
projektovanja se naziva kosa (kosougla, klinagonalna) projekcija.
Paralelno koso projiciranje se esto upotrebljava za jasnije predstavljanje
oblika predmeta.

1
2
3
4
projekcijska
ravan
projekcija
projicirajui zraci
objekt projiciranja

1
2
3 4
NACRTNA GEOMETRIJA

7

Slika 2.4. Prikaz projekcije tijela kosouglom paralelnom projekcijom
2.2.2. Paralelna normalna projekcija
Ukoliko su projekcijski zraci normalni (okomiti) na projekcijsku ravan, tada
govorimo o normalnoj (pravougloj, ortogonalnoj) projekciji (slika 2.5).

Slika 2.5. Prikaz projekcije tijela paralelnom normalnom projekcijom
3 KVADRANTI I OKTANTI

8
3.1. KVADRANTI
Zamiljena horizontalna ravnina u prostoru dijeli cijeli prostor na dva dijela,
koji se nazivaju gornji i donji poluprostor. Ta ravnina naziva se
horizontalnica ili prva projekcijska ravnina i obiljeava se sa
1
. Ako se ovoj
ravnini doda druga, okomito na nju, cijeli prostor e biti podijeljen na etiri
dijela, koji se nazivaju kvadranti. Ta ravnina okrenuta frontalno prema
promatrau zove se frontalnica ili druga projekcijska ravninaina i obiljeava
se sa
2
. Numerisanje i obiljeavanje kvadranata je stvar sporazuma. Ovdje
e se oznaavati kako je prikazano na slici 3.1.

Slika 3.1. Prostorni projekcijski sistem sa 4 kvadranta
Prostorna orijentacija kvadranata u odnosu na koordinate y i z su date u
tabeli 3.1.

Tabela 3.1. Prostorna orijentacija kvadranata u odnosu
na koordinate y i z
Kvadrant y z
I + +
II - +
III - -
IV + -
y
z
O

9

Slika 3.2. Prostorni projekcijska take P u prvom kvadrantu i njena
ortogonalna projekcija
3.2. OKTANTI
Postavljanjem tree ravnine okomito na prethodne dvije, prostor e biti
podijeljen na osam dijelova koji se nazivaju oktanti. Ta ravnina se naziva
profilnica ili trea projekcijska ravnina i obiljeava se sa
3
. Obiljeavanje i
numeriranje je takoer stvar sporazuma, a ovdje e se obiljeavati kako je
prikazano na slici 3.3.

Slika 3.3. Prostorni projekcijski sistem sa 8 oktanata
1

P
P''
P'
P'
P'
P'
P'
2

x
P'
P''
z
P

y
P

x
P

1

x
2


10
Prostorna orijentacija oktanata u odnosu na koordinate x, y i z su date u
tabeli 3.3.
Presjek ravnine
1
i
2
daje x- osu, koja je desno od ravnine
3
pozitivna, a
lijevo negativna. Presjek ravnine
2
i
3
daje z - osu, koja je iznad ravnine
1

pozitivna, a ispod ravnine
1
negativna. Presjek ravnine
1
i
3
daje y - osu,
koja je ispred ravnine
2
pozitivna, a iza ravnine
2
negativna.
Presjek x, y i z ose daje taku O kao poetak ortogonalnog koordinatnog
sistema.
Tabela 3.2. Predzanak koordinata taaka po pojedinanim
oktantima
Predznak koordinate Broj oktanta
x y z y
0
I + + + +
II + - + -
III + - - -
IV + + - +
V - + + +
VI - - + -
VII - - - -
VIII - + - +

Ako se posmatraju x, y i z - ose, moe se konstatovati sljedee:
1
= xy = prva projekcijska ravnina, horizontalnica = tlocrtna ravnina
2
= xz = druga projekcijska ravnina, vertikalnica = nacrtna ravnina
3
= yz = trea projekcijska ravnina, profilnica = bokocrtna ravnina
Koordinatne ose predstavljaju:
x- osa; presjenicu ravnina
1
i
2

y- osa; presjenicu ravnina
1
i
3

z- osa; presjenicu ravnina
2
i
3
Poto se prva projekcija take nalazi u horizontalnici (
1
), druga projekcija u
vertikalnici (
2
), a trea u profilnici (
3
), da se ne bi crtale sve te projekcije u
1
,
2
i
3
ravnini koje su meusobno okomite u prostoru, vri se tzv.
obaranje projekcijskih ravnina
1
,
2
i
3
u jednu od njih. Pri tom je svejedno
u koju e se projekcijsku ravninu oboriti preostale dvije ravnine. To je stvar
sporazuma. Obino se ravnine
1
i
3
obaraju u ravninu
2
. Smjerovi
obrtanja ravnina dati su na slici 3.2.
Da bi se
1
oborila u
2
, obre se oko x- ose suprotno smjeru kretanja
kazaljke na satu, gledajui oktante sa desne strane. U tom sluaju prednji

11
dio
1
sputa se dole, a zadnji dio
1
die se gore, pri emu se pozitivni dio
y ose sputa dole, a negativni dio y ose die gore, kao to je prikazano
na slici 3.4.
Da bi se
3
oborili u
2
, obre se oko z- ose u smjeru kretanja kazaljke na
satu, gledajui oktante odozgo. U tom sluaju prednji dio
3
obre se
ulijevo, a zadnji dio udesno, pri emu se pozitivni dio y ose obre ulijevo,
a negativni dio y ose udesno, kao to je prikazano na slici 3.3. Dobije se
ortogonalni koordinatni sistem prikazan na slici 3.4.

Slika 3.4. Ortogonalni koodinatni sistem

2
(-
1,
3
)
2
(-
1,-
3
)
-
2
(
1,-
3
) -
2
(
1,
3
)
o
-X
X
Y
0
-Y
0
-Z Y

Z -Y
o
-X
X
Y
0
-Y
0
-Z Y

Z -Y
4 PROJEKCIJA TAKE I PRAVE

12
4 PROJEKCIJA TAKE
4.1. ORTOGONALNA PROJEKCIJA TAKE
Ortogonalna projekcija take A na neku projekcijsku ravan dobije se kada
se kroz taku postavi zraka normalno na tu ravan (slika 4.1). Zraka
normalna na projekcijsku ravan naziva se projektna zraka, a njen prodor
kroz projekcijsku ravan daje odgovarajuu ortogonalnu projekciju te take
A. Kao posljedica projiciranja take A u prostoru dobije se :
) y , x ( A = prva projekcija take A u ravnini
1
(tlocrt take A)
) z , x ( A = druga projekcija take A u ravnini
2
(nacrt take A)
) z , y ( A = trea projekcija take A u ravnini
3
(bokocrt take A).

Slika 4.1. Prostorno predstavljanje projektovanja take A u prvom
oktantu


13
Poloaj take A u prostoru (ortogonalnom koordinatnom trijedru) moe biti
dat na dva naina i to :
- svojim rastojanjem od projekcijskih ravni
1
,

2
i
3
ili
- svojim koordinatama x, y i z.
Rastojanje take A od ravnine
1
predstavlja se z - koordinatom, rastojanje
take A od

2
predstavlja se y - koordinatom, a rastojanje take A od

3

predstavlja se sa x - koordinatom.
Obaranjem ravnine
1
i
3
sa odgovarajuim projekcijama A i A u
2

dobije se rasklopljeni ortogonalni koordinatni trijedar O-x-y-z-y
0
sa
odgovarajuim projekcijama A , A i A take A, kao to je prikazano na
slici 4.2. Sa dvije projekcije take moe se odrediti preostala traena
projekcija take .

Slika 4.2. Projekcija take A u ortogonalnom koordinatnom sistemu

Ivice tijela se presijecaju u vrhovima (rogljevima) koje se u prostoru definiu
kao odgovarajue take. Projiciranjem pojedinanih vrhova tijela u
ortogonalnoj projekciji definie se cjelokupna projekciju tijela (slika 4.3).

14

Slika 4.3. Prostorna projekcija piramide u tri projicirajui ravnine

Slika 4.4. Ortogonalna projekcija piramide

15
Kao to je ranije navedeno, svaka taka definie se sa tri podatka koji se
nazivaju koordinatama tih taaka. Koordinata x predstavlja udaljenost take
od koordinatnog poetka po x-osi, odnosno udaljenost take od
projicirajue ravnine
3
. Koordinata y predstavlja udaljenost take od
ravnine
2
, a koordinata z udaljenost take od ravnine
1
, odnosno
udaljenost od koordinatnog poetka po z-osi.
Za dati primjer na slici 4.5, a prema podacima iz zadatka br.1 mogu se
zapisati sljedee prostorne koordinate taaka:
A (x,y,z) = taka A prostorna smjetena u I. oktantu
B (x,-y,z) = taka B prostorno smjetena u II. oktantu
C (x,-y,-z) = taka C prostorno smjetena u III. oktantu
D (x,y,-z) = taka D prostorno smjetena u IV. oktantu
E (-x,y,z) = taka E prostorna smjetena u V. oktantu
F (-x,-y,z) = taka F prostorno smjetena u VI. oktantu
G (-x,-y,-z) = taka G prostorno smjetena u VII. oktantu
H (-x,y,-z) = taka H prostorno smjetena u VIII. oktantu.

Slika 4.5. Prostorno predstavljanje projekcije taaka po pojedinanim
oktantima (prostorna predoba)

16
Zavisno od toga u kojem se oktantu nalazi taka u prostoru, dobivaju se
razliiti poloaji prve, druge i tree projekcije taaka u odnosu na x, y i z-
osu. Tako, za navedene take vrijedi:
- kada se taka A nalazi u I oktantu, njena prva projekcija A je ispod x-ose,
a druga projekcija A iznad x-ose, a trea projekcija A lijevo od z-ose
(slika 4.6a);
- kada se taka B nalazi u II oktantu, njena i prva B i druga projekcija B
su iznad x-ose, a trea projekcija B desno od z-ose (slika 4.6b);
- kada se taka C nalazi u III oktantu, njena prva projekcija C je iznad x-
ose, a druga projekcija C ispod x-ose, a trea projekcija C desno od
z-ose (slika 4.6c);
- kada se taka D nalazi u IV oktantu, njena i prva D i druga projekcija D
su ispod x-ose, a trea projekcija B lijevo od z-ose (slika 4.6d).
- kada se taka E nalazi u V oktantu, njena prva projekcija E je ispod x-
ose, a druga projekcija E iznad x-ose, a trea projekcija E lijevo od z-
ose (slika 4.6e);
- kada se taka F nalazi u VI oktantu, njena i prva F i druga projekcija F
su iznad x-ose, a trea projekcija F desno od z-ose (slika 4.6f);
- kada se taka G nalazi u VII oktantu, njena prva projekcija G je iznad x-
ose, a druga projekcija G ispod x-ose, a trea projekcija G desno od
z-ose (slika 4.6g);
- kada se taka H nalazi u VIII oktantu, njena i prva H i druga projekcija H
su ispod x-ose, a trea projekcija H lijevo od z-ose (slika 4.6h).


17

Slika 4.6. Poloaj pojedinanih taaka u ortogonalnoj projekciji

18
Zadaci

1. Nacrtati sve tri projekcije taaka A, B, C, D, E, F, G i H i odrediti u kom se oktantu
nalaze.

Podaci: A (1,4,3) E (-3
.5
,2
.5
,2
.5
)
B (2
.5
,-2
.5
,5) F (-4,-3
.5
,3
.5
)
C (3,-4
.5
,-4
.5
) G (-5,-3
.5
,-3
.5
)
D (4
.5
,-2
.5
,-4) H (-5,2
.5
,-4)

NAPOMENA: Za kosu projekciju osa y u odnosu na osu x zaklapa ugao 30.
Razdvojiti oktante u kosoj projekcije prema shemi na slici. U
ortogonalnoj projekcije svaku taku crtati u poseban koordinatni
sistem.
Rjeenje dato na slikama 4.5 i 4.6., a prema pravilima obraenim u poglavlju

2. Nacrtati sve tri projekcije taaka A, B, C, D, a prema zadatim koordinatama (take lee
u ravnini
1
)
A (3
,5
,3,0) C (-5,-5,0)
B (2,-3,0) D (-4,2,0)

Slika 4.7. Poloaj taaka u kosoj projekciji


19

Slika 4.8. Poloaj taaka u ortogonalnoj projekciji
3. Odredi sve tri projekcije navedenih taaka koje su za naznaen broj
jedinica udaljene od ravnina projekcija i osa ortogonalnog
koordinatnog trijedra. Napii koordinate tih taaka i njihov poloaj u
prostoru. (O=11,19)

Udaljenost od
1
2

3

Taka A 2 3 1
Taka B 0 2 3
Taka C 4 0 4
Taka D 3 4 0
Taka E 0 0 6
Taka F 0 5 0
Taka G 6 0 0
Taka H 0 0 0

Rjeenje: Prva i druga projekcija bilo koje take se nalazi na vertikalnoj sponi, dok se druga i
trea projekcija nalaze na horizontalnoj sponi, bez obzira gdje je taka smjetena u prostoru.

20
Udaljenost take od ravnine
1
, predstavlja z-koordinatu te take, udaljenost take od ravnine
2
,
predstavlja y-koordinatu te take, a udaljenost take od ravnine
3
njenu x-koordinatu.
Ako taka lei na ravnini, tu je njen prostorni poloaj i jedna od projekcija, a ostale projekcije se dobiju
povlaenjem normala prema ravninama projekcije iz prostornog poloaja, to jest dobiju se u osama.

prvi oktant
Slika 4.9. Prostorna projekcija taaka u specijalnom poloaju
Koordinate taaka x y z Poloaj u prostoru Koordinate taaka
Taka A 1 3 2 proizvoljan poloaj A(2,3,1)
Taka B 3 2 0 lei u ravnini
1
B(0,2,3)
Taka C 4 0 4 lei u ravnini
2
C(4,0,4)
Taka D 0 4 3 u ravnini
3
D(3,4,0)
Taka E 6 0 0 lei na x-osi E(0,0,6)
Taka F 0 5 0 lei na x-osi F(0,5,0)
Taka G 0 0 6 lei na x-osi G(6,0,0)
Taka H 0 0 0 u koordinatnom poetku H(0,0,0)


21

Slika 4.10. Ortogonalna projekcija taaka u specijalnom poloaju

4. Dat je trougao sa tri take A, B, i C. Odredi sve tri projekcije tog
trougla. (O=8;8).
Podaci: A(7,5,6) B(5,-2,5) C(2, 3
.5
,-1

)
(slika 4.11)


22

Slika 4.11. Ortogonalna projekcija zadatog trougla

ZADACI ZA VJEBU
1. Nacrtati sve tri projekcije taaka A, B, C, D, E, F, G i H i odrediti u
kom se oktantu nalaze. ( O=8;8)
Podaci: A (1,3,3) E (-3
.5
,4,2)
B (2
.5
,-2,5) F (-4
.5
,-4
.5
,4)
C (3,-3,-4
.5
) G (-5,-5
.5
,-2
.5
)
D (4
.5
,4,-4) H (-4,4,-4)


23
2. Nacrtati sve tri projekcije taaka A, B, C, D, E, F, G i H i odrediti u kom se
oktantu nalaze. ( O=8;8)
Podaci: A (2;2;1) E (8,4,0)
B (3
.5
,-1,2) F (9
.5
,-1,4)
C (5,-3,-4) G (11,0,4)
D (6
.5
,3,-5) H (12
5
,0,-6)
3. Nacrtati u ortogonalnoj projekciji take.(O=14;13)
Podaci: A (5
.5
,-6,4) E (7,1,-4)
B (-2
.5
,3,2) F (-5,-7
.5
,-5)
C (-6,-7,-2) G ( 5,-6,-3)
D ( 2,6,0) H (9,0,3)

4. Nacrtati u ortogonalnoj projekciji take.(O=11;11)
Podaci: A (5
.5
,-6,0) A (5
.5
,5,5)
B (-2
.5
,-3,2) B (-2
.5
,-3,3)
C (-4,-4,4) C (4,-2,6)
D (5
.5
,-6,4) B (-2
.5
,3,2)

5. Nacrtaj u sve tri projekcije taaka A( 5,-6,-3); B(7,1,-4); C(-5,-7
.5
,-5). Napii u
kojim se oktantima take nalaze. Crtati u ortogonalnoj projekciji. (O=12;13)

6. Nacrtaj u sve tri projekcije taaka A( 2,6,0); B(9,0,3); C(-2,-6,-4). Crtati u
ortogonalnoj projekciji. (O=10;12)
7. Nacrtati u ortogonalnoj projekciji take
A (5
.5
,-6,0)
B (-2
.5
,-3,2)
C (-4,-4,4)
Napisati u kojim se oktantima take nalaze.

8. Nacrtati u kosoj i ortogonalnoj projekciji take
A (5
.5
,5,5)
B (-2
.5
,-3,3)
C (4,-2,6)
Napisati u kojim se oktantima take nalaze.

26
5. PROJEKCIJA PRAVE
5.1. ORTOGONALNA PROJEKCIJA PRAVE
Uzastopni niz taaka u prostoru na jednom pravcu ini pravu liniju.
Ortogonalna projekcija prave na neku projekcijsku ravninu dobije se kada
se kroz pravu postavi ravninu normalno na tu projekcijsku ravninu (slika
5.1). Ravnina normalna na projekcijsku ravninu naziva se projektna ravninu,
a njen presjek sa projekcijskom ravni daje odgovarajuu ortogonalnu
projekciju prave.
Projekcija prave koja se nalazi u prostoru, na neku od projicirajui ravnina
je takoer prava, ukoliko prava nije okomita na njih. Pravougla
(ortogonalna) projekcija prave je kraa od same prave ili je jednake duine
kao prava. Projekcija prave je kraa od same prave kada zauzima
proizvoljni poloaj u prostoru (slika 5.2), a jednake duine kao i prava kada
prava lei u ravnini ili je paralelna sa projicirajuom ravninom. U sluaju da
je prava u prostoru okomita na neku od ravnina, a paralelna sa preostale
dvije, tada je jedna njena projekcija taka.
Za pravu koja zauzima proizvoljan poloaj u prostoru u odnosu na
projekcijske ravnine t
1
, t
2
i t
3
kae se da se nalazi u proizvoljnom poloaju
u prostoru (slika 5.1), a za pravu koja lei, normalna je ili paralelna sa
jednom od projekcijskih ravni, ili sa jednom od projekcijskih osa, kae se da
se nalazi u specijalnom poloaju u prostoru (slika 4.9 i 4.10).

Slika 5.1. Prava g u proizvoljnom poloaju
g

27
Na slici 5.2 prikazan je poloaj prave g u projekcijama, za koju je bilo
potrebno definisati samo dvije projekcije njenih taaka A i B. Kako je svaka
taka u prostoru odreena na osnovu svoje dvije projekcije, to je i prava u
prostoru potpuno definisana pomou dvije projekcije taaka ( A , A ' ' ' i B B ' ' ' ),
(slika 5.1 i 5.2).

Slika 5.2. Projekcija prave g u ortogonalnoj projekciji
Ukoliko prava g prodire kroz ravninu t
1
u taki
1 1
S S ' = , a ravninu t
2
u taki
2 2
S S ' ' = , tada se te take zovu projekcijski prodori (tragovi) ili probodita
(slika 5.1).
Na slikama 5.3 i 5.4 prikazane su prave u specijalnom poloaju. U prvom
primjeru je prava g paralelna sa projicirajuom ravninom t
1
, a u
proizvoljnom poloaju prema projicirajuim ravninama t
2
i

t
3
. Kada je prava
g paralelna sa t
1
, njena prva projekcija m' je proizvoljna i pokazuje poloaj
prave u prostoru, a druga projekcija g'' paralelna sa x-osom, a trea
projekcija prave g''' paralelna sa y - osom (slika 5.3).
Na slici 5.4 prava n je u paralelnom poloaju u odnosu na projicirajuu
ravninu t
2
, a u proizvoljnom poloaju u odnosu na projicirajue ravninu t
1
i

28
t
3
. U tom sluaju njena prva projekcija n' je paralelna sa x-osom, a druga
projekcija n'' proizvoljna, a trea projekcija n''' paralelna sa z-osom..

Slika 5.3. Prostorna i ortogonalna projekcija pravca g t
1

Slika 5.4. Prostorna i ortogonalna projekcija pravca n t
2

29
4.3. MEUSOBNI POLOAJ DVIJE PRAVE
Dvije prave u prostoru mogu se meusobno sjei (presijecati) ili mimoilaziti
(ukrtati). Ako se dvije prave sijeku u konanosti, kae se da su to dvije
presjene prave u uem smislu rijei, a ako se one sijeku u beskonanosti,
kae se da su to dvije paralelne prave.
4.3.1. Dvije prave koje se sijeku
Ako se dvije prave g
1
i g
2
, date u proizvoljnom poloaju u prostoru (slika
4.11), sijeku se u taki P, vidljivo je da se i njihove prve projekcije
'
1
g i
'
2
g
sijeku u taki P' , a druge projekcije
1
g i
2
g u taki P ' ' . Takoer, moe se
uoiti sa slike u ortogonalnoj projekciji da dvije pridruene projekcije
zajednike take P lee na istoj sponi, pa se moe rei da se prave u
prostoru sijeku, ako presjene take istoimenih projekcija tih pravih vezuje
ista vertikalna spona kroz dvije pridruene projekcije.
4.3.2. Dvije prave koje su paralelne
Dvije prave u prostoru su paralelne, ako su i njihove istoimene projekcije
meusobno paralelne (slika 4.12).

Slika 4.11. Projekcije dvije prave Slika 4.12. Projekcija dvije paralelne
koja se sijeku g
1
i g
2
prave g
1
i g
2
, g
1
g
2

30
4.3.3. Dvije prave koje se mimoilaze
Dvije prave se ukrtaju (mimoilaze) u prostoru ako se ne sijeku ni u
konanosti, ni u beskonanosti (slika 4.13).

Slika 4.13. Projekcija dvije prave koja se mimoilaze g
1
i g
2

4.4. ODREIVANJE PRAVE VELIINE DUI I VELIINE UGLA NAGIBA
Prava veliina dui AB openito e se dobiti ako se du dovede u poloaj
da je paralelna sa projicirajuom ravni t
1
, t
2
ili t
3
,

ili da lei u nekoj od
projicirajuih ravni.
4.4.1. Odreivanje prave veliine dui i veliine ugla nagiba rotacijom
u poloaj paralelan sa t
1
31

Slika 4.14. Koso predstavljanje rotacije dui u poloaj
paralelan ravnini t
1

Slika 4.15. Koso i ortogonalno predstavljanje rotacije dui u poloaj
paralelan ravnini t
1

32
Prava veliina dui AB moe se dobiti njenom rotacijom dok se ne dovede
u poloaj paralelan sa ravninom t
1
.
Druga projekcija dui AB rotira se oko druge projekcije take ) A ( B ' ' ' ' sa
radijusom B A r ' ' ' ' = , tako da se dovede u poloaj paralelan ravnini t
1
, a s
obzirom na osnovnu osu
1
x
2
. Poloaj take ) A ( B ' ' ' ' ostaje pri rotaciji
nepomian. Traka ) B ( A ' ' ' ' se projicira u ) B ( A
0 0
' ' ' ' i ) B ( A ' ' u ) B ( A
0 0
' ' .
Spajanjem taaka
0
A B ' ' odnosno ) A B ( ' '
0
dobiva se prava veliina dui AB
(slika 4.14 i 4.15).
Prava duina dui i usporednica sa nacrtnom projekcijskom ravninom t
1
s
1
x
2
, a koja prolazi kroz tlocrt take ) A ( B ' ' ,
predstavlja prikloni ugao |
0
. Taj ugao predstavlja pravu veliinu nagiba
duine AB prema nacrtnoj projekcijskoj ravnini t
2

(slika 4.14 i 4.15).
2

Slika 4.16. Koso i oktogonalno predstavljanje rotacije dui u poloaj
paralelan ravnini t
2

33

Slika 4.17. Koso i oktogonalno predstavljanje rotacije dui u poloaj
paralelan ravnini t
2

Druga projekcija dui AB rotira se oko druge projekcije take ) A ( B ' ' ' ' sa
radijusom B A r ' ' ' ' = , tako da se dovede u poloaj paralelan ravnini t
1
, a s
1
x
2
. Poloaj take ) A ( B ' ' ' ' ostaje pri rotaciji
nepomian. Taka ) B ( A ' ' ' ' se projicira u ) B ( A
0 0
' ' ' ' i ) B ( A ' ' u ) B ( A
0 0
' ' .
Spajanjem taaka
0
A B ' ' , odnosno ) A B ( ' '
0
dobiva se prava veliina dui
AB .
Prikloni ugao o predstavlja pravu veliinu nagiba duine AB prema
projekcijskoj ravnini t
1
.
3
Kod rotacije dui AB u poloaj paralelan sa projicirajuom ravninom t
3

(slika 4.18), du se rotira oko take ) A ( B ' ' sa radijusom B A r ' ' = , tako da
je duine
0
A B ' ' ) B ( A ' ' paralelna sa projicirajuom ravninom t
3
, u odnosu na
34
osu
1
x
3
. Centar rotacije je taka ) A ( B ' ' , koja je u toku rotacije nepomina
taka.

Slika 4.18. Prostorno predstavljanje rotacije dui u poloaj paralelan
ravnini t
3

Prva projekcija take A' se rotira u
0
A' , a u treoj projekciji A ' ' ' u
0
A ' ' ' .
Povezivanje taaka A i B ' ' ' ' ' ' predstavlja pravu veliinu dui AB (slika
4.19).
35

Slika 4.19. Ortogonalno predstavljanje rotacije dui u poloaj paralelan
ravnini t
3
4.4.4. Metoda obaranja projicirajueg trapeza
Izmeu duine AB i njenih projekcija B A ' ' i B A ' ' ' ' nastaju dva
geometrijska lika, koji se nazivaju projicirajui trapezi (trapez A B AB ' ' i
trapez A B AB ' ' ' ' ). Du AB je u oba sluaja na projicirajuim zrakama koje
su povuene normalno kroz krajnje take A i B. Ako se trapez obori za 90
oko tlocrta duine na ravninu t
1
, udaljenosti taaka od ravnine t
1
(z
A
i z
B
) u
obrnutom poloaju zadravaju normalnost na tlocrt (z
A
i z
B
B A ' ' ) duine
(slika 4.20).
Obaranje projicirajueg trapeza oko tlocrta duine u projicirajuu ravninu t
1

naziva se prvo obaranje. U tom sluaju nanosi se veliina udaljenosti
taaka A i B od ravnine t
1
(z
A
i z
B
) na krajnje take A i B na normalnoj
zraci, koja se povlai kroz tlocrtne projekcije A' i B' okomito (normalno) na
tlocrt duine. Tako se dobiju oborene take
0
A' i
0
B' . Duina
0 0
B A ' '
predstavlja pravu duinu dui AB (slika 4.21). Ugao
0
o izmeu paralelne
spone koja je za z
B
udaljena od tlocrta duine B A ' ' , i prave veliine duine
0 0
B A ' ' je prava veliina ugla koji du AB zaklapa sa tlocrtnom ravninom t
1
.
36
Obaranje projicirajueg trapeza oko nacrta duine B A ' ' ' ' u projicirajuu
ravninu t
2
naziva se drugo obaranje. U tom sluaju nanosi se na normalne
zrake, povuene iz krajnjih taaka duine u drugoj projekciji (nacrt
dui B A ' ' ' ' ), udaljenost taaka od projicirajue ravnine t
2
(y
A
i y
B
). Dobivena
du
0 0
B A ' ' ' ' predstavlja pravu duinu dui AB .

Slika 4.20. Prostorno predstavljanje dobivanja prave veliine dui sa
obaranjem u ravnini t
1
(tlocrtna ravninu)
37

Slika 4.21. Ortogonalno predstavljanje dobivanja prave veliine dui sa
obaranjem na ravninu t
1
(tlocrtna ravninu)

38
Zadac i

1. Nacrtati i odrediti u kosoj i ortogonalnoj projekciji:
- prodore pravca a= AB |A(2
.5
,6,1); B(-4,0,5)|, kroz projicirajue ravnine t
1
, t
2
, t
3
;
- oktante kroz koje pravac a prolazi;
- vidljivost pravca a i njegovih projekcija (a', a'', a'''), smatrajui projicirajue
ravnine neprozirne;
- pravu veliinu dui AB;
- priklone uglove o
1
, o
2
, o
3
.

39

40

- prodore pravca a= AB |A(3,1,4); B(-4,3
.5
,0
.5
)|, kroz projicirajue ravnine t
1
, t
2
,
t
3
;
- vidljivost pravca a i njegovih projekcija (a', a'', a'''), smatrajui projicirajue
ravnine neprozirne;
- priklone uglove o
1
, o
2
, o
3
.

41

42
- prodore pravca m= AB |A(4,1,2); B(1,4,-2
.5
)|, kroz projicirajue ravnine t
1
, t
2
,
t
3
;
- vidljivost pravca m i njegovih projekcija (m', m'', m'''), smatrajui projicirajue
ravnine neprozirne;
- priklone uglove o
1
, o
2
, o
3
.

43

44
4. Nacrtaj u sve tri projekcije duinu | | ) , , ( B ); , , ( A AB 1 2 2 6 6 8 , njezinu vidljivost i
prodore kroz ravnine projekcija. U kojim se oktantima nalaze take AiB zadate
duine.
(O=12;15)

45
5. Odrediti projekcije, vidljivost, pravu veliinu i uglove nagiba o
1
, o
2
, o
3
duine
| | ) , , ( B ); , , ( A AB 7 1 8 3 1 2 = . Napisati kakav poloaj zauzima zadata duina prema
ravninama projekcija i u kojem oktantu se ona nalazi.
(O=10;15)

Duina ABII o
2
, a kosa prema o
1
i o
3
(na y). Duina AB je u II. oktantu.

y
A
=y
B

A'A
0
=A''A
x
=z
A

B'B
0
=B''B
x
=z
B
A'''A
0
=A'A
y
=A''A
z
=x
A
B'''B
0
=B'B
y
=B''B
y
=x
B

46
- prodore pravca n= MN |A(3,1,-3); B(-4,5,-3)|, kroz projicirajue ravnine t
1
, t
2
,
t
3
;
- vidljivost pravca n i njegovih projekcija (n', n'', n'''), smatrajui projicirajue
ravnine neprozirne;
- pravu veliinu dui MN;
- priklone uglove o
1
, o
2
, o
3
.

47

48
7. Odrediti sva tri prodora i vidljivost pravca | | ) , , ( B ); , , ( A AB a 7 3 2 7 6 7 = kroz
ravnine projekcija i napisati kroz koje oktante pravac prolazi.
(O=11;12)

49
8. Nacrtati u sve tri projekcije duinu | | ) , , ( B ); , , ( A AB 5 3 3 8 8 8 , njezinu vidljivost u
projekcijama i prodor kroz ravnine projekcija. NApisati u kojim se oktantima
nalaze take A i B zadate duine i u kojoj se projekciji duina potpuno vidi, a u
kojoj potpuno ne vidi.
(O=14;13)

Taka A u VIII. oktantu.
Taka B u V. oktantu.
Duina se potpuno vidi u drugoj projekciji (=A''B'')
Duina se potpuno ne vidi u treoj projekciji (=A'''B''')
50
9. Odrediti prodor pravca | | ) , , ( N ); , , ( M MN a 4 3 7 9 1 7 = kroz ravnine projekcija.
Odredi i projekcije taaka koje lee na zadatom pravcu. Napii, kakav poloaj
zauzima pravac prema ravninama projekcija i kroz koje oktante prolazi.
(O=14;12)

Pravac a II o
3
, a kos prema o
2
i o
1
. Projekcije a' i a'' se poklapaju. Pravac a prolazi
kroz VII, VI i V oktant.

51
10. Odrediti prodor pravca a koji je paralelan ravnini t
3
, a prolazi takom A(3,6
.5
,4
.5
).
Pravac a prodire ravninu t
2
na udaljenosti z=1 od ravnine t
1
.
(O=12;13)

52
11. Odrediti sva tri prodora pravca | | ) , , ( N ); , , ( M MN a 1 2 8 5 1 8 = kroz ravnine projekcija.
o
1
o
2
o
3
. Napisati kroz koje oktante zadati pravac prolazi.
(O= 8;13)

53
12. Odrediti prodore pravca | | ) , , ( B ); , , ( A AB a
.5
7 7 4 4 1 4 = kroz ravnine
projekcija.Napisati kroz koje oktante pravac prolazi.
(O=10;15)

6 RAVAN
54
6 RAVAN
Uzastopni niz paralelnih linija u prostoru na jednom pravcu ini ravan.
Poloaj ravni u prostoru u potpunosti je odreen sa tri take koje nisu na
istom pravcu (koje nisu kolinearne). U prostoru ravan moe biti u opem i
specijalnom poloaju.
Proizvoljna ravan o u opem sluaju sjee sve tri projekcijske ravni po
pravim linijama koje se nazivaju tragovi ravni i to:
- presjek ravni o sa projicirajuom ravninom t
1
daje prvi trag a
1
ravni o;
2
daje drugi trag a
2
ravni o;
3
daje trei trag a
3
ravni o.
Take u kojima ose koordinatnog trijedra x, y i z prodiru ravan o nazivaju se
osni prodori (osni tragovi) i to:
- prodor x-ose kroz ravan o daje osni trag o
x
;
- prodor y-ose kroz ravan o daje osni trag o
y
;
- prodor z-ose kroz ravan o daje osni trag o
z
.
Iz toga slijedi da odgovarajui tragovi prolaze kroz odgovarajue osne
tragove:
- prvi trag a
1
prolazi kroz osne tragove o
x
i o
y
;
- drugi trag a
2
x
i o
z
;
- trei trag a
3
y
i o
z
.
Prvi i drugi trag ravni mogu meusobno zaklapati otar ili tup ugao. Ravan
iji tragovi zaklapaju otar ugao imaju konvergentne tragove i pri njenom
projiciranju na t
1
i t
2
vidi se uvijek ista, gornja, odnosno prednja strana
(slika 6.1 i 6.2). Ravan iji tragovi zaklapaju tup ugao ima divergentne
tragove i pri projiciranju ovakve ravni na t
1
i t
2
vide se njene suprotne
strane kao na slici 6.3.
55

Slika 6.1. Prostorno predstavljanje proizvodne ravnine o sa
konvergentnim tragovima

Slika 6.2. Tragovi ravnine o u ortogonalnoj projekciji
6 RAVAN
56

Slika 6.3. Prostorno predstavljanje proizvodne ravnine c sa
divergentnim tragovima
6.1. PROIZVOLJAN I SPECIJALAN POLOAJ RAVNI
Za ravan koja zauzima proizvoljan poloaj u prostoru u odnosu na
projekcijske ravni t
1
, t
2
i t
3
i ose koordinatnog trijedra x, y i z kae se da se
nalaze u proizvoljnom poloaju u prostoru (slike 6.1 do 6.3), a za ravan koja
zauzima specifian poloaj u prostoru u odnosu na projekcijske ravni i ose
koordinatnog trijedra kae se da se nalaze u specijalnom poloaju u
prostoru. Zavisno od toga kakav specijalan poloaj u prostoru zauzimaju
ravani u prostoru dijele se na:
- projektne ravni i
- simetralne ravni.
6.1.1. Projektne ravni
Projektna ravan je ona ravan koja je okomita bar na jednu projekcijsku
ravan. U sluaju da je ravan okomita na projicirajuu ravan t
1
(slika 6.4),
naziva se prva projektna ravan, a ako je okomita na projicirajuu ravan
t
2
(slika 6.5), druga projektna ravan.

Prva projektna ravan o (slika 6.4), okomita je na ravan t
1
, a sa ravninom
t
2
i t
3
zauzima proizvoljan poloaj. Prvi trag te ravni a
1
je proizvoljan, a
njen drugi a
2
i trei trag a
3
paralelan je sa z-osom. Osni tragovi ove ravni
su: o (o
x
; o
y
;).
Druga projektna ravan c (slika 6.5), okomita je na ravan t
2
, a sa ravninom
t
1
i t
3
zauzima proizvoljan poloaj. Prvi trag e
1
te ravni je okomit na x-osu,
57
njen drugi trag e
2
je proizvoljan, a trei trag e
3
je okomit na sa z-osom.
Osni tragovi ove ravni su: c (c
x
; ;c
z
). Sve to se nalazi na ovoj ravnini ima
drugu projekciju na drugom tragu e
2
ravni c.

Slika 6.4. Ravan o (o
x
, o
y
,) okomita na ravan t
1

Slika 6.5. Ravan c (c
x
, , c
z
) okomita na ravan t
2

Za ravan _ koja je okomita na profilnicu, odnosno projicirajuu ravan t
3

(slika 6.6), prvi trag g
1
je okomit na y-osu, a drugi trag g
2
okomit na z-osu,
a trei trag g
3
je proizvoljan, tj. trag g
1
i g
2
su paralelni sa x-osom. Osni
tragovi ove ravni su: (;_
y
;
z
).
6 RAVAN
58

Slika 6.6. Ravan _ (, _
y
,
z
) okomita na ravan t
3

Kada je ravan | paralelna sa t
3
, a istovremeno okomita na t
1
i t
2
, tada se
dobiva profilna ravan (slika 6.7). Njen prvi trag b
1
je paralelan sa y-osom,
a drugi trag b
2
je paralelan sa z-osom, trei trag b
3
je u beskonanosti. Osni
tragovi ove ravni su: | (|
x
,,). Sve to se nalazi u ovoj ravni ima prvu
projekciju na prvom tragu b
1
, drugu projekciju na drugom tragu b
2
, a treu
projekciju u pravoj veliini u t
3
.

Slika 6.7. Ravan | (|
x
,,) okomita na ravni t
1
i t
2
(profilna ravan paralelna sa t
3
)
59
Kada je ravan o paralelna sa t
2
1
i t
3
, tada se
dobiva frontalna ravan (slika 6.8). Njen prvi trag d
1
je paralelan sa x-osom,
a drugi trag d
2
je u beskonanosti, trei trag d
3
je paralelan sa z-osom. Osni
tragovi ove ravni su: o (, o
y
, ). Sve to se nalazi u ovoj ravni ima prvu
projekciju na prvom tragu d
1
, drugu projekciju u pravoj veliini u t
2
, a treu
projekciju na treem tragu d
3
.

Slika 6.8. Ravan o (, o
y
, ) okomita na t
1
i t
3

(frontalna ravan paralelna sa t
2
)

Slika 6.9. Ravan _ okomita na t
2
i t
3

(horizontalna ravan paralelna sa t
1
)
6 RAVAN
60
Kada je ravan paralelna sa t
1
2
i t
3
, tada se
dobiva horizontalna ravan (slika 6.9). Njen prvi trag c
1
je u beskonanosti,
drugi trag c
2
je paralelan sa x-osom, trei trag c
3
je paralelan sa y-osom.
Osni tragovi ove ravni su: _ (, , _
z
)
6.1.2. Simetralne ravni
Ravni koje sijeku projekcijske ravni t
1
i t
2
po njihovoj presjenoj osi x i
polove oktante kroz koje prolaze, zovu se simetralne ravni (slika 6.10). Kroz
neparne oktante prolazi prva simetralna ravan o (prva simetralnica, ravnina
simetrije), a kroz parne oktante druga simetralna ravan t (druga
simetralnica, ravnina koincidencije ili istovjetnosti).

Slika 6.10. Prva simetralna ravan (ravan simetrije) o

Slika 6.11. Druga simetralana ravan (ravan istovjetnosti) t
61
6.2. PRAVA NA RAVNI
Ako ravni c, danoj prema slici 6.12, pripada prava g, najmanje dvije take te
prave moraju leati na danoj ravni. Produavanjem prave g do njenih
prodora V
1
i V
2
uoava se da ona u svojim projekcijskim prodorima sijee
tragove ravni kojoj pripada. Zato se moe tvrditi: prava je na ravni ako su
njeni projekcijski prodori na odgovarajuim tragovima ravni, tj. prvi prodor
V
1
na prvom tragu c
1
, drugi prodor V
2
na drugom tragu c
2
ravni c. Pomou
ovih prodornih taaka, kao taaka prave g rijeene su i njene projekcije g',
g" (slika 6.13).

Slika 6.12. Prostorno predstavljanje pravi g
1
i g
2
koji lee na ravni c

Slika 6.13. Ortogonalana projekcija pravi g
1
i g
2
na ravni c
6 RAVAN
62
Kroz dvije prave date pomou tri take koje ne lee na istoj pravoj, moe se
poloiti samo jedna ravan. Za takve dvije prave kae se da ravan odreuju
jednoznano.
Slika 6.12 i 6.13 predstavlja dvije prave g
1
i g
2
koje se sijeku u taki S.
Odreivanjem projekcijskih prodora za ove prave, odreuju se tragovi ravni
c koju one odreuju. Oznake H
1
i V
1
su uzete za prodore prave g
1
, dok su
H
2
i V
2
uzete za prodore prave g
2
. Kroz prve projekcije prvih prodora H
1
' i
H
2
', prolazi prvi trag e
1
, a kroz druge projekcije drugih prodora, V
1
" i V
2
",
prolazi drugi trag e
2
ravni c.
Uz tano rjeavanje i crtanje moraju se oba traga sjei na x-osi u jednoj
taki na osnom prodoru c
x
.

63
ZADACI
1. Odrediti bez upotrebe tragova prodor pravca | | ) , , ( F ); , , ( E EF e
. .
1 0 7 3 5 1
5 5
= sa
ravninom koja je zadata sa dva paralelna pravca | | ) , , ( B ); , , ( A AB a
. .
0 5 2 2 4 0
5 5
= i
| | D ), , , ( C CD b
.5
1 1 1 = .
(O=9;14)

6 RAVAN
64

2.

65

3.

6 RAVAN
66
4.

67
5.

6 RAVAN
68
6.3. SUTRANICE
Meu razliitim pravcima u ravnini naroito su znaajne sutranjice.
Sutranice su prave posmatrane ravni, koje su paralelne sa jednom od
projekcijskih ravni. Postoje prva, druga i trea sutranica, ali su u upotrebi
najee samo prva i druga.

Prva sutranica h (prva paralela ili horizontala) je prava ravni c paralelna
sa prvom projekcijskom ravni t
1
, a time i sa prvim tragom e
1
ravni c kojoj
pripada (slika 5.14). Njen drugi projekcijski prodor V lei na drugom tragu o
2

pripadajue ravni, dok je prvi prodor na prvom tragu u beskonanosti. Prva
projekcija h' je paralelna sa prvim tragom e
1
, a druga h" sa x-osom
(slika 6.14).

Slika 5.14. Prostorna i ortogonalna projekcija prve sutranice
Druga sutranica f (druga paralela ili frontala) je prava ravni c paralelna sa
drugom projekcijskom ravni t
2
, a time i sa drugim tragom e
2
ravni c kojoj
pripada (slika 6.15). Poto je frontala f paralelna sa t
2
, to ona prodire samo
ravan t
1
u taki H. Prva projekcija f' frontale f paralelna je sa x-osom, a
druga projekcija f'' frontale f paralelna je sa drugim tragom e
2
ravni c.

69

Slika 6.15. Druga sutranica (druga paralela, frontala, vertikala)
6.4. NAGIBNICE I NAGIBNI UGAO RAVNINE

Prave, koje lee u proizvoljnoj ravni i okomite su na jedan od tragova te
ravni, nazivaju se nagibnice. To su dakle, specijalne prave u ravni koje
pokazuju nagibne uglove ravni prema projekcijskim ravninama.

Slika 6.16. Prostorno i ortogonalno predstavljanje prve nagibnice i
nagibnog ugla o
0

Prva nagibnica k (slika 6.16) nastaje kada se proizvoljna ravan c presjee
sa ravni koja je okomita na prvi trag e
1
zadate ravni c. Prema tome, prva
nagibnica je specijalna prava na ravni okomita na prvi trag e
1
zadate ravni
c. Iz toga slijedi da je prva projekcija k' prve nagibnice k okomita na prvi trag
6 RAVAN
70
e
1
ravni c, a druga projekcija k'' se dobije na osnovu njenih prodora kroz
projicirajue ravnine t
1
i t
2
, tj. taaka H i V (slika 6.16).
Druga nagibnica l (slika 6.17) je prava na ravnini, koja je okomita na drugi
trag e
2
zadate ravni c. Druga projekcija l'' druge nagibnice l okomita je na
drugi trag e
2
ravni c, a prva projekcija l' se dobije na osnovu njenih prodora
kroz projicirajue ravnine t
1
i t
2
, tj. taaka H i V (slika 6.19).
Najmanji ugao, koji ravan c zaklapa sa projicirajuim ravninama t
1
i t
2
, je
ugao izmeu nagibnice i njenih projekcija. Oznaavaju se na sljedei nain:
o
0
= prvi nagibni ugao ravnine je ugao izmeu prve nagibnice k i njene
prve projekcije k'
|
0
= drugi nagibni ugao ravnine je ugao izmeu druge nagibnice l i njene
druge projekcije l''

Slika 6.17. Prostorno i ortogonalno predstavljanje druge nagibnice i
nagibnog ugla |
0

Prvi nagibni ugao o ravnine je ugao koji ravan zaklapa sa prvom
projicirajuom ravninom. Prava veliina tog ugla o
0
definie se obaranjem
prve nagibnice u u projicirajuu ravan t
1
. Drugi nagibni ugao ravni |
definie njena druga nagibnica. Prava veliina |
0
dobiva se obaranjem
druge nagibnice oko njenog nacrta (druge projekcije l'') u projicirajuu ravan
t
2
.
6.5. TAKA NA RAVNI
Taka lei na ravni c onda, kada lei na bilo kojoj sutranjici te ravni.
Projekcija take na ravni, u opem sluaju, moe se odrediti pomou
sutranjice, koja pripada toj ravni i prolazi kroz tu taku (slika 5.18). Ako
71
taka P lei u ravni c, onda prva projekcija te take P' nalazi se na prvoj
projekciji prve, odnosno druge sutranjice (h' tj. f'), a druga projekcija P''
nalazi se na drugoj projekciji prve, odnosno druge sutranjice (h'' tj. f'' ). U
tom sluaju je udaljenost izmeu P'' i ose
1
x
2
prava veliina udaljenosti
take od ravni t
1
i udaljenost P' od ose
1
x
2
prava veliina udaljenosti take
od ravni t
2
.

Slika 6.18. Prostorno i ortogonalno predstavljanje take P na ravni c
pomou sutranjica

Slika 5.19. Predstavljanje moguih poloaja take s obzirom na poloaj
ravni c

a) taka na ravni c
b) taka iznad ravni c c) taka ispod ravni c
6 RAVAN
72
ZADATAK
1. Nacrtaj projekcije taaka A(2,3,z); B(4,y,1); C(3,y,5
.5
) i D(7,y,-2) koje lee u ravnini
P(9,6,7). Da li taka E(1
.5
, 1
.5
, 5) lei u zadatoj ravnini.

73

2. Paralelogram ABCD| | ) D ); z , , ( C ); z , , ( B ); z , , ( A
.
1 0 7 0 3 3
5
lei u ravnini P(-8,7,6).
Nacrtaj projekcije paralelograma, ako mu jedna dijagonala spaja vrhove
B i C.

6 RAVAN
74
3. Nacrtaj projekcije taaka A(6,2
.5
,z); B(4,y,6); C(3,y,10) i D(2,8
.5
,z) koje lee u
ravnini P(,6,8). Provjeri i napii da li i taka E(7
.5
,4
.5
,3) lei u zadatoj ravnini.
(O=12;15)

75
6.6. PRESJEK DVIJE RAVNI
Dvije ravni koje se u prostoru ne poklapaju niti su paralelne sijeku se po
pravoj liniji. Presjek tri ravni u prostoru daje jednu taku. Proizvoljne ravni c i
| sijeku se po pravcu s presjenici (slika 6.20). Kako su ravni date sa
tragovima, presjenica predstavlja spojnicu presjenih taaka H
1
i V
1
, u
kojima se sijeku odgovarajui tragovi obje ravni. U taki H
1
nalazi se
presjek prvih tragova e
1
i f
1
, a u taki V
1
oba druga traga ravni c i |.
Probodita lee u presjecitu istoimenih tragova obje presjene ravni i ista
se projektuju na osu
1
x
2
ime se odreuju prva, odnosno druga projekciju
presjenice s (slika 6.21). Iz toga slijedi da H
1
'V
1
' i H
1
''V
1
'' odreuju tlocrt
s'(prva projekcija) i nacrt s'' (druga projekcija) presjenice s.

Slika 6.20. Prostorno predstavljanje presjeka ravni c i |

Slika 6.21. Ortogonalno predstavljanje presjenice ravni c i |
6 RAVAN
76
Posebno je vano odreivanje presjeka dvije ravni, kod kojih se projekcije
tragova ne sijeku na projicirajuim ravninama t. U tom primjeru
presijeemo date ravni c i | sa dvjema novim ravninama t
3
i t
4
, koje su
paralelne sa projecirajuom ravninom t
1
(slika 6.22).
Presjenice dati ravni sa ravni t
3
su prve sutranjice ravni c i |, koje se
sijeku u taki P
1
. Tlocrt take P
1
' lei na presjeku tlocrta sutranjica h
1
' i
h
1
'
-
. Nacrt take P
1
'' lei na presjeku nacrta sutranjica h
1
'' i h
1
''
-
.
Presjenica dati ravni sa ravni t
4
su druge dvije sutranjice h
2
' i h
2
'
-
sa
presjekom u taki P
2
. Tlocrt take P
2
' lei na presjeku tlocrta sutranjica h
2
'
i h
2
'
-
. Nacrt take P
2
'' takoe lei na presjeku ucrtanih sutranjica h
2
'' i h
2
''
-

(slika 6.23). Povezivanjem P
1
'' P
2
'' i P
1
' P
2
' odreujemo nacrt s'' i tlocrt s'
presjenice s.

Slika 6.22. Prostorno predstavljanje presjeka dvije proizvoljne
ravni c i | pomou pomonih ravni t
3
i t
4

77

Slika 6.23. Konstrukcija projekcija presjenice pomou pomoni ravni

6.7. ODREIVANJE UGLA IZMEU DVIJE PROIZVOLJNE RAVNI c i |
Da bi se za date ravni c i | odredila pravu veliina ugla izmeu njih,
potrebno je odrediti najprije presjenicu s te dvije ravni. Na presjenici s se
izabere proizvoljna taka A i kroz nju poloi ravan okomito na presjenicu s.
Ta ravan sijee ravni c i | po presjenim duima AB' i AC'. Trougao C A B ' ' A
se rotira u tlocrtnu projekcijsku ravan t
1
( C A B ' ' A
0
). Ugao u vrhu A
0

predstavlja pravu veliinu ugla
0
o izmeu dvije proizvoljne presjene ravni
(slika 6.24).
Konstrukcija ortogonalnog predstavljanja odreivanja stvarnog ugla izmeu
dvije proizvoljne ravni prikazana je na slikama 6.25 i 6.26. Prvo je potrebno
definisati prvu i drugu projekciju ( s i s ' ' ' ) projekciju presjenice s. To je
mogue povezivanjem tlocrta
'
1
V i nacrta take
1
H sa presjecitima
1
V i
'
1
H .Preslikavanjem presjecita
1
V oko nacrtne projekcije iste take
'
1
V
6 RAVAN
78
dobije se taka
10
v . Povezivanjem te take sa presjecitem
'
1
H dobiva se
prava veliina
0
s presjenice s. Na pravoj veliini presjenice
0
s izabere se
proizvoljna taka A kroz koju se provue normala do tlocrtne projekcije s'
presjenice s i dobije se taku P'. Zatim, kroz proizvoljnu taku P' koja lei
na tlocrtnoj projekciji presjenice s' , povue se normala do prvih tragova
ravni c i | (e
1
i f
1
), te se dobiju take B' i C' i trougao C A B ' ' A . Vrh A
0

trougla C A B ' ' A
0
na tlocrtnoj projekcijskoj ravni t
1
nastaje rotacijom take A
oko projekcije proizvoljne take P'.
Ugao o
0
u vrhu A
0
je stvarna veliina ugla izmeu dvije proizvodne ravni c i
|, koje se sijeku.

Slika 6.24. Prostorno predstavljanje odreivanja stvarnog ugla izmeu
dvije proizvoljne ravni

79

Slika 6.25. Ortogonalno predstavljanje faze odreivanja stvarnog ugla
izmeu ravni c i |

Slika 6.26. Ortogonalno predstavljanje presjenog ugla izmeu dvije
proizvoljne ravni c i |
6 RAVAN
80
6.8. PRODOR PRAVE KROZ ZADATU RAVAN
Svaka prava koja ne lei na ravni niti je sa njom paralelna, prodire datu
ravan u jednoj taki.
Da bi se odredilo prodor prave g kroz neku proizvoljnu ravan c, kroz datu
pravu postavi se pomona ravan o i nae presjenica izmeu date i
pomone ravni. Pomona ravan treba da zadovoljava dva uslova: da je
okomita na jednu od projicirajuih ravni i da sadri pravac u prostoru. Kako
se prava i presjenica nalaze u pomonoj ravni, one se sijeku u jednoj taki
(taka P). Taka P predstavlja prodor prave g kroz zadatu ravan c.
Najbre i najjednostavnije se dolazi do rezultata kada se koristi prva (slika
6.27) i druga projektna ravan (slika 6.28). U tom sluaju je kroz pravac g
poloena prva ili druga projektna ravan tako, da se tlocrt s' odnosno nacrt
s'' njene presjenice s poklapa sa tlocrtom (g'=s') odnosno u drugom
sluaju nacrtom (g''= s'') pravaca g. Presjenica s sijee u nacrtu (s''g'')
odnosno tlocrtu (s'g') pravac g u taki P' odnosno P'', koja predstavlja
prodor pravca g kroz ravan c.

Slika 6.27. Prostorno predstavljanje odreivanja prodorne take P
prodora pravca g kroz ravan c

81

Slika 6.28. Ortogonalno predstavljanje prodora ravani c sa pravcem g
koritenjem prve projektne ravni o

Slika 6.29. Ortogonalno predstavljanje prodora ravani c sa pravcem g
koritenjem druge projektne ravni o
6.9. NORMALA NA RAVAN
Pravac koji se nalazi van ravni i normalan je na ravan naziva se normalom
ravnine. Taj pravac se projicira u svakoj projekciji normalno na
odgovarajue tragove i sutranjice date ravni, na koju je pravac okomit.
Ukoliko je pravac n okomit na ravan c, tada su njegove projekcije okomite
6 RAVAN
82
na oba njena traga e
1
i e
2
. Tlocrt pravca n' okomit je na trag e
1
, a nacrt
pravca n'' na trag e
2
(slika 6.30).
Prodorna taka P, u prvom sluaju (slika 6.30) definisana je povlaenjem
pomone ravni okomito na ravan c. Druga mogunost nastaje u sluaju
kada je poznata taka P koja se nalazi na ravni c, a kroz koju se povlai
normala n. Ako je pravac n normalan na ravan c, tada su i njegove
projekcije n' i n'' okomite na tragove e
1
i e
2
, te na sutranjice h' i f'' (slika
6.31).

6.10. PRODOR RAVANSKOG LIKA SA PRAVCEM
Problem se rjeava na isti nain kao u prethodnim primjerima, kada je
ravan bila zadana sa tragovima. Na slici 6.32 data je ravnina trougla ABC A ,
koja se presijeca sa pomonom ravninom koja se postavlja kroz pravac g.
Na mjestu gdje presjenica u nacrtu presijeca nacrt pravca g, definie se
nacrt presjene take P''. Radi vee jasnoe pretpostavit e se da je
trougao ABC A neproziran, a zatim e se definisati vidljivost pravca g. Kako
je trougao jednoznanog poloaja, u nacrtu je vidljiv isti dio pravca kao i u
tlocrtu slika (6.33). Pomona ravan koja je postavljena je kroz g' i okomita
je na t
1
, sjee ivice trougla C A ' ' u taki E', a B A ' ' u taki D'. Sputanjem
ovih prodora do odgovarajuih ivica u nacrtu C A ' ' ' ' i B A ' ' ' ' dobijaju se
odgovarajui prodori u nacrtu E'' i D''. Spajanjem taaka E'' i D'' dobije se
Slika 6.30. Normala na ravan c
koja prolazi kroz taku P
Slika 6.31. Normala na ravan c
koja prolazi kroz taku P
83
presjenica s u nacrtu. Prodorna taka prave g u nacrtu P' nalazi se na
presjeku nacrta g'' prave g i nacrta s'' presjenice s.

Slika 6.32. Prostorno predstavljanje prodora pravca g
kroz ravan trougla

Slika 6.33. Odreivanje prodorne take ravanskog lika sa pravcem g
6 RAVAN
84
ZADACI

1. Odrediti prodor pravca a= AB |A(6,0,-4); B(0,4,5)|, kroz ravninu E (8,10
.5
,6) i
projicirajue ravnine t
1
, t
2
, t
3
. Odrediti vidljivost pravca a (a', a'', a'''), smatrajui
ravninu E i projicirajue ravnine t
1
, t
2
, t
3
neprozirne. Crtati u kosoj i ortogonalnoj
projekciji.

85

6 RAVAN
86

2. Odrediti prodor i vidljivost pravca | | ) 3 , 1 , 7 ( ); 7 , 6 , 2 ( B A AB a = kroz ravninu P(, 4,6).

87

3. Odrediti prodor i vidljivost pravca | | ) 4 , 2 , 8 ( ); 4 , 2 , 1 ( B A AB a = kroz ravninu
) 9 , 7 , 9 (
5 .
P .
(O=10;13)

6 RAVAN
88
4. Odrediti prodor i vidljivost pravca | | ) 3 , 5 , 6 ( ); 9 , 1 , 3 ( F E EF g = sa ravninom
etverougla
| | ) 3 , 0 , 5 ( ); 9 , 2 , 9 ( ); 7 , 5 , 2 ( ); 1 , 3 , 2 ( D C B A ABCD .
(O=7;17)

89
5. Odredi meusobni presjek dva paralelograma | | D C B A ABCD ); 6 , 0 , 5 ( ); 0 , 0 , 3 ( ); 0 , 5 , 0 (
5 .

i | | H G F E EFGH ); 4 , 4 , 3 ( ); 2 , 4 , 2 ( ); 2 , 1 , 6 (
5 . 5 . 5 . 5 .

(O=11;15)

65
7 TRANSFORMACIJA

Zadati geometrijski oblici esto imaju takav geometrijski poloaj prema
projekcijskim ravnima
1
i
2
, da se na osnovu projekcija na njima ne moe
dobiti jasna predstava o njihovom izgledu u prostoru ili je oteana
mogunost rjeavanja nekih zadataka u vezi s postavljenim elementima.
Do sada se uvijek u cilju dobivanja to jednostavnijih izgleda projekcija
taaka, pravih linija, geometrijskih slika i tijela mijenjao njihov poloaj u
odnosu na projekcijske ravni
1
,
2
i
3
koje su zadravale uvijek isti
poloaj. Meutim, ponekad je ba usvojeni standardni poloaj projekcijskih
ravni
1
,
2
i
3
nepovoljan za rjeavanje postavljanih zadataka. Zbog toga
esto u rjeavanju zadataka poloaj prve tlocrtne
1
i druge nacrtne
2

projekcijske ravni ostaje stalan, a poloaj tree
3
projekcijske ravni se
mijenja tako da ostaje upravna samo na
1
ili
2
(do sada je poloaj tree
projekcijske ravni
3
bio istovremeno upravan na
1
i na
2
). Ovo slobodno
pomjeranje transformiranje tree projekcijske ravni
3
naziva se
transformacija. U sluaju potrebe moe se uvesti etvrta
4
, peta
5
itd.
projekcijska ravan tako da je uvijek okomita na prethodnu.
7.1. TRANSFORMACIJA TAKE
Prostornom skicom na slici 8.1 prikazana je transformacija take A do
novouvedene etvrte ravni
4
. Prvo je postavljena nova trea projekcijska
ravan
3
normalno na
1
, kao zamjena vertikalnoj ravni
2
, ime se dobio
novi sklop projekcijskih ravni
1
i
3
sa presjenom osom
1
x
3
(prve i tree
ravni), umjesto prethodnog sklopa ravni u kojem je bilo
1
normalno na
2
,
a
1
x
2
presjena osa (prve i druge projekcijske ravni). Trea projekcija
posmatrane take A je rijeena prodorom normalnog projekcijskog zraka
kroz ravan
3
poloajem A'''. Kako je horizontalna ravan
1
ostala ista i za
stari i za novi sklop ravni, to se udaljenost take A od nje, date koordinatom
z, u projekcijama vidi kao du iste veliine na obje vertikalne ravni, kako na
prethodnoj ravni
2
, tako i na novouvedenoj ravni
3
, pa je zato
AA' = A"L = A'''M. Gledajui ovu udaljenost kao du izmeu presjene ose i
projekcije take, moe se zakljuiti da je: udaljenost nove projekcije take
(A''' na novoj ravni) od posljednje ose (
1
x
3
) jednaka udaljenosti prethodne
projekcije take (A" na zamijenjenoj ravni) do stare ose (
1
x
2
).
8 TRANSFORMACIJA
66

Slika 7.1. Transformacija take prikazana u prostoru
Pri daljoj transformaciji take uvedena je naredna etvrta ravan
4
kao
zamjena prvoj
1
, normalna na treu, sa posljednjom presjenom osom
3
x
4
.
etvrta projekcija take A
IV
je u prodoru normalnog projekcijskog zraka
take A kroz ravan
4
. Kako je ravan
3
zajednika za oba posljednja sklopa
normalnih ravni (
1
normalno na
3
i
3
normalno na
4
), upravo udaljenost
take A od nje se ponavlja kao ista du, kako na prethodnoj (
1
), tako i na
narednoj etvrtoj ravni. Poto je AA''' = A'M = A
IV
N, zakljuuje se da je
udaljenost nove projekcije A
IV
take A od posljednje ose (
3
x
4
) jednaka
udaljenosti od stare ose
1
x
3
do projekcije A' na zamijenjenoj (prethodnoj)
ravni.
Nakon izvrenog prostornog projiciranja na date ravni, za dobivanje slike u
projekcijama, vri se preklapanje ravni ovim redoslijedom:
4
na
3
, obje na
1
i na kraju sve tri do poloaja ravni
2
. Pri tome je spona kroz A
IV
i A'''
normala na
3
x
4
, kroz A''' i A' normala na
1
x
3
i spona kroz A' i A" normala na
osu
1
x
2
. Po istom principu bi se odreivale i naredne projekcije take,
ukoliko bi bilo potrebno dalje uvoenje novih ravni.

67

Slika 7.2. Transformacija take u projekcijama
Transformacija take A do ravni
4
u projekcijama prikazana je na slici 8.2.
Poznate su projekcije A' i A" take A i poloaj osa
1
x
3
i
3
x
4
. Projiciranje je
poeto povlaenjem spone iz take A' normalno na
1
x
3
osu, a udaljenost
nove projekcije A''' na njoj od
1
x
3
data je udaljenou druge projekcije A" od
ose
1
x
2
. Prelaz od tree do etvrte ravni prikazan je sponom koja povezuje
A''' i A
IV
i normalna je na presjenu osu (
3
x
4
) ravni ije projekcije taaka
vezuje. Udaljenost A
IV
od posljednje
3
x
4
ose je jednaka udaljenosti
prethodne projekcije A' od stare ose
1
x
3
, a udaljenost A
III
od
1
x
3
ose jednaka
je udaljenosti druge projekcije A" od ose
1
x
2
.

7.2. TRANSFORMACIJA PRAVE
Na slici 7.3 je prikazan u rasklopnoj projekciji postupak transformacije prave
a (sa takama A i B). Za izvrenje ovog zadatka postupkom transformacije,
potrebno je postaviti projekcijsku ravan normalno na samu pravu a, kako bi
projekcija date prave na tu ravan bila predstavljena takom.

8 TRANSFORMACIJA
68

Slika 7.3. Prikaz postupka transformacije prave a
Kao to se vidi iz slike 7.3, prethodno je postavljena projekcijska ravan
3

paralelna pravoj a, i osa
1
x
3
je paralelna prvoj projekciji a' prave a. Poto je
naena trea projekcija a''' prave a, postavljena je etvrta projekcijska ravan
4
sa poloajem normalnim kako na samu projekcijsku ravan
3
tako i na
treu projekciju a''' prave a. Tako e etvrta projekcija a
IV
prave a biti
predstavljena u vidu take.
Iz same slike vidi se da prava a ima sasvim proizvoljan poloaj prema osi
1
x
2
, tj. u odnosu na projekcijske ravni
1
i
2
. Za osu
1
x
3
, tj. za projekcijske
ravni
1
i
3
specijalan poloaj bi zauzimala prava paralelna s treom
projekcijskom ravni
3
.

A'B'
1
x
3
(a')
A'A"'
1
x
3

3
x
4
A"'B"' (a"')
69
7.3. TRANSFORMACIJA GEOMETRIJSKOG OBLIKA

Slika 7.4. Prikaz postupka transformacije geometrijskog oblika
u vidu paralelograma ABCD

Na slici 7.4 prikazan je u rasklopnoj projekciji postupak transformacije
geometrijskog oblika u vidu paralelograma ABCD koji je svojim poloajem
normalan na prvu projekcijsku ravan
1
, a istovremeno je paralelan sa
drugom projekcijskom ravni
2
. Kao to se vidi iz slike, izvrena je
transformacija paralelograma i to iz prve projekcijske ravni
1
u treu
projekcijsku ravan
3
, a iz tree u etvrtu projekcijsku ravan
4
.

8 TRANSFORMACIJA
70
7.4. TRANSFORMACIJA TIJELA

Slika 7.5. Postupak transformacije paralelopipeda

Na slici 7.5 je prikazan u rasklopnoj projekciji postupak transformacije tijela
u vidu paralelopipeda ABCDEFGH ije su due ivice paralelne sa osom
1
x
2
,
tako da mu je prva i druga projekcija predstavljena pravougaonikom. Da bi
se iz prve i druge projekcije dobili jasnu predstavu o prostornom tijelu, kao
to se sa slike vidi, izvrena je transformacija paralelopipeda, i to iz prve
projekcijske ravni
1
u treu projekcijsku ravan
3
, a iz tree u etvrtu
projekcijsku ravan
4
.
Kao to se vidi na slici 7.5, u treoj projekcijskoj ravni
3
vidljiva je ivica
CG, jer je ista najudaljenija od iste projekcijske ravni, a to se vidi iz
same prve projekcije danog paralelopipeda sa istovremenim i danim
smjerom gledanja u vidu strelice. Kako je u prvoj projekcijskoj ravni
71
projekcija ivice A'E' najblia treoj projekcijskoj ravni, tj. najudaljenija od oka
posmatraa, to je u treoj projekciji ista ivica prikazana kao nevidljiva
AE. Dalje, sama vidljivost ivica paralelopipeda u etvrtoj projekcijskoj
ravni odreuje se prema odstojanjima istih od iste projekcijske ravni, a
posredstvom direktnog itanja u treoj projekcijskoj ravni, uz istovremeno
koritenje smjera gledanja za etvrtu projekcijsku ravan, koji je dat strelicom
u treoj projekcijskoj ravni. Tako se vidi da e tjeme H koje je najudaljenije
od etvrte projekcijske ravni, biti prikazano u etvrtoj projekcijskoj ravni
4

kao vidljivo, a tjeme B, koje je najblie etvrtoj projekcijskoj ravni
4
,
prikazati u istoj kao nevidljivo, a to znai i ivice B
IV
F
IV
, B
IV
C
IV
i B
IV
A
IV
, koje
iz istog polaze u etvrtoj projekcijskoj ravni, prikazae se takoer kao
nevidljive.
Dalje, iz prikazanih projekcija se vidi da sve ivice koje su kod
paralelopipeda meusobno paralelne, ostale su paralelne meusobno i u
svim novim projekcijskim ravnima. Kako etvrta projekcijska ravan
4
daje
potpuno jasno predstavu o samom izgledu prostornog paralelopipeda, to e
se na ovoj projekcijskoj ravni i zadrati, tj. nema potrebe za uvoenjem
daljih projekcijskih ravni.

8 TRANSFORMACIJA
72
ZADACI
1. Izvriti transformaciju tijela sa tjemenima od 1-16. Prva transformacija je
iz prve projekcije u treu, a druga transformacija iz tree projekcije u
etvrtu. Osa transformacije
1
x
3
povuena je u taki x=9 cm pod uglom od
60 prema x-osi, a druga osa transformacije
3
x
4
povuena je kroz taku
x=12 cm pod uglom 90 prema x-osi.
Tok rada: Trea projekcija od 1 - 12 tijela od 1 - 12 nalazi se na osnovu
rastojanja njegovih tjemena u drugoj projekciji od 1" - 12" od
1
x
2
ose, a
etvrta projekcija 1
IV
12
IV
tijela 1 12 nalazi se na osnovu njihovih
rastojanja u prvoj projekciji od 1 - 12 od
1
x
3
ose.
Vidljivost tijela u treoj projekciji od 1 - 12 odreuje se na osnovu njihove
susjedne u ovom sluaju prve projekcije, a vidljivost tijela u etvrtoj
projekciji od 1
IV
12
IV
odreuje se na osnovu njegove susjedne - u ovom
sluaju tree projekcije.
Unutranje ivice tijela koje polaze iz onih tjemena koja su u susjednoj
projekciji najblie osi transformacije u sljedeoj projekcijskoj ravni su
nevidljive. U ovom sluaju u treoj projekciji nevidljive su ivice 23 i
45, a u etvrtoj projekciji nevidljive ivice su one koje prolaze iz sljedeih
tjemena: 11
IV
, 12
IV
, 13
IV
, 14
IV
i 15
IV
.

73
2. Izvriti dvije transformacije trostrane prizme kojoj su osnove paralelne sa
ravninom 2. Jedna osnova prizme je ) 4 , 7 , 3 ( ); 1 , 7 , 6 ( ); 0 , 7 , 1 (
5 . 5 . 5 .
C B A ABC , boni
brid ) 0 , 1 , 1 ( D AD .
Osa
1
x
3
sijee osu
1
x
2
u taki x=10
.5
, a zaklapa sa njom ugao od 60, dok
osa 3x4 sijee osu 1x2 u istoj taki i zaklapa sa
1
x
2
ugao od 120.
(O=1;12)

8 TRANSFORMACIJA
74
3. Izvriti dvije transformacije kocke ABCDEFGH kojoj je zadat brid
) 5 , 1 , 0 ( ); 5 , 6 , 0 ( B A AB .
Osa
2
x
3
sijee osu
1
x
2
u taki x=8
.5
i sa njom zaklapa ugao od 60, a osa
3
x
4
sijee
osu
1
x
2
u istoj taki i zaklapa sa osom
1
x
2
ugao od 135.
(O=18;1)

75
8 ROTACIJA
Jasnija predstava o izgledu nekog prostornog oblika ili mogunost
sagledavanja njegovih elemenata u eljenom poloaju i veliini, osim
transformacijom, moe se postii postupkom rotacije (obrtanja, okretanja).
Za razliku od transformacije, gdje je eljeni oblik zadravao stalno isti
poloaj, a mijenjale su se novouvedene ravni, kod rotacije on mijenja svoj
poloaj prema dvjema osnovnim ravnima projiciranja
1
i
2
, dok one ostaju
stalno u nepromijenjenom poloaju.
Osa rotacije oko koje se vri obrtanje nekog geometrijskog oblika moe biti:
* normalna na jednu od ravni projekcija
* paralelna sa jednom od ravni projekcija
* u proizvoljnom poloaju, zato treba vriti i odreene transformacije
tog geometrijskog oblika.
8.1. ROTACIJA TAKE

Slika 8.1. Rotacija take oko ose normalne na ravan
1

8 ROTACIJA
76
Na slici 8.1 je izvedena rotacija take A za ugao u poloaj A
0
(A obrnuto)
oko ose a normalne na
1
. Zbog paralelnosti ravni kruga rotacije k
A
sa
1
u
prvoj projekciji se on (k
A
') vidi u pravoj veliini, dok je u drugoj projekciji (k
A
")
du paralelna sa x-osom i normalna na osu rotacije (k
A
" je paralelno sa x
osom i normalno na a" - slika 8.2). Taka A' se obre za ugao u poloaj
A
0
' (A prvo obrnuto), dok se A
0
" (A drugo obrnuto) odreuje povlaenjem
spone do druge projekcije kruga (k
A
") po kojem se rotira.

Slika 8.2. Rotacija take oko ose normalne na ravan
1

77

Slika 8.3. Obrtanje take oko ose normalne na
2
Slika 8.3 pokazuje obrtanje take B oko ose b normalne na
2
. Ovdje se
krug rotacije vidi u pravoj veliini u drugoj projekciji, a u prvoj projekciji je
paralelan sa x-osom i normalan na osu rotacije (k
B
' je paralelno sa x osom i
normalno na b' - slika 8.4). Uz poznate projekcije (B'B") take B, rotira se B"
za odreeni ugao do poloaja B
0
", odakle se povlaenjem spone do
presjeka sa k
B
' dobiva poloaj i prve projekcije (B
0
') obrnutog poloaja take
B.

8 ROTACIJA
78

Slika 8.4. Obrtanje take oko ose normalne na
2

8.2. ROTACIJA PRAVE
Rotacija neke proizvoljne prave a oko prave b, normalne na
1
ili
2
sa
kojom se sijee u taki S, vri se obrtanjem bilo koje take proizvoljne prave
a oko prave b, kako je to izvedeno na slikama 8.5, 8.6 i 8.7. Kako
zajednika taka lei na samoj osi rotacije, ona e uvijek ostati u istom
poloaju, za bilo kako izvedenu rotaciju prave a (odnosno take A), zato se
obrnuti poloaj prave a dobiva uvijek spajanjem te take na osi sa obrnutim
poloajem proizvoljno uzete take.

79

Slika 8.5. Rotacija dui AB (b
1
)

Slika 8.6. Rotacija proizvoljne prave a oko prave b u specijalnom
poloaju (b
1
)

8 ROTACIJA
80

Slika 8.7. Rotacija proizvoljne prave a oko prave b u specijalnom
poloaju (b
2
)

ZADACI

1. Rotiraj taku A(2,4,4) oko pravca ) 6 , 5 , 8 ( ); 5 . 1 , 2 , 3 ( N M MN a za ugao
60 u smjeru kretanja kazaljke na satu i odrediti projekcije rotirane
take. Koristiti transformaciju 1x3 i 3x4.
(O=7;8)

Na slici 8.8 dat je primjer rotacije take A oko pravca a koji se nalazi u
opem (proizvoljnom) poloaju za ugao od 60 u smjeru kretanja kazaljke
na satu, kao i definisanje projekcija rotirane take. Da bi se dobila krunica
rotacije u pravoj veliini, moraju se izvriti dvije transformacije. Prva ravan
transformacije
3
normalna je na ravan
1
, paralelna osi rotacije a', odnosno
pravcu a u prostoru. Naredna ravan
4
je normalna na ravan
3
odnosno
osu rotacije (a"' je okomita sa osom transformacije
3
x
4
). U prvoj i drugoj
projekciji se krunica rotacije vidi kao elipsa, u treoj kao du normalna na
a"', a u etvrtoj projekciji u pravoj veliini. Rotiranu taku A
0
IV
poznatom
metodom transformacije vratimo u treu A
0
"', prvu A
0
' i drugu A
0
" projekciju.
81

Slika 8.8. Osa rotacije (a) u proizvoljnom poloaju

8 ROTACIJA
82
8.3. ROTACIJA TIJELA
Na slici 9.9 prikazana je prava kvadratna prizma sa svojim osnovama
ABCD i A
1
B
1
C
1
D
1
u dvije projekcije. Rotacijom ovog tijela treba da se dobije
jasnija predstava o njemu. Rotacija je vrena oko ose b normalne na
2
(u
drugoj projekciji se osa b projektuje kao taka, tj. imamo sredite rotacije)
za ugao . Svi vrhovi tijela zaokrenuti su po krunim lukovima u drugoj
projekciji za isti ugao oko poloaja b" kao sredita rotacije. No, ovim se
zakretanjem nije izmijenio izgled, nego samo poloaj projekcije i izvjesne
ravni se i dalje vide kao dui.
Tek u obrnutom poloaju prve projekcije tijelo mijenja izgled, jer se sada
povri sagledavaju kao povri i time puno jasnije uobliava njegov izgled.

Slika 8.9. Rotacija prizme oko prave

83
ZADATAK

1. Rotiraj zadato tijelo sa tjemenima od 1-14, oko prave a za ugao od
135, ako je prava a paralelana sa ravninom
2
i od nje udaljena 10
mm, a sa ravninom
1
zaklapa ugao od 60. Koristiti transformaciju
2
x
3
.

81
10 PRESJECI I MREE
10.1. RAVANSKI PRESJEK
Ravan presijeca tijelo u obliku koji se naziva presjek tijela. Kod uglastih
tijela presjek je poligon s istim brojem strana koliko ima poligon baze.
Svakoj taki baze odgovarae po jedna taka presjeka i to ona taka u kojoj
izvodnica iz te take prodire kroz ravan. Spajanjem probodita svih
izvodnica dobiva se presjeni poligon.
Kod oblih tijela presjeni likovi ogranieni su krivim linijama ili krivim i
ravnim linijama ili samo sa ravnim linijama. Tako na primjer, presjek kupe
(stoca), koji prolazi kroz vrh je trougao.
Presjeni lik uglatog tijela, koji presijeca projektna ravan (ravan koja je
okomita na jednu od projicirajuih ravnina
1
,

2
,

ili

3
) projektuje se kao du
i poklapa se sa jednim tragom ravni presijecanja. Ako se tijelo presijeca sa
prvom projektnom ravni, presjeeni lik je du u tlocrtnoj ravni (ravan
1
).
Ukoliko se tijelo presijeca sa drugom projektnom ravni, presjeena ploha se
projektuje kao du u nacrtu i lei na drugom tragu ravnine presijecanja
(slika 10.1).

Slika 10.1. Prostorno predstavljanje presjeka prizme sa treom
projektnom ravni ( ravan
3
)
10 PRESJECI I MREE
82
Presjek tijela sa ravni koja je paralelna projicirajuoj ravni i ravni baze tijela
je lik koji se podudara sa bazom.
10.1.1. Presjek uspravne prizme, presjeene sa ravninom
okomitom na
2

Pri presjeku etverostrane prizme sa drugom projektnom ravni dobiva se
presjek koji u projekcijama ne daje stvarni oblik ni veliinu tog presjeka
(slika 10.1). Prava veliina i oblik presjeka dobije se obaranjem ravnine u
tlocrtnu projekcijsku ravan
1
. Time se i presjek prizme sa ravninom obara
u projicirajuu ravan
1
. Uspravna prizma je u poloaju da njena baza lei u
projekcijskoj ravan
1
, tako da je tlocrt presjeka omeen takama D C B A
poklapa se sa vrhovima baze u tlocrtnoj projekciji. Nacrt vrhova D C B A
je na drugom tragu e
2
ravni . Tragovi ravni e
1
i e
2
se sijeku u taki M na osi
1
x
2
. Nacrt vrhova D C B A na tragu e
2
se rotira oko osnog traga
x
od ose
1
x
2
, pa produi do presjeka sa horizontalnim sponama povuenim iz tlocrta
vrhova D C B A . Na taj nain definiu se take
0 0 0 0
D i C B A koje
predstavljaju pravu veliinu i oblik presjeka prizme sa ravninom (slika
10.2). Pomou projekcija u nacrtu i tlocrtu vrhova lako e se odrediti i
njihova trea projekcija D C B A .

Slika 10.2. Ortogonalna projekcija presjeka prizme sa ravni i prava
veliina presjeka

83
10.1.2. Presjek uspravne prizme, presjeene sa proizvoljnom ravni
Pri presjeku etvorostrane uspravne prizme sa proizvoljnom ravni nastaje
lik, koji je omeen sa takama A, B, C i D (slika 10.3). Ravan presijeca
tlocrtnu projekcijsku ravan
1
u tragu e
1
, a nacrtnu projekcijsku ravan u
tragu e
2
.
Projekcija prizme na
1
odreena je sa takama A, B, C i D. Na duini
C B i D A postavljaju se pomone ravni, koje su okomite na tlocrtnu
projekcijsku ravan
1
. Pomone ravni presijecaju ravan u dvije zasebne
presjenice
1 1
V H i
2 2
V H . One na presjecitu sa prizmom odreuju
presjenice AD i BC (slika 10.3).

Slika 10.3. Prostorno predstavljanje presjeka prizme sa proizvoljnom
ravni

10 PRESJECI I MREE
84
Pojedinane stranice i oblik presjeka u nacrtu dobivaju se projekcijom
presjenih taaka u tlocrtu. Stranica C B odreuje se pomou poznatih
presjenih taaka
1
H na e
1
i
1
V na osi
1
x
2
. Taka
1
H se pomou vertikalne
spone projiciramo na osu
1
x
2
( taka H
1
nalazi se na tragu e
1
, odnosno lei
u ravni
1
, pa je njena nacrtna projekcija
1
H na osi
1
x
2
), a
1
V na trag e
2
u
1
V . Spajanjem nacrtnih taaka
1
H i
1
V dobiva se presjenica koja u
presjeku sa projekcijom prizme odreuje stranicu C B .
Na isti nain, projiciranjem
2
H i
2
V i spajanjem projekcija tih taaka u
nacrtu, tj.
2
H i
2
V dobiva se presjenica koja odreuje stranicu D A .
Produenjem stranica B A i C D dobivaju se preostala kolineacijska
sredita
4
H i
3
H , koja lee na produetku prvog traga e
1
. Kolineacijska
sredita su potrebna da se u ovom sluaju odrede prava veliina i oblik
presjeka ABCD prizme sa proizvoljnom ravni . Kroz vrhove D C B A
povlae se u tlocrtu afinitetne zrake koje su okomite na prvi trag ravni e
1
.
Udaljenost take od e
1
se odreuje pomou pomone ravni
3
.
Ona lei okomito na
1
i tvori sa njom osu
1
x
4
, a u presjeku sa proizvoljnom
ravni definie trag e
4
. Pravac traga e
4
definisan je sa nagibnim uglom
proizvoljne ravni
0
, kao i razdaljinom h
c
jedne od taki presjeka, npr. take
C. Projekcijom prizme na ravan
4
dobivaju se etvrte projekcije presjenih
taaka D C B A . Taka D se zarotira oko take M do ose
1
x
3
, zatim se
sponom produi do presjeka sa afinitetnom zrakom iz take D , na ijem
presjeku se definie oborena (rotirana) taka D
0
.
Sa kolineacijskim zrakom, koji prolazi kroz sredite
3
H i D
0
, odreuje se
taka C
0
, a povezivanjem sa
1
H taka B
0
. Preostala taka A
0
lei na
presjeku kolineacijskog
0 4
B H

i afinitetnog zraka, koji prolazi kroz taku A
(slika 10.4).
85

Slika 10.4. Ortogonalno predstavljanje odreivanja prave veliine
presjeka prizme sa proizvoljnom ravni
10.1.3. Presjek piramide sa proizvoljnom ravni
Pri presjeku piramide sa proizvoljnom ravni postoji izmeu ravni i tlocrta
piramide na
1
srodnost taaka kolineacija, koja predstavlja geometrijsku
srodnost izmeu taaka presjeka i tlocrtnih taaka piramide (slika 10.5).
Ta srodnost se ogleda u sljedeem:
1. Ivice piramide se sijeku u jednoj taki, koja predstavlja kolineacijski
centar S.
2. Odreene take, npr. A i F, lee na istoj ivici piramide (taka baze E i
taka presjeka A), istom kolineacijskom zraku, koji prolazi kroz centar
S.
10 PRESJECI I MREE
86
3. Produenjem dui se meu sobom sijeku u istim takama I, II, III ili IV
na prvom tragu e
1
, koji je ujedno kolineacijska osa, npr. FG i AB u
taki I,...

Slika 10.5. Prostorno predstavljanje presjeka piramide sa proizvoljnom
ravni
10.1.3.1. Presjek piramide sa drugom projektnom ravni
Iz prostornog predstavljanja na slici 10.6, kada je presjena ravan okomita
na
2
(druga projektna ravan), sve to je u ravni ima svoju nacrtnu
projekciju na drugom tragu e
2
. Stoga e i take ABCD, u kojima pojedine
ivice prodiru kroz ravan, imati svoje nacrtne projekcije na tragu e
2
. To znai
da je traeni presjek ve odreen i treba jo samo da se spomenute take
odrede u tlocrtu i to ordinatom (vertikalnom sponom) svaku spustiti na svoju
ivicu (slika 10.6). Na kraju se pomou afiniteta provjeri da li su sve take
dovoljno tano odreene.
Prava veliina i oblik presjeka
0 0 0 0
D C B A moe se odrediti upotrebom
afiniteta. Prvi trag e
1
je u ovom sluaju i afinitetna osa, do kojeg
produavamo zrake iz pojedinanih presjenih taaka . D , C , B , A
Rotacijom nacrta presjene taake A oko take M do ose
1
x
2
, dobiva se na
presjeku afinitetnog zraka i ordinate od ose
1
x
2
taka A
0
. Na presjeku spone
0
IA i afinitetnog zraka kroz E definisana je taka E
0
(slika 10.7).
87

Slika 10.6. Prostorno predstavljanje presjeka piramide sa drugom
projektnom ravni
10 PRESJECI I MREE
88

Slika 10.7. Ortogonalno predstavljanje odreivanja prave veliine
presjeka piramide sa drugom projektnom ravni
89
10.1.3.2. Presjek piramide sa proizvoljnom ravni
Za dobivanje presjeka kako prizme tako i piramide sa nekom ravni koriste
se sljedee metode: metoda direktnog prodora, metoda transformacije i
metoda kolineacije (afiniteta).
METOD DIREKTNOG PRODORA
Na primjeru presjeka etvorostrane kose piramide sa proizvoljnom ravni ,
poznato je unaprijed da e presjek biti etvorugao u ravni i da e taj
etverougao biti kolinearan sa etveruglom bazisa. Svakom vrhu A, B, C, D
etvorougla bazisa odgovarae po jedan,
T T T T
D C B A vrh etvorougla
presjeka. Kako su zraci kolineacije izvodnice, odnosno ivice piramide, to e
se presijeni etverougao odrediti na taj nain, to e se konstruirati prodori
pojedinih ivica prizme kroz presjenu ravan .
Kroz ivicu AS piramide postavi se pomona ravan normalno na ravan
2
,
tako da je prvi trag a
1
te pomone ravni normalan na osu
1
x
2
dok se drugi
trag a
2
poklapa sa drugom projekcijom AS ivice piramide. Kao to se vidi
sa slike 10.8. presjek pomone ravni i ravni je prava p sa prodornim
takama 4 i 5. U presjeku prave p i ivice AS u tlocrtu (p i AS), dobije se
tlocrt
T
A take prodora ivice AS kroz ravan . Prenoenje ove take
ordinalom u nacrtnu projekciju do presjeka sa istom ivicom u nacrtu, tj. do
presjeka sa AS, dobije se druga projekcija
T
A . Ponavljanjem ovog
postupka i za ostale tri ivice koje prolaze iz vrhova B, C i D, dobije se na isti
nain i ostale take prodora.
Spajanjem dobivenih taaka

T T T
C , B , A i
T
D u prvoj projekciji i

T T T
C , B , A i
T
D u drugoj projekciji, dobije se u prvoj i drugoj projekciji
projekcije presjenog poligona
T T T T
D C B A izmeu date piramide i presjene
ravni , koji je kolinearan sa poligonom osnove ABCD. Osa kolineacije je
prava po kojoj se sijeku ravni dva poligona, tj. trag e
1
, zraci kolineacije su
ivice piramide, a centar kolineacije je vrh piramide S. Kako je presjeni
poligon kolinearan sa osnovom, lako se moe provjeriti tanost dobivanja
presjenog poligona. Taka
T
A presjenog poligona odgovara taki A
poligona osnove, itd. , to znai da e strani

T T
B A presjenog poligona
odgovarati strana B A poligona osnove. Produenjem strana osnove B A
do presjene take 1 sa osom kolineacije, tj. prvim tragom ravni trag e
1
,
mora se sjei u istoj taki sa produenom stranom

T T
B A presjenog
poligona. Istim postupkom, posredstvom taaka 2 i 3, moe se provjeriti da
li su tano odreene i ostale strane presjenog poligona.
10 PRESJECI I MREE
90
Na isti nain provjerava se i tanost dobivanja druge projekcije presjenog
poligona, a posredstvom druge projekcije 1, 2 i 3 taaka 1, 2 i 3 istih
poligona.
Prava veliina i oblik presjeka
T T T T
D C B A odreeni su obaranjem tog
presjeka, u ovom sluaju oko prvog traga e
1
u projecirajuu ravan
1
. Za
odreivanje oborenog traga koritena je proizvoljna taka N (N, N) na
drugom tragu e
2
(slika 10.8). Njena oborena projekcija odreuje oboreni
trag ravni e
20
. Povlaenjem sutranjica kroz presjene take

T T T
C , B , A i
T
D odreuje se prava veliina presjeka
T T T T
D C B A .

Slika 10.8. Ortogonalno predstavljanje odreivanja presjeka kose
etvorostrane piramide sa proizvoljnom ravni
postupkom direktnog prodora
91
METOD TRANSFORMACIJA
Na slici 10.9 prikazan je postupak transformacije za dobivanje presjeka
jedne kose trostrane piramide ABCS ( sa osnovom u projekcijskoj ravni
1
)
sa proizvoljnom ravni .

Slika 10.9. Ortogonalno predstavljanje odreivanja presjeka piramide
sa proizvoljnom ravni postupkom transformacije
10 PRESJECI I MREE
92
Prvo se formira trag e
3
ravni , posredstvom proizvoljne take V na
drugom tragu e
2
ravni , tj. posredstvom rastojanja z
v
. Spajanjem take V
sa takom e
1
dobije se poloaj treeg traga e
3
ravni , a koritenjem
odstojanja take vrha S od ose
1
x
2
tj. odstojanja z
s
dobijemo treu
projekciju S take vrha date piramide. Tree projekcije poligona presjeka
piramide sa ravni dobije se na samom tragu e
3
, a iz dobivene tree
projekcije presjenog poligona povratnim projekcijskim zrakama dobije se
tlocrtna projekcija istog.
Po izvrenoj provjeri tanosti poloaja presjenog poligona u tlocrtnoj
projekcijskoj ravni
1
, a posredstvom postupka kolineacije, povratnim
zracima iz tlocrtne projekcije presjenog poligona dobije se nacrtna
projekcija istog.
Prvi trag e
1
je u primjeru i osa afiniteta, u koji se projiciraju zrake afiniteta
odgovarajuih vrhova D C B A . Sa rotacijom taaka u treoj projekciji do
ose
1
x
3
, npr. D u
0
D oko take M, dobiva se na presjeku afinitetnog zraka
i normale na osu
1
x
3
taka D
0
. Na presjeku spone
0
ID i afinitetnog zraka
kroz
C je odreena taka
0
C .
10.2. MREE GEOMETRIJSKIH TIJELA
10.2.1. Mrea prizme

A
0

A B C D A
A
D
1
2=2
0

3=3
0

4
1
1
0

Slika 10.10. Mrea presjeene uspravne prizme
93
Tijela kod kojih su baze paralelne sa
1
(
2
), te se baze projiciraju u nacrtu
(tlocrtu) u pravoj veliini i obliku, a u tlocrtu (nacrtu) kao dui, paralelne sa
osom
1
x
2
. Kod uspravne prizme, u tom sluaju se visina projicira u nacrtu
(tlocrtu) u svojoj pravoj veliini.
Prizma je uspravna, to znai da ivice prizme zaklapaju sa ravni bazisa pravi
ugao. Prema tome, ivica koja prolazi kroz A zaklapa pravi ugao sa stranom
AB bazisa, a isto tako i sa stranom AD. Na mrei se pokazuje sve u pravoj
veliini, pa e i taj pravi ugao ostati prav, to znai da e se na mrei strane
AB i AD pokazati kao jedna prava okomita na ivicu iz A.
to vai za ivicu A, vai i za sve ostale ivice prizme. Iz toga slijedi da e se
linija bazisa kod prave prizme pokazati na mrei kao prava okomita na ivice
prizme.
Poto je i bazis samo jedan presjek prizme, moe se konstatovati sljedee:
Presjeeni poligon neke prizme sa ravni okomitom na ivice prizme pokazuje
se na mrei kao prava okomita na ivice.
Konstrukcija mree u prethodnom sluaju je vrlo jednostavna (slika 10.10).
Povue se jednu prava i na njoj od take A nanesu se redom strane bazisa
AB do DA. Njihove prave veliine su u tlocrtu. Time je ucrtana linija bazisa.
Iz dobivenih taaka povuku se prave okomite na liniju bazisa, koje na mrei
predstavljaju ivice prizme. Sve su ivice podjednake duine i pokazuju se u
nacrtu u svojoj pravoj veliini. Njihove duine nanose se od taaka donjeg
bazisa, a time i linije gornjeg bazisa na mrei.
Mrea omotaa je u ovom sluaju pravougaonik koji je sastavljen od etiri
pravougaonika, tj. etiri strane prizme.
Linija presjeka odreuje se vrlo lako, jer se odstojanja taaka presjeka 1,
2, 3, 4 do taaka bazisa A-D pokazuju u nacrtu u svojoj pravoj veliini,
odnosno lee na drugom tragu e
2
druge projektne ravni . Odmjere se
direktno i nanesu na mreu. Prava veliina presjeka se definie upotrebom
afiniteta (slika 10.11). Potrebno je provjeri da li se tako odreene prave
veliine strana slau sa pravom veliinom u oborenoj ravni.
Na kraju se ucrtaju na mrei poligoni bazisa i presjeka.
10 PRESJECI I MREE
94

Slika 10.11. Odreivanje prave veliine i oblika presjeka
10.2.2. Kontura i vidljivost ivica
Poto su geometrijska tijela ograniena povrinama, ivicama i rogljevima, to
e se projekcije tih tijela na projekcijske ravni dobiti projiciranjima njihovih
povrina, ivica i rogljeva i njihovim spajanjem onako kako su spojeni i u
prostoru. Radi vee preglednosti i razumljivosti tijela se predstavljaju kao
neprozirna, tako da se razlikuje vidljivi i nevidljivi dio njihovih kontura. Kod
projekcije tijela na ravan vidljive su samo one povrine, ivice i rogljevi koji
su blii posmatrau, odnosno dalji od projekcijske ravni. Ivice koje dijele
vidljivi dio povrina od nevidljivog zovu se konturne ivice tijela u toj
projekciji. Konturne ivice tijela su uvijek vidljive. Ako je rogalj (vrh) unutar
konture vidljiv, onda su vidljive i sve ivice koje iz njega izlaze i obrnuto.

95
10.2.3. Mrea piramide
Kao primjer za odreivanje mree piramide izraen je zadatak na slici
10.12. Najprije je metodom kolineacije odreen presjek etvorostrane
uspravne piramide sa drugom projektnom ravni (ravan koja je okomita na
projicirajuu ravan
2
).
Pri razvoju omotaa (plata) piramide razvije se najprije nepresjeena
piramida. Mrea se sastoji od etvorougla bazisa i od omotaa sastavljenog
od etiri trougla. Poto se mrea crta upotrebom pravih veliina potrebnih
elemenata, to je potrebno da se odrede prave veliine svih dui. Pravu
veliinu bazisa nalazi se u tlocrtu, poto piramida prostorno bazisom lei u
projicirajuoj ravni
1
. Da bi se odredile prave veliine pojedinih bridova
piramide, bridovi se rotiraju da budu paralelni sa projicirajuom ravani
2
.
Sada se moe pristupiti konstruiranju mree omotaa. Povue se
proizvoljna prava i oznai na njoj taka S. Tada se nanese od S na pravoj
prava veliina brida SG(=SG
0
). Pretpostavi se da je SG jedna strana plohe
GFS piramide, pa se konstruira taj trougao. Iz G se opie krug r=GF, a iz S
krug r=SF
0
. U presjeku tih krugova je taka F, to omoguava da se
nacrta trougao. Zatim, na isti nain na strani SF se docrta trougao FSE i
tako redom sve ostali trouglovi omotaa. Izlomljena liniju GFEHG se naziva
linijom bazisa. Na bilo koju stranu te linije doda se poligon bazisa. Na
navedenoj slici poligon bazisa dodan je na stranu HG, a kako je taj poligon
u nacrtu ve u pravoj veliini, najlake se prenese pomou strana i
dijagonala.
Poto na mrei ve postoje sve ivice piramide, treba samo ucrtati na njima
take od A
0
do D
0
. Stoga e se odrediti prave veliine dui od take bazisa
do take presjeka. Za taku A
0
na primjer, poto je ve odreena
okretanjem prave veliine ivice ES, dovoljno je da se nae u okrenutom
poloaju i taka A
0
. Kako ta taka pri okretaju ne mijenja visinu, bie A
0
na
horizontalnoj pravoj povuenoj iz A. Na ivici ES mree se nanesu dui
E
0
A
0
i time se na mrei odredi presjena taka. Isto se uradi i za preostale
take presjeka. Dobivene take se spoje, to na mrei definie liniju
presjeka.
Na kraju se treba dodati prava veliina presjeka, koji se doda na bilo koju
stranu linije presjeka.
Prava veliina presjeka A
0
B
0
C
0
D
0
odredi se sa poznatim metodama
obaranja, kolineacijom ili afinitetom.
10 PRESJECI I MREE
96

Slika 10.12. Odreivanje prave veliine duine ivica
presjeene piramide

Slika 10.13. Mrea presjeene piramide

97
10.3. PRESJEK I MREA VALJKA (OBLICE)
Presjek uspravnog valjka sa ravninom je krug, pravougaonik ili elipsa.
Presjek je krug onda kada je ravan presijecanja paralelna sa krugom
bazisa. Kada je ravan presijecanja paralelna sa izvodnicama valjka, presjek
je pravougaonik. Ukoliko ravan koja presijeca valjak, zaklapa sa
izvodnicama valjka ugao koji je manji od 90, a vei od 0, presjek je onda
elipsa.
10.3.1. Kosi presjek valjka
Slika 10.14 i slika 10.15 prikazuje eliptiki presjek uspravnog valjka.
Izveden je presjek uspravnog valjka (sa krugom bazisa na tlocrtnoj
projekcijskoj ravni
1
) sa drugom projektnom ravni . Presjek je elipsa koja
se u nacrtu projektuje u du 6 0 . Tlocrt te elipse poklapa se sa tlocrtom
kruga bazisa valjka. Prava veliina udaljenosti pojedinanih taaka presjeka
od ose
1
x
2
vidljiva je u nacrtu, to takoer omoguava da se prikae
projekcija elipse u bokocrtnoj ravni
3
.

Slika 10.14. Prostorno predstavljanje kosog presjeka uspravnog valjka

10 PRESJECI I MREE
98

Slika 10.15. Kosi presjek uspravnog valjka

Slika 10.16. Presjek uspravnog valjka sa vie ravni presijecanja
99
Na slici 10.16 dat je presjek uspravnog valjka, koji se presijeca vie puta.
Plat presjeenog valjka razdjeli se na vie jednakih dijelova, npr. 8, koji
ravan (e
2
) presjeca u osam taaka.To znai da se povezuju 4 produetka
do presjeka e
2
u 4". Ravan (f
2
) je presjeena u 5 taaka. Tako dobivene
presjene take na e
2
i f
2
prenesu se u bokocrt (
3
) i poveu se u presjene
krivulje.
10.3.2. Odreivanje prave veliine i oblika presjeka
10.3.1. Odreivanje prave veliine i presjeka pomou afiniteta

Slika 10.17. Odreivanje prave veliine presjeka pomou afiniteta
Na slici 10.17 prikazan je afinitet izmeu kruga baze i presjeka elipse. Prvi
trag presjene ravni e
1
je osa afiniteta, a sredita M
0
i M odgovarajui par
taaka. Sredinja taka M
0
prave veliine presjeka odredi se obaranjem
10 PRESJECI I MREE
100
drugog traga druge projektne ravni u projicirajuu ravan
1
. Na proizvoljno
izabranoj duini koja povezuju take krunice i ista takva na drugom dijelu
pravougaonika, npr. B F i D H , dobije se pomou metode afiniteta
prenika elipse
0 0
B F i
0 0
D H , koji vie nisu izmeu sebe okomiti. Proizvoljno
izabrana tetiva na krug baze, koja je paralelna sa D H , npr. E G , C A ,
daje u elipsi pravu veliinu takoer paralelnih tetiva
0 0
E G ,
0 0
C , A .
10.3.2.2. Odreivanje prave veliine i oblika presjeka pomou obrtanja
Pri obrtanju presjeka rotiraju se po obodu take plata, koje su u nacrtu na
drugom tragu ravni e
2
(slika 10.18). Rotacija se izvodi oko take
x
u ravan
projiciranja
1
. Take 0
0
,1
0
,2
0
,... u produetku tlocrtne projekcije su
definisane na presjecitima spona (okomice na e1) iz taaka u tlocrtu i
okomica povuene kroz rotirane take sa ose
1
x
2
. Povezivanjem dobivenih
taaka dobiva se krivulja koja predstavlja pravu veliinu i oblik presjeka.

Slika 10.18. Odreivanje prave veliine presjeka pomou
obaranja presjeka
Isti postupak se moe izvesti rotacijom taaka u nacrtnoj ravni. Take na
krugu baze (tlocrt) projiciraju se okomito na prvi trag e
1
, a zatim rotiraju oko
sredita
x
, do oborenog traga e
10
.
101
Na presjeku spona povuenih iz obrnutih taaka iz tlocrta paralelno sa
tragom e
2
, te okomica povuenih iz istih taaka na trag e
2
, odreuju se
obrnute take u nacrtu (0
0
,1
0
,2
0
,...). U prvom sluaju prava veliina male
ose elipse 2
0
6
0
jednaka je duini ose 6 2 , dok je u drugom sluaju velika
osa elipse 0
0
4
0
jednaka duini ose u nacrtu 4 0 .
10.3.3. Presjek uspravnog valjka sa proizvoljnom ravni
Slika 10.19 prikazuje presjek valjka sa ravni u proizvoljnom poloaju. U tom
sluaju poznati su tragovi ravni e
1
i e
2
, te tlocrtna projekcija kruga baze koji
lei u tlocrtnoj ravni
1
. Elipsu u nacrtu, sa pomonim takama 0", 1", ..., se
dobije tako, da se obim kruga u tlocrtu podjeli na jednak broj dijelova, a iz
graninih taka 0, 1, 2, ... sutranjicama i normalama na osu
1
x
2

projiciraju se u nacrtu.

Slika 10.19. Presjek valjka sa proizvoljnom ravni
10 PRESJECI I MREE
102
Prava veliina i oblik presjeka odredi se pomou afiniteta, preko traga e
1

koji odreuje osu afiniteta i definisanim parom sredinjih taaka
0
M M . Pri
tome kao pomo koristi se ravan
3
, koja je okomita na
1
i na ravan , a
osa
1
x
3
okomita je na prvi trag e
1
.
10.3.4. Mrea valjka
Na slici 10.20 dana je mrea donji dio presjeenog valjka. Prvo se mora
konstruirati duina kojoj bi duljina bila priblino jednaka obimu kruga (2r),
to se moe uraditi pomou metode Kochanskega (r). Osnovni krug valjka
se podjeli u 12 jednakih dijelova i upie na duini jednak broj dijelova. Iz
taaka 01 ... povlae se normale na duinu i nanose prave duine
izvodnica ija se odstojanja nanose iz nacrta, gdje su ve u pravoj veliini,
npr. h
4
/h
8
na normale iz taaka 4 i 8. Dobivena krivulja koja nastaje
spajanjem tih taaka je gornja granica razvijenog plata valjka.

Slika 10.20. Mrea presjeenog valjka
103
10.4. PRESJEK I MREA KONUSA (STOCA)

Slika 10.21. ematski prikaz presjenih krivulja uspravnog konusa
10.4.1. Presjene ravni
Presjek konusa sa nekom ravni je kriva istog reda kojeg je i sam konus.
Presjek konusa drugog reda je kriva drugog reda. Svakoj taki baze
odgovara jedna taka krive presjeka i to ona koja prolazi kroz tu taku baze.
Presjek nekog krunog konusa moe da ima pet razliitih oblika. etiri od
njih su krivulje koje se nazivaju stoernice i peti oblik mogueg presjeka
konusa je trougao. Mogue presjene krivulje su elipsa, krug, parabola ili
hiperbola to zavisi od poloaja presjene ravni prema konusu (slika 10.22)

1. Krug
Presjek uspravnog krunog konusa sa ravninom je krug onda kada je
presjena ravan paralelna sa ravninom baze. Kod uspravnog konusa ta
ravan je istodobno okomita na osu konusa.
2. Elipsa
Ako je presjena ravan postavljena koso prema ravni baze, ali tako da ipak
sjee sve izvodnice konusa, presjena kriva je elipsa (sreditu kruga baze
ne odgovara sredite elipse presjeka i obrnuto), (slika 10.22).
10 PRESJECI I MREE

104
3. Hiperbola
Presjek konusa sa ravni je hiperbola, ako je presjena ravan okomita na
krug baze, odnosno paralelna sa dvjema izvodnicama (slika 10.23).
4. Parabola
Ako je presjena ravan paralelna sa jednom izvodnicom konusa, tada ta
ravan presjeca sve izvodnice u konanosti, samo tu jednu sa kojom je
paralelna sjee u beskonanosti. Presjena kriva ima jednu taku u
beskonanosti, a to znai da je parabola (slika 10.24).
10.4.1.1. Presjek konusa sa drugom projektnom ravni- eliptiki presjek
Uspravni konus na slici 10.22, ija osnova lei u
1
, je presjeena sa
drugom projektnom ravni . Duina B A je nacrt elipse presjeka. B A
predstavlja veliku osu te elipse i kako je ona paralelna sa ravni
2
, njen
tlocrt je paralelan sa osom
1
x
2
. Tlocrt A i B odreuje se na osi obrtnog
konusa, odnosno tlocrtu konturnih linija ( S 0 i S 4 ) (slika 10.23). Na
polovini ose B A nalazi se sredite elipse. Kroz tlocrt te take okomito na
B A nanosi se osa tlocrta presjeka D C . Duina male ose odreuje se
najtanije, ako se konus presjee sa ravninom koja se poloi kroz sredite
elipse paralelno sa krugom baze konusa. Prenoenje presjeka u bokocrt se
ostvaruje ve navedenim metodama projiciranja.

Slika 10.22. Prostorno predstavljanje presjeka konusa

105

Slika 10.23. Ortogonalna projekcija odreivanja presjeka uspravnog
konusa
Na slici 10.24 i 10.25 predstavljena je druga mogunost za odreivanje
presjeka konusa, pri kojoj se upotrebljavaju pomone ravni, paralelne sa
tlocrtnom ravni
1
. U tlocrtu nastaju krugovi poluprenika r, koji se u nacrtu
vide kao uporednice sa osom
1
x
2
. Njihova dodirna taka sa tragom druge
projektne ravni predstavlja taku traene krive, koja se projicira u tlocrtnu
1

odnosno bokocrtnu ravan
3
pomou odgovarajuih spona (slika 10.24).
Presjene take 4 0 su krajnje take elipse.

10 PRESJECI I MREE

106

Slika 10.24. Prostorno predstavljanje odreivanja presjeka

Slika 10.25. Definisanje presjene krivulje sa paralelnim pomonim
presjecima
107
10.4.1.2. Hiperbolini presjek konusa
Kada presjena ravan presijeca konus okomito na krug osnove, presjena
krivulja je u obliku hiperbole. Takav sluaj vidi se na slici 10.26. Optimalna
konstrukcija krivulje postie se upotrebom pomonih presjeka, koji su
paralelni sa tlocrtnom ravni
1
.

Slika 10.26. Prostorno predstavljanje hiperbolikog presjeka konusa

Slika 10.27. Hiperboliki presjek
10 PRESJECI I MREE

108
10.4.1.3. Parabolini presjek konusa
Druga projektna ravan na slici 10.28 je paralelna sa izvodnicom
uspravnog konusa. Duina 1 1 2 1 / je nacrt parabole. Njen tlocrt odreuje
se najjednostavnije tako da se nekoliko puta presjee konus ravninama
koje su paralelne sa osnovnim krugom. Ti presjeci su opet krugovi , koji
sijeku parabolu u takama 1/2", ", ... Te take projiciraju se u tlocrtu i
bokocrtu. Pravu veliinu parabole definie se obaranjem nacrta parabole u
projicirajuu ravan
1
ili obrnuto (slika 10.29).

Slika 10.28. Prostorno predstavljanje parabolinog presjeka konusa

Slika 10.29. Parabolini presjek konusa
109
10.4.1.4. Presjek konusa proizvoljnom ravni
U sluaju presjeka konusa sa ravni u proizvoljnom poloaju (slika 10.30)
koristie se metoda transformacije da se odredi presjena krivulja.
Uvodi se ravan
3
okomito postavljena na ravan
1
i na prvi trag zadane
ravni e
1
. Pomou nagiba proizvoljne ravni
0
odreuje se poloaj traga e
3

pomone ravni
3
. Presjek konusa (elipsa) u toj projekciji se projektuje kao
du, na kojoj lee take od 0
III
do 8
III
. Tako odreene take prenesu se u
ravan
1
. Oblik presjeka u nacrtu dobije se sa projekcijom tlocrta taaka
koristei sutranjice zadate ravni .

Slika 10.30. Presjek konusa sa proizvoljnom ravni
10 PRESJECI I MREE

110
Za crtanje presjeka dovoljno je poznavati take 0, 4, 2 i 6. Prvo je potrebno
definisati obje ose elipse u projekcijama 4 0 i 6 2 , kao i 4 0 i 6 2 u
2
. S
time je definisan pravac HV i obje ivice konusa QS i RS, koji ograniavaju
presjek u takama 0 i 4 . Prava veliina i oblik elipse odreuje se
obaranjem u tlocrtnu ravan
1
.
10.4.2. Mrea uspravnog konusa

Slika 10.31. Mrea presjeenog konusa
Mrea presjeenog konusa (slika 10.31) razvije se tako da se najprije
podjeli krug osnove na 12 jednakih dijelova. S poluprenikom, jednakim
stranici konusa, opie se luk i nanese na njega dvanaest oboda kruga
osnove. Tako dobivene take spoje se sa takom S
0
. Prava veliina
udaljenosti izvodnice do presjeka sa ravni prenosi se na razvijeni plat, npr.
0
0 A ...
0
12 A . Platu se jo doda osnova krug i prava veliina presjeka
elipsa.

Uvod U KGG

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Uvod U KGG

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

TEHNIKA DOKUMENTACIJA

You might also like