8

Predgovor

Predgovor
Danas je postalo " i n " pisati o pri rodnim vrtovima i alternativnim nainima ivota. Meutim, ova knjiga ne poiva samo na trendu. Ona je nastala na dugo i postupno graenim temeljima. S problemi ma biolokog uzgoja bavim se u mislima, ali i u praksi svog vrtlarenja. ve dugi niz godina. Jedan dio svojih iskustava pretoila sam u knjige i napise, te u televizijske i radio emisije. Kao jeka, do mene dopiru brojna pitanja o temeljnim problemima i praktinim detaljima. S vremenom je postalo sve oitije da nezaustavljivo raste broj vrtlara-amatera koji su spremni i imaju snanu elju uzgajati prema pravi lima prirode. Sada se vie ne radi samo o izoliranoj grupici ljudi. e lja da se zdrav uzgoj ostvari barem u vlastitom vrtu, toliko se proirila d a j e za realizaciju bio-vrta postalo prijeko potrebno opseno i pouzda no "uputstvo za rad", jer vie jed nostavno nije dovoljno samo davati recepte o kompostitima i tekuem gnojivu dobivenom od koprive. Ova je knjiga nastala iz napora da se na sva vana pitanja u vezi s prirod nim vrtom prui utemeljen odgovor - od uzgoja povra pa do cvijetnjaka. Bilo mi je vano to obuhvatnije prikazati, ne samo probleme iz prakse, ve i prirodno-znanstvene osnove koje su takoer od velikog znaaja. Bio-vrtlari moraju ne samo znati "kako se to radi", ve prven stveno prepoznati "zbog ega to i funkcionira". Ova knjiga, stoga, po inje opisom osnova. Potrudite li se proitati je, vidjet ete da bio-vrtla ri nisu neka "sekta", ve se kreu u okvirima pokreta koji stara iskustva i najmodernije znanstvene spoznaje pretvara u odgovorno postupanje. U praktinom dijelu knjige uloila sam mnogo truda kako bih vam na jednom mjestu uinila dostupnim ono to je do sada bilo raspreno u zasebnim prikazima: primjerice, veliku tablicu biolokog suzbija nja nametnika, pregled najvanijih biolokih preparata, struan prikaz razliitih prirodnih naina gnojenja te brojne savjete o mjeovitim kul turama. Preporuke o sortama 1 u poglavlju 0 povrtnjaku i vonjaku odabrane su s prirodnih gledita. Provjerene 1 otporne vrste te nove sorte koje su otporne na bolesti, dobile su pred nost pred senzacionalnim novitetima kojima je cilj uzgoj "golemih, raskonih primjeraka". U cvijetnjacima se posebice prepo ruuje uzgoj onog grmlja koje se pokazalo dobrim tijekom testiranja od strane Radne grupe "Grmlje 7 u oglednom vrtu VVeihenstephan". Pri procjeni kakvoe biljaka znaajnu su ulogu imala mjerila kao to su otpornost, bogatstvo cvata, dobar oblik i jasne boje. Ukazivanje na su sjedna prirodna stanita i izvanred ne uzgojne uspjehe velikog vrtlara Karla Foerstera trebaju vam pomoi da i u cvijetnjaku napravite drae stan i upeatljiv odabir. Prilikom sastavljanja popisa cvjetnog grmlja bila su, pored ljepote same njihove pojave, izraena i pitanja ekologije. Tako ete pronai brojne upute o gr mlju koje je pogodno i kao leglo za ptice, te koje i drugim ivotinjama nudi hranu i ivotni prostor. eljela bih ovom prigodom iskreno zahva liti svima koji su svojim znanjem i iscrpnom pomoi bili uz mene pri nastanku ove knjige: strunjacima na mnogim satima informativnih razgovora, a privatnim bio-vrtlarima na spremnosti kojom su meni i itateljima pribliili svoja iskustva. Posebno zahvaljujem nakladi BLV koja je u ovakvom opsegu omo guila nastanak knjige o bio-vrtu te ju tako velikoduno opremila. "Moji suradnici" u nakladi svojim su strunim znanjem, nepokole bljivom pouzdanou i uvijek sr danom atmosferom punom meu sobnog razumijevanja umnogome pridonijeli da rukopis bude pra vovremeno dovren kako bi se u ovom trenutku naao pred vama. Zahvaliti elim i svojim "dobrim duhovima" koji su na svoj nain mnogo pomogli: gospoi Riti Abels koja je na svom brzom stroju preni jela rukopis u ist oblik, itljiv i za ostale, te je usprkos velikom priti sku zbog rokova uvijek bila vjerno uz mene. Diplomirana knjiniarka Ingeborg Raue-Winkelmann preu zela je rad na strunom sastavljanju kazala. Njen brian rad i srano su dionitvo u Bio-vrtu umnogome su pridonijeli zaokruivanju ovog dje la. Nadam se da ete i Vi, itatelji ove knjige, postati uspjeni bio-vr tlari - tada se na trud isplatio.

U veljai, 1981. Marie-Luise Kreuter

Predgovor uz 10. izdanje (novo izdanje)

Prolo je sedam godina otkako je u veljai 1981. izaao Bio-vrt. Mno go se toga dogodilo u tom kratkom vremenu. Ova je knjiga stotinama tisua vrtlara postala pratilac na putu u realizaciju zdravog vrta "bez straha". Istovremeno su se metode prirodnog vrtlarstva razvile u va an sastavni dio opeg nastojanja da se spasi na okoli i regenerira zemlja.

Novo izdanje Bio-vrta pribliava svim vrtlarima najnovija saznanja: prirodna zatita bilja nudi nove sa vjete, recepte i preparate, napre dovale su i metode kompostiranja, maliranja i uzgoja mjeovitih kul tura. Provjerene su i dopunjene sve preporuke o sortama biljaka u povrtnjaku. vonjaku i cvijetnjaku. Novo veliko poglavlje trebalo bi pomoi bio-vrtlarima da izradom umjetnog jezerca, biljkama penjaicama, div ljim grmljem i travnjacima na kojima obitavaju leptiri, u svom vrtu stvore jo vie prirodnog okolia. Mnotvo novih fotografija u boji ini itanje knjige oitim zadovoljstvom. Nadam se da e i novi Bio-vrt -svo jim provjerenim osnovama i aktu alnom praksom - postati va vjerni prijatelj koji na sva vaa pitanja ima spreman, utemeljen i pouzdan od govor.

18. izdanju. Svoju zahvalnost mo ram izrei vama, itateljima, koji ste uvijek iznova, s puno povje renja, posezali za ovom knjigom. Zahvaljujem takoer i nakladi BLV koja je ovo djelo popratila s toliko velikodunog angamana. Ve 15 godina moji su vjerni pra titelji Wilhelm Eisenreich. vodi telj lektorata " P r i r o d a " te izdava Ernst GroBkopf. Svojim su veli kim strunim znanjem, nepokole bljivo i uz mnogo humora, pruali pomo kod svih problema, a prije svega prigodom ureenja svakog novog vrta. Od posljednje vee prerade ove knjige prolo je osam godina. U tom se razdoblju mnogo toga dogodilo, naalost ne samo u pozitivnom smi slu. Okoli je na naem planetu sve ugroeniji. Svi mi moramo pomo i da se sprijei jo gora situacija, stoga ponimo od vlastite okoline. Va je Bio-vrt ponovno aktualiziran na tom zadatku - od kompostiranja preko zatite bilja, pa do preporuka kvalitetnih sorti i uputa o vrstama biljaka. Posve nova oprema s foto grafijama i grafikonima treba vam pruiti ne samo vizualno zadovolj stvo, ve na jednom mjestu i sve dodatne obavijesti.

U veljai. 1988. Marie-Luise Kreuter

Sve je to potrebno kako bi se dobra volja pretoila u ekoloko postupa nje, a prirodno vrtlarstvo u uspje nu vrtlarsku stvarnost. U ovoj ete knjizi nai mnogo praktinih savje ta i recepata, no moja glavna pre poruka glasi: sve to u vaem vrtu raste i ivi, promatrajte s ljubav Iju i razumijevanjem. Sve to je ivo jedna je jedinka, sva iva bia vole svoj ivot. Svi vole ivot, a boje se smrti. To vrijedi kako za u i kinu glistu tako i za ljude. Tko naui vo ljeti i potovati sva iva bia, uvijek e ispravno postupati; njemu recep ti vie nisu potrebni. Ljudi koji tako misle i osjeaju pomau naem pla netu da preivi. Za to je potreban svatko! I vi ste potrebni! Ostanite hrabri, strpljivi i puni ljubavi. Svaki dan postupajte sa eljom da spasite na planet. Pomozite tu gdje jeste kako bi se iskoristile posljednje pri gode. Va Bio-vrt vam pritom eli pruiti podrku. Neka Bog uva Vas, va vrt i ivot na naoj Zemlji.

Predgovor uz 18. izdanje (novo izdanje)

Velikim me veseljem ispunjava i njenica da je Bio-vrt izaao ve u

U sijenju. 1996. Marie-Luise Kreuter

10

Uvod

Uvod
Vrt je zadnji zemaljski odbljesak izgubljenog raja koji obuhvaa maleni mirni svijet arenog cvije a i aromatinih zaina, povrtnih gredica, grmlja i voaka. Tu ovjek na ogranienom prostoru ostvaruje svoje snove o suivotu s Prirodom: iza zatitne ivice nalazi zaklon, odmor, te oslobaa svoju potrebu za igrom. Cvijee i drvee gasi nje govu e za prirodnom ljepotom, salatama i jabukama iz vlastitog uz goja na svoj stol donosi zdrave po slastice. U legendarnom vrtu Edenu u nepomuenom su skladu ivjeli ovjek, ivotinje i biljke. Nakon iz gona posvuda po zemlji pruali su se plameni jezici zlobe i neprijatelj stva. Iz prvotnog suivota nastalo je gorko neprijateljstvo. U naem je stoljeu postalo uvri jeeno da to neprijateljstvo preno simo sve do vrtova. Svakodnevni govor pojanjava to se zapravo dogaa: biljke i ivotinje dijele se na "korisne" i "'tetne". Korov i ui moraju se "suzbijati" i "iskorijeni ti". Kupusni bijelac u povrtnjacima i tratinica u travnjacima se "uni tava", gljivice radikalno "'suzbi jaju". To se naziva zatitom bilja. No, to je zapravo golemi pokolj, mainerija smrti bez premca, koja jednakom mjerom pogaa namet nike i nevine. Meutim, milijarde rtava insekticida, fungicida i herbicida veinom su toliko siune da nitko ne primjeuje njihovu smrtnu borbu - niti je mora osjetiti... Ta uglavnom nevidljiva smrt bez gla sa vjerojatno je pridonijela tomu da je kemijsko suzbijanje nametnika nekoliko desetljea bilo provoeno tako uvjerljivo i mirne savjesti. U meuvremenu, sve jasnije osjea mo posljedice skrivene tragedije: uniteno tlo, oneiene podzemne vode, osjetljive kultivirane biljke, slabiji prinos plodova i nove vrste nametnika koje su jae i otpornije nego ikada prije. Stoga, sve se vie ljudi pita: Mogu li barem u svom vlastitom, malom, zelenom carstvu stvoriti oazu mira i harmonije? Je li mogue zasaditi i uzgojiti cvije e, zainsko bilje, povre i voe na prirodan nain, bez raznih otrova? Odgovor glasi: mogue j e ! Svaki prijatelj vrtlarstva koji je spreman promijeniti nain razmiljanja moe uspjeno obraivati "bioloki vrt". Kako to u teoriji i praksi zapravo izgleda, prikazano je u ovoj knjizi. Ovom prigodom htjela bih odmah postaviti i granice. Bioloke meto de mnogo je lake pretvoriti u "ze leno djelo" u privatnom vrtu nego u poljoprivredi jer vrtne su gredice pregledne. Tako se, primjerice, bez velikih tekoa mogu runo ukloni li gusjenice i puevi. Vrtlar-amaler ne mora svoje postupke usklaivati s gospodarskim gleditima jer uz gojem povra i voa ne zarauje svoju plau. Nije mu potrebna do datna radna snaga te skoro nikakva mehanizacija. Njemu je vano are no cvijee i zdravo voe i povre, koje iz vrta dolazi svjee na stol. Budui da su hobi i rad u vrtu pove zani, jedan sat rada vie ili manje ne predstavlja mu problem. Runi rad i esta pogrbljenost ubrajaju se u "zdrav tjelesni trening" kojeg izvan radnog vremena rado prakticira radi ravnotee s esto "sjedeim" zani manjem. Zbog svih se tih razloga pribojavam da nije jednostavno na cjelokupno poljodjelstvo prenijeti mogunosti i metode koje su pro naene i potvrene u radu u biolo kom vrtu. Niti vi, itatelji i budui bio-vrtlari, ne biste smjeli to uiniti. Poljoprivreda nije zabava u slobod no vrijeme. Za seljaka, dodue, vri jede ista naela prirodnog uzgoja, no prenoenje u praksu slijedi dru ga gledita. Pogled unazad u nau "zelenu prolost" jasno pokazuje kako je nastala dananja situacija i kamo bi mogli voditi novi, alterna tivni putovi. Od plodova i ivotinja na Zemlji ivjeli su ve i nai preci u prijanja vremena. No, lovci-nomadi sakupljali su samo divlje bilj ke, korijenje i bobice tamo gdje su ih u tom trenutku pronali. Nakon toga selili su se dalje. Njihov je za hvat u prirodnu ravnoteu bio jedva zamjetan. Ona se regenerirala sama od sebe. Ono stoje nomad "ubrao", ubrzo je ponovno izraslo. Golema se revolucija dogodila tek kad su divlji sakupljai postali sjedioci u ranom kamenom dobu te poeli obraivati oranice i vrtove. O tim prvim pokuajima ne postoje pisani zapisi. Vjerojatno su seljaci ranog kamenog i bronanog doba poeli s krenjem pomou poara, onako kako je to kasnije bilo uo biajeno i kod mnogih primitivnih naroda. Oni su iskoritavali oranice tako dugo dok nisu bile u potpuno sti iscrpljene. Nakon toga su se jed nostavno selili dalje i krili nova, plodna podruja. Sve dok je bilo malo ljudi i dovoljno djevianske zemlje, takvo rano poljodjelstvo bilo je mogue. Isluena su tla kod takve metode ostajala prepute na Prirodi koja ih je na svoj nain dovodila u ravnoteu. U tu je svr hu imala na raspolaganju dovoljno vremena. No, to je bilo prije ot prilike 5000 godina. Ve je u doba Germana zabiljeen prijelaz na promiljenije iskoritavanje zemlje. Seljaci su uoili prednosti dvopoljne zemljoradnje pri kojoj su se iz mjenjivali uzgoj itarica i ugar.

Uvod

11

Ili su dulje vrijeme ostavljali da se ugar zazeleni prije nego su nano vo obraivali oranicu. Na taj nain Priroda moe ponovno napuniti po troene hranidbene priuve zemlje. Dodatna gnojidba na naim srednjo europskim podrujima pojavila se tek oko 800. godine nakon Krista. Kao i uvijek u ljudskoj povijesti, po treba je potakla novi razvitak - sta novnitvo se povealo. Ako ovjek nije elio umrijeti od gladi, morao je pronai bolje i sigurnije metode proizvodnje hrane. Rezultat tih na pora bila je tropoljna zemljoradnja. Nakon dvije godine obraivanja sli jedi godina ugara. Osim toga, u to su se vrijeme oranice poele gnojiti stajskim gnojem i gnojem od or ganskih otpadaka. To je povealo prinose i obnovilo potroene hra njive tvari. Od tog vremena zemlja, ljudi, biljke i kune ivotinje ine zatvoreni krug. Skoro 1000 godina funkcionirao je taj sustav od koga su mogli ivjeti svi, bez znaajni jeg optereenja naseljenih ivotnih prostora. Idua prekretnica nastu pila je tek poetkom industrijskog doba. Mineralna gnojiva istisnula su gnojiva ivotinjskog porijekla, a poljoprivredni strojevi plug. Od tropoljne zemljoradnje prelo se, prvo, na godinju izmjenu uzgoja kultura, nakon toga slijedilo je obraivanje oranice i goleme monokulture - jed nostrano koritenje koje se moe odrati iskljuivo velikim dodava njem sintetikih gnojiva i nepre stanim suzbijanjem nametnika. No, koliko dugo? Nastupilo je vrijeme novog preokreta. Oduevljenje te kovinama modernog doba zamije nilo je otrenjenje i bojazan, budui da su postali vidljivi nedostaci a po sljedice zamjetne irom svijeta. No, to ne znai - kao to neki smatraju - da su kemija i tehnika izumi Vra ga. Naprotiv, oboje predstavljaju velianstvene dokaze mogunosti ljudskog duha. Pogreka se skrivala

u neumjerenosti kojom su predstav nici prirodnih znanosti rigorozno pokorili iroka podruja ivota. U razumnim granicama kemija i teh nika zasigurno predstavljaju blago slov za ovjeanstvo. O tome mora razmiljati i uvjereni bio-vrtlar. to vie strunih razmjena miljenja postoji izmeu ""biolokog" i "ke mijskog" podruja, to je bolje za zemlju i ljude! Neprijateljstvom i netolerancijom nikada se ne dolazi do pozitivnih promjena. A promjene su potrebne na oba podruja. Najvanija sredstva po ljodjelstva uvijek su se prenosila na vrtlarstvo. U seoskim vrtovima ranijih stoljea koristila su se ista gnojiva ivotinjskog porijekla koja su se odvozila i na oranice. U vrto vima naeg stoljea unazad posljed njih 60-ak godina koriste se ista mi neralna gnojiva i kemijska sredstva za prskanje koja su razvijena za ve like kulture u poljodjelstvu. Danas znamo da zemlja, biljke i ivotinje

pate zbog takvog tretmana. Okoli je - ne samo uslijed poljoprivrede - opasno doveden izvan svoje rav notee. No. u usporedbi s ranijim epohama mi nemamo niti vremena niti prostora da regeneraciju prepu stimo Prirodi. Ovog je puta Priroda upuena na sve vee razumijeva nje ovjeanstva. Poljoprivreda e morati pronai nove ili obnovljene stare metode uzgoja koje e sau vati plodnost zemlje. To moraju pokuati i vrtlari. Njima je to lake jer s ispitivanjem prirodnih naina rada mogu poeti odmah sutra. Ve postoje nebrojeni vrtovi obraeni prema biolokim metodama koji dokazuju koliko je korisna takva promjena. Svatko moe vrtlariti na bioloki nain i svatko moe na taj nain na malom komadiu zemlje pridonijeti da se svijet u kojem i vimo uredi na malo zdraviji i mi roljubiviji nain. Vrtovi jo uvijek predstavljaju komadi raja - mora mo uiniti sve da tako i ostane.

Svaki vrt moe poslati mjesto miroljubivog suivota.

Bioloko, organsko, prirodno to to znai?

Bioloko - ova je rije postala kri latica bez koje se vie ne moe za misliti rasprava o alternativama za zdraviji svijet. "Bioloko" se koristi za vrtove, ivene namirnice, sred stva za zatitu bilja i svjetonazo re. Namjere su dobre, no radi se o izrazito vieznanom pojmu. Stoga emo odmah na poetku pokua ti strogo ga razgraniiti. Vrtlari su uvijek s obje noge vrsto na zemlji te stoga moraju i rijei koje oni ko riste imati "glavu i rep". Biologija je, prema novom izdanju Brockhausa. "znanost o ivome". U Novom velikom leksikonu o vr tlarsku autora Georga E. Siebeneichera pod pojmom "'Bioloko poljodjelstvo" nalazimo sljedeu definiciju: "Ukupnost prirodnih = bioloki utemeljenih postupaka u poljodjelstvu i vrtlarstvu... Biolo ko poljodjelstvo (nazvano i prirod no, organsko, organsko-bioloko poljodjelstvo ili poljodjelstvo pre ma ivotnim zakonima) nastalo je

kao reakcija na kemijske procese koji su uzeli maha. posebice u gno jidbi i zatiti bilja." Iz ovoga je ve vidljivo da ne posto ji samo jedna bioloka metoda ve razliita bioloka usmjerenja. Deta lji su razliiti, no osnovni principi su svima koji vrtlare na bioloki nain zajedniki. Albert von Haller u svojoj ih knjizi Korijeni zdravog svi/era opisuje ovako: "U biolo kom se vrtlarstvu moraju uzeti u obzir mnogostruki odnosi kultivi ranih biljaka prema ivim biima u tlu. prema zraku i vodi, prema klimi i mikroklimi, te se svaki postupak kultiviranja mora ispitati glede nje govog uinka na cjelinu." Nadalje: "U biolokom uzgoju ne radi se, sloga, samo o koritenju organskih tvari ve i o njihovoj kvaliteti. Gno jenje stajskim gnojem ne znai da se radi o biolokoj metodi. Kako bi se postigla vea kvaliteta, u bi olokom je vrtlarstvu od iznimnog znaaja kompostiranje." I o nazivu "prirodno" potrebno je rei nekoliko rijei. Vrtlarstvo pre ma prirodnim metodama ne znai pustiti Prirodu da jednostavno ide svojim tijekom. Ve tisuama go dina ljudi u svojim vrtovima kul tiviraju biljke i na razliite naine pokuavaju postii vee prinose.

Samo se tako moe prehraniti sve vei broj ljudi. Tko eli ubrati ve like glavice zelja, mora "umjetno" pohranjivati. Ono to Priroda pu sti da izraste divlje, nikada mu ne bi bilo dovoljno. U tom je smislu i vrtlar koji radi prema biolokim metodama "kultivirani" vrtlar. No. on se trudi svoje zahvate u prirodnu cjelinu tako izvesti da ne doe do nikakvih poremeaja. On u umjet nom svijetu svog vrta pokuava stvoriti novu ravnoteu - prema pri rodnim zakonima. Kaemo: u skla du s prirodom.

Ideja zajednitva
Bio-vrtlar ne postupa u svom vrlu kao gospodar: ivotinje i biljke nje gova su "braa". Nije to nikakva romantika izvan stvarnosti. I naa zapadna znanost polako poinje shvaati ono to su veliki filozofi Istoka i mnogi primitivni narodi ve odavno intuitivno znali: svaki ivot na zemlji meusobno je po vezan na kompliciran nain. Naj vie razvijena bia stoga su ovisna o funkcioniranju primitivnih oblika ivota. Kada nestaju siune bakte rije u tlu, one najavljuju i nestanak biljaka, ivotinja i ljudi.

Ve 350. godine prije Krista taoistiki filozof Dshuang Dsi shvatio je: '"Sada je ovo to se svijetom na ziva jedinstvo svih stvorova." Vie od 2000 godina kasnije antropolog Claude Levi-Strauss miljenja je da je krajnje vrijeme da kulture Zapa da "naue daje ovjek, naposljetku, samo ivo bie meu svim drugi ma koje moe dalje ivjeti samo uz preduvjet da te druge potuje." Albert Schweitzer je to potovanje nazvao "'strahopotovanjem pred ivotom". Prema toj misli moraju postupati svi koji vrtlare na bioloki nain. Zvui staromodno, no, ona je tako stara i lako mlada koliko i sam ivot. Zakone ivota nije donio ovjek. Ljudi mogu samo ivjeti u skladu s tim zakonima. Ako postu paju protiv njih, uvijek e biti samo gubitnici. Tako je nekada pustinja Sahara bila itnica Sjeverne Afrike. Unitilo ju je loe rimsko gospoda renje. Indijanci Sjeverne Amerike ivjeli su tisuama godina u sugla sju s netaknutom prirodom. Dvje sto godina vladavine bijelaca bilo je dovoljno da se iroka podruja kontinenta pretvore u neplodne ste pe. Neumjerenost i udnja za dobiti utjecali su na ljude da zaborave da priuve zemlje nisu neiscrpne. No, postoji i prastari suprotan primjer: Kina. Sir Albert Howard napisao je 1943. godine u svojoj Poljoprivred noj oporuci: "Mali posjed u Kini, primjerice, daje jo uvijek stalni prinos te se, usprkos gospodarenju koje traje etiri tisue godina, nije smanjila plodnost tla." U kineskim vrtovima i domovima nema besmi sleno odbaenih otpadaka. Sav se organski materijal prerauje u kompost i gnoj. Za zapadno bi drutvo 4000-godinja plodnost kineskog tla morala biti barem razlogom za razmiljanje. "Mi nau zemlju ukraavamo vezom" - kau jo i danas kineski vrtlari. Roland Rainer koji je 1973. godine proputovao

Kinu, smatra da je u ovoj poetskoj slici jasan osnovni stav: "spremnost na vrtlarsku njegu cijelog ivotnog prostora, punu ljubavi i intenziv nog rada koji vodi rauna o svim posljedicama." To moe biti samo opis krajobraza u kojem postoje samo bioloki obraivani vrtovi! Od otvaranja Kine prema Zapadu i sve breg pretvaranja poljoprivred nog drutva u industrijsko ini se da je i ovdje ophoenje sa zemljom, koje nije bilo iskljuivo orijenti rano na dobit, doivjelo negativnu promjenu. Razorne su posljedice nastupile kasnije nego u zapadnom svijetu. No, posljedice bi, s obzi rom na gustou puanstva, mogle biti jo katastrofalnije nego u Euro pi ili Americi. Za kraj, jo jednom pitanje: to, dakle, znai vrtlariti na bioloki nain? To znai, jedno stavno reeno: raditi s prirodom, a ne protiv nje. To pretpostavlja da vrtlar poznaje najvanije zakone prirode te da stalno sam, otvorenih oiju promatra to se dogaa u nje govom vrtu. Taj "povratak prirodi" ne smije nikada biti korak unatrag u zastarjele tehnologije. Biolo ke su metode nastale na prastarim osnovama evolucije koje ukazuju na budunost te se slue znanstve nim i tehnikim tekovinama naeg vremena. No, one to ine obazrivo. Stoga, vrtlari koji rade na bioloki
Tanka je i vrijedna smea kora zemlje koja prekriva samo neke dijelove planeta.

nain nisu sanjari izvan stvarnosti ve realisti koji svoje snove o vrtu pretvaraju u stvarnost. Svi oni mo gli bi na vrata vrta napisati reeni cu velikog vrtlara Karla Foerstera: "Tko eli ostvariti snove, mora biti budniji i sanjati dublje od drugih."

Naa Zemlja
Zemlja je smei omota koji obavi ja na planet. To je ona vie ili ma nje mrviasta masa u kojoj uspije va korijenje biljaka. Formirano tlo moe biti debelo nekoliko metara ili tanko tek nekoliko centimetara. No, samo se gornji sloj debljine 10-30 cm sastoji od plodnog humu sa. Ta dva pedlja zemlje jo i danas, jezikom naih predaka, nazivamo "majica zemlja". A ona to doista i jeste: "majica zemlja" koja hra ni biljke, ivotinje i ljude. Ako bi naoj Zemlji jednog dana ponestalo zemlje, tada bi na mali svijet po novno postao mrtva zvijezda. Na planet ima promjer oko 12.600 km. Sloj humusa samo je vrlo tan ki pokriva omotan oko te goleme lopte. Na mnogo mjesta nalaze se goleme rupe - tu se rasprostiru vo dena prostranstva mora, vjenog leda, gole planine ili pustinje. Oko 3,2 milijarde hektara bilo bi teo rijski iskoristivo u poljoprivredne svrhe. Od toga se obrauje samo polovica koja trenutno hrani ita vo ovjeanstvo koje ivi na ovom svijetu. Druga polovica mogla bi se kultivirati samo uz izuzetno ve like trokove. Golemi se ostatak ne moe koristiti u poljoprivredne svrhe. Svakom stanovniku Zemlje stajao je teorijski prije nekoliko de setljea na raspolaganju oko 1 hek tar zemlje. U 2000. godini to je ve bilo samo pola hektara.

Zemlja na oranicama i u vrtovima predstavlja, dakle, dragocjenost posvuda na svijetu. Ona je, u pra vom smislu rijei, osnova ivota. Taj ivotni materijal bogat raznoli kim sadrajima nastajao je tijekom milijuna godina. Zemlja se sa svo jim razliitim slojevima sastoji iz mineralnih i organskih sastojaka. U nemjerljivim vremenskim raz dobljima, dok se razvijao ivot na naem planetu, elementi su mljeli prastaro gorje u prah. Oluje i voda, vruina i hladnoa usitnili su ga ti jekom tisua godina. Taj se kameni prah polagano taloio i stvarao slo jeve. Jo i danas moemo stei pre dodbu o tom golemom, strpljivom mlinu prirode u velikim rijenim dolinama - tamo, gdje jo nisu re gulirane branama. U Egiptu je Nil, primjerice, svake godine, sve dok nije sagraena Asuanska brana, na nosio u nizine plodni mulj kojeg je isprao s planina Etiopije. Tamo gdje se mulj nataloio na obali, ostala su nakon povlaenja vode pognojena. plodna polja, jer je fini pijesak iz planina koji je nastao mehanikofizikalnim djelovanjem, sadravao mineralne tvari i mikro-elemente. Sastav tih vanih hranjiva razliit je posvuda u svijetu, ovisno iz kojeg stijenja je tlo nastalo. Postoji tzv. prastijenje koje je nastalo iskon skim erupcijama vulkana. U njega se. izmeu ostalog, ubrajaju gra nit, bazalt i porfir. Sedimentno se stijenje sedimentiralo, tj. taloilo tijekom povijesti Zemlje. U njega se ubrajaju pjeenjak, ljunak i sti jenje iz naplavina. Metamorfiti su vrste stijena nastale pod golemim pritiskom uslijed pomicanja zemljine kore ili uslijed jakog utjecaja vruine. Takvoj metamorfozi bili su izloeni, primjerice, kriljavac i gnajs. Najzad, postoje jo i vapnenake stijene nastale veinom usli jed taloenja praivotinja i biljaka. U njih se ubrajaju dolomit i jura.

Milijuni godina bili su potrebni elementima da samelju stijene u prah. Od kamenog brana nastala je plodna zemlja, a ostali su neobini oblici stijena.

Svi su oni svojim proizvodima, koji su nastali procesom raspadanja, stvorili osnove zemlje. Iz njih je polagano, tijekom milijuna godina nastajalo tlo. Ono je bilo razliito kao i planine na kontinentima. Uz lokalne slojeve nalazimo na nekim mjestima fini kameni prah koji, no en vjetrom putuje tisuama kilo metara oko zemaljske kugle - les, primjerice. Tamo gdje se on slegnuo nastalo je izuzetno plodno, glinasto tlo. Primjeri za to su uvena "uta zemlja" u Kini. no takoer i Magdeburka ravnica u Njemakoj. No, nisu samo stijene stvorile zemlju. I biljke i ivotinje koje su u kasnijim razdobljima nastanjivale na svijet pridonijele su tomu da se stvori nova zemlja. Iz njihovih organskih otpadaka nastao je i nanovo nastaje onaj dragocjeni najgornji sloj koji nazivamo humus. Taj udnovati

proces pretvorbe poeo je s prvim liajevima i mahovinama koje su se nastanile u pukotinama stijena, na siunom komadiu raspadnutog stijenja. Kad su odumrle, razgra dile su se te polagano izgraivale novi sloj zemlje. Savren primjer tog prirodnog nastanka humusa je tlo mjeovitih uma. Ovdje priro da, bez ikakvog utjecaja izvana, u zatvorenom krugu obnavlja zalihe hranjiva u tlu. Izmeu tih razliitih vrsta "stvara nja zemlje" nalaze se milijuni go dina. Vrste tla koje su pritom nasta le, vrlo su razliite. Postoji smea, crna, crvena i uta zemlja. Pored suhog pustinjskog pijeska nastala je vlana, plodna ilovaa. Postoje kisela, tresetna movarna, laka pjeskovita i teka, nepropusna glinasta tla. Medu njima pronalazimo sve mogue mjeovite odnose. Za selja-

ka i vrtlara podjela na sljedee vrste tla od praktinog je znaaja: pjeskovito tlo, ilovasti pijesak, pjeskovita ilovaa, ilovasta tla, glinasta ilova a i glina. N o . to nije stroga podje la. Razliite su supstance od mjesta do mjesta razliito izmijeane. Za nastanak tih vrsta tla prirodi je bilo potrebno beskonano mnogo vremena. Taj proces traje i danas. Jo uvijek se raspadaju stijene, iz organskih otpadaka nastaje nova ze mlja. Humus, dakle, pripada onom "podzemnom blagu" koje moe ra sti i regenerirati se. N o . to se dogaa samo tamo gdje se potuju prastara pravila prirode. U suprotnom, po sve je mogue u kratkom vremenu pretvoriti plodnu zemlju u pustinju. Cesto nepovratno. Opadajua razi na podzemnih voda. nastanak stepa i erozija tla predstavljaju simptome takvog pustoenja koje nastaje ljud skim nemarom. Priroda bez pogo vora ispostavlja svoj raun kad se ne potuju njena pravila. Potrebno je mnogo obzira kako niti jedna ri je koju je kazao Chateaubriand ne bi postala stvarnost: "ume su bile
Opustoena zemlja, suha i raspucala, bez zatite je izloena vjetru i suncu.

tu prije ovjeka - a pustinje su ga slijedile."

Zemlja na kojoj nastaje vrt

Osnovni materijal kojim vrtlar radi je zemlja. Gdje god netko zakupi ili stekne u vlasnitvo neki vrt, tu je priroda ve stvorila osnovne predu vjete s kojima vrtlar od sada mora ivjeli i raditi. Svoj nain obrade i gnojenje mora organizirati ovisno o tomu je li naao siromani pijesak, masnu ilovau ili kiselo, movarno tlo. Svaki prijatelj vrta mora biti upoznat s najvanijim svojstvima tla prije nego posegne za motikom i vreom s gnojem. U praksi to znai razlikovati sljedea obiljeja:

Pjeskovita tla
Ona su zrakopropusna i vodopropusna; brzo se zagrijavaju, no isto se tako brzo i hlade. Sadraj hranjiva u takvim je tlima malen. Ona su uvi jek u opasnosti da ih "odnese vihor". No, njihova je prednost - mehanika
Njegovani humus je mrviasl i vlaan. Nakon obraivanja se zastire.

obrada bez muke. Kratak pogled u fizikalne i kemijske "lajne" prirode jasno pokazuje zato pjeskovita tla reagiraju na prethodno opisani na in. Zrnca pijeska imaju, fizikalno gledano, okaiglu strukturu. Iz tog se razloga ne mogu zbiti gusto jedno uz drugo. Ona se rasipajti te se na taj nain u pjeskovitim tlima stvara bez broj meuprostora kroz koje voda. primjerice, oborine prolaze kao kroz cjedilo. Znanstvenici kau da je pro stor s porama veliki u ovom tipu tla. Zraka s duikom iz zraka i kisikom je, naprotiv, dovoljno. Gledano s ke mijskog gledita pjeskovita tla imaju veliki udio kremenih zrnaca; nasu prot tome, nedostaju druge mineral ne tvari koje su jako vane za ishra nu bilja. Kremen (kemijski: kremena kiselina) pridonosi zagrijavanju tla i igra vanu ulogu kod zdravog na stanka strukture biljaka. Pjeskovita se tla pojavljuju i kao ista pjesko vita tla i u razliitim mjeavinama s veim ili manjim udjelom ilovae. Karakteristike: Kad se zagrabi uzorak tla. pijesak sipi kroz prste. Vano za vrtlara: Na ovakvom tlu vano je poveanje udjela humusa i organskih supstanci. Time ispr va suvie propusna zemlja postaje kompaktnija. Kameno i glineno brano, ilovasti kompost i stalno zastiranje tla spadaju u najvanije mjere kultiviranja.

Ilovasta tla
To su humusna tla koja imaju do bru mogunost akumuliranja topli ne, vode, zraka i hranjiva, a sadre i kalcij. Fizikalno gledano, struktura ove dobre, plodne zemlje sastoji se iz ploica koje su vie ili manje gusto meusobno zbijene. Slika slojevitih ploica jasno pokazuje da ta struktura ima mnogo manje pore nego ona kod pjeskovitih tla. U ilovastoj su zemlji vrlo povoljni preduvjeti za taloenje

hranjiva i za rad ivih bia u tlu. I ovdje postoji razliito stupnjevanje izmeu tekih glinastih, laganih pjcskovitih i humusnih ilovastih tla. Karakteristike: Humusna ilovaa se meu prstima mrvi u mekane mrvice. One se dre zajedno, ali nisu slijepljene. Vano za vrtlara: Na ovakvim do brim vrtnim tlima uspjena je "nor malna" bioloka njega tla. Kompost, zastiranje tla i plodored sadre i po veavaju plodnost ilovaste zemlje.

Karakteristike: Uzorak tla moe se jednostavno stisnuti kao spuva, te sadri veliki udio treseta. Vano za vrtlara: Isuenoj je tresetnoj zemlji za njeno poboljanje potreban pijesak, ilovaa (kameno brano), vapno i kompost. Uz dobru njegu moe se stvoriti rahlo. hranji vima bogato vrtno tlo. Tresetna tla u nizinama uz ravne vodene tokove sadre dovoljno kalcija; ona su ne utralna do blago alkalna.

Glinasta tla
Glinasta su tla po svojoj prirodi te ka, nepropusna za zrak i vodu te se sporo zagrijavaju. Kod ove vrste tla struktura ilovae predstavlja nega tivan ekstrem. Fizikalni su slojevi vrlo gusti. Glinasta tla naginju izra zitom zbijanju u vrlo sunim raz dobljima, nakon ega se razlazu u elemente sline opeki. Kod vlanog se vremena glinasta zemlja lijepi. Glinasta tla imaju, dodue, svojstvo da pohranjuju hranjiva, no vrlo se teko obrauju i razrahljuju. Karakteristike: Glina se moe rukom oblikovati u ilavi grumen slian plastelinu. Iz nje se izrauju kiparski oblici! Vano za vrtlara: Glinasta se tla moraju razrahliti pomou pijeska te uz redovito dodavanje komposta. Zastiranje tla potie stvaranje rahlosti. Zelena gnojidba s dubokim kori jenjem razrahljuje podlogu. U tekim je sluajevima potrebna drenaa. Gli nasta su tla plodna ukoliko se uspije poboljati njihova struktura.

Humus - san svakog vrtlara

Bio-vrtlar svu pozornost i svu svoju brigu u vrtu polae najgornjem, oko 10-30 cm debelom sloju zemlje: to je sloj humusa. On vrvi od ivota, stalno nastaje i stalno se razgrauje, mijenja se nabolje ili na loije. Taj sloj crnice ima najintenzivniji utje caj na rast i zdravlje biljaka. Tamo gdje su ta dva pedlja humusa u do brom stanju, tamo je i vrt plodan! Vrtlar moe svojim "biolokim" kultiviranjem direktno utjecati na sloj humusa. Moe ga njegovati, hraniti i poveavati. On je u sre ditu svih njegovih napora. Topao, rahli humus bogat hranjivima - to je cilj iz snova svakog vrtlara. U praktinom dijelu knjige iscrpno je opisano kako se postie ovo idealo stanje vrtne zemlje. No, kao prvo, potrebno je shvatiti to ta arobna rije zapravo znai. Kakav je to materijal iz kojeg je napravljena plodna zemlja? Kao prvo: humus je vie od zbroja svo jih fizikalnih, kemijskih i biolokih svojstava. On je ivi organizam - a time, kao i sva iva bia, u konanici i nepredvidljiv. To je jedan od razloga zbog kojeg dobar bio-vrtlar ne treba samo izvjesnu dozu stru nosti, ve i dobro srce i otvorene oi koje promatraju kako s ljubav lju tako i s tonou.

Glinasto je tlo teko i nepropusno; ono oblikuje ilave urumene tla.

Lopata lako prodire u rahli humus; ze mlja je mrviasta i rahla (gore).

Pijesak je sipak i ne moe zadrati niti vodu niti hranjiva (dolje).

Tresetna tla
Ona su napravljena iz organskih na plavina. Isuena je tresetna zemlja kisela, siromana hranjivima i izra zito zadrava vodu.

va. Tlo ivi! Uzmi kako hoe: ono se kree, preslojava, mijenja svoju materiju, svojim ilama rasporeu je susjedne elemente - zrak i vodu, nudi mnotvu ivih bia egzistenci ju, zatitu i prehranu, i biljci kao i ivotinji - ono ivi isto kao i biljka, uma, tvoje tijelo ili more! Uvijek i posvuda, ak i tamo gdje ovjek nikada nije motikom dotaknuo tlo, ono ini ivi, zatvoreni organizam, svijet s izraenim vlastitim ivo tom. Ti, naravno, zamjeuje samo jedan jedini, posljednji efekt od svega toga: fenomen plodnosti kao vidljivu uzajamnu djelatnost ivota u tlu i ivota biljaka." Posebna svojstva humusa Caspa ri opisuje ovako: " O n o to je hu mus u kemijskom pogledu, to mi ne znamo. U odnosu izmjene tvari prema golemom broju ivotinjskih i biljnih organizama, on ini osno vu za prehrambeni niz tla, biljaka, ivotinja i ljudi. Prisutnost i svoj stva humusa odreuju fizikalno stanje tla (stanje rahlosti). Biljka iz velikog sadraja ugljika u humu su uzima energiju i tvari za rast u obliku ugljikohidrata, bjelanevina ili duinih meuproizvoda. Tlo je radi humusa tamno te zbog toga slui kao spremnik topline. Humusna struktura tla izrazito upi ja hranjiva, zrak i vodu (apsorpci ja). Ako ga usporedimo sa spuvom koja je srasla s tlom. ta humusna struktura kao ivi pokriva titi krajobraz planina i nizina od svake erozije uslijed djelovanja vode (zamuljivanje) i vjetra (zapraivanje)." Albert von Haller na vrlo jasan nain karakterizira udesno stanje humusnog sloja: "to tom tankom sloju daje onu plodnost koja stva ra neiscrpno mnotvo ivih bia? Plodnost se ne moe definirati niti kemijski niti fizikalno, ve je to ekoloka uzajamnost ivih bia (ovjeka, biljke, ivotinje) i tla s

njegovim organskim i anorganskim sastojcima." Svatko tko je u svom ivotu radio s tlom ili, jo bolje, s njim suraivao, stekao je svo ja osobna iskustva. Ipak. osnovne su misli na udan nain jednake. Sir Albert Howard na pitanje "to je humus?" citira bakteriologa S. Waksmana: "To je kompleksno mnotvo sme ih i tamnih, amorfnih tvari koje tijekom raspadanja biljnih i ivo tinjskih ostataka stvaraju sitna iva bia pod aerobnim (bogatim zra kom) ili anaerobnim (siromanim zrakom) uvjetima, obino u tlu, kompostitima, tresetitima i vodospremnicima. ... Humus je prirodna tvorevina; on je, isto kao i biljna, ivotinjska i mikrobina supstanca, sloena cjelina; on je. kemijski gle dano, ak jo i kompleksniji budui da na njegov nastanak djeluju sve te tvari. Humus posjeduje posebna, fizikalna, kemijska i bioloka svoj stva koja ga razlikuju od drugih, organskih tvari. Humus sam ili u uzajamnom djelovanju s odree nim anorganskim sastojcima tla ini kompleksan, koloidalan (koloid = fino rasporeene tvari) sustav iji se razliiti sastojci na okupu dre pomou povrinskih sila..." Howard, nakon toga, dodaje svoj zakljuak: "Promatrano s gledita kemije i fizike, humus nije jedno stavna tvar; njega ini skupina vrlo kompleksnih organskih spojeva koji ovise o prirodi ostataka koji ga tvore, o uvjetima pod kojima dola zi do razgradnje, te o opsegu same razgradnje. Humus, stoga, ne moe posvuda biti identina tvar. Osim toga. on je iv i vrvi sitnim ivim biima koja vei dio svoje prehrane dobivaju iz tog supstrata. Humus u prirodnom stanju nije sta tian, ve dinamian." Humus je dinamian! On ivi i mi jenja se. Stoga, vrtlar koji to prirod-

Savren primjer prirodnog nastanka hu musa je mjeovita uma. U zatvorenom krugu, priroda ovdje iz otpadaka biljaka i ivotinja obnavlja svoju zalihu plodne zemlje.

Tisuama je godina beskrajan niz generacija vrtlara i seljaka obra ivao i promatrao zemlju te svoja iskustva prenosio na djecu i djecu svoje djece. Taj se lanac protee do u nae doba. Stoga bih ovom prili kom eljela citirati neke od promi nentnih "svjedoka"* koji su svoje spoznaje o zemlji ve prenijeli na budua pokoljenja. Dr. Fritz Caspa ri o podzemnom ivotnom prostoru pie sljedee: "Tlo: to nije niti mr tva zemlja niti beivotna tama. a ka moli samo spremnik biljnih hranji

no bogatstvo eli "stvorili" u svom vrtu ne smije postupati prema kru tim pravilima, ve se mora prilago diti svojoj situaciji u vrtu te iz toga pokuati dobiti najbolje. U tom slu aju postupa po jednom od najstari jih zakona ivota: na Zemlji su pre ivjeli uvijek oni koji su se najbolje prilagodili! To ne znai u moralnom smislu prilagodba kao podlonost. U sukobu s prirodnim elementima radi se o prilagoenoj reakciji. Vr tlar promatra "prilike" na komadiu zemlje to tonije i iz toga izvlai jasne zakljuke potrebne za svoj na in rada. Primjerice, obogauje pjeskovitu zemlju glinenim branom koje akumulira vodu, a sunane obronke prekriva sagovima od bilja i mala. Tako se svojim postupcima prilagoava prirodnim preduvjeti ma. Kako se dobiva najbolji humus. Priroda je pokazala vitlam u svojim listopadnim i mjeovitim umama. Taj je primjer potrebno samo pro matrati te ga na poseban nain pre nijeti u vlastiti vrt. Prirodna uma raste u "mjeovitoj kulturi". Njeno tlo pokriveno je travom, biljkama i niskim raslinjem. Nigdje ne posto ji gola zemlja. Otpalo lie, uvele biljke i suhe grane stalno tvore rahli sloj tla koji polagano truli. U tome i ivotinjski "otpaci" predstavljaju vaan sastojak. Iz raspadajue or ganske supstance, pomou malih ivotinja u tlu i mikroorganizama, ponovno nastaje nova zemlja. Ta je umska zemlja najbolji, mirisni humus. On akumulira oborinske vode i stalno obnavlja rezerve hra njiva. Razgradnja i stvaranje u tom su sustavu u ravnotei. umu nije nikada potrebno gnojiti iako hrani mnotvo biljaka. Meutim, u priro di nema nikakvog razbacivanja. Sve se koristi i nalazi korisnu primjenu. Tako se uvaju rezerve, tako nastaje ravnotea izmeu bolesti i zdravlja, izmeu ivota i smrti. To je tajna prirodne plodnosti i zdravog tla.

Velianstveni svijet najsitnijih ivih bia

Kad vrtlar sa svoje gredice zagrabi aku zemlje, u rukama dri jedan svijet. Svojim oima ne vidi puno toga - samo smee grudice i moda neku kinu glistu ili stonogu. Ipak, ta je aka zemlje ispunjena ivo tom. To je svijet siunih dimenzi ja. Vrtlar bi morao imati oi jaine elektronskog mikroskopa da bi ga mogao vidjeti. Kad bi to bilo mogu e, ostao bi bez rijei zbog uenja punog potovanja. U 1 d m 3 (= 1000 c m 3 = 1 1 ) zemlje iz sloja livadnog tla debljine 15 cm ivi, primjerice 1.551.000.000 naljevnjaka. buaa i trepet lj i kaa, 50.000 glistaca, 220 skokunaca, 14 stonoga, 5 pueva i 2 kine gliste. Mnotvo ivih stvorova koje si o vjek ne moe ni predoiti. vicar ski istraiva A. Stockli tono ih je istraio i izbrojio. To mnotvo jo fantastinije izgleda u istraivanju prof. Sauerlandta koji je odredio broj ivih bia na 1 m 2 oranice. Tu se radilo o blago humoznom pjeskovitom tlu, a istraivani je sloj bio debljine 20 cm. Prenijeto na vrtnu gredicu, bio bi to komadi zemlje na kojem bi mogle rasti otprilike tri glavice kupusnjaa. "Pod njihovim nogama" u prosjenom tlu ivi: 4 bilijuna bakterija i gljivica 1 milijun glistaca (nematoda) 500.000 naljevnjaka 200.000 rastoa 100.000 skokunaca 80.000 80 kinih glisti U kompostu gdje su mikroorga nizmi posebno aktivni, najvee je mnotvo siunih ivih bia. Kad vrtlar posegne za akom komposta, u ruci dri vie ivih bia nego to ima ljudi na Zemlji! Tko tijekom mirnog boravka u vrtu eli shvatili (Collembole) kolutiavca (Enchvtraeide)

kako je bogat i kompliciran ivot u zemlji, taj e poslije toga briljivije i s vie potovanja postupati s tim mikrokozmosom. Kako bi se te veze bolje razumjele, elimo "baciti" pogled na inae ne vidljivi svijet ivih bia u tlu. Mi lijarde siunih "patuljaka" ive i rade u razliitim slojevima. Sve je izvrsno organizirano i meusobno usklaeno. Najgornji sloj je tako zvani sloj razgradnje. On je u vr tovima koji se obrauju prema bio lokim metodama uvijek vrlo bogat jer su sve gredice prekrivene slo jem mala (prema uzoru na umsko tlo!). Pod tom zalihom organskog materijala koji polako truli nalazi se podruje ivota onih sitnih i vih bia koje rade "grube poslove". Oni usitnjavaju sve "otpatke" koji dou u tlo: lie, vlati sijena, otkos trave, ak i karton i sve ostalo. Nji hov je posao prvi stupanj rastvaranja organskog materijala. Gljivi ce, bakterije i alge ovdje djeluju u milijardama. Ta mini-bia naziva mo mikrobima. Medu njima ima i "velikih" koji mogu savakati ak i drvo, rogovlje i hitin. Kraj njih se u sloju razgradnje nalaze i male ivo tinjice koje vrtlar moe raspoznati golim okom: kine gliste, babure, stonoge, injaci i mnogi drugi. Kako bi se proces razgradnje mogao odvijati harmonino, iva bia u gor njem sloju trebaju zrak, toplinu i vla gu. Zbog toga se razgradnja naziva i aerobnim (pod utjecajem zraka) pro cesom. Ukoliko uvjeti ne odgovara ju, situacija se pretava u anaeroban (siromaan zrakom) proces. To znai: hladnoa, vlaga i trule. Posljedica toga su "masni" slojevi zemlje koji sadre tvari tetne za biljke. Takve se situacije nikako ne bi smjele dogodi ti u biolokom vrtu. Sloj razgradnje dubok je otprilike 5cm. Ispod njega poinje stvarni sloj humusa. On moe biti, ovisno o poloaju, debljine 10-30 cm. U

sloj zemlje (lie, mal) sloj razgradnje sloj truljenja (bakterije. gljivice, male ivotinje, primjerice skokunci) sloj humusa (mikro organizmi, duine bakterije, alge, korijenske gljivice) prolazi kinih glista kroz sve slojeve

sloj stvaranja stvaranje humusa glavno podruje korijenja

sloj minerala oslobaanje hranjiva iz tla

(raspadnuto slijenje. spremnik vode)

spremnik hranjiva ovisno o podlozi: fosfor, kalij, magnezij

kamenje (neraspacliuilo kamenje, sraslo stijenje)

Sloj humusa ispunjen je ivotom koji vrvi. Svaki "kat" ima svoje visokospecijalizirane stanovnike. Uveanja poka zuju siune izvatke iz log nevjerojatno razliitog svijeta. Prolazi kinih glista provlae se u ivom tlu kroz vie slo jeva. Korijenje drvea see do dubokih kamenih podruja.

tom podruju razgranata je veina korijenja. Ovdje se ne odvija raz gradnja, ve proces stvaranja. kroorganizmu. raju u spojeve Oni koje U sloju humusa aktivni su drugi mi "provakane" biljke mogu supstance sloja razgradnje pretva apsorbirati. Pritom se i oni hrane

izumrlim bakterijama koje podzemnom postoji usko ivotnom

su i

vjele " k a t " iznad. U tom drugom prostoru uzajamno djelovanje

izmeu ivota u tlu i korijenja bilja ka. Jedni ive od proizvoda izmjene tvari onih drugih. Ono to se pritom zbiva u kemijskim procesima, izra-

ito je komplicirano. Zato emo navesti samo rezultate koji su vani za vrtlara: mikroorganizmi u sloju humusa proizvode hranjive otopi ne. Tako nastaju ugljine kiseline i duik. Modrozelene alge i Azotobacter-bakterije mogu, primjerice, u maloj koliini vezati duik u tlu. Siuna tijela drugih bakterija tako er sadre kalij i fosfornu kiselinu. Kad odumru, ta hranjiva u malim koliinama prelaze u humus.

pretvara jednu od postojanih tvari zemlje, duik, u spojeve koji mogu sluiti za neposredan rast tijela bilj ke." Finski nobelovac prof. dr. h.c. Artturi Virtanen ak je u to i uvje ren: "Bioloko vezivanje duika je, pored asimilacije ugljinog dioksi da, proces od temeljnog znaaja za cjelokupni ivot na zemlji." Trei glavni glumac u velikom igrokazu "podzemnog svijeta" po sebno je vaan za vrtlara: kina glista. Meu vidljivim ivim bii ma ona igra izrazito vanu ulogu. Ona radi na razgradnji, no njeni dugaki hodnici vode kroz sve slo jeve u dubinu. Oni pridonose kako prozraivanju tla tako i raspodjeli vode. Njene izluevine su najii super-humus. Izmeti kine gliste sadre sedam puta toliko duika, tri puta toliko kalija, dva puta toliko kalcija i est puta toliko magnezija koliko i normalna vrtna zemlja. O toj marljivoj maloj ispomoi u biovrtu vie e rijei biti u poglavlju "ivotinje kao pomagai".

Strunjaci na djelu
Poblie emo se upoznati s dva glavna glumca ovog golemog pod zemnog igrokaza. Vanu ulogu u sloju humusa igraju gljivice i bak terije koje skupljaju duik, a koje s korijenjem biljaka tvore usku zajed nicu (simbiozu). Sir Albert Howard opisao je znaenje mikorize (ivot na zajednica izmeu biljnog korije nja i gljivica; grki: rhiza = korijen, mykes - gljivica): "Srodniki od nosi omoguavaju gljivicama koje ive u humusnom tlu da prodru u ive stanice korijenja kao i usposta vu suivota s biljkama... Kad se pod mikroskopom promatra prikladan preparat takvog korijenja, mogu se vidjeti svi stupnjevi u probavi micelija gljivice. Na kraju zajedni kog suivota korijen razara gljivicu i na taj nain apsorbira ugljikohidrate i bjelanevine koje je gljivi ca djelomino otopila iz humusa u tlu. Mikoriza tvori ivi most koji neposredno povezuje plodonosno humusno tlo i biljke koje na njemu rastu, te kojim se gotova hranjiva, prikladna za trenutanu upotrebu, prenose s tla na biljku." Slian udesan "timski rad" obav ljaju i kvrine bakterije na korije nju mahunarki (leguminoza). One su u stanju u suradnji s odreenim bakterijama, vezati duik iz zra ka. Iz toga biljke domaini izvlae
Leguminoze zajedno s bakterijama tla na svom korijenju razvijaju kvrice.

svoju korist. Dio duika prelazi i nakon odumiranja graka, graha ili djeteline u tlo te tako pridonosi pri rodnom duinom gnojenju. Kako to iskoritavanje duika iz zraka ni u kojem sluaju nije samo po sebi razumljivo, ve skoro granii s u dom, pojanjava dr. Fritz Caspari: " O n o to je tehnika tek prije 40 go dina (Haber-Bosch, 1915.) dobila u golemim strojevima uz izuzetne napore, visoke pritiske i tempera ture, s time se biljka oduvijek bavi kao "sporednom djelatnou". Ona
'Timski rad" u tlu: gljivice i korijenje bi ljaka ine ivotnu zajednicu (mikoriza).

Male grudice - veliki uinak

Oba gornja sloja tla ne razlikuju se samo svojim razliitim stanov nicima i njihovim nainom rada. I humus koji nastaje u ta dva sloja, razliite je vrste. U gornjem sloju razgradnje nastaje ona plodna ze mlja koja se uvijek obnavlja. No, ona relativno brzo nestaje. Njeno stanje nazivamo i "mikrobina rahlost". Humus se ovdje sastoji od velikih, rahlih grudica koje kia moe sabiti a vruina ili hladnoa skrutiti. Pod nepovoljnim uvjetima taj se humus ponovno raslojava. U dubljem sloju pravog humusa nastaje, nasuprot tomu, takozvani trajni humus. To stanje nazivamo i makromolekularna rahlost. Grudice tla su tu manje, meusobno inten zivnije proete i postojanije. Veu

se s tvarima humina koja postoje u tlu. Tako nastaju stabilni komplek si gline i humusa. Vano svojstvo tvari humina koje jo nije dovoljno istraeno, njihov je sadraj duika. On tvori, ukoliko ga ima u dovolj nom broju, spremnik duika u tlu ije se prehrambene zalihe pola gano mineraliziraju i prosljeuju biljkama. Dakle, dobro podijeljeno gospodarstvo. Stvaranje grudica zemlje jedno je od velikih uda ive prirode. Ne brojena iva bia rade neumorno i bez odmora kako bi nastao taj sme i komadi zemlje. Isprepletenost gljivica i sluznih tvari bakterija odr ava ivu konstrukciju od praine i mikroba. Znanstvenici taj proces nazivaju "ivom zatitnom ogra dom". U toj jezinoj konstrukciji jasno se vidi da je plodnost zemlje od koje svi mi ivimo doslovno sazdana iz beskonano mnogo sit nih bia. Ne moramo li pred tom skupinom malih tihih radnika imati najvee potovanje? "Brelim- za biljke" Raoul R. France nazvao je veliku zajednicu ivih bia u tlu edafonom (edaftno je rije grkog

porijekla i znai: onaj koji se tie tla). Bio-vrtlar vidi jednu od svojih glavnih zadaa u tome da zatiti i njeguje taj dobro organizirani svijet - za svoju vlastitu korist i za dobro bit Zemlje. Svi ti fantastini, mnogostrani, ivi procesi o kojima je do sada bilo ri jei odvijaju se u obje gornje zone tla, sloju razgradnje i humusnom sloju. Na to se, prema dolje, nastav lja mineralni sloj. On se sastoji iz raspadnutog stijenja. Djelatnost i vih bia u tlu ovdje, sa sve veom dubinom, sve vie opada. No, i u ovom podruju mogu se iz posto jeih minerala osloboditi hranjiva za biljke. Mineralni sloj, koji moe imati debljinu do 2,50 m, takoer ima i funkciju spremnika vode. Is pod njega poinje sloj neraspadnutog stijenja, to je sabila stijena koja see duboko u zemlju.

- i u obliku ljudske radne snage i pri industrijskoj proizvodnji. Bio-vrtlar se svjesno uvrtava u pri rodan tijek. Svim sredstvima potie i njeguje ivot u zemlji. Postaje mu jasno da svaka gruba intervencija u ovaj dobro organizirani svijet moe samo tetiti, a u najgorem sluaju i otetiti tlo. On, stoga, ne prihranjuje biljke, on prihranjuje tlo. Kompost, zastiranje tla i zelena gnojidba su, pritom, najvanije toke na "jelov niku vrta". Jer, tamo gdje iva bia u tlu dobivaju dovoljno organske mase, proizvode i dovoljno onih tvari koje trebaju tlu i biljkama: duik, kalij, fosfor, mikroelemente i ugljinu kiselinu. Mnogo je puta dokazana injenica da u tlima koja su sustavno obraivana prema bi olokim metodama uvijek postoje dovoljne koliine svih vanih hra njiva. One tu "nanovo rastu"! Bio-vrtlar zatvara prirodni tijek tvari tako to zemlji vraa sve or ganske otpatke. Ona mu zahvaljuje svojim zdravljem koje se prenosi na sve biljke u vrtu - a najzad i na ovjeka koji se prehranjuje tim bilj kama. Sir Albert Howard koji je cijeli svoj ivot isprobavao bioloke metode u Europi i Indiji, opisao je taj temelj prirodnog obraivanja tla u svojoj Poljoprivrednoj oporuci. Ono to je rekao za tijek razgradnje i rasta u poljoprivredi, vrijedi jednako i za svakog bio-vrtlara: "Plodnost tla je stanje koje proizla zi iz rada i tijeka prirode. Uvijek mora postojati potpuna izjednaenost izmeu procesa rasta i procesa odumiranja. Posljedice tog stanja su aktivno tlo, bogati urod dobre kvalitete i stoka koja sja od zdrav lja. Klju za plodno tlo i uspjenu poljoprivredu je humus."

Kruni ciklus tvari

Tamo gdje su razliiti slojevi zemlje netaknuti, gdje milijarde "vojski" rade ruku pod ruku, tamo nastaje rahla zemlja, tj. onaj zreli humus o kojem sanjaju svi vrtlari i seljaci. To je tlo u stanju akumulirati oborinsku vodu i hranjiva. Ono je bogato du ikom i ugljinom kiselinom, rahlo je, porozno, toplo i prozrano. Kako takvo tlo nastaje u praksi, opisuje se u drugom dijelu knjige. Za budueg je bio-vrtlara vano da shvati da je razumijevanje ivota u tlu osnova svih njegovih napora. Priroda mu nudi savren sustav i milijarde be splatnih pomagaa. Bio-vrtlar ih mora samo pravilno iskoristiti. U tom e sluaju utedjeti mnogo nepotrebnog truda - kao to je pri mjerice prekopavanje svake godine. Utedjet e i mnogo novca - ako po tie prirodnu proizvodnju hranjiva u zemlji, nee morati kupovati gno jiva. Konano, utedjet e i energiju

Kine gliste igraju vanu ulogu u na stanku humusne zemlje.

ivotni elementi biljaka

Biljke su bia koja ive na dva svi jeta: svojim korijenjem seu duboko u tamnu, vlanu zemlju. Tamo trae vrsto uporite o koje se zakae mi lijunima "petlji" i "kukica". Tamo. u dubini, upijaju vodu potrebnu za ivot, tamo nalaze hranjiva koja im pripremaju mikroorganizmi. Njiho ve stabljike, listovi i cvjetovi rastu iznad zemlje - u pravcu neba s koje ga ih obasjava suneva svjetlost. Iz neba, iz visina atmosfere, takoer pada kia koja znai ivot. A posvu da, od najnieg lista pa do najvie kronje drveta, nadzemni dio biljke obavijen je zrakom. Oba carstva - tamna zemlja i zra ni prostori okupani svjetlom - za biljku su od ivotnog znaaja. Ona moe (ne gledajui ekstremne izu zetke) ivjeti samo u uzajamnom djelovanju sila neba i sila zemlje. To su etiri elementa biljke: voda, zemlja, zrak i svjetlo. U potpunoj tiini, zeleno raslinje uzi ma te elemente koje treba za ivot. Biljke su u stanju direktno iskoristiti sunevu energiju. One ugljini diok sid iz zraka mogu pretvarati u kori sna hranjiva. Biljke su jedina bia na svijetu koja anorganske, mineralne tvari iz zemlje mogu apsorbirati i pretvoriti u organske spojeve! U tijelu ive biljke odvija se kon stantno mnotvo kompliciranih kemijskih procesa. Iako se nikada ne miu s mjesta, ipak ih u pokretu dri jedan maleni svijet. Hranjiva koje proizvode, ne potiu samo njihov vlasititi rast i boljitak. One ivotinjama i ljudima na cijelom svijetu slue kao hrana. Biljke direktno ili indirektno ine osno vu ivota svih stvorova na naem planetu. U okvirima isprepletenog

Voda je neodvojivi element ivota biljaka, ivotinja i ljudi. Tekuice, podzemne vode i oborine odravaju zemlju vlanom i plodnom.

prehrambenog lanca, one predstav ljaju najvaniju kariku. I o tome bi vrtlar koji svakodnevno radi s tim tihim stvorovima, morao s vremena na vrijeme razmilja ti. Kad bi nestale biljke, nestale bi i ivotinje i ljudi. Zemlji bi u tom sluaju - kao u nekom horor-filmu - s tijela bila strgnuta zelena haljina. Usahnula bi polja i vrtovi, ume bi se uruile. Raspalo bi se korijenje koje obavija tlo kao golema pod zemna mrea, a oluje i kie imale bi lak posao. Plodna zemlja bila bi posvuda rastresena. Ostala bi opu stjela zvijezda. No, Priroda jo ivi, jo uvijek su nebrojene biljke dobro zbrinute pod zatitom seljaka i vrtlara. Ipak, ele menti iz kojih uvijek nanovo izra staju, ugroeni su na mnogo mjesta: voda, zrak i zemlja sa svojim mikro-kozmosom koji vrvi ivotom. Voda spada u osnovne preduvjete ivota na zemlji. Znanstvenici vjeruju da su prva iva bia prvotno nastala u vodi. Bilo kako bilo - vrtovi i biljke su u svakom sluaju nezamislivi bez tog

tekueg elementa. Voda je biljkama na raspolaganju "odozgo i odozdo". Podzemne vode ine stalni spre mnik vlage u zemlji. Opskrba dola zi s neba: kia, snijeg i rosa padaju kao oborine koje daruju ivot. Ta voda iz atmosfere ne sastoji se ni u kojem sluaju samo iz neu tralne tekuine. Ona donosi duik u obliku amonijaka te ak i male koliine fosforne kiseline. Mjerenja su pokazala da u zapadnoj Europi godinje padne prosjeno 10-30 kg duika na 1 hektar tla. Sadraj dui ka u rosi je ak jo i vei. Tlo koje je u dobrom, rahlom stanju, upija te koliine vode s njenim sadrajem kao spuva te ju dugo zadrava u pravilnoj raspodjeli. U loim tlima voda ili otjee u podlogu ili se go mila i uzrokuje trule i blato. Za biljke voda u zemlji i sokovi ma njihovih tijela igra vanu ulogu prijenosnika. Pomou tekuine do premaju se sva potrebna hranjiva tamo gdje su potrebna. No, voda je nenadomjestiva kako za ivot sta nice tako i za rast biljaka. Za stva ranje 1 kg biljne mase, biljci je po trebno 0,5 m 3 vode. Kao oigledan

Kruni ciklus vode: biljke isparavaju vlagu koja se uzdie, stvara oblake i ponovno pada na zemlju u obliku kie. Taj ciklus odrava zemlju zelenom.

primjer dovoljno je samo pogleda ti list bundeve - bez tekuine smeurao bi se u malu, zelenu hrpicu vlakana! Kako voda krui u "zele nim ilama" i kako su fantastino rukovoene sve proizvodne struje u unutranjosti biljke, vidjet emo u nastavku - pogledom u svijet ko rijenja i pogledom u "proizvodna postrojenja" zelenih listova. Zrak je element proiren ne samo u atmosferi ve i u tlu. Najvaniji sa stojak zraka je kisik. Njega trebaju za disanje i ljudi i ivotinje. 1 biljka "die", mada na drugaiji nain kao to emo detaljnije vidjeti u iduem poglavlju. Kisik je - kako u izmjeni tvari bilja ka tako i kod djelatnosti ivih bia u tlu - vaan za sve kemijske proce se sagorijevanja. Zrak atmosfere sastoji se od oko 7 8 % duika, 2 0 % kisika, 1% ple

menitih plinova i 0,03% ugljinog dioksida. Posve je drugog sastava zrak u tlu. U normalnoj vrtnoj ze mlji on se sastoji iz 5 0 % duika, 10%> kisika i 4 0 % ugljine kiseline. Ovdje je. dakle, sadraj ugljine ki seline neusporedivo vei nego kod zraka koji udiemo. Ta prevaga na staje radom ivih bia u tlu i njiho vim procesima pretvorbe. Za biljke je ta golema ponuda ugljine kiseline od velike pred nosti jer je ona jedna od osnova njihove ishrane. to je tlo aktivni je, to bogatije vrije i prirodni izvor ugljine kiseline. Caspari je utvrdio da iz 1 ha rahlog tla tijekom jednog sata izae 2-5 kg ugljine kiseline. Veliki dio toga apsorbiraju biljke, ostatak puni atmosferske rezerve ugljinim dioksidom. Suneva je svjetlost za biljke najvaniji prijenosnik energije.

Ona pokree izmjenu tvari. Samo se pomou svjetla mogu odvijati procesi fotosinteze i asimilacije u zelenim listovima. Pritom se svje tlosna energija pretvara u kemij sku energiju. Biljke u usporedbi s ovjekom nemaju tekoa s isko ritavanjem tog neiscrpnog pri rodnog izvora energije. One mogu sunevu energiju koristiti direktno. Meutim, biljke su izrazito ovisne 0 intenzitetu svjetlosti i njegovom ritmu koji se dijeli na dnevne i none sate. Zeleno raslinje je svo jim odnosom prema toj zvijezdi toliko obiljeeno da se njihove "svjetlosne navike" ak naslje uju! Takozvane "biljke kratkog dana", primjerice, koje u odreeno godinje doba moraju u svojoj do movini preivjeti s malim brojem sati dnevnog svjetla, zadravaju tu naviku ranonastupajueg mraka 1 onda kad ih se "preseli" u druge

Suneva svjetlost najvaniji je izvor energije za sve biljke. Zrake najvee dnevne zvijezde pokreu u zelenim listo vima procese fotosinteze i asimilacije.

krajeve. 1 nakon stotinu godina ivota u "tuini" njihov unutarnji sat ravna se jo uvijek prema sun evom ritmu domovine. Boina zvijezda i kalanhoja su oigledni primjeri na naoj prozorskoj das ci. Cvatu samo ako ujesen mogu nekoliko tjedana "ii rano spava ti". To znai da ih se nekoliko sati mora umjetno zamraivati. Zemlju - etvrti ivotni element bi ljaka - upoznali smo poblie ve u prethodnom poglavlju. No. pogle dajmo jo jednom u svijet korijenja. Ali. ovaj put ne elimo promatrati organizaciju u tlu, ve podzemni ivot biljaka.

ivot biljaka u zemlji udesan svijet korijenja

Polovica tijela biljke stalno se nala zi u vlanoj tmini. Korijenje "bui" i probija se kroz rahlu ili tvrdu zemlju. Ono nepogreivo slijedi "miris" vode i hranjiva. Sto daje sposobnost tim podzemnim organi ma da naslijepo, ali tono pronau ono to biljka koristi, to kratkom jednadbom ne mogu pojasniti niti kemiari niti biolozi. Osjetlji ve sposobnosti biljaka zasigurno spadaju u najvea uda s podruja ivih bia. Jednim pogledom u, za nae oi veinom zatvoreni svijet tla, vidljive su tri glavne funkcije korijenja: Ono slui uvrivanju nadze mnog dijela biljke. Ono apsorbira vodu i hranjiva koja se kroz unutranji sustav "cjevica" crpe sve do vrhova lista.

Kod odreenih je biljaka ko rijenje "nabubrilo" kao velika ostava. Mrkva i gomolji celera spadaju zbog tih voluminoznih mogunosti "skladitenja" re zervnih hranjiva u naroito vri jedne ivene namirnice.

Sustav korijenja razliitih biljaka vrlo je razliit. Ono se uvijek savr

eno prilagoava klimi, tlu i obliku biljke. Taj rezultat tisuljetnog ra zvoja vidljiv je, primjerice, u tome daje raslinje suhih stepskih podru ja razvilo dugako glavno korijenje koje ponegdje naraste i do 10 m u dubinu gdje see do podzemnih voda koje doslovce znae ivot. U humusnim, vlanim tlima, korijenje

ostaje u gornjem, hranjivom sloju zemlje. Kod zeljastih biljaka koje veinom ne razvijaju dugo korije nje, ono je na livadama i listopad nim umama esto raireno samo u sloju od gornjih 15 cm. Neka stabla kao, primjerice, borovi osiguravaju svoj ivot dvostrukim sustavom. Ona razvijaju glavni ko rijen duljine do 6 m te istovreme no plitki sustav brojnog postranog korijenja. Neobine posebne oblike privrenja tvori dino korijenje mangrove, koje viri iz tropskih mo vara, te zrano korijenje pomou kojega se mnoge orhideje privruju za grane praumskog drvea. Tu je svijet korijenja okrenut "nao pako". Ono se "vinulo u zrak". Za vrtlara naeg podruja ti osobi ti naini rasta tropskih biljaka nisu od velikog znaenja. On ivi i radi s onim kultiviranim biljkama koje obino imaju korijenje na dubini od 1 do 2 m. Privrenje biljaka stva ra se uvijek iz starih, odrvenjelih korijena. Mrea njenog, mladog vlaknastog korijenja slui za prihvat hrane. Na svojim dugim putevima kroz zemlju korijenje esto nailazi na prepreke. Kamenje, nepropusni

slojevi zemlje ili gusta "mrea" ko rijenja konkurentskih biljaka zatva ra im najkrai put. Tada se krakovi bonog, postranog korijenja izvijaju kroz uske pukotine ili se uvijaju oko komada stijene dok ga ne "zaobiu". Na taj nain esto nastaju vrlo neo bini oblici korijenja koji su ljude oduvijek fascinirali. vorasti gnomi iz podzemnog svijeta simboli su i lave volje za preivljavanjem ovih nijemih stvorova koji cijeli svoj i vot provode na istom mjestu.

biljke neka vrsta ula. France je taj slikoviti prizor ovako opisao: "Sve sposobnosti korijena ujedinju ju se u vrhu korijena. To je jedino to se moe rei. Ve ih je i Damin usporedio s mozgom. Ta bi se uspo redba mogla jo proiriti te korijen dovesti u usporedbu s finim malim crvom koji pue po tlu pipkajui i ispitujui, pa makar i beskona no polagano, negdje traei vlagu, negdje bjeei ili njuei tetni zrak, no zasigurno ne uvijek prema dubini. On stremi tamo gdje je odr anje cjeline, iji je on dio, najbolje osigurano, lamo gdje pronalazi one mikrobe u tlu koji spadaju u ivotne zajednice korijenja." Kako god da je taj udesan organ "u nutrini" napravljen, u svakom sluaju znamo da biljke preko sit nih korjenia upijaju iz tla hranji va otopljena u vodi. Na taj nain hranjiva smjesa na kojoj mikroor ganizmi neprekidno rade, dospije va u sokove raslinja. Donedavno se vjerovalo da biljke same mogu apsorbirati supstance topive u vodi. Ta misao bila je i osnova gnojidbe kemijskim solima. Nova istraiva nja - koja su se potvrdila pod elek tronskim mikroskopom - pokazala su takoer kako korijenje moe di rektno apsorbirati i siune, jo ive supstance: mikromolekule i makromolekule, aminokiseline, enzime, djelie stanice i plazme. Dr. H. P. Rusch i profesor A. Virtanen otkrili su da bakterije koje djeluju u po druju korijenja tako "upravljaju" krajnjim oblicima plazme da ih bilj ni organi mogu direktno prihvatiti i iskoristiti kao elemente za nove organske supstance. Znanstvenici taj fenomen nazivaju krunim ci klusom ivuih supslanei.
Zaetak snanog korijenja vidljiv je na ovoj bukvi. Moe se naslutiti kako u du binama zemlje izgleda skriveni sustav korijenja.

" M o z a k " u zemlji

Oigledan kontrast prema snanom, stabilnom korijenju za privriva nje tvore mladi vrhovi korijena sa svojim finim korijenovim dlai cama. Ti su vrhovi vrlo osjetljivi i ivahni. Njihovo se tkivo stalno obnavlja. Korijenova kapa titi ih na njihovom tekom putu kroz ze mlju. Na vrhovima korijenja stal no se stvaraju najfinije korijenove dlaice koje su kratkog vijeka. No, zato nove dlaice rastu neprekidno. Ve su neki ozbiljni istraivai pri promatranju te konstrukcije stekli dojam da je osjetljivi vrh korijena

Bio-vrtlar moe iz tog komplicira nog podzemnog zbivanja izmjene tvari izvui praktian zakljuak da se njegove biljke ne moraju op skrbljivati iskljuivo mineralnim tvarima ve isto tako i organskom supstancom. Vrhovi korijena su, inae, vrlo iz birljivi. Pod istim uvjetima u tlu odabiru iz mjeovite ponude uvi jek samo ona hranjiva koja njiho va biljka treba. Zbog toga je kod glavice kupusnjaa sastav "jelov nika" posve drugaiji nego kod rue. Biljke, dakle, posve individu alno odabiru iz ponude hranjiva u tlu ono koje upravo trebaju. Zbog tih spoznaja sve se vie namee Darwinova usporedba vrhova ko rijenja s mozgom biljke. Korijenje iz tla ne uzima samo tvari, ono isto tako izluuje kiseline iz izmjene tvari biljaka. Te kiseline poma u da se otope vrsti sastojci tla i tako razrijede da ih korijenje moe upiti. U dubljim slojevima zemlje izluevine kiselina otapaju i mine rale. To istjecanje sokova raslinja utjee na svoj nain na brojne pro cese koji izazivaju promjene u tlu. U pravilnom odnosu mogu prido nijeti nastanku rahlosti. Tamo gdje su izlueni u veim koliinama - na primjer u rasprostranjenim mono kulturama - biljne kiseline mogu dovesti i do zamora tla. Za praktinog je vrtlara vaan i "nadzemni m i g " za razumijevanje podzemnih odnosa. Priroda se uvi jek trudi stvoriti to funkcionalnije oblike. Tako su neki oblici listova i kronji tako napravljeni da kinicu odvode upravo onamo gdje se u tlu nalazi najgua mrea vrhova kori jenja. Biljke s okomitim korijenjem ili korijenjem u obliku repe posje duju listove koji odvode vodu u sre dite. Kod veeg drvea, naprotiv, voda se slijeva prema van. Ona se slijeva po rubu kronje tono tamo

ima sekunde, u satima, dnevno, godina tu, godina tamo - i tako ve milijardama godina! Veliki bo taniar R. H. France pisao je pun uenja: "List se moe usporediti s golemom tvornicom u kojoj su postavljeni bezbrojni mali sunevi motori koji su kemijski aktivni na sunevoj svjetlosti. To su velian stveni ivui strojevi koji se sami postave tamo gdje vladaju najbolji radni uvjeti; oni su istovremeno i strojevi i radnici." Irac Brendan Lehane dao je u svojoj knjizi Snaga i tajna biljaka snaan dojam tog svakidanjeg kozmikozemaljskog procesa: Zadebljali oblici korijenja kao kod celera slue kao spremita hranjiva. gdje su se proirili vrhovi korije nja. Kod stabla podruje korijenja i oblik kronje slie jedno drugo me kao odraz u ogledalu. Njihove su funkcije meusobno usklaene - na isti nain kao to se posvuda u biljnom svijetu podzemni prihvat hrane i priprema hrane u zelenim listovima kombinira u velianstven proizvodni proces s meusobno usklaenim kotaiima. "Ako se pri danjem svjetlu savae svjee ubrani list, neto od onoga to smo upravo konzumirali bilo je do prije samo osam minuta dio Sunca. Toliko je vremena, naime, potrebno sunevom svjetlu kako bi dospjelo na Zemlju. Pretvorba te suneve energije u hranu traje dodatno jo samo djeli sekunde. Usprkos br zini kojom se odvija taj proces, on tvori vaan klju za sav ivot na Ze mlji. On se izmeu izlaska i zalaska sunca odvija u svjetskim morima u svakoj algi kremenjaici, a na suho me u svakom listu."

ivot biljaka iznad zemlje - zelena tvornica listova na suneve motore

Iz udnovatog svijeta korijenja penjemo se na svjetlo dana ti ne manje fantastian svijet ivota bi ljaka. U zelenim listovima odigra va se drugi in napete predstave "Biljke stvaraju hranu, energiju i novi ivot". Sto je vie znanost s elektronskim mikroskopima i kemijskim analizama prodirala u skrivenu stvarnost listova, to su izuzetnija bila saznanja o procesi ma koji se tamo odvijaju: u djeli

Fotosinteza
to se to, zapravo, dogaa? Biljke kroz sitne pukotine na donjoj strani lista uzimaju iz zraka ugljine kise line odnosno ugljini dioksid. To je temeljna graevna jedinica ivota u plinovitom obliku. Istovremeno im na raspolaganju stoji i praelement - voda koja se korijenjem uspinje kroz razgranam mreu cjevica. U zelenim se listovima odvijaju preo brazbe koje "pokreu svijet": voda se razlae na svoje sastavne dijelo ve - vodik i kisik. Ugljini dioksid razlae se na ugljik i kisik. Iz tih kemijskih elemenata biljka stvara

svjetlosnim prilikama. Moe se, pri mjerice, dogoditi da se zrnca kloro fila kod prejakog sunevog svjetla zbijti jedno do drugog te naniu uzdu staninih stijenki. Kod nor malnog svjetla ona su rasporeena kroz cijelu stanicu. Takve reakcije su, naravno, vrlo razliite, ovisno o kojoj se biljci radi. Biljkama koje rastu u sjeni potrebne su bre mjere obrane kad iznenada budu izloene jakom podnevnom suncu nego bilj kama koje vole mnogo svjetla.
Listovi biljaka slie "'zelenoj tvornici" u kojoj rade "sunevi motori'".

novu temeljnu tvar: glukozu. Taj novi proizvod zelene "tvornice** nazivamo jezikom kemiara ugljikohidrat. U svakodnevnom ivotu susreemo tu tvar u najrazliitijim oblicima eera. Kisik koji preosta ne u tom procesu kroz povrinu li sta ponovno odlazi u atmosferu. On obogauje zrak koji udiemo. Biljke su, dakle, u stanju same iz vode i ugljinog dioksida proizve sti hranjivo - eer. Energiju koja je potrebna za taj proces daje im Sun ce. Posrednik izmeu nebeskih zra ka i zemaljskih osnovnih sirovina je klorofil u stanicama listova. Cijeli proces biokemijske pretvorbe uz suradnju suneve energije i klorofila nazivamo fotosintezom.

Listovi su takoer pokretljivi. Oni se mogu okretati prema suncu. Tada svom izvoru energije nude najveu moguu povrinu kako bi to inten zivnije iskoristili njenu snagu. Zrn ca klorofila se pokreu i kotrljaju u najpovoljniji poloaj. im osjete impuls svjetlosti, pokreu procese pretvorbe. Tijekom prvog stupnja voda se ra zlae na vodik i kisik. Kisik se po tom izluuje. Vodik preuzima jedan enzim. Drugi enzim se puni novom kemijskom energijom. Cijeli proces je posve ovisan o svjetlu i njegovoj energiji, no nije mu potrebna topli na. Taj se proces naziva i svjetlosna
Divlja salata iri svoje listove u najpo voljniji poloaj prema svjetlu.

reakcija. Drugi proizvodni stupanj odvija se u tami; zbog toga se i na ziva: reakcija tame. U tu je svrhu potrebna toplina. Oba enzima nato varena vrijednim teretom susreu u toj drugoj "zelenoj tvornikoj hali" ugljik koji je u list dospio iz zraka u obliku ugljinog dioksida. Jedan enzim prazni na ovom mjestu svoju energiju kako bi drugi mogao vezati svoj vodik s ugljikom. Iz tog sjedi njenja nastaju ugljikohidrati i eer. Taj vrijedan gotovi proizvod kom pliciranog procesa pretvorbe potre ban je biljci kod daljnjih, po ivot vanih procesa, primjerice kod "di sanja", te kao gorivo kod svih bio lokih procesa izgaranja. Iz eera se u listu, izmeu ostalog, stvara i krob. On biljkama, ako se moe obilato proizvoditi, slui ne samo kao svakodnevna hrana ve i kao priuva za suna vremena. krob se sprema u korijenju i gomoljima koji slue kao iva ostava. Ono to biljci treba osigurati dug ivot, od kori sti je i za ljude: krumpir i gomolji celera su, primjerice, zahvaljuju i tom "skladitu** prirode izrazito hranjivi!

Asimilacija i disimilacija
Svi dosada opisani proizvodni pro cesu u zelenoj tvornici lista slue prihvatu za ivot vanih tvari. Bi olozi ih stoga nazivaju i asimilaci jom, to znai prisvajanje ili izjed naavanje. Asimilacija je proces izgradnje. Koncentriran u kratkoj formuli, cijeli komplicirani postu pak izgleda ovako: ugljini dioksid + voda + svjetlosna energija daju gotove proizvode: eer i kisik. Obrnuti proces naziva se disimi lacija. To znai izbacivanje ili, kemijski promatrano, pretvaranje sloenih organskih spojeva u jed nostavnije spojeve. Disimilacija je, dakle, proces razgradnje. U naoj

Klorofil kao graditelj

Pogledajmo poblie klorofil, zelenu boju u listovima. On se nalazi u sta nicama na gornjoj strani listova te u peteljkama. Izvana gledano on slii duguljastom zrnu rie. Vaan sastavni dio molekula kloro fila je magnezij. Kloroplasti, kako se nazivaju ta "tjeleca" klorofila, pokretni su unutar svog staninog kuita. Mogu se kotrljati amotamo i na taj se nain prilagoavaju

zelenoj tvornici radi se, pritom, o razgradnji vlastitog proizvedenog eera. On se sastoji iz spoja uglji ka i koristi se kao gorivo, isto kao to se mi grijemo na ugljen i proi zvodimo toplinu. Vatra u pei gori pravilno samo ako dobiva dovoljno zraka, tj. kisika. 1 biljci je potreban kisik kako bi svoj eer pretvorila u energiju. Pritom oslobaa slobodne ugljine kiseline. Budui da ta iz mjena tvari slii disanju kod ljudi i ivotinja - kisik se udie, izdie se ugljini dioksid - taj proces kod bi ljaka nazivamo i "disanjem". Morate upamtili dvije vane razlike izmeu oba proizvodna podruja - asimilacije i disimilacije: asimi lacija s fotosintezom troi energiju koju dobiva izvana, od sunca. Ona je ovisna o dnevnom svjetlu. Nou u tim "radionicama" rad miruje. Kod disimilacije se, nasuprot tomu, proizvodi dan i no. Biljka koristi vlastite tvari, dakle, posve je neo visna. Osim toga, ne troi energi ju, naprotiv: disimilacija proizvodi energiju kao proizvod razgradnje koji nastaje pri pretvorbi eera. Svoju vlastitu energiju biljka tre ba kako bi odrala mnoge vane procese u svom organizmu - sli no kao to mi trebamo struju kako bi nam radili strojevi. Disimilacija nije, protivno asimilaciji, zatvoreni proizvodni proces. Ona obuhvaa mnotvo razliitih procesa s razli itim gotovim proizvodima. Neki od njih mogu se odvijati ak i bez kisika. Takvi procesi razgradnje su, primjerice, vrenje alkohola i mli jene kiseline. No, to bi nas odvelo predaleko u svijet kemije.

zeleno raslinje za svoje ivotne procese treba kisik, tada e mnogo lake shvatiti da nedostatak kisika izaziva mnoge tete na njegovim kulturama. Zbijeno tlo, preblizu za saene biljke, ali i zaguljivi skla dini prostori spreavaju rad u zele nim proizvodnim radionicama. Jer i uskladitena mrkva, kupusnjae i zimska salata nisu ni u kojem slua ju "mrtva roba". Njihova je izmjena tvari jo uvijek aktivna, mada vrlo reducirana. A i za to je potreban zrak i kisik!

izvodnja "tinja". Dodavanje vode u takvim je satima od ivotne vano sti, jer bi se u suprotnom sluaju listovi posuili, a njihova komplici rana "postrojenja" zauvijek bi bila unitena. Sline katastrofe moemo vidjeti i u svijetu korijenja.

Prirodne crpke za vodu

Neprekinuti ciklus vode poinje u tlu, penje se kroz sustav vodova biljke u listove i tamo djelomino isparava kao vodena para u atmos feru. Kao oborinska voda vraa se ponovno u tlo. Taj zatvoreni krug je tehniko i bioloko remek-djelo Prirode. Jer, voda se mora - protiv sile tee - popeti iz korijenja do naj viih kronji drvea. Budui da u tlu ne postoje umjetne crpne stani ce, raslinje mora posjedovati svoje vlastite ipke za vodu. Pritisak koji tjera tekuinu, vri se putem dvije razliite sile: osmoze i kapilarnog tlaka. U oba se sluaja voda upija i tjera uvis. Kod osmoze to se odvija od stanice do stanice. Membrane staninih stijenki tako su napravljene da eer na otopina u unutranjosti ne moe prodrijeti van. Voda koja se gura izvana na porozne stijenke, moe prodrijeti kroz sitne otvore. "Kri vac" za takve nejednake odnose su razliito velike molekule tvari. eerna otopina u stanici tako dugo upija vodu dok nije zasiena, a sta nica tako ispunjena tekuinom da stijenka vie ne moe popustiti. Postignuto je optimalno osmotsko izjednaenje pritiska. Unutranji pritisak tekueg stani nog sadraja na napetu staninu stijenku, znanstvenici nazivaju tur gor (latinski: oteklina). Taj turgor se brine za to da su stabljika i li stovi vrsti i uspravni. Ako listovi

Bez vode nema ivota

Bacili smo samo jedan pogled po mou elektronskog vida duboko u unutranja podruja biljnog ivota. Od korijenja u vlanoj, tamnoj ze mlji pa do zelenih listova u kojima rade "zlatni sunevi motori". Svi radni procesi i svi proizvodi koje smo upoznali u tim biljnim radio nicama koje fenomenalno funkcio niraju, ovisne su o jednoj iskonskoj tvari neophodnoj za ivot: vodi. Bez vode nema ivota na Zemlji. Bez tog posebnog tekueg elemen ta slomio bi se i cijeli komplicirani aparat biljaka, jer voda otapa hra njiva u tlu. Ona prodire kroz " p o r e " korijena, penje se i krui kroz ile biljaka kako bi stanicama donijela duik, kalij, fosfor i mikroelemente. Voda se u listovima kemijski dijeli kako bi mogla stvoriti nove elemente ivota. Voda, konano, na svom povratnom putu, natrag ti dubine, transportira ona hranjiva koja su proizvedena u nadzemnim tijelima biljke. Dvije velike struje stalno se penju i sputaju u ivuem raslinju. No, dragocjena vlaga nije neugroena - ona isparava. Biljke dnevno isparavaju velike koliine vode. Kod jake vruine to moe biti opasno. Tada listovi mlohavo vise, a u "zelenim tvornikim halama" pro

Oima bio-vrtlara
Za praktinog je vrtlara vano da je upoznat barem s najvanijim biokemijskih procesima u svojim biljkama. Ako, na primjer, zna da

mlohavo vise, stabljika e puknuti - neto, dakle, ne valja s opskrbom vode. Stanice ekaju da se korijenje pobrine za tekui dodatak. U unu tranjosti tijela biljke voda se pre nosi od stanice do stanice pomou osmoze. Na kraju lanca - u posljed njem listu graha, primjerice - sna ga upijanja je najvea. Sokovi na taj nain polagano, ali konstantno dospijevaju sve do najudaljenijih vrhova biljke. Druga sila koja vodu tjera gore je kapilarni tlak. Tekuina se kroz ile penje uvis; to je ui prolaz, to se ona vie penje. Slino kao tinta na bugaici, tako se voda iri u biljka ma do najsitnijih kapilara (capillum - dlaica). Kako bi voda mogla dospjeti svugdje, biljke posjeduju iroko razgranate sustave koji kao cijevi seu od korijena preko sta bljike pa do posljednjeg lista. To je slian ivi mreni sustav kao ile koje prolaze tijelom ljudi i ivo tinja. Samo to umjesto krvi kroz biljku tee voda.

Kad je biljkama vrue

Drugi sustav sitnih kanala vodi pre ma vanjskoj strani lista. To su zra ni "vodovi" kroz koje suvina voda moe izai iz zelenog tkiva. Biljka transpirira. Siune, male pukotine ili "ustaca" na donjoj strani lista otvaraju se i zatvaraju automatski. Ako su stabljika i listovi pod jakim pritiskom vode, viak moe ispariti. Kod nedostatka vode otvori se za tvaraju kako se biljka ne bi osuila. Taj mehanizam, meutim, stalno funkcionira jer kroz male pukotine biljka izvana upija i ugljini diok sid. Stoga, ona te otvore moe samo povremeno "zakljuati". Transpiracijom i istovremenim smanjivanjem razine vode u unu tranjosti biljke nastaje pritisak koji ponovno prema gore vue novu tekuinu. Znojenje je kod zelenog raslinja, slino kao i kod ljudi, po vezano s toplom, suhom vanjskom temperaturom i isparavanjem. Kad je zrak oko njih tijekom vla nih dana zasien vodenom parom, biljka se ne moe znojiti. Kako bi sokovi i nadalje cirkulirali te kako bi se stalno obnavljali i punili hra njivima, ona posee za rjeenjem za prijeku potrebu: "gutacijom". To je izluivanje kapljica vode kroz lijezde na rubovima lista. Ono se moe omoguiti iskljuivo velikim pritiskom koji vlada u tekuinama u biljci. Mnoga su stabla pod posebno velikim pritiskom sokova u prolje e, kad sokovi "rade". Tko u to doba odree, primjerice, granu breze, vi djet e mlazove tekuine, pa kae mo da drvo suzi. Stalna izmjena vode izmeu biljke i njenog okolia snaan je pogon koji znatno pridonosi odravanju ivota na zemlji. Drvee je za to najbolji primjer. Breza ispari 60-70 litara, a tijekom vrueg i suhog dana i do 400 litara vode u atmosferu. ume

imaju "promet" koji se mjeri u mi lijunima litara tekuine koja se crpi iz tla i potom djelomino ponovno odlazi u zrak. Ta vlaga se uzdie, tvori oblake na nebu i jednom ponovno padne na zemlju u obliku oborina. Biljke su te koje se brinu o tomu da ne izostane vlaga te da ne prevlada u tlu. Samo etvrtina koliine oborina na zemlji nastaje isparavanjem mora. Tri e tvrtine proizvod su zelenih biljaka. Na taj su nain povezani svi vani ivotni procesi kao dijelovi jednog lanca. ivotni ciklusi uvijek se na novo zatvaraju, sve dok ovjek u svom slijepom egoizmu ne posegne za tim finim kotaem i ne uniti ui grani mehanizam. Tada se dogaa ono to Lehane ovako opisuje: "Ze mlja bez ume ne posjeduje glas ko jim bi mogla zazvati vodu. Oblaci prelaze preko nje i uvaju oborine za druga, zelena podruja." Za bio-vrtlara koji je i zatitnik bi lja i ekolog, znanje o unutarnjim povezanostima znai veliku po mo za mnoge praktine odluke. Navodnjavanje i gnojidba, briga o prozranom stanitu i odabir pra vilnih svjetlosnih uvjeta - sva ta svakodnevna razmiljanja i zahvate u vrtu promatrat e drugim oima i izvoditi svjesnije. Onaj tko zna kako se ti procesi odvijaju, tko s uenjem spozna kako su oni kom plicirano meusobno povezani, on e se zatititi od mogunosti da grubim mjerama razori finu mreu. Vrtlar koji u svom zelenom carstvu ne promatra samodopadno divnu povrinu svojih listova salate, ve istovremeno vidi i shvaa to se odigrava "pod koom", takav vr tlar e tek postati pravi "Zeleni". On e cijeli svoj ivot ostati palji vi uenik Prirode. A Priroda e mu otvoriti knjigu kemijskih, fizikalnih i biolokih zakona, koji vrijede iz meu neba i zemlje. Vrtlar nigdje

Popreni presjek stabljike vuje stope sa ilama i prugama srike.

Kod visoke vlanosti zraka izluuju se kapljice vode na rubovima listova. Taj proces nazivamo gutacijom.

mogu nanijeti samo prirodne kata strofe ili ljudi. Miljenje d a j e lisna u ili kupusni bijelac "nametnik" potjee od ovjeka. Samo u njego vim oima, mjereno njegovim ego istinim interesima moe "sustanar" njegovog vrta uiniti tetu. Budui da vrtlar vie ne moe ubirati tako velike, neoteene glavice kupusnjaa kao to je raunao, budui da njegove rue vie nisu tako bespogovorno lijepe za iskazivanje ljubavi kao to on to eli - on kae: Nanosi mi tetu! Moj stol nije postavljen za nepozvane goste. Dalje od mene! Naravno da vrtlari i seljaci imaju opravdano pravo na to da proizvode svog truda sami ubiru. Oni uzgajaju voe i povre jer tim plodovima ze mlje ele prehraniti sebe, svoju obi telj i veliki broj drugih osoba. Po stoji velika razlika izmeu divljeg rasta u slobodnoj prirodi i "ukro enih" kultura na poljima i u vrtu. Kultivirane korisne biljke moraju biti vee, zdravije i izdanije nego njihovi divlji prethodnici u umama i na poljima. Stoga se moraju uzga jati, gnojiti i navodnjavati da bi se pokazala njihova dobra svojstva. ovjek im prua to bolje ivotne uvjete kako bi one bujno uspijevale i koristile mu. Svaki vrt i svako polje je "umjetni", kultivirani svijet. Slobodna razmje na prirode ovdje se dri u granicama. Regulirajua ruka vlasnika posee uvijek iznova i skree razvoj biljaka u eljenom smjera. Najvanije pita nje pritom glasi: Ostaje li "gospodar vrta" ipak "sluga Prirode"? Sve dok vrtlar potuje zakone velike prirodne ivotne zajednice, iji je ovjek sa svim svojim naporima samo jedan dio, dotle i u njegovom vrtu ostaje ravnotea snaga. Ne vlada divljina, ali niti strogi red vojnog vjebalita. U takvom prirodnom ili biolokom vrtu bit e uvijek jedan ogranieni broj "nametnika".

ne moe nauiti vie nego na toj strogoj nastavi koja mu prua cije lo, areno mnotvo ivota. Tko ima oi i gleda, taj i vidi!

No, oni nikada nee postati muka. Oni ne napadaju samo uzgoje ne plodove i cvijee; mnoge male ivotinje - od dosadnog pua pa do vrijednog mrava - pripadaju u zdravstvenu policiju prirode. Oni uklanjaju ono stoje slabo i bolesno i brinu se da raspadnuto ne ostane predugo na tlu. Onaj vrtlar koji zna pravilno tumaiti ive znakove pri rode, moe ak i od nametnika neto nauiti. Tamo gdje se masovno po javljuju oni mu ukazuju d a j e neto uinio pogreno. Umjesto da psuje ili prska morao bi prvo dobro pro misliti je li malim gostima moda ak i sam otvorio vrata vrta. Poznati strunjak sir Albert Howard govo rio je da su nametnici bili njegovi "poljoprivredni profesori"! Za bio-vrtlara ostaju vane pove zanosti: tamo gdje se u potpunosti prognaju ui, gusjenice ili rastoi, dolazi do ispadanja vanog dijela u hranidbenom lancu mnogih drugih ivih bia. Sjenice, bubamare ili gra beljive grinje, prirodni neprijatelji "nametnika" pate od gladi i ne mogu dovoljno prehraniti potomstvo. U tom smislu "nametnik" odjednom postaje koristan. On je dio nevid ljive mree koja meusobno pove zuje sva iva bia i meusobno ih
Samo vrtlar poznaje "tetne" leptire.

U vrtu nema rata

Uiti od nametnika
Nitko u prirodi ne dijeli iva bia na "dobra" i "zla". Svaka biljka, svaki mikroorganizam, svaka ivo tinja ima svoje mjesto i svoju zada u. Sve to ivi pokuava se stalno prehraniti, razmnoiti i po mogu nosti dugo ivjeti. Uvijek se slabiji, nepaljivi, manje prilagoeni od guraju u stranu ili bivaju pojedeni. Na taj se nain Priroda u stalnoj naizmjeninoj igri izmeu ivota i smrti brine o odravanju ravnotee izmeu svojih stvorova. Na koji bi nain, inae, funkcionirao nevjerojatno bogati ivot u netaknu tim praumama ili golemim stepa ma? Veliki prirodni ivotni prostori odravaju se sami. Nije potreban nikakav zahvat izvana. tetu ovdje

ini ovisnima. Tamo gdje se te veze unite posljedice se javljaju u obliku lanane reakcije. U bio-vrtu su na metnici, stoga, samo iva bia koja se. dodue, moraju drati u ravno tei, no nikako suzbijati i unititi. U podnoljivom okviru moraju ak sauvati svoju ulogu u velikoj vrtnoj predstavi. No, to nije borba. Bio- vrtlar ne eli rat u svome mirnom carstvu. On suprotnosti interesa pro matra drugim oima i na svoj nain prenosi zakone prirode na komadi kultivirane zemlje.

osnove za ivot ili ih se, zajedno s nametnicima, unitava tijekom prskanja kemijskim insekticidima. Sljedei in u loj ruralnoj tragedi ji pripada otpornim nametnicima. Kao i posvuda u prirodi - preivjeli su najsnaniji. Oni su imuni na do sada koritene otrove. Potrebno je pronai i primijeniti intenzivnija sredstva. Ubitaan zaarani krug okree se u beskonanost. Do sada se jo niti jednom nije uspjelo za ista iskorijeniti nekog od siunih neprijatelja. Prije bi se moglo dogo diti da se "sredstva za borbu" vrate poput bumeranga i pogode onoga koji ih je koristio. Tako su. prema izvjeu O. Hitschfelda. na kalifornijskim plantaama voa farmeri tijekom cvatnje morali posegnuti za peludnim pitoljima kako bi pre uzeli posao bumbara i pela. Jer svi su ti prirodni kukci koji su u pro miljenom sustavu prirode korite ni za opraivanje, odavno uniteni prskanjem. Ono to je bilo usmje reno na tetnike, mnogo je snanije pogodilo korisne ivotinje. Biljke postaju esto nemone pred tetnicima i uslijed prekomjerne gnojidbe. Golemo raslinje s nabre klim tkivom daje, dodue, na vagi mnogo kilograma, no nije otporno. Slino kao i dobro uhranjena gospo da, prijemivo je za bolesti, jer ve liko i debelo ni u kojem sluaju ne znai zdravo i jako - niti kod ljudi niti kod kupusnjaa! Za privatnog je vrtlara problem na metnika otpoetka mnogo jedno stavniji nego za seljaka koji mora to vie prodati. On se pritom esto mora ravnati prema vanjskim obi ljejima, jer kratkovidni potroa to. na alost, jo uvijek tako eli. U vrtu mogu, naprotiv, glavice ku pusnjaa biti za broj manje a jabuke rasti neto nepravilnije. Ako ih se stoga ubire sone, zdrave i neotrovne, tada je to pun pogodak!

Korov - jedan veliki nesporazum

Ako svaki nametnik ima svoju do bru stranu, onda i korov nije vraje djelo. Naprotiv: on spada u najko risnije biljke koje rastu u vrtu! ak sva svoja dobra svojstva nudi be splatno. Razumno gledano: uope ne postoji korov. Postoje samo sa monikle, divlje biljke. A i te biljke iz neiscrpnog bogatstva prirode us pijevaju samo ondje gdje nau uvje te koji im odgovaraju. Svaki vrtlar ima, dakle, korov koji zasluuje! Sada moda negoduju, prije svega, pravi prijatelji vrta koje esto bole leda od mukotrpnog plijevljenja. Oni se, naime, pitaju: koja dobra svojstva posjeduju zlatica (abnjak) i maslaak? Oni skrivaju vie no to njihov skromni izgled daje na slutiti! Mnoge divlje biljke spadaju u ljekovite biljke. Njihovi vrijedni sastojci - u koje spadaju i minerali koriste ne samo medicinarima, ve i vrtnoj zemlji. Mjeoviti korov daje izvanredan kompost. Tko ih iu pa i postavi kao sloj mala izmeu kultiviranih biljaka, poboljava tlo tim divljim, snanim biljkama.

Preivljavaju snanije biljke

U prirodnom vrtu rjeava se pro blem nametnika preteno pozitiv nim mjerama: potiu se sva korisna bia. Ona pomau da se bolesti i "pridrueni lanovi" dre u grani cama. Staro je iskustvo da veina nametnika predstavlja parazite koji napadaju slabe biljke. Oni prvo napadaju one biljke koje pokazu ju smetnje u rastu. Bio-vrtlar. sto ga, preventivno odabire one vrste koje odgovaraju njegovoj klimi i odlikama tla. Pravilan razmak bi ljaka, dovoljno svjetla, zraka, vode i gnojiva, takoer spadaju u vane preduvjete zdravog, snanog rasta. Mjeovite kulture onemoguuju mnogim nametnicima da se nastane jer svoje "specijalitete" moraju mu kotrpno traiti. " P a m e t n a " njega tla kompostom i pokrovima od mala posebno potie zdravlje biljaka, a time i njihove obrambene snage. Nasuprot tome, opasnost od namet nika uzima opasne razmjere tamo gdje su se uzgojne metode najvie udaljile od prirodnih preduvjeta. Go leme monokulture koje su tipine za moderno ratarstvo, nude specijalnim nametnicima najbolje mogunosti razmnoavanja: pred njima se esto kilometrima protee obilje. Njihovi prirodni neprijatelji tamo ili nemaju

Zeleni kaiprst
Korov svojim jezikom znakova po mae vrtlaru. On mu samom svojom nazonou i drutvom u kojem se pojavljuje pokazuje kakvih je tlo karakteristika i stoga, te divlje bilj ke nazivamo biljke-indikatori. Tko mukotrpno plijevi ilavo korijenje zlatice, to mora shvatiti kao opo menu: njegovo tlo naginje nago milanoj vlazi i zbijeno je. Zlatica, ravan, kiselica i irokolisni trputac indikatori su tekog, nepropusnog tla. Oni savjetuju vrtlara da njeguje zemlju i pobolja humus. Tamo gdje se, naprotiv, proirio la gani, zeleni sloj mijakinje (crijev-

sjemenki. No, to je usnula priuva. Kliju samo one biljke koje nepo greivim instinktom prepoznaju svoju prigodu. One se pojavljuju kad otkuca njihov trenutak. I ne staju kad se promijene uvjeti. Paljivi bio-vrtlar, stoga, nee ni kada "psovati" dok plijevi korov. On e promatrati to to nepozvano raste na njegovim gredicama i iz toga izvui pouke, j e r zna: div lje biljke ne bi ga muile da nije uinio grube pogreke. To je znao i Alwin Seifert, pionir biolokog vrtlarstva: "Stara mudrost iz bajki kae nam s t o j e to korov: on pred stavlja stvarne vrtne patuljke, pra ve pomagae. Tko je na njih ljut. tko im prijeti otrovom, njemu e praviti jednu neslanu alu za dru gom. Onome tko u pravom smislu razumije kako s njima postupati, uvijek e biti spremni, strpljivi i vjerni pomagai i lijenici." Andre Voisin, autor vie knjiga o tlu, u sebi skida kapu pred koro vom: "... alosno d a j e ovjek tako nepristojan da takvo korisno bilje ija zaudna svojstva postupno ot krivamo, nazove korovom."

Plava estoslavica rasle na rahlim tlima bogatim duikom.

ca), vrtlar mora biti zadovoljan. Taj tu korov pokazuje da je njegova vrtna zemlja rahla i bogata humu som. Poljska goruica, crna pomo nica, kopriva i ekinjasta broika ukazuju na tla bogata hranjivima i na visoki sadraj duika. Korov, dakle, ne raste sluajno. Neki od tih neukroenih "divlja ka" spadaju u pionire koji su od luno osvojili zemlju tamo gdje su za njenije biljke ivotni uvjeti jo uvijek preteki. Takve biljke-pioniri su, primjerice, maslaak, ostak i kostri. Svojim dubokim korije njem rahle otvrdnutu zemlju i iz dubljih slojeva vuku hranjiva. Nametnici spadaju u zdravstvenu policiju u vrtu. Korov lijei pore meene odnose u tlu. Ta uravnoteujua svojstva znale su sve ge neracije seljaka koji su svoja polja ostavljali godinu dana na ugaru. U tom je vremenu samoniklo, divlje

bilje ponovno osvajalo tlo. Rege neriralo g a j e svojm mnogostrukim izluevinama, skupljalo duik i dru ga hranjiva. Korijenjem ispreplelo zemlju i ostavilo iza sebe mrviasto, prozrano tlo. Ostaci takvog prastarog, samostal nog procesa ozdravljenja odvijaju se u vrtu kad se - kao nevidljivom rukom zasijan - pojavi ovaj ili onaj korov. U zemlji miruju milijarde

Korov daje vrtlaru vrijedne "zelene sa vjete": puzavi abnjak. zlatica {Ranun culus repens) ukazuje na teka, vlana tla.

ivot u vrtu - bez otrova, ako je mogue...

S obzirom da za bio-vrtlara sva iva bia u njegovom vrtu spadaju u ve liki, meusobno povezan sustav, on nikada nee posegnuti za mjerama sile. On jednostavno nije toliko na ivan da bi vjerovao da se protiv ui moe prskati, a da se istovremeno ne ubiju milijuni drugih bia. Tko obrauje vrt u skladu s prirodom, ne smije biti osjetljiv i odmah se uspaniariti pri pogledu na puzee ivotinje. On se mora naviknuti na to da one tu pripadaju. Maleni pauk skokunac. sluzavi pu i grickajui mravi ubrajaju se u zelene prijate lje jednako kao i zgodne crvene bu bamare koje su svakome drage. U osnovi, svi oni ine zajednicu koja se "urotila" protiv istog: bilja ka, ivotinja i ljudi. Meutim, ako svatko ispunjava svoju zadau i dri se svoga mjesta, tada i cjelina funk cionira. Stvar je vrtlara da zadri pregled i organizira radne procese tako da iz "zelenog tima" ne ispadne nijedno ivo bie. Ako se to, ipak, dogodi - primjerice kod masovnog napada nametnika ili korova - bio-vrilar nee dobiti uzvratni udarac. On e uvijek pokuati izai na kraj bez otrova i ratnih orua. Samo u izuzetnom sluaju prijeke potrebe, u strogo ogranienim okvirima, do zvoljena je snanija mjera. Kod akutne upale plua lijenik daje injekciju penicilina; alica biljnog aja u toj opasnoj situaci ji ne moe dovoljno brzo pomoi, naprotiv, ona znai lakomislenost koja se kanjava. Kod obine pre hlade jaki lijekovi bili bi posve neprimjereni. U tom je sluaju u potpunosti dovoljno mobilizirati obrambene mehanizme vlastitog tijela pomou provjerenih prirod nih kunih lijekova. Uope ne teti ako hunjavica traje dva dana due.

ovjek mora ponovno nauiti pri hvaati normalan ritam pozitivnih i negativnih strujanja u svom tijelu. Jedno vrijeme ih mora podnositi. Slino se dogaa i u njegovom vrtu. Staromodna vrlina strpljenja spada u najvanija svojstva bio-vrtlara. Ponekad je vanije promatrati i promiljati, nego odmah djelovati. Bilo bi mnogo jednostavnije priti snuti na dugme prskalice i u roku od nekoliko minuta protjerati do sadna zanovijetala. Time bi se on, dodue, pobrinuo za red i mir, no to bi bio mir groblja. Takvim mje rama sile poremetio bi se red eko lokih povezanosti. Posljedice su mnogo gore i dalekosenije nego privremena muka s uima. Stoga bio-vrtlar mora i u tekim situaci j a m a ostati vjeran svom motu: Ja ne ubijam, ja potiem ivot.

Prije nego to posegne za motikom i vreicom sa sjemenom, mora mu biti jasno o emu se zapravo radi. Ne pomae samo biti protiv neega. Nije dovoljna negativna definicija: " M i ne koristimo nikakva umjetna gnojiva i otrovna sredstva za prska nje". Pozitivno odreivanje cilja mnogo je vanije: " M i suraujemo s prirodom i svim modernim spo znajama koje nas na tom podruju vode naprijed." Njega tla, kompost, maliranje, organska gnojidba, mjeovite kulture i ukljuivanje svih korisnih pomagaa iz ivotinj skog i biljnog svijeta ine teita u biolokom vrtnom programu. No. ti pojmovi ne smiju postati lozinke. Tko eli po njima raditi, mora tono znati stoje time milje no. Vrtlarenje u skladu s prirodom zahtijeva, kao prvo, osnovno zna nje, a potom spremnost da se stalno promatra, ui i stjeu nova saznanja. Tko bioloka sredstva eli samo po vrno isprobati, to ga nee daleko dovesti. Naravno da gnoj od koprive kao hranjivo tekue gnojivo ili za mka s pivom protiv pueva djeluje i u "normalnom vrtu". No, on ga jo uvijek nije pretvorio u stvarni biovrt. Na dulje vrijeme uspjean moe biti samo cjelokupni, meusobno povezani ekoloki sustav. Prirodi su potrebni dosljedni partneri! To je razlog zbog ega su na poetku ove knjige, prije no to su napravljeni prvi koraci u praksi, itatelji i vrtlari prvo bili upoznati s tajnama ivota tla i biljaka. Tko neto eli majstor ski napraviti, mora poeti sa svlada vanjem gradiva. Znanje i iskustvo stjeu se i postupno - u vrtu. Prihvatite, stoga, mali trud oko ovog malog "zelenog studija". On e vam utedjeti mnoga razoara nja koja nastaju iz neznanja. Ubrzo ete vidjeti da znanost o zemlji i biljkama moe biti napetija od sva kog krimia!

Vrtlarenje s prirodom
Poetak - promjena naina razmiljanja
Tko se odlui vrtlariti u skladu s pri rodom, mora biti spreman uspravno drati leda i dokazati svoju postoja nost. Nisu dovoljni romantini zele ni snovi ukraeni ruama i rotkvica ma. Kod prirodnog se vrtlarenja radi o stvarnosti i o dui svih stvari. Tko eli zadobiti ivot mora biti snaan - pa i u rajskom vrtu! Ovo nije zastraivanje. To je za htjev da se bude hrabar i dosljedan, jer uda se ne dogaaju od danas do sutra. Na svakom poetku mora doi do promjene naina razmi ljanja. Tko eli bioloki vrtlariti mora takvom nainu bezrezervno rei - da.

Strpljenje je jedna od glavnih vrlina koja je potrebna vrtlaru kod prelaska na bio loke metode. Samo onaj tko ostane do sljedan, postii e ravnoteu izmeu tla, biljaka i ivotinja.

Kad vrt "poludi" tekoe povratka

1 uz najbolju volju nije jednostavno preurediti vrt na prirodne metode. Mnogo hvaljena - i bezbroj puta dokazana - harmonija izmeu tla, biljaka i ivotinja ne uspostavlja se odmah. Prvo se moraju stvoriti vani preduvjeti za ozdravljenje ze mlje i ogranienog zelenog ivot nog prosotra. Potrebno je vrijeme za sazrijevanje prvog komposta i njegovo rasporeivanje po vrtu. Po trebno je i vrijeme da on na zemlji razvije svoje ljekovito djelovanje. Mnoga se korisna bia mogu udo maiti kad raste ivica, kad cvjeta samoniklo bilje i kad nastaju vlani biotopi. Stoga se budui bio-vrtlar mora oboruati ne samo zelenim znanjem ve i stpljenjem. On mora, primjerice, gledati kako ui napa daju njegovu trenju - ak i ako ga srce boli, a ruka ve posee za pr vom prskalicom. Mora se rijeiti ustaljenog razmi ljanja o "pravilnom" vrtu s pograbljanim povrinama. Sloj mala koji je toliko vaan za njegu tla nee nikada izgledati tako otmjeno kao "gola" gredica. ak i svete je senske radove kao to je prekopa vanje, bio-vrtlar mora izbrisati iz svojih navika. Na poetku e mu to zasigurno teko pasti, jer nita nije ovjeku tee od drugaijeg na ina razmiljanja. Posebice kad se uspjeh jo ne nazire. Dvije do tri godine potrebne su vrtu dok nove metode ne postanu aktivne. Sve dotle vrtlar mora ostati dosljedan i strpljiv.

Kada vrt "poludi" vrtlar mora, ob vezno, sauvati mir. Pritom moe doi do pravih "popratnih apstinencijskih pojava". Slino kao to se buni tijelo jakog puaa kad mu se iznenada ustegnu uobiajeni nadraaji, i vrt moe jed no vrijeme "iskoiti iz koe". Takvi ispadi se uravnoteuju ako vrtlar ide dalje utabanim putem.

one same mogu obraniti od neu godnosti. To vrijedi i za otrove iz okolia kojima je u poetku bio-vrt esto bespomonije izloen nego " o b i n i " vrt u susjedstvu. Nita, dakle, ne treba preputati sudbini. esto je ve pozitivan pri mjer raskonog "vrta bez otrova" dao susjedima poticaj da takoer pokuaju "neto drugaije". A broj onih koji ponovno ele ivjeti zdra vo i prirodno stalno raste. Imajte vjeru u to da bolje stvari polagano ali sigurno napreduju! Potrebno je ukloniti j o jedan protuargument koji bi bio-vrtlarima mogao oduzeti neustraivost za daljnje djelovanje: "U prirodnim vrtovima mora se mnogo vie ra d i t i ! " To jednostavno nije istina. Promijenila se samo raspodjela, a poneki trud postaje u vrtu prirode ak i laki. Vie, primjerice, ne morate prekopavati. im se uigra sustav zastiranja tla, na gredicama raste mnogo manje korova. On se suzbija u klici. A zemlja ispod sloja mala je tako rahla da je vrlo lako

Kad dragi susjed prska...

Uvijek se nanovo postavlja pita nje: Mogu lija svoj mali vrt zaista bioloki obraivati kad moji susje di svuda uokolo i nadalje prskaju? Kad su vrtovi meusobno izrazito blizu, tada se problemi tog nejed nakog susjedstva ne mogu samo tako izbrisati. Ako nita drugo, situacija postaje kompliciranija. Usprkos tome, mnogi su primje ri iz prakse pokazali da dosljedna primjena bioloke metode toliko "jaa" vrt i njegove biljke da se

obradiva. Vrijeme i tjelesni anga man zahtijeva jedino kompost. No, i ovdje se mnogo toga moe praktino organizirati. A rezultat je stvarno vrijedan truda.

Rezultat
Vrt bez strahova
Do sada smo opisivali to se do gaa u bio-vrtu. Pojasnili smo opevaee zakone prirode prema kojima se odvija ivot u tlu i ivot biljaka. Iz toga smo izveli najvani je zakljuke za vrtlara koji eli po stupati u skladu s prirodom. Pritom je, uglavnom, bilo jasno kako funk cionira princip bio-vrta. No, to je rezultat sveg tog truda i veselja? Koje konkretne, opipljive prednosti nudi taj. skoro rajski, vrt? Sada konano moemo napraviti prvi korak u svakodnevicu i prak su: bio-vrtlar u prolazu ubere jabu ku s drva, obrie je o svoju jaknu i prui je svome djetetu. Pritom ne mora razmiljati kada je posljednji put prskao otrovom i strahovati je li prolo vrijeme karence. On je si guran: ta je jabuka sona, bogata vitaminima i zdrava. Ne treba je Ij ui ili. Njegovo dijete moe u nju sono zagristi - plod u njegovim ru kama ima samo dobra svojstva, bez opasnih nuspojava. Bio-vrt je vrt bez strahova. Nitko ovdje ne treba strahovati od direk tnih tragova otrova ili skrivenih "borbenih mjera". Prije svega, dje ca i kune ivotinje mogu trati uo kolo i za svim slobodno posegnuti. Budui da u ovoj mirnoj zelenoj oazi nije voen rat, nisu proizve dene ikakve agresije. Ovdje nitko nikoga ne uhodi kako bi prvom prilikom napao - ovdje se ne ivi protiv nekoga, ve s njim. Bio-vrt je u najirem i najjednostavnijem smislu - miroljubivi vrt. Naravno da takvo stanje nije samo idila za lijenine. Optereenja okolia vidljiva su i u svakom prirodnom vrtu. Vrtlar ne moe izbjei takve opasnosti.

Cilj se naziva: bioloka ravnotea

Kraj dugog puta ne vodi u raj, ve u harmonino zemaljsko stanje: vrt ivi u biolokoj ravnotei. To zna i da se tlo. mikroorganizmi, bilj ke i ivotinje nalaze u meusobno uravnoteenom ivotnom odnosu. Nastala je velika igra suivota. Uravnoteeni su razgradnja i rast, zdravlje i bolest, ivot i smrt. To je stanje prirodno stoga jer se priroda svugdje gdje slobodno upravlja, trudi oko te uravnoteenosti. Biljke ne rastu iskljuivo u visinu, pa se moe rei d a j e vrt u kojem se ivot odvija na prirodan nain, funkcio nalan ekoloki sustav na najmanjem prostoru. Stoga, u bio-vrtu kasnije nee doi do stvarnih katastrofa, do ekstremnih pojava. Kad vrtlar primijeti da vrt napredu je, vie mu nisu potrebne rijei da ga u to uvjere. On je svojim ulima uvidio da "stvar funkcionira" - biovrt vie nije san, on je rascvjetana stvarnost. Vrtlar je uao u trag pri rode, ide ukorak s njom. No, to je iskustvo koje svatko mora osjetiti na svojoj koi i u svom vrtu. Ono daje onaj duboki, trajan osje aj sree koji su Kinezi jo u davna vremena veliali iznad svega: "... i ako itav ivot eli biti sretan, postani vrtlar."

On svoj vrt moe samo "ojaati" i mobilizirati sve pozitivne snage protiv negativnih utjecaja. Njegov komadi zemlje bit e tada slian ovjeku koji zdravo ivi i koji je ovrsnuo: on je otporniji. Zdrav ovjek moe ostati miran i kad sve oko njega vrvi bacilima. Sve dok su obrambeni mehanizmi u njegovom tijelu jaki. on nee oboljeti! No, potrebno je vrlo trezveno uvi djeti da su tjelesno zdravlje i zdrav vrt uvijek rezultat rada i discipline. Lijenost ne ini ovjeka jaim, niti sretnijim. Stoga je slobodno vri jeme koje vrtlar provede "u znoju lica svoga" zasigurno dobro isko riteno vrijeme. On radi miran po sao, obavlja razumnu djelatnost - za sebe i zajednicu ivih bia.

Plodovi prirodne metode: kvaliteta, aroma, zdravlje

U mnogim se prigodama oni koji bioloki postupaju jo uvijek guraju postrance kao nepraktini i sanjari. Njihov idealizam ivi, moda, u popularnosti - ali ono to raste u njihovim vrtovima ne moe biti konkurentno "modernim" proizvo dima! Na vidjelo izlaze najneobinije predrasude: bioloke jabuke su smeurane, s oiljciina i crvljive. Glavice kupusnjaa ostaju malene i neugledne. Rezultati ljetine nisu takvi kakve bismo poeljeli. Od svih tih udnih predodbi ispravno je samo jedno: bioloki uzgojeno povre je, zaista, esto neto sitni je od golemih primjeraka na koje su tako ponosni neki vrtlari koji gnoje duikom. Razlog: glavica

kupusnjae koja je prirodno prihranjivana. u svom tkivu ima do 2 3 % manje vode. Ona, dakle, posjeduje vie same supstance. Njen minus na teini znai plus za kvalitetu!

kao to su vitamini, mineralne tvari i organske kiseline. Nijedna kon trola kvalitete ne trai te sastojke koji ine stvarnu vrijednost nae hrane.

Trgovaka kvaliteta prema vanjskim obiljejima

Ovaj pojam kvalitete moramo po blie razmotriti kako bismo zaista bili pravedni prema vrijednosti bi olokih proizvoda. Fundamentalna istraivanja na tom vanom podru ju proveo je prof. Werner Schuphan na Saveznom zavodu za istraivanje kvalitete biljnih proizvoda iz Geisenheima. Kvaliteta je pojam koji se teko moe razgraniiti, koji se moe razmatrati s posve razliitih gledita. Za uzgajatelja bilja, dakle za seljaka, glavica kupusa ima do bru kvalitetu ako daje dobre prinose i ako je traena na tritu. Trgovac koji prodaje kupus pro cjenjuje njegovu kvalitetu prema ugodnom, istom izgledu i prema tomu koliko se dobro " d r i " kad ne koliko dana stoji u duanu. Njegova se roba slubeno dijeli u trgovake klase. Veliina, oblik, boja i savre nost su obiljeja koja se ocjenjuju. Klasa I. dakle, znai: veliko, dobre boje. besprijekorne povrine. Potroa, veinom, kupuje oima i pritom pazi na ta isto vanjska obiljeja. Kozmetika ljepota je jo uvijek omiljena. Malo se tko zapita kako to izgleda unutra. Domaica tek u kuhinji sluti da se iza sjajne fasade esto skriva "trulo udo": jagode i rajice i usprkos svom lije pom izgledu imaju okus vode. Kelj neugodno zaudara iz lonca. Salati nedostaje vrstoa i sok. Budui da trgovake klase vrednuju iskljui vo isto vanjska mjerila, ne treba mo se uditi takvim nedostacima osjetilne kvalitete. Mnogo je gore to esto nedostaju i vani sastojci

Kvaliteta s "biolokom vrijednou"

Prof Werner Schuphan pokuao je razviti novi sustav pojmova za procjenjivanje kvalitete biljaka za prehranu. Prema njemu bi se tre bala istraivati "vanjska svojstva, uporabna vrijednost i bioloka vri jednost". Tko bioloki vrtlari ili eli procijeni ti vrijednost bioloki uzgojenog po vra mora poznavati definiciju "bio loke vrijednosti" prof. Schuphana: "Biljka kao bioloki sustav podlije e prirodno uvjetovanim ivotnim procesima koji se odvijaju prema biokemijskim pravilima regulira nim putem kvasaca. Na taj se nain - ovisno o moguim utjecajima okoline i mjerama uzgo ja uvjetovanim gnojidbom - pozitiv no ili negativno utjee na stvaranje vrijednih biljnih sastojaka koji su potrebni za prehranu i zdravlje lju di. Takvi sastojci biljke za prehranu su i aminokiseline - posebice esen cijalne aminokiseline koje slue stvaranju kvalitetnih bjelanevina - ugljikohidrati. organske kiseline koje reguliraju izmjenu tvari, ak tivna eterina ulja koja daju okus, a koja su i antimikrobiotski aktiv na, vitamini - posebice vitamin C, provitamin A. karotin. flavonoidi koji spreavaju rak, mineralne tvari i mikroelementi. Te tvari koje daju vrijednost vla knastoj supstanci, a koje su jo uvijek pogreno shvaene u svom zdravstvenom djelovanju, uvjetuju vrijednost biljne ili preteno biljne hrane. Ona moe pridonijeti sprea

vanju niza zastraujuih civilizacij skih bolesti to su dokazala brojna istraivanja poznatih lijenika tije kom Drugog svjetskog rata u Nje makoj i vicarskoj, kao i najnoviji eksperimentalni dokazi iz Velike Britanije. Na pojam 'bioloke vri jednosti" pozitivno se orijentira pre ma visini sadraja biljnih sastojaka koje daju vrijednost, ali i negativno prema nadzemno ili podzemno ap sorbiranim toksinim stranim tvari ma, kao to su, primjerice, pesticidi i teki metali."

Djeca mogu bez bojazni zagristi u svje e ubranu bio-jabuku: plodovi su zdravi i ne sadre tetne ostatke.

U istraivakom institutu prof. Schuphana brojnim pokusima je utvreno da povre i voe nakon organskog gnojenja ima izrazito vei sadraj vrijednih tvari nego komparativne biljke gnojene mine ralnim gnojivom. U prosjeku je iz-

mjereno 2 8 % vie vitamina C, 18% vei relativni sadraj bjelanevina, 19% vie eera, 18% vie kalija, 10% vie kalcija, 1 3 % vie fosfora i 7 7 % vie eljeza. Bioloki uzgojeni pinat sadravao je, naprotiv, 9 3 % manje nitrata i 12% manje natrija. Prirodnim se uzgojem, dakle, poti skuju tetne tvari. To je samo malen uvid u rad znan stvenog istraivanja. Rezultati su publicurani, te tako svakome do stupni. Prof. Schuphan bio je pionir na podruju istraivanja kvalitete. U meuvremenu su druge institu cije provele daljnja istraivanja te djelomino potvrdile nie sadraje nitrata i veu vrijednost biolokih plodova; a djelomino su pokuale dokazati i suprotno. Naalost, jo uvijek ne postoje opsena istraiva nja prema opepriznatom standar diziranom znanstvenom postupku. Zadatak ove knjige nije ui u aktu-

alne, djelomino estoke, rasprave. U ovom poglavlju itatelj i vrtlar mora samo biti uveden u osnovnu problematiku. Kad mu postane ja sno koja su pitanja vana, moe pa ljivo i kritiki pratiti ostale razvoje (vidi popis koritene literature). Suprotno rairenom nesporazumu, prirodno uzgojeno povre i voe ne upada u oi samo zbog pozitiv nog ""unutranjeg ivota": i vanjski izgled biolokih plodova iz vrta takoer postaje vaan. Tamo gdje su prirodne metode primijenjene struno i dosljedno, jabuke, jagode, rajice i mrkva izgledaju zamamno i zaista lijepo. Dobrog su rasta i bez crva ili oteenja - bez obzira na normalan postotak nesavrenih primjeraka s kojime se uvijek mora raunati.

misliti tijekom rada: jednog dana e mu se na jeziku rastopiti kompost - u promijenjenom obliku. Vaan razlog svih vrtlarskih napora je i dobra trajnost biolokih plodo va. injenica da se glavice kupusnjaa, krumpir ili jabuke koje sadre ma nje vode, mogu due uvati, lako je shvatljiva. Od samog poetka ma nja je i opasnost od truljenja.

Zdravlje iz vrta
Bio-vrtlar u svom privatnom raju ne ubire samo vrste zemaljske pro izvode koji se mogu izvagati u kilo gramima i izmjeriti u centimetrima. On svaki dan u svoju kuhinju unosi zdravlje. Povre i plodovi koje je uzgojio prema prirodnim metoda ma, u najirem su smislu ljekovite biljke. Zdravlje iz vrta poinje ve time to se moe jesti i koica plo dova. esto se neposredno pod tom prirodnom koicom nalazi najvie vitamina. vrsta vlakna koice spa daju u najvanije balastne tvari koje su potrebne crijevima za normalan rad. Openito, vei sadraj vrijed nih sastojaka zapravo je skrivena ljekarna u unutranjosti biolokih proizvoda iz vrta. Tko redovito jede takvo povre i voe, brzo e osjetiti pozitivne uinke zdrave prehrane. U vremenu kad su "bolesti blago stanja" postale svakodnevicom, a lijekovi svakodnevnim "kruhom", to zvui gotovo kao bajka iz prija njih vremena: od zdravog vrta do zdravog ovjeka vodi direktan put. Na tom putu svi mogu doi do cilja. On nije ugodan, ali je pouzdan. Kao popudbinu morate spremiti samo malo hrabrosti za promjenu nai na razmiljanja, otvoreno srce i oi koje nisu zamuene predrasudama. Bez rada nitko nee vratiti raj. Po nimo, dakle - s praksom.

Aroma i trajnost
Jedno od najvanijih obiljeja pri rodno uzgojenih plodova je njiho va izvanredna aroma. To obiljeje kvalitete svatko moe provjeriti. Za to nisu potrebni nikakvi laboratori ji. Posve je dovoljan jezik neiskva renog sladokusca. Tko je jednom ubrao jabuku s drveta u biolokom vrtu i odmah u nju zagrizao, taj zna kako aromatino i sono prija takav plod i kako ostavlja dojam "punih usta". Upeatljiva je i razlika u okusu rajica. One su tako ukusne da neki koji to veselje jo nisu upo znali, spontano uzviknu: "Ovo prija kao nekada!" - to su veinom sjea nja na bakin vrt u kojem su bioloke metode jo bile normalne metode. Kuanje biolokih gurmanskih kva liteta moemo nastaviti krumpirom, jagodama, sonom salatom i mno gim drugim plodovima iz vrta. Za vrtlara je. pritom, prije svega vano da zna da se briga njegove njege tla direktno odraava na okus njegovih biljaka. Na to bi morao povremeno

Neusporedivo aromatino prijaju rajice koje su, jo tople od sunca i potpuno zre le, ubrane u vrtu.

Vrijedni sastojci vlastitih plodova iz vrta vrijedni su svakog napora. Zdravo povre i voe jaa i zdravlje bio-vrtlara!

Praksa

Kompost
Leglo novog ivota
Kompost je srce svakog bio-vrta. Ili manje poetski reeno: kompost je trbuh vrta. U njegovoj utrobi pro bavljaju se i pretvaraju ''otpaci" koje vrtlar sakupi tijekom godine. Pritom nastaju nove tvari bogate humusom koje moraju prehraniti vrtnu zemlju. Kompost je mjesto razgradnje, no on nije groblje. Sve ivo traje u svojim vrstim, vidljivim oblicima samo jedno ogranieno vrijeme. Ljetne rue venu. Mirisni listovi koji nekoliko dana ine umjetniko djelo cvijeta, otkidaju se i padaju na tlo. Posljednji vatromet arenih lijepih zvjezdana gasi se pojavom jesenskih kia. Kasne krizanteme izgaraju pod ledenim dodirom nonog mraza. Vrtlar otrim noem odvaja nje ne listove svojih mrkvi. Sa salate i kelja odvaja vrste vanjske listove. Svi ti ostaci ljetnog, raskonog bilj nog ivota kreu na svoje posljednje putovanje do kompostita. No, tamo ne dolazi do "sahrane". Bio-vrtlar ovdje radi sve pripreme za pretvara nje prolaznog u nove oblike ivota. Kompostiranje je uskrsnue koje se pred naim oima odvija neprimjet

no i tiho. Razdvajaju se areni izgled i vrste strukture. No, one ne nestaju u prazno Nita. One se razgrauju u siune elemente iz kojih se potom, u beskonanom djelovanju prirode, stvaraju novi oblici. Iz ostataka pro le vrtne godine raste nova zemlja za plodnost nadolazeih godinjih doba. Zeleni listovi i areni cvjetovi pretvaraju se u smei humus. Gdje god vrtlar "pod noge" svojih biljaka stavi taj kompost, iz prolaznosti na staje nov, bujan ivot. Tko eli nauiti stvaralaku umjet nost kompostiranja, mora uvijek imati pred oima da "ciklus tvari" nije mehaniki tijek, ve udo ivo ta. Dugaak smei humak stvara to pli organizam koji die, u kojem se - slino kao i u tijelu - odvija mno tvo kompliciranih procesa. R. H. France je svoje uenje tim vjenim "umiranjem i stvaranjem" opisao ve prije nekoliko desetlje a: "Mrtvo tijelo se na taj nain daje zemlji na koritenje; ono se vraa u ciklus tvari i ne gubi se niti jedna mrvica. Nakon nekog vremena iva ga bia prihvaaju u zrak, u vodu i u hranu; ono ponovno postaje sastav nim dijelom ivog tijela i isti atom ugljika koji je nekada pripadao ti jelu Cezara, otada je moda bio u ljubici, kukcu, ptici ili u mnogim

ljudima, te s ovjeanstvom putuje u nepoznate daljine. Ono to zahva ljuje zapravo samo biljkama koje se razgrauju, koje rastvaraju kruti sklop mrtvih."

Sto se dogaa tijekom kompostiranja?

Kako se u dnevnoj praksi odraa vaju pravila igre vjenosti? Prema kojim se zakonima odvijaju ivotni procesi u kompostu? Bit razgradnje opisala su dva znanstvenika koja su se bavila kompostom: "Kad ivo bie - biljka ili ivotinja - ugine, ono naputa svoje dosada nje bie: ono se raspada. Raspada se red kojeg je stvorio ivot i prividno naginje kaosu. No, odmah nastupaju nove sile reda koje se kod kompo stiranja moraju usmjeriti prema ci lju. Razgradnju potiu iva bia od kojih je veina mikroskopski sitna, te se, stoga, nazivaju mikrobima." (dr. E. Spohn) "Prije no to se uope moe govori ti o stvaranju humusa, prvo se mora raspasti vanjski oblik u kojem su nam ti otpaci dospjeli u ruke (disimi lacija). Jednom u svom ivotu popri mili su lik i u tom liku akumulirali odreene energije rasta. Ta energija

U sjeni drvea napravljeno je kompostite koje nudi prostor za trapljenje, silose i skupljanje, a koje je dostupno preko vrstih poploenih putova.

se mora osloboditi kao toplina prije nego se humus moe ponovno stvo riti." (dr. Fritz Caspari) U kompostnoj hrpi odvijaju se slini procesi pretvorbe kao u humusnom sloju tla. Organske tvari se usitnja vaju, njihova se struktura lomi. Po kree se golema pretvorbena mai nerija. Materija prolazi kroz tijelo milijarda sitnih ivih bia. Pritom poprima nove oblike i mijenja sastav svojih sastojaka, a u tlu kao i u kompostu nastaje nova zemlja. U oba su sluaja na djelu gljivice, mikro organizmi, male ivotinje u tlu kao to su skokunci, a prije svega kine gliste. Vrtlar taj proces "gmiueg" timskog rada naziva: razgradnjom. Raspadanje organskih supstanci na kompostitu, dakle, nije proces tru

ljenja. Stoga tamo nema odurnih popratnih pojava pri raspadanju, ne ugodnog zadaha i muha.

Kad je neto trulo...

Vrtlar mora upravljati razgradnjom kako bi ona poprimila harmonian tijek. U tu joj je svrhu potrebna to plina, zrak i vlaga. Moe se i rei: energija, kisik i voda. Tamo gdje nedostaje jedan od tih elemenata, razgradnja se uruava, ona je "po greno programirana". Kompost koji suzi zbog vlage, a koji je, osim toga, tako vrsto sabijen da u njega ne moe prodrijeti kisik, bezuvjet no e istrunuti. U njegovoj unutra njosti nastaju zbijeni, tamni, masni

slojevi. Njegov neugodan miris mami sve one strunjake meu mikroorganizmima koji bjee od svjeeg zraka. Oni brzinom vjetra pokreu neeljene, anaerobne pro cese. Siuni "leinari" iz tla nali su - barem s njihovog gledita - ide alno mjesto rada. Kad se biljne i ivotinjske tvari raspadaju na taj nain uz nedosta tak zraka, nastaju, izmeu ostalog, spojevi sumporovodik, maslana kiselina, amonijak i metan. Tim "mirisom" privuene su muhe koje odlau svoja jaja na takvim "hrpa ma smea". I druga gamad i tako ri nalaze ovdje raj po svom ukusu. Velika je opasnost da pogreno na pravljen "kompost" postane leglo uzronika bolesti.

Takav je proizvod otrovan ne samo za ljude ve i za biljke. Korijenje koje doe u direktan kontakt s ta kvim tvarima koje gnjile, odmah odumire! Tko takvu masu koja ima lo miris i raspada se stavi na svoju gredicu, mora znati da e bolesti i napad nametnika biti pobunjeniki odgovor prirode. Osim zadaha trulei i ljigave sup stance koja se stvara, postoji jo jedno tipino obiljeje po kojemu nevjesti vrtlar moe vidjeti da nije dobro napravio kompost: raspada nje se vrlo sporo odvija. Takva "ne srea" se, veinom, dogaa onda kad se otpaci bacaju na hrpu bez razmiljanja. Takvo "divlje odla galite" razvija se prema vlastitim, divljim zakonima.

tivan proces raspadanja koji se od vija u kompostu saeo u formulu: "... jedna vrsta blagog procesa sa gorijevanja kod kojeg se proizvodi toplina, a organske se mase pomo u mikroorganizama pretvaraju u humus." Budui da se takva pre tvorba odvija samo uz dovoljnu pri sutnost zraka, razgradnju nazivamo aerobnim procesom (onaj koji treba zrak), nasuprot truljenju koje se od vija anaerobno (bez zraka).

"Gorivo" za iskoritavanje duika

Milijarde pomagaa koje za pa metnog bio-vrtlara rade po "nultoj tarifi", ne zahtijevaju nita osim po voljnih ivotnih uvjeta. Slino kao i legendarni dobri kuni duhovi: tko s njima dobro postupa i ispunjava njihove skromne elje, za njega oni neiscrpno rade u tami noi - pa i u tami kompostila. Hrabri duhovi bili su zadovoljni s toplim mlijekom, mikroorganizmi, osim kisikom i vodom, ele biti dobro opskrblje ni i duikom. Njima je to hranjivo potrebno kako bi stvorili vlastitu bjelanevinu. Za stvaranje energije potreban im je ugljik. Oba osnovna elementa igraju vanu ulogu za iz mjenu tvari ivih bia u tlu. Mikro organizmi trebaju, naime, 30 jedini ca ugljika kako bi mogli iskoristiti 1 jedinicu duika. Najpovoljniji odnos ugljika - duika iznosi za njih dakle 30:1. Strunjaci s tim u vezi govore o C:N-odnosu. C je kemijski znak za ugljik (latinski: carboneum), aN za duik (latinski: nitrogenium). Mi elimo znanstvenu formulu prenijeti u preglednu sliku: ugljik daje gorivo kojim iva bia u tlu loe svoju pe na kojoj kuhaju svoj obrok. Pritom im je potrebno 30 jedinica ugljika kako bi iz posude pune duika pri premili bjelanevinu.

Kad u kompostu postoji taj idealan odnos, brzo i harmonino se odvija razgradnja, odnosno "blagi proces sagorijevanja". Ako se idealni C:Nodnos poremeti, mijenja se i radni tempo mikroorganizama, a time i tijek razgradnje. Tada govorimo o uem ili irem C:N-odnosu. To u praksi znai sljedee: kod irokog C:N-odnosa udio ugljika postaje sve vei, a zaliha duika sve manja. Pretvaranje organskih tvari u kom post se u tom sluaju odvija znatno sporije. Na kraju nastaje kompost siromaan hranjivima koji biljke nedostatno opskrbljuje supstancama potrebnim za ivot. Za vrtlara koji pravi kompost - na kon stoje svladao teoretska osnovna pravila - vrijedi vaan praktini za kljuak: mikroorganizmi pronalaze ugljik u organskom materijalu. Na taj je nain njihov stol uvijek postav ljen. Koliina duika se, meutim, mijenja s razliitim sastojcima komposta. Vano, kljuno pitanje, dakle, glasi: Koji sastojci donose taj vani hranjivi element duik u mjeavi nu komposta? Svjei zeleni otpaci sadre relativno povoljne koliine tog gnojiva. Stoga su, u pravilu, do voljne male dodatne koliine duika koje se kod postavljanja kompostita posipavaju izmeu biljnih masa.
Ovo kompostite je tijekom ljeta zaklo njeno puzajuim stabljikama dragoljuba.

Harmonina razgradnja
Dobar kompost mora, naprotiv, biti dobro strukturiran. Vrtlar ga mora njegovati i paljivo, ciljano vodi ti njegove aktivnosti u ispravom pravcu. Stvaranje nove zemlje nije samo kreativan, ve i vrlo kultivi ran proces. Odumirue organske mase koje se u slojevima nanose za kompostiranje, slue kao ponuda hrane za sitna iva bia. Humus je proizvod izmjene tvari mikroorga nizama i ivotinja u tlu! Ta siuna, velikim dijelom nevid ljiva, vojska treba za ivot kisik i vlagu. Materijal za kompost mora. stoga, biti nanesen rahlo i zrakopropusno, u slojevima. Kod suhog vremena vrtlar mora zalijevati ne samo svoje gredice ve i svoj kom post. A pritom je izrazito vaan osjeaj za mjeru kako se ugodna vlanost ne bi pretvorila u vlagu u "potocima". Toplinu koja je potrebna za dobni razgradnju, proizvode sami mikro organizmi. Ona je proizvod njihove izmjene tvari. Caspari je cijeli pozi

Sljedea tablica pokazuje kako izgleda C:N-odnos nekih vanih organskih tvari. Broj C:N-odnosa pokazuje koliko puta vie ugljika (C) od duika (N) ima u odreenom materijalu.

kozji, zeji i svinjski izmet. Bogat du ikom je i stajski kravlji gnoj ili gno jivo od koprive. Takvim se tekuim gnojivom moe s vremena na vrijeme politi kompostna hrpa. U tom sluaju vie nisu potrebni drugi dodaci.

C:N-odnos najvanijih tvari u kompostu

Od razgradnje do gradnje
U sloenom kompostu razgradnja se odvija u dvije faze. U prvim tjednima poinju s radom iva bia iz tla. Pro ces raspada materije odvija se brzo i estoko. Tijekom tog perioda opa snost da se raspadanje ive materije pretvori u truljenje moe se pojaviti samo ukoliko kroz hrpu stalno rie stru ji dovoljno kisika. Prozraan kompost ima u toj poetnoj fazi u unutranjosti temperaturu od 50-80C. Samo mi krobi koji se na takvoj temperaturi osjeaju ugodno nakupljaju se u or ganskoj masi koja se raspada i razgra uju njene vrste oblike. Nakon nekog vremena (kod povolj nih vremenskih utjecaja ve nakon 2-3 tjedna) hrpa se smanjuje, a tem peratura ponovno pada na oko 40C. Prva generacije ivih bia u tlu koja je vrila razgradnju, gotova je sa svojim radom. Sada na scenu stu paju drugaiji mikroorganizmi. Oni su uvijek prisutni, no angairaju se te kad '"kucne" njihov trenutak. Oni preuzimaju poetno obraene tvari te se bez "srama" hrane mrtvim tije lima svojih prethodnika. U tvornici koju nazivamo kompost zamjena slojeva od razgradnje do stvaranja odvija se slino kao i u tlu. Sa siu nim proizvoaima humusa u hrpu ulaze i kine gliste i u ugodnoj, pro zranoj toplini sudjeluju na pretva ranju organskih supstanci. Nakon najvie 9 mjeseci taj je pro ces dovren. Iz arolike mjeavine otpadaka ponovno nastaje sme a zemlja. To " u d o " esto traje i mnogo manje. Specijalne metode i ubrzivai stvaranja komposta u

mnogim sluajevima skrauju pre tvorbu materije za nekoliko tjedana i mjeseci. Te razlike nastaju samo uslijed promjena u detaljima. Prin cip nastanka komposta ostaje uvi jek isti. Ako je bio-vrtlar jednom shvatio o emu se radi. tada moe i eksperimentirati. Jer samo onaj tko tono poznaje pravila i zako ne moe odrediti pravila igre koja ostaju za kasniju samostalnu prak su. Svakome tko eli uspjeno pri premiti kompost, prvo je potrebna pamet. No. pritom mora postupati s osjeajem, a uz to obavezno treba uloiti i malo ljubavi. Naime, sve to je ivo. znaajnije je od samog matematikog primjera.

Ovako se "komponira" kompost...

Budui daje kompost srce bio-vrta, vrtlar mora za njega nai promilje no mjesto. Ve i sam poloaj moe odluujue utjecati na povoljan ili nepovoljan razvoj razgradnje. U svakom se sluaju moraju izbjega vati ekstremne situacije kao to je jako sunce, suhi vjetar i duboka, hladna sjena. Budui da kompost zahtijeva blagu, vlanu toplinu, od isuivanja ga je potrebno tititi na toplom mjestu obasjanom suncem. Najbolje gaje pripremiti u ugodnoj sjeni ivice ili drvea. To ni u kojem sluaju ne smije biti zabaeni, tamni kut. U podrujima gdje se mora ra unati s vlanim, hladnim ljetima, vrtlar e radije odabrati mjesto ko jeg tople zrake sunca mogu dosei barem s vremena na vrijeme. "Bla ga polusjena" je pritom najbolji opis mjesta za kompost.

Iz tablice je vidljivo da u podruju privatnog vrta postoji vrlo malo or ganskih materijala koji posjeduju vrlo nepovoljan, iroki C:N-odnos. U to spadaju, primjerice, lie, bijeli treset, sijeno, a u ekstremnom sluaju i pi ljevina. Vrtlar moe. meutim, mije anjem razliitih organskih materijala lako izjednaiti nedostatke i sprijeiti jednostranosti. Kako bi obilnije nahranio mikroorga nizme i potaknuo ivot u kompostu, vrtlar e meu slojeve otpada posipati organsko gnojivo koje sadri visoki udio duika. U to, primjerice, spada mljeveno rogovlje, suena krv te ovji.

Zatieno mjesto
Kompostu je uvijek potrebna zati ta od svih ekstremnih atmosferskih

Kompostna hrpa mora biti pravilno "komponirana" i struno napravljena. Poetnici se moraju tono pridravati provjerenog sastava slojeva.

prilika. Bio-vrtlar ga ivicom titi od jakog vjetra. U velikim vrtovima moe se u tu svrhu odabrati sna no grmlje koje istovremeno prua mjesto za savijanje gnijezda i hranu za njegove prijatelje - ptice. Staro je iskustvo da su se kao posebno ugodni susjedi kom posta pokazali bazga i lijeska. Tamo gdje se moe zadrati dovoljan razmak, priklad ni su i vatreni trn ili glog. Naravno da i cvatui ukrasni grmovi takoer tvore lijep zatitni okvir. U malim vrtovima gdje je drago cjen svaki komadi zemlje, spretan vrtlar istovremeno povezuje dva korisna aspekta. Zatitu od vjetra ovdje tvore korisne biljke kao to je visoki kukuruz eerac. areni grah ili nasad kupina. Ograda od stasitih suncokreta ili mree gusto obrasle jednogodinjim suncokre tima, takoer ima svoje prednosti. Grahorice, ukrasne bundeve i slak te dragoljub ne tvore samo zatitu od vjetra, ve pruaju i draesnu za titu od pogleda. Oni armom tite bioloko radno mjesto od pogleda onih koji svoj vrt ele doivjeti i kao uivatelji i lijenine.

Praktino planiranje
Kompost se obino smjeta u stra nji dio vrta. No, to ne smije biti ta mni, teko dostupan, neuredan kut, jer se kompost mora njegovati, a vr tlar mora kod svih radova imati mo gunost neometanog kretanja. Na tom prostoru mora biti mjesta i za take i za posudu sa stajskim gno jem. Cisto mjesto i dobro promilje ni radni procesi olakavaju trud. Po mogunosti, odmah na poetku ure dite poploene putove koji prolaze

kroz pojedine dijelove komposta. Posve je dovoljno ako se u pijesak stave jednostavne betonske ploe. Preko tog istog razgranienja mo ete uvijek, bez obzira na vremen ske prilike, bez problema doi do svog komposta. Koliko je to dobro, vidjet ete kasnije kad budete s po sudom punom kuhinjskih otpadaka morali prvo gacati koz gnjecavu, mokru zemlju. Naposljetku, vrsti putovi definiraju i granice kompostne hrpe. Na taj nain nastaje ista podjela koja vrtlaru olakava plani ranje. Veliina kompostne hrpe ovisi o po stojeoj povrini i potrebi za organ skim poboljanjem tla. Tamo gdje nema mjesta za kompostite. pomo pruaju silosi, kompostne posude ili ak kompostne vree. O tome e kasnije bili rijei. Sada emo prvo opisati strukturu "klasine" kompo stne hrpe. Njena osnovna povrina iznosi 1,5-2 m u irinu, a duljina se moe proizvoljno odabrati. Ona se

ravna prema okolnostima. Visina nanesenog materijala ne smije pre koraivati 1,5 m. Vrlo je praktino postaviti dvije ili vie hrpi jednu do druge. Tada ima manje posla s pre okretanjem komposta. Vrtlar moe hrpu jednostavno prebaciti na su sjednu povrinu. Osim toga, tada je u priuvi uvijek kompost razliitog stupnja zrelosti.

iva podloga
Poetnici u bio-vrtu moraju upam titi: kompostite nije putujui cir kus! Od poetka ga moraju palji vo planirati kako bi uvijek mogao ostati na istom mjestu. Tamo gdje je kompostite jednom pokrenulo svoje mehanizme, tamo zauvijek ostaju ostaci arolikog ivota. Oni e sljedeu hrpu ponovno zaraziti bakterijama i gljivicama. Na taj se nain stvara pozitivan infektivni izvor, leglo ivota u tlu.

Vrlo je vano kompost smjestiti na "ivu" zemlju. Iz nje u kompostnu hrpu dolaze nebrojene ivotinje, od kine gliste do skokunca. One se mogu ponovno povui u dubinu zemlje koja ih titi kad je dovrena njihova zadaa u kompostu ili kad se pogoraju njihovi ivotni uvjeti. To se moe dogoditi tijekom jakog mraza, ali i izrazite vruine. Kako bi sprijeio nakupljanje vlage u kompostu, bio-vrtlar e na osnov noj povrini iskopati ravnu jamu dubine 10-20 cm. Ako njegov vrt ima ilovasto tlo tada e udubljenje napuniti pijeskom. Taj sloj slui kao drenaa. Ako vrt ima pjeskovito tlo, primijenit e obrnute metode: ispod komposta e napuniti humusnu ilo vau. Pritom medusloj ima zada u akumuliranja oborinske vode i ocjednih sokova iz razgradnje. Na taj nain vlaga ne otjee prebrzo kroz pijesak u dubinu. Te podloge uvijek ostaju na istom mjestu, a preko njih se uvijek nanovo slau aroliki kompostni materijali.

Skupljanje materijala
Bio-vrtlar uvijek paljivo sortira ono to je kod pripreme nove ze mlje bilo pogreno: staklo, ica. kamenje, lim. aluminijska folija i plastini ostaci se ne razgrauju, te stoga ne spadaju u ivu mjeavinu. Svi organski otpaci iz vrta mogu se. naprotiv, ponovno iskoristiti: otkos trave, korov. lie, otpaci povra, ostaci voa, uvelo cvijee, stabljike grmlja, iskoritena zemlja iz posu da, ostaci od orezivanja ivice i dr vea. Sve to predstavlja otpatke u kuanstvu mora se vratiti natrag u vrt. Bio-vrtlar, stoga, u kuhinji ima vie posuda za smee! Pored posu de za staklo, metal, plastiku i papir, vana mu je, prije svega, "bio-posuda". U nju sakuplja koru od voa i krumpira, ostatke povra, ljuske od jaja, talog kave. aj. dlake iz elja i psee etke, papirne maramice, uvelo rezano cvijee i jo poneto. ak se i novinski papir, kartoni i piIjevina mogu kompostirati u malim koliinama. No, ti se materijali mo raju navlaiti kako bi se mogli bolje razgraditi. Neprikladni su asopisi tiskani u boji i prospekti koji sadre ostatke tekih metala! Svi ti razliiti otpaci iz kue i vrta sa sobom donose vrlo razliite sa stojke. Njihov se sastav, osim toga. mijenja s promjenom godinjih doba. Sto je mjeavina arenija to e bogatiji biti kompost koji e iz loga nastati. Kako iz takve aroli kosti ne bi nastao kaos, bio-vrtlar prvo na jedno posebno mjesto sa kuplja sve otpatke ili - jo urednije - u jednostavan silos. Od nekoliko dasaka vrlo se jednostavno moe napraviti takva posuda za sakuplja nje otpadaka.

Prvo se mora sakupiti dovoljno razno vrsnog otpadnog materijala. " B r d o " uje sen brzo raste.

Odozgo prema dolje: drvenasti otpaci mogu se usitniti sjekirom: kod zelenih li stova dovoljna je lopata. Razliite se supstance najbre usitnjavaju usitnjivaem.

Prikladne su, naravno, i posude za kompost ili mreasti kovezi kakvi se mogu kupiti u prodavaonicama. Rasuti materijal kao, primjerice, ostatke od orezivanja drvea, sta bljike suncokreta ili grane rue, najbolje je zasebno odlagati. Kad se nakupi dovoljno materijala, vadi ga se pomou lopate i pripre ma za daljnju obradu. Otpaci koji su postali prevlani raire se kako bi se mogli ponovno osuiti. Presuhe tvari se, naprotiv, jo jednom navlae.

Vana priprema: usitnjavanje!

Sakupljeni materijal treba dobro usitniti, jer to su dijelovi manji to bre i temeljitije zapoinje razgrad nja. Za usitnjavanje grubih komada, otpadaka povra i mekanih stablji ka cvjetova moe se kao alat kori stiti lopata. Tanke grane usitnjuju se vrtnim karama na duljinu ped lja, oko 10 cm. Kod debljih grana ili veih koliina drvenastog otpada runo usitnjavanje postaje mukotr pno. Pomo mogu biti panj i otra sjekira ili runi usitnjiva. Takav posao najbre obave motor ni usitnjivai. U specijaliziranim prodavaonicama mogu se kupiti razliiti modeli. Prije kupnje po trebno je temeljito se informirati te obratiti pozornost na sljedee: sna gu motora i sjeivo, opasnost od zaepljenja i razvoj buke. Dobar usitnjiva moe biti koristan kod veih koliina otpadaka j e r se ma terijal moe obraditi brzo i isto. Velike se hrpe pretvaraju u male s kojima se jednostavno rukuje. Jednakomjerno usitnjeni materi jal najbolje je pripremljen "zalo gaj" za ivotinje iz tla, te se stoga razgrauje u najkraem moguem vremenu i pretvara u hranjivi hu mus.
Gradnja kompostne hrpe (odozgo prema dolje): najdonji sloj sastoji se od grubih drvenih otpadaka. Dobro promijeani materijal slae se u sloj visine 20-30 cm. Prvi sloj posipa se gnojivom, vapnom i. ako nema zrelog komposta, kompostnim pokretaima. Na kraju se gotova hrpa prekriva travom.

Nakon usitnjavanja vano je jo jednom temeljito promijeati razli ite sastojke: tako se zeleni otpad bogat sokovima i suhi drvenasti materijal nadopunjuju i tvore dobru rahlu mjeavinu koja se dobro raz grauje.

Gradnja kompostne hrpe

Na dobro pripremljenoj, ivoj pod lozi bio-vrtlar moe pristupiti izra di kompostne hrpe. Najdonji sloj nove kompostne hrpe mora biti iz to grubljeg, rahlo sloenog materi jala. Usitnjeni ostaci od orezivanja drvea i ivice prikladni su za to isto kao i vrste grane grmlja koje se orezuju ujesen. Preko te drenae koja se brine za cirkulaciju zraka i odvodnju vode, u slojevima se sla e "klasini" kompost.

Bio-vrtlar prvo poinje s radom na povrini duljine 1-2 m. Kasnije se hrpa moe dograditi. Vrtlar rahlo rairi sloj visine oko 20 cm iz ra znovrsnog otpada, preko toga kao hranu za ivotinje u tlu posipa ne koliko rukohvata ivotinjskog gnoja bogatog duikom. Dobrim se poka zala mjeavina iz mljevenog rogovlja, suene krvi i kotanog brana koja osim duika sadri i fosfor. Na to slijedi malo kalcijeva karbonata ili dijatomejske zemlje. Taj dodatak se vrlo tedljivo posipa preko hrpe - kao eer po kolau. Preko toga se stavlja tanak sloj zemlje ili pro logodinjeg komposta. Ako je cijela masa uglavnom suha, a osim toga je i vrijeme toplo, bio-vrtlar e po liti jo malo tople, odstajale vode. Tijekom vlanih jesenskih dana to, naravno, nije potrebno. Nakon toga slijedi sljedei sloj otpadaka visine 20 cm koji se ponovno posipava gnojivom, vapnom i zemljom. Sto vie "raste" hrpa mora biti sve ua. Najzad, kad se dosegne visina od oko 1,5 m, ona izgleda kao niski ator. Kao zatitu od hladnoe i isu ivanja, cijela kompostna hipa do biva topli omota. Tko u svom vrtu nae dovoljno zemlje (iskop putova ili iskoritena zemlja iz posuda), taj e hrpu prvo prekriti slojem humu sa. "Materijal" omotaa mora imati svojstva porozne koe: kao i koa on titi od tetnih utjecaja izvana. No, zrak i vlaga takoer moraju imati i mogunost izlaska. Bio-vrtlar moe od lia ili sijena vrlo dobro napra viti takve omotae koji diu. Prikla dan je i otkos trave. Stare prostirke od trstike i vree takoer ispunjava ju svrhu. Uvijek je vaan rezultat: topao, prozraan pokrov. Klasian nain sastavljanja kompo sta moe varirati na mnogo naina. Pritom osnovni princip uvijek ostaje nepromijenjen: treba osigurati dobru mjeavinu svih organskih otpadaka.

Tamo gdje se ono koristi vrtlar e, naravno, propustiti dodatno posipavanje vapnom ili dijatomejskom zemljom. Minerali iz gline kao, primjerice, bentonit posebno su dragocjeni za pjeskovite vrtove. Tamo i u kom post prvo doe malo humusa. Gli neno brano ima svojstvo izrazitog bubrenja. Ono moe apsorbirati vrlo mnogo vode, a osim toga vee hranjiva. Kameno brano za vrtlara posjeduje itav niz prednosti: ono obogauje ivot u kompostnoj hrpi, nadomjeta zemlju koja nedostaje, te odbija neugodne mirise budui da kameno brano vee amonijak (duini spoj koji nastaje tijekom procesa raspadanja). Zbog toga bio-vrtlar posipava tu finu kamenu prainu preko svjeeg materijala u spremniku za sakupljanje i u posudi s gnojem. Na taj nain ne iritira ne ugodnim mirisom svoje susjede, a muhama kvari okus otpadaka. Umjesto krutih organskih duinih gnojiva (izmet ili mljeveno rogovlje i suena krv) kompostna se hrpa moe politi i tekuim gnojivom. U tu svrhu bio-vrtlar koristi gnoj od koprive ili kravljeg izmeta. (Nain njegove proizvodnje opisan je u po glavlju "Biljna tekua gnojiva" na str. 67). Na taj nain "jednim udar cem ubija dvije muhe": kompost
Rustikalna pletena mrea nudi vrlo pri rodan okvir za vrtne otpatke.

Vlastiti spremnik za kompost od opeke dugo traje. Vani su otvori za zrak! Kod spremnika izraenog od mreaste ice postoji opasnost od isuivanja.

openito vlano stanje, rahlu i pro zranu strukturu, zatitu od topline. Varijante se razlikuju u detaljima. Svaki bio-vrtlar moe razviti svoj vlastiti kuni recept za sastojke. Kombinacije su ovisne i o promje njivim situacijama u vrtu. Samo neki vrtlari koji se vrllarenjem bave u slobodno vrijeme, imaju stalno na raspolaganju dovoljno zemlje da od nje naprave sloje ve i pokrov. Konano, ne radimo svake godine putove ili mjesta za sjedenje! No, to nije razlog za oajavanje. Na korijenju iupanog korova ostane uvijek toliko zemlje da se tim ivim elementom moe opskrbiti kompost. U meuslojeve e bio-vrtlar u tom sluaju umjesto zemlje posipati kameno ili gline no brano. Ti se sastojci sastoje iz kamenja koje je samljeveno u finu prainu. Takva sredstva za pobolj anje tla bogata su mineralnim tva rima i mikroelementima (opirnije opisano na str. 70). Njihov sastav je razliit, ovisno o sastavu stije na od kojih potjeu. Tako imamo, primjerice, kameno brano koje sadri kalcij.

dobiva fino rasporeena hranjiva i istovremeno se vlazi.

Specijalni komposti
aroliki "jedinstveni kompost" univerzalno je ljekovito sredstvo za svaki vrt. On sadri poneto od svega. No, vrtlari i biljke esto ima ju posebne elje. Iskusni bio-vrtlari sami tijekom vremena pronalaze svoje posebne mjeavine. Neki pro kuani recepti daju, pak, dobar poti caj, prije svega poetnicima.

Kompost na malom prostoru

Za mnoge vrtlare kompost nije pitanje dobre volje ve problem nedostatnog prostora. U takvim si tuacijama pomau mnogi praktini spremnici koji se nude u prodavao nicama: posude, silosi i specijalne vree. Veina ima oblik pravokut nog ili kvadratnog sanduka. Na pravljeni su od drvenog materija la, dasaka, plastinog materijala, pocinanog lima ili icanih mre a. U svakom sluaju, moraju biti tako konstruirani da kroz proreze ili otvore moe cirkulirati zrak. U zatvorenim se posudama organ ski materijal izrazito zagrijava i brzo razgrauje. Naravno, drvena kompostita ili druge spremnike moete, uz malo spretnosti, i sami napraviti. Za razliite silose vrijede sva pra vila kao i kod kompostnih hrpi: iva podloga, rahla izvedba slojeva razliitih materijala i promatranje vlage i topline. Svi bono zatvoreni sanduci imaju tu prednost da pti ce, kokoi ili ak takori ne mogu raskopati otpatke. Pokrov koji ti jekom dugotrajne kie titi sadraj silosa od vlage, moe biti od velike pomoi. U vrlo prozranim spre mnicima, primjerice, nainjenim od isprepletene ice postoji opasnost da se sadraj osui na rubovima. Kompostne vree su najjednostav niji oblik spremnika. I one posjedu ju otvore za zrak. Otpadni materi jal mora biti vrlo usitnjen da bi se mogao jednakomjerno razgraditi. U takvom posebnom sluaju mora se obvezno dodati kompostni pokre ta. (Isporuuje se uz tone upute za upotrebu.)

Kompost od gnoja
Tko moe nabaviti vee koliine gnoja mora ga zasebno kompostirati. Vano je da gnojivo potjee s be sprijekornog, zdravog gospodarstva. Staje sa steljom od sijena naroito su prikladne: piljevina je nepovolj na zbog dugog vremena razgrad nje. Kravlji, konjski, svinjski gnoj ili gnoj od peradi moe se koristiti zasebno ili pomijeano. Gnojivo se nanosi u slojevima. Izmeu svakog sloja vrtlar nasipava zemlju ili kom post. Vapno se u ovom sluaju ne smije dodavati jer razgrauje duik sadran u izmetu, te ga kao nestalan spoj doslovce "tjera u zrak". Gno jivu koje sadri sijeno potrebna je stalna vlaga. Nakon 3-4 mjeseca jednokratno preokretanje hrpe ima povoljne uinke. Nakon 6 mjeseci dolo je pri toplom vremenu do na stanka komposta bogatog hranjivi ma za vrlo zahtjevne biljke.
Kupovni komposteri: "Sustav M u k e " (od lima). 'Termo-kompostef'/Neudorff (izraen od plastike).

Otvoreni komposter pokazuje kako su se svi otpaci pretvorili u smei humus. Ovo kompostite izraeno od drva po stavljeno je na rubu posjeda

Kompost od lia
Lie - po mogunosti od razliitog vrsta drvea - se dobro promijea. S liem se moe pomijeati i malo zelenila, primjerice koprive. Izme u slojeva lia visine 30 cm, vrtlar posipava kompost ili kameno bra no i ivotinjski gnoj (malo izmeta ili mljeveno rogovlje, suena krv, kotano brano). Preporuljiv je i ubrziva za kompost. U proljee se slegnula mjeavina okree. Neko-

liko mjeseci kasnije (ovisno o vre menskim prilikama) nastala je vrlo dobra, tamna zemlja. Polurazgradeni listovi izvanredno su prikladni za maliranje. Kompost od lia napravljen bez vapna, moe se ko ristiti za rododendrone i azaleje. Na tom blago kiselom humusu do bro uspijevaju i jagode, maline, ku pine, ribiz i ogrozdi. Listovi oraha i hrasta koji sadre tanin, smiju se dodavati pomijea ni s drugim liem samo u malim koliinama jer se teko razgrauju i teko kompostiraju.

Zreo, zemljasti kompost tada se pro sijava kroz sito. Grubi ostaci kojima je potrebno dulje vrijeme razgrad nje, vraaju se natrag u spremnik za otpatke. Ve nakon nekoliko mjeseci bio-vr tlar dobiva vaan, iskoristiv meuproizvod: kompost za maliranje. Taj grubi materijal koji se jo nije posve razgradio ispunjenje ivotom koji vrvi. Njegove aktivnosti i pri uve hranjiva u tom su poluzrelom materijalu posebno velike. Kom post za maliranje je, stoga, vrlo vrijedan za poticanje ivota u tlu na vrtnim gredieama. Prije je vladalo miljenje da kom post mora sazrijevati 2-3 godine. Danas je ivot u tlu dobro poznat, te se stoga dolazi do drugaijih za kljuaka. Bio-vrtlar se moe ravnati prema sljedea tri pravila: Kompost za maliranje se u po luzrelom stanju moe koristiti ve nakon 2-3 mjeseca. Predu vjet je, naravno, da je materijal sloen u slojeve tijekom toplog godinjeg doba. Tijekom zime procesi pretvorbe miruju. Kompost je zreo za 9-12 mje seci, ovisno o vremenskim pri likama. Stari kompost koji lei vie od godinu dana, polagano prelazi u mineralizirano stanje. To znai da se organska materija ponov no razgrauje na anorganske sastojke. Taj stari kompost ne postaje, dakle, bolji ve. napro tiv, s vremenom gubi na ivot nosti i hranjivima.

Kompost od sijena
Seljaci esto rado ustupaju ovaj jako dobar organski materijal jer zbog velike koliine vie ne znaju to bi s njim. Obratite pritom pozornost na to da ne dobijete sijeno s jako prska nih polja! Usitnjene, vlane vlati sla u se u slojeve visine 30 cm. Nakon toga. slijedi meusloj od komposta i malo vapna. Preko toga se ponov no rairi sijeno. Gotova hrpa mora se ee polijevati. Gnoj koji sadri duik (od koprive ili suene krvi) po voljno djeluje jer sijeno ima proire ni C:N-odnos. Taj specijalni kom post izrazito je bogat kremenom. On spreava tete od gljivica. Naroito ga vole jagode, luk i mrkva.

Gotovi kompost nanosi se ujesen ili u proljee na vrtne gredice i samo povr inski prekopava.

Kompost od travnatih komada zemlje

Ako netko gradi objekt na komad livade ili dio travnjaka eli pretvo riti u cvjetnu gredicu, mora opre zno lopatom izvaditi travu. Ona se potom slae tako da zelena strana bude okrenuta prema dolje. Stra na na kojoj je zemlja svaki se put zaprai vapnom. Tom specijalnom kompostu potrebna je godina dana kako bi dozrio. Nakon toga nastaje posebno kvalitetan humus.

Primjena komposta u vrtu

Kompost je zreo kad sti se svi ot paci razgradili u smeu, mrviastu zemlju. Ona mirie na dobro tlo u listopadnoj umi! Karakteristiku joj daje blagi miris po gljivama. Sigu ran znak da je dovren proces raz gradnje je i povlaenje kinih glisti.

Upotreba komposta ravna se prema svrsi koju vrtlar eli postii. Dobro sazreli kompost je blagi, uravnote eni oblik trajnog humusa. Gredi ce, klijalita i mjesta predviena za sjetvu obogauju se tom usitnjenom zemljom. Vrtlar zreo kompost doda je i u rupe u koje e posaditi biljke. Poluzreli kompost za maliranje ne

smije nikada doi u direktan kon takt s korijenjem, jer taj materijal jo radi, pa mu je potrebno mnogo kisika. U zasipanoj rupi moe zbog nedostatka zraka vrlo brzo doi do nastanka procesa truljenja koji ote uju korijen. Kompost za maliranje na gredice se uvijek nanosi povrin ski i posve blago prekopa. On samo mora doi u kontakt sa zemljom. Tada se sva njegova ivotna snaga, sa svim svojim poticajima prenosi na njegovu okolinu i pritom djeluje slino kao kvasac na kruh. Zreli se kompost samo malo pomije a s povrinskim slojem tla. Nikada - ni pod kakvim okolnostima - kom post se ne smije ukopavati! Kako bi se vrijedan ivot te super-zemlje zatitio od vruine, hladnoe, ali i jakih kia koja ispiru tlo, bio-vrtlar preko njega razastire lagani sloj or ganskog materijala. (Vie o tome u poglavlju "Maliranje" na str. 53.) Najbolji trenutak za razastiranje komposta je ujesen dok je zemlja jo topla i aktivna, i u proljee im se tlo zagrije, te se ponovno aktivi raju mala bia. Kompost se ne smije razastirati na hladnu ili ak smrznu tu zemlju. I tijekom ljeta moete u svako doba dragocjenim humusom opskrbiti gredicu koja treba ozeleni ti. U vrue doba godine naroito je vano zastiranje kako bi se u kom postu zadrala vlaga i aktivnost.

Veliki je izbor organskih tvari koje vrtlar moe kompostirati: kuhinjski otpaci, otkos trave, grane, uvelo cvijee, pa ak i karton.

svakoj prodavaonici. Je li njihova primjena potrebna i svrsishodna? Bio-vrtlar svojim strunim jezikom kae da se kompost mora "cijepiti". To znai da se dodaju poticajna sred stva koja ubrzavaju ivot bakterija i pospjeuju razgradnju. Prije svega, u vrtovima koji su upravo preusmje reni na bioloke na metode, vrlo je preporuljiva takva "injekcija". Na starim, njegovanim kompostitima dovoljan je stalno aktivan donji sloj i poticajno djelovanje nekoliko lopata gotovog komposta. U takvim vrto vima uvijek postoji dovoljna zaliha kvalitetnog super-humusa. Poetnici bi trebali koristiti gotovi kompostni starter koji se nudi u pro davaonicama. Te se tvari posipavaju izmeu pojedinih slojeva kompostne hrpe. Kompostni started sadre vrlo razliite aktivne tvari i razne kom binacije. U njima se nalaze sljedei sastojci: duik, minerali gline, mikroelementi, fosilni ugljikovodici, dijelovi biljaka, razni mikroorganiz mi (primjerice: Azotobacter-bakterije) i druge bakterije iz tla. Paljivi bio-vrtlar kod ovog e na brajanja primijetili da mnoge od na

vedenih tvari ionako postoje u do bro napravljenom kompostu. Stoga je pitanje "cijepiti ili n e " malo spor no. Kod pravilne primjene ti dodaci nikako ne mogu tetiti i kako je ve reeno: oni zasigurno pomau po etnikom kompostu! Korov koji sadri sjemenke ne spada u kompost! To se upozore nje moe uvijek nanovo uti. N o , u svakodnevnoj vrtlarskoj praksi pre esto se dogaa da korov bre raste i osjemenjuje se nego to ga vrtlar moe suzbiti. A izdvajanje je suvie mukotrpno! Kako si bio-vrtlar onda moe pomoi? Kod ovog poma lo osjetljivog pitanja vanu ulogu igraju sposobnost i znanje. Korov sa sjemenkama i divlje biljke (pri mjerice pirika i jarevac) moraju se obvezno staviti u sredinu hrpe. Tamo se razvija najvea toplina. Ona razara snagu klijanja sjemena. Tamo se razgrauju ak i korovi sa snanim korijenjem. Kod razaranja velikog dijela posto jeeg sjemena ini se da svoju ulogu igraju jo neki faktori. Tako se zrnca sjemena uslijed vlage u kompostnoj hrpi potiu na prerano klijanje.

Svakodnevna pitanja iz prakse...

Sada je svakom itatelju zasigurno jasno kako funkcionira kompostna hrpa te kako se ona moe napraviti vlastitim rukama. N o , teorija i prak sa dvije su razliite stvari. U sva kodnevnom ivotu postoje uvijek neka posebna pitanja. Ovdje emo stoga dati odgovor na najvanija. Kompost-starteri se danas nude u

zemlji pa se stoga mora koristiti rijet ko i u izuzetnim prigodama. Stapke kupusnjaa. trulo voe i bolesne biljke esto se promatraju nepovjerljivim oima. Moe li se vrtlar odvaiti i staviti ih u kom post, a da mu ne nanese tetu i rairi bolest? I ovdje postoji slian odgo vor kao kod korova sa sjemenkama. Bolesni dijelovi biljke stavljaju se u sredinu hrpe gdje se razvija topli na koja ubija nosioce bolesti. Voe koje podlijee normalnom procesu truljenja i raspadanja, ne predstavlja nikakvu opasnost. Procesi razgrad nje u kvalitetnom kompostu su toli ko aktivni da ne treba strahovati od infekcija. Oprez je potreban samo na poetku procesa. U to vrijeme snage ivota i njihovi zatitni me hanizmi jo nisu dovoljno snani. Izuzetak ine samo one gljivine bolesti koje se mogu dugo zadrati u zemlji te se stoga posvuda po vrtu raznose zajedno s kompostom. U prijenosnike spadaju, prije svega, stapke kupusnjaa koje su napadnute kupusnom hernijom, grane voaka i listovi s monilijom te maline koje pokazuju znakove bolesti grana. Jo su opasnije virusne ili bakterijske infekcije. U vrtu se takoer mogu pojaviti mozaini virusi graha, kra stavaca i rajica. Vrlo opasno bakte rijsko oboljenje je bakterijski pale kruaka koji prvenstveno napada kruke, oskorue, glog. Sve otpatke tako oboljelih biljaka treba spaliti. Zdrave se stapke kupusnjaa mora ju jako usitniti jer se sporo razgra uju. Izuzetno tvrde stapke bolje je baciti, mada vrsti dijelovi inae ne tete kompostu. Oni razrahljuju mjeavinu i brinu se za nastanak prozranih mjesta. Komadii granja i drva takoer su dobri za kompostnu hrpu. Oni se usitne i umijeaju u sve slojeve. Ti glomazni materijali koji se sporo raz grauju odravaju kompost rahlim.

Trava i lie ako se slau sami ili u debelim slojevima, tvore zbijene, nepropusne slojeve. Kod svjeeg otkosa trave posebno je velika opa snost od truljenja. Listovi u pravilu sadre previe kiselina. Kako su vla ti trave i listovi i inae gusto meu sobno zbijeni dolazi do nedostatka zraka, a time i ivotnog prostora za anaerobne mikroorganizme. Stoga je potrebno travu i lie to rahlije pomijeati s drugim otpacima prije no to dospiju na kompostite. Papir i karton mogu se u razu mnim koliinama dodati materijalu za kompost. Prikladan je novinski papir, valovita ljepenka, papir za zamatanje i kuhinjski papirnati ru nici koji su prethodno navlaeni. Papir tiskan u boji. primjerice od ilustriranih asopisa i kataloga, ne smije se koristiti zbog tetnih osta taka tekih metala! Cijevi za zrak mogu poboljati dovod kisika u kompost. Ponekad je dovoljno u hrpu zabiti okruglu motku, te tako napraviti prolaze. Trajnije su perforirane cijevi ili stu povi napravljeni od iane mree koje se postavljaju u sredinu hrpe, na razmaku od oko 1 m. Oni djeluju kao dimnjaci koji dovode zrak. Te pomone mjere obino su potreb ne samo u velikim kompostitima. Male hrpe prozrane su same po sebi jer ne sadre toliko materijala. Ispitivanje stanja komposta moe biti vrlo korisno. Zagrabite ru kohvat zemlje i stisnite ga. Masa mora imati vlagu istisnute spuve. Ako vam meu prstima iscuri kaa sti materijal, kompost je prevlaan i postoji opasnost od truljenja. Ako se zemlja mrvi, kompost je presuh i mogao bi, isto tako, poeti truliti. Jesu li u unutranjosti hrpe nastali masni slojevi moete provjeriti na slian nain kao to domaica no em isprobava kola. Umjesto noa uzmite staru drku metle i zabodite

Ova kompostna hrpa prekrivena je gru bom travom i iupanim korovom.

Ona potom brzo odumiru jer ne na laze prikladne uvjete za rast. I an tibiotike aktivne tvari koje nastaju tijekom procesa razgradnje uslijed izmjene tvari bakterija i gljivica vjerojatno spreavaju klijavost. Ako vrtlar ee mijea kompost izrazito proet korovom, moe umnogome pridonijeti da klijajue sjeme brzo odumre. Ako se vrtlar usprkos tome boji ze mlje zagaene korovom, on e takav materijal za kompost zasebno slagati. U izuzetnim sluajevima posipat e ga kalcijevim cijanamidom koji dje luje i kao herbicid jer unitava sjeme korova. On privremeno ubija ivot u
Sakupljeno se lie zasebno kompostira ili koristi za zastiranjc malem.

je duboko u hrpu. Ako se tijekom iz vlaenja pojave ljepljivi, crni ostaci, to je znak za uzbunu: u unutranjosti postoji truli sloj koji se mora izvaditi i prozraiti! Preokrenite tu hrpu to je bre mogue! Osim toga, pomou termometra za tlo moete provjeriti razvoj topline u svom kompostu. U prvoj, vruoj fazi razgradnje tako er se moe "osjetiti" toplina tako da se duboko u hrpu gurne ruka. Preokretanje je nekada bilo nor malno i mukotrpno. To je vrijedi lo onda kad je kompost leao 2-3 godine. Danas znamo da je zreo nakon najvie 9-12 mjeseci. Male, paljivo napravljene hrpe uope se ne moraju okretati. Vee hrpe osta ju prozrane i rahle ako se - nakon to su se slegle - jednom preokrenu. Pritom vrtlar vanjski materijal okrene prema unutra, a unutarnji prema van. Pitanje kada treba okre nuti hrpu javlja se samo ako se raz gradnja ne odvija harmonino. Vrijeme za gradnju komposta je skoro uvijek prikladno. Samo mraz i snijeg uzrokuju prirodnu stanku. Je sen je naroito povoljna za gradnju komposta, jer u to doba u vrtu ima najvie otpadaka. No, im postane hladno ivot zastaje u kasno naprav ljenoj hrpi i tada je potrebno vie vremena da kompost dozrije, jer po trebna toplina dolazi tek u proljee. Od proljea do jeseni moe se u sva ko doba napraviti kompost. Tijekom tih mjeseci organski se materijal najbre razgrauje. On je iskoristiv ve u trenutku kad se vrtlarenjem "iskoritena" gredica priprema za sljedeu zimu. Jako usitnjeni otpaci razgrauju se za nekoliko tjedana i postaju kompost za maliranje koji se odmah moe koristiti.
Ispod zatitnog sloja mala tlo ostaje rahlo i aktivno. Prije svega, kod kompo stiranja povrine vano je prekriti grubi materijal kako bi ostao vlaan i kako bi se mogao dalje razgraivati.

Maliranje i kompostiranje povrine

Topli pokriva za golu zemlju
Gola zemlja bez zatite izloena je utjecaju svih elemenata. Suneve zrake bez milosti isuuju vlagu koja daje ivot. Vjetar odnosi suhu povr inu. Kia udara na njenu smeu po vrinu, razara njenu strukturu, ispire humus. Ispod kore nedostaje zraka. Prirodni prolazi za zrak su zaepljeni. Tijekom zime mraz duboko pro dire kroz sve pore u dubinu i onemo guuje ivot u zemlji. U bio-vrtu ne smije nikada doi do toga. Vrtlar koji radi s prirodom od svog je velikog uzora uzeo i zatitni sloj zemlje. Jer u "slobodnoj div ljini" ne postoji gola zemlja. Sloj

Gola zemlja je bez zatite: nju ispire kia i sui sunce.

humusa uvijek je prekriven biljnim sagom ili organskim "otpadom". Tamo gdje je uniten taj zeleni po kriva - uslijed djelovanja prirodnih sila, ivotinja ili ljudi - u najkraem vremenu iz smee zemlje izbiju sa monikle biljke i zatvaraju opasnu, otvorenu ranu.

Koju svrhu ispunjavaju ti prirodni pokrivai koji obavijaju golu ze mlju? Prvo, kao i svaki pokriva stvaraju toplinu. U takvim se tempe raturama iva bia u zemlji osjeaju vrlo ugodno. Via toplina dulje odr ava ivot u sloju humusa, posebice tijekom hladnog godinjeg doba. U proljee prije dolazi do novog rasta korijenja ispod zatitnih "jastuka" nego na otvorenom prostoru. Ispod sloja mala tlo ne ostaje samo toplo ve zadrava i svoju vlagu i dobiva rahlu, mrviastu strukturu. Pokrov spreava da iz zemlje prodre suvie vode koja e ispariti. On ta koer spreava prodor prekomjerne vruine izvana. Za prozranu, hu musnu zemlju brinu se mikroorga nizmi i kine gliste koji u zaklonu pokrivaa naroito marljivo rade. Oni ovdje ne nalaze samo ugodne, vlane i tople uvjete okoline, ve i bogatu dodatnu hranu. Organski materijal koji se razgrauje, nebro jena iva bia poudno uvlae u zemlju i doslovno izjedaju. Paljivi vrtlar moe kao u usporenom filmu promatrati kako vlati trave i ostaci listova nestaju u zemlji - izjedeni u dubinama od uglavnom nevidljivih "patuljaka". Kao posljedica izrazito pospjeenog ivota, u tlu kljuaju i prirodni izvori ugljine kiseline. Tu, po ivot vanu tvar, u zemlji proizvode mi kroorganizmi. Ona iz dubine izlazi na povrinu. Biljke je kroz siune pukotine na donjoj strani svojih li stova poudno upijaju. Potrebna im je kako bi mogli proizvesti za ivot vanu hranjivu i energetsku tvar eer. Bogatstvo ugljine kiseline je jedno od kemijsko-biolokih obja njenja zato biljke na maliranim gredicama tako bogato rastu! Korov, naprotiv, vrlo teko uspijeva ispod sloja mala. Stoga se bio-vrtlar moe "poigrati" i nevolju s korovom suzbiti tako to e korov potisnuti pomou pokrivaa od korova.

Maliranjem se koi i razorna snaga jakih oborina. Mekani organski sag filtrira i rasporeuje vodene mase. Zemlja ispod njega nije zbijena niti prska uokolo te stoga ne oneiuje plodove koji rastu blizu zemlje. To je velika prednost za, primjerice, gredice jagoda. Sloj mala takoer titi lagana tla od erozije: ispod mal a ona se ne isuuju tako brzo, te ih ni vjetar vie tako lako ne raznosi. Pozitivne posljedice zastiranja ze mlje jo jednom, saeto, izgledaju ovako: Prednosti maliranja za vrtnu ze mlju i biljke: Odravanje topline, vlage i pro zrane strukture tla. Na taj nain nastaje povoljnja mikroklima. Dobro prehranjivanje mikroor ganizama i sitnih ivih bia u tlu. Na taj se nain proizvode hranjiva, a sloj humusa se po veava. Zatita tla od utjecaja oborina i vjetra. Spreava se isuivanje, is piranje i razaranje sloja humusa. Kultivirane biljke imaju jedna komjerne uvjete rasta te su izu zetno bogato opskrbljene uglji nom kiselinom.

Razlika je oigledna: ispod listova rabarbare zemlja ostaje vlana!

Tamo gdje se to ne dogaa dolazi do poremeaja u ekolokom sustavu. Zemlja vie nije u stanju vlastitim snagama pokrenuti regeneracijske procese iscjeljenja. Tada nastaju pustinje, a krevite, mrtve povrine zadiru u ivo meso krajobraza. Zastiranje tla. dakle, nije izum vr tlara ve zatitna mjera koju su lju di preuzeli iz provjerenog iskustva prirode. U bio-vrtu ne smije niti jedna gredica, nikakva, pa ni mala povrina ostati nepokrivena. Po stoji vie mogunosti da se zemlja prekrije: maliranje, kompostiranje povrine i ivi biljni sagovi. Za maliranje vrtlar koristi usitnjene organske otpatke: na primjer otkos trave, sijeno, lie, korov, lie s povrtnih i cvjetnih gredica, "ispranje n e " mahune graka i cimu krumpira. Taj svjei materijal stavlja se kao rahli pokriva preko gredice te u redove pojedinih kultura. Za kom postiranje povrine bio-vrtlar koristi poluzreo kompost kod kojega je za poeo proces razgradnje. On se stav lja kao pokriva, no i njemu samo me potrebna je zatita. Stoga vrtlar preko komposta stavlja jo i tanak sloj trave ili usitnjenog korova.

Prednosti maliranja za vrtlara: Manje kopanja budui da tlo ostaje rahlo. Manje plijevljenja budui da se korov suzbija pod pokrivaem. Manje zalijevanja budui da tlo ne gubi vlagu. Manje gnojenja budui da mi kroorganizmi proizvode do voljno hranjiva i humusa. Jednostavnije i ie ubiranje plodova budui da plodovi nisu oneieni zemljom. Voe pada na meku podlogu!

Polaganje saga u vrtu

Vrtlar prvo zemlju na svojim gredicama povrinski razrahli pomo u male motike ili grablji. Time se prekida fini sustav cijevi u tlu (ka pilarni sustav). Uzlazna vlaga vie ne moe prodirati prema gore te stoga vie ne isparava. To je prva i najjednostavnija mjera kojom biovrtlar moe zatititi svoju gredicu od isuivanja. Povrine na koje se mora staviti sloj mala ili komposta, moraju obvezno biti razrahljene i vlane. Svjei, sokovima bogati materijal kao to je samoniklo bilje, trava ili mijeani vrtni otpaci, smije se nanositi iskljuivo u tankim slo jevima. Sve tvari za maliranje prethodno se usitnjavaju i, ako je mogue, prosuuju. Ispod pokrova tla - u prijelaznom podruju izme u zemlje i mala - odvija se stalni proces razgradnje. Stoga taj organ ski sloj obvezno treba dovoljnu koliinu kisika. U suprotnome bi slino kao i kod komposta - moglo nastupiti truljenje. Iz tog razloga mora sloj mala biti visok tek ne koliko centimetara. Kompaktniji slojevi spreavaju cirkulaciju zra ka. Samo se lagani, suhi materijal kao stoje, primjerice, slamnata ste lja, moe nanijeti u neto debljem sloju. Inae je bolje dopunjavati sloj mala kad se razgradi. Bio-vrtlar u osnovi pomou sustava zastiranja tla na licu mjesta proizvo di kompost. Pritom tedi gradnju kompostne hrpe i preokretanje. Hu mus nanovo "izraste" uvijek tamo gdje ga vrtlar treba - na njegovoj gredici. Stoga se procesi razgrad nje i nastanka mogu - slino kao na kompostitu - poduprijeti dodatnim poticajima ivota u tlu. Bio-vrtlar stoga preko materijala za mali ranje, ovisno o potrebi, posipa jo malo kamenog brana, dijatomejske zemlje, organskih gnojiva pa ak i

Ova mjeovita kultura je uzorno malirana grubom, suhom travom.

ubrzivaa komposta. On se tada bre razgrauje te je jo "hranjiviji". U kasno ljeto, te ujesen mogu se sve slobodne gredice prekriti takvim pokrivaem. U proljee e vrtlar nai mrviasto, rahlo tlo, spremno za nove kulture. Tada se oslobaaju i obrauju samo mjesta predviena za sjetvu i sadnju biljaka. Izmeu redova jo ostaju ostaci pokrova. No, ponekad to nije mogue jer pti ce ispod ostataka mala trae kine gliste i pritom raskopavaju gredicu. I kod nicanja vrlo sitnog sjemena pokrov moe biti prepreka. Tada se stari pokrov pomou grablja stavlja u stranu i potom uklanja. Tek kad su jasno vidljivi usjevi i mlade biljke snano stoje "na vlastitim nogama", bio-vrtlar nanosi novi materijal za maliranje. U meuvremenu je po trebno esto kopati i zalijevati. Tijekom toplog godinjeg doba vrtlar malira sve slobodne meu prostore, sve dok biljke meusobno toliko ne srastu da same tvore ivi pokrov. Na taj nain nastaje zdrava rahlost gredice. Pored svih oiglednih prednosti, zastiranje tla ima i neke nedostatke. Oprez je potreban kod tekog tla.

Tijekom kinih ljeta sloj mala mora biti vrlo proputan kako ne bi dolo do nastanka ustajale vlage i trulei. Tijekom proljea se zimski pokrov mora rano ukloniti kako bi se hladna, teka zemlja mogla bolje ugri jati i osuiti na suncu. U vlanim vrtovima pokrov je esto izrazito privlaan puevima. Vrtlar u tom sluaju mora postaviti svo je bioloke klopke (vidi "Bioloke mjere protiv rasprostranjenih napa snika" na str. 110).

Svjei se otkos trave rahlo rasporeuje.

U godinama kad se povea broj pu eva, mnogo je bolje privremeno se odrei zastiranja tla. Tijekom zime i mievi mogu otkriti prednosti toplog jastuka. Ispod vo aka, stoga, sloj mala tijekom zime ne smije biti predebeo. Izmeu de bla i pokrova uvijek mora ostati slobodan prostor u obliku prstena.

nanosi na zemlju. Pazite pritom da korijenje bude okrenuto prema gore kako se ne bi ponovno zakorijenilo. Mijeano ljekovito i zainsko bi lje zbog svojih mnogostrukih sasto jaka djeluje ozdravljujue i na tlo i biljke. Nanesite ga izmeu kultura gdje god je to mogue. Ve male koliine mogu se pokazati blago tvornima. Kopriva daje izvanredan materijal za maliranje koji se moe pronai od proljea do ljeta. Tu ljekovitu samoniklu biljku vole kine gli ste, a ona svojim sastojcima znat no pridonosi poboljanju kvalitete humusa. Listovi gaveza takoer su, kao spe cifian materijal koji sadri kalij, prikladni za zastiranje tla. Na malu od gaveza dobro uspijevaju rajice. Listove rajice bio-vrtlar stavlja posvuda oko rajica koje oigledno zdrave rastu na vlastitom otpadu. Listovi rajice (mladice i donji li stovi) koji se stavljaju izmeu ku pusnjaa pridonose odbijanju kupusnog bijelca. Lie treba ostati ujesen kao pri rodni pokriva tla, posebice ispod grmlja i ivice. I drvee, te grmovi bobiastog voa kao i jagode, mogu se malirati mijeanim slojem lia.

Alge naplavljene na obalu, za sta novnika obale ine izvanredan ma terijal za maliranje i komposliranje - sve dok je ovjek siguran da ne potjeu iz zagaenih voda! Zelena gnojidba je takoer izvan redno prikladna za maliranje. Usjev goruice ili mahunarki (dje telina, vuika i si.) prvo ini ivi biljni sag, a potom se kosi te ostaje kao zeleni pokrov. (O tim se "stru njacima" opirno govori u poglav lju "Biljna gnojiva" na str. 65.) Mal od kore prikladan je za bilj ke u tresetnim gredicama kao to su rododendroni i vrijes. ali i za grmlje bobiastog voa i cvatue grmlje. Koristite rezani materijal s listopadnog drvea; etinjae su problematine jer sadre smolu. Proizvodi za izradu mala od kore mogu se kupiti ili se moe koristiti vlastiti usitnjeni materijal. Poluzreli kompost takoer se kori sti kao pokriva tla. On djeluje vrlo poticajno na ivot u sloju humusa. S obzirom da mora ostati vlaan i topao, vrtlar tu povrinu zatiuje laganim pokrovom od trave, sijena ili drugog materijala za maliranje. Taj kompost iji su procesi raz gradnje u punom tijeku, ne smije nikada doi u direktan kontakt s korijenjem biljaka!

Materijal za prirodne pokrove

Isto kao to ovjek za zdrav san moe odabrati izmeu vunenog, pa munog ili svilenog pokrivaa, tako i vrtlar ima mogunost koristiti po sve razliite materijale za svoj sloj mala. Na svoje gredice prostire ono to mu je pri ruci i to mu se ini dobrim i zdravim. Sljedei se izbor zasigurno moe jo dopuniti vlastitim iskustvima i lokalnim "specijalitetima". Otkosa trave zasigurno ima u izo bilju u svim vrtovima. Pustite da vlati lagano uvenu te prostrite travu u tankim slojevima. Gusti pokrovi se meusobno lijepe i trule! Otkos trave moe se prostirati ispod svih kultura u vrtu. Vrtni korov se odmah, na mjestu gdje ga vrtlar iupa, usitnjava i Listovi gaveza stvaraju mal bogat kalijem.

Male od koprive hranjiv je i zdrav.

Gredice u bio-vrtu nikada ne izgle daju tako smee i " p r a z n o " kao u "istim" vrtovima koji odaju do j a m kao da su njegovani usisavaem. Pokrov od mala ne smije, naravno, izgledati neuredno, no on djeluje kao prirodna "podna oblo ga". Moda samo mi moramo malo promijeniti nae vizualne navike. Ljepote prirode esto imaju neo braene rubove. Savreno obrae ne povrine veinom potjeu od strojeva. Bio-vrtlari moraju prvo postavili pitanje smisla, a nakon toga se ljepota koja "dolazi iznu tra" sama pokazuje.

Pokrov od sijena polagano se razgrauje: vrste vlati odbijaju pueve.

Sijeno, iverica, papir i karton mogu takoer posluiti za zastira nje gredica. Svi papiri se moraju prethodno navlaiti i pokriti ze mljom. Na taj nain su manje tetni, a vjetar ih nee odnijeti. Sijenom i ivericom maliraju se prvenstveno kulture jagoda. Kamenje je takoer pod odreenim uvjetima pogodno za zastiranje tla. U vruim, suhim krajevima gdje ti jekom ljeta nema svjeeg, zelenog otpada pomoi e ako kamenim ploicama pokrijemo zemlju i tako zadrimo vlagu. Crna plastina folija titi, dodue, tlo od isparavanja i proizvodi topli nu, no ona ne proputa vlagu izvana i onemoguuje cirkulaciju zraka. Za iva bia u tlu ona, naravno, nema nikakve "hranjive vrijednosti". Perforirane folije osiguravaju, na protiv, bolju regulaciju zraka i vla ge. No, organsku materiju ne mogu dati. Stoga se plastine folije kori ste samo kratko vrijeme i zbog po sebnih razloga. Tamne folije mogu, primjerice, suzbiti tvrdokoran korov, dok perforirane folije tite njene proljetne kulture od grubih vremenskih utjecaja.

ivi sagovi od pokrivaa tla tako er se mogu koristili. Oni, posebice u ukrasnom vrtu, igraju draesnu ulogu. Ti niski, izdrljivi grmovi s vremenom urastaju jedan u dru gi tako gusto da onemoguuju rast svakog korova. Ispod tog zatitnog biljnog pokrivaa tlo dugo ostaje vlano. Postoji vrlo razliito grmlje za izvedbu ivih sagova, meu nji ma nalazimo i one koji u izboru i votnog prostora daju prednost vla nom humusu i sjenovitim mjestima ispod grmlja i drvea, te one koji vole suha. sunana mjesta.

Nema vie prekopavanja

Ujesen bio-vrtlar, a posebice onaj koji to eli postati, mora se opro stiti od starog uvrijeenog obiaja: od prekopavanja. Prema nepisa nom zakonu, vrt od vremena na ih praoeva prezimljuje u veli kim grudama. Vrtlari "biolokog usmjerenja" su posve drugaijeg miljenja i svoje stavove mogu lo giki objasniti. Aktivni sloj humusa dubok je 15 do 20 cm. To je tono dubina reza lopate. Jednim jedinim potezom se kod prekopavanja paljivo struk turirani slojevi okreu naglavce. Gornji sloj ovisan o zraku dospi jeva u dubine oskudne kisikom. Njegovi stanovnici su doslovce zakopani. Proizvoai hranjiva u podruju korijenja dospijevaju pak na otvoreni prostor. Tamo gdje je sloj humusa tanji ak se i mrtvo tlo okree prema gore. Raspada se cijeli dobro usklaeni sustav kojeg su tijekom godine dana napravila razliita iva bia u tlu.

Zatitni pokrov tla za zimu: lie i smr znuti dragoljub.

stori. Ove specijalne vile naroito su prikladne za ilovasta tla. Budui da su iroke, rad s njima vrlo brzo napreduje. U malim vrtovima dovoljne su obine vile kopaice za jesensku obradu gredice. Vrtlar samo zabode zube vila u tlo, te ih pomie una zad. Oivljeni slojevi postaju na taj nain rahli i propusni za zrak. No, njihovo ustrojstvo ostaje nepomu eno. Na taj se nain obrauje ko mad po komad zemlje. Najpoznatiji i esto upotrebljava ni specijalni alat za rahljenje tla u bio-vrtu je jednozubna kopaica. U prodavaonicama je nalazimo i pod drugim trgovakim nazivima, primjerice, AZ-kopaica ili biovoluharica. Jednozubna kopaica sastoji se iz jednog srpasto savije nog zuba i drke blago savijene na donjem kraju. Nju je mogue vui kroz zemlju bez veeg napora. Tim, koliko jednostavnim toliko i prak tinim oruem tlo se razrahljuje bez izokretanja slojeva. To se radi, naroito, temeljito kad vrtlar obra uje gredicu s dvije linije koje se dijagonalno kriaju. U njegovanim, humusnim tlima dovoljna je ak la gana obrada kopakom ili malom motikom. Ta se orua vuku samo kroz gornji sloj zemlje.

Rahljenje tla pomou eko vila-kopaica.

Jednozubna kopaica uva ivot u tlu.

Jesensko prekopavanje djeluje na stanovnike tla kao razorni potres. Rue se njihova podruja za stano vanje i moraju jo jednom muko trpno poeti sve ispoetka. "Stari majstor" prirodne vrtne prakse, Alwin Seifert vrlo je oigledno i su osjeajno opisao do kojih katastrofa dolazi kod, s najboljom namjerom smiljenog, prekopavanja: "Ve razbacivanje razliitih slojeva tla koje za posljedicu ima preko pavanje, frezanje ili duboko ora nje plugom premetnjakom, dovodi dio ivota u njemu do odumiranja, a time i do smanjenja plodnosti ili barem usporavanja brzog rasta: Ono to je ovdje namijenjeno da u prozranom gornjem sloju zemlje grubim mehanikim usitnjavanjem potakne razgradnju, ne moe biti uspjeno u zbijenijem donjem sloju gdje se izvravaju posve drugi za daci, i obrnuto. Ta neizmjerno sitna iva bia u zemlji imaju, naravno, neizmjerno tanku i osjetljivu kou. Svako, da tako kaemo, pogoranje vode u tlu u kojoj oni plivaju od mah prolazi kroz kou i ubija ih." Bio-vrtlar e iz navedenog kao i iz spoznaja koje je usvojio u pret hodnim poglavljima, izvui jedini

mogui zakljuak: prirodno, palji vo njegovano stvaranje slojeva tla mora se obvezno sauvati. Pa i tije kom zime! To obino znai: nema vie prekopavanja! Mnogo hvaljena rahlost uslijed dje lovanja mraza koji grube, smrznute grude zemlje usitnjava, ne moe se odrati kao protuargument. Tono je, dodue, da se teko tlo nakon ta kvog prezimljavanja lake raspada, no nakon prve jae proljetne kie te se rahle grudice ponovno zbijaju. One nisu postojane, tako da je izgu bljen sav trud prekopavanja.

Prirodno rahljenje tla

U bio-vrtu ostaje lopata, dakle, do jeseni nezaposlena. Umjesto toga, vrtlar svoju gredicu razrahljuje bez ugroavanja sloja humusa. Kako zemlju ne bi zagrebao samo povrinski ve i prodro u dubinu, koristi posebne vrtne alate. Eko vile-kopaice koje su napravljene specijalno za prirodno rahljenje tla, prodiru svojim dugim, tapiastim zubima jednostavno i duboko u ze mlju. Mogu se pokretati bez velike muke; zemlja se pritom mrvi, te po svuda nastaju prozrani, uplji pro

Izuzeci od pravila
Lopata nije niti u bio-vrtu posve besposlena. Ona, prije svega, prua veliku pomo u pionirskim radovi ma. Tko eli iskriti livadu ili kul tivirati podivljali vrt, jednozubnom kopaicom ne moe nita zapoeti. Ovdje je potrebno prekopavanje, a na veim povrinama ak i preora vanje. Tek kad se ukloni samoniklo bilje i zemlja doe na vidjelo, mogu se primijeniti i drugi alati. Bio-vrtlar moe posve jednostav no upamtiti sljedee pravilo: u vrtu

prvo mora postojati ivi humusni sloj; tek se potom on moe odra vati i prirodno obraivati.

Pripreme za zimu
Nakon s t o j e dovreno jesensko rahljenje tla, vrtlar posipava gnojivo koje smatra potrebnim. Odabir ovisi o stanju tla i plodoredu. Nikada se ne ukopava svjei ivotinjski gnoj. On se smije motikom ukopati samo u najgornji sloj gdje za sve procese razgradnje koji e uskoro zapoeti ima dovoljno kisika. Bio-vrtlar ujesen na svoju gredicu nanosi i poluzreo kompost koji tako er ostaje na povrini, tek se opre zno pomou kopaice "umijea" u tlo. Dovoljna je tanka kontaktna zona kako bi se uspostavila veza iz meu oba iva organizma - humusa i sirovog komposta. Oni ubrzo nakon tog prvog povrnog kontakta postaju aktivni i razvijaju uski suivot. Posljednje pripreme za zimu sasto je se u bio-vrtu od raspodjele toplih pokrivaa. Sve gredice i svi pojasevi oko stabala pokrivaju se zatit nim i hranjivim materijalom kako je opisano u poglavlju "Pokrivai tla" na str. 55. Ti sagovi od organskog otpada jednaki su onim priprema ma za zimu koje ini i priroda kad opada lie i na tlu se stvara topao omota. Izmeu grmlja i ukrasnih grmova bio-vrtlar stoga ostavlja na tlu otpalo lie. On ga koristi kao prirodnu pomo. Tko bi ovdje e lio uvesti red "eljeznom rukom", stvorio bi, na tetu njegovih stanov nika, hladnu rasko u vrtu. Bio-vrtlar moe, nakon dobro promiljenih priprema za zimu, mirne due staviti ruke u dep. Ispod svo jih toplih, prozranih pokrivaa i vot u tlu dugo ostaje ivahan. Kad mraz posvuda uokolo pokae svoje otre zube, u zatienim gredicama jo uvijek vladaju vie temperature.

Kine gliste i mikroorganizmi rade i dalje na razgradnji i pretvorbi hra njivog materijala za maliranje. Oni provode najbolje pripreme za sljede e proljee, a vrtlar se moe mirno odmarati. U takvim jesenskim i zim skim danima postaje posve oito: bio-vrtlari ne rade prema zastarjelim, djedovskim metodama. Naprotiv: oni koriste sve prirodno-znanstvene spoznaje kako bi udovoljili prirodi. Bioloki vrtlariti znai, dakle, i upo trijebiti glavu kako lea ne bi boljela zbog nepotrebnog sagi banja!

gove tankoutne kulture. Kao to su indijanski gradovi pokoreni u naletu stanovnika praume, tako i rotkvica, salata i rajice ovakvog vrtlara nestaju u naletu samoniklog bilja koje bi zaas ponovno osvojilo svoj ivotni prostor. Dakle, ni u bio-vrtu nema nita bez njege i zdrave ishrane. Onaj tko eli kui donijeti velike glavice kupusa i bogati urod jagoda, mora za to ne to i napraviti. Kao posvuda i ovdje vrijedi pravilo: sve biljke potrebna hranjiva uzimaju iz tla. Ona su im potrebne kako bi izgradile sebe i namirile svoje dnevne ivotne po trebe. Kako ne bi dolo do trajnih nedostataka, potroena hranjiva moraju se ponovno vratiti tlu, jer bi inae sljedee posaene kulture patile od gladi. to za bioloki vrt zapravo znai gnojidba? Ovdje, prije svega, vri jedi naelo: ne ishranjuje se biljka ve ivot u tlu. Ono se potie na vlastitu proizvodnju. Prirodna gno jidba dospijeva dakle - ak i ako se direktno posipa po tlu - do biljaka tek zaobilazno, preko ivota u tlu. Organska gnojiva opisana u ovom poglavlju moraju tek biti prihvaena od mikroorganizama i pretvorena u oblik prihvatljiv za biljke. To se do gaa ili preko komposta ili direktno u tlu. U njegovanoj zemlji bogatoj humusom stalno se nebrojena iva bia bave time da proizvedu hranu za sebe i za biljke. No, samo kad je u toj "kuhinji" na raspolaganju do voljno vode, moe se skuhati hra na koju korijenje moe apsorbirati kroz svoje siune pore. Kemijski proizvedene hranjive soli takoer su topive u vodi te se daju biljkama kao hranjiva tekuina. To je upravo u prolom stoljeu bilo revolucionarno otkrie Justusa von Liebiga: "Biljka se hrani hranjivi ma topivim u vodi." Cjelokupna proizvodnja takozvanih "umjetnih

Gnojidba u prirodnom vrtu

Ishrana bilja - ishrana tla
U neukroenoj prirodi nitko ne tre ba gnojiti. Divljina se sama prehra njuje. Mnogi njeni zeleni stvorovi umiru od gladi uslijed stalne borbe za svjetlo, zrak, vodu i hranjiva. Samo jako raslinje odolijeva i moe koristiti priuve prirode koje se tamo gdje ostaju neometane - stalno obnavljaju. Kultivirane su biljke, naprotiv, osjetljivo zahtjevno raslinje. One su uzgojene za posebne svrhe i po trebna im je posebna njega. I u pri rodnom, biolokom vrtu ne smije se povre, voe i cvijee jednostavno prepustiti sudbini prema geslu: sve raste samo, "majka Priroda" e se ve sama pobrinuti! Ona, naravno, nee ostati neaktivna - stara dobra "majka Priroda", no djelovat e prema zakonima divljine. Pritom se eljenom raju bio-vrtlara moe desiti isto to i gradovima Maya: dungla jakog raslinja zarasla je svojom vitalnom snagom sve tra

Kompost i organska gnojiva osnova su zdravog rasta. arolike kulture, takoer, pridonose harmoninom rastu.

gnojiva" i njihova primjena irom svijeta poiva na toj spoznaji. Po stoji li uope razlika izmeu organ ske i kemijski pripremljene smjese? Ne radi li se u oba sluaja o teku ini u kojoj su otopljena hranjiva potrebna za ivot? Bio-vrtlar mora o tome znati sljedee: Kemijske soli za gnojidbu lako su topive u vodi te ih stoga korijenje moe vrlo brzo i jednostavno apsor birati. Biljke pri stalnom i intenziv nom gnojenju tim solnim hranjivim otopinama nemaju nikakvu mogu nost odabira. One prihvaaju ono to im se nalije. Mogue je i pretje rano gnojenje. U listovima se tada, pod odreenim okolnostima, naku pljaju suvine duine soli (luksu zna potronja!), a osmotski tlak se mijenja uslijed prisustva soli. U tki vo biljke dolazi vie vode. Poslje dice su: nabreklo tkivo i sve slabija otpornost. Sustav korijenja u tom "obilju" po inje trunuti. Potraga za hranom je suvina. Caspari govori o tome da su kvrine bakterije ija proizvod nja duika vie nije bila potrebna, obustavile svoju djelatnost i nesta le. Tamo gdje se zemlja sustavno gnoji topivim solima, povlae se i kine gliste. ivot u tlu vie nema poticaja i odumire. Podraaji koncentriranih soli na rast povlae za sobom i vi soku potronju humusa. Mijenja se struktura tla. Kemijska gnojiva sama nisu u stanju stvoriti novi humus. Stoga slabi kvaliteta vri jedne vrtne zemlje ako se dodatno, na neki drugi nain, vrtlar ne po brine za organski dodatak. Lagana pjeskovita tla kriju, osim toga, ve liku opasnost da se dio tih skupih

umjetnih hranjiva ne moe zadrati uzemlji. Ona odlaze u dublje sloje ve, prvenstveno u podzemne vode. Tamo nastaju neeljene opasne koncentracije soli. Svaki vrtlar moe sam promatrati najvanije nedostatke kemijskih solnih otopina za biljke. Tako nje govano raslinje manje je otporno na bolesti i nametnike. Tamo gdje je uinjeno previe dobroga rastu nabrekle, manje hranjive biljke, a njihova aroma slabi. Rezultat svih tih "napora" esto ima okus vode! Organska gnojidba prvenstveno surauje sa ivotom u tlu. Hranjiva se polagano - takorei po potrebi otapaju i nude biljkama. One mogu birati - i koriste tu mogunost - ono to im je upravo potrebno. Time se postie jednakomjerna ishrana zdravom, mjeovitom hranom. Su vina hranjiva zadravaju mikroor ganizmi, te ih se ne moe tako brzo isprati. Organska gnojiva ne slue samo kao osnova ishrane biljaka. Ona poboljavaju i plodnost tla jer isto vremeno potiu sitna iva bia na tad i hrane ih. Idealna gnojidba u biolokom vrtu sastoji se stoga uvijek iz komposta. U njemu su sadrane sva potrebna hranjiva i mikroelementi u uravnoteenom odnosu. Zemlja i biljke u vrtovi ma siromanim humusom trebaju dodatnu hranu prije svega tijekom prelaska na bioloke metode. Do datnu hranu trebaju i vrlo zahtjevne biljke kao to je kupus, krastavci, celer, rajice i krumpir. Organska gnojidba usklaena s pri likama u vrlu ima mnoge prednosti: biljke rastu snane i zdrave. Njiho vo tkivo ne sadri suvinu vodu, stoga su trajnije i bolje se uvaju. Te harmonino ishranjene biljke vrlo su otporne na bolesti i namet nike. U pozitivne posljedice prirod ne gnojidbe spada i izvrsna aroma i

upeatljiv okus, jer plod ima dobar ili lo okus kao i ishrana na kojoj je izrastao. Kako bi svojim biljkama u vrtu po nudio pravilnu kombinaciju, biovrtlar mora tono poznavati glavna hranjiva koja su potrebna zelenom raslinju. U njih spadaju ugljik, kisik i vodik. Tim se temeljnim elementi ma biljke same opskrbljuju iz zraka i iz tla. Dodavati se moraju duik (N), fosfor (P) i kalij (K). Prema njihovim kemijskim simbolima na zivamo ih skraeno NPK-gnojiva. U njih se ubrajaju i kalcij i mikro elementi.

Suvina gnojidba duikom: zelena, tvrda mjesta nepravilno dozrijevaju.

Duik
On potie rast izdanaka i listova te je potreban za stvaranje za ivot vanih spojeva - bjelanevina. Pri rodni je "spremnik" duika zrak. Odreena iva bia u tlu su stru njaci koji mogu zadrati prozrani, anorganski duik i pretvoriti ga u organske oblike. U njih spadaju, primjerice, kvrine bakterije kao i drugi mikroorganizmi. Duina gnojiva su leguminoze (mahunarke kao: djetelina, vuika, graak i grah koje obogauju duik putem kvrinih bakterija u svom korijenju i u tlu), te kupovna gno jiva: mljeveno rogovlje, strugotine od rogova, suena krv i sama od ricinusa. ivotinjska gnojiva s re lativno visokim udjelom duika su ovji i kozji gnoj. Prekomjerna gnojidba duikom uzrokuje produeni rast vegetativ nih organa, spuvasto tkivo i osjet ljivost na bolesti. Biljke sve "ula u " u listove, a od toga onda " p a t e " cvjetovi i plodovi. Izrazito preko mjerna gnojidba duikom moe do vesti i do "palei". U takvim slua jevima moe pomoi mal od sijena koji privlai duik na sebe, budui da ima vrlo iroki C:N-odnos. Nedostatak duika oituje se u ukastoj boji listova. To obojenje moe ak prijei u crvenkastoljubiaste tonove.

Fosfor
On prije svega potie nastanak cvje tova i plodova te ima velikog udjela u stvaranju bjelanevina. U njego vanim humusnim tlima veinom postoji dovoljno fosfornih spojeva. Tamo gdje je ivot u tlu aktivan, na raspolaganju je i dovoljno fosfora za biljke. Fosforna gnojiva su kotano bra no, sirovi fosfat i Thomasovo bra no. Zivotinjsko gnojivo s visokim sadrajem fosfora je gnoj od peradi (kokoji, golublji i guano-gnoj). Suvina gnojidba fosforom uzro kuje potekoe u izmjeni tvari. Biljke vie ne mogu apsorbirati odreene mikroelemente kao to su eljezo i bakar. Posljedica toga su smetnje u rastu i razvoju. Nedostatak fosfora vidljiv je u cr venkastoj ili smee ljubiastoj boji lista, u loem stvaranju korijenja i slabom zametanju plodova.

Kalij
Ovaj se element " b r i n e " za vrsto u tkiva biljke i za stabilnu struk turu. On potie nastanak korijenja i gomolja. Budui da spreava isparavanje vode, on tako titi biljke od isuivanja i smrzavanja uslijed mraza. Hranjivo bogato kalijem naroito je vano za izmjenu tva ri u biljkama, a ima i vanu ulogu u fotosintezi i kod stvaranja kro ba i eera. Kalij je sadran u ve ini vrsta tla, no mikroorganizmi ga moraju pretvoriti u oblike koji su prihvatljivi biljkama. Sto je tlo aktivnije, to manje " p a t i " od nedo statka kalija. Gnojiva na bazi kalija su drveni pepeo, proizvodi od algi i kalijmagnezij (patentirani kalij). ivotinj ska gnojiva s velikim sadrajem kalija su gnoj od peradi, sueni go vei gnoj i svinjski gnoj. I kotano brano sadri dosta kalija. Suvina gnojidba kalijem vidljiva je u nepravilnostima tijekom rasta. U tlu moe uslijed vika kalija doi do nedostatka magnezija i kalcija. Nedostatak kalija vidljiv je po tome da lie smei na rubovima te kona no odumire. Biljke ne rastu dobro i mogu vrlo iznenada uvenuti.

Viak kalcija kod ove brcskve prouzroio je utu boju listova (klorozu).

elemente pomou kojih biljke stva raju svoja hranjiva. On sudjeluje i u izmjeni iona. Gnojiva na bazi kalcija su kalcijev karbonat, lapor, magnezij ev vapnenac, ivo vapno, Thomasovo brano, kameno brano i dijatomejska zemlja. Suvina gnojidba kalcijem poti skuje kalij. Tlo postaje izrazito alkalno. Veina biljaka meutim pre dnost daje blago kiseloj zemlji. Nedostatak kalcija vidljiv je u sla bom rastu korijenja, a tlo postaje kiselo.

panje fosfora u tlu. Nedostatak ma gnezija vidljiv je u oteenjima na rubovima i izmeu ila listova. Taj mikroelement sadran je u odre enim vrstama kamenog brana, u koraljnom branu, kalij magneziju i dijatomejskoj zemlji.

Nedostatak magnezija vidljiv je kod ove paprike na oboljelim ilama lista.

Mikroelementi
Ove dodatne tvari potrebne su bilj kama u malim koliinama - upra vo u mikrokoliinama (u tragovi ma). Usprkos tome, vrlo su vane za zdravi rast biljke i imaju ulogu slinu onoj koju imaju vitamini za zdravlje ovjeka. Magnezij sudjeluje u stvaranju klorofila, a takoer utjee na ota

Smei rubovi listova krastavca (nekro ze) ukazuju na nedostatak kalija.

Kalcij
On vee kiseline u tlu, uvruje strukturu tla i potie ivot u tlu. Kalcij spada u najvanije graevne

eljezo takoer sudjeluje u stvara nju klorofila i igra vanu ulogu u izmjeni tvari u biljci. Tamo gdje tlo sadri previe kalija, eljezo se vee u spojeve i biljke ga u takvom obli ku vie ne mogu koristiti. Nedosta tak eljeza vidljiv je u ukastom obojenju listova (kloroza), a ile listova izgledaju kao zelena mrea. Tamo gdje je probleme prouzroio visoki sadraj kalcija pomae treset ili kiseli specijalni kompost od lia i drvenih otpadaka. Bakar je sastojak enzima, te stoga sudjeluje u procesima izmjene tvari. On "titi" klorofil. Kod nedostatka bakra lie postaje svijetlo, a vrhovi se sue. Taj mikroelement sadran je u branu prastijenja, u bazaltnom branu i proizvodima algi. Molibden igra vanu ulogu u pre tvorbi duika unutar biljke te u radu bakterija u tlu koje veu duik. Ne dostatak molibdena pojavljuje se samo u kiselim tlima. Listovi tada pokazuju nepravilnosti, a cvjetaa ne stvara cvatove. U tom se sluaju mora uravnoteiti pH-vrijednost tla pomou, primjerice, dijatomejske zemlje.

rana je meunarodna skala. Broj 7 na toj skali odredili su znanstvenici kao "neutralnu toku". Vrijednosti tla ispod 7 ukazuju na sve jau kise lu reakciju. Iznad 7 poinje alkalna reakcija tla. Za vrtlara je vano znati da veina kultiviranih biljaka prednost daje blago kiseloj reakciji tla i pH-vrijednostima izmeu 6 i 7. Izrazito kiselo tlo vole biljke tresetita kao rododendron, azaleje i vrijes. U alkalnim se tlima ugodno osjea ju samo neke biljke. Slabo alkalna smije biti zemlja za trenju, kupus, celer i mrkvu. Kalcij vee kiseline i mijenja reakciju tla u alkalnom smjeru. Treset, pak, ini zemlju ki selom.

vojeno analizirati razliita podruja u vrtu. Sakupite, primjerice, uzorke tla iz povrtnjaka, potom iz dijela vrta gdje uzgajate bobiasto voe, iz ruinjaka, te s mjesta s poseb nim kulturama kao to su rododendroni ili borovnice. Povoljno vrijeme za ispitivanje tla je izmeu ubiranja plodova (jesen) i novog ureivanja (proljee) kad su potroene hranjiva, a jo nisu ponovno dopunjene kompostom ili gnojivima. Za svaki uzorak uzme se na 10-15 mjesta zemlja iz gor njih 20 cm humusnog sloja. Uzorke iz svakog zasebnog podruja dobro promijeajte u istoj posudi. Oko 500 g zemlje od svakog uzorka sta vite u odvojene plastine vreice i odgovarajue oznaite. Uz uzorak priloite i kratku obavijest o veli ini i korienju svog vrta. Takoer, navedite elite li uobiajeno osnov no ispitivanje ili i dodatne analize (primjerice: koliinu tekih metala) i preporuke glede gnojidbe. Nakon toga, uzorak se alje u ovlateni la boratorij. Adrese instituta u Hrvat skoj koji se bave analizom tla nai ete na str. 317. Kod uobiajenog ispitivanja tla vrtlar dobiva saete informacije o vrsti tla, pH-vrijednosti, stanju i po trebi za kalcijem, vrijednosti fosfora i kalija. Cesto je naveden i sadraj magnezija u tlu.
Analizu koliine kalcija u tlu moete provesti sami.

Korisna analiza tla

Naravno da vrtlar ne moe sastav tla i sadraj hranjiva jednostavno odrediti tako da zagrabi aku zemlje i njuka po njoj. Tone definicije mogu se odrediti samo kemijskim i biolokim ispitivanjima. Takva ana liza moe biti vrlo korisna, prven stveno tijekom prijelaza na prirodne metode. Ona bio-vrtlaru tedi ne planske, slijepe pokuaje gnojidbe. Vrtlar tek nakon vie godina sustav ne njege humusa moe biti siguran da je njegovo tlo doseglo ravnote u svih vanih elemenata. Do tada on mora dopunjavati hranjiva tamo gdje je to potrebno te pokuati po stii najpovoljniju reakciju tla. Sve te pojedinane mjere su u bio-vrtu uvijek u uskoj vezi s opom njegom tla i stvaranjem humusa. U prodavaonicama se mogu nai male garniture za analizu tla uz iju pomo se mogu samostalno prove sti ispitivanja. No, tone informaci je dobivaju se samo iz znanstvenih laboratorija. Vrtlar tamo poalje uzroke tla koje je uzeo s razliitih mjesta u vrtu. Pritom je dobro od

Kiselost tla i pH-vrijednost

Vrtlar koji eli tono poznavati sta nje svoje zemlje, mora poznavati ne samo hranjiva ve i sadraj kiseli na u tlu. Strunjaci stoga govore o reakciji tla i pH-vrijednosti. Ta kra tica nastala je iz latinskih pojmova potentia hydrogenii, to znai snaga vodika. S time povezane kemijske veze vrlo su komplicirane. Za vrtla ra i svakodnevnu praksu dovoljno je znati: iza pojma pH-vrijednosti skriva se jednostavno injenica da tlo, kemijski gledano, moe reagi rati kiselo ili alkalno. Kako bi se izraunale tone vrijednosti, defini

Za vrtlara koji radi prirodnim me todama bilo bi, naravno, vano da sazna kako izgleda bioloko stanje njegovog tla. Pritom, prednost ima ju pitanja o bogatom ili oskudnom ivotu u tlu, o broju mikroorganiza ma, o kvaliteti proizvodnje humusa i o preporukama prirodne gnojidbe. Odgovore na to pruit e bioloki orijentirani specijalizirani instituti.

Konjski gnoj treba koristiti samo za uzgoj vrlo zahtjevnih biljaka. Svinjski gnoj je hladan gnoj. On skoro ne sadri kalcij, no sadri kalij i neto duika. Mora se kom postirati kao i sve druge ivotinjske izmetine. Prikladan je za celer, po riluk i maline. Ovji, kozji i zeji gnoj spadaju u vrua gnojiva. Njihov sadraj du ika moe izazvati produeni rast vegetativnih organa. Najbolje se kompostira zasebno ili pomijean s drugim gnojem. Prikladan je za vrlo zahtjevno povre. Gnoj od peradi ima u usporedbi s veinom drugih vrsta gnoja visoki sadraj kalija. Njegovo glavno hra njivo je, meutim, fosfor (do 12% kod guana). Vaan je i udio duika. Budui da se taj duik u gnoju od pe

radi izuzetno brzo razgrauje, moe kod suvine gnojidbe doi do opeko tina. Gnoj od peradi je vru! Potreb no ga je kompostirati pomijeanog sa zemljom ili ga koristiti kao gnoj. Postoji kokoji, paji i golublji gnoj. Peruanski guano sastoji se iz iz meti na i leina divljih morskih ptica koje se desetljeima taloe na obalama Perua u slojevima od nekoliko metara. To se prirodno gnojivo razgrauje i prodaje. Ono je naroito bogato duikom i fosfo rom. Obratite pozornost na oznaku "pravi guano". U prodavaonicama se veinom nude mjeovita gnojiva s malim udjelom guana. S obzirom da nekontrolirano iskoritavanje nakupina guana dovodi do ekolo kih problema na prirodnim staniti ma, odgovorni bio-vrtlar mora pro-

Najvanija sredstva za gnojidbu u biolokom vrtu

ivotinjska gnojiva
Svjei govei gnoj koji sadri si jeno od starih vremena spada u naj vanija prirodna gnojiva. On sadri sva hranjiva u uravnoteenom, bla gom sastavu. Pozor: sva ivotinjska gnojiva kompostiraju se bez vapna. On razgrauje vrijedan duik koji bi, kao i amonijak, beskorisno oti ao u zrak. Dobro je, naprotiv, posi pati govei gnoj kamenim branom koje ne sadri vapno. Svjei se gnoj smije stavljati na gredice samo ujesen i to povrinski, u tankom sloju, tako da se tijekom zime moe razgraditi. Govei gnoj prikladan je kao gnojivo za vrlo za htjevne biljke. Sueni govei gnoj naroito je bo gat kalijem. To hranjivo nedostaje u veini drugih organskih gnojiva ili ga ima u vrlo malim koliina ma. Kod kupovnog goveeg gnoja obratite pozornost na upute koje jame zdravo gospodarenje. Takav gnoj prikladan je naroito za rue, mrkve i celer. Konjski gnoj spada, kao to znamo, u vrua gnojiva. Stoga se koristi kao " p a k u n g " za zagrijavanje klijalita. On ima slian sadraj hranjiva kao govei gnoj. Oba se mogu po mijeati i zajedniki kompostirati.

Vana gnojiva i njihove razliite kombinacije hranjiva:

su u tom sluaju preporuljiva go tova kupovna gnojiva. Provjereno prirodno gnojivo iz mljevenog rogovija, suene krvi i kotanog bra na i drugih organskih supstanci je, primjerice, Oscorna Animalin. Kod upotrebe svih ivotinjskih gno jiva koja u biolokom vrtu moraju poboljati zemlju mora se uzeti u obzir vano gledite: moraju potje cali iz besprijekornih, po moguno sti prirodnih gospodarstava. tetan je gnoj ivotinja koje su hranjene antibioticima i hormonskom hra nom! Bio-vrtlar ne smije nikada ko ristiti kokoji gnoj s golemih farmi na kojima ivotinje moraju ivjeti u potpuno neprirodnim uvjetima! Iz met je indirektan rezultat ishrane i izmjene tvari.

korijenje se ne upa ako se uklanja nadzemni zeleni pokrov. U povrtnjaku i vonjaku vrtu koristi se zelena gnojidba kao neka vrsta "plodoreda". Posvuda gdje je gre dica obrana, moe se privremeno posijati vrsta bilja koja regenerira tlo. Kod pripreme graevinskog ze mljita za uzgoj biljaka vanu ulo gu igra zelena gnojidba jer strojevi esto za sobom ostavljaju posve opustoeno i zbijeno tlo. "Zeleni pioniri" pritom mogu pomoi da se u zemlju ponovno dovede zrak i ivot. Njih je potrebno sijati prije svake druge kulture. Biljke koje fiksiraju duik su ma hunarke (leguminoze). U njih se ubrajaju neke vrste djetelina, grahorica, vuika, te povrtno bilje: gra ak, grah i soja. Odreene bakterije s korijenjem tih biljaka tvore usko povezanu ivotnu zajednicu (sim biozu). One fiksiraju duik koji se "taloi" u kvricama. Mjeavina zelenog gnojiva od goruice i mahunarki obnavlja tlo.

Razgradene hrpe izmeta daju jednako vrijedno gnojivo kao i gnoj od peradi. misliti nema li vie smisla koristiti domai pilei gnoj od eko-seljaka. Sva se gnojiva od peradi koriste tedljivo. Prikladna su za vrlo za htjevno povre te potiu stvaranje cvjetova kod sobnog, balkonskog i vrtnog cvijea. Mljeveno rogo vije, suena krv i kotano brano su ivotinjska gnojiva koja se proizvode od klaonikih otpadaka. Ta organska gno jiva nabavljaju se u praktinim pakovanjima. Nisu komplicirana za primjenu te se mogu koristiti u vrtu za razne namjene. Rogovi se prodaju u vie oblika: sit nije ili krupnije mljeveni kao bra no ili kao strugotine. Stoje supstanca grublja to se sporije razgrauje u tlu. Ronata gnojiva sadre, prije svega, duik i fosfor. Suena krv ima posebno veliki sadraj duika, te fosfora i kalija. Od navedena tri klaonika gnojiva kotano brano ima najvei sadraj fosfora, srednji sadraj duika i mali udio kalija. Mljeveno rogovlje, suena krv i ko tano brano meusobno se mogu mijeati. Pritom nastaje organsko "kompletno" gnojivo u kojemu su sadrana tri glavna, vana NPK hranjiva, kao i mnotvo mikroelemenata. Laicima je teko nai naj povoljniji omjer mjeavine. Stoga

Biljna gnojiva Zelena gnojidba

Poboljanje tla pomou zelenih bi ljaka vrlo je stara metoda gnojidbe. Ona izvorno potjee s ratarskih po vrina, no uz prilagodbe se moe prenijeti i na vrt. Zelena gnojidba nudi istovremeno razliite predno sti: zbijena nadzemna biljna masa titi tlo od isparavanja i potiskuje neeljeno samoniklo bilje. Ako se lie pokosi ili iupa, daje mate rijal za maliranje i kompostiranje. Vitalno, razgranate korijenje tih "biljnih strunjaka" donosi daljnje vane prednosti: tlo se razrahljuje, prozrauje i obogauje organskom masom. Neke zelene biljke su u sta nju sakupljati duik u gomoljastim kvricama na svom korijenju. Ta proizvodnja gnojiva funkcionira, meutim, samo u timskom radu s odreenim bakterijama. Druge bilj ke ije korijenje see vrlo duboko, svojim izluevinama pridonose bo ljem otapanju hranjiva iz minerala u tlu. S obzirom da su podzemni uinci zelene gnojidbe tako vani,

Gnojiva od algi su biljna gnojiva koja potjeu iz mora. Mnogi sta novnici obale, primjerice seljaci iz Bretagne i seljaci iz Kine, cijene ve stoljeima hranjiva algi i mor skih trava. Danas se zna da alge sadre mnogo kalija, neto duika i malo fosfora. Vrijedan je, prije svega, njihov veliki sadraj mikroelemenata i magnezija. Neke vrste imaju do 3 3 % sadraj kalcija (pri mjerice: alge kremenjaice). U prodavaonicama se nude proi zvodi dvije razliite vrste algi: pre parati iz suenih zelenih i smeih algi kao to je dijatomejska zemlja koja se dobiva od "kostura'" koraljnih algi. Radi se o crvenim algama (Litho-thamnium calcareum), koje pred francuskom obalom Atlantika tvore naslage stare tisuama godi na. One se sastoje iz vapnenastog kostura odumrlih algi. Grebeni koraljnih algi sustavno se vade. Dijatomejska zemlja je bogata magnezijem i sadri, osim toga, i druge mikroelemente i silicijevu kiselinu. Ona aktivira tlo. Gnojiva od smeih morskih algi ili algi kremenjaica su, primjerice. Algi/em i Algan. Sredstva se koriste za bi oloku gnojidbu listova jer jaaju otpornost biljaka. Sama od ricinusa dobiva se iz tropske mljeike - ricinusa (Ricinus communis), a sastoji se od ostata ka koji su preostali kod preanja plodova ricinusa koji sadre ulje. Sama od ricinusa je gnojivo bo gato duikom koje daje i dovoljno organske supstance. Ljudi ija koa blago alergijski reagi ra moraju prilikom posipavanja nosi ti rukavice ili izbjegavati to gnojivo jer ricinus moe izazvati nadraaje! Trop - Ostaci kod preanja groa, jabuka i drugih plodova, veinom imaju samo usko znaenje. U vino rodnim podrujima i podrujima s uz gojem voa vrtlari mogu koristiti ovaj materijal radi obogaivanja humusa. Njihov sadraj malo je hranjiv.

Inkarnatka crvenih cvatova, spada u ma hunarke koje fiksiraju duik.

Facelija istovremeno nudi poboljanje tla i hranu za pele. Stoga ih nazivamo kvrinim bak terijama. Pomou mahunarki vrtlar moe provesti ciljanu gnojidbu dui kom. Pojedine vrste zelenog gnojiva ili mjeavine zelenog gnojiva koje su prilagoene razliitim vrtnim tlima, mogu su kupiti u specijalizi ranim prodavaonicama. Pakovanja su prilagoena normalnim potreba ma kunog vrta. Zelena gnojidba se moe primijeniti prije ili nakon neke vrtne kulture. Neka od tih prirodnih gnojiva i pospjeivaa kvalitete tla prikladni su i kao meuusjev, pri mjerice: goruica i djetelina. Goruica je praktino, jeftino i brzo rastue zeleno gnojivo za male vr tove. Sjemenski materijal se moe kupiti posvuda u prodavaonicama. Biljka klija brzo, kao i sjetvena gr bica. Njeno razgranato korijenje ostavlja iza sebe sitno razmrvljeno tlo. Goruica se moe sijati do kasno ujesen. Tijekom zime biljke se smr znu, a u proljee se iupaju tamo gdje je potrebno mjesto za kultivira ne biljke. Posvuda oko zasijanih re dova goruica ostaje kao rahli pokri va tla. Oprez: goruica se ne smije sijati tamo gdje e se saditi kupus. Obje su kupusnjae i sadre goruiino ulje, te su stoga konkurenti. U tom sluaju facelija je prikladna kao meuusjev ili pretkultura.

Usjev goruice idealan je za male vrto ve: ona se kosi prije ponovnog ureenja gredice. "Urod" algi iz mora: gnojivo bogato hranjivima i mikroelementima.

Pozor: ostaci groa i voa koji na sebi imaju vidljive ostatke sredstava za prskanje nisu prikladni za bio-vrt! Drveni pepeo je po svom porije klu jednak biljnom gnojivu. Svaki ga vrtlar moe sam proizvesti kad spali velike grane ili odrvenjene reznice rua. (Ukoliko je to dopute no i pogodno, ali uvijek uz nuan oprez!) Drveni pepeo iz otvorenog kamina takoer se moe koristiti kao gnojivo. U prodavaonicama se prodaje kvalitetan drveni ugljen od bukve. Drveni pepeo je izuzetno bogat kalijem. On sadri i vapne nac i mikroelemente. To gnojivo spreava nastanak gljivica i trulei. Uzgoj povra kojemu je potreban kalij, primjerice mrkve i celera, moe se pospjeiti primjenom dr venog pepela. Fini prah posipava se u tankom sloju u predviena mjesta za sjetvu. Drveni ugljen vole i rue. To gnojivo bogato kalijem openito je dobra nadopuna uz ivotinjska prirodna gnojiva koja su veinom siromana kalijem.

Biljno gnojivo iz vlastite proizvodnje najjeftinije je gnojivo u prirodnom vrtu. Kopriva i gavez mogu provreli u drvenim, kamenim ili plastinim bavama.

Biljna tekua gnojiva

Kako ivotinjsko tako se i biljno gnojivo moe "proizvoditi" u vodi, te kao tekua otopina polijevati di rektno po biljkama. Takvo gnojivo ima prednost onda kad se eli dati snaan poticaj rastu. Vrlo zahtjevne biljke kao kupus i rajice imaju po trebu za takvim posebnim, brzodjeIujuim radnjama tijekom vremena vegetacije. Takav gnoj openito sadri dosta duika i kalija. S nji me se, dakle, mora oprezno postu pati kako bi se izbjegle opekotine i "divlji" izdanci na biljkama. Razrjeivanjem se mogu dobiti blae otopine gnoja.

Svjea kopriva se usitnjuje i posuda se puni kinicom.

Kameno brano veze neu godne mirise, Gotovo gnojivo potrebno j e razrijediti.

Koprivino tekue gnojivo

Najpoznatija biljna juha koju svaki bio-vrtlar moe sam napraviti je ko privino gnojivo. U tu se svrhu kori-

ste svjee biljke koje se mogu rezati od proljea do ljeta. Nekorisne su samo osjemenjene biljke. Manje koliine, primjerice za grad ske vrtove ili balkone, mogu se pro izvesti i iz posuene koprive. Za proizvodnju tekueg gnojiva vr tlar prvo treba veu drvenu ili pla stinu bavu, no to moe biti i ka mena posuda. Metalne bave nisu tako prikladne jer se tijekom vrenja mogu pojaviti nepovoljne kemijske reakcije izmeu metala i smjese. Preko otvora postavite drvenu ili ianu mreu kako u tekuinu ne bi upale ptice ili druge manje ivoti nje. S druge strane, rupiasta mrea doputa cirkulaciju zraka u dovolj noj koliini. Za pripremu takve vrste biljnog gnoja u posudu se prvo stavi do voljna koliina jako usitnjene ko prive, a potom se posuda ispuni vodom. Kinica bi bila idealna: no tamo gdje je nema, najbolje je koristiti odstajalu vodu koja je neko vrijeme bila izloena suncu. Nemojte napuniti bavu do ruba; jedan pedalj mora ostati slobodan jer se gnoj tijekom vrenja zapjeni. Taj proces se bre odvija na nekom sunanom mjestu. Gnoj se mora snano promijeati barem jednom

dnevno kako bi u proces razgradnje uao kisik. Gnoj uvijek iri neugodan miris. Tu popratnu pojavu moe ublaiti aka kamenog brana koje se posipa po povrini ili malo ekstrakta cvjeto va valerijane. Neki strunjaci koji se bave ishranom bilja upakiraju tu zelenu masu biljaka u porozne vree prije nego to ih potope u bavu. Na taj nain ele sprijeiti da nataloena biljna masa kasnije zaepi kanticu za zalijevanje. Prije upotrebe moete smjesu i paljivo procijediti. No, to je potrebno samo ako se gnoj od koprive prska po liu, radi jaanja biljke. Budui da vrtlar uglavnom polijeva hranji vu juhu irokim mlazom direktno u podruje korijenja, ne nanosi se nikakva teta listovima. Gnoj je u svakom sluaju potrebno prije upo trebe izmjeriti i razrijediti. Obino se rauna s omjerom 1:10. Ako ste u malenu posudu stavili vrlo inten zivan ekstrakt, tada je bolje razrije diti na 1:20. Slabe otopine gnoja je bolje koristiti i za osjetljive biljke. Va je gnoj spreman za upotre bu kad poprimi tamnu boju i vie se ne pjeni. Ovisno o vremenskim prilikama to se dogaa nakon 1,5-3 tjedna. Sada na bavu moete sta-

viti poklopac. Hranjiva juha dri se do kraja vrtlarske godine. Ujesen moete neiskoritene ostatke gno ja politi po kompostu. Kad idueg proljea ponovno krene bujan rast, vrijeme je da napravite novi gnoj. Koprive daju idealno tekue gnoji vo za bioloke vrtove. Ono djeluje uravnoteujue i ljekovito, potie rast i stvaranje klorofila. Kine gli ste vole tla koja su gnojena gnojem od koprive. Veina biljaka u cvijetnjaku, povrtnjaku i vonjaku mogu se hraniti ovom jeftinom i zdravom biljnom juhom. To gnojivo bogato duikom ne podnose samo grah, graak, luk i enjak. Za proizvod nju gnoja moete, osim koprive, koristiti i druge biljke.

Druge vrste tekuih gnojiva

Ljubiasti gavez (Symphytum offi cinale) je ljekovita biljka s velikim sadrajem bjelanevina. Moe se uzgajati u vrtu i brati vie puta ti jekom ljeta. Veliki listovi daju bo gat materijal za proizvodnju gnoja. Juha od gaveza sadri duik i kalij. Prema izvjeima bio-vrtlara ona potie rast rajica. Listovi gaveza se mogu dobro mijeati s koprivom. Raznovrsne biljke takoer se mogu staviti u vodu. Rusomaa, poljska preslica, kamilica, maslaak kao i mnoge druge biljke iz zainskog vrta: paprena metvica, vlasac, izop, mauran, prikladne su za priprav ljanje "zainskog gnoja". Bio-vrtlar koji prirodu promatra po zorno i s ljubavlju, smije pri sastav ljanju ovakvog biljnog gnoja mimo eksperimentirati. Biljke se mogu meusobno mijeati s koprivom ili s ga vezom. Kao sastojci za tekue gnojivo prikladni su i vrati, paprat, luk i enjak. Sigurno je da postoje i druge mogunosti koje ekaju da ih senzibilni vrtlar otkrije.

Malo ivotinjskog gnojiva, prijerice kravljeg izmeta, kokojeg gnoja, mljevenog rogovlja, suene krvi ili kotanog brana, te starteri komposta mogu se takoer dodati u biljnu juhu. kao i lopata puna zrelog komposta. Kompostna juha je tekue gnojivo oje se dobiva iz hranjive kompostne zemlje bez drugih dodataka. U tu svrhu u bavu stavite jednu kantu punu zrelog komposta, te je prelijte s 10 litara vode i dobro promijeajte. Na kraju se preostale vrste estice zemlje moraju nataloiti na dnu. Bio-vrtlar moe ovu kompostnu vodu s otopljenim hranjivima direk tno koristiti kao blago gnojivo. Tekui gnoj nastaje kad se u bavi, na isti nain kao i biljke, s vodom pomijeaju ivotinjske izluevine. Za to su prikladni kravlji gnoj bez sijena, svjei ili sueni kokoji gnoj i guano. I ovdje pomau dodaci ka menog brana i ljekovitih biljaka.

pive, industrijski proizvedene soli za gnojidbu. Priroda je bogata mi neralima ije se soli ili stijenje raz grauju te potom koriste za gnojid bu. To takoer vrijedi i u biolokom vrtu! U to spadaju vapnenac, sirovi fosfat i kalijeve soli, i oni nisu nika kvo zlo! No, njih je potrebno kori stiti samo kad je tlu potreban fosfor, kalij ili kalcij. Kako bi se otklonile nejasnoe koje postoje oko pojma "mineralno", moda bi bilo korisno kad bi i bio-vrtlar znao kako je ta rije iz strunog podruja geologije definirana u leksikonu. U Brockhausu pod pojmom "minerali" stoji: "... kemijski i fizikalno jedinstveni sastojci zemljine kore i meteorita, nastali neovisno od ivih bia i nisu proizvedeni ljudskom rukom, kao i ostaci odumrlih ivih bia i nove tvorevine nastale nakon sagorijeva nja." U najvanije minerale na zemlji spadaju izmeu ostalog: elementi (mikroelementi), sulfidi, nitrati, ok sidi, sulfati, fosfati i silikati. O tim se tvarima, djelomino naslagama iz pradavnih vremena naeg planeta, radi kad govorimo o "prirodnim mi neralnim gnojivima". Ona potjeu takorei "iz trbuha zemlje". Kako bi se ponovno uinili korisni ma za zemlju, moraju se prvo obra diti ljudskom rukom. Sirovi fosfat je nastao u pradavno vrijeme kad su se kosti i zubi ugi nulih ivotinja razgraivali u kal cijem bogatim vodama. Iz toga su nastale naslage koje se danas vade i industrijski obraduju. Sirovi fosfat na trite dolazi kao sitno mljeve ni proizvod. Hvperphos sadri oko 2 6 % fosfatne kiseline i djeluje vrlo polako. To je gnojivo prikladno za kisela i neutralna tla. Za vrtove bli ske prirodi ne preporuuju se fos forne kiseline (primjerice: superfosfat) s brzim djelovanjem. T h o m a s o v o b r a n o se pojavljuje kao sporedni proizvod kod obra de fosfatnih eljeznih ruda. Sitno

mljevena drozga sadri oko 15% fosforne kiseline. Uz to se pojavlju ju i mangan, kalcij i mikroelementi. Thomasovo brano vrlo polako ot puta svoje aktivne tvari budui da njegov sadraj fosfata prvo moraju apsorbirati organizmi u tlu. Zbog toga se on po vrtu posipa tijekom zime. Thomasovo brano prikladno je zbog svog velikog sadraja kalci ja posebice za kisela tla. Kalij-magnezij (patent-kalij) po tjee iz naslaga soli pradavnih mora i vadi se u rudnicima. Kalijeve soli sadre kuhinjsku sol. Kako ne bi tetno djelovale na biljke, potrebno ih je obraditi. Preporuuju se kalije va gnojiva s velikim udjelom kalija i to manje kuhinjske soli. Patentkalij je gnojivo koje sadri kalijmagnezij bez klorida. Bio-vrtlari moraju znati da se gno jiva od kalijeve soli brzo razgrauju u tlu (nasuprot fosfornim solima sa sporim djelovanjem). U ilovastim i glinastim tlima veinom postoji dovoljno kalija. Od nedostatka ka lija "pate", prije svega, pjeskovita i tresetna tla. U biolokim vrtovima koji se ve dulje obrauju prema prirodnim metodama te stoga po sjeduju ivi, aktivni sloj humusa, veinom nije potrebna direktna gnojidba kalijem. Ovdje je dovo ljan kalij sadran u biljnom gnoju, kompostu i drvenom pepelu. Aktiv nim ivotom u tlu iskoritavaju se ostaci kalija u tlu.

Gnoj se stavlja na vlanu zemlju tijekom oblanih dana. Nalijte ra zrijeenu juhu u podruje korije nja, nikako preko listova! Opasnost od opeklina posebice se javlja kod suhog vremena. to je blai biljni gnoj to je manji strah od neeljenih popratnih pojava. Ovom "hranom iz kantice za zalijevanje" moete ciljano gnojiti gredice s mjeovitim kulturama. Uinak svakog gnoja je potpuno bezopasan kad njime polijete kompost. Takav "obilazak" se uvijek isplati. Velika je prednost prirodne gnojidbe: vrlo je jeftina i uvijek znate " s t o j e unutra".

Prirodna mineralna gnojiva

Rairena je zabluda da se mineralna gnojiva izjednaavaju s umjetni ma, dakle kemijskim ili sintetikim gnojivima. Pod umjetnim gnojivom podrazumijevaju se samo u vodi to

Bio-vrtlar mora uglavnom znati sljedee: tamo gdje zbog akutnih nedostataka nije obvezno potrebna direktna opskrba hranjivima, po trebno je sredstva za gnojidbu prvo posipati u kompost (naravno, ne sve odjednom, ve prema individual nom odabiru). Takvim "obilaskom" ona djeluju posebno harmonino budui da su ve ukljuena u mno ge procese pretvorbe. U suprotnom se gnojivo mora posipati 2-4 tjedna

prije sadnje ili sijanja na gredici. Vrtlar e ga pomijeati s najgornjim slojem zemlje - najbolje kad je tlo vlano. Kod suhog vremena potrebno je naknadno vlaenje tla. I tijekom jeseni moe se gnojiti proizvodima s polaganim djelova njem. Gnojiva za bioloki vrt znae pomona sredstva. Ona nisu u stal noj upotrebi. Ciljano se primjenjuju samo tamo gdje je zaista potrebno. Vrtlar koji ima njegovani, aktivni humus, moe posve odstupiti od dodatnih gnojiva.

ta sredstva primjenjuje u pravilnom omjeru, moe mnogo postii.

Kameno brano
Sitni prah od stijena nastaje ve milijunima godina tamo gdje su prirodne sile svojim polaganim ri tmom ogolile planine. Vjetar, voda i led usitnili su povrinu stijena. Vjetar tu prainu odnosi i negdje ta loi. No i velike rijeke ve odavno nanose u nizine kameno brano iz svojih izvorita u planinama. Pola gana i troma voda nanosi taj prah na obalu u obliku plodnog mulja. U velikim nizinama rijeka Nil, Gan ges i Jangcengjang na taj su nain nastale plodne oranice. Tamo su rijeke pognojile polja mineralnim bogatstvom planina. Neto slino odvija se u ubrzanom tempu kad se stijenje industrijski obrauje. I ovdje se stvara sitna praina. Ona posjeduje ista svojstva kao polaga no nastali prirodni proizvod. To ka meno brano iz tvornica bazalta ili granitnih kamenoloma predstavlja ''mulj Nila malenog ovjeka".

Sredstva za poboljanje tla

Osim direktnog dodavanja hranjiva odnosno gnojiva, za prirodne vrtove postoje jo neka sredstva koja ope nito poboljavaju stanje tla. Ona, ili potiu rad sitnih ivih organizama ili kemijsko-fizikalnim putem dje luju na poboljanje tla. Na taj na in pospjeuju sljedea svojstva tla: strukturu, sadraj kiselina ili spo sobnost zadravanja vode. Onaj tko

U kamenolomu je vrijedno kameno brano otpadni materijal.

Kameno brano, meutim, ne po staje odmah kameno brano. Sa stav sastojaka se mijenja, ovisno iz koje planine potjee materijal. Razliit je, prije svega, sadraj kalcija, kalija i magnezija. Svim vrstama kamenog brana zajedni ko je njihovo bogatstvo razliitih mikroelemenata. Sitna, plodna praina ne djeluje kao direktno gnojivo. Minerali i mikroelementi se moraju prvo otopiti u tlu i pri premiti. To se dogaa prvenstveno zbog mikroorganizama, ali i uslijed fizikalno-kemijskih procesa. Do bar uinak kamenog brana ovisan je, stoga, o aktivnosti humusnog sloja. Ta sredstva za poboljanje tla posjeduju neke prednosti koje ne moe ponuditi niti jedan dru gi preparat u bio-vrtu: ona tvore neku vrstu "tedne kaice" gnoji va u tlu. Njihove aktivne tvari vrlo polagano i neprekidno dospijevaju u aktivni ciklus. Stoga vrtlar s ka menim branom praktiki ne moe uiniti nikakvu pogreku pri gno jidbi. Za poetnike i vrtove koji su upravo preli na prirodne metode, ona, stoga, znae vanu pomo na putu do plodnosti. Pored navede nog, kameno brano poboljava zadravanje vode i hranjiva u tlu. Tamo gdje se kameno brano re dovito posipa, grude zemlje ostaju stabilnije, poveavaju se vrijedne tvari humina, poveava se broj mi kroorganizama, postoji vie priu va hrane. Kameni prah posjeduje i svojstvo da svoju povrinu moe izrazito rairiti. Na taj se nain u tlu moe zadrati mnogo, po ivot vane vlage, ime se poveava i sposob nost izmjene iona. To je toliko va an proces za ishranu bilja da ga je potrebno poblie objasniti: male estice tla posjeduju sposobnost: dravanja na svojoj povrini sit~ elektronski nabijenih dijelova mo lekula.

im se pojavi element vode mogu setemini-estice zamijeniti drugim, kemijski istovjetnim esticama. Te siune cjeline kojima se ovdje "ru kuje" nazivamo ionima. Budui da neka kamena brana svoju povrinu mogu izrazito rairiti, imaju mjesta za mnoge ione koje potom u velikoj uzajamnoj igri ivota u tlu mogu ponuditi kao hranjivo mikroorga nizmima ili korijenju. Takvu sposobnost bubrenja posje duje, prije svega, glineno brano. Ono se prema svom nalazitu u Francuskoj ili Americi naziva montnorilonit ili bentonit. To kameno brano bogato vrijednim minera lima gline naroito je prikladno za poboljavanje pjeskovitih tla. Osim toga postoji i tzv. kameno brano prastijena koje se veinom sasto ji od granita ili bazaltnog brana. U vicarskoj je poznato kameno brano Gotthard koje nastaje mije anjem praine razliitog kamenja i istoimene planine. Ono ima slian sastav kao i nilski mulj. Iz silikatnog magnezija dobiva se kameno brano bogato kalcijem i magnezi jem koje je naroito prikladno za ki sela tla siromana kalcijem. Bogato glinom, kalcijem, kalijem, magne zijem i mikro-elementima je i lavi no brano koje potjee s vulkanskih stijena. Ono se dobiva, primjerice, u vulkanskom podruju Eifel. Pri kupnji kamenog brana, vrtlar uvijek mora paziti na sastav. Brano mora sadravati one tvari i posjedo vati ona svojstva koja nedostaju ze mlji. Gnojidba kamenim branom i poboljanje tla uvijek znae odabir s najmanjim rizikom. Nitko time ne moe uiniti velike greke.

Budui da su te stijene nastale od naslaga ivotinja i biljaka u pradav na vremena zemljine povijesti, pr vobitno je taj okamenjeni materijal spadao u organske tvari. Iz tog ak tivnog stanja utonuo je na izvjestan nain u anorganski, duboki san. Caspari je to vrlo dobro rekao: "Va pnenac je fosilni proizvod iz aktiv ne izmjene tvari geolokih epoha." U vrtu se taj "fosil" ponovno pri ziva u ivot. Vapnenac u tlu vee kiseline, apsorbira hranjiva te po boljava strukturu grudica i potie ivot u tlu. Usprkos tome. potreban je oprez pri rukovanju ovim sred stvom za poboljanje kvalitete tla. Prekomjerna koliina vapnenca mo e izazvati tete koje se kasnije te ko mogu sanirati. Prvo dolazi do jake alkalne reakcije tla. Time se u zemlji veu vani mikroelementi i fosforna kiselina koji vie nisu do stupni biljkama te uslijed njihovog manjka dolazi do bolesti. Snana gnojidba vapnencem moe ispoetka djelovati izrazito poticaj no na rast. No, ona uslijed sve vee izmjene tvari ima za posljedicu i veu potronju humusa. Ako se ne vodi briga o organskim dodacima, tlo postaje siromanije. "Vapnenac i humus se meusobno izjedaju", upozorava Caspari. Seljaci nisu uzalud govorili: "Vapnenac stvara bogate oeve i siromane sinove!" U vrtu njegovanom prema biolo kim metodama problem vapnenca je zapravo tek rubna pojava. Prirod nom njegom openito se izjednauje sadraj vapnenca. Stoga bio-vrtlar mora prvenstveno zapamtiti neka osnovna gledita: tla s niskom pHvrijednosti trebaju vie vapnenca. No, upravo je tu potreban izuzetan oprez jer, primjerice, laka pjeskovita tla ne mogu "svladati" vee koliine tog minerala. Ilovasta zemlja sadri veinom dovoljne zalihe vapnenca. Njena pH-vrijednost je u pravilu u blago kiselom do neutralnom po druju koji odgovara veini biljaka.

Kameno brano poboljava svojim ve likim sadrajem mikroorganizama i magnezija kako kompost tako i tlo na gredicama.

Ako teka ilovasta ili ak glinasta tla ipak " p a t e " od nedostatka va pnenca, mogu se opskrbiti ivim vapnom s brzim djelovanjem. To nu informaciju o sadraju vapnenca u tlu daje analiza tla. Vrtlar moe i sam napraviti brzu analizu ako na bavi ispitiva kalcija koji se nudi na tritu. Nekompliciran i pouzdanje, primjerice, proizvod pod trgova kim imenom Calcifest. Pouzdan indikator sadraja kalcija u tlu mogu biti i biljke. Loe sta nje kalcija signaliziraju, primjeri ce, poljska ljubica, bujad, lepica, mala kiselica i sivkasta gladica. 0 dobrom stanju kalcija "govore" podbjel, mala krvara, grahorka, ka dulja i vodopija (cikorija). Bio-vrtlari mogu sadraj kalcija u svojoj vrtnoj zemlji odravati u ravnotei ako umjereno ali redovito koriste gnojiva koja sadre kalcij. U njih spadaju: kameno brano, kotano brano, drveni pepeo i kompost. Thomasovo brano takoer sadri kalcij. Dodatno gnojenje kalcijem kod dosljedne primjene biolokih mjera veinom je nepotrebno. No, za "sluaj prijeke potrebe" gnojiva bogata kalcijem su: Silikatno brano je kalcij-karbonat koji se proizvodi od mljevenog va pnenca. Ono je prikladno za lagana 1 srednje teka tla.

Vapnenac (kalcij)
Vapnenac je, takav kakav se danas pronalazi i vadi, mineral. Dobiva se iz vapnenakih stijena kao to su mramor, kreda, dolomit ili lapor.

Pejza isuenog tresetita pun je ugoaja - ivotni prostor za rijetke vrste biljaka i ivotinja. Kod pravljenja treseta takvi se biotopi nepovratno unitavaju.

Vapnenaki lapor sastoji se od mje avine tla koja sadri glinu, pijesak i 50-75% kalcijev karbonata. On dje luje blago i polagano i stoga je pri kladan za laka tla. Lapor je gnojivo bogato kalcijem ije je djelovanje provjereno kroz stotine godina. Magnezijev karbonat sadri vaan mikroelement magnezij. ivo vapno se sastoji od spaljenog vapnenca. On je vrlo " e d a n " i brzo se vee s vodom u zemlji. Stoga dje luje u vrlo kratkom vremenu. ivo vapno prikladno je za teka tla. Ni kada ga se ne smije koristiti na la kim, pjeskovitim tlima. Gaeno vapno djeluje slino kao i ivo vapno. Morska dijatomejska zemlja je proizvod od naslaga koraljnih algi. On sadri 8 0 % kalcij-karbonata, 10% magnezija i mnogo mikroelemenata. Za bio-vrtlara je on naroi to preporuljiv. Gnojiva koja sadre kalcij najbo lje je posipati po gredici ujesen i samo ih povrinski pomijeati sa zemljom. ivo vapno s brzim dje lovanjem moe se koristiti i u pro ljee - najkasnije 14 dana prije sje tve ili sadnje. No, nikada nemojte zaboraviti: male doze kalcija ee ponavljane, ako je potrebno, bolje su i neopasnije od jake gnojidbe kalcijem! ne u treset. Veina vrtlara-amatera je pritom zaboravila na dva vana pravila: tamo gdje se stalno koristi treset ini zemlju kiselom. Nada lje, treset u svom prirodnom obliku nema nikakvog gnojidbenog uin ka. U prodavaonicama se dodue naziva "treset za gnojidbu", no to je neodgovarajui naziv. Hranjiva po sjeduju samo mjeovita gnojiva od treseta koja su umjetno obogaena duikom, fosfornom kiselinom, ka lijem i mikroelementima. Posebna vrijednost treseta lei u njegovoj sposobnosti da apsorbira mnogo vlage. Na taj nain moe poboljati razinu zraka i vode. kako u tekim tako i u laganim tlima. U pjeskovitoj zemlji treset slui kao spremnik vlage, dok u ilovastoj ze mlji vee suvinu vodu. Moe biti vrlo opasno ako se u tlo unese suhi treset. U tom stanju on ne apsorbira vlagu pa biljke u neposrednoj bli zini mogu doista umrijeti od ei. Tamo gdje se ipak koristi to sred stvo za poboljanje kvalitete tla, uvijek gaje potrebno prethodno do bro navlaiti. U bio-vrtu se treset ne koristi. Samo se u posebnom slua ju moe tlo koje suvie alkalno rea gira, "skrenuti" tresetom na kiseliji put. Ovaj "proizvod" movara bio bi prirodna blagodat za movarne biljke kad se njegovom eksploata cijom ne bi razarao ivotni prostor movare. Rododendroni, azaleje. vrijes i hortenzije trebaju, dodue, kiselo tlo, no njega bio-vrtlar moe postii i kompostom od lia i malem od kore drvea. Rue, naprotiv, vole ilovastu zemlju. Besmislica je hranili je kiselim "materijalom". Opoj predodbi o tresetu zasigur no pridonosi i povijest nastanka ove mnogohvaljene smee tvari. Tre set je preteno organski materijal. Odumrli dijelovi biljke konzervira ju se pod vodom uslijed nedostat ka kisika. Radi se dakle o "mumi jama", velianstvenom graninom stanju izmeu ivota i raspadanja koje prati smrt. Postoji treset ni skih tresetita koji sadri vapne nac i posjeduje neutralnu do slabo alkalnu pH-vrijednost. On je nastao iz razliitog vodenog bilja. Treset isuenih tresetita se, naprotiv, sa stoji uglavnom iz mahovina. On je siromaan hranjivima i vapnencem. Stariji oblik tog treseta je crni tre set. Taj materijal je ve jae razgraen i apsorbira manje vode. Mlai oblik treseta s isuenih trese tita je, takozvani, bijeli treset koji je slabo razgraen, a zbog svoje vla knaste strukture moe najbolje razrahliti teka tla i apsorbirati obilnu koliinu vode. Vrtlar koji koristi tre set mora pritom misliti na to da se br zom eksploatacijom te prirodne tvari nepovratno unitavaju movarna po druja i tresetita sa svojim bogatim ivotnim zajednicama! U bio-vrtu

Treset
Treset je desetljeima bio u vrto vima koriten kao "Katica za sve". Bio je skoro besmislen obiaj po svuda posipati tu smeu tvar jer izgleda "tako uredno". ak su i rue ujesen bile " d o grla" upakira

ta prirodna tvar, usprkos opisanim svojstvima, nema to traiti. Zatita ugroene prirode ide napri jed. Za poboljanje kvalitete tla po stoji dovoljno drugih organskih po monih sredstava.

Mal i humus od kore

Umjesto treseta, u vrtlarstvu sve vi e na znaaju dobivaju proizvodi od kore drvea. Ta prirodna, obnovlji va sirovina preostaje kao otpad u papirnoj industriji, proizvodnji drv ne grae, namjetaja i druge obrade drva. Veliki dio kore dobiva se u ve likim pogonima za separaciju kore. Mal od kore sastoji se iz grubo usitnjenih komada kore. Taj je mate rijal prvenstveno prikladan za biljke koje vole kiselo tlo. On posjeduje nisku pH-vrijednost i nema hranji va. Tamo gdje se otpaci kore lagano unesu u tlo i polagano razgrauju, potrebna je gnojidba duikom, jer inae dolazi do negativnih pojava u procesu razgradnje. Mal od kore uva vlanost u tlu, spreava rast ko rova, razrahljuje tlo i potie promje nu u pravcu kiselih pH-vrijednosti. Humus od kore sastoji se od komposlirane kore obogaene duikom. Ti jekom procesa razgradnje u velikim hrpama razgrauju se i tetne tvari kao tanin, smole, fenoli i ostalo. Humus od kore (lijevo) i grubi mal od kore.

Humus od kore ima prosjenu pHvrijednost oko 6. Svojim visokim sadrajem organske tvari djeluje na poboljanje kvalitete tla. Prilikom kupnje proizvoda od kore bio-vrtlar mora obratiti pozornost na pouz dane proizvoae i dobru kvalitetu proizvoda. Vano je i da koriteno drvo ne sadri ostatke lindana! Ga ranciju kvalitete jami, primjerice, oznaka RAL.

Sredstva za poboljanje kvalitete tla dobivena u kunoj radinosti su, stoga, u biolokom vrtu vanija od svih "stranih" dodataka.

Plodored i mjeovite kulture

Kako se zemlja ne bi umorila...
Seljaci u Srednjoj Europi znali su jo pred nekoliko tisua godina: kultivirane biljke iscrpljuju tlo ako sc dulje vrijeme uzgajaju na istom mjestu i tlo se umara. Stoga su nai preci "izumili" tropoljnu zemljo radnju i dodatnu gnojidbu. Nakon ljetnih i zimskih itarica slijedila je godina ugara. To je bilo vrijeme tijekom kojeg se "majica Zemlja" odmarala i skupljala novu snagu. U malom, intenzivno obraenom podruju vrta gdje na razmjerno malom prostoru mora uspijevali raznovrsno povre, voe i cvijee, plodored se malo mijenjao. I tu je plodored zapravo sustavni redoslijed koji je rasporeen vei nom tijekom vremena od tri godine. Tada zeleni ciklus poinje ponovno ispoetka. Ugar otpada jer se u vrtu mogu hranjiva koja nedostaju na domjestiti kompostom i gnojivom. Plodored se temelji na posve odre enim opaanjima prirode. Povrtne biljke uzimaju, primjerice, iz tla razliite koliine hranjiva. Stoga ih dijelimo na vrlo zahtjevne, srednje zahtjevne i slabo zahtjevne biljke. Na dobro gnojenoj gredici rastu tije kom 1. godine vrlo zahtjevne biljke kojima je potrebno obilno hranjivo. U 2. godini se na njihovom mjestu uzgajaju srednje zahtjevne biljke iji su zahtjevi ve neto manji. U posljednjoj. 3. godini slijede skro-

Sijeno
Seljaci sijeno jo razmjerno malo koriste, no ono bi se moglo koristiti umjesto treseta, kao sredstvo za po boljanje strukture i tekog i lakog tla. Budui da sijeno svake godine nanovo nastaje, njegovo koritenje ne predstavlja nikakvo nerazborito iskoritavanje. Time se mogu sau vati vrijedna prirodna bogatstva. Na tritu se nudi proizvod Bihutherm koji se sastoji od fino usit njenog sijena itarica, obogaenog duikom i organskim supstancama koje potiu razgradnju. Na taj se nain prirodno iroki C:N-odnos sijena smanjuje na povoljnu vrijed nost. To jednostavno znai: mikro organizmima je lake "navaliti" na taj organski materijal i razgraditi ga. Stoga gnojiva iz sijena potiu ivot u tlu i stvaranje humusa. Ja kom aktivnou moe privremeno nastati i poveana toplina u tlu. Istovremeno, materijal utjee na rahljenje i prozraivanje tla. Razina vode poboljava se kako u ilovastim tako i u pjeskovitim tlima. Bio-vr tlar mora snositi veu odgovornost za tlo nego bilo tko drugi. Stoga nikada ne smije bez razmiljanja ili iz lijenosti u svom vrtu koristiti bilo koje sredstvo za poboljavanje kvalitete tla. U budunosti e se sve ee postavljati pitanje: Nije li to to meni u mome malenom vrtu olakava ivot, dobiveno u prirodi uz prevelike gubitke?

Velika gredica podijeljena je na tri podruja: grah kao slabo zahtjevna biljka, poriluk kao srednje zahtjevna, te kupusnjae kao vrlo zahtjevne biljke.

mne, slabo zahtjevne biljke koje, ta korei, jedu "mrvice kruha sa stola bogatih". Tada su iscrpljene zalihe i vrt se mora opskrbiti novom hranom prije no to e na njemu ponovno moi uspijevati zahtjevnije biljke. Taj ritam uzgoja je isto tako star kao to je i provjeren. I danas jo mogu bio-vrti ari prema njemu podijeliti svoj vrt i plodored. U meuvremenu je, meutim poznato da umor tla ne nastaje samo uslijed potronje naj vanijih priuva hranjiva. Biljke, na ime, ne apsorbiraju iz tla samo tvari, ve i same kroz korijenje izluuju odreene tvari. Te se tvari gomilaju u tlu ako na odreenom mjestu tije kom duljeg vremena rastu iste biljke. Ta opasnost postoji i kod monokul tura jer goleme koliine iste vrste bilja istovremeno i jednako utjeu na tlo. Vrt blizak prirodi uvijek bi morao biti daleko od svakog oblika monokulture. On ostaje zdraviji to su arolikije njegove kulture i promiljenije planirana njihova izmjena. Ta se izmjena moe odvijati u dva oblika: ili u vremenskom redoslije du, tada govorimo o plodoredu ras

poreenom tijekom vie godina; ili u prostornom slijedu, tada govorimo o mjeovitoj kulturi. Ovdje se zdrava zamjena odvija u okviru svake gre dice. Mjeovita kultura je stalni plo dored koji stalno krui na najmanjem prostoru. Obje vrste vrtlarenja imaju svoje prednosti i pravila igre. Trogodinji plodored pretpostavlja daje vrtlar svoj vrt podijelio u tri po druja. Svaka od tih povrina moe sadravati vie gredica. U prvoj go dini pripada 1. podruje vrlo zahtjev nim biljkama, 2. podruje srednje zahtjevnim biljkama, a 3. podruje slabo zahtjevnim biljkama. Tijekom druge godine se sve skupine pomiu zajedno podruje dalje. Tako je u e tvrtoj godini ponovno uspostavljen prvobitni redoslijed. Kako se dobro promiljeni red ne bi naruio, najbo lje je da vrtlar napravi plan na kojem su prikazane njegove gredice, poje dine kulture i broj godina. U vrlo zahtjevne biljke spada ju sve vrste kupusnjaa (kupus, crveni kupus, kelj, cvjetaa, kelj pupar, kineski kupus), krastav ci, krumpir, poriluk, celer, tikvi

ce i bundeve. Za te kulture ve ujesen moraju biti dobro pripre mljene gredice. Osim komposta dodaju se i organska gnojiva: kompostirani i razgraeni gnoj (kravlji gnoj ili gnoj peradi), sueni govei gnoj, sama od ricinusa ili mjeavina mljevenog rogovlja, suene krvi i kotanog brana. Vano je da su u njima sadrana sva glavna hranjiva. Kameno brano tu ini dobru dopunu zbog bogatog sadraja mikroelemenata. Tijekom ra sta, vrlo zahtjevne biljke se jo jednom prihranjuju koprivinim tekuim gnojivom. U "derae gnojiva" spadaju i rajica i rabarbara. No, te biljke ne sudje luju u ciklusu plodoreda. Rabarbare kao gnuovi ostaju uvijek na istom mjestu, a rajice su izuze tak od pravila: one najbolje us pijevaju u krugu svog vlastitog "zadaha". Stoga ih svake godine treba saditi na istoj gredici. U srednje zahtjevne biljke spa daju luk, enjak, mrkva, cikla, komora, salata, pinat, crni ko rijen, rotkvica, korabica, paprika i lubenica. Opskrba tih biljaka hranjivima "pokriva" se uglav nom kompostom. U proljee se, ovisno o kulturi, moe posipati i malo organskog gnojiva. Ti jekom glavnog perioda rasta mogu se, s vremena na vrijeme, prihranjivati i dobrim "gutlja j e m " tekueg biljnog gnojiva. U slabo zahtjevne biljke spada ju grah, graak i zainsko bilje. One se prihranjuju iskljuivo kompostom. Mahune graha i graka mogu dodatno obogatiti gredicu duikom. Osim to uzi maju potrebno, ove biljke pone to i vraaju zemlji. Kod svake gnojidbe zainskog bilja vrtlar treba biti posebno oprezan. Vie pojedinosti saznat ete u po glavlju o zainskom bilju.

Ova podjela biljaka daje vrtlaru samo ope smjernice. Tri polja esto se meusobno preklapaju; ne mogu se uvijek tono povui granice. Tako su. primjerice, neki praktiari miljenja da se rani krumpir i celer takoer mogu ubrajati u srednje za htjevne biljke. Drugi opet mrkvu, rotkvicu, pinat i luk svrstavaju u slabo zahtjevne biljke. Ta variranja ovisna su o osobnim iskustvima i pojedinanoj situaciji u vrtu. Na ilovastom tlu bogatom hranjivima sigurno se ne moe mnogo loe ga dogoditi ako se mrkva posije u tree podruje. I tamo e pronai dovoljno hrane. No, na pjeskovitim tlima moe nakon tree godine ve vladati osjetan nedostatak hranjiva! Dvogodinji plodored je, stoga, lo gian nastavak injenice da se jedan dio srednje zahtjevnih biljaka moe ubrojiti u vrlo zahtjevne biljke, a drugi dio u slabo zahtjevne biljke. Tako preostaju dva podruja koja se svake godine izmjenjuju. Princip plodoreda ostaje, pritom, isti. etverogodinji plodored slii naj vie starom ritmu ratarstva. Vrt je pritom podijeljen na etiri podru ja. Prva tri polja nude, kao obino, mjesto vrlo zahtjevnim, srednje za htjevnim i slabo zahtjevnim biljka ma. etvrto polje je zasijano mahu narkama kao zelenom gnojidbom. Kako bi dobro uspijevalo, vrtlar taj dio vrta prije sijanja prihranjuje razgradenim gnojem ili organskim gnojivom. Kad sljedee godine na tu dobro ishranjenu zelenu gnojid bu dou vrlo zahtjevne biljke, na "odmorenoj" gredici potreban im je samo kompost. Tema plodored je, dakle, neto kao
U mjeovitoj kulturi punoj promjena dobro uspijevaju grah. salata, korabica, mrkva i luk. Tipina za tradicionaLni seoski vrt je rubna sadnja arolikog gr mlja. Bogatstvo bilja uspijeva u harmo ninom, zdravom susjedstvu.

stalni okvirni program s promjenji vim pojedinanim predstavama. U nestalne detalje ulazi i pitanje tako zvanih "sporednih biljaka". U njih se ubraja salata, rotkvica i korabica. One imaju kratko vrijeme razvoja i ne postavljaju komplicirane zahtje ve. Stoga im nije potrebna vlastita gredica: mogu se "umetnuti" tamo gdje je ostalo mjesta. Ti "nadomjesc i " se, stoga, uvijek brinu za svjee "snage", jer se ne dosijavaju isto vremeno, ve u nepravilnim razma cima, ovisno o potrebi. Izuzetak od pravila ritmike izmje ne ne ine samo rajice, ve i neke trajnice iz povrtnjaka. Rajice osta ju na istoj gredici tri godine. Zelena paroga optereuje svoje podruje neprekidno ak 8-10 godina. Trajni gost je, takoer, i rabarbara.

Prirodan plodored: mjeovita kultura

Raznovrsne, a ipak dobro promi ljene, mjeovite kulture u vrtu imaju svoj uzor u prirodi. U divljini nema jednostranog monopola od strane jedne jedine vrste bilja. Na nekom mjestu se uvijek zajedno nalaze razliite biljke. One se me usobno nadopunjuju i prilagoene su specijalnim uvjetima tog mjesta. Pritom vanu ulogu igraju tlo, vla ga, svjetlo, toplina i vjetar. Uvjeti za prirodni odabir su strogi, a biljke koje su se odrale na svom stanitu, meusobno se podnose. One su do bri susjedi! ak su i sa ivotinjama na tom ogranienom ivotnom pro storu stvorile neku vrstu interesne zajednice.

Znanstvenici taj prirodni oblik mje ovitog zajednikog ivota biljaka i ivotinja nazivaju biocenozom. Rije potjee iz grkog i znai: i votna zajednica. U mjeovitoj kulturi stremi se ra znovrsnoj, harmoninoj biljnoj za jednici. Ona je neka vrsta "vrtne biocenoze". Moe ju se nazvati i prirodnim oblikom plodoreda. Pri tom su opaanja iz prirode prene sena na uvjete u vrtu. U mjeovitoj kulturi, kao i u prirodi, biljne zajed nice tijekom vegetacijskog perioda rastu neposredno jedna uz drugu. Na taj nain lie zasjenjuje tlo i titi njegovu vlagu od isparavanja. Dobro promiljena mjeavina kul tura na jednoj gredici mora se na dopunjavati, kako nadzemno tako i podzemno. Biljke moraju, dakle, biti tako odabrane da se meusob no ne ugroavaju svojim listovima i plodovima. Uvijek mora ostati

dovoljno prostora za svjetlo i zrak. Harmonina je dopuna naroito vana u podruju korijenja. Mjeo vite kulture uzimaju iz tla razliite koliine hranjiva, no i same izluu ju razliite supstance putem izmje ne tvari. Tako nastaje uzajamna igra davanja i uzimanja.

i nametnike. Caspari kae da se sim patije ili antipatije medu biljkama mogu oigledno oitati na korijenju. Prema njegovim opaanjima kori jenje "dobrosusjedskih" biljaka se tako ispreplete da skoro ini cjelinu. Biljke koje se ne podnose povlae se svojim korijenjem na skueni prostor - one se distanciraju. Sve kombinacije biljaka u prirod nom vrtu poivaju veim dijelom na desetogodinjim opaanjima i isku stvima bio-vrtlara i uvijek se moraju nadopuniti novim pokusima. Znan stvena istraivanja postupno donose sve vie svjetla u te veze prirode i znanosti koje stoje iza oiglednih zakonitosti mjeovitih kultura. U poglavlju "Biljke kao pomagai" saznat ete jo vie o alelopatiji - to je znanost o meusobnom utjecaju biljaka; te o fitoncidima - to su bi oloki aktivne tvari koje potiu ili sputavaju ivotne procese biljaka.

Signali upueni korijenom i mirisima

Izluevine korijenja i mirisi bilja ka zasigurno igraju vanu ulogu za susjedne biljke. Neke biljke se ne mogu podnijeti po mirisu. One uginu ili slabo uspijevaju kad ih se u vrtu prisiljava na neposredan su ivot. Druge se meusobno potiu, te uspijevaju bujnije i zdravije kad osjete meusobne utjecaje. Odre ena biljna susjedstva djeluju ak preventivno ili odbijajue na bolesti

Susjedi za mjeovite kulture

biljka blitva celer cikla crni korijen enjak endivija grah dobar susjed niski grah, kupusnjae, mrkva, rotkvica, crna rotkva niski grah, krastavac, kamilica, kupusnjae, prvenstveno cvjetaa, korabica, poriluk, rajica niski grah, kopar, krastavac, enjak, kupusnjae, korabica, korijandar, kim, lisnata salata, tikvice, luk korabica, salata glavatica, poriluk, lisnata salata jagoda, krastavac, malina, ljiljani, mrkva, voke, rue, cikla, rajica, tulipan komora, kupusnjae, poriluk, grah u bar, jagoda, krastavac, krumpir, kupusnjae, korabica, salata glavatica, lisnata salata, cikla, celer, rajica kopar, komora, krastavac, kupusnjae, korabica, salata glavatica, kukuruz, mrkva, rotkvica, tikvice krumpir, voke otrolistac, grah, enjak, salata glavatica, poriluk, rotkvica, vlasac, pinat, luk endivija, graak, matovilac, krastavac, salata glavatica, lisnata salata, kadulja, radi kupusnjae kopar, grah, kim, rajica graak, komora, enjak, poriluk, luk graak, krumpir, enjak, poriluk, rajica, luk graak, kupusnjae, grah krumpir, salata glavatica, kukuruz krumpir, poriluk, kukuruz, pinat lo susjed

graak hren jagoda komora

Raznolika mjeavina dobro promiljena mjeavina

Na gredici s mjeovitom kulturom istovremeno uspijevaju biljke s razli itim vremenom dozrijevanja plodova i berbe. One imaju razliite zahtjeve

za hranjivima, jer se vrlo zahtjevne, srednje zahtjevne i slabo zahtjevne biljke vie ne odvajaju po gredicama. Grmoliko i irokolisnato raslinje raste pored malih biljaka koje rastu ili u visinu ili okomito, u dubinu. Povre s plitkim korijenjem izmjenjuje se s duboko prodiruim korijenjem.

Ta raznolika mjeavina nije sluaj no tako sloena. Mjeovita kultura uvijek se mora temeljiti na dobro promiljenom planu. Slino kao kod plodoreda, najbolje ga je zabiljeiti i redovito koristiti. Vrtlar koji radi u skladu s prirodom mora prihvatiti taj duhovni napor. Za utjehu, praktini

ostaju prazni! Tamo gdje je ubrana jedna vrsta bilja, vrtlar e ili posijati drugu ili e otvor zatvoriti zelenom gnojidbom ili malem. Budui da se sada na zajednikoj gredici nalaze biljke "gladne" hra njiva i " s k r o m n e " biljke, priprema tla i gnojidba moraju biti usklaeni s tim. Samo povrine koje su odre ene za mjeavinu vrlo zahtjevnih i srednje zahtjevnih biljaka, opskr bljuju se ujesen razgradenim gno jem ili organskim gnojivom. Sve druge dobivaju samo kompost. Ono povre koje tijekom vegetacije treba obilno hranjivo, zalijeva se koprivinim tekuim gnojivom ili drugim tekuim gnojivima koja su naprav ljena u kunoj radinosti. Za organ ski dio brine se stalni pokriva tla i redovi sa zelenom gnojidbom. Za to su u povrtnjaku prikladni goruica, pinat i grbica. Njihovi ostaci slue kao materijal za maliranje!

Primjer za mjeovitu kulturu punu promjena: lisnata salata, luk. cikla, korabica, crni korijen, luk, mrkva i grah.

utroak rada nije vei nego kod "nor malnih" kultura. Mjeovite kulture koje dobro funkcioniraju zahtijevaju ak i ljeti manje truda, budui da gust biljni pokriva na gredici i sloj mala na tlu izmeu redova ne doputaju rast neeljenim divljim biljkama. Vr tlar rijetko mora posegnuti za moti kom ili kanticom za zalijevanje. Prinos takvog intenzivnog povrar stva vrlo je bogat, veinom iznad
Klasina mjeavina rotkvice, salate i korabice, a uz to i red kupusa.

rezultata prinosa pojedinanih gre dica. Velika prednost sastoji se i u vremenski dobro rasporeenoj "po nudi" za kuhinju i podrum. Medukulture kao salata, pinat, rotkvica, grbica i drugo zainsko bilje do zrijevaju u pravilnim razmacima. One se ubiru kako bi glavna kultura dobila dovoljno mjesta za zriobu. Na taj se nain prorjeuju redo vi mjeovite kulture, ali nikada ne
Odbijanje nametnika: mrkva i poriluk me usobno odbijaju mrkvine i lukove muhe.

Dobri susjedi - loi susjedi

" N i najljepa biljka ne moe us pijevati pored loih susjeda", tako bismo za razumijevanje naega vrta mogli modificirati klasini Schillerov citat. Bio-vrtlar koji eli uspje no raditi s mjeovitim kulturama,
Mirisni ubar dri crne lisne ui podalje od graha.

mora biti dobro obavijeten o "sim patijama i antipatijama" u biljnom svijetu. Naelno moemo rei da se veliki broj biljaka meusobno pod nosi i stvara povoljne meusobne utjecaje. Relativno je malen broj biljaka koje se ne podnose i stva raju izuzetno negativne meusobne utjecaje. Trea skupina je neutral na. Tablica (str. 76-77) prua uvid u optimalne susjedske odnose. U tom pregledu dobrih i loih susje da moe se vidjeti da u mjeovitim kulturama vanu ulogu iga i zainsko bilje. Ono ini drutvo odre enom bilju i izmjenjuje se s po vrem. Aromatino zainsko bilje djelomino poboljava okus svojih susjednih biljaka. To se. primjerice, dogaa ranom krumpiru koji se sadi uz kim i korijandar. Kopar i mrkva imaju slian meusobni utjecaj. ak ih se moe zajedno sijati u je dan red. Kombinacija grbice i rot kvice takoer ima povoljne uinke na aromu. U tom sluaju rotkvica postaje bogatija okusom. Mnoge zainske biljke dokazale su se, meutim, u mjeovitim kultura ma na drugi nain: one odbijaju na metnike! Celer titi kupusnjae od buhaa i gusjenica. Kadulja, timijan i paprena metvica odbijaju kupusnog bijelca od gredice s kupusnjaama - vjerojatno su leptiri iritirani intenzivnim mirisom. ubar odbija od graha crne lisne ui. Dragoljub i kres-salata tite rajice i voke od lisnih i krvavih uiju. Bio-vrtlaru je naroito vano iskori stiti te prirodne mogunosti zatite od nametnika. Na tom podruju moe i sam eksperimentirati i pokuati du blje proniknuti u tajne biljnih i ivo tinjskih odnosa u svom vrtu. Pregled biljaka koje slue vrtlaru kao samo zatajan "pomaga u krajnjem slua ju", nai ete u poglavlju "Biljke kao pomagai" na stranici 94. Dobri susjedi u povrtnjaku i vonjaku )ji potiu rast i zdravlje mogu biti i

neven i kadifica koji jakim bojama naglaavaju svoju korisnu ulogu. Kako se poetnik u dungli mje ovitih kultura ne bi zbunio mno tvom mogunosti, ovdje emo jo jednom predstaviti neke vane sva kodnevne kombinacije koje uspije vaju u svakom vrtu. Ponite s ovim jednostavnim, pro vjerenim mjeavinama: Pokuajte: Dobri susjedi rana mrkva - luk kasna mrkva - poriluk grah - cikla - ubar celer - poriluk mrkva - salata - vlasac rajica - perin rajica - celer salata - rotkvica - korabica kupusnjae - grah krastavac - kopar Neke izrazito nepovoljne kombina cije mora upamtiti svaki bio-vrtlar kako bi izbjegao nepotrebne neu spjehe. Upamtite: Loi susjedi salata - perin komora - rajica grah - luk kupusnjae - luk rajica- graak graak - grah krumpir - suncokret krumpir - rajica kupusnjae - goruica Vrtlar koji izbjegava ove oigledno nepovoljne kombinacije, ne moe mnogo pogrijeiti kod drugih biljaKopar voli rasti medu krastavcima koji odravaju tlo vlanim.

ka. Sa sve veim iskustvom pronai e sve bolje kombinacije. Mjeavi ne se razlikuju od vrta do vrta, jer svoj utjecaj na rast i uspjeh imaju i klimatske prilike i tlo. Za poetnika slijede tri praktina, nekomplicirana primjera kojima moe uvjebati uzgoj mjeovite kulture u svom vrtu - od proljea do kasne jeseni.
Dobro susjedstvo odravaju krumpiri s bobom na rubu aredice.

Rani kupus, salata, korabica, rotkvica, grbica

Na gredici irine 1,20 m u proljee se u sredini sadi red kupusnjaa (po izboru cvjetaa, kelj, kupus). Desno i lijevo od toga svoje mjesto nalazi po jedan mijeani red s rotkvicom i

grbicom. Pored toga nastavlja se po jedan red salate glavatice, te slijedi po jedan red korabice i na vanjskim rubovima, jo jednom, po jedan red rotkvice i grbice. Prvo se beru rotkvica i grbica. Tada salata dobiva dovoljno mjesta kako bi mogla stvoriti okrugle glavice. Ona se bere sljedea. Kupusnjae u

sredini tada se mogu dovoljno pro iriti. Tamo gdje ostane dovoljno meuprostora, vrtlar moe jo jed nom posijati kasne kulture, primje rice zimsku salatu ili pinat. Kod endivije se berba moe produljiti ranim i kasnim sortama.

Luk i mrkva, matovilac i pinat

U proljee se u naizmjeninim re dovima siju sve rane sorte mrkvi. Izmeu toga bio-vrtlar sadi luice ili luk kozjak. Nakon berbe u kasno ljeto, slijedi druga kultura u kojoj se izmjenjuju redovi matovilca i pinata. Kombinacija luka i mrkve naroito dobro pokazuje kako se na vie na ina mogu znalaki nadopunjavati mjeovite kulture. Obje ove vrste povra meusobno se tite od tet nika i odbijaju lukovu i mrkvinu muhu. No, one su i dobri partneri kod podjele prostora: mrkva raste duboko i okomito u tlo, dok luk svoje korijenje iri plono. Obje, dakle, nikada jedna drugoj ne stva raju prepreku. Stoga je gredica pro zrana i zdrava. Kasna sjetva matovilca i pinata zatvara krug plodoreda i tijekom hladnog godinjeg doba. Ta mjeo vita kultura koja je otporna na hlad nou pokriva gredicu do sljedeeg

proljea zelenim pokrivaem. Ona omoguuje vrtlaru da i po snijegu ubire svjee vitamine. Korijenje pinata obogauje tlo saponinima. dok ga listovi odravaju vlanim i zasjenjenim.

redovima posaditi lisnati kelj (rati ka) i zimski poriluk. Krumpir iza sebe ostavlja tlo koje je rahlo i mora jo samo jednom obo gatiti s malo komposta i organskog gnojiva. I koprivino tekue gnojivo potie snaan kasni rast povra. Odmah nakon sadnje gredica se po kriva slojem mala koji tu ostaje do sljedeeg proljea. Vitak poriluk i okruglasti lisnati kelj (ratika) vrlo se dobro nadopunjuju u zahtjevima oko prostora.

Rani krumpir, pinat, rotkvica, dragoljub, lisnati kelj (ratika), poriluk

U sredini gredice se na dovoljnom razmaku zasade dva reda ranog krumpira. Izmeu njih sadi se jedan red pinata, te desno i lijevo po je dan red rotkvica. Na vanjskim ru bovima vrtlar sije dragoljub koji se ne penje, ali stvara okrugle grmove te tvori zgodan cvatui okvir. Dok se krumpir proiri, pinat i rotkvi ca ve su pobrani. Dragoljub nije samo zatitna, pratea biljka uz krumpir; njegovi listovi i cvjetovi daju zdravu salatu punu arome. Kod takve mjeovite kulture krumpir se ne mora zagrtati. Nakon vaenja krumpira mogu se u naizmjeninim

Sustav mjeovitih kultura prema Gertudi Franck

Onaj tko je neko vrijeme eksperi mentirao s mjeovitim kulturama stekao je osjeaj koje biljke u njego vom vrtu ine naroito dobro, zdra vo susjedstvo koje daje dobre urode. Naravno da na ovom interesantnom podruju postoje i neki strunjaci koji su umjetnost kombiniranja ra zvili skoro do savrenstva.

Tako je Gertrud Franck u svom ve likom seoskom vrtu u Oberlimpurgu kod Schwabisch Hal la desetlje ima eksperimentirala s mjeovitim kulturama. Tijekom godina razvila je vlastiti princip. Njen vrt vie nije podijeljen u pojedine gredice. Umjesto toga ona na razmaku od 1,60 m oznaava povrinu redovi ma pinata. Izmeu njih u proljee na razmaku od 40 cm na cijelom vrtu siju se redovi pinata. Oni stva raju pravilnu razdiobu i istovreme no slue kao povre, kao sjena za kulture u razvoju te kasnije kad se ostaci iskopaju, kao materijal za maliranje. Gertrud Franck za ureivanje svaki put dijeli povrinu irine 1,60 m na glavne kulture (dva vanjska reda), srednje kulture (jedan srednji red) i male kulture (dva meureda). Ti redovi prolaze izmeu redova pi nata. Glavna kultura - primjerice grah, rajica, krumpir ili kupusnja

e - odreuje karakter svake povri ne. Sporedne kulture siju se prema stanovitima dobrog susjedstva. Metoda Gertrude Franck ima pred nost jer je povrtnjak na taj nain vrlo pregledno ureen. Njeni su razmaci tako odabrani da izmeu biljaka ostaje dovoljno mjesta kako bi se tlo stalno moglo opskrbljivati materijalom za maliranje i kompo stom. Budui da nema fiksnih staza, nigdje se ne gubi vrijedan prostor. Staze nastaju same tamo gdje je pinat obran. Pokriva tla slui kao federirajua "tampon-zona" pod nogama vrtlara. Bio-vrtlaru se isplati poblie se po zabaviti ovim posebnim oblikom mjeovite kulture. On nije uteme ljen samo desetljetnom praksom ve i dobro promiljenim teorij skim sustavom. Velikoduna podje la "sustava pinata" prikladnija je, meutim, za velike nego za malene vrtove. Tko eli saznati vie o toj

specijalnoj mjeovitoj kulturi, nai e u prilogu daljnju literaturu.

Raznolika mjeavina u seoskom vrtu

Modemi bio-vrtlari isprobavaju i dalje razvijaju mjeovite kuti ure. No, dobrosusjedske biljne zajedni ce nisu izum naeg vremena. Nji hova tradicija see stoljeima una trag, u stare seoske vrtove. Tamo je odavno bilo uobiajeno da se povre, zainsko bilje i cvijee sadi u raznolikim mjeavinama. Zdruivanje nije nastalo sluajno. Iz iskustva niza prethodnih genera cija ena sa sela je znala koje vrste meusobno dobro uspijevaju i obe avaju dobar urod. Tako je vesela slika arenog seo skog vrta istovremeno i dokaz da mjeovite kulture dobro funkcio niraju. Iz dobrog starog seoskog vrta moe i bio-vrtlar usvojiti neke vrijedne poticaje za svoje biljne zajednice. Kombinacije s mno go zainskog bilja i cvijea imaju mnogo prednosti u malim kunim vrtovima. Korisno i lijepo mogu na malom prostoru nai mjesto jedno uz drugo. Uzori i iskustva su nedjeljivi pra titelji na putu u zdrav i plodan vrt. Isto tako, vana su i vlastita opaa nja i pokusi. Stoga, svaki vrtlar koji se eli upoznati s osnovama mjeo vitih kultura, mora imati i hrabrosti za vlastite pokuse!

Ve stoljeima neveni imaju svoje po asno mjesto u seoskom vrtu. Svojom jasnoutom bojom istiu se meu kupusnjaama. Ljekoviti cvjetovi pruaju vrtu i vrtlaru zdravlje na mnogostruke naine. Njihove ljekovite izluevine iz korijenja odbijaju tetne nematode u tlu. Mast koja se dobiva iz latica lijei velike i male rane.

Plodni humci
Zdravo, snano razvijeno povre i bogati cvat san su svakog vrtlara. U bioloki obraenom vrtu poku ava se raskono bogatstvo postii blagim sredstvima: na okruglim humcima, primjerice, uspijevaju jako dobro sve biljke. Ta posebna metoda - vrtlarenje na povienim gredicama - temelji se na vrlo sta rim iskustvima. U mnogim seoskim vrtovima odreene vrste povra uvijek su se zagrtale i sadile na ni ske humke. Luk kozjak i krastavci i danas dobivaju takva poviena stanita.

Pioniri primjene humaka na Istoku i Zapadu

U junoj se Kini kultura humaka in tenzivno koristi ve stoljeima. Pe ter Chan. Kinez odrastao u blizini Kantona donio je u Ameriku meto du "raised bed", poviene gredice. Pokuao je i ljudima na "zlatnom Zapadu" koji su tako velikodu no rukovali zemljom, sjemenskim materijalom i gnojivom, objasni ti zato se humci u Aziji tako pa ljivo organiziraju i tako uspjeno obrauju. Te blago zaobljene gre dice poveavaju uzgojnu povrinu. Njihova je zemlja rahla, opskrblje na kompostom i organskim gnoji vom te se lako obrauje. Drenaa funkcionira izvanredno. Pametni, strpljivi Azijci pokuavaju na taj nain dobiti to vei prinos sa to manje rada, na malom prostoru. Na to ih prisiljava realnost ivota: tamo gdje zajedno ivi toliko ljudi mora se iskoristiti svaki kvadratni metar zemlje da se tlo ne iscrpi. Pomou povienih gredica uspije va im oboje: vei prinosi i stalno

Na humku bogatom hranjivima slabo i srednje zahtjevne biljke kao salata, mrkva i luk smiju rasti tek od tree godine.

obnovljena plodnost. U Kini nisu naueni na rasipnost. Stoga je ova azijska vrtna praksa tako prirodna. Priroda nikada besmisleno ne rasi pa svoje snage. Kineski humci Petera Chana niski su u usporedbi s njemakima o ko jima e biti kasnije govora. Oni su, kad se preraunaju mjere izraene u inima, visoki 15,24 cm. Hrbat humka irok je 91,44 cm, osnova 121, 92 cm to odgovara naoj uo biajenoj irini gredice od 1,20 m. Duljina se moe prilagoditi osob nim prilikama u vrtu. Ureenje je jednostavno. Gredica se paljivo izmjeri. Nakon toga vrtlar

okopa oznaenu osnovnu povrinu i oisti je od kamenja i samoniklog bilja. U biolokom se vrtu ta pripre mna obrada tla moe obaviti i bez lopate. Nakon toga se tlo obogauje kompostom i organskim gnojivom. Ravni humak nastane tako da vrtlar povue zemlju prema sredini. Na taj nain stvaraju se na rubovima dublji kanali koji kasnije hvataju vodu za zalijevanje. Kineski humak je lako dostupna gredica na koju se nikada ne stupa nogama. Ona se redovito opskrblju je kompostom i moe se zasaditi prema pravilima mjeovite kulture. Njemaki humci su. naprotiv, vii.

Tu je metodu 60-ih godina razvio Hermann Andra, a Hans Beba ju je godinama razraivao. Izvedba germanskog humka je skuplja i zahtijeva znatnije skupljanje mate rijala. Trud uloen u slaganje ipak se isplati jer plodnost ostaje dugo sauvana.

Gradnja humka
Osnovna povrina iroka je 1,80 m i duga po elji; visina gotovog hum ka dosee 60-70 cm. Prvo se iskopa jama dubine oko 25 cm. Zemlja se stavlja sa strane jer e kasnije po novno trebati. Ako se humak izvodi na livadi ili travnjaku iskopaju se travnati slojevi do dubine lopate. Kao najdonji, prozrani sloj, vrtlar slae usitnjene grane, tvrde dijelove stabljika grmlja i drugi grubi mate rijal. Ta jezgra ve napravljena u obliku humka see oko pola metra u visinu. No ne ispunjava se cijela osnovna povrina ve je humak na irim stranama krai za 50 cm, a na uim za 60-70 cm.

Drugi se sloj u idealnom sluaju sa stoji od travnatih ploa koje se sa zelenom stranom okrenutom pre ma dolje stavljaju preko jezgre od granja. Tko na raspolaganju nema takve travnate povrine, gradi ovaj sloj debljine oko 15 cm od otkosa trave, sijena ili pomijeanih vrtnih otpadaka. Preko toga se stavlja sloj zemlje debljine oko 10 cm i vrsto pritisne. Pritom, vrtlar sve jasni je modelira oblik humka. Nakon toga stavlja sloj lia debljine 25 cm. Lie po mogunosti treba biti pomijeano, od vie vrsta stabala, a obvezno mora biti vlano. Taj se materijal pomijea s malo zemlje i pokrije s 5 cm humusa. Sada slije di sloj komposta od gnoja debljine 5 cm, koji mora sadravati to vie kinih glisti. No, taj se sloj moe i izostaviti ako potrebni materijal nemamo na raspolaganju. Vaan je, naprotiv, sloj debljine 15 cm od grubog komposta koji se stavlja na lie. To je podruje po kome e se prvo proiriti korijenje prvih bilja ka. Stoga se ovdje vie ne smiju od vijati procesi razgradnje! Najgornji

sloj humka ini omota tla deblji ne 15 cm koji se sastoji od zrelog komposta i vrtne zemlje. Humak sada ima svoj konani okru gli oblik s blago ukoenim obronci ma. Za kasniju je sadnju vano da se tako visoka gredica napravi, ako je mogue, u smjeru sjever-jug jer u poloaju istok-zapad dobivamo vruu junu stranu i sjenovitu sje vernu stranu.

Ozelenjavanje humka
Kod sadnje povra bio-vrtlar se moe drati pravila mjeovite kul ture. Redovi se postavljaju u oval nim prstenima oko cijelog hum ka. U pozadini su visoke biljke, primjerice rajice. Posvuda okolo mogu se posaditi kupusnjae, ce ler, poriluk, salate, a prema ukusu i elji i mnogo drugog povra. Ja gode sa svojim mnogim vrijeama i krumpir dobivaju sami za sebe svoj humak. Najbolje je da vrtlar sloi novi humak ujesen. Tada sc humak do proljea moe jo malo slegnuti. No, bez daljnjega je mogue "krsti ti" gredicu odmah nakon izvedbe. U tom sluaju posadite krastavce ili tikvice koji e svjee nasipanu ze mlju brzo pokriti i zatititi. Mnogi bio-vrtlari s velikim oduevljenjem govore o uspjesima s kulturama na humcima. Tako postoji i pria o jednoj jedinoj biljci pinata koja je dostigla promjer od 80 cm (!) i na punila za ruak tanjur za 3 osobe. Na plodnim humcima ubrane su i goleme glavice kupusa i koare

Ovdje je vidljiv "unutarnji ivot" humka s razliitim slojevima tijekom mukotr pne gradnje.

Ova gredica slii blago zaobljenom ki neskom humku; zasaena je prstenasto postavljenom mjeovitom kulturom.

Uloga i vijek trajanja humka

Promotrimo stoga humak i s dobro namjernim i kritikim pogledom. Na struno napravljenom humku, bez svake sumnje, povre uspijeva izvanredno i vrlo obilno. Tome s jedne strane pridonosi toplina koja se razvija ti unutranjosti tijekom procesa razgradnje. S druge strane i materijal u "trbuhu" gredice koji se polagano razgrauje djeluje kao kompostna hrpa. A svaki vrtlar zna kako bujno uspijeva bundeva kad ju se lakomisleno posije na tu vrijednu hrpu otpada. Koliina topline u svjee naprav ljenom humku najvea je, naravno, tijekom prve godine. Ona opada s poveanom razgradnjom materijala tijekom sljedeih godina. Istovre meno se stvara sve deblji sloj plodne zemlje. Humak se "dri" 5-6 godina. Nakon toga iz slojevitog organskog materijala nastane sloj humusa visok priblino 30 cm. U meuvremenu, on se mora "dohranjivati" - kompo stom i organskim gnojivima. Uzgoj na humku predstavlja pro stor za bio-vrtlare eljne eksperi mentiranja, no on se dokazao i kao pomaga u nekim hitnim slua

pune rajica. Smatram da niti u biovrtu ne treba pretjerivati. Preko mjerna gnojidba moe se dogoditi ako gnojimo sintetskim duikom, ali i organskim gnojivima. Ta opa snost postoji kod svih previe revnih strunjaka za humke. Pretjerivanje i prekomjerna gnojidba ne spadaju u preporuljive prirodne metode. Kao vano naelo upamtite: u prve dvije godine nakon gradnje humak sadrava najvie hranjiva. U to vri jeme smiju se uzgajati samo vrlo zahtjevne biljke kao: rajica, kupu snjae, celer, poriluk i krastavci. To e povre tada biti zdravo i obilato e uspijevati. Naprotiv, pinatu i salati prijeti opasnost od prekomjerne gnojidbe i s time povezane poveane koliine nitrata koji je opasan po zdravlje. Stoga, slabo zahtjevne biljke smiju na humku rasti tek od tree godine. Razuman e vrtlar sam iz toga za kljuiti daje gore spomenuti pinat irine 80 cm zasigurno bio preko mjerno pognojen i nezdrav, dok se stasite glavice kupusa smiju ubrati mirne savjesti i na ponos vrtlara.

jevima. Tako humci premouju, primjerice, vremenski "tjesnac" tijekom prijelaza na nove metode. U svakom sluaju ovdje vrijedi stara poslovica: praksa je bolja od teorije. Okrugle gredice oigledno pokazuju da u prirodnom vrtu nema zatienih recepata. Vie nego igdje drugdje vano je vlastito iskustvo, viegodinje promatranje te, prven stveno, umjerenost. Stoga je ovdje potrebno jo jednom saeti predno sti i nedostatke uzgoja na humcima. Ispravne zakljuke svatko mora sam donijeti vlastitom praksom.

Prednosti uzgoja na humku

Zagrijavanje tla. U proljee se zbog zagrijavanja moe ranije sijati i saditi. Ujesen vrijeme zriobe tra je neto dulje. Ta je prednost oita, prije svega, u krajevima s otrom klimom. "Razmnoavanje" humusa. Kad je gredica napravljena, nastaje sko ro samostalno iz godine u godinu plodno tlo. Ta je prednost naroi to vana u vrtovima s vrlo loim tlom. Humci "premouju" situaci ju u pravom smislu rijei. Stoga se mogu preporuiti i tijekom prijela za na bioloke metode.

U prvim tekim godinama moe se na humku ve obilato brati zdravo povre. Tako ostalom dijelu vrta ostaje dovoljno vremena za stvara nje humusnog sloja. Uzgojna povrina se poveava i urod je vrlo obilan. Prvenstveno u malim vrtovima, ova prednost pri donosi samoopskrbljivanju svjeim povrem. D o b r a d r e n a a osigurana je gru bom jezgrom humka. Na ovoj gredi ci ne moe se nakupiti stajaa voda. Bogat rast korijenja moe se pro iriti kroz rahlu strukturu slojeva bogatu humusom. O l a k a n j e r a d a oigledno je prije svega u tomu da se vie nije potreb no toliko sagibati.

zalijevati. Maliranje je na "obron cima" tee nego na ravnim gredicama. I ta zatita vlage ne moe se u potpunosti primijenili. Mievi i poljske voluharice kori ste humak kao skrovite. Previe r a d a - smatraju neki biovrtlari. Oni prigovaraju da se do datna toplina i rana sjetva mogu postii i u klijalitima i pod lakim tunelima iz folije. Obogaivanje humusom zahtijeva manje rada pri kompostiranju povrina na uobia jenim vrtnim gredicama. Odluka za ili protiv humka zasigurno je i pitanje vrtlarskog temperamenta. Moda bi oni koji provode bioloke pokuse trebali obratiti vie pozorno sti nego do sada blago zaobljenim kineskim humcima. Oni ostaju blie zemlji i stoljeima su opstali.

Vana razlika sastoji se u tome da stranice visoke gredice ne padaju blago ve su okomite. Izmeu eti ri kutna stupa privruju se snane daske ili drvene oblice. Takva "ku tija" moe biti proizvoljno duga, no ne smije biti ira od 1,20 m. Is pitna visoke gredice slii slaganju humka. Isti materijali slau se u slojevima. Prije toga potrebno je na dno i donji dio stijenki staviti sitno iano pletivo. Tako vrtlar sprea va ulazak mieva iz tla u "ugodnu ostavu". Kako se iza strmih bonih stijenki zemlja ne bi suvie isuila uslijed djelovanja sunca i vjetra, preporu uje se na rubove visoke gredice zasijati puzee biljke kao, primje rice, dragoljub. Njegovi dugaki izbojci brinu se za svjeinu sjene na toplim drvenim stijenkama. Visoka gredica omoguava radost vrtlarenja prvenstveno starijim i invalidnini osobama. Ne moraju se previe sagibati, ve mogu, stojei ili ak u invalidskim kolicima, sija ti, saditi, brati plodove i izvoditi sve ostale potrebne radove.

Loe strane humka

Pomicanje p r i r o d n i h slojeva tla. Razgradivi sloj (lie, trava, organ ski otpad, reznice drva) nalazi se duboko u tlu. ivim organizmima u sloju razgradnje potrebno je mnogo kisika! Stoga se oni u vrtnom tlu za dravaju u gornjem humusnom slo ju. Ako se humak napravi bez mo gunosti za proputanje zraka postoji opasnost od nastanka nepropusnih meuslojeva i stvaranja trulei, Nastaje opasnost za korijenje koje obino izbjegava sloj razgrad nje. U humku je ta zona ispod kori jenja, a u vrtnoj zemlji iznad glav nog podruja korijenja. ini se da za veinu biljaka ta opasnost nije prevelika budui da se iznad sloja razgradnje obilato stvara debeli sloj humusa koji je dostatan za korijenov sustav. H u m a k se vrlo brzo sui. To moe biti problem tijekom vruih ljeta. Vlaga brzo otjee prema dolje, a iz korijenjem proraslog tla vie se ne moe vratiti u humak. Tijekom prvih godina potrebno je mnogo

Visoka gredica humak u kutiji

Kao dio plodnog, zemljanog humka nastala je visoka gredica. Princip i struktura slie humku.

Visoke gredice omoguavaju takoer starijim ili invalidnini osobama da uivaju u radosti vrtlarenja i biranja plodova na ugodnoj visini.

Stoga je vano da se posvuda oko visoke gredice naprave poploene staze po kojima se moe kretati bez spoticanja. Gredice u drvenim "kutijama" vole i mlae osobe. One jednostavno koriste ugodu uspravnog vrtlarenja ili si olakavaju mukotrpan rad na obroncima tako da gredice "poma knu" iz kosine na ravnu povrinu. Ma kakva god bila pobuda - vrtla ri su oduvijek posjedovali radost eksperimentiranja. Zato to ne bi pokuali na "viem nivou"? Svatko sam za sebe mora odluiti isplati li se uloeni trud.

ivotinje kao pomagai u vrtu

"U prirodi postoji vjeno kretanje korisnih ivotinja i nametnika. Ako ih ona sve pusti na ivotu, izjest e jedni druge." To opaanje prirode, zajedno s hladnokrvno izvedenim zakljukom potjee od Goethea. U 20. stoljeu ljudi bre gube str pljenje, oni vie nemaju toliko vre mena promatrati problem. Namet nici se vie ne preputaju svojim prirodnim neprijateljima, ve ih se unitava u velikim "vojnim poho dima". To omoguuju nova kemij ska sredstva koja nisu postojala do poetka 20-ih godina 20. stoljea. Smrtonosna kia insekticida jedna ko pogaa korisne i tetne organiz me. Naruena je prirodna ravnotea izmeu "jesti" i "biti pojeden". No. u prirodi nijemo jadikovanje nakon kratkog vremena esto prijee u podsmijeh. Crveni pauk primjer je za vrstou kojom su siuni ivi organizmi uzvratili udarac. Malenogje nametnika jedna vrsta grabe ljivih grinja toliko dugo drala "u

ahu" sve dok nije razvio otrovnu injekciju. Korisne su grinje nestale i crveni je pauk konano imao otvo ren put. U kratkom vremenu razvio se u jednog od najopasnijih namet nika na vokama. U meuvremenu, ovjek je prepoznao takve odnose pa meusobne odnose organizama u prirodi ipak pozornije promatra. No, Goetheova je hladnokrvnost postala kompliciranijom. Bio-vrtlari moraju shvatiti da e tisue bia za njih besplatno raditi ako im stvore ispravne ivotne uvjete. Po trebno je dodati da samo strpljivo promatranje esto nije lako. Pone kad je potrebno staviti ruke u dep vrtlarske pregae kad se ui penju po liu voaka ili gusjenice grizu kupusnjae. Onaj tko sada napravi radikalan zahvat, oduzet e kori snim ivotinjama osnovu za ivot. Tko ima strpljenja, promatrat e kako e mnotvo malih ivotinja navaliti na "postavljeni stol". "Pri rodni neprijatelji" nee nikada po sve iskorijeniti svoje protuigrae. Tamo gdje se vrati ravnotea vrsta, tamo e se i tetnici zadrali u pod noljivim granicama. No, vrtlar mora svoje prijatelje i pomagae poznavati i raspoznavati ako eli s njima uspjeno suraiva ti. esto i korisne ivotinje spada ju u ivotinje koje puu ili bruje, a koje kod mnogih ljudi izazivaju obrambene reakcije. Sjeam se jed ne male scene u kasno ljeto: jedna uiara sletjela je, nita ne slutei, na stolnjak. ena ju je ubila i pri tom s gaenjem rekla "gamad"! Ta besmislena smrt bila je dvostruko alosna. Uiare su prekrasni stvo rovi s prozirnim krilima proaranim zelenim ilama i zlatnim oima. One vie slie vilenjaku iz bajki nego odvratnoj gamadi. Uiare nisu samo lijepe, one spadaju i u nae najkorisnije pomagae u vrtu: njihove liinke unitavaju velike koliine lisnih ui!

Raspoznavanje promatranje - zatita

Ovaj slogan vrijedi za sve vrtla re koji ele suraivati s prirodom. "Tjeralice" najvanijih ivotinja koje pomau u vrtu pri regulaciji nametnika, moraju im pritom slui ti kao putokazi.

Sisavci
imii su postali rijetki jer im ne dostaju skrovita u sjenicima i pei nama. Te izjelice kukaca posjeduju leteu opnu koja je srasla izmeu trupa i dijelova tijela. Izvanredno se snalaze u tami. Hladno godinje doba provode u zimskom snu; tada na stropu svojih skrovita vise s glavom prema dolje.
Crvenosmei noni putnik naputa svo ju rupu u drvetu kako bi lovio letee kukce.

Korist: imii hvataju "noob dije'" medu kukcima, primjeri ce: sovice, savijae, grbice i komare. Zatita: imii su bezopa sne ivotinje, iako se mnogim ljudima ine strani. Ostavite ih na miru i sauvajte njihova skrovita kao to su otvoreni tavani i rupe u drveu; na taj im nain najvie pomaete. U prodavaonicama se mogu ku piti kutije za imie u kojima e ivotinje nai nova mjesta za spavanje.

kopanje u obliku lopate, duguljastu njuku u obliku rila i sitne, poluslijepe oi. Korist: Krtice jedu crve (naa lost, i kine gliste), rovce, kuk ce, liinke, kukuljice, grice, pueve golae, te pustoe i po gnijezdima tetnih voluharica. Dnevno moraju pojesti toliko hrane, koliko su same teke! Zatita: Ogorene vrtlare moli se za razumijevanje.

Ptice
One spadaju u marljive pomagae u vrtu koje svatko poznaje. Svoju korisnu djelatnost prate melodi nim pjevom ili hrabrim cvrkutanjem. Na taj nain lako osvajaju srca ljudi. No, neke vrste ptica mogu izazvati ljutnju ili ak i te tu. Kosovi, vrapci i vorci u naoj su se civiliziranoj okolini toliko razmnoili da se u vrtovima pone kad pojavljuju u jatima. Raskopavaju gredice s usjevom, iskopavaju male biljke iz tla, jedu sjemenje i " k r a d u " velike koliine voa. Ipak, svaki prijatelj prirode ih mora titi ti. Mree, folije i svjetlucajue alu minijske trake dre pernata "neod gojena" stvorenja podalje, a da im ne tete. Te ptice imaju, usprkos svojim lo im navikama, i korisna svojstva: one love crve, kukce i gusjenice. Vrapci jedu i sjemenje korova. Par sjenica tijekom jednog jedinog ljeta sakupi za hranu svojoj mladunadi do 30 kg gusjenica. Veliku pomo pruaju i crvenda, crvenrepka i zebe. Korist: Ptice, prvenstveno za prehranu mladunadi, love ve like koliine kukaca, meu nji ma uglavnom lisne ui, gusje-

Jeevi su kako omiljeni tako i ko risni. Kad nastupi opasnost, oni se sklupaju, izbace bodlje i postaju ne osvojive utvrde. Mladunad dolazi na svijet u proljee, ponekad i ujesen. Obitelj u sumrak zajedniki odlazi u lov. Zimu provode u snu, skriveni u toplim upljinama. Njihovo srce tada kuca vrlo sporo, dva do tri puta u mi nuti. Sve su ivotne funkcije stavlje ne na "reim tednje". Korist: Jeevi jedu pueve, grice. crve, gusjenice, mieve pa ak i zmije. Meutim, nemaju nita niti protiv jagoda ili jabuka. Zatita: Neometan kutak ispod grmlja gdje zaostane lie i granje. Tamo si jeevi mogu iz graditi gnijezdo. U bio-vrtu se, naravno, podrazumijeva: bez puomora!

Rovice se mogu lako raspoznati po svojoj iljastoj njukici u obliku rila, kratkom repu i neugodnom, mousnom mirisu. Njihova su lea sivosmea, krzno na trbuhu je svje tlije. Ne jedu biljke te ne priinjavaju nikakvu tetu glodanjem. Korist: Rovice nou love pu eve, kukce, rovce i liinke. Svaku no pojedu najmanje to liko koliko su same teke! Zatita: Rovice svoja skloni ta esto grade ispod kamenja, u upljim panjevima, u grmlju i ispod hrpa lia. Pobrinite se za takva mjesta na neometanim dijelovima vrta, ispod grmlja i ivica.

Psi i make hvataju rovice, ali ih ne jedu. Nastojmo u tome sprijeiti barem pse.

Krtice veina vrtlara ne smatra sa veznicima ve zanovijetalima koja svojim humcima unitavaju travnjak i povrtne gredice. Vjebajte strplje nje. Rahla zemlja koju je "proizve la" krtica izvanredno je prikladna za posudu za cvijee. Ostatak humka se ponovno okopa. Inae, podzemni rovai su pod zatitom prirode. Tko ih ne voli, mora ih barem potovati kao marljive lovce na kukce. Krti ca moe, zajedno s repom biti duga do 17 cm. Ima barunastocrno ili sivo-smee krzno, snane ape za

Rovica se dobro raspoznaje po svojoj izduenoj njukici u obliku rila. Ona nou izlazi u lov i tada lovi velike koliine kukaca i pueva.

Muharica pogledom trai kukce.

nice, upljuvke ("crve") i druge liinke. Neke unitavaju i sje menke korova. Zatita: Vana su mjesta na ko jima se ptice gnijezde. U vrtu bliskom prirodi potrebno je zasaditi ivicu i grmlje koje pti cama prua dom za spavanje i zadravanje. Osim toga, mogu se postaviti i kuice za ptice iji otvori moraju biti okrenuti pre ma jugoistoku. Ujesen kad izle te svi mladunci, kuice se oiste kako se ne bi proirile bolesti i gamad. Kuice slue pticama koje se inae legu u dupljama - tu se ubrajaju sjenice, puzavci. brgljezi, crvenrepke - a kao pomona gnijezda slue i lastavicama. U ivici, drveu i na tlu legu se crvenda, zebe i carii.

Zeba u potrazi za hranom u drvu.

Crvendai se gnijezde u otpalom UU.

Sljepici su bezopasni i korisni - love kukce, babure i pueve.

Pojilite za ptice ili mali bazeni ubrajaju se u neophodnu zatitu pti ca u vrtu. Tijekom otre zime po trebno je postaviti hranilicu.

Gmazovi
Sljepici nisu opasne zmije - oni su, zapravo, guteri. Njihovo zmijoliko tijelo na leima je sivo-smee do bakrenaste boje s crnim trakama. Trbuh imje taman. Te ivotinje vole vlane livade i skrivena mjesta u vrtu.

Korist: Sljepici tijekom ranih jutarnjih sati i uveer hvataju pueve golae, crve i kukce. Zatita: Ostaviti ih neometano na kompostitu. meu trulim drvom i ispod granja; zatititi ih od domaih ivotinja.

Vodozemci
Smee krastae, livadne smee abe i male zelene abe se, naa lost, esto promatraju s gaenjem. No, tko ih poblie upozna, ubrzo e ih pozdravljati kao dobre prijatelje u vrtu. Smea krastaa je smee boje i prekrivena bradavicama, ali zato ima lijepe, zlatne oi. Livadna smea aba ima smekasta lea s tamnim mrljama, dok je trbuh svje tliji. Mala zelena aba je zelenkaste boje. Karakteristina su njena dva zvuna mjehura koje dok kreke e napuhuje kao balone. abama je potrebna voda. One djelomino ive u bari, a djelomino na kopnu. Gusto, vlano obalno raslinje slui im kao zatita. Ti vodozemci idu u susjedstvo, ali se uvijek vraaju na svoje stalno mjesto u vrtu ako im ono nudi dobre ivotne uvjete. Korist: Smea krastaa i ostale abe jedu pueve golae, crve, babure i kukce.

Uiare se prehranjuju nektarom i cvjet nim peludom kao i lisnim uima.

Medu najmarljivije lovce na lisne ui ubrajaju se prodrljive liinke uiara.

Zatita: Pomou malih jezerca i vlanih biotopa stvoriti pri kladne ivotne uvjete u vrtu i postati prijatelj tim "ogavnim" abama. Ovi "golai" su vrlo osjetljivi na otrove svake vrste!

Kukci
Uiare koje se nazivaju i zlatookama, vitki su kukci s prozirnim krilima proaranim zelenim ilama i zlatnim oima. Ti vilenjaci meu kukcima prehranjuju se uglavnom mednom rosom i vodom. Kad su jako gladni, love ui i sitne kukce. Veliki grabeljivci su, naprotiv, li inke uiara. One izlaze iz jajaca
Dvotokasta bubamara privrstila je svoja uta jajaca na list.

koja su privrena na dugim drcima pod liem. Smeaste liinke svojim eljustima u obliku klijeta hvataju lisne ui. grinje ikare, titaste ui i krvave ui. Nakon 18 dana zaahure se u male, bijele a hure. U njima se odvija udnovata pretvorba iz prodrljive liinke u prozirnu "zlatooku". Korist: Jedna jedina liinka po jede 200-500 lisnih ui i drugih tetnika. Zatita: Ne prskati insekticidi ma, fungicidima i uljanim sred stvima! Tijekom zime odrasle uiare trae zatieni kut u hladnim spremnicima, ostava ma i vrtnim kuicama. Razbori-

aba krastaa u tami lovi kukce, pauke, crve i pueve golae.

Svaki vrtlar morao bi poznavati liinke bubamara; one masovno unitavaju ui.

ti bio-vrtlar odgodit e ienje kuice do proljea kad e uiare izletjeti na otvoreni prostor. Bubamare nisu uvijek crvene. Po stoje i ute vrste, a ima ih i u dru gim bojama. I broj i veliina tamnih tokica variraju. Vano je znati ra zlikovati liinke: one izlaze iz u tih, okomito postavljenih jajaca, tamne su sivo-plave boje sa utim mrljama. Kad se zakukulje. liinke se sklupaju. Tada vise vrsto zali jepljene na listovima ili stabljikama. Raspoznaju se po trzanju kojim reagiraju na dodir. Korist: Kukci i liinke jedu velike koliine lisnih uiju. Li inka tijekom svog 20-dnevnog ivota uniti 400-800 sitnih na metnika. Nakon zimskog miro vanja bubamare su jako gladne i zato ve u proljee snano "navaljuju" na vrt. Zatita: Ne prskati otrovom, posebice ne u proljee (tako zvano prskanje u kretanju ve getacije!). Ostati strpljiv pri pogledu na prve ui; promatrati biljke dok se ne pojave buba mare. Odrasli kukci prezimlj LI JU u slojevima listova, uskim pukotinama kore i hladnim ostavama. Ponudite im takvu mogunost preivljavanja!

drvlja ili kamenja slue tim ko risnim kukcima kao skrovite. Uholae su nepravedno optuene da se uvlae ljudima u ui i tamo svojim klijetima ine zlo. To je bajka! Klijeta na zatku mogu uliti strah samo malim ivotinjama kad enka u zemlji brani svoje mlade. Korist: Uholaa je noni grabeljivac koji jede kukce, prven stveno ui. Povremeno nagriza i biljke i voke. Njezin jelovnik je, dakle, arolik. Zatita: U bio-vrtu se uholaa smatra "domaom ivotinjom" te s pravom "koristi" za lov na nametnike na vokama. U tu se svrhu posude s cvijeem, rahlo ispunjene drvenom vunom ili slamom, naopake objese na drvee. U tim se upljinama preko dana rado skrivaju uho lae. Nou idu u lov. Vano: posude moraju imati kontakt s granama kako bi se uholae mogle lako popeti i sii.

tkarke mame muhe lebdilice. Jedna li inka muhe lebdilice. koja nabode svoje rtve, pojede 400-800 lisnih uiju!

Trci: Medu trke se ubrajaju zlat ni trak. vrtni trak i trak gusjeniar. Oni imaju duge, snane noge i vrsto, tamno pokrilje. Korist: Kornjai i njihove liin ke ubrajaju se meu velike grabeljivce koji napadaju kuku ljice i love gusjenice, injake (liinke klisnjaka), krumpirovu zlaticu, liinke krumpirove zla tice i pueve; male vrste love i ui i grinje. Zatita: Prihvatite ih kao kori sne ivotinje i nemojte ih, zbog neznanja, unitavati. Pazite na zelenozlatna ili bronana, sjajna krila! Vlana mjesta ispod lia.

Ose najeznice su mali, samo 5-30 mm dugaki kukci. Postoji mnogo razliitih vrsta. Imaju tamna, sjajna krila, uski "struk" i dugu leglicu na zatku. Tim "ubilakim instrumen tom" ose najeznice ubadaju, pri mjerice, lisne ui i u njih, jo ive, odlau svoja jajaca. Liinka ose najeznice iznutra izjeda svog do maina i zakukuljena prezimlj uje u upljoj ui. Korist: Jedna enka ose najezni ce moe u ui izlei i 200-1000 jajaaca. Vee vrste ubadaju i moljce zapredare i gusjenice kupusnog bijelca, druge su se pak specijalizirale za kukuljice lukove muhe. Zatita: Paziti na "mumije" li snih ui kojima prezimlj uju ose najeznice. Nemojte odmah spa liti otpatke od rezanja drvea! Biljke iz porodice titarki nude im hranu, a biljke ispod grmlja zatitu tijekom zime.

M u h e lebdilice ponekad znamo za mijeniti s osama te ih stoga ubijamo. One imaju crne i ute oznake, no re lativno su male (7-15 mm). Raspo znaju se po svom brzom, neujnom letu. Krila mogu tako brzo pomicati da u zraku ostaju na mjestu. Karak teristini su i njihovi izuzetno brzi cik-cak pokreti. Svoja jajaca legu u kolonije lisnih uiju. Neke vrste po inju s tim ve vrlo rano u proljee. Njima se moe usporiti prva najezda lisnih uiju. Bijele ili ukaste liin ke izgledaju kao upljuvci ("crvi'"). Korist: Odrasle muhe lebdilice ive od peluda i meda. Igraju vrlo vanu ulogu kod opraiva nja. Liinke se, naprotiv, pre hranjuju lisnim uima. Tijekom svog kratkog ivota od 8 do 15 dana liinka pojede oko 400800 lisnih uiju.

Zatita: Nemojte ih brkati s osama. Prvenstveno u prolje e nemojte prskanjem oslabiti prve generacije muha lebdilica. Objesite pomona sredstva za gnijeenje insekata. Stitarke (kopar, krasuljica, divlja mrkva i dr.) mame u vrt muhe lebdilice!

Paunjaci
U njih se ubrajaju pauci krstai, pauci skakai, pauci vujaci, "baldahin"-pauci, te jo mnogi drugi. Svojim oblikom i veliinom jako se razlikuju. Neki grade mree, drugi ive na tlu. Svatko ih moe raspoznati po njihovim nogama. Korist: Pauci spadaju u naju spjenije lovce na nametnike. Oni love muhe, leptire, komjae. gusjenice, stjenice i ui. Zatita: Ne ubijajte ih zbog gaenja, nemojte prskati otro vom. Pokrivai tla, samoniklo bilje i prirodni kamenjar pauci ma nude skrovite.

Stjenice koje ive u slobodnoj pri rodi imaju korisnija svojstva nego one u naoj postelji. Postoji mno go razliitih grabeljivih stjenica koje unitavaju nametnike. One su u prosjeku dugake samo 3-7 mm. Plosnato tijelo, koasto, ponekad areno polupokrilje i sustav za bodenje i sisanje u obliku rila. ubrajaju se u obiljeja za lake raspoznava nje ovih kukaca. Meu najvanije grabeljive stjenice spadaju cvjetne i travne stjenice. Korist: Grabeljive stjenice najee jedu "crvene pauke" ali i lisne ui, grinje i male gu sjenice. Zatita: Ne prskati otrovom! Savladajte gaenje, promatrajte ih i prepoznajte njihovu ulogu u povezanom sustavu Prirode.

Kine gliste su mali ratari koji me trima kopaju tunele u tlu. Cijeli svoj ivot u sebe neprestance trpa ju zemlju i organske otpatke, a na drugom kraju izluuju najplodnije hrpice humusa. itavo njihovo tije lo jedan je probavili trakt. U njemu se mijeaju organski sastojci i mi neralne estice iz tla s probavnim izluevinama u najfinije postojane mrvice. Na taj nain nastaju eljeni kompleksi gline i humusa. Hrpice izmeta kine gliste sadre velike koncentracije hranjiva. Slje dee vrijednosti jedne takve analize pokazuju kako visok moe biti pro sjeni sadraj glavnih hranjiva u us poredbi s tlom u najblioj okolici: 5 x vie duika 7 x vie fosfora 11 x vie kalija 2 x vie magnezija 4 x vie kalcija Te vrijednosti mogu varirati - ovi sno o prilikama u tlu i ishrani; no one su ipak dojmljivo visoke. Jefti nijeg proizvoaa gnojiva ne moe si poeljeti niti jedan vrtlar, pogo tovo stoga to kine gliste nisu sa motnjaci ve zemlju nastanjuju u gomilama. U jednom hektaru vrtne zemlje moe ivjeti 80.000-130.000 tih ivotinja. Na vagi to iznosi 6-8 kvintala! U jednom hektaru oranice skupljene kine gliste imale bi tei nu jedne krave. Stoga ih nazivamo i "kravama u oranici". To malo pod zemno stado pretvori tijekom jedne godine koliinu zemlje 70 puta veu od teine vlastitog tijela u najfiniji, plodni humus. Osim toga, taj se pokretni "kuni duh" svojim cjevnatim sustavom brine za dobru prozranost tla. Kroz njegove bezbrojne prolaze kroz tlo se rasporeuje oborinska voda. Te kanale ije su stijenke obloene najboljim hranjivima, rado slijedi i korijenje biljaka. Svaka kina glista istovremeno je mujak i enka. Ovi dvospolci ti-

Grabeljive grinje ubrajaju se ta koer u paunjake. Sline su tet nim grinjama ikaricama, no ne proizvode pauinu i po tome ih mo emo razlikovati. Grabeljive grinje velike su samo 0,5 mm, a nalazimo ih na donjoj strani listova. Korist: Grabeljiva grinja Phytoseiuhts persimilis ubija crve nog pauka. Ta se vrsta grinje ve sustavno uzgaja za biolo ko suzbijanje nametnika. Zatita: Nemojte ih zamjenji vati sa tetnim grinjama ika ricama! Nemojte prskati!

Vrtni pauci krstai u umjetnikoj mrei.

Kina glista ili podzemno stado krava

U tlu takoer postoji bezbroj ivo tinja koje vjetom vrtlaru pomau u njegovu poslu. O milijardama si unih ivih organizama u tlu esto smo govorili u razliitim prilikama. Ovdje bismo eljeli jo jednom po blie upoznati najveeg podzemnog pomagaa: kinu glistu. O njenom radom ispunjenom ivotu i zauu juim uincima mogla bi se napisati napeta knjiga. No, i kratak izlet u carstvo ruiastosmedih kolutiavaca otkriva udo nad udesima.

Medu najvjernije pomagae bio-vrilara ubrajaju se kine gliste: one prozrauju tlo i neprestano proizvode hranjivi humus.

jekom vlanih noi izlaze iz svojih zemljanih kanala, grle se dugo u za klonu tame i meusobno se oplou ju. Potom ponovno nestaju u zemlji i tamo odlau jajaca. Jake kie ispu njavaju prolaze vodom i u gomila ma tjeraju gliste na povrinu zemlje. Moda otuda potjee i njihovo ime. No, one se zapravo ne boje kie; u preplavljenim hodnicima pate od nedostatka zraka. Ali vani na njih vreba jo vea opasnost - sunce. Ako se ne uspiju brzo zakopati u svoj vlani, tamni element, ugibaju na smrtonosnom svjetlu koje unita va njihovu krvnu supstancu.

ravan repni zavretak. Prodiru du boko u tlo. esto sve do mineralnih slojeva. Njihova se hrana sastoji od zemlje, otpalog lia, odbaenih di jelova korijenja i slinih tvari. One predstavljaju ive "lopate" koje vr tlaru tede mnogo truda. Mora ih se uvati kao mala stada u tlu. slino kao dobre domae ivotinje koje se moraju hraniti i njegovati kako bi dale dobar prinos! U vrtovima s loim tlom i onima koji su upravo preli na prirodne metode, isplati se poseban uzgoj kinih glista. U tu svrhu napravite drveni spremnik koji se moe smje stiti u vrtu ili u podrumu. Najdonji sloj mora biti od sijena ili lia. Nakon toga spremnik se u naiz mjeninim slojevima puni stajskim gnojem, kompostom i organskim otpadom. Tko ne moe nabaviti gnoj, moe uzeti raznovrsni ma terijal iz kuhinje i vrta. Posipajte malo kamenog ili glinenog brana medu slojeve i sve polijte toplom kinicom tako daje materijal ugod no vlaan. Tada se naseljavaju ku pljene ili kod nekog drugog vrtlara uzgojene, kine gliste. Naposljetku se spremnik pokrije vreom ili po klopcem od dasaka. Sve dok je na stanjen ne smije biti niti pretopao niti prehladan, niti prevlaan niti presuh. Naravno, svoje gliste mo rate i redovito hraniti.

Posebne poslastice za vae kolutiave domae ivotinje su ostaci li a i luka, talog kave. ostaci voa i groa, te vlana, usitnjena valovi ta ljepenka. Nakon 4-6 mjeseci va vrt moete naseliti marljivim mla dim glistama. Prvenstveno iznesite van ukasta ili smea jajaca gli sta veliine glave pribadae. Stare kine gliste ne vole vie mijenjati svoju okolinu. Mlade e ivotinje u kompostu ili ispod sloja mala vrlo brzo izai van. Za razmnoavanje je naroito prikladan kanadski soj Tennessy Whiggler.

Kapa dolje pred glistama

Kine gliste se zasigurno ubrajaju u najvanije ivotinje koje pomau vrtlaru da odrava svoj vrt zdravim. One uvelike pridonose obogaiva nju humusnog sloja, a time i zdra vom, otpornom rastu bilja. Ta jed nostavna bia, koja bez nogu i ruku kre put kroz tlo, nenadomjestivi su
U drvenim sanducima kine gliste ive kao domae ivotinje koje se njeguju i hrane.

Kine gliste kao domae ivotinje

Na svijetu postoji mnogo razlii tih vrsta kinih glista. Za vrtlara na naem podruju od znaenja su, pr venstveno, dvije skupine: gnojevne ili kompostne gujavice (Eisenia foetida) i obine gujavice (Lumbricus terrestris). Svjetlocrvene kompos tne gujavice duge su 6-8 cm i brzo se razmnoavaju. One ive od svjeeg organskog otpada i potrebno im je mnogo vlage i toplinef Stoga je kompostna hrpa za njih idealan i votni prostor. Obine gujavice su vee, deblje, smee do sivosmee boje i imaju

Neveni i kadifice ljekoviti su za tlo: nji hovo korijenje sadrava tvari koje truju za biljke tetne nematode.

ke natjerati u bijeg. O tome je ve bilo govora u poglavljima o koro vu i mjeovitim kulturama. Pritom se veinom radilo o iskustvima iz prakse. Vrtlari i seljaci promatrali su godinama - ili ak generacijama - kultivirane biljke i njihova meu sobna ponaanja. Rezultat su bili savjeti za svakodnevno vrtlarenje koji su se uvijek nanovo isproba vali. Posljednjih 60-ak godina i znanost se bavi oitim susjedskim odnosima meu biljkama, le poku ava razjasniti zakonitosti koje se iza toga skrivaju. Ve 1937. godine napisao je profesor Hans Molisch, direktor Instituta za biljnu fiziolo giju Sveuilita u Beu knjigu pod naslovom Utjecaj jedne biljke na drugu - ale/opatija. No, taj je znan stveni rad pao u zaborav.

Fitoncidi - zagonetne biljne tvari

dio ekolokog sustava zemlje. No, one imaju osjetljivu kou. Solnim kiselinama i otrovnim prskanjem moemo ih samo prognati. Bio-vrtlari bi morali u svojim mi slima skinuti kapu pred tim tihim, marljivim pomagaima koji ne tra e plau. Francuski seljaci obia vali su nekada rei: "Le bon Dieu, dragi Bog zna kako se radi plodna zemlja, a svoju je tajnu povjerio kinim glistama." Aristotel ih je smatrao "srcem tla". A Charles Darwin je 1881. godine pisao: "Plug je jedan od najstarijih i naj vrednijih ljudskih izuma; no ve odavno, prije no to je on postojao, kine su gliste redovito orale zemlju i oru je jo uvijek. Moe se dovesti u dvojbu postoji li ^o koja druga ivotinja koja je u povijesti zemlje odigrala ovako znaajnu ulogu kao ti mali organizirani stvorovi." (Iz: Stvaranje tla na oranici kroz cljehit nost crva, njemako izdanje 1899.) U Rusiji su se pak tajanstveni uza jamni odnosi meu biljkama i nada lje razmatrali. Tako je, prvenstveno, profesor B. P. Tokin s Instituta za mikrobiologiju i virologiju iz Kijeva pronaao izrazito zanimljive pojedi nosti. On je stvorio pojam fitoncida. To su razliite bioloki aktivne tvari koje stvaraju biljke. Fitoncidi djeluju na ivotne procese susjednih biljaka i malih ivih organizama poticajno ili spreavajui. Oni mogu usmrtiti bakterije i gljivice, otrovati kukce i gliste, no isto tako mogu potaknu ti susjedne biljke na izrazito bujan rast. Fitoncidi se stvaraju u listovi ma, plodovima i korijenju. Izluuju se u zrak, vodu ili tlo, i tamo djelu ju. Albert von Haller koji je u maloj brouri na njemakom jeziku saeo vane rezultate ruskog istraivanja, naziva fitoncide "silama reda".

Biljke kao pomagai u vrtu

Vrtlari koji su poeli postupati pre ma pravilima prirode, te itatelji koji su bili paljivi do ove stranice u knjizi, nee se vie uditi kad ka emo da i biljke mogu biti aktivni pomagai u vrtu. Iako nikad ne pu taju ni glasa i nikad se ne miu s mjesta, ti tihi stvorovi ipak govore jasnim jezikom, a mogu i nametni-

Ovdje emo baciti samo kratak po gled iza kulisa prirodnih zakona. Tko se eli poblie baviti tim za nimljivim istraivanjima ili neto vie o tome saznali, moe se vie pozabaviti strunom literaturom. Neki primjeri moraju bio-vrtlaru pokazati gdje se ti tajanstveni, ne vidljivi fitoncidi oituju u svakod nevnoj praksi: Rezano cvijee ne dri se dobro u vazi ako se u za jednici pojavi "mutikaa". Rezeda, primjerice, dovodi drugo cvijee do uvenua. U ovom sluaju sta bljike rezede izluuju fitoncide koji na susjede djeluju toksino. Slino se dogaa i kod biljnih zajednica u vrtu. Tokin. primjerice, govori o pokusima tijekom kojih su zajed no zasijane ljubice i ra. Pritom je niklo sve sjeme ljubica. No, im je znanstvenik posijao mirisne ljubice zajedno sa penicom, nije niknula niti jedna jedina biljka ljubice. U

ovom sluaju dolo je do irenja spreavajuih tvari.

Biljke protiv korijenovih glistaca

Uinkovitost kadifica protiv glista ca (nematoda) poiva zasigurno i na izluivanju odreenih fitoncida. Tako su nizozemski znanstvenici s Poljo privrednog fakulteta u VVageningenu ustanovili da korijenje kadifica sadr i u vodi topive tvari koje toksino djeluju na korijenove glistace. Ovo je otkrie bilo jo zanimljivije kad se ustanovilo da prirodne aktivne tvari biljaka sadre sline spojeve kao i sredstva protiv nematoda proizvede na u kemijskoj industriji. Ovaj kratak pogled u istraivanje trebao bi bio-vrtlaru dokazati dvi je stvari: priroda jo uvijek ima mnoga iznenaenja i neistraene

povezanosti. To to ih mi jo nismo sve shvatili nije zasigurno nikakav dokaz da one ne postoje. S druge strane: znanstvena istraivanja vrlo esto tek mnogo kasnije potvrde iskustva iz prakse. Pritom se vre menski odmak moe mjeriti deset ljeima ili ak stoljeima. Kad, da kle, predstavljamo i razvrstavamo biljke kao pomagae u vrtu tada ti savjeti nemaju nita zajedniko s nebuloznim praznovjerjem. Napro tiv, to je konkretna stvarnost ije se tajne otkrivaju tek u uzavrelim pa rama kemijskih epruveta. Znanstvene su podloge za svakodnevicu u vrtu, dodue, od pomoi, no jo su vaniji praktini rezultati. Svaki vrtlar moe eksperimentira ti s preporukama iz prakse te stei svoja vlastita iskustva. Iz tablice na ovoj stranici vidljivo je koje se bilj ke u vaem vrtu mogu koristiti kao "zeleni aneli uvari".

Biljke pomau biljkama

bolest / nametnik buha krumpirova zlatica kupusni bijelac odbijajue biljke pravi pelin, paprena metvica, salata, utilovka u cvatu hren, mrtve koprive, paprati kopar, kadulja, rumarin, majina duica, paprena metvica, pelin, rajica, celer dragoljub, lavanda, vrtni ubar mrkve enjak, kockavica, mljeika, pasji jezik, kokotac, suncokret, sunovrati 'La Riante' lavanda, vrati, matovilac luk, kadulja, grbica bosiljak, vrati, orah kadifice, neveni enjak (openito baktericid i fungicid), vlasac usjev goruice, luk, enjak, dragoljub, i kadulja, izop, majina duica pravi pelin naroito djelotvorne kombinacije kupusnjae i salata; krastavci i utilovka

kupusnjae i rajica; kupusnjae i celer; kupusnjae i zainsko bilje dragoljub ispod voaka; rue i lavanda; grah i vrtni ubar luk i mrkve kokotac na pojasu oko stabla, suncokret ili sunovrat kao zatitno rubno bilje rue i lavanda mrkve i luk; mrkve i grbica orah na mjestu za sjedenje pokrivai tla ili rubni nasadi uz rue, krumpir, rajice mjestimina sadnja enjaka ispod voaka, izmeu jagoda i rua samo "relativno" djelovanje pravi pelin uz grmove ribiza

lisne ui, krvave ui lukova muha mievi, voluharice

mravi mrkvina muha muhe nematode (glistaci) pepelnica puevi ribizova hra

Zeleni kaiprst
Medu biljkama koje pruaju veli ku pomo vanu ulogu sa svojim intenzivnim aktivnim tvarima igra zainsko bilje. Ono se uvijek nano vo pojavljuje u tablicama s "aneli ma uvarima". Prvenstveno, samo niklo bilje pomae vrtlaru pravim "zelenim savjetima". Ono je rjeiti svjedok svojstava tla. Tko kupi ze mljite ili zakupi vrt, mora vrlo do bro promotriti postojeu korovnu floru. Tamo gdje se u kultiviranom vrtu iznenada pojavi invazija odre enog korova, on esto nepogrei vo ukazuje na pogreke u uzgoju ili nedostatak hranjiva. Tako, primje rice, poljska preslica, poljska me tvica ili puzavi abnjak ukazuju na teku zbijenost tla, no takoer i na nagomilanu vlagu u tlu. Naprotiv, mijakinja i kopriva otkrivaju: mi rastemo u dobrom humusu! Tablica na stranici 97 "prevodi" tajni govor bilja. Ona jasno pokazuje to biljke mogu znaiti kao indikatori. U ovom su poglavlju kao pomagai vrtlara opisane samo "ive biljke". One se na licu mjesta - tamo gdje rastu - stavljaju na raspolaganje. Naravno, biljke su u biolokom vrtu korisne i na drugi nain: one se koriste kao gnojivo ili kao sred stvo za prskanje protiv nametnika. No, ta nas "prva pomo s biljkama" ve uvodi u novo poglavlje, a tamo se vie ne radi samo o pomaganju, ve o direktnoj biolokoj obrani od nametnika.

Samoniklo bilje paljivom bio-vrtlaru daje vrijedan putokaz. Sve biljke na lijevoj slici indikatori su humusom bo gatog tla.

Biljke-indikatori
tip/stanje tla pjeskovito tlo karakteristino samoniklo bilje jednogodinja :reskavica. Scleranthus anmms ljepljiva rumenika. Lychnis viscaria pjearski mak, Papaver argemone poljski pelin, Artemisia campestris sjetveni ravan, Chrysanthemum segetum ekinjasta broika, Galium aparine divlja vodopija, cikorija, Cichorium intybus esparzeta. Onobrychis viciifolia kamilica, Chamomiila recutita maslaak. Taraxacum officinale podbjel, Tussilagofarfara poljski osjak, Cirsium arvense poljski abnjak, Ranunculus arvensis sitni koljenac. vjeni, Sherardia arvensis bijela loboda. Chenopodium album crna pomonica, Solanum nigrum jednogodinji prosinac, resulja, Mercurialis annua kamilica, Chamomiila recutita ljekovita dimnjaa, Fumaria officinalis mijakinja, crijevac, Stellaria media obina i mala kopriva. Vrtia dioica i U. urens poljska esti ka, Thlaspi arvense poljska goruica. Sinapis arvensis rusomaa, Capsel/a hursa-pastoris sitna konica, Ga/insoga parviflora iroka pepeljuga, Atriplexpatula guarski petoprst, petolist, Potentilla anserina ljubiasti gavez, Symphytum officinale maslaak. Taraxum officinale poljska metvica, Mentha arvensis puzavi abnjak, Ranunculus repens veliki trputac, Plantago major zlatica, Ranunculus jicaria deltoidni klini, Dianthus deltoides gladu. Erophi/a verna pjearski mak, Papaver argemone poljska djetelina, Trifolium arvense bridasta rotkva, Raphanus raphanistrum bujad, Ptericlium aguiiinum heljda, Fagopyrum esculentum kokoje proso, kotreva. Echinochloa crus-galli mauhica. Viola tricolor mala kiselica. Rumex acetosella meka medunika, Holcus mollis poljski jarmen, Anthemis arvensis sivkasta gladica. Corvnephorus canescens upljozub. kacigarka, Galeopsis segetum divlja vodopija, cikorija, Cichorium intybus kraljevski kokoti, Consolida regalis livadna kadulja. Salvia pratensis ljetni gorocvijet, Adonis aestivalis mala krvara, Sanguisorba minor obini dubaac. Teucrium chamaedrys

Bioloka sredstva za obranu od nametnika

Cilj je svakog bio-vrtlara - pa i u tekim vremenima, sauvati i uspo staviti prirodnu ekoloku ravnoteu izmeu "tetnih" i "korisnih" ivih organizama. Sredstva protiv "namet nika" mogu se razmatrati samo kao nune mjere u sluaju obrane. Stoga ovdje ne govorimo o suzbijanju na metnika ve o obrani od nametnika. Uvijek se radi samo o tome da se su stanari tla vrate u svoje granice kad jednom "odrade" svoju ulogu. U ovom ete poglavlju na brojnim stranicama nai mnotvo praktinih savjeta. No, ipak - crvenim slovima bi trebalo zapisati: Primijeniti samo u sluaju prijeke potrebe! Nega tivne mjere koje unitavaju ivot, nikada ne smiju postati navikom, ak ni onda kad trebaju zatititi na urod. Bio-vrtlari moraju se voditi milju da samo na kraju pozitivne radnje imaju i pozitivne posljedice. Sve drugo je iluzija, svjetlucavi ba lon sapunice iz arobne kutije nae civilizacije koji e se jednog dana rasprsnuti zbog okrutnosti nae stvarnosti. Vrtlari koji tijekom od mora prolistaju asopise o vrtu stare 60-100 godina, zaudit e se koliko malo prostora su zauzimala pita nja o obrani od nametnika. Razlog tome zasigurno nije bio u idilinom stanju ondanjih vrtova. No, prak tini savjeti za suzbijanje pueva, gusjenica ili ui koji su se i u doba naih djedova prenosili s jedne na drugu generaciju vrtlara, sastojali su se najveim dijelom od provjere nih domaih sredstava. Svatko ih je mogao sam proizvesti ili nabaviti u najblioj drogeriji. Njihova je uin kovitost oigledno bila dovoljna da se osigura glavnina uroda.

ilovasto tlo

humusno tlo bogato hranjivima (prvenstveno duikom)

vlano, teko tlo

suho. Iako tlo

tlo siromano kalcijem

tlo bogato kalcijem

Na taj su nain svi bili zadovoljni: i vrtlar i razuman broj nametnika. Danas od "suzbijanja nametnika" ivi cijela jedna golema industrija. Kad razmiljate o tome "opravdava li cilj sredstvo" nemojte nikada za boraviti - to esto samo puni blagaj ne proizvoaa!

n u " ulogu. Svaki se zahvat u vrtu, stoga, mora vrlo paljivo promisli ti. " t e t n e " ivotinje moemo podi jeliti u pet velikih skupina: Kukci se pojavljuju na Zemlji u najmanje milijun vrsta. Mogu se vrlo brzo razmnoavati, te stoga i iznenada pojaviti u velikim kolii nama. No, takva je nedaa veinom izrazito ovisna o klimi, ponudi hra ne i prisutnosti njihovih prirodnih neprijatelja. Tko se uspaniari pri masovnoj invaziji uiju, mora znati da se i nametnici kao i korisne i votinje pojavljuju veinom u ritmu od tri godine. Pritom su uinkovite vrlo logine zakonitosti: u prvoj se godini pri izrazitoj pojavi namet nika vrlo brzo razmnoavaju i ko risne ivotinje, jer se mogu dobro prehraniti. Tijekom druge godine vrtom zavladaju "dobri duhovi". No, sada je njihov stol siromani je postavljen nego u "doba namet nika". Dakle, korisne ivotinje se vie ne razmnoavaju tako obilno. Tijekom tree godine nametnici po

novno mogu "dignuti glavu". Tada predstava poinje iznova, uz pret postavku da nitko nije "interveni rao" i poremetio ravnoteu. Kukci mogu "otetiti" biljke jer ih grizu i sisaju. Oni prolaze kroz ra zliite stadije razvoja; stoga se svi ne hrane samo kao odrasle ivoti nje, ve i kao liinke, gusjenice i "upljuvci". Budui da se na naim prostorima rijetko dogodi da izjedu cijelo drvo ili pobrste povrtne gredice, teta od kukaca je obino samo djelomina. To se dogaa pr venstveno tamo gdje aktivni ostanu i njihovi suparnici. No, naalost, pri sisanju biljaka kukci mogu prenijeti i virusna oboljenja. U " t e t n e " kukce ubrajaju se ui, stjenice, muhe, liinke leptira, ose, muice, kornjai i mnogi drugi. Pronai ete ih, ako su vane za ljubitelja vrta, u velikoj tablici o zatiti bilja. Grinje ne pripadaju, kako mnogi ljudi misle, kukcima ve paunjacima. Veina ih je siuna, od 0,1 do 0,5 mm i mogu se dobro vidjeti samo pod povealom. Mnogi od tih mini-paunjaka uope ne ugroa vaju bilje u vrtu. Neke vrste grinja tete biljkama jer siu sok iz listova koji tada poute i odumiru. Naroito je rasprostranjen crve ni pauk koji napada voke. Grinja - uzronik deformacije lista ili antraknoze - ugroava breskve, vi novu lozu i jagode, a grahova ili obina grinja gredice s povrem. Kemijskim prskanjem radikalno se unitavaju njihovi neprijatelji grabeljive grinje, dok tetne grinje preivljavaju i ponovno se brzo raz mnoavaju. Nematode su siuni nitasti crvi ili glistaci koji uglavnom ive u tlu. One igraju vrlo korisnu ulogu kod razgradnje humusa. Samo vrlo malo vrsta nematoda napada biljke i na nosi tetu korijenju i stabljikama.

"Nametnici"
No, vratimo se biolokim mjerama za zatitu i obranu naega bio-vrta. Rije "nametnik" je vrlo opsean te stoga i nejasan pojam. S kojim tetama i s kojim se nametnicima susreemo u vrtu?

ivotinje
One ine najveu skupinu neelje nih stanara koja obuhvaa najmanje nekoliko stotina tisua vrsta koje su na mnogo naina upletene u veliki ekoloki sustav. Oni veinom isto vremeno imaju i "korisnu" i "tet

Posebnu skupinu ine ciste, u koji ma mogu zatiena jajaca i liinke sigurno preivjeti dulje razdoblje. Zatitni mali "paketii" privruju se na korijenje, esto korovnih vrsta. Tek kad se u blizini zasade biljke podlone napadu glistaca, probude se mali nametnici za nove, neeljene aktivnosti. Ovisno o vr sti glistaca korijenje, stabljike ili listovi odumiru. Cistoidne nema tode (Heterodera, Globoera) ire se prvenstveno u poljima krumpira i repe. Plodored, mjeovite kulture i slojevi mala koji spreavaju rast korova, spadaju stoga u preventiv ne mjere protiv nematoda. U vrtu stabljikina nematoda (Dityienchus mpsaci) prvenstveno napada ukra sno bilje kao to je plamenac i su novrat, ali i luk. Lisne nematode mphelenchoides) napadaju jagode. Migriraiue korijenove nematode Wratylenchw-vrste) nanose tetu mrkvi, krumpiru, jagodama, voka ma, ruama i nekim vrstama grmlja. Protiv ovih korijenovih nematoda posebno su uinkovite "neprija teljske biljke" kao to su kadifice i neveni. Mekuci mogu u vrtu postati "iva napast". U tetne predstavnike ubra jaju se prvenstveno puevi golai. Njihova nezasitna elja za jelom po znata je svakom vrtlaru. Iscrpno su opisani na stranici 110 u poglavlju "Napasnici". Divlja takoer moe priiniti tetu u vrtu, no ne pojavljuje se posvu da. Na selu, primjerice, gladne srne ponekad upadaju u vrtove. Zeevi i kunii ponekad priinjavaju muku vrtlarima jer nagrizaju karanfile, mlado povre i druge "poslastice". takori i mievi nanose tetu vie zimskim zalihama hrane nego vrtnim gredicama. No, voluharice spadaju u stvarne nametnike jer grizu korijenje i gomolje. Na taj nain nanose te tu grmlju i povru. I one su iscrpno opisani u poglavlju "Napasnici".

Gljivice
One se ubrajaju u nie biljke koje se sastoje iz vlaknastih stanica i ive bez klorofila. Skupinu tih finih vla kana vidljivih golim okom naziva mo micelij. Gljivice se hrane mrtvim ili ivim organskim tvarima. Svojim vlaknima urastaju u tkivo biljaka i oduzimaju im hranjiva. Za razmno avanje - pomou spora - potrebno im je mnogo vlage i topline. Mnogo vrsta gljivica ima u tlu izvanredno vanu i korisnu ulogu kod procesa razgradnje i stvaranja humusa. No, nad tlom mogu odreene glji vice napraviti velike tete na kulti viranim biljkama. One se ubrajaju u parazite koji bujaju u tkivu bilja ka domaina i prekidaju provodne snopove. No, za to moraju vladati "prave prilike": zaguljiva klima staklenika i mekano biljno tkivo koje nastaje, prvenstveno, preko mjernom duinom gnojidbom, po voljno djeluju na nastanak gljivica. Izmeu 3000 poznatih gljivinih oboljenja ovo su najvanija: Zemljine tetne gljivice (Verticillium, Fusarium i ostale) prodiru kroz korijenje u provodne snopo ve biljaka i prouzrokuju iznenadni kolaps. Uvenue ljetnih zvjezdana, rajice i polijeganje krastavaca pri mjeri su takvih gljivina oboljenja. Bolesti kao: crna noga sadnica, padaviavost (Phoma lingam) i herni ja kupusa (Plasmodiophora brassicae) uzrokovane su gljivicama koje se zadravaju u tlu. Rak kore (Nectria galligena) uzro kuje rakrane koje prodiru duboko u tkivo te prekidaju kolanje sokova. Grane koje rastu dalje od mjesta in fekcije s vremenom odumiru. Pjegavost lia su razliita gljivi na oboljenja koja mogu napasti ce ler, grah, graak, krastavac i rajicu. Na liu, ali i na plodovima, vidlji ve su pjege koje se sue te dovode do odumiranja cijelog dijela biljke.

Hre imaju neke osobitosti: one nastaju samo kad gljivice pronau dvije razliite vrste biljaka koje su im potrebne za njihovo razmnoa vanje. Na odreenim meudomadarima razvijaju se gljivine spore koje potom prelaze na biljke domadare i uzrokuju hrave pjege. Oso bito su ugroeni: rua, sljez. grah i ribiz. Plamenjaa (Phytophthora infestans) pogaa prvenstveno pomo nice kao tu su krumpir i rajica.

Plamenjaa - smea trule iri se na vla zi: ona unitava listove rajica, a plodovi postaju neukusni.

Siva plijesan - pokazatelj slabosti biljke!

Listovi krumpira posve odumiru nakon infekcije. 1 kod rajice su za raeni listovi i plodovi. Gljivice sive plijesni (Botiytis sp.) ire se osobito brzo i neugodne su u vrtovima. One trebaju uvijek dovoljno vlage za svoj razvoj i smatraju se tipinim "nametnici ma slabosti". Jasno vidljiva "siva plijesan" na liu i drugim dijelovi ma biljke oteuje jagode, groe, salatu, krastavce, grah, rajice, ali i geranije i ciklame, lukoviasto cvi jee i boure.
Pepelnica se iri po toplom vremenu.

Pepelnica i plamenjaa ubrajaju se u najrairenija gljivina oboljenja prouzrokovana razliitim vrstama gljivica (primjerice E/ysiphe, Sphaerotheca i Peronospora). Pepelnica se razvija i pri suhom vremenu, a pla menjaa prvenstveno tijekom vla nih ljeta. Pepelnica se raspoznaje po "branastoj" prevlaci na listovima. Ona napada rue, krastavce, graak, ogrozde, voke i vinovu lozu. Pla menjaa je vidljiva po "branastoj" prevlaci s donje strane te utim ili smeim mrljama na gornjoj strani listova. Ugroena je vinova loza, ali i luk, salata, kupusnjae i pinat.

izdanaka kruaka, te bakterijski rak rajice (Coryn ebacterhim michiganense). Ne postoje uinkovita sre dstva za prskanje protiv bakterij skih bolesti! Virusi su jo manji od jednostaninih bakterija. Razvijaju se u ivim stanicama. Deformacije, patuljasti rast i promjena boje ila listova, esto ukazuju da je dolo do virusne zaraze. 1 uenje i mozaine pjege ukazuju na te nevidljive nametnike u stanicama. Mozaik na grahu, salati, viroze krumpira, uta crtiavost kod luka i bijela crtiavost gladiola, primjeri su takvih zaraza. Biljke napadnute virusom, ne mogu se spasiti prskanjem.

Bakterije i virusi
Oni spadaju u siune ive organiz me koji nisu vidljivi golim okom ve iskljuivo pomou elektronskog mikroskopa. Bakterije tla sa svo jim brojnim vrstama ubrajaju se u najkorisnije ive organizme. Druge

Pomona sredstva u nudi

Tekue biljno gnojivo biljna juha
U prirodi raste bilje koje je vrlo kori sno protiv mnogih biljnih oboljenja. U bio-vrtu se na vrapce ne puca to povima. Prirodna sredstva na manje problematian nain postiu eljeni uspjeh. Ona su osim toga, kad ih sami proizvedemo, mnogo jeftinija! Za proizvodnju vlastitog sredstva za prskanje dovoljna je posuda od 10 litara. Sami moete sakupiti biljke za juhu napravljenu kod kue ili ih ak pustiti da poludivlje izrastu u nekom kutu vrta. Gavez i pravi pelin ak spadaju u vrt s ljekovitim biljem. Kod koprive, preslice, gaveza i pra vog pelina koristi se cijela biljka sa stabljikom i listovima prije cvatnje. Kod vratia koristi se biljka u cva tu. Suene biljke mogu se takoer nabavili u drogerijama, ljekarnama, poljoprivrednim ljekarnama i speci jaliziranim biolokim prodavaonica ma. Koliine navedene u receptima mogu biti razliite budui da i sadr aj aktivnih tvari biljaka nije stalan. Isprobajte sami stoje mogue vie!

Mozaik na grahu je virusno oboljenje koje stvara ukaste pjege.

bakterije, pak, uzrokuju oboljenja ivotinja i ljudi. Bakterijama mogu biti zaraene i biljke. Posljedice su, izmeu ostalog, tumorne izrasline i pojave trulei. Bakterijska oboljenja su, primjerice, trule podanka ili rizoma perunike (Pectohac.terium carotovorum), opasan bakterijski pale (Erwinia amy lovor a) koji prven stveno uzrokuje odumiranje vrhova

Osnovni recepti
Tekue biljno gnojivo i njegova proizvodnja iscrpno je opisana u poglavlju o gnojivima na str. 67. Biljni aj ete napraviti kad uza vrelom vodom prelijete svjee ili osuene biljke, mjeavinu ostavite pokrivenu 10-15 minuta da se na moi vodom i potom procijedite. Biljna juha nastaje ako propisa nu koliinu bilja namaete 24 sata u vodi (ako je mogue u kinici!): juhu potom zakuhate i sve ostavite oko pola sata lagano kljuati na ma lom plamenu. Juha se mora na kraju ohladiti, a potom procijediti. Biljni ekstrakti rade se od svjeeg ili suhog bilja namoenog u hladnoj vodi. Ekstrakti smiju stajati samo ne koliko sati, najvie jedan dan ijednu no. te ne smiju prijei u vrenje.

Bio-vrtlar moe iz razliitog samoniklog i vrtnog bilja napraviti vlastita sredstva za prskanje koja su prikladna za obranu od nametnika. U ovoj koari nalaze se kopriva, bujad. vrati, preslica i pravi pelin. Oni jo. djelomino, rastu kao samoniklo bilje, no mogu se zasaditi u vrtu za svoje potrebe.

Najvanije juhe za prskanje

Koprivino tekue gnojivo djeluje kao obrana od kukaca i jaa otpor nost biljaka. 1 kg svjee koprive (velike ili male vrste) stavi se u 10 litara vode. Ako je kopriva suena potrebno je 100-200 g. Fermenti rano gnojivo se mora razrijediti u omjeru 1:10. Njime se moe zalije vati podruje korijenja, tlo ili - samo jako razrijeenim - listovi. Mlado, fermentirajue gnojivo koristi se nakon otprilike 4 dana; potrebno ga je razrijediti u omjeru 1:50, a djelu je, prskano po listovima i stabljici, protiv lisnih ui i grinja. Ljuta juha od koprive radi se od 1 kg svjee koprive i 10 litara vode, no ne smije fermentirati. Taj ekstrakt iz hladne vode stoji 12-24 sata i prska se nerazrijeen. Djeluje protiv lisnih uiju. "aree" tvari koprive gube se ako juha predugo stoji. Uinkovitost ekstrakta koprive je dvojbena. Tije kom sustavnih pokusa ui djelomi-

no uope nisu reagirale. Vjerojatno su rezultati ovisni i o cjelokupnoj ekolokoj situaciji u vrtu. U svakom sluaju, ova se juha moe preporu iti samo kod blagog napada uiju. Isprobajte sami! Tekue gnojivo od gaveza (Symp hytum officinale i S. asperum) pri pravlja se isto kao i gnojivo od ko prive i koristi u istu svrhu. Obje se biljke mogu i zajedno pomijeati jer se nadopunjuju svojim djelotvor nim tvarima. Gnojivo od gaveza sadri duik i kalij. Tekue gnojivo od poljske pre slice. Za pripravu gnojiva od ove biljke (Eguisetum arvense) namae se 1 kg svjeih ili 150 g osuenih biljaka u 10 litara vode tijekom 24 sata. Sljedei dan juha se pusti da lagano kljua oko pola sata. Nakon toga mora se ohladiti i kasnije pro cijediti. Prije prskanja razrjeuje se s peterostrukom koliinom vode. Sadri izrazito mnogo silicijeve kiseline i djeluje prvenstveno preventivno

protiv gljivinih oboljenja. Presli com prskajte za suhog vremena, tijekom sunanih dana. Preventivni uinak je najizrazitiji kad se prska nje redovito ponavlja od proljea do ljeta. Kod nagle opasnosti od glji vinih infekcija koje se brzo ire, tekue gnojivo od preslice mora se primijenjivati 3 dana zaredom. Koprivino tekue gnojivo i tekue gnojivo od preslice mogu se pomi jeati i tako prskati. Koprivinom tekuem gnojivu moete dodati i aku preslice. Tekue gnojivo ili juha od papra ti. U tu svrhu moete koristiti um sku paprat (Dryopteris filixmas) i bujad (Pteridium ac/uilinum). U 10 litara vode stavi se po 1 kg svjeih ili 100 g osuenih biljaka. Gnojivo od paprati koristite nerazrijeeno za zimsko prskanje. Ono se prska izravno po biljkama i pomae pro tiv titastih, votanih ui ili crvaca i lisnih uiju. Nerazrijeeno tekue gnojivo ili juha od paprati moe se primijeniti i protiv hre.

Vrati je vrlo rasprostranjen; samoniklo raste na sunanim rubovima livada i puteva.

J u h a , aj ili tekue gnojivo od vratia. Vrati (Tanacetum vulgare) nije paprat, biljka botaniki spa da u glavoike. U 10 litara vode za pripremu gnojiva, juhe ili aja stavi se 300 do 500 g svjee biljke u cva tu ili 30 g osuenih biljaka. Tijekom zime prskajte tom nerazrijeenom tekuinom biljke, a u ljeti tlo. Juha od vratia za prskanje poslije cvat nje ili za jesensko prskanje razrijedi se dvostrukom koliinom vode. Taj ekstrakt od samoniklog bilja djeluje openito protiv jagodinog cvjetara, jagodine grinje, kupinove grinje, malininog pupara, osa li starica, hrde i pepelnice. Vrati se u narodu naziva i paprat protiv crva, jer se kao domae sred stvo moe koristiti protiv crva. Da nas je poznato da biljka ima i tok sine sastojke te da nije bezopasna. Stoga pazite da djeca ne dou u do dir s tom juhom. Tekue gnojivo ili j u h u od pravog pelina napravite od 300 g svjeih biljaka pravog pelina (Artemisia absinthium) ili 30 g osuenih biljaka i 10 litara vode. Tijekom proljea tim se nerazrijeenim gnojivom prskaju ribizi protiv lisnih ui i hrde ribiza, a biljke protiv gusjenica i mrava. Tijekom lipnja do srpnja trostruko razrijeeni aj djeluje protiv lisnih ui i jabunog savijaa. Tijekom je seni prskajte dvostruko razrijeenu juhu protiv kupine grinje. Nerazrijeeno tekue gnojivo ili aj od pra vog pelina odbija kupusne bijelce. E k s t r a k t lia rajice priprema se od 2 ake lia i bonih izdana ka. Usitnite svjei biljni materijal i ostavite ga 3 sata u 2-3 litre vode. Taj biljni ekstrakt se tijekom vre mena izletavanja kupusnog bijelca polijeva svaka 2 dana po kupusnjaama. Svojim intenzivnim mirisom tjera leptire. Tekue gnojivo od enjaka i luka moete napraviti od 500 g luka i e

njaka koji se stave u 10 litara vode. Gotovo gnojivo se, razrijeeno u omjeru 1:10, polijeva po tlu gredica i ispod drvea. Ono poveava obram bene snage protiv gljivinih obo ljenja, prvenstveno kod krumpira i jagoda. Luk i enjak mogu se kori stiti pomijeani ili zasebno. Mogu se dodati i listovi crnog ribiza. Tekue gnojivo od ljuski luka na staje od 20-50 g ljuski i propupalih dijelova luka koji se moraju moiti tijekom 4-7 dana u 1 litri vode. Tim gnojivom prskajte protiv grinja i gljivinih bolesti kao s t o j e plame njaa rajice i krumpira. aj od luka i enjaka djeluje op enito protiv gamadi. Juha od 75 g sjeckanog luka ili enjeva enjaka 1 10 litara vode mora stajati najma nje 5 sati. Potom se nerazrijeena moe prskati po biljkama i tlu. Po mae protiv jagodine grinje te dru gih grinja i gljivinih oboljenja. Kod svih preparata od luka i enja ka odluujuu ulogu vjerojatno ima visoki sadraj sumpora kao i antibiotskih tvari koje unitavaju klice. J u h a od kvasije se radi od 150 g gorkog drva kvasije (Quassia oma ra, moe se nabaviti u ljekarnama) i 2 litre vode. Sljedei se dan ta juha mora kuhati 1 sat. Potom dodajte jo 2 litre juhe od preslice i 10 litara vode u kojoj je otopljeno 250 g kalijevog sapuna. Ta se mjeavina dobro uva i moe se po biljkama prskati nerazrijeena od proljea do jeseni. Koristi se protiv lisnih ui i drugih i votinjskih nametnika. Koristiti samo u hitnom sluaju! Sredstvo djeluje kao eluani i nagrizajui otrov na sve kukce, dakle i na korisne! Drve ne strugotine se mogu ponovno po suiti i koristiti jo 2-3 puta. Otopina kalijevog sapuna radi se kao 2%-tna otopina i prska protiv ui. Pazite da u drogeriji ili ljekarni nabavite isti kalijev sapun! Normal ni kalijev sapun za domainstvo nije

Tekue gnojivo od bujadi razrijedite u rano proljee s 10 puta veom ko liinom vode i prskajte protiv lisnih uiju. Tijekom ostalih perioda godi ne koristite to gnojivo nerazrijeeno. Ono se, osim na biljke, nanosi i na tlo te pomae u obrani od pueva. Bujad posjeduje visoki sadraj ka lija pa kod njegovog manjka moe djelovati na ravnoteu hranjiva. Ovo gnojivo moete politi i po kompostu. Bujad se moe pripraviti i kao juha.
Paprat je iroko rasprostranjena, uspije va na svijetlim mjestima u umi, a pone kad i u vrtu.

prikladan budui da sadri i razliite dodatke. Jednostavan pokus e vam pokazati kvalitetu koritenog proi zvoda: otopite u vodi malo sapuna. Ako se stvori ista otopina bez taloga, kupili ste isti, dobar kalijev sapun. Ovisno o tome koliko jaka i uinko vita mora biti otopina, pomijea se 150-300 g kalijevog sapuna u 10 li tara vrue vode. Nakon to se ohladi, treba prskati nerazrijeenu otopinu. Otopina kalij evog sapuna zatvara or gane za disanje mekokonih kukaca; ona nagriza i vanjski omota pa se ivotinje osue na suncu. Ta sudbina pogaa i mekokone korisne ivo tinje kao, primjerice, liinke muha lebdilica. Odgovoran bio-vrtlar mora stoga prije upotrebe otopine kalije vog sapuna ispitati svoju savjest, raz misliti ""opravdava li cilj sredstvo". Otopina alkohola i sapuna radi se tako da se otopi 200 g kalijevog sa puna u vruoj vodi i potom razrijedi s 10 litara vode. U to se doda i 1/3 koncentriranog alkohola. Ova mje avina pomae protiv lisnih ui te protiv votanih, titastih i krvavih ui budui da agresivna otopina na griza zatitne slojeve ovih kukaca. Ekoloki promatrano, otopina kali jevog sapuna i alkohola je pod jo veim upitnikom od otopine istog kalijevog sapuna. Sumporno-kalijeva otopina proi zvodi se od 20-40 g sumpornog ka lija (Hepar su/furis, mjeavina sum pora i pepeljae = kalijev karbonat) i 10 litara vode. Mjeavina se dobro promijea i prska u nerazrijeenom obliku. Ova je otopina blago sred stvo protiv gljivica i pomae protiv aave krastavosti i pepelnice. Ali ona moe natetiti osjetljivim gra beljivim grinjama i grabeljivim stjenicama. Uz to, vrtlar ne smije imati osjetljiv nos: mrvice sumpor nog kalija imaju vrlo neugodan mi ris slian mirisu pokvarenih jaja. Vodeno staklo je kalijev ili natrijev silikat i sadri silicijevi! kiselinu.

Moemo ga pronai i u preslici. Pr skanje vodenim staklom otvrdnjava povrinu lia te tako spreava pro diranje gljivinih spora. Sredstvo se radi u 1-2%-tnom razrjeenju, a ko risti se za zimsko prskanje voaka. Tijekom ljeta otopina se moe dodati preventivnom prskanju voaka i vi nove loze protiv gljivica. Pozor: Ne smije se prskati dok sja sunce! Ne smije doi u dodir sa staklom (naoa le!) jer nastaju tvrdokorne mrlje. Vo deno staklo izaziva nadraaj oiju! Teobaldova otopina se pripravlja u dvije posude. U prvoj posudi se u 3 li tre vrue vode otopi 1 kg kalijeve soli (40%-tne) i ostavi da se ohladi. Po tom se u tekuinu doda jo 100 g ka lijevog vodenog stakla. U drugoj po sudi otopi se 1 kg negaenog vapna u 10 litara vode. To "vapneno mlijeko" umijeajte kroz krpu u otopinu prve posude i dodajte jo toliko vode da na kraju dobijete 20 litara tekuine. Ovom otopinom prskajte voke i bobiasto bilje sve dok otopina ne pone kapati s njih. Kad se tekuina posui tvori vrsti omota oko pupo va i titi od napada ptica. Tom otopi nom pogoene su i liinke, jajaca i kukci koji zimu prezimljuju u kori. Prskanje vodenim staklom nije pri kladno za povrtnjak.

prije svega organe za disanje me kokonih kukaca jer se fini kremeni kristali taloe izmeu segmenata tijela. Oni toliko bolno nagrizaju kou tijela da ivotinje u svojoj boli ostaju nepokretne i na kraju uginu od gladi. Pritom osjetljive korisne ivotinje prolaze isto kao i nametni ci! I vrtlar mora biti na oprezu dok radi s kamenim prahom - ne smije ga udisati jer oteuje plua! Dijatomejska zemlja takoer se posipa po listovima biljaka. Ona potie otpornost na kukce i gljivi na oboljenja, posebice na aavu krastavost, pepelnicu, plamenjau, krumpirovu zlaticu, lukovog moljca i buhaa. Oprez: ne primjenjivati na biljke osjetljive na vapnenac! Drvni pepeo se, slino kao i kame no brano, posipa po biljkama vla nima od rose. On djeluje protiv ui ju. Pueve moemo odbiti pomou prstena od drvenog pepela posipa nog oko biljaka. Pepeo sadri kalcij i zato nije prikladan za biljke kao to su azaleje i hortenzije, koje uz gajamo na tresetnim tlima.

Mehanika sredstva obrane

Mehanika sredstva djeluju vrlo ciljano i pomau da se odreeni na metnici u potpunosti odbiju. Veina tih metoda poznata je ve genera cijama. U '"vremenima napretka" smatrane su staromodnima, moda i stoga jer su bile povezane s radom. Danas se u bio-vrtu ponovno cijene zamke, mree i druga sredstva tog tipa jer nemaju neeljene sporedne uinke na eko-sustav! Zamke se postavljaju, prvenstveno, kako bi se uhvatile voluharice (vidi poglavlje "Rasprostranjeni napa snici" na str. 109). Zamke se mogu nabaviti u svim prodavaonicama. U zamke se ubrajaju i ae ukopane u tlo u koje "kao nekada" hvatamo kornjae i prvenstveno rovce koji se vie ne mogu osloboditi iz takve "jame".

Praiva
Kameno brano posipa se po bilj kama vlanim od rose (ne za vjetro vitog ili kiovitog vremena). Fini prah djeluje protiv ui te preventiv no protiv gljivinih oboljenja. Ovaj se postupak mora ponavljati tije kom glavnog razdoblja rasla svaki tjedan. Prsten od kamenog brana posipan oko krastavaca ili salate odbija pueve. No, ova obrana od nametnika ne funkcionira kad je vrijeme kiovito. Kameno brano je neotrovno, no bio-vrtlar mora znati kakav uinak ima taj fini prah: on zatvara siune tjelesne otvore,

I posude ispunjene pivom u kojima se utope puevi, ubrajaju se u triko ve postavljaa zamki. Vlane vree, lukavo posloene daske, veliko lie i izdubljeni krumpir takoer se pre tvaraju u "zasjedu" u koju upadaju puevi, grice i stonoge. Vrtlar ih jo samo mora kasnije pokupiti. Miro ljubivi ljudi e ih potom odnijeti - na mjesto na kojem nee priiniti tetu. Mree i staniolske folije trebaju, prvenstveno od voaka i bobiastog bilja, odbijati ptice. N o , ivotinje se brzo priviknu na lebdee i svjetlu cave trake. Uinkovitije su plasti ne mree koje se mogu nabaviti u specijaliziranim prodavaonicama. tetne povrtne muhe mogu se od biljaka odbili finim mreama ili specijalnim flisom. Ljepljivi prstenovi i ljepljivi pojasevi predstavljaju zamke za one kuk ce koji puu po deblima (primjerice: mrazovci). U specijaliziranim proRano postavljeni flis odbija muhe od mladih biljaka. povrtne

Ograde od fine pletene ice oko povrtnih gredica tite od zeeva, no moraju biti visoke najmanje 80 cm kako ih ivotinje ne bi mogle preskoiti. Specijalne ograde pro tiv pueva tite od tih prodrljivih nametnika. Time se mogu ograditi manji vrtovi ili pojedine gredice. U prodavaonicama se mogu nabaviti razliiti modeli (vidi poglavlje "Pu evi" na str. 110).
Ljepljivi prstenovi moraju se ujesen vr sto i pravovremeno zavezati oko drvea.

davaonicama mogu se kupiti razli iti modeli. Ljepljivi prstenovi mo raju se zavezati oko debla od kraja rujna na visini od 1 m. U to vrijeme poinju po deblu puzati enke mra zovca. No, na alost, niti jedan vrtlar ne moe sprijeiti da se na ljepljivu zamku ne ulove i korisne ivotinje koje prije poetka zime trae zatitu u pukotinama kore. Ljepljive pojaseve moete napraviti i sami iz valovite ljepenke ili papira za pakiranje koji se na unutranjoj strani oblijepi drvenom vunom. Izre ite iroke trake koje potom zaveele oko debla. "Omota" od plastike cijelu e stvar uiniti otpornom na vremenske utjecaje. Brojni kukci e tu konstrukciju shvatiti kao zatitno sklonite. Vrtlar mora ljepljive obru e ee provjeravati i obnavljati. Pritom ima mogunost spaavanja korisnih ivotinja kao to su, primje rice, uholae. U proljee se svi lje pljivi pojasevi i prstenovi spaljuju. Ovratnik za kupusnjae moete na praviti sami. Okrugle ploe od ljepen ke premazane katranom zarezu se na jednom mjestu do sredine te potom stave oko stabljika kupusnjaa kao ovratnik. Na taj se nain spreavaju kupusne muhe da na donjem dijelu stabljike poloe svoja jajaca. Stablji ke kupusnjaa takoer moete pre mazati ilovastom smjesom. Otvrdnuti premaz odbija kupusne muhe.

"Runi rad" moe u malome vrtu mnogo pridonijeti da se nametnici dre u granicama. Redovito sku pljajte, primjerice, krumpirovi! zla ticu ili gusjenice kupusnog bijelca. Tko redovito uklanja i unitava bo lesno lie (pepelnica, hra) ili plo dove, titi biljke od zaraze. U runi se rad ubraja, prvenstveno, crijevo za vodu ijim hladnim mla zom se s biljaka uklanjaju ui. Kod malog broja ui mogue je ukloni ti ivotinje s listova i zgnjeiti ih meu prstima. Na taj nain uvate druge ive organizme.

Biotehnike mjere
ute ljepljive folije svojim tehni kim podraajem svjetlucave ute boje ciljano mame odreene kukce. Ploe premazane ljepilom mogu se nabaviti u prodavaonicama. U vrtu se njima lovi trenjina muha, a u stakleniku prvenstveno titasti moljci (bijele muice). Feromonski mamci kobni su, pr venstveno, za jabunog, ljivinog i groanog savijaa. Mamci su pre parirani seksualnim mirisima en ki, takozvanim feromonima. Muki leptiri namamljeni su s velikih uda ljenosti tim sintetiki pripremljenim mirisima. Prije no to se mogu po brinuli za razmnoavanje, svoju po greku plaaju smru na ljepljivom mamcu. Ta je smrtonosna igra od veeg znaaja za poduzetniki uzgoj voa nego za privatne vrtove.

"Bio-smrt" - iluzija
U naoj smo civilizaciji naviknuti na to da smrt potisnemo u to nevidljiviji kut, kao da njenoj realnosti vie ne moemo pogledati u oi. ak i dobronamjerni bio-vrtlari vjeruju da time mogu umiriti svoju savjest kad upotrebljavaju "bezopasna, neotrovna" sredstva kako bi "iskljuili" naporne ive organizme. Tko, me utim, eli ostati ista obraza pred sobom i pred drugim stvorovima, mora sam sebi priznati da svaka smrt gasi jedan ivot. Svaka smrt uzroku je strah, bol i patnju. Iluzorno je vje rovati da bio-sredstva mogu neto promijeniti u toj temeljnoj injenici. Prirodnim proizvodima ne moe se jamiti niti "blaga" smrt. Razmisli te samo o stranim bolovima koje moe uzrokovati kameno brano ili kalijev sapun! Jedina prednost koju vrtlaru i prirodi pruaju bio-sredstva je njihova rela tivna podnoljivost u eko-sustavu. Stoga bi poznavanje mnogih prirod nih recepata i sredstava zapravo tre balo dovesti do elje da ih se uope ne primjenjuje. Sto se vie nasilje i razaranje ire na naoj Zemlji, to se vie vrtlar mora potruditi da u svom malom podruju, koje mu je povjere no, stvori miran suivot. Samo dubo ko suosjeanje sa svim ivim biima moe zaista promijeniti na unutarnji stav. Samo tim promijenjenim sta vom moemo vanjske odnose skre nuti prema dobru, te zaustaviti duh nasilja. Ponite s time u vrtu - tamo gdje su ivot i smrt u vaim rukama.

Bioloki preparati za zatitu bilja i sredstva za jaanje bilja

Proizvod Sastojci Djelovanje izravno/preventivno

Sredstva protiv gljivinih oboljenja Bio Blati Mehltaumittel /protiv pepelnice/ (Neudorff) (Stoeckler) Bio-S (Oscorna) Lecitin iz soje Jaa otpornost na gljivina oboljenja, djeluje izravno protiv pepelnice na ruama i drugom ukrasnom bilju kao i na krastavcima; odobrio Dravni bioloki zavod Njemake. Jaa otpornost na gljivina oboljenja, u voarstvu posebno na krastavost.

Biljni preparat, izmeu ostalog, od koprive, preslice i luka. uz to sadri vapnenac i minerale bogate silikatima te moivi sumpor Preslica i samoniklo bilje Silikat na bazi sumpora i gline

Equisan (Oscorna) Fungi-Stop (Stoeckler)

Jaa otpornost na gljivina oboljenja. Preventivno djeluje protiv krastavosti i pepelnice na jezgriavom vou kao i protiv pepelnice i plamenjae na vinovoj lozi. Jaa otpornost na pepelnicu i druga gljivina oboljenja; znatno zaustavlja pepelnicu pri ranom tretiranju. Jaa otpornost na trule plodova na trenjama, sivu plijesan na jagodama, krastavost na jabukama i krukama te pepelnicu, lirdu i aavicu na ruama. Jaa otpornost na gljivina oboljenja, tetne organizme i nepovoljne utjecaje okolia.

Milsana (Compo)

Suena stabljika jedne vrste dvornika (Reynoutria sachalinemis) Prirodne masne kiseline i biljni ekstrakti

Neudo-Vital (Neudorff)

SchachtelhalmComposition /mjeavina preslice/ (Snoek) SchachtelhalmExtrakt, SchachtelhalinPulver /ekstrakt i prah od preslice/ (Neudorff; Oscoma) SPS (Oscorna)

Preslica, paprat, pravi pelin, luk, morske alge, ekstrakt humusa Preslica

Jaa otpornost na gljivina oboljenja.

Bioloki preparati za zatitu bilja na tritu

Prirodno vrtlarstvo pronalo je tije kom vremena toliko pristaa da se i specijaliziranim prodavaonicama isplati proizvoditi i prodavati spe cijalne bioloke preparate. Tablica

Preparat od samoniklog bilja, izmeu ostalog, iz porodice abnjaka s protoanemoninom

Preventivno djelovanje, jaa otpornost na gljivina oboljenja, prvenstveno na bolesti klijanaca i presadnica.

Bioloki preparati za zatitu bilja i sredstva za jaanje bilja

pokazuje izbor nekih sredstava za zatitu bilja. Kod primjene ovih preparata raz miljajte uvijek o sljedeem: i "pri rodan" otrov ostaje otrov. Sredstva kao, primjerice, proizvodi buhaa, smiju se koristiti samo u izuzetnim sluajevima. Oni, dodue, ne optreuju okoli, no stvaraju rupe u mrei ekolokog sustava. Pri kup nji obratite pozornost na iste bilj ne preparate koji su napravljeni iz cvjetnog ekstrakta buhaa (Chry santhemum cinerariaefolium). Oni se razgrauju u roku od nekoliko sati. Sintetiki piretroidi su dugovjeniji, intenzivniji u svom uinku, te stoga mnogo manje prikladni za okoli. Vana novost uinjena je sa selektivno djeiujuim sredstvima. Preparati od Bacillus thuringiensis primjerice, smrtno djeluju samo na odreene leptire i kornjae. Selek tivna ili preventivna sredstva odgo varaju naelu prirodnog vrta.

Korisne ivotinje putem pote

Osim sredstava za prskanje i zapra ivanje proizvedenih od prirodnih tvari, bio-vrtlar kojeg povremeno mue nametnici moe sada kupiti "ivu pomonu snagu" i u proda vaonici.
Grabeljive grinje su siune, ali vrlo ko risne; one "uvode red" medu grinjama.

Korisne ivotinje ije je pojavljiva nje u vrtu do sada samo oekivao ili im se nadao, sada moe naruiti putem pote ili kupiti u specijalizira nim prodavaonicama! Ti prodrljivi mali pomagai prikladni su, meu tim, uglavnom samo za primjenu u zatvorenim staklenicima, zimskim vrtovima i na prozorima s cvijeem. Tamo se ne mogu razmiliti, te sto ga ciljano "navaljuju' 1 na postojee nametnike. Uiare moemo pustiti i na otvoreni prostor. Kao prirodni suparnici "napasnika" uzgajaju se i prodaju sljedee korisne ivotinje: grabeljive (Aphidoletes otiv lisnih ui osice najeznice (Encarsia for mom): protiv titastih moljaca (bijelih muica) grabeljive grinje (Phytoseiiilus persimilis): protiv crvenili pauka uiare (Chiysopa cornea): pro tiv lisnih ui i drugih mekokonih kukaca grabeljive nematode (Heterorhabditis): protiv pipa U specijaliziranim prodavaonicama nude se posebni kuponi za narudbu korisnih ivotinja koje vrtlar ispuni i poalje tvrtki koja se bavi uzgo jem. Nekoliko dana kasnije potom e primiti na kunu adresu male po magae zajedno s tonom uputom za koritenje. muice ikarice pr

Bioloki preparati za zatitu bilja i sredstva za jaanje bilja

Proizvod Sastojci Djelovanje izravno/preventivno

Sredstva protiv kukaca i drugih ivotinja Raupensprifz mittel /sredstvo za prskanje protiv gusjenica/ (Neudorff) Spruzit fliisig /tekue sredstvo/ (Neudorff) Ledax-wg (Ledona AG) Bio-Irisecticid (Stoeckler) Spruzit-Staub /sredstvo u prahu/ (Neudorff) Bakterijski preparat (Bacillus thuringiensis) u prahu Protiv gusjenice kupusnog bijelca, kupusne sovice i kupusnog moljca: zatim protiv mrazovaca, moljaca zapredara; drugi leptiri nisu ugroeni. Dozvoljen od Dravnog biolokog zavoda Njemake. Protiv ui svih vrsta, titastih moljaca, "crvenih paukova", zlatica, liinki, gusjenica, buhaa i drugih kukaca: ne poteuje korisne organizme!

Ekstrakt iz cvjetova buhaa - Pyrethrum (ivani otrov za toplokrvne organizme i kukce)

aphidimyza):

Ekstrakt iz cvjetova buhaa -Pyrethrum

Sredstvo za zapraivanje protiv liinki krumpirove zlatice, buhaa. uiju, moljaca i drugih insekata; ne poteuje korisne ivotinje!

Kombinirana sredstva protiv gljivinih oboljenja i kukaca Eomin (Oscorna) Tannalgin (Oscorna) Sitno mljeveni prirodni minerali, morske alge, samoniklo bilje Tekui koncentrat morskih algi, ekstrakta zainskog bilja, mikroelemenata Jaa otpornost na gljivina oboljenja i tetne kukce, izuzetak su biljke u tresetitima. Preventivno djelovanje, jaa otpor nost na gljivina oboljenja i tetne kukce kod etinjaa, rododendrona i drugih zimzelenih biljaka.

Sredstva za jaanje i njegu Algan (Neudorff) Ekstrakt smeih algi. sadri mikroelemente. vitamine, enzime, hor mone, aminokiseline, proteine Koncentrat od algi iz Sjevernog mora, ljekovitih i samoniklih biljaka Minerali gline, ek strakti zainskog bilja, silicijeva kiselina, mikroelementi, vapnenac kao prirodno ljepilo Vapnenac, bentonit. kameno brano bogato kalijem, biljni ekstrakti Potie zdravi rast, jaa otpornost na tetne kukce, gljivina i virusna oboljenja.

Algifert (Oscorna)

Bioloke mjere protiv rasprostranjenih "napasnika"

Meu malim "napasnicima" koji i najdobronamjernijem vrtlaru mo gu ponekad ivot uiniti "zelenim paklom", postoje neki koji su jako rasprostranjeni. "to radite protiv pueva?" ili: " Z n a t e li kako se 'ri jeiti' voluharica?" Ta pitanja ko-

Jaa stanicu i potie zdravlje, spreava gljivina oboljenja i napad nametnika. Njeguje tkivo kore, titi od pucanja zbog mraza, djeluje preventivno protiv nametnika i bolesti.

BioBaumanstrieh /premaz za drvo/ (Neudorff) KohlhernieFit /sredstvo protiv kupusne hernije/ (Oscorna)

Spreava kupusnvu herniju (plamenjau kupusa).

Bioloki preparati za zatitu bilja i sredstva za jaanje bilja

Proizvod Sastojci Djelovanje izravno/preventivno

Sredstva za jaanje i njegu Koniferen-Balzam Prirodne /balzam za aminokiseline u etinjae/ organskoj duinoj (Neudorff) otopini PolvmarisBlumendunger /gnojivo za cvijee/ (Oscorna/ dr. Schaette) Polymarisstvaranje Pftanzenkr&ftiger /sredstvo za jaanje bilja/ (Oscorna/ dr. Schaette) Preicobakl (Oscorna) Ljekovite biljke, morske alge, kvasac, zreli kompost, organska gnojiva Gnojivo za listove i jaanje crnogorice i dragih zimzelenih biljaka kod nepo voljnih utjecaja okolia, mraza, sue i nepovoljnih uvjeta stanita. Jaanje otpornosti na mraz; potie stvaranje cvjetova.

mogu proiriti na velike udaljeno sti. Tek se ujesen na kratko vrijeme pojave i mujaci. Nakon oplodnje, enke odlau jajaca u pukotine kore i na viegodinje biljke. Tako prezimljuje najnovija generacija i sljedee proljee izlaze mlade liin ke. Ui svojim sisanjem oduzimaju biljkama hranjiva. Njihove izmetine koje sadre eer mame mrave i jednu vrstu gljivica koje potom na listovima stvaraju crnu aavost. Lisne ui prenose i virusne bolesti! Preventiva: Zdrava, uravnoteena ishrana vrtnih biljaka, povoljno sta nite, redovita bioloka njega tla, mjeovita kultura s biljkama koje odbijaju ui (vidi tablicu na str. 95). Prekomjerno gnojene biljke s na breklim, mekim tkivom posebno su podlone napadu lisnih uiju. No, ugroene su i loe ishranjene biljke. Prirodni neprijatelji: Bubamare i njihove liinke, liinke muha lebdjelica, liinke uiara, osica najeznica, muhe gusjeniarke, uholae, kornjai, liinke krijesnica, grabe ljive stjenice, pauci i ptice. Dodatne obrambene mjere: Tlo ee rahliti, snano zalijevati, tet nike runo skidati i zgnjeiti ili ot kinuti napadnute listove i stabljike. Eventualno poprskati jakim mla zom vode. Koprivino tekue gno jivo ili tekue gnojivo od algi jaa obrambene snage biljaka. Kao pri rodno sredstvo za prskanje i zapra ivanje djeluju: prah od algi, pepeo, kameno brano te juhe za prskanje od koprive, vratia, paprati, pravog pelina, listova rabarbare ili luka. Izravna obrana u sluaju nude: Sredstva na bazi buhaa, juhe od kvasije ili kalijevog sapuna.

Ekstrakti samoniklog bilja, morske alge, kvasac, bio-aktivatori iz klica itarica

Poveava otpornost, potie korijenja i rast biljaka.

Silicijeva kiselina, minerali gline, samoniklo bilje i prirodna sredstva za prianjanje Biljno-mineralno tekue gnojivo s ljekovitim biljkama i morskim algama

Njega voaka i bobiastih grmova, preventivno djelovanje na nametnike i na pucanje kore zbog mraza, zatita od kunia i izgrizanja pupova. Jaa otpornost, potie rast i djeluje harmonizirajue.

Siarkungsmittel fiir B lumen unci Rosen, fur Gemiise. Obst und Wurzeln /sredstvo za jaanje cvijea i rua, povra, voa i korijenja/ (LedonaAG) TomatenPjlegemittel /sredstvo za njegu rajica/' (Oscorna)

Samoniklo bilje, prirodni minerali, morske alge

Preventivno djeluje na lisne ui, gljivina i virusna oboljenja.

jima vrtlari trae pomo uju se sko ro posvuda u razgovoru na ogradi vrta. Tijekom vremena protiv tih tvrdokornih sustanara u povrtnom i vrtnom raju ispitana su najrazliitija sredstva. Njihova uinkovitost ovisna je zasigurno i od promjenjive situacije u vrtu. Cesto najbolje po mae kombinacija vie mjera. Stoga morate sami iskuati ime se posti u najvei uspjesi. Kako bismo vam olakali sva pitanja i istraivanja, u

sljedeem ete pregledu najednom mjestu nai najvanija sredstva pro tiv triju velikih vrtnih "napasti".

Lisne ui
Postoje brojne vrste vrlo razliitih lisnih uiju. Od proljea do ljeta razvijaju se samo enke lisnih ui koje nespolnom oplodnjom svakog dana legu ive mlade. Ljeti se izne nada pojavljuju krilate ui koje se

Voluharice
Nazivamo ih jo i vodenim, zemlja nim takorima ili poljskim voluharicama. ivotinje su velike 12-20 cm,

imaju spljoteni oblik glave i rep dug otprilike 10 cm. Uha su im gotovo skrivena u krznu. Krzno je tamnosmee, na trbunoj strani ukastobijelo do sivo. Kako voluharicu ne bi ste zamijenili s krticom evo jo nekih razlikovnih obiljeja: Humci voluharica imaju ravniji oblik od humaka krtica. Hodnici voluharica imaju glatke stijenke bez ostataka korijenja, ravnog su oblika, promjer im je ovalan i slii stojeem jajetu. Hodnici krtica su veinom okrugli, rijetko popreno ovalni, imaju oblik luka ili cik-cak linija. Na njihovima slijenkama vise ostaci korijenja. Hodnici voluharica zatvoreni su uvijek izvana. Ovi glodavci mogu u nekim krajevi ma postati prava napast. Jedu korije nje povra i voaka te nagrizaju koru voaka i rua. Voluharice spadaju medu prijenosnike zaraznih bolesti. Preventiva: Kontrolirati paljivo po krov od mala u ugroenim vrtovima i po mogunosti drati ga ravnim. Prirodni neprijatelji: Ptice grablji vice, umska sova, sova drijemavica, lasica, tvor, kuna maka. Dodatne obrambene mjere: Posta viti oko vrta ili oko ugroenih mjesta biljke koje glodavci ne mogu podni jeti svojim osjetljivim nosom: kockavica (Fritallaria imperialis), e njak, mljeika (Euphorbia lalhyris), pasji jezik (Cynoglossum officinale), crni ribiz (Ribes nigrum), sunovrati (sorte 'La Riante'). bijeli kokotac (Melilotus alhus). U hodnike staviti tvari koje izluuju odbijajui miris: grane tuje. lie oraha, enjeve e njaka, riblje glave. Ulijte u otvorene hodnike tekue gnojivo od listova bazge. Boce ukopajte koso u zemlju. U njima vjetar proizvodi zvidei ton koji je neugodan osjetljivim uima voluharice. Jo uinkovitije je sljedee optereenje zvukom: na mjestima ugroenim voluharicama zabijte u tlo debelu eljeznu motku. Sove spadaju u najvanije lovce na mieve. Ova umska sova vrsto dri svoj plijen i nosi ga u svoju duplju. Vie puta dnevno udarite ekiem po metalu. Jak zvuk te istovremeni tlani val tjeraju voluharice ako je vrtlar dovoljno ustrajan. U prodava onicama se nude i ureaji koji u tlu proizvode tlane i zvune valove. Moe se iskuati i sljedee: staviti u hodnike ili ukopati uokolo oko ugroenih biljaka u zemlji kosu (moete je nabaviti kod frizera). Voluharice oigledno ne vole tu tvar. Dodatna prednost je i to kosa koja se razgrauje gnoji tlo. Rubni nasadi ioka (He/ianthus tuberosus) mame voluharice te dre te ivotinje podalje od ostalih gredica. Izravna obrana u sluaju nude: postaviti zamke koje se u prodava onicama mogu nabaviti u razliitim izvedbama. Kod postavljanja budite paljivi jer su voluharice pametne ivotinje koje osjetljivo reagiraju na miris ovjeka. Reagiraju ve i na najmanje koliine mirisa. Navuci te stoga rukavice ili natrljajte ruke zemljom. Postavite otrovne biljne mamce, primjerice Quiritox. Kumarin koji je sadran u tom sredstvu, spreava zgruavanje krvi pa volu harice uginu od unutranjeg krvare nja. Kod paljive primjene ti mam ci ne predstavljaju nikakvu izravnu opasnost za druge ivotinje. Ipak. morate se tono drati mjera opreza navedenih na pakovanju. Obavezno zatvorite ulazne rupe nakon to u njih stavite sredstvo. Ranije korieni radikalni postupci, kao stoje isputanje ispunih plinova motornog kotaa u hodnike ili nali jevanje mineralnog ulja, zabranjene su u prirodnom vrtu. To zagaenje okolia nije ni u kakvoj vezi s ra stjerivanjem voluharica. Prethodno opisana sredstva pokuajte primije niti zajedno sa svojim susjedima. U suprotnom e se ivotinje kasnije vratiti iz susjednog vrta. Naalost, ne postoji univerzalni lijek protiv voluharica. Cesto opisivane biljke za obranu mogu igrati samo "sporednu ulogu". One same nisu u stanju drati te ivotinje podalje od njihovih cilje va. Najvei uspjeh vrtlar e poluiti kombinacijom vie mjera obrane. Od svih ljudskih metoda lova nad monija je hrabra maka. Ona u roku od nekoliko mjeseci moe oi-

titi svoje lovie od voluharica. Sve dok je maka prisutna, voluharice se nee vratiti u veem broju!

ili ak i ne zastirati. Ne treba zali jevati uveer jer e vlaga sljedee noi namamiti gomilu pueva. Ograda za pueve (Bio-fix) vicarski je izum koji se sastoji od pocinanog lima iji gornji rub ima izrazito savijeni profil. Puevi ne mogu pri jei te otre rubove. Takvom dugo vjenom ogradom mogu se ograditi ugroene kulture ili cijeli vrtovi, pa je ona stoga vrlo dobra pomo za zemljita koja granie s vlanim li vadama ili rubovima uma. Kao njemaki proizvod nudi se Neudorffov Intenzivni sustav za kulture. On se sastoji od smeih plastinih elemenata koji se mogu proizvoljno sastaviti. I kod ovog sustava savi jeni rubovi uspjeno dre pueve podalje od zatiene unutranjosti. Ta ograda gredica moe se dodat no prekriti "tunelom" od folije, pa tako nastaje toplo klijalite u kojem osjetljive mladice rastu zatiene od pueva. No, preduvjet za dobro funkcioniranje sustava je da se sve ivotinje skrivene u "unutranjosti" uhvate prije sjetve. Emca-ograda protiv pueva sasto ji se od plastinih traka u kojima se nalaze dvije tanke ice. Malena baterija dri ih pod strujom slabog napona. Puevi na dodir reagiraju slino kao krave na elektrinu ogra du na panjacima: zaobilaze neugo dan strujni udar. Ovom plastinom ogradom mogu se ograditi gredice ili vee povrine vrta. Oko izuzetno ugroenih biljaka mogu se postaviti obrambene trake od suhe piljevine ili otrog pijeska, komadia trstike, jemene pljeve ili borovih iglica. P r i r o d n i neprijatelji: Jeevi, abe, sljepici, guteri, trci, liinke krije snica, rovice, ptice. Stonoge i trige unitavaju jajaca pueva. Vie ili manje izravna o b r a n a u sluaju nude: Lov na pueve je skoro uvijek odbojan i nemilosrdan.

Puevi
Puevi postoje u mnogim varijacija ma. Vrt, veinom, napastuju puevi golai. U njih se ubraja mrki prpolj (Arion ater) veliine 10-15 cm koji moe biti crvenkast, sme ili crn, te vrtni prpolj (Arion hortensis) koji je dug samo 2,5-3 cm. Njegova ukastosiva do crna boja izvanredno ga prikriva izmeu mrvica zemlje. I mreasti poljski balavac (Deroceras reticulatum) je jako rasprostranjen pu gola. On naraste u duinu od 3,5 do 5 cm; njegovo svjetlosmee ili sivo tijelo ima esto mreaste mr lje. Te prodrljive ivotinje tijekom vlanih godina mogu se masovno razmnoiti i priiniti velike tete. Nou i tijekom kinog vremena idu u potragu za hranom. Uglavnom se hrane mladim biljkama i njihovim njenim stabljikama. Salata, dalije, kadifice i gredice s usjevima su posebno ugroene. Tragovi sluzi ot krivaju put pueva. U simpatine pueve s kuicom ubrajaju se uti ivinjak (Cepaea
Mreasti poljski balavac je jako raspro stranjen; salata spada u njegova omilje na jela.

Puevi vole vlana tamna skrovita. Lo viti ih se moe pod starim daskama.

hortensis) i gajski ivinjak (Cepa ea nemoralis) s njihovim prugastim kuicama kao i veliki vinogradnjak (Helix pomatia). Te vrste pueva uglavnom priinjavaju manje tete. Veliki vinogradnjaci jedu ak i ja jaca pueva golaa te na taj nain pridonose regulaciji broja pueva u vrtu. "Zadaa" pueva nije samo da vrtlara dovode do oaja, oni zauzi maju i korisno mjesto u ekolokom sustavu. Ti nijemi puzavci spadaju u "zdravstvenu slubu" u vrtu. Gdje god na tlu lee uveli dijelovi biljke ili uginule ivotinje, puevi se zaustav ljaju i jedu njihove ostatke. Tu inje nicu ne smije zaboraviti bio-vrtlar kad razmilja o mjerama obrane! Preventiva: Zasijati kao meukulturu ili kao pokriva tla biljke koje odbijaju pueve: goruicu, drago ljub, listove paprati ili rajicu. Ujesen puevi odlau u pukotine zemlje svoja jajaca koja izgledaju kao bijeli biseri. I odrasli puevi se, bjeei od hladnoe, skrivaju u u plje prostore. Na svim obranim gredicama poravnajte zemlju kako oni tu ne bi pronali skrovita. U rano proljee ee prekopajte zemlju jer se na taj nain uznemiravaju skrive ni puevi te se smrznu tijekom hlad nih noi. Tijekom vlanih godina koje su bogate puevima, treba zastirati malem samo u tankom sloju

Posipajte vapno, kameno brano ili drveni pepeo oko ugroenih kultu ra. No, ove metode pomau meu tim samo za suhog vremena. Postavite zamke. Za to su prikladne drvene daske, vlane vree, veli ko lie povra, izdubeni grejpovi ili krastavci, naopake okrenute glavice salate. Pod tim mamcima skrivat e se puevi tijekom dana jer vole vlagu. Tako ete ih sakupi ti u veem broju. No. kasnije e to biti tee. elimo li da ova "akcija''" zadri pozitivan stav, ulovljene i votinje moraju se ukloniti na neko mjesto gdje nee praviti tetu. Neki "praktiari" preporuuju ubijanje pomou kara ili otrog noa. Sma tram da ova metoda nije dostoj na vrtlara koji voli prirodu! To je brutalno ubojstvo i taj se pokolj ne smije prikrivati "biolokim" meto dama. Posipavanje solju je takoer isto tako grozno. ivotinje e se, uz tu "metodu", raspasti uz mnogo muke. Jo samo preostaje polije vanje kipuom vodom. Pritom bar smrt nastupa brzo. Sve vie ljudi ulae napor da posu de pune pueva odnese do najblie ume ili livade te ih tamo isprazni. 0 tome govorim ovdje posve na mjerno. Europljanima koji su nau eni "svrhovito" razmiljati, ova e se mala akcija spaavanja initi smi jenom ili barem pretjeranom. Na protiv, za budiste ona bi bila jedina prihvatljiva mogunost, jer za njih ne postoji razlika izmeu malog i velikog ubojstva. Oni uvaju svaki ivot, pa i najmanji. Kao bio-vrtlar razmislite bar jednom o tome! Mamci s pivom oslobodit e vas vlastorunog ubojstva. Ukopajte u gredice plastine aice od sira ili jogurta. Uveer ih, oko dvije treine zaprem i ne, ispunite pivom. Vano je da se ivotinje dok piju moraju du boko spustiti! Puevi svih veliina bit e kao magnetom privueni mi-

Otri rubovi ograde protiv pueva odbijaju "doljake". Puevi skriveni unutar te blo kade na gredici, hvataju se mamcima s pivom.

risom hmelja i slada, te e se utopiti u pivu. U prodavaonicama se nude i serijski proizvedeni mamci za pue ve. Oni funkcioniraju na istom prin cipu kao i jednostavne aice, no zatieni su pokrovom. Na taj nain kia ne moe razrijediti "napitak smrti". I za jednostavnu posudicu od jogurta preporuuje se jednosta van pokrov. Mamci s pivom moraju se redovito kontrolirati i istiti. Sa draj istresite na kompost. Juha od pueva radi se od ivotinja prelivenih vruom vodom. Teku ina ostaje stajati 3-4 dana, nakon toga se procijedi i prska po gredicama. Ekstrakt iz uginulih ivotinja djeluje odbijajue na sve ivue "sudrugove". Patke obavljaju naj prirodnije "desetkovanje" pueva: one ih jedu. Za to su, prije svega, prikladne indijske trkae patke. No, od njih opet treba zatititi mlade biljke i gredice s usjevom. Vee biljke vie ne ugroavaju paji klju n o v i . T k o eli angairati patke kao

"policiju za pueve", mora im na raspolaganje staviti plitku posudu s vodom i zatitno sklonite tijekom zime. ivotinje se moraju drati najmanje u paru. ive do starosti, 15-20 godina, i podnose druge do mae ivotinje. Ujesen obratite panju na svijetla, okrugla jajaca pueva u zemlji i hrpama komposta. Unitite taj podmladak otporan na zimu! U ovom velikom poglavlju o pri rodnoj obrani od nametnika na i ete brojne praktine savjete. Ipak, tu i tamo ostaju otvorena neka pitanja. ak i ovako debela knji ga kao Bio-vrt nema neogranieni broj stranica. Za sve koji se ele jo temeljitije udubiti u ovu sredi nju temu svih bio-vrtlara, napisala sam knjigu Zatita bilja u bio-vrtu. Tamo ete - slikom i rijeju - nai sve to ste oduvijek eljeli znati o nametnicima i bolestima bilja, o korisnim ivotinjama i prirodnom putu do zdravog vrta.

U ovu ogradu za gredice uvedene su ice pod strujom slabog napona. Puevi reagiraju na dodir kao krave na elektrinu ogradu na panjacima - izbjegavaju je.

Veliki pregled
Upoznali ste mnotvo obrambe nih sredstava protiv najvanijih napasnika. Moete odabrati koja od njih najvie odgovaraju vaem mentalitetu i prilikama u vrtu. Na ravno, time j o nisu rijeeni svi problemi.

Sljedea tablica treba vam, u krat kom i preglednom obliku, pruiti odgovor na pitanja koja se uzasto pno ponavljaju: Koji je to nametnik, koja je to bolest? Sto mogu uiniti protiv toga? Koje preparate mogu kupiti, koje sam napraviti? Ovo je pokuaj da se sredstva bi oloke obrane od nametnika pre

gledno prikau na jednom mjestu. Tablica treba istovremeno pomoi prepoznavanju najvanijih bolesti i nametnika. Na mnoga pitanja koja se pojavljuju u svakodnevnoj zele noj praksi moi ete sami odgovoriti pomou ovog sustavnog opisa zati te bilja. Jer, kad "gori''' i bio-vrtlar treba brzu pomo!

Bioloka zatita bilja

Bioloka zatita bilja

Bioloka zatita bilja

Bioloka zatita bilja

Bioloka zatita bilja

Bioloka zatita bilja

Bioloka zatita bilja

Bioloka zatita bilja

Bioloka zatita bilja

Bioloka zatita bilja

Bioloka zatita bilja

Bolje sprijeiti nego prskati

"Sada mi se u biolokom vrtu ne moe vie nita dogoditi. ak i u uzgoju bez otrova mogu u sluaju potrebe posegnuti za spasonosnim prskanjem." Tako ete vjerojatno smireno misliti nakon to ste prou ili brojne prirodne metode obrane od nametnika. Iako sam vam sva ta sredstva pa ljivo sastavila, savjetujem vam da koristite to je mogue manje tih mjera, jer je bolje sprijeiti nego prskati! Stoga tek na ovom mjestu slijedi poglavlje koje bi, u logi nom slijedu, moralo biti na poetku poglavlja o nametnicima. Ono vas mora sprijeiti u tome da ponovno nesvjesno ne upadnete u ulogu "vla dara" u vrtu. Kao bio-vrtlaru mora vam uvijek biti jasno: ono to mogu sprijeiti, ne moram suzbijati. Na taj e se nain biljna zatita zaista ponovno pretvoriti u zatitu bilja ka. Tko dosljedno provodi biolo ke metode uzgoja, taj istovremeno provodi i najuinkovitiju obranu od nametnika i bolesti, jer sve te mjere imaju za cilj stvaranje zdravih odno sa u kojima uspijevaju jake. otporne biljke. No, veina nametnika su pa raziti slabosti. Oni se mogu jako razmnoiti samo tamo gdje nau slabo mjesto napada. Takve preduvjete nude, primjerice, prekomjerno gnojene biljke s nabubrenim tkivom, ali i biljke koje se krljavo razvijaju u malom, tamnom stanitu. Preventivna biljna zatita u biolo kom vrtu ne sastoji se od negativnih reakcija, ve prvenstveno u pozitiv nim mjerama: Njega tla je u pravom smislu rijei osnova zdravog, snanog rasta. Tko slijedi za to iznesene upute, taj nee morati preesto posezati za savje tom iz poglavlja o zatiti bilja.

"Cvatue zdravlje" nastaje u bio-vrtu samo od sebe kad se biljke prirodno gnoje i posade kao naizmjenine mjeovite kulture.

Mjeovite kulture pomau odbija nju nametnika i jaanju otpornosti kultiviranih biljaka. Monokulture su za nametnike naroita "rajska mjesta" gdje se mogu jako razmno avati. Prirodni neprijatelji u "je dinstvenom polju" esto ne nalaze mogunosti za ivot. Jednostrani specijalne kulture stvaraju i predu vjete za strunjake meu neelje nim "sustanarima". Harmonina gnojidba takoer utjee na harmonian rast. Preko mjerna gnojidba (prvenstveno du ikom) slabi biljke jednako kao i nedostatak hranjiva. Uravnoteena

opskrba hranjivima ubraja se u preduvjete zdravog ivota biljaka. Kompost, zastiranje malem, ka meno brano i tekue biljno gnoji vo, predstavljaju blaga sredstva za gnojidbu ijom pomoi se izbjega vaju nezdrave krajnosti. Ispravno stanite takoer pridonosi dobrom razvoju. Stoga u vrtu pazite na zahtjeve koje razliite biljke ima ju za svjetlom, toplinom, vlagom i prilikama u tlu. Ne sadite biljke koje uspijevaju u sjeni na jako sunce, a zainsko bilje koje je uvijek "glad n o " sunca u tamne kuteve. Prvo se malo pozabavite ivotnim navikama

biljaka koje su vam povjerene. Tek tada dajte "svakom svoje". Na taj ete nain izbjei pogrean razvoj. U tom e sluaju poneki nametnik uzalud ekati u zasjedi kako bi ot krio slabia. Praktine savjete o izboru stanita nai ete u drugom dijelu knjige kod opisa biljaka u povrtnjaku, kao i u cvijetnjaku. Zdrav sjemenski materijal i ispra van odabir sorte stvaraju od poe tka dobre preduvjete za snaan ra zvoj biljaka. Sjeme i biljke iz bio lokog uzgoja imaju bolju kakvou od onih iz monokultura. Uzgajivai sjemenskog materijala koju se se specijalizirali za prirodne metode, proizvode, meutim, u malim okvi rima. Shodno tome rijetko se nudi pravi "bio-sjemenski materijal". No, koristite barem sjeme koje nije ke mijski obraeno. Obratite pozornost i na nove sorte koje su posebno uz gojene s ciljem otpornosti na bole sti: postoje, primjerice, vrste salata, krastavaca ili zvjezdana otporne na pepelnicu. No, potraite i stare, ro busne sorte koje se, hvala Bogu, ponovno skupljaju, razmnoavaju i nude. Odaberite vrste povra, voa i cvijea tako da odgovaraju klimi vaeg prebivalita. Kulture kojima je potrebna toplina na hladnim polo ajima veinom dovode do razoa ranja, planinske biljke u blagim nizi nama i na tlima bogatim hranjivima uspijevaju izrazito loe. Ako potujete ove jednostavne, lo gine, pa ipak tako vane preduvje te, izbjei ete ljutnju i neuspjeh. Ako jednom, ipak, ekstremne vre menske prilike ili duga odsutnost zbog putovanja izbace va vrt iz ravnotee, moete si pomoi mirne savjesti jednim od mnogih preparata iz poglavlja o nametnicima. U tom se sluaju radi zaista o pomonom sredstvu, nita vie i nita manje.

Integrirana zatita bilja

Iza ovog, na prvi pogled, malo netransparentnog pojma skriva se nain prijelaznog podruja iz kemijske u bioloku zatitu bilja. Integrirana metoda kombinira ra zliite postupke: mjere uzgoja koje potiu zdravlje, zatitu i izravnu primjenu korisnih ivotinja, biolo kih sredstava i kemijskih preparata. Kemijska sredstva za prskanje ko riste se samo ciljano. Ona po mo gunosti moraju biti takvog sasta va da poteuju korisne ivotinje. Takozvana "sistemina sredstva" djeluju otrovno samo na odreene ive organizme, za sve druge ne predstavljaju nikakvu opasnost. U to se ubraja i injenica da se u integriranoj zatiti bilja pozornost polae na to manje koliine otrova i to manji broj prskanja. Cilj te kombinirane metode je odr ati "prag tetnosti" to niim. In tegrirana zatita bilja je zbog toga znaajna, prvenstveno, za komer cijalan uzgoj. Pokuaj da se na taj nain rijeimo kako skupih tako i opasnih otrovnih navika, zasigurno treba pozdraviti. Vidljivi su oiti znakovi promjene naina razmilja nja i umjerenosti. Potraga za razuFeromonski mamci seksualnim mirisom privlae jabunog savijaa na smrtono sno ljepilo.

mnim, utrtim putem jasna je i u de finiciji koju su o situaciji integrirane zatite bilja u svojoj knjizi Bioloko suzbijanje nametnika dali profesor J. M. Franz i dr. A. Krieg: "Idealno suzbijanje nametnika da nas se vie ne sastoji u injenici da se u to krae vrijeme ubije to vie uzronika bolesti i nametnika (obi no kemijskim sredstvima). Mnogo se vie pokuava iskoristiti sustavni znaaj naeg okolia; to znai da se mjere vie ne odreuju prema na metnicima ve prema nadreenoj ivotnoj zajednici, a time prema tamo ivuim ivotinjama, rastu im biljkama i djelujuim neivim imbenicima kao to su klima i tlo. Regulacija populacije nametnika mora, prvenstveno, sprijeiti da ona ne prekorai 'gospodarski prag te ta' ili drugu razinu koju je odredio ovjek. Pritom je vano da se poje dinane mjere meusobno ne ugro avaju te da se odravaju \ potiu ve postojee ograniene tendencije u ekosustavu." Ovdje je posve jasno - spoznaja da "svi sjedimo u istom ekolokom amcu" i elja za to veim dobit kom u poljoprivredi moraju se "str pati pod istu kapu" uz pomo inte grirane zatite bilja. Kako bi se moglo koristiti najpo voljnije sredstvo, kulture se - vei nom vonjaci - stalno provjeravaju i promatraju. Suradnici vre poku se na bazi sluajnog uzorka, kako kod nametnika tako i kod korisnih ivotinja. Sakupljaju ivotinje na odreenim mjestima te ih broje. Na taj se nain utvruje prekoraenje praga tetnosti. Istovremeno je po znato postoje li prirodni neprijatelji ija se uloga mora uraunati. Broje vi slube upozorenja pokreu alarm kod posve odreenih vrijednosti. Za jabunog savijaa ve postaje, primjerice, opasno kad se na 100 plodova otkrije 1-2 uboda. Korner-

cijalni uzgajiva mora ve sada ne to poduzeti kako tetnik ne bi dalje priinjavao tetu. Ve ste primijetili da integrirana za tita bilja sa svojim kombiniranim mjerama i svojim pragom tetnosti orijentiranim na dobit nema nika kvo izravno znaenje za vrtlara koji radi prema biolokim metodama. U malom vrtu mnogo je svrsishodnije dosljedno provoditi prirodne meto de. Ne radi se o to veim, nego o to zdravijim prinosima. Stoga, in tegrirana zatita bilja znai u ovoj knjizi samo teoretsku obavijest za vrtlara koji radi prema biolokim metodama. On treba barem znati na emu poiva takva metoda i tu spo znaju gdje god je mogue proslije diti svojim prijateljima. Za seljake i komercijalne vrtlare te kombinira ne, manje otrovne metode otvaraju put koji ih vodi korak dalje u zdra viju budunost. Na kraju - nakon toliko rijei o te tama koje ovjek ne eli prihvatiti - jo nekoliko misli o onim ivim organizmima koji s nama dijele vrt i koji tako esto trpe veu tetu od one koju su nainili. Zatita nae "male brae" ponovno je postigla slavu i u integriranoj zatiti bilja. Vie se ne gleda s podsmijehom kad se ptice, mravi ili ak crvi smatraju naim saveznicima. To "strahopotovanje pred ivotom" moramo uvijek nano vo stjecati. U staroj knjiici iz 1855. godine nala sam da ni vrtlari rani jih vremena nisu bez opomene bili strpljivi aneli. "Za sjeme, pupove i plodove trenje kod nas su naroito opasni vrabac i zeba. Oni su neumor ni lovci na kukce, naroito u vrijeme kad imaju mlade. Kao uzgajiva, niti kao ekonom i umar ne elim ih unititi. Dok mi prvi pojedu nekoli ko kilograma treanja, posljednji mi tijekom zime i u proljee (a to ine samo iz potrebe) iupaju nekoliko pupova iz drveta. A bez njih bi gu sjenice izjele cijelo stablo.

Mamci za kukce pripadaju u integriranu zatitu bilja. uta boja slui kao mamac. Kukci se zalijepe na povrinu premaza nu ljepilom. Mamac za trenjinu muhu koristi se i u vrtu.

se upustiti i u profinjenije modele. Slino se dogaa i kod vrtlara koji je svoja praktina iskustva provodio prirodnim vrtnim metodama. Nakon to iza njega ostanu godine prakse, on moe kao "napredan" napraviti i neke pokuse koji prelaze okvire "normalnih svakodnevnih navika". Sudjelovanje u takvim je pokusima, naravno, dobrovoljno. Svatko treba onako vrtlariti kako odgovara njego vom posve osobnom ivotnom osje aju. Sljedei primjeri zamiljeni su samo kao poticaj. Oni otvaraju neke nove poglede koji prelaze okvire ograde vlastitoga vrta. Oni pokazu ju: Jo uvijek nismo otkrili sve tajne izmeu neba i zemlje. Jo mnogo toga ostaje za istraivanje. Priroda i vrt skrivaju iroko pokusno polje. Napredak znai ii dalje, naprijed!

'Kad anje, ne smije volu zave zati usta', rekao je Mojsije. A ja ti kaem: ako ti te ptiice cijele godi ne koriste, a zeba te jo i razvese ljava svojim pjevom, ne smije im za vrijeme ubiranja plodova zave zati kljun, ili ih ak ubiti; to bi bila nezahvalnost... Ona ima pravo sta novati pod tvojim krovom, hraniti se u tvom vrtu. Dopusti joj, jer njoj je od Boga dano da bude zatitnik tvojih voaka, vrtnih i poljskih bi ljaka. Ne mora strahovati da e se razmnoiti u mnotvo ako ih titi; jo postoji dovoljno bezumlja koje ugroava i nju i njeno leglo."

Sjetva i sadnja u znaku Mjeseca

Tko gleda u Mjesec ostaje obino praznih ruku. U biolokom vrtu to je obrnuto: Tko pogledom tra i Mjesec, ima prednost u rastu biljaka! Ta spoznaja nije nova. U stoljetne seoske tradicije mnogih zemalja spada promatranje Mjese ca prilikom sjetve. Pritom je uvijek vano radi li se o plodovima iznad ili ispod zemlje. Njihov ritam rasta je prema uvjerenju starih seoskih kalendara usko povezan s rastuim i opadajuim Mjesecom. To uzajamno djelovanje izmeu sila neba i zemlje opisao je Englez Thomas Tusser u svojem priruni ku za poljoprivredu koji je izaao 1515. godine: "Sij graak i grah kad mjesec opada, tko ih ranije sije, sije ih prerano, kako bi s planetima

Bioloki nain za napredne

Kuhar koji je izuio pravila pripra ve umaka, peenja mesa i salata, moe provjerene recepte mijenja ti po svom ukusu. Krojaica koja vlada osnovnim krojevima moe

Grafikon simboliki prikazuje veze iz meu odreenih zodijakih znakova i skupina biljaka: lisnate biljke, biljke koje donose plodove, korijenaste biljke, biljke iji se cvijet koristi.

zraenje. One tada, u pravom smi slu rijei, stoje pod dobrom zvi jezdom. Budui da se mjesec za drava samo dan do dva u nekom zodijakom znaku, rokovi sjetve ovih etiriju skupina biljaka stalno se izmjenjuju. U lisnate biljke ubrajaju se: salata, pinat, kupusnjae, zainsko bilje, poriluk, korabica. U biljke koje donose plodove spadaju: krastavci, grah, rajica, graak, jagode, voe. U korijenaste biljke ubrajaju se: mrkva, celer, repa, cikla, rotkvica, krumpir. U biljke iji se cvijet kori sti: sve cvijee. Vano je da se na dan najpovoljnije konstelacije zvijezda zemlja na gre dici koja e se zasaditi, jo jednom prekopa i "stavi u pokret". Tlo je tada u boljoj spremnosti prihvatiti "kozmiki impuls". Tko se ovom metodom eli pobli e baviti ili prema njoj raditi, mora nabaviti knjiicu Marie Thun: Dani za sjetvu koja svake godine nanovo izlazi. U toj su brouri u obliku ka lendara navedene mjesene konste lacije zvijezda i pripadajui rokovi za sjetvu. tivo je obogaeno isku stvima iz "istraivanja Mjeseca". U meuvremenu su objavljene i dvije doktorske disertacije koje se bave utjecajem konstelacija zvijez da na rast biljaka (U. Abele, Sveu ilite u GieBenu, 1973; te Ursula Rosli Graf, Tehniki fakultet u Zurichu, 1977;). One djelomino po tvruju pokuse Marije Thun. Vrlo vaan rezultat tih radova je meutim spoznaja: znaajan utje-

mirovali i rasli, uspijevali i rodili u raskoi i mudrosti." Nakon to su ova stara seoska pra vila neko vrijeme bila zaboravljena i gurnuta u carstvo praznovjerja, vr tlari i znanstvenici dananjih dana ponovno za njima poseu. Najprije je antropozof Maria Thun desetlje ima eksperimentirala sa sjetvom prema razliitim mjeseevim fa zama. Pritom je promatrala tijek velikog nonog sazvijea kroz zodijake znakove. To je takozvana siderina putanja, rastui i opada jui Mjesec. Gospoa Thun je tije kom brojnih pokusa ustanovila da postoji veza izmeu rasta biljaka i poloaja planeta u trenutku sjetve. To s praktinog gledita znai: tko sije ili sadi tono u trenutku naj povoljnije konstelacije Mjeseca i

zodijaka, moe raunati s bogatim prinosom. Takav ""mjeseev vrtlar" iskoritava kozmike sile za svoj rad na zemlji. Gospoda Thun podijelila je biljke u vrtu prema etiri karakteristina obiljeja: lisnate biljke, biljke koje donose plodove, korijenaste biljke, biljke iji se cvijet koristi. Svaka od tih skupina dodijeljena je trima zodijakim znakovima: lisnate biljke: ribe, rak. korpion biljke koje donose ovan. lav, strijelac plodove:

korijenaste biljke: bik, djevica, jarac biljke iji se cvijet koristi: bli zanci, vaga, vodenjak

Kad se mjesec nalazi u znaku ribe, treba sijati ili saditi lisnate biljke. One tada naroito dobro uspijeva ju jer ih potie povoljno kozmiko

caj kozmikih konstelacija vidljiv je samo na bioloko-dinamiki ili na bioloko-organski obraeno tlo. Konvencionalno obraeni vrtovi oigledno ne reagiraju na takve osjetljive impulse.

je najvaniji preparat koji ubrzava razgradnju. Miss Bruce ga je na zvala "aktivatorom". Ta "injekcija" za kompost sastoji se od biljnog praha kojega vrtlari koji rade po bi olokim metodama i koji raspolau iskustvom i senzibilitetom mogu jednostavno i sami napraviti. Prirodoljubiva Engleskinja uinila ga je dostupnim svim zainteresiranima. Za proizvodnju je potrebno prije sve ga samoniklo bilje: kamilica (Chamomilla recutita), maslaak odoljen (Ta (Vale raxacum officinale), riana officinalis),

millefolium),

kopriva

(Urtica

dioi-

ca), te kora hrasta lunjaka (Quercus robur). Biljke moete sami sakupiti ili ih uzgojiti u vrtu. Reu se prije pod ne, nakon to se osui rosa, veu u struke i polagano sue na toplom, sjenovitom mjestu. Potom lie pro trljate kroz fino sito, te dobiveni prah - od svake biljke zasebno - uvajte u staklenkama s poklopcem. Hrapavu hrastovu koru usitnite na kuhinj skom ribeu i potom ju prosijte. Na kraju pomijeajte malo meda s laktozom (iz ljekarne ili drogerije).

Nije magija: mijeanje kompostnih biljaka u "kunoj radinosti"

S mnogo zdravog razuma Engleski nja May E. Bruce razvila je vlastiti recept za "brzi kompost' 1 . Pritom

stolisnik (Achillea

Kozmike i zemaljske sile djeluju na rast i razvoj.

Kap meda pomijea se s ravno pu nom ajnom liicom laktoze dok ne nastane jednakomjerna masa. Za mjeavinu koju ete drati u ostavi pripremite sve sastojke u istim omjerima: od svake biljke i mjeavine medalaktoze po jednu ajnu liicu. Sve temeljito promi jeajte u porculanskom muaru i uvajte mjeavinu u zatvorenoj sta klenki. Za upotrebu u vrtu umijeaj te, prema preporukama Miss Brace, u pola litre kinice toliko praha pri premljene mjeavine koliko stane na kovanicu od 1 kn. Ulijte mjea vinu u bocu, sve dobro promijeajte te ostavite stajati jo 24 sata. Sada moete pripremljeni kompost "cijepiti" ovim biljnim aktivatorom. Motkom uokolo po kompostnoj hrpi izdubite duboke rupe u razmacima 30-60 cm. U svaki otvor nalijte est punih lica biljne mase i sve zae pite finom, suhom zemljom. Nakon te poticajne "injekcije" kompost e se izrazito brzo i harmonino raz graditi. Podrobnije upute za ovu metodu koju moe isprobati svaki iskusni

vrtlar, potrebno je ipak potraiti u strunoj literaturi. Biljni aktivator moe se kao gotovi proizvod kupiti i u prodavaonicama pod nazivom Humofix - prah za brzi kompost. Proizvodi se u samostanu Ftilda.

enje naizmjeninih brzina. Ideja krunog vrta sastoji se u stvaranju energetskog sustava u suradnji s Prirodom." U Siegerlandu je Ulrich Kovvalevvski prihvatio tu ideju te razvio varijantu za otra klimu. U centra svoje "gredice s kraterom" postavio je kamenje koje akumulira sune vu toplinu. Povoljna mikroklima u zatienim uleknuima omoguava bujno uspijevanje i osjetljivih vrsta povra. Na prvi pogled moda vam se po kusi s kozmikim energijama mogu initi kao besmislice. Mi, ljudi "prosvijeenog Zapada" nismo vie naviknuti prepoznavati nevidljive sile kao realnost. One su daleko izvan naeg normalnog iskustve nog podruja - ne zato jer ne posto je, ve zato jer se s njima ne znamo ophoditi. U ljeto 1979. godine posjetila sam, daleko na sjevera kotske, uveni vrt Findhorn. Tamo je skupina lju di koja je traila puteve duhovne obnove, pretvorila nekoliko stotina kvadratnih metara pjeskovitih obal nih dina u crni, plodni humus. To se dogodilo pomou jedne sasvim zemaljske metode: Ljudi iz Findhorna napravili su izvanredan kompost koji se djelo mino sastojao od svjee sakuplje nih algi iz Sjevernog mora. Istovre meno su ti ljudi, razliite starosti i zanimanja, bili uvjereni da se mogu "stvoriti" i duhovne sile: vane za rast biljaka jednako kao i za razvoj ljudi. U Findhornu svaki rad u vrtu poi nje kratkom meditacijom prilikom koje se ljudi prime za ruke i napra ve zatvoreni krug. I u ovom se kot skom vrtu na nekim mjestima krug

Vrtlarenje u krugovima
Energije Zemlje pokuao je ukroti ti jedan Amerikanac pomou svog sustava pod nazivom Circle Gar dening - vrtlarenje u krugovima. Derald G. Langham uredio je sve svoje gredice u krugovima. Rubovi su bili blago nasipani, u sredini je nastalo uleknue. Sve kultivirane biljke trebale bi u takvom, gotovo maginom krugu naroito dobro uspijevati. Ameriki vrtlar-eksperimentator uvjerenje da okruglo ule knue u svakoj gredici stvara vezu s energetskim poljem Zemlje, "tako da i najtii huk vjetra koji okrzne rub kruga uzrokuje energetski vr tlog koji hrani biljke". U teoriju krunog vrta ubraja se i uvjerenje: "Rast je energija koja se u spirala ma kree kroz ive biljke uz kru-

Magini krug ima simboliko znaenje - u zapadnim i istonim vrtovima.

Okrugla gredica ima udubljenje u obliku uleknua. U sredini je postavljeno bazaltno kamenje koje akumulira energiju.

koristi kao posebno polje sa silama. Tako je, primjerice, sredina vrta sa zainskim biljem - prema vrlo sta rom samostanskom nacrtu vrta - pr stenasto oblikovana. Oko bolesnih ili posebno osjetljivih biljaka postavlja se zatitni krug od malih oblutaka. On odbija tetne utjecaje. Tko otvorenim ulima prolazi kroz vrt Findhorna, osjetit e da je u "zraku" jedinstveni intenzitet, zra enje koje se moe shvatiti kao re alnost, ali se ne moe neposredno objasniti razumom. Zatvoreni oblik kruga imao je u svim razvijenim kulturama svijeta duboko simbo lino znaenje. Besprijekoran krug bez poetka i kraja simbol je boan skog jedinstva. Magini krug uzdie nevidljivi zatitni bedem. Simboli, stoga, nisu dekorativni znakovi, ve vidljive formule za skrivenu stvar nost. Simboli imaju utjecaje.

Promatrajte 10 minuta posve u mi ru sliku japanskog vrta: malo ka menja, valovite linije u pijesku, "raupani" bor, mnogo praznine, mnogo tiine. Nakon nekog ete vremena poeti osjeati da taj mali broj " z n a k o v a " ovog vrta neto "zrai". Oni funkcioniraju kao kontaktna mjesta, kao releji izme u kozmikih i zemaljskih realno sti. Sline sile pokreu vjerojatno i krugove u vrtu. Vrtlari koji ele

upoznati ne samo prednju stranu ve i pozadinu Prirode, zasigurno jo mogu otkrili nesluene svjeto ve. N o , pritom nogama ostaju na vrstoj vrtnoj zemlji, a dokaz su stvarni rezultati - okrugle glavice salate i debeli krumpiri. Ovo poglavlje moe biti samo ma len poticaj za senzibilnog, napred nog vrtlara. Daljnje ekspedicije u neistraene zelene svjetove morate sami poduzeti.

"Gredice u obliku kratera" koje je na pravio Ulrich Kowalewski zasaene su prstenasto oblikovanim mjeovitim kul turama. Povoljna mikroklima u zatit nom krugu doputa da biljke izvanredno uspijevaju.

Razliite bioloke metode

"Paths are many, truth is one.'" "Postoje mnogi putevi koji vode do jedne jedine istine." Ovu, kako mudru tako i tolerantnu, reenicu ula sam od jednog Svvamija koji je doao iz Indije. Ona moe stajati i kao slogan nad svim nastojanjima da se vrtovi obrauju prema pri rodnim metodama. I na ovom polju postoji mnogo razliitih putova, a svi oni ipak vode do zajednikog

cilja: aktivnog, plodnog tla, zdravih biljaka i potovanja zajednice svih ivih bia. Ne postoji jedna jedina bioloka metoda niti samo jedan alternativni nain uzgoja u vrtu. Postoje mnogi pokusi, iskustva, teorije i smjerovi. Ono to sam do sada opisala u ovoj knjizi, samo su osnove koje su zajednike svima koji vrtlare prema biolokim meto dama: njega humusa, kompost, or ganska gnojidba te. po mogunosti neotrovna, obrana od nametnika. Za kraj naeg velikog obilaska pri rodnog vrta, upoznajmo jo neke razliite bioloke metode koje su

svakome na raspolaganju i moe ih, po elji, iskuati.

Pogled u Aziju
Prirodne metode vrtlarskog uzgo ja nisu izumili oni koji se nazivaju "biolokim vrtlarima'" ni oni koji se nazivaju "Zelenima". Kratak po gled prema Istoku, daleko u pro lost, daje nam odgovor: "Malo je polje paljivo gnojeno pripravljenim otpacima, produkti ma ovjeka i ivotinja, te zasaeno i obraivano na nain naih vrtnih gredica. Na taj se nain obavlja stalna humifikacija. A to znai veu povezanost, koja za sobom povlai bar relativno uvrivanje izrazito lako pokretne pjeskovite zemlje. U tim okolnostima utire se put rav notei koja faktiki unazad 50007000 godina omoguava izdane prinose. Vrijednost tog 'organskog obraivanja tla' moe se vidjeti jed nostavnom usporedbom. Samo se podsjetimo to je, u mnogo kraoj eri, nastalo iz europskog tla. le kako su, u zastraujue kratkom vremen skom periodu, nestala amerika penina polja... Kineski seljak uinio je puno vie za svoje tlo nego to bi se moglo oekivati od tako slabo obrazova nog ovjeka... ' 1000 godina prije pada Troje' - da kle 4000. godine prije Krista - dovr ili su potomci dinastije Ming tonu klasifikaciju tla koja ga razlikuje po boji, strukturi i ostalim njegovim svojstvima, te istovremeno navodi kako ga je najbolje tretirati i obra ivati. Gdje je bila Europa u to vri jeme? itav taj razvitak pojanjava zato se u Kini ostalo na metodi 'malog polja'... Sto god da se u Kini dogaalo - nije se diralo u povezanost sa zemljom. Mijenjala su se carska pokoljenja

Japanac Masanobu Fukuoka razvio je svoju prirodnu ratarsku metodu. Povr e, voe i itarice kod njega uspijevaju medu stalnim podnim pokrivaima od samoniklog bilja, djeteline i mala od sijena, u ivotnoj zajednici bogatoj pri nosom.

sinova Sunca, nestajala su i na nji hovo mjesto dolazila nova. Nita se nije promijenilo u 'petozvijeu" penice, prosa, jema, graha i soje. Nita ak niti u fantastinoj revno sti kojom se zemlja obrauje, na vodnjava, sadi, gnoj i." Ovaj hvalospjev kineskim seljaci ma napisala je Anni France-Harrar koja se bavila komparativnim istra ivanjem tla (vidi literaturu u pri logu). Pod slinim dojmom zbog vidljivih uspjeha kineskog naina obrade tla bio je i prof. dr. King, voditelj Odjela za obradu tla u Mi nistarstvu poljoprivrede SAD-a. Nakon viemjesenog studijskog putovanja zapisao je 1911. godine u svojoj uvenoj knjizi Fanners of Forty Centuries (etiri tisue godi na poljodjelstva): "Gnojivo koje se u kineskim selima skuplja u obliku sadraja iz nunika. stajskog gnoja, kuhinjskog otpada, starih K'angova i ostalog, prerauje se vrlo paljivo u kompost, uva na ispravnoj vlazi kako bi se fermentacija mogla oba viti pod povoljnim uvjetima te uz najveu panju pulverizira (melje u prah), prije nego se kompostni ma terijal pospe po poljima. Kad sam govorio o preduvjetima za stvaranje fermenta, nisam, naravno, time elio rei da kineski seljak po znaje biokemijske procese o kojima se ovdje radi. On je stoljetnim prak tinim eksperimentiranjem doao do toga da odreeni postupci dovo de do dobrog rezultata te prema tim pravilima radi s pouzdanom tono

u koju moderna znanost ne moe usavriti ve samo objasniti..." U novije vrijeme postao je poznat i Japanac Masanobu Fukuoka sa svo jim prirodnim metodama ratarstva. On uzgaja itarice, povre i voe, a da svoja polja nikada nije preorao. Nije mu potreban niti kompost. Do voljni su mu stalni pokrivai tla od korova i djeteline, povremeno mal od sijena i male koliine organskog gnojiva da svoje tlo odri plodnim, da se humus stalno poveava i po

stigne zauujue prinose. Njegov uspjeh poiva na uravnoteenom sustavu sjetve i sadnje, pri emu se korisne biljke i samoniklo bilje iz mjenjuju i tako izvanredno nadopu njuju u svojim ivotnim navikama. Tono, strpljivo promatranje prirode i spoznaje o finim povezanostima izmeu njegovih domaih biljnih i ivotinjskih zajednica osnova su pri rodne poljoprivrede koju prakticira Fukuoka. U svojoj knjizi Veliki put nema vrata japanski mikrobiolog

koji se vratio na polja svojih oeva, opisuje svoju praksu i svoj princip: " N e pitajte s t o j e potrebno uiniti pitajte to se moe propustiti!"' Pogledom bez predrasuda prema Istoku, i zapadni vrtlari mogu - iz starih i novih izvora - stei vrijedne spoznaje.

iskljuivo pomou dobrog komposta mogue odrati tlo u vrtu plodnim, a kultivirane biljke uiniti otpornima na bolesti i nametnike. Njegova knji ga Vrtlarstvo, ratarstvo - bez otrova koja je 1957. godine objavljena prvo pod nazivom Kompost postala je bi blijom bezbrojnih bio-vrtlara. vicarac dr. H. Miiller i njemaki lijenik dr. H. P. Rusch zajedniki su razvili, nakon individualnih po etaka, metodu organsko-biolokog vrtlarstva. Ve 1932. godine osnovao je dr. Miiller u vicarskoj obrazovni centar. 1946. godine oi votvorena je prodajna organizacija Zadruga za uzgoj i iskoritavanje Domovina (AVG) koja je distribu irala bio-povre. Tijekom 60-ih godina razvila se u Francuskoj metoda Lemaire-Boucher. Poljoprivredni strunjak Jean Boucher i uitelj na Vrtlaskoj koli Raoul Lemaire zajedniki su razvi li sustav za odranje i poveavanje plodnosti tla koji je u gnojivo, osim komposta, ukljuivao proizvode od koraljnih algi. Obje kod nas najpoznatije metode prirodnog vrtlarstva opisat emo poblie.

Pioniri Zapada
Razvitak biolokih metoda rada u vrtlarstvu i poljodjelstvu vidljiv je i kod nas u Europi unazad nekoli ko desetljea. Ve poetkom 20. stoljea dali su "oevi biolokog vrta" vane poticaje za novi nain razmiljanja. 1924. godine odrao je osniva antropozofije, dr. Rudolf Steiner svoj "poljoprivredni teaj" u leskom Kobenvitzu. Time je po stavio osnove za bioloku metodu poljodjelstva. Englez, sir Albert Howard razvio je izmeu 1924-1931. godine u In diji poseban nain kompostiranja koji je postao poznat pod nazivom: postupak indore. Howard je ve tada gnojio polja svojih indijskih pokusnih dobara iskljuivo kom postom koji je sam napravio, a koji se sastojao od biljnih i ivotinjskih otpada iz njegovog gospodarstva. Njegov dosljedan nain priprave humusa bio je vrlo uspjean. 1948. godine Howard je svoja iskustva objavio u knjizi Moja poljoprivred na oporuka. Zajedno s lady E. B. Balfour nastavio je Howard svoj rad u Engleskoj. Metoda HowardBalfour koja poiva na recikliranju, upotrebi svih organskih otpada kroz kompostiranje, najrasprostranjenija je u anglosaksonskim zemljama. Jedan od prvih pionira prirodnog vrta u Njemakoj bio je Alwin Seifert. Njegovo je ime neodvojivo po vezano s asnim povratkom kompo sta u vrt. Seifert je bio uvjeren da je

kojima su aktivne najmanje kolii ne finih estica, slino kao u home opatiji. est kompostu ih preparata sastoje se od cvjetova stolisnika, cvjetova kamilice, stabljika kopri ve, mljevene hrastove kore, cvjeto va maslaka i soka cvijeta odoljena. Preparat gnoja radi se od kravljeg gnoja. On potie ivotne procese u tlu, a prska se po tlu prije, tijekom i nakon sjetve, odnosno sadnje. Kremeni preparat proizvodi se od sitno mljevenog kremena. On se raspruje po biljkama tijekom rasta i potie asimilaciju i zriobu. Svi ti specijalni preparati proizvode se prema "drutveno-znanstvenim" spoznajama i posebnim propisima. U prodava onicama ih se ne moe kupiti. Sa vjetnici bioloko-dinamike metode ustupaju ih iskljuivo osobno. Pristae ove metode se prigodom sje tve ravnaju prema mjeseevim ciklu sima. Preporuuju prekopavanje, jer tlo kroz te radnje postaje spremno za prihvaanje kozmikih impulsa. Bioloko-dinamiku metodu moe. dodue, svatko primjenjivati, no pritom ostaje na vanjskoj, meha nikoj djelatnosti. Za dublje razu mijevanje povezanosti potrebno je bavljenje antropozofijom i njenim opsenim svjetonazorom.

Bioloko-dinamika metoda
U ovoj vrlo specijaliziranoj metodi koju je razvio Rudolf Steiner i koja je danas rasprostranjena u itavom svijetu, radi se s kompostom i or ganskim gnojivima. Dozvoljena je upotreba "prirodnih mineralnih tva ri", primjerice Thomasovog brana i kalij-magnezija. Najvanija razli ka prema organskoj metodi sastoji se u tome da je ukljuen i uinak kozmikih sila (dynamos = sila). Seljaci i vrtlari koji rade prema bioloko-dinamikoj metodi upo trebljavaju specijalne preparate u

Organsko-bioloka metoda
prema Miiller-Ruschu Pristae ove metode posebnu pozor nost poklanjanju stanju organizama u tlu. ivot bakterija mora se razviti to je vie mogue. Radi pobolja nja siromanih tla razvio je dr. H. P. Rusch poseban bakterijski preparat koji je u prodavaonicama poznat pod imenom Symbiojior. On se pr ska po tlu i kompostu. Stanje ivota bakterija u vlastitom vrtu moe se ispitati specijalnim ispitivanjima.

U bioloko-dinamiki obraenim vrtovima specijalni preparati pripravljaju se u velikim drvenim posudama.

Vanu ulogu u organsko-biolokom vrtlarstvu igra stalno zastiranje tla. U njegu humusa redovito je uklju eno i kameno brano. Njegov bo gat sadraj mikroelemenata treba se brinuti o tome da iz zdravog tla izrastu zdrave, kvalitetne biljke za ljudsku i ivotinjsku prehranu. Metoda Muller-Rusch preporuuje sve bioloke mjere koje slue po boljanju humusa: kompost, povr insko kompostiranje i stajski gnoj, zelenu gnojidbu, tekue biljno gno jivo i mjeovite kulture. U vrtovima koji se obrauju prema organsko-biolokoj metodi zabranjeno je preko pavanje. Prirodni nastanak humusa ne smije se poremetiti jer se, prema miljenju dr. Ruscha, ivot u tlu ra

zvija harmonino i bogato samo u neometanim slojevima. To je stanje osnovni preduvjet za odravanje plodnosti. Pristalice organsko-bioloke metode uvjerene su da svojim nainom uzgoja mogu pridonijeti ouvanju zdravlja, a ovu varijantu prirodnog vrtlarstva s osobno kre iranim promjenama, moe izuiti i prakticirali svatko. Ovaj kratak pogled u razliite bio loke metode uzgoja trebao bi vam posluiti samo kao poticaj. Ako se nekim od navedenih sustava elite poblie pozabaviti ili prema njemu raditi, preporuujemo itanje nave dene literature. Pogled u svijet biolokih moguno sti koji je pun promjena trebao bi

nas poduiti jo neemu: toleran tnosti. ivot je najivlji tamo gdje se ostaje u pokretu. O tome se brinu vrtlari koji usprkos svoj povezano sti sa zemljom trae nove zvijezde. I "bioloki orijentirani'' vrtlari nisu jo uvijek doli do kraja mudrosti. S vremena na vrijeme, kad "elite biti u pravu" i kad vas svlada poriv za "vrstim pravilima" pomislite na besmrtnu spoznaju: Kako je slatko svo prvo upoznava nje! ivi samo dok ne otkrije. No, prihvati utjehu: beskonaan je tekst i njegova melodija stvorena od zvijezda.

Povrtnjak i vonjak

Opa praksa
Koristan raspored
Na nacrtima starih samostanskih i dvorskih vrtova ucrtane su povrt ne gredice u preglednom. veinom simetrinom rasporedu. Jo i danas - mnogo stoljea kasnije - mogao bi se vrtlar snai u toj podjeli te polja ispravno ozeleniti. Takav raspo red nije sluajan. On se dokazao u praksi i olakava rad. I vrtlari koji razmiljaju u skladu s prirodom morali bi, prije no to posegnu za motikom i vreicom sa sjemenjem, koristiti olovku i papir. Napravite jednostavan nacrt, podi jelite svoj povrtnjak i vonjak tako da imate pregled i kod plodoreda. Raspored izmeu povrtnih, zainskih i vonih kultura ima i posve svakodnevne, praktine prednosti: lake ete plijeviti korov, sijati, sa diti te ubirati plodove.

izmjerite gredice - uvijek moraju biti iroke 1,20 m. To je provjerena radna mjera jer vrtlar sa svih strana moe dosegnuti sredinu povrine, a da pritom nogama ostane na stazi i nepotrebno ne gazi po sloju humu sa. Kao povoljnu irinu puteljku moete planirati 30 cm, no ta mje ra, naravno, nije obvezna. U malim vrtovima gdje je prostor dragocjen, mogu puteljci biti i neto ui. u ve im nasadima i iri i udobniji. Utabana zemlja predstavlja najjed nostavniju podjelu. Trajniji su po ploeni puteljci. U tu svrhu moete koristiti jednostavne, jeftine beton ske ploe koje se polau u pjeanu posteljicu. Za takvo razgranienje izrazito su prikladni i blokovi od opeke i prirodnog kamena. Stalni puteljci takve vrste imaju mnoge prednosti: trajni su, jednostavno se iste te spreavaju rast korova sjed ne gredice na drugu. Osim toga, kod svih vremenskih uvjeta moete doi do biljaka. I nakon proloma oblaka mogue je ubrati glavicu kupusa ili nekoliko mrkvi bez "uronjivanja" u blato. Uz karakter prirodnog vrta vrlo do bro odgovaraju i puteljci posipani supstratom od kore. Mekana, federirajua podloga ugodna je nogama vrtlara, a smei pokrov djeluje vrlo

prirodno izmeu cvijea i povra. Takvi puteljci ostaju vrlo dugo "i sti" jer ne moe proklijali nikakav korov. S vremena na vrijeme mora se dosipati svjea kora. U starim su seoskim vrtovima povrtnjaci bili esto podijeljeni ljun anim puteljcima i niskim ivicama od imira. U centru se nalazio krug arenog cvijea. I ovakvi draesnopraktini primjeri iz "bio-vrtova" prolih vremena mogu vam pruiti poticaj kod oblikovanja vrta.

Podjela gredica
Duljina gredica ovisi o vaim pri likama u vrtu i veliini vae obite lji. Tko eli ubirati velike prinose, uredit e to due gredice. Tko od svega eli poneto, aroliko i puno promjena, treba vie manjih gre dica. U tom je sluaju praktino urediti puteljak u sredini, a gredice lijevo i desno od te osi. Ako elite vrtlariti prema pravili ma plodoreda, morate cijeli vrt od samog poetka podijeliti u etiri polja. Pritom svako polje moe sa dravati vie gredica. U tom sluaju uvijek izmjenjuje te velike skupine vrlo zahtjevnih, srednje zahtjevnih i slabo zahtjev nih biljaka. etvrto polje pripada

Stalni puteljci
Izmeu gredica svakako uredite puteljke. Taj poetni trud olakat e vam kasnije ivot u vrtu. Najjedno stavniji oblik podjele moe se sasto jati iz jednostavnih puteljaka. Prvo

rajicama, jagodama i rabarbari koje su "vjerne" stanitu te stoga ne sudjeluju u toj "igri". Ako elite vrtlariti prema pravilima mjeovi te kulture, dovoljna je jednostavna podjela gredica. U sklopu vrta koji se mora isplani rati na samom poetku, ubrajaju se i zatitne ivice od grmlja ili visoke ljetnice. One. meutim, ne smiju nikada narasti tako visoko da stva raju sjenu i zaguuju vrtni prostor. Ograda mora tititi, prije svega, od vjetra i hladnoe te na taj nain stvoriti ugodnu mikroklimu. Pritom se ne smije braniti prolaz svjetlu i suncu. Naravno, i kompostu morate dodijeliti povoljno mjesto. U nje govoj blizini moraju biti smjetene

i bave s tekuim gnojem. Na tom je mjestu vrlo vaan prikljuak za vodu ili posuda za sakupljanje kinice. Ako elite isprobati kulture na humcima, potrebno je i te speci jalne gredice paljivo isplanirati u smjeru sjever-jug. O svemu dobro promislite na poetku, jer kasnije promjene zahtijevaju mnogo truda.

ce s etiri zupca, priruna motika, mali kultivator kojim se moe raditi meu redovima, te grablje. Vrlo praktino, specijalno za bio loki vrt napravljeno orue je jedno-zuba kopaica. Ona se sastoji iz jednog jedinog, srpastog zuba koji se provlai kroz zemlju. Na taj na in vrtlar moe tlo duboko razrahliti bez okretanja slojeva. Ovo orue pokazuje svoje velike prednosti naroito u tekim, ilovastim tlima. Njegov dobro promiljen oblik - i drak je blago savijen - smanjuje

Priprema tla
O ivotu u tlu i njezi humusa sa znali ste u ovoj knjizi ve mnogo temeljnih stvari, tako da emo se ovdje ograniiti samo na najvanije postupke rada. Budui da bio-vr tlar vie ne okopava, u njegov se alat ubrajaju: snane vile kopai-

Mekani, kratko koeni travnati puteljci ralanjuju ovaj vrt. Praktini su i ured ni, a ne djeluju strogo.

utroak snage, a orue se vrlo lako provlai kroz zemlju. Normalna motika kojom su se inae obavljala rahljenja tla, sada vie nije popu larna. Snagu uva i iroka bio-vila kopaka koja dugim zupcima pro dire duboko u zemlju te se ruicom moe pomicati bez muke. Svoje gredice pripremite ve uje sen za sljedee proljee. Razrahlitc tlo jednozubom kopaicom ili biovilama kopaicama koje duboko zabodete i potom u trzajima po miete. U to godinje doba stavite na sve slobodne povrine 2-3 cm grubog komposta koji se tijekom zime zastire slojem mala. Posvuda gdje sljedee godine elite posaditi povre s velikim zahtjevima za hra njivima, takozvane vrlo zahtjevne biljke, nanesite ujesen ili u rano proljee, ovisno o potrebi i stanju tla. i organsko gnojivo. Najkasniji rok: 3-4 tjedna prije sadnje ili sje tve. Moete upotrijebiti, primjerice, dobro razgraeni gnoj, sueno stajsko gnojivo, mjeavinu mljevenih rogova, suene krvi, kotanog bra na ili strugotine od rogova. Dobra priprema koja nadomjeta stajski gnoj je i zelena gnojidba. Ukoliko te radove ne stignete oba viti ujesen, potrebno je da sve gredi ce barem zastrete malem. Tijekom oujka, ako nema mraza, moete po vrtu nanijeti i kompost. Gredi ce sa srednje zahtjevnim biljkama opskrbite, tamo gdje se to ini po trebnim, i organskim gnojivom. Za to je naroito prikladna mjeavina od mljevenih rogova, suene krvi i kotanog brana ili grubih strugoti na od rogova koje se vrlo polagano razgrauju. Pritom zapamtite: kompost i gno jivo se samo povrinski, motikom ili kultivatorom. obrauju s najgornjim slojem zemlje. U proljee mo rate zemlju svojih gredica jo samo jednom lako i rahlo obraditi.

"Tople noge za proljee": uzgoj pod staklom i folijom

Nakon dugih zimskih mjeseci siro manih svjeim vitaminima, najra nije ubiranje plodova iz vlastitog vrta naroito je dragocjeno. S malo "umjetne"* topline moete pomoi proljeu i zadobiti prednost u rastu biljaka. Toplo klijalite je stari provjereni "ureaj" koji moete sami napraviti od dasaka. Stranja strana mora biti za 20-25 cm via od prednje kako bi prozor stajao u koso. Prostor za klijalite odaberite tako da se prozor uvijek otvara prema jugu, jer sun ce elite iskoristiti kao darovatelja energije! Za pokrov moete koristiti iskoritene prozore ili drvene okvire izmeu kojih se napne folija. Ve ujesen na toj se "gredici" isko pa zemlja dubine 40-60 cm. "Rupu" ispunite rahlim liem i vrtnim ot padom. U veljai, dok je zemlja esto jo smrznuta, taj sloj moete jednostavno ukloniti te nanijeti or gansko "grijanje" u obliku konjskog gnoja. On se nanosi i zbija u slojevi ma - ukupno do visine 20-30 cm. Na to stavite 20 cm kvalitetne vrtne ze mlje ili zreli kompost. Potom zatvo rite prozor kako unutra ne bi mogao prodrijeti hladan vanjski zrak. Topli konjski gnoj zagrijava na njega po loenu zemlju. To je vano jer je sje menju za klijanje potrebna toplina i vlaga. Dodatni "vanjski omota" od lia ili slame djeluje kao korisna toplinska izolacija.

Jednostavno klijalite moete sami na praviti: zailjene daske slue kao upori te u tlu (gore). Bone se stijenke me usobno spajaju na uglovima. Prednja stranica je nia od stranje. Nakon obra de s prirodnom zatitom drva. nasipava se zemlja i sade biljke. Vano: zalijevati i pro vjetra vati!

trili praksu vrtlarenja pod staklom. No, san mnogih vrtlara ne smije, kao poticaj, nedostajati niti u biovrtu. Tunel od folija je jeftin i jedno stavan za rukovanje. Najee se sastoji od poluokruglih metalnih konstrukcija koje su zabodene u zemlju i natkriljuju gredicu. Preko toga se napne plastina folija tako da nastane nizak tunel. Takav mali mobilan staklenik moete i sami jednostavno napraviti. Kod veine konstrukcija potrebno je plastine segmente bono opteretiti daskama i kamenjem kako bi prozirni pokri va dobio vrst oslonac. "Rastezljive" folije funkcioniraju naroito jednostavno: njihova je povrina perforirana te stoga imaju mogunost irenja. Ti se plastini segmenti jednostavno poloe na tlo pripremljenih gredica, te se diu s rastom biljaka. Materijal povea va toplinu, a istovremeno proputa zrak i vlagu. Kod upotrebe svih drugih sandu ka ili tunela vrtlar mora paziti na regulaciju topline i pravovremeno zalijevanje jer se ispod stakla i foli je temperature mogu brzo poveati kad zasja proljetno sunce.

U klijalitu s prozorima na "automatsko provjetravanje" ne moe doi do gomi lanja topline.

Pomou pokretnih plastinih tunela vrt ne se gredice mogu pretvarati u male staklenike. Staklenik iza svojih zatitnih sta klenih stijena nudi najbolje i naj komfornije mogunosti ranog kultiviranja biljaka. Prostor proet svjetlom jami izvanredne uvjete za rast. Vrtlar moe povre, zain sko bilje i cvijee uzgajati i na gredicama na podu, ali i na policama ili stolovima. ak je i jednostavan, negrijani staklenik mnogostrano koristan. U trgovinama se nude najrazliitije staklenike konstrukcije. Jednostavnu kuicu moete i sami napraviti. Izalo bi izvan okvira ove knjige kad bismo detaljno razmo

U trgovinama se nude plastina klijalita u razliitim izvedbama. Ukoliko ne moete nabaviti gnoj, kao "podno grijanje" slui i pakovanje slame. Materijal napunite u sanduke ve ujesen. U veljai polij te sijeno gnojem od koprive ili dru gom smjesom za gnojidbu koja sa dri duik. To dobro zbijte, a potom preko svega stavite dobru zemlju. U trgovinama se mogu nabaviti brojne praktine konstrukcije klijalita izra ene od plastike, drveno-cementnih ploa ili drva. Uz to postoje i elek trini sustavi grijanja koji se polau u zemlju. Tko sam nije obrtniki nadaren, zasigurno e u ovoj ponudi nai prikladan model. U stakleniku su najbolje zbrinute pre sadnice ili rajice koje dozrijevaju.

rasti. Zasijte i nekoliko zrna kopra i otrolistaca. Prvo svjee zainsko bilje uinit e vau salatu neuspore divom poslasticom! Zatiene tople gredice moete, naravno, koristiti i kao mjesto za sjetvu sjemenskog materijala osjetljivog na hladnou. I suncokreti i povre ovdje e lijepo uspijevati. Tijekom ljeta, zatiene staklom i folijom, uspijevaju i di nje, paprike, krastavci, patlidani i drugi "junjaci". Spretni vrtlari ne uzgajaju svoje biljke samo ispod ve i iza stakla. Topla prozorska daska djelomino slui kao sobna vrtlarija. Direktno iza stakla mogu se postaviti posude ispunjene pjeskovitom mjeavinom zemlje. U njih posijte one biljke koje se smiju na gredici posaditi tek od sredine svibnja. Bosiljak, raji ce, paprike, tikvice i druge biljke koje zahtijevaju toplinu uspijevaju u ovom dobro zatienom vrtiu. Ispod staklene stijene ili plastinog "zvona" i u posudi nastaje vlana klima staklenika u kojoj sjeme brzo proklije. Najjae presadnice potom presadite zasebno, u male lonie. Meu vrtlarima se taj postupak nazi-

U tom je sluaju potrebno provje travanje ili ak zasjenjivanje sla mnatim mreama. Pravovremeno, tijekom poslijepodneva, vrtlar mora ponovno "zatvoriti sve rupe", kako bi tijekom noi toplina ostala sau vana. Zalijevajte ujutro ili kasno poslijepodne, no nikada u podne jer kapljice vode na njenim listovi ma djeluju kao povealo! Usjevi u klijalitu, dakle, zahtijevaju rad, ne smije ih se nikada dulje vrijeme is pustiti iz vida. No taj se trud isplati, jer prvi prinosi predstavljaju vrhun ski uitak, a istovremeno su najbo lji lijek - izvrsna, zdrava proljetna kura iz vrta! Dragocjeno mjesto na toplom mje stu mora se promiljeno koristiti. Posij te rotkvicu, proljetnu crnu rotkvu i vrtnu grbicu. Tomu pripa da i lisnata salata koja brzo raste. Daljnju prednost stei ete ako prve sadnice salate glavatice nabavite od vrtlara. Iz vrta iskopajte dva snopa vlasca koji e na toplini poeti brzo

Uzgoj na prozorskoj dasci: komadie cri jepa postaviti na odzrane otvore posude; napuniti zemljom i poravnati; posijati sjeme i posipati prosijanom zemljom.

Uzgoj mladih biljaka u stakleniku.

va pikiranje. Te biljice moraju biti na svijetlom mjestu i redovito zalije vane; potrebno im je mnogo svjeeg zraka kako bi ovrsnule, da se ne bi protegnule u "dugonoge slabie". Tijekom provjetravanja obratite po zornost da ne doe do propuha. U zatienom kutu balkona ili klijalitu presadnice mogu polagano ovrsnuti i biti pripremljene za selidbu u vrt.

jal koji se moe dobiti, jer on sam jami pola uspjeha i dobar rast. Obvezno je potrebno iskoristiti naj bolji trenutak za sjetvu. Na svakoj vreici sa sjemenom navedeni su rokovi, a nai ete ih i kod opisa po vra i cvijea u ovoj knjizi. No, bro jevi i podaci ne slue niemu ako pritom ne "sudjeluju" i vremenske prilike. Nestrpljivi vrtlari koji siju u hladnu, vlanu zemlju, esto do zive razoaranje. Zapamtite jedno jednostavno, prirodno pravilo: ono to mora klijati i rasti, treba toplinu i vlagu. Primjerice, krumpiri zasa eni 10 dana kasnije, uz povoljne vremenske prilike u toplo tlo, brzo e nadoknaditi to vrijeme. Izrast e zdraviji nego oni koji su doivjeli udar hladnoe. Kod odabira najboljeg roka potreb no je voditi rauna i o injenici da se pjeskovita tla bre zagrijavaju i stoga se mogu ranije obraivati. Tekim, ilovastim tlima pristupite tek kad postanu mrviasta. Sve dok se zemlja lijepi na izme, ostavite je "na miru". Za toplinu u vrtu brine se priroda, no za vlagu se moete pobrinuti

Sjetva u vrtu
Uvijek je potrebno paljivo pripre miti gredicu predvienu za sjetvu. Ona mora biti rahla, sitno mrviasta, vlana i sadravati dovoljno hranjiva. Tamo gdje je tlo bilo malirano, potrebno je taj pokrov samo ukloniti u stranu kako bi se izmeu mogli napraviti redovi. Kako bi re dovi bili ravni, koristite vrtlarsko ue. Tko moe dobro odmjeriti "odoka", moe redove napraviti i "slobodnom rukom" pomou okre nute drke motike. Jarci se potom ispunjavaju sitno prosijanim zrelim kompostom, a po njemu se posipa malo kamenog brana. Potrebno je nabaviti najbolji sjemenski materi

sami. Sjeme se prekriva tankim slo jem zemlje, sloj bi u pravilu morao biti debljine promjera zrna. Potom rukom ili stranjom stranom grablji lagano pritisnite zemlju i oprezno zalijte. Budui da se ovaj tanki sloj moe vrlo brzo isuiti, najbolje je primijeniti stari vrtlarski trik: tije kom prvih 10 dana poloite preko usjeva vlane vree. im mlade biljke niknu iz tla, prebroeno je najtee vrijeme. Razmislite: tko se ljuti na lo sjemenski materijal, esto je samo zaboravio odravati svoj usjev jednakomjerno vlanim! Jo jedan savjet: nikada ne sijte pregusto, jer e si kasnije mlade biljke pod zemljom "gaziti po nogama". Nee dobivati dovoljno zraka, vode i hrane, i loe e rasti. Mirne due sauvajte ostatak sjemena u vreici. Mnoge biljke zadravaju tijekom duljeg vremena sposobnost klija nja. Sljedee godine stavite neko liko sjemenki na vlanu bugaicu i napravite test klijavosti. Ako od 10 sjemenki proklije vie od 5, moe te jo uvijek koristiti taj sjemenski materijal.

Sjemenke graha mogu se zasijati - kao stoje to inila baka - u kruna "gnijezda".

Sadnja i njega
Mnogi se povrtni usjevi nakon to je sjeme proklijalo. jo jednom presauju. Kod nekih je dovoljno prorijediti redove kako bi biljke dobile dovoljan razmak. Meutim, prilikom vaenja i premjetanja ko rijenje, naravno, preivljava "ok". Pomozite mu prilikom novog rasta tako to ete ga zaliti jako razrije enim koprivinim tekuim gnoji vom. Rupu gdje ete posaditi biljku ispunite sitno prosijanim, zrelim kompostom - nikada grubim, koji moe uzrokovati truljenje! I malo kamenog brana, posipanog u sadne jarke i otvore, pomae biljkama za dobar "start".

Vodite brigu o tome da postoje i biljke koje se moraju duboko posaditi, pri mjerice poriluk, kupusnjae i rajice, dok se druge kao primjerice salata, celer i luk sade tako plitko da na po etku "'stoje na klimavim nogama". Na maliranim gredicama napravi te samo prostor za rupe predviene za sadnju, sve okolo ostaje pokri va na tlu. Uvijek vodite rauna o ispravnim razmacima koji su na vedeni na vreicama sa sjemenom i u pojedinim opisima u ovoj knjizi. Uvijek morate imati pred oima ve liinu odraslih biljaka; siune sad nice varaju! Mnogi vrtlari preporuuju korite nje sadilice kako bi se rupe izbuile jednakomjerno i duboko u zemlji. Biljke se potom blago pritisnu sa strane pomou sadilice, no u me kanoj i temeljito obraenoj zemlji moete jednostavno saditi i rukama jer ete tako cijeli proces osjetiti na svojim prstima. Ruka je najrazno vrsnija i najosjetljivija "radna spra va" vrtlara! Nakon presaivanja lagano rukama pritisnite zemlju, te oprezno zalijte. S gnojidbom po nite tek kad korijenje uvrsti "svoj poloaj", otprilike nakon 4 tjedna. Za presaivanje su povoljni dani kad je nebo oblano, a zemlja vla na. Nemojte svojim biljkama ni kada priutiti promjenu stanita uz vruinu i sunevu svjetlost. Zbog isparavanja, njen bi, ionako zamo ran, "krvotok" bio neizdrivo opte reen. Kad je sredinom ljeta, zbog duljeg toplog perioda, potrebno zalijevanje, uvijek koristite odstajalu, temperi ranu vodu. Hladan mlaz vode biljkama priinja jednako neugodan ok kao i vama osobno! Ne polijevajte odozgo, ve ciljano i snano u podruje korijenja. Mnogo je uinkovitije jednom dobro navla iti, nego samo nakvasiti povrinu zemlje. Tamo e vlaga brzo ispariti; nee niti dosegnuti korijenje, a bilj ke e ostati edne.

Uzgojene presadnice moraju prije presaivanja imati bogato korijenje.

Tekue biljno gnojivo koristite i kao preventivnu zatitu od bolesti i nametnika. Redovito uklanjajte uvele cvjetove i listove, suvine izdanke rajica, vitice jagoda i dru ge "divljake". Biljke koje ne mogu same drati svoje plodove, vrsto se povezu. Sto redovitije provodite svakodnevnu njegu, to ona priinjava manje posla. Rad u vrtu postaje mukom tek kad vam zbog duljeg zanemarivanja "divljina" doslovno doe " d o grla".

kom toplih dana jer se vlano povr e i voe brzo kvari. T r a p i z a g r t a n j e odravaju svje im korjenasto povre kao to su mrkve, celer, zimska crna rotkva i cikla. I zdrave glavice kupusnjaa, oiene od vanjskih listova, ostaju tijekom zime u takvom "vanjskom skladitu" hrskave i neoteene. To se povre ili zagre u klijalite ili polae u hrpe koje dobiju debe li omota od lia, sijena i zemlje. Za takav trap iskopa se na dobro pristupanom mjestu u vrtu komad zemlje irine oko 1 m, a dubine 20-30 cm. U takvu ravnu jamu opre zno posloite razliite vrste povra.
Prazno klijalite moe ujesen posluiti kao mjesto za zagrtanje zimskog povra.

Berba plodova i konzerviranje

Povre, zainsko bilje i voe tije kom glavnog perioda zriobe dozri jeva u takvoj koliini da ga je ne mogue sve upotrijebiti u svjeem obliku. Osim toga, mnogi bio-vrtlari ele postati svoji vlastiti op skrbljivai tijekom cijele godine. Upravo je tijekom zime vana pre hrana obitelji zdravim plodovima iz vrta koji su bogati vitaminima. U tu svrhu imamo izbor razliitih meto da konzerviranja, a svaka ima svoje prednosti. Za skladitenje i ukuha vanje odaberite samo besprijekorne plodove, bez bolesti, nametnika i natrulih mjesta. Plodove berite tije

Cikla i celer dugo se dre u sanduku s vlanim pijeskom. Plodovi iz vrta mogu se odrali svjei na razliite naine.

s dovoljno vlage i kisika u zraku. Takvi su podrumi u dananje vrije me prava rijetkost. U betoniranim, suhim i toplim podrumima moete si pomoi kovezima ispunjenim vlanim pijeskom. U to "omotajte" mrkve, celer, ciklu, hren i korijen perina. Prije toga uklone se svi li stovi, no glavni izdanak mora osta ti sauvan. vrste, zdrave glavice kupusnjaa moete zajedno pove zati za "kocen" i naopake objesiti na ice ili grede. Endivije i kupus stavite na pijesak na tlu. Nasuprot tome, voe se (primjerice: jabuke i kruke) stavlja na prozrane daske. Radi boljeg uvanja neki bio-vrtlari preporuuju posipavanje uskladi tenog korjenastog povra kamenim branom. U svakom sluaju, zalihe se moraju redovito kontrolirati. Pro berite sve nagnjilo voe jer e ono inae zaraziti zdravo. Uvijek vodite rauna o tome da uskladiteno voe i povre nije mrtva roba. Izmjena tvari je samo vrlo smanjena i stoga su vlaga i kisik tako vani za odr avanje ivotnih funkcija. Dobrim uskladitenjem samo se zaustavlja proces razgradnje, a vani vitamini
Luk se isplete u pletenice i objesi na suho mjesto.

i mineralne tvari ostaju, to je vie mogue, sauvani do trenutka kon zumiranja. Skladitenje u kui preporuuje se za sve plodove koji ne podnose vla gu, te za one koji moraju dozrijeti na toplom mjestu. Luk i enjak, koristei njihove "re pove", upletite u pletenice i objesi te ih u prozranoj, suhoj prostoriji. Posljednje zelene rajice odreite zajedno s granama i objesite na mjestu gdje nee doi do smrza vanja. Po potrebi, stavite nekoliko plodova na kuhinjski element gdje e dozrijeti i biti prikladni kao do datak umacima. U toploj, suhoj kui uvaju se i orasi i dunje. Z a m r z a v a n j e je dobra, moderna metoda. Njen jedini nedostatak je to troi mnogo energije. Prilikom zamrzavanja ravnajte se prema od govarajuim uputama. Praktian savjet: u svakom paketiu zamrznite koliinu koja je potrebna vaoj obitelji za jedan obrok. Zamrzavaj te samo ono voe i povre koje pod tim ledenim uvjetima zadrava svo ju aromu i oblik. Krastavci, primje rice, mnogo bolje prijaju poloeni u keramiku posudu! Ukuhavanje se ubraja u stare, pro vjerene metode konzerviranja kojih se ni u dananje vrijeme ne elimo odrei. Uslijed jakog utjecaja topli ne postoji, meutim, opasnost da se djelomino unite vrijedni vitamini. Potrebno je razumno odvagnuti i odluiti se za najbolju metodu. Grah moete, primjerice, ukuhavati, za mrznuti, suiti ili staviti u sol. Mar melada se, naprotiv, uvijek mora kuhati. Znatno olakanje tijekom rada pruaju staklenke s vakuumskim zatvaraima. Vrui elei, plo dovi ili kompot stave se u staklenke i odmah zatvore. Takve se staklenke jednako dobro "dre" kao i one koje su dulje vrijeme bile sterilizirane u aparatu za ukuhavanje.

Potom se sve prvo prekrije suhim, toplim slojem slame, a na kraju prethodno iskopanom zemljom. U danima bez mraza moete otvoriti trap na uoj strani i uzeti zalihe po vra za nekoliko dana. Skladitenje u p o d r u m u uspijeva najbolje u kuama gdje je pod na pravljen od nabijene gline ili ope ke. U prostoriji ne smije doi do smrzavanja, no mora biti hladna te

Stavljanje u sol i ocat ubraja se u provjerene metode iz vremena na ih baka. U tu svrhu moete koristiti keramike posude koje se mogu ku piti u svim veliinama. Ponovno su "iskopani" i recepti iz dobrih, starih vremena. Krastavci, kupus, grah, rajice, bundeve, zainsko bilje i jo mnogo toga moe se pohraniti kiselo, slatko-kiselo ili slano. Tako konzervirani plodovi dobro se dre, zdravi su i osobito prijaju. Suenje se takoer ubraja u prasta re metode konzerviranja koje jo i danas imaju svoje prednosti. Pritom se biljkama ili plodovima oduzima samo voda, a ostaju sauvani vri jedni vitamini i sastojci. Zbog toga taj prirodni postupak ponovno do biva sve vie prijatelja i meu biovrtlarima. Za suenje su prikladne mnoge vrste voa, kao primjerice jabuke, kruke, ljive i marelice. No i neke vrste povra mogu se kon zervirati na ovaj nain. Pokuajte s niskim i obinim grahom; mrkva, kupus i celer se za suenje izreu na tanke rezance. Posebno je poznato i vrlo esto u upotrebi suenje zain skog bilja. Taj se proces uvijek mora odvijati polagano, uz nisku toplinu. Materi jal koji se sui ne smije se nikada prepriti. U penici podesite tem peraturu na najvie 35C, a vrata penice ostavite pritvorena kako bi mogla izai isparena vlaga. U bio-distribuciji i specijaliziranim trgovinama nude se praktini pre parati za suenje s tonim uputama za upotrebu i receptima. Nae su prabake nanizale ploke jabuka na konac i objesile ga u suhoj, prozra noj prostoriji. Slian je trud potre ban i s grahom. Rezultat, suhi grah, predstavlja poslasticu koju obvezno morate kuati! 1 zainsko bilje objesile kako bi se posuilo. Granice odreite u kasno prijepodne kad ispari rosa. Taj mi-

Mirisni ljetni urod zainskog bilja bogat je aromatinim i ljekovitim tvarima. Bez veeg troka moete napraviti aromatina ulja i octene specijalitete.

risni urod od istih, besprijekornih dijelova biljke sveite u buketie i objesite ga naopake da se polako osui na sjenovitom, prozranom mjestu. Za to su naroito prikladni majina duica, lavanda, ubar, si pan, pelin, mravinac, paprena me tvica, mauran i ljupac. Zain koji se sastoji od sjemenki (komora, kim i an is) istresite nad krpom kad su sjemenke posve zrele. Sve sueno

zainsko bilje uva se preko zime u zatvorenim staklenkama. Na taj se nain najbolje uva njihova aroma. U svakom sluaju, uvanje i skla ditenje vlastitih proizvoda iz biovrta se isplati. Morate uloiti malo vremena i truda, no zato ete sebe i svoju obitelj prehranjivati posebno vrijednim ivenim namirnicama, a time ete stei uitak koji se ne moe nigdje kupiti.
Neusporedivo dobro prija marmelada od raznih vrsta bobiastog voa iz vlastitog vrta!

Buketii zainskog bilja vjeaju se radi suenja na sjenovito. prozrano mjesto.

Salate i povre
Ponuda sjemenskog materijala u specijaliziranim trgovinama i pre ko kataloga vrlo je bogata. K tome. svake godine se pojavljuju nove vrste. Izbor koji u navesti u ovom poglavlju moe, stoga, ponuditi samo maleni dio iz velikog mno tva. Preporuuju se, kako stare, provjerene sorte tako i nove sorte s dobrim svojstvima. Bio-vrtlaru

su vane, primjerice, sorte otporne na pepelnicu ili viruse koje na taj nain ine zatitu bilja djelomi no suvinom. Naalost, na ovom mjestu nije mogue iscrpno navesti strunjake koji skupljaju, razmno avaju te nude ljubiteljima vrta sje menski materijal starih, djelomino povijesnih povrtnih sorti. Njihov je rad vrlo vaan kako bi se sauvalo mnotvo vrsti i sorti. Isplati se do vesti u vrt takvo blago i kuati nji hov okus.

Salata tijekom cijele vrtlarske godine

Spretnim vrtlarima ne nedostaje sa late ni u jedno doba godine. Oni te poslastice siju kao zelene, crvene ili bijele sorte, te ubiru svjee vitami ne kao na tekuoj vrpci. Salate gla vatice otvaraju u proljee zajedno s lisnatim salatama sezonu punu pro mjena. Tijekom ljeta slijede razlii ti radii, a ujesen se jo moe sijati matovilac iz porodice odoljena. On - isto kao i crvenolisni radi - i ti jekom zime omoguuje svjei urod u vrtu. Bio-vrtlar kojemu je u svakom po gledu vaan zdrav ivot, mora isko ristiti tu ponudu prirode i pobrinu ti se za neprekinuti slijed salata u svom vrtu.

Salata glavatica
U Z G O J : Postoje proljetne sorte i specijalne ljetne sorte salata koje kad je vrue ne potjeraju tako brzo. Naroito otporne na sunce su nove crvenkasto-smee sorte salata koje u povrtnjak donose arke boje, a na stol ukusnu promjenu. Isplati se upoznati "crvene'*! Salata glavatica ne zahtijeva vlastitu gredicu, moe se posaditi kao "sporedna kultura'", te kao "nadomjestak za rupe". No, osigurajte joj mjesto na suncu, jer u hladu nee stvoriti vrste glavice. Razmak mora iznositi 25x25 cm. ee sijte manje koliine salate kako bi glavice dozrijevale u etapa ma, a vi mogli stalno ubirati svjee plodove. Mladim biljkama je po trebno 5-7 tjedana da izrastu.

Dio arolike ponude salata: crvena i svijetlozelena salata (posve gore), kristalka s velikim glavicama i kovrave glavice sorte "Lollo bionda'.

Stara sorta lisnate salate 'Amerikanischer brauner" je robusna i daje dobre prinose. Ona se jo uvijek ubraja u naj bolje sorte!

Proljetne salate: 'Maikonig', ' M a i w u n d e r (otporne na zi mu, sijanje ujesen za proljetnu ber bu). 'Viktoria'.
SORTE:

Ljetne salate: 'Attraktion', 'Kagraner Sommer', 'Neckarrieseiv, 'Hi ps Merkur' (otporna na pepelnicu). 'Dolly' (otporna na pepelnicu, "pod nosi" viruse), 'Brauner Trotzkopf, 'Pirat'(poboljani 'Trotzkopf'), 'Rotkapchen' (i pod imenom 'Merveille des quatre Saisons', smee-crvena). B E R B A : Uvijek svjea, salata glava tica ne moe se skladititi.
BIOLOKI KULTURE: SAVJETI I MJEOVITE

BERBA:

Stalno, sve do kasne jeseni: lisnate salate imaju bogat okus.

BIOLOKI KULTURE: SAVJETI I MJEOVITE

Rimska salata
Ova stara salata koja se ubraja u salate glavatice stvara du guljaste glavice s okomitim, vr stim listovima. Ranije sorte nisu formirale vrste glavice i stoga ih je bilo potrebno povezivati, pa otuda potjee njemako ime ove ljetne salate (Bindesalat). Nove sorte formiraju glavice. U vrtu se rimska salata uzgaja kao i sala ta glavatica. Sjetva se obavlja od sredine lipnja do sredine srpnja na razmak 30x35 cm.
UZGOJ: B E R B A : Rimska salata moe prijati kao povre ili se pripremiti sirova. Zbog vitkog oblika rasta naziva se i ljetna endivija, meutim nema go rak okus. SORTE:

Dobre su kombinacije: grah, jagode, kupusnjae, korabi ca, rotkvica, pinat, rajice, luk. Salata glavatica titi svoje susjede od buhaa. U ugroenim kulturama moete poneke primjerke salate ko ristiti kao " m a m c e " . Nikada ne sijte perin uz salatu!

Lisnate salate mogu se koristiti i za rubove gredica. Dobri susjedi su komora, kupusnjae, rotkvice, rotkva, cikla, crni korijen, paroge.

Kristalka
UZGOJ: Ljetna salata s velikim glavicama i snanim, hrskavim li stovima. Ova salata moe dobro podnijeti vruinu, ali nije otporna na mraz. " E i s " u njemakom nazi vu (Eissalat) odnosi se na dugu traj nost glavice u hladnjaku.

Lisnate salate
Lisnate salate siju se u re dovima, jer ne tvore glavice. Listovi se upaju ili reu i vie puta izrasta ju. Zbog mogunosti stalne berbe uvijek na stolu imate svjeu salatu i tijekom cijelog ljeta ne bi smjelo doi do manjka vitamina. ee po navljajte sjetvu. Razmak iznosi 25 cm. Biljke uspijevaju i u polusjeni. Njeguje se kao i salata glavatica.
UZGOJ:

Lisnate salate: 'Hohlblattriger Butter', 'Krauser gelber', 'Amerikanischer brauner', 'Australischer gelber', 'Sperling's Sal li", 'Lollo rossa' (crveno-smea, kovrava rozeta), 'Lollo bionda' (kovrava rozeta, utozelena), 'Salad-Bowl' (svjetlouta salata). 'Red Salad-Bowl' (crvena salata).
SORTE:

Sjetva od svibnja do poetka srpnja, razmak biljaka 35x35 cm, zbog go lemih glavica. Vodite rauna o do voljno vlage, potreba za hranjivima je neto vea nego kod ostalih sorti, te se stoga treba gnojiti koprivinim tekuim gnojivom. Sve druge uz gojne mjere iste su kao i kod salate glavatice. 'Laibacher Eis' (crvenkasti rub listova, otporna na pepelnicu i viruse), 'Great Lakes 118/Liineburger Eis' (zelena), 'Rouge Greno-bloise' ili 'Winnetou' (tamnocrvena sa zelenim mrljama), 'Sperling's Timo' (zelena, otporna na pepelnicu).
SORTE:

'Kasseler Striinkchen', 'Valmaine', 'Little Leprechaun' (s crve nim listovima).

Radi -'Zuckerhut'
(Cichorium mtvbiis "Zuckerhut')
UZGOJ:

var.

foliosum

Ova vrsta radia esto ra ste kao druga kultura na ve obra nim gredicama. Sije se tek u lipnju, direktno u redove razmaka 35 cm. Biljke se kasnije prorijede na raz mak 30-35 cm. Presaivanje je mo-

sseler Witloof, 'Edelloof, Carla' (crveno-bijela).

BERBA:

'Rouge

Radi-'Zuckerhut' stvara iljaste, me snate glavice koje se dre sve do zime.

gue, ali nepovoljno zbog dugog korijenja - tipinog za radie! Gre dicu dobro opskrbite kompostom, dodajte i malo organskog gnojiva te zalijte biljnim gnojem.
SORTE:

Kasno ujesen, krajem listo pada, iskopajte korijenje, uklonite zelene listove do srike te korijenje zagrnite na hladnom mjestu (po drum, garaa, klijalite). Postupno se radi klijanja iznose u tamnu po drumsku prostoriju i u okomitom poloaju zagru u kovege ili posu de s vlanim pijeskom. Temperatu re moraju biti od 10C do najvie 18C. U tami e tada izrasti poznati bijeli listovi radia. U pretoplim prostorima nee se stvoriti vrste glavice, te moe doi do pojave na metnika. 'Mitado' i ' M a g n u m ' j e d nostavno kliju u posudama s malo vlanog pijeska.
BIOLOKI KULTURE: SAVJETI I MJEOVITE

redova je 25 cm; kanije prorijedite biljke na razmak 10-20 cm. Gnojid ba i uzgoj kao kod salate glavatice. U kasnu jesen reu se duguljasti, zelenosmei listovi na visinu od 5 cm. Tek potom c salata stvoriti crvene rozete. Sorta 'Palla Rossa' e ve ujesen razviti male glavice.
SORTE:

'Roter Veroneser', ('Roter

von Verona'), 'Palla Rossa'. 'Veroneser' ostaje u vrtu i moe se brati od prosinca do ouj ka. U sluaju snijega potrebno ju je prekriti smrekovim pruem. Izvrsna svjea zimska salata! 'Palla Rossa' se bere od listopada do prosinca, te se moe zagrtati kao i radi-'Zuckerhut'.
BERBA: BIOLOKI KULTURE: SAVJETI I MJEOVITE

Povoljni susjedi su ko mora, salata glavatica, mrkva, grah i rajice.

Matovilac i sve ostalo kao kod obinog radia.

'Schvveizer Zuckerhut' ili 'Vatters Zuckerhut', 'Sperling's Kristallkopf, 'Hilmar"

Endivija Crveni radi

U Z G O J : Crveni radi je vrsta salate otporna na zimu, crveno-smedih li stova, pikantna, blago gorka okusa. Sjetva je, ovisno o sorti, od sredine svibnja do sredine lipnja. Razmak U Z G O J : One su najpoznatiji pred stavnici roda Cichorium. Postoje sorte s glatkim i kovravim listo vima i razliitim vremenom dozri jevanja. Kao i svi ostali lanovi te porodice, i ove salate imaju blago gorak okus. I kod njih je omiljeno

B E R B A : Visoke, teke glavice zrele su od listopada. Podnose mraz do - 8C te mogu dugo ostati u vrtu. Kod vee hladnoe se zajedno s korijenjem zagru u klijalite ili u podrumu u vlani pijesak. Priprema se kao salata ili pirjan. BIOLOKI KULTURE: SAVJETI I MJEOVITE

Crvenkasti radi i endivija 'Frisec" s njenim listovima dozrijevaju ujesen.

Dobar je uz komora koji takoer raste kao druga kultura.

Radi
O v o je takoer vrsta radia koja se, meutim, sije ve u svib nju. Razmak izmeu redova iznosi 25 do 30 cm, a u redovima ga tre ba prorijediti na 15-20 cm. Gnojiti kompostom ili biljnim gnojem, eventualno dodati malo organskog gnojiva s dugotrajnim uinkom.
UZGOJ: S O R T E : 'Mitado', ' M a g n u m ' (po tjera bez zastiranja zemljom), 'Brii-

slijeenje", no pritom se gube vri jedni sastojci. Zelene endivije su zdravije! Endivije se ubrajaju u dru ge kulture. Siju se u lipnju, te presa uju najkasnije poetkom kolovoza. Razmak iznosi 30x25 ili 30x30 cm. Sto su biljke blie jedna drugoj, to prije e izblijedjeti unutranjost, te dobiti eljenu, svijetloutu boju. Tko glavice eli dodatno povezati, moe to uiniti samo tijekom suhog vremena i kratko prije potronje. Inae postoji opasnost od truljenja. Posijte endivije u kompost i kame no brano, te ih kasnije pognojite biljnim gnojivom. ' B u b i k o p f (blijedi samo stalno, za ranu jesensku berbu), 'Escariol griiner* (dugo se moe u vati), 'Escariol gelber" (rana sorta). "Sperling's Jeti' (zagrtana se dugo uva),'Wallone/Frisee*, "Goldherz' (izrazito sitno nakovrana).
SORTE: B E R B A : Ovisno o sorti, tijekom ci jele jeseni do poetka zime. Endivi je, posebno 'Gruner Escariol', pod nose mraz do - 5C. Moraju ostati u vrtu to je due mogue i biti zati ene folijom. Glavice iz posljednje berbe mogu se zajedno s korijenjem zagrtati u podrumu u vlani pijesak. Uvijek brati pri suhom vremenu! BIOLOKI KULTURE: SAVJETI I MJEOVITE

"ilavi" maslaak 'Sperling's Lyonel'je bogal vitaminima i zdrav.

Lyonel', 'Kultivierter vollherziger', 'Pissenlit a Coeur Plein* (francuska sorta za sladokusce). Prvi njeni listovi ranih izbojaka daju blago gorku, ali vrlo zdravu salatu koja potie izmjenu tvari. Pomijeajte listove maslaka s rozetama i cvjetovima tratinice, stolisnikom i njenim listovima ko prive! Listovi kasnije postaju gorki i nejestivi. Prvi izbojci mogu s e " i z bijeliti" i pod posudom za cvijee.
BERBA:

se moe brati tek sljedee proljee.

SORTE: "Dunkelgruner vollherzi ger', 'Hollandischer breitblattriger", 'Hilds - Vit* i 'Elan' (nove sorte ot porne na pepelnicu). B E R B A : Od jeseni do proljea, u svako doba kod sunanog vreme na. Pod smrekovim pruem ili fo lijom moe se brati i kad je snijeg. 'Dunkelgruner vollherziger' je po okusu pikantniji, ali ima vie rada prilikom ienja nego sa sortom 'Hollandischer breitblattriger'.

Posipanje kamenim bra nom pomae protiv opasnosti od truljenja. Dobri susjedi su kupus, poriluk i komora.

Matovilac
Matovilac se ubraja u po rodicu odoljena. Ova zdrava zim ska salata ne smije nedostajati ni u jednom vrtu, jer sadri mnogo vie vitamina C i eljeza od salate glavatice! Kao druga kultura, mato vilac dobro uspijeva na gredicama s krumpirom. Za gnojidbu je dovo ljan kompost. Sjeme se moe sijati omakom (razbacivanjem) direktno u vrtu, sjetva u redovima je prakti nija, kako za branje matovilca tako i za plijevljenje korova. Vrijeme sjetve je od kolovoza do rujna, a razmak redova 10-15 cm. Na kra ju sjeme malo pritisnite i pazite na jednakomjernu vlagu. Kasna sjetva
UZGOJ:

I tijekom hladnog godinjeg doba bunarka zadrava svjee vitamine.

Maslaak
U Z G O J : Ova samonikla, divlja sala ta koja je u rodu s radiem, moe se uzgajati i u vrtu. Posijte ga u lip nju, na rub gredice. Dovoljno g a j e pognojiti kompostom, ako je tlo u dobrom stanju i humusno.

Na tritu j e poznat kao ma slaak; ova samonikla salata esto se nalazi pod nazivom "samoniklo bilje". Posebne sorte: "Sperling's
SORTE:

BIOLOKI KULTURE:

SAVJETI

MJEOVITE

Dobro uspijeva sa zim skim lukom i radiem.

Zeleno i zdravo: Lisnato povre

Svjee lisnato povre iz porodice loboda idealan je partner za mjeo vite kulture. Bez muke se uklapa u vrtni plan i ne treba ga zapostavlja ti. Probajte i tradicionalne poslasti ce iz bakinog vrta!

Bunarka
Ova zimska salata (Moniia perfoliata) koja je u rodu s portu la kom, uzgaja se slino kao matovilac. Sitno sjeme moe se od srpnja direk tno sijati omakom ili u redove na raz maku od 20 cm. Pokriti tankim slojem zemlje i odravati vlanim. Prilikom prve berbe "izvucite" sve male biljke kako bi se preostale mogle proiriti, jer im je potreban razmak 10-20 cm. Tijekom zime prekrijte gredicu smrekovim pruem ili folijama. U klijalitu ili u stakleniku ova e zahtjevna biljka'rasti i tijekom zime, ako se sunce pobrine za toplinu.
UZGOJ: SORTE

pinat najbolje uspijeva u rahlim tlima bogatim humusom s dovoljno vlage (maliranje). Na suhim tlima brzo prijee u cvatnju. Bioloki vr tovi ine stoga najbolje preduvjete za to zdravo povre. SORTE: 'Matador' (za proljetnu i je sensku sjetvu), 'Mazurka' (otporna na pepelnicu, dobro prezimljuje), 'Vital' (sorta otporna na pepelni cu, za proljetnu i jesensku sjetvu), 'Monnopa' (sorta otporna na pepel nicu i tolerantna prema virusima, za proljetnu i kasnoljetnu sjetvu), 'Atlanta' (za proljetnu i jesensku sjetvu, otporna na zimske uvjete).
B E R B A : Stalno svjea s gredice, sve dok su listovi mladi. Ve nakon 50 dana biljke su "zrele". pinat se. moe dobro zamrzavati. BIOLOKI KULTURE: SAVJETI I MJEOVITE

pinat
UZGOJ: pinat je zdravo povre bogato vitaminima i mineralima koje sadri mnogo eljeza. Moe se sijati i u proljee i ujesen. Gredica mora biti opskrbljena kompostom, kamenim branom i - ovisno o sta nju - mljevenim rogovljem, sue nom krvi i kotanim branom.

: ' Winterpostelein',' Sper 1 trig's Postelehv

Tijekom cijele zime sve do proljea. Biljke se mogu rezati vie puta, jer e ponovno izrasti. Mali bi jeli cvjetii se, takoer, mogu jesti. Bunarka je izvanredna sirova hrana bogata vitaminima. Salata u vrijeme cvatnje djeluje osobito dekorativno.
BERBA:

Proljetna sjetva mogua je od ouj ka do svibnja, a ispod folija i ranije. Zimsku sjetvu moete rasporediti u etape od kolovoza do listopada, u redove na razmak 20-25 cm, dubi na sjetve oko 3 cm. Ne smijete sijati pregusto. jer ovo lisnato povre ne moete presaivati. Vano: pinat je osjetljiv na duina gnojiva, jer tada moe doi do gomilanja soli i prekomjernog stvaranja oksalne ki seline i nitrata.
Novozelandski pinat bogato rodi tije kom ljeta.

Sjetvena riga, rukola

Rukola (Eruca sativa) je stara, kultivirana biljka koja je sti gla iz mediteranskog podruja. Biljka raste brzo kao vrtna grbica i moe se sijati od travnja do ruj na u redove na razmak 15-20 cm. Nije zahtjevna i uspijeva i na suncu i u polusjeni. Dovoljna je gnojidba kompostom i jednakomjerna vlaga.
UZGOJ: SORTE: 'Salatrauke', 'Ruca-Salatrauke', 'Ruka, breitblattrig', 'Ruka, spitzblattrig'. B E R B A : Pikantni taminima mogu cijele vegetacije. dodatak salatama

pinat u biolokom vrtu igra posebnu ulogu u mjeovitoj kulturi. Njegovo korijenje sadri saponine koji ostaju sauvam u tlu, jer poveavaju mo apsorpcije stani nih stijenki biljki. Korijenje pinata se stoga ne upa nakon berbe, jer pospjeuje rahlost tla. Preostalo lie moe posluiti za maliranje. Posijte pinat kao meukulturu uz kultu re koje napada buha. Miris pinata tjera nametnike. Gusti redovi listova daju i sjenu i vlagu gredici. Posebno dobri susjedi: jagode, krum piri, kupusnjae, rotkvice, grah, raj ice; izbjegavati: ciklu.

Novozelandski pinat
U Z G O J : Ovaj australski pinat koji se ubraja u porodicu Tetragoniaceae, uzgaja se na toplom, u malim posudama. Od sredine svibnja bilj ke se presauju na sunanu gredicu opskrbljenu kompostom. Dovoljno je nekoliko biljaka; na poetku im je potreban razmak od 50 cm, jer se kasnije dobro razrasta. Novozelan dski pinat moe se brati tijekom, inae pinatom siromanog, ljeta.

listovi bogati vi se brati tijekom Prikladna je kao ili kao predjelo.

SORTE:

Ne postoje - postoje samo razliiti nazivi, kao 'Novozelana nin'. 'Novozelandski ljetni pinat". Tijekom cijelog ljeta - vr ni izbojci i mladi listovi. Ova vrsta pinata ima deblje listove od obi nog pinata, ali se isto priprema.
BERBA: BIOLOKI KULTURE: SAVJETI I MJEOVITE

Dobar pokriva tla za vee povrine. Sami berite sjeme. Dobri susjedi su rajice i voke.

Loboda (Chenopodium capitation)

O V O staro povre iz baki nog vrta (Chenopodium capitatum) jelo se stoljeima kao pinat. Sije se od oujka do kolovoza na razmak 25 do 30 cm na sunanu gredicu. Na neubranim biljkama razvijaju se cr vene bobice sline jagodama, koje, meutim, nisu naroito aromatine. UZGOJ: SORTE: BERBA:

Ne postoje.

Zeleni listovi koje se pri premaju kao pinat ili kao salata. Bobice su jestive i prikladne su, prije svega, kao dekoracija.

Tijekom cijelog ljeta mogu se brati vanjski listovi. " S r c e " osta je sauvano kako bi biljka mogla ponovno izrasti. Lisnata blitva se koristi kao pinat; kod peteljkaste blitve izreite iroka "rebra" i ku hajte ih kao paroge. Zeleni dio li sta se zasebno pirja. Sorte s crvenim peteljkama imaju malo opori okus.
BERBA: BIOLOKI KULTURE: SAVJETI I MJEOVITE

Pepeljuga je stara vrsta povra koja vrlo dobro prija! Koristan ukras za vrt tvori rijetka crvena pepeljuga (dolje).

Blitva
U Z G O J : Kod ovog lisnatog povra postoje dvije vrste: lisnata blitva i peteljkasta blitva. Obje se siju u travnju, na gredicu koja je ve ujesen pripremljena kompostom, ma 1 em i s malo organskog gnojiva. Lisnata blitva treba razmak redova od 30 cm, a biljke se uzgajaju na razmaku 15 do 20 cm. Peteljkasta blitva treba u redu i izmeu biljaka razmak od 40 cm. Biljke kasnije sjetve, do srpnja, mogu prezimiti, no moraju se za tititi pokrovom od lia. Za razvoj bogatih listova vano je mnogo vla ge. Nove sorte s crvenim peteljkama obogauju tradicionalni asortiman.

Protiv osjetljivosti na pepelnicu pomae otvoreno, pro zrano mjesto. Kod maliranja se mora paziti da ne doe do truljenja biljaka. Dobri susjedi su kupusnja e, mrkva, rotkvice i rotkva; salata glavatica prikladna je kao kultura u "meuprostoru'*.

Pepeljuga
U Z G O J : Slabo zahtjevna sporedna kultura; pepeljuga se moe sijati i kao rubna biljka, te za popunjava nje 'rupa". Razmak iznosi oko 25 cm. Ovo tradicionalno lisnato povr e jedna je vrsta "ljetnog pinata" iz bakinog vrta. Uzgoj je inae slian uzgoju pinata, no mnogo skromni ji. Sjetva je kod lijepog vremena mogua ve od sijenja.

cm visine, mogu se rezati i pripre mati kao pinat.

BIOLOKI KULTURE: SAVJETI I MJEOVITE

Biljke brzo stvaraju sje me i tako se moe vrlo lako dobiti vlastito sjeme. Pepeljuga s crvenim listovima nudi se u katalozima sa specijalitetima.

'Lukullus" (lisnata blitva), 'Glatter Silber". "VValliser" (petelj kasta blitva), 'Feurio" i 'Vulkan' (s crvenim peteljkama).
SORTE:

"Gartenmelde". 'Gartenmeldegelbe', 'Grtine rheinische', 'Rote Gartenmelde".

SORTE: BERBA:

Bogatstvo mahunarki
Mahunarke ili leguminoze ubrajaju se u slabo zahtjevne biljke. Na nj i-

Kad biljke narastu do 20

hovom se korijenju naseljavaju kvrine bakterije koje pretvaraju i aku muliraju duik. Ove korisne biljke obavljaju, dakle, istovremeno jednu vrstu zelene gnojidbe u vrtu. One ne samo da ne oduzimaju tlu hranjiva ve mu i vraaju duik iz svoje vla stite "proizvodnje gnojiva". Stoga je potrebno biti oprezan s dodatnim gnojenjem, jer u suprotnom e ma hunarke dospjeti izvan ravnotee. Njihova je uloga da regeneriraju tlo. Plodovi mahunarki su vrlo zdravi i sadre mnogo bjelanevina. Stara sorta graka (eerac) koja naraste visoko, ali ostaje blagog okusa.

ska), 'Ambrosia'. 'Sugar Bon', 'Ore gon Sugar Pod'. "Delikett' (srednje visine). Nove u ponudi su sorte 'Capucijners' s plavom mahunom i sorta 'Resi' otporna na zimu (sjetva poet kom listopada za berbu u proljee).
B E R B A : Stalno, im plodovi ponu dozrijevati. Rokovi su, ovisno o sorti, razliiti. Graak je pogodan za zamrzavanje, a neke vrste mogu se i suiti. BIOLOKI KULTURE: SAVJETI I MJEOVITE

Graak
Graku nije potrebna do bro pognojena gredica. Kompost i pokrov od mala ujesen slue kao priprema. U proljee moete dodat no posipati malo kamenog brana ili drvenog pepela koji sadri kalcij i kalij.
UZGOJ:

Potrebno je nauiti razlikovati tri vr ste graka: jedni imaju velika, glatDuge vitice graka nalaze oslonac na ici od mree.

ka, okrugla zrna. Zreli plodovi su branasti. Druga vrsta graka, dok je mlada i zelena, ima vrlo sladak i blag okus. Sa starou postaje tvrda i smeurana. Trea vrsta (tzv. ee rac) se ubraja u slatke poslastice. Potrebno gaje brati posve mladog: u tom sluaju moe se pirjati zajedno s mahunama. Na hladno proljetno vrijeme neo sjetljiva je samo prva vrsta graka: moe se sijati ve od oujka. Raz mak redova iznosi oko 40 cm. Po sij te zrna na 5 cm dubine, s 2-3 cm meurednog razmaka i zagrnutu gredicu zatitite mreom ili drugim pokrovom jer ptice rado iskapaju sjeme. Niskim sortama nije potreb na pomo za penjanje. Od sredine travnja mogu se sijati druge dvije vrste za koje tlo mora biti ve malo toplije. Visoke sorte dobivaju dobar oslonac viticama ili icanim ogradama. Svi redovi graka se, im su biljke narasle do visine pedlja, zagru. Ovisno o sorti i klimi, biljkama je potrebno 60-75 dana do prve berbe. SORTE: 'Kleine Rheinlanderin", "Rheinperle" (niski). "Aldermann". 'Siegerin' (visoki). 'Lancet' (srednje visine), 'Exzellenz", 'Wunder von Kelvedon' (niska sorta), 'Zuga' (ni

Otvoreno sunano mje sto spreava pojavu bolesti. Gnojid ba duikom ini graak osjetljivim na bolesti i nametnike. Nakon berbe korijenje s kvrinim bakterijama mora ostati u tlu. Slama od gra ka prikladna je za kompostiranje i maliranje. U svakom sluaju, sijte vlastiti sjemenski materijal tako da poneke mahune ostavite da dozriju. Dobri susjedi su komora, krastavac, salata glavatica, kupus i mrkva.

Niski grah
U Z G O J : Postoje zelene, ute, ljubiastoplave i crveno proarane sorte. Svima im je potrebna toplina te se sade tek od sredine svibnja. I grah se ubraja u slabo zahtjevne biljke i sakupljae duika. Podnosi i sunce i polusjenu. Gredice se gnoje kom postom i maliraju, a tlo mora biti razrahljeno. Redovima je potreban razmak od 40 cm. U sklopu jednog reda na razmaku od 40 cm stavlja se u rupu 4-6 " z r n a " graha. Moe se sijati i u ravnim redovima, ako se pazi na dovoljan razmak. S O R T E : 'Saxa', 'Pfalzer Juni' (stara robusna sorta), 'Delinel', 'Primel'. "Annabel', 'Sperling's Pergousa' svi su zeleni.

"Wachs-Beste von Allen', 'Goldimmens', 'Golddukat' (tolerantan na pale i mozaik-virus), 'Hildora' - svi su uti poput voska.

Kod zelenog niskog graha postoje sorte s okruglim i plosnatim mahunama, njih berite mlade! 'Purple Teepee', 'Purple King' (ljubiasto-plave mahune). 'Borlotto Rosso* (otporan na mozaik-virus, crveno-zeleno proaran), 'Red Kid ney' (crveni meksiki suhi grah). Kontinuirano, sve dok raa. Paljivo brati, ne trgati, jer e inae slabije roditi, a biljke e patiti. Niski grah se moe zamrza vati, ukuhavati, suiti ili stavljati u sol. Oprez: Sirovi grah je otrovan! Otrov nestaje tijekom kuhanja. Ni kada se ne smije jesti kao svjea zelena hrana jer sadri fazin. Upo zorite stoga djecu - ne smije se jesti direktno s gredice!
BERBA: BIOLOKI KULTURE: SAVJETI I MJEOVITE

Od utog niskog graha mogu se pripre miti salata, povre ili seljake juhe.

Ljubiasti niski grah "Royal Burgundy' mijenja tijekom kuhanja boju u zelenu.
S O R T E : 'Neckarkonigin" (otporan na mozaik-virus), 'Marga' (otporna na pale), 'Mombacher Speck' (sta ra provjerena sorta) - zelene sorte. 'VVachs Neckargold', 'Goldregen' - ute sorte.

Grah
U Z G O J : Uzgoj graha zahtjevniji je od uzgoja niskog graha. Potreb no mu je vie topline i hranjiva, a prije svega vie prostora. Prikladan je, stoga, za velike vrtove i veli ke obitelji. Potpornji po kojima se penje ova penjaica, mogu biti od drva ili valovite ice. Dovoljno je kad su visoki 2 m, a zakopavaju se okomito u tlo na meusobnoj uda ljenosti 70x60, najvie 50x100 cm. Omiljena je metoda postaviti ukoso dva reda potpornja i uvrstiti ih poprenom motkom na "sljemenu"". Taje konstrukcija, dodue, stabilna, meutim kad biljke narastu, radi mnogo sjene i tako spreava rast mjeovite kulture i podkulture.

'Blauhilde' (robusna sorta za nepovoljnije poloaje, plavkaste boje, prilikom kuhanja "pozeleni").
B E R B A : Stalno tijekom ljeta; mladi grah je najprikladniji za berbu, ne smije ostati predugo visjeti da ovrsne. Grah je vei i ima snaniji okus od blagog niskog graha. Moe se za mrzavati, stavljati u sol i suiti, kako cijele mahune tako i samo zrna. BIOLOKI KULTURE: SAVJETI I MJEOVITE

Kao i kod graka, treba izbjegavati gnojidbu duikom, kori jenje s kvrinim bakterijama osta je u tlu kao prirodno obogaenje tla duikom. Pustite da dozrije i imat ete vlastiti sjemenski materijal. Na taj ete nain posebice dobro sauvati starije sorte. Sjeme graka moe se uvati 3-4 godine. Dobri susjedi su jagode, krastavci, kupus, korabica, cikla, salata, celer i rajice. Mjeovite kulture s ubrom tite grah od crnih ui.

Oko svake motke povucite krug te u 3 cm duboke jarke stavite 6-8 zrna. Sje tva graha poinje tek od sredine svib nja. Prerano posijano sjeme e istruliti u hladnoj zemlji. Gnoji se kompostom i organskim gnojivom koje sadri vrlo malo duika: primjerice drvnim pepelom ili kotanim branom. Grah. osim toga, treba uvijek mnogo vlage. Vrijeme zriobe do prve berbe iznosi, ovisno o sorti, 75-100 dana.

Grah se nikada ne smije brati pri vlanom vremenu. Na taj nain spreavate irenje gljivinih oboljenja. Koristite redove graha kao zatitu od vjetra za osjetljive kulture, primjerice krastavce. Pustite poneki od prvih plodova da potpuno dozriju kako biste dobili sjeme. Dobri susjedi su endivije, krastavci, dragoljub, kupus, korabica, salata glavatica, rajice i tikvice-zwcc/?//?/. Loi susjedi su graak, komora, enjak, poriluk i luk.

sorte cvatu i u bijeloj boji. Ova ko risna biljka iz povrtnjaka moe se, stoga, sijati i u cvijetnjaku ili na balkonu kao prikladna zatita od pogleda i vjetra. Uzgojne mjere iste su kao kod obi nog graha. Vrijeme zriobe je 2 tjed na due od obinog graha.
S O R T E : ' Weil3e Riesen' (cvate u bi jeloj boji), 'Preisgewinner' (cvate u crvenoj boji), 'Butler' (bez "kona ca", cvate u crvenoj boji).

Bob
Ova vrsta graha uope nije osjetljiva na hladnou, dapae, rani utjecaj topline ini ga osjetljivim na crne ui, stoga se bob mora sijati to je ranije mogue, u toplim podru jima ve u veljai, a u podrujima s otrijom klimom poetkom oujka. Tlo mora biti opskrbljeno kompo stom, no ne smije se svjee gnojiti. Ova robusna vrsta graha uspijeva i u tekom, vapnenastom tlu. Kao i sve mahunarke, sakuplja duik u suradnji s kvrinim bakterijama, te svojim dubokim korijenjem razrahljuje tlo. Razmak redova iznosi 40 cm; na svakih 20-25 cm stavite 5 cm duboko dva zrna. Debele sje menke moete pustiti da prethodno nabubre u vodi ili vlanoj piljevini. Mlade biljke se prorjeuju tako da stoje same; potrebno ih je zagrnuti, a tijekom sue pravovremeno zaliti. Do prve berbe potrebno je 120-150 dana, ona poinje krajem svibnja i zavrava krajem lipnja. Tada je gre dica slobodna za drugu kulturu.
UZGOJ: S O R T E : 'Con Amore', 'Hangdovvn, Griinkernig', 'DreifachvveiBe'.

Snane dugake mahune obvezno se moraju brati dok su mla de jer kasnije postaju tvrde i pune "konaca". Crveni grah je prikladan prvenstveno za pripravu aromati nih, krepkih juha. Zdrav je zbog svog visokog sadraja bjelanevina. Zrno se moe suiti.
BERBA: BIOLOKI KULTURE: SAVJETI I MJEOVITE

Preventivna zatita bi lja sastoji se i iz izbora onih vrsta povra koje su prilagoene klimi. Stoga u otrijoj klimi radije posa dite crveni grah, a ne obini grah koji voli toplinu. Sjemenski mate rijal moete vrlo lako sami uzgo jiti.

Ukriene motke nude grahu dobar oslo nac.

Poluzrele zelene mahune beru se kad su srednje veliine, a " k o n a c " svijetle boje. Kuhaju se njena, bjelkasta, debela zrna. Zma boba se mogu i zamrzavati.
BERBA: BIOLOKI KULTURE: SAVJETI I MJEOVITE

Crveni grah
U Z G O J : Crveni grah j e robusniji i manje zahtjevan od obinog gra ha. Uspijeva i u otroj klimi i na manje kvalitetnim tlima. Ovisno

0 vremenskim utjecajima, od poetka do sredine Penje se po motkama, no ne su i ograde, balkonske

sije se svibnja. dovolj preke

Bob je osjetljiv na crne ui. Preventivno djelovanje: rana sjetva, prostrani, prozrani poloaj i unitavanje ve napadnutih vrho va. pinat kao meukultura odr ava tlo vlanim. Dobri susjedi su lisnata salata i korabica. I kod boba sijte vlastiti, bioloki uzgojem sje menski materijal.

1 potpornji u cvijetnjaku. Crveni grah ne stvara samo guste zelene zasvjese od lia, ve oarava i svojim velikim, vatreno crvenim cvjetovima u obliku leptira, koji ma i zahvaljuje svoj naziv. N e k e

Bob se mora brati dok je mlad. dok su zma jo bijelo-zelena.

Lukoviasto povre ljekovita ispomo u povrtnjaku

Luk i njegovi srodnici ubrajaju se u vjerojatno najstarije povre na ze mlji. Spominju se ve u egipatskim dokumentima starini tisuama godi na kao i u povijesnim kineskim izvo rima. "Ljuti" plodovi koji kuharici tjeraju suze na oi. mogu se ubrojiti i u zainsko i u ljekovito bilje. Luk, osim vitamina i organskih kiselina, sadri prvenstveno sumporasta ete rina ulja koja imaju antiseptika i dezinficirajua svojstva. enjak ak djeluje kao jedna vrsta prirodnog an tibiotika. Tamo gdje se jede mnogo enjaka, ivi izrazito vei broj stogodinjaka. Toliko zdravlja jedno stavno se mora unijeti u vlastiti vrt!

U aroliku obitelj luka ubrajaju se razliiti lanovi: ute i crvenkaste luice, bijeli proljetni luk, zimski luk na koari i poriluk (sprijeda).

Luk
UZGOJ:

Luk raste kao druga kultu ra, dakle nakon "izjelica gnojiva". Tlo mora biti rahlo. bogato humu som i toplo. Gredica na sunanom mjestu se ujesen gnoj i kompostom i malira. Ako je potrebna dodatna ishrana - ovisno o tlu. koriste se gnojiva koja sadre kalij, primje rice drveni pepeo. On ini dobro i mjeovitoj kulturi s mrkvom. Po trebno je izbjegavati gnojiva s izra zitim udjelom duika, jer e inae luk slabije zreti. Nikada ne gnojiti svjeim gnojem! Njega gredice s lukom ograniava se na rahljenje tla i uklanjanje korova. Potrebno je oprezno okopavanje, jer luk ima plitko korijenje. Kod sijanja i saenja treba razliko vati sljedee vrste luka: Luice su lukovice veliine ljenja ka koje se sade u travnju u redovi ma na razmak 20-25 cm. Izmeu biljaka je potreban prostor od 10 cm. Iz svake male lukovice izrast e veliki, debeli luk.

Vlastiti sjemenski materijal dobit ete ako sjeme luka gusto zasijete na maloj zasebnoj gredici. Sjemenski materijal luka kozjaka je bitno vei, svaka lukovica je veliine oraha. Sadi se kao luica, no u redovima im je potreban vei razmak, jer posvuda oko "mati n e " lukovice nastaje gnijezdo luka srednje veliine. Luk kozjak dobro raste kad se redovi zagrmi u male humke. Ova se metoda pokazala naroito dobrom kod tekog tla. Luice i luk kozjak se visoko sade. tako da je jedna treina lukovice iznad tla. Sjemenski luk se sije od sredine oujka. Razmak redova je 20 cm. Sitno sjeme stavlja se u plitke jar ke, posipa zrelim gnojem u tankom sloju i pritisne rukom. Klijanje se moe protegnuti na 3-4 tjedna. Preguste se biljke prorijede na razmak 5-10 cm. Tako se ve ovi mladi lukii mogu koristiti u kuhinji. Sje menski luk dozrijeva neto kasnije, ali se zato izrazito dugo dri i dobro skladiti.

Bijeli proljetni luk sije se u kolovo zu u redove na razmak 20-25 cm te prorjeuje na 3 cm. Idue proljee dozrijeva kao najraniji luk. Preko
Luk kozjak tvori tipino gnijezdo. Poutjeli listovi pokazuju daje zreo za berbu.

zime potrebno gaje na otrijem po loaju zatititi pokrovom od smrekovog prua. Postoji vrsta luka koja ima njene listove sline poriluku; on ne stvara lukovice ve samo zadebljalo tijelo koje je bijelo ili. kod posebnih sorti, crveno. Taj aromatini luk moe se sijati i u proljee i u ljeto; neke sorte otporne su na zimske uvjete. Zimski luk je viegodinja biljka koja tvori cjevaste listove i bijela zade bljanja na kraju stabljike. Taj "vjeni luk" slui kao zain slian vlascu, jer ne razvija prave lukovice. Luk (Allium epa var, vi viparum) predstavlja kuriozitet: njegove luko vice se ne stvaraju na dnu biljke u tlu, ve "u gornjoj etai". Tijekom ljeta su visoke stabljike na vrhu okrunje ne gnijezdom malih lukia. Ta vrsta luka moe se koristiti kao zain u ku hinji ili kao luice za nove biljke. S O R T E : Luice: 'Stuttgarter Rie sen", "Zittauer gelbe Riesen', 'Braunschvveiger blutrote', 'Piroka' (tamnocrveni), luk koji prezimljuje "Senshyu Yellow' (otporan na zimRaritet iz seoskog vrta je,Allium epa var. viviparum, s lukovicama "na etaama".

povra meusobno odbijaju lukovu, odnosno mrkvinu muhu. Druge dobre kombinacije uz luk su ubar, kopar, jagode, krastavci, salata gla vatica i radi.

enjak
Priprema tla i njega uglav nom slii onoj kod uzgoja luka. enjak je dijete junih europ skih i orijentalnih zemalja, uvijek " g l a d n o " sunca. Voli topla, lagana tla. Kao sjemenski materijal upo trijebite enjeve u kojima moete razdijeliti veliku lukovicu enjaka. Oni se sade 4-5 cm duboko na raz maku od 15 cm. Od oujka/travnja mlade se biljke ve mogu presaditi u vrt. U ne suvie hladnim podru jima mogu se enjevi posaditi ve ujesen, od rujna do listopada. e njaku nije prijeko potrebna vlastita gredica, moe se kao mjeovita kul tura i "zdravstvena sluba" posaditi na mnogim mjestima u vrtu.
UZGOJ: S O R T E : N e postoje. Nemojte kori stiti ono to donesete sa sobom iz junih zemalja, ve koristite doma i sjemenski materijal prilagoen naoj klimi, koji ete nabaviti u specijaliziranim trgovinama. B E R B A : Isto kao i luk, kad su listo vi uti i suhi. otprilike od srpnja do kolovoza; jesenska sadnja dat e plodove ve sljedee proljee. e njak je potrebno isplesti u dekora tivne pletenice te ga objesiti pored luka na hladno i suho mjesto. BIOLOKI KULTURE: SAVJETI I MJEOVITE

Njean luk nalik poriluku 'White Li sbon' prija dobro u salatama. ske uvjete). "WeiBe FriihlingszwiebeF (otporan na zimske uvjete). "WeiBe Konigin" (proljetna sjetva). 'Barletta' (srebrenac). Luk slian poriluku: "Kaigaro*. :Lange We iBe Sperling's Milda". 'Sperling's Toga' (crveno tijelo). Sjemenski luk: "Stuttgarter Riesen", "Braunschweiger blutrote', 'WeiBe Friihlings Vaugirard' (rani, blagi). 'Bimenlormige" (duguljast). Luk je zreo kad mu listovi poute i sami se polegnu. Sjemen ski luk bere se od kolovoza do ruj na, a luice ranije. Odaberite topao dan te pustite da se luk posui na zraku nakon to su uklonjeni ostaci zemlje s korijenja te slobodne lju ske. Najbolje ih je rairiti po ogra di. Suhe plodove potom poveite ili ispletite u pletenice, pa ga objesite na suho, prozrano mjesto.
BERBA: BIOLOKI SAVJETI I MJEOVITE

K I L I U R E : N e slijedite proireno miljenje koje preporuuje da se listovi luka ljeti pogaze kako bi poutjeli. Time ete samo potaknuti prisilnu zriobu. a takvi plodovi se ne dre dugo. Kasni usjevi luka ra stu vrlo dobro nakon krumpira. Na pjeskovitim tlima na luk vrlo dobro utjee kamilica. Klasino susjedstvo u mjeovitim kulturama predstavlja mrkva. Oba

enjak djeluje preven tivno protiv gljivinih oboljenja, mieva i pueva, kako meu dru gim biljkama tako i u biljnim smje sama koje odbijaju nametnike. Po sadite ga uz jagode, maline, voke, rajice, ciklu, mrkvu i krastavce; ali i u cvijetnjaku uz rue, tulipane i ljiljane. Nekoliko vrstih lukovica ostavite kao sjemenski materijal.

Poriluk
Poriluk takoer sadri ete rina ulja koja su bogata sumporom te ima blagi laksativni uinak. Ovo zdravo povre takoer raste kao druga kultura, meutim manje je zahtjevno nego njegov srodnik luk. Najbolje uspijeva u dobro obrae nim tlima koja su bogata hranjivima. Gredicu za poriluk pripremite ve ujesen s kompostom i organskim gnojivom. Za to je najbolje prikladan razgraeni govei ili svinjski gnoj.
UZGOJ:

Crne sjemenke poriluka zasijte od oujka/travnja u klijalite ili tije kom travnja u vrt. Za ranu berbu moete od svibnja presaivati bilj ke na ve pripremljene gredice. Za zimsku berbu zasijte jo jednom poriluk od svibnja do lipnja. Do poetka kolovoza se te kasne bilj ke jo mogu presaivati, primjerice kao druga kultura na gredicama s ranim krumpirom. Kako bi se mogle snano razviti, reznicama poriluka potreban je razmak redova od 20-30 cm i 15 cm prostora unutar reda. Izdubite duboke jarke i u njih prosijte zreli kompost. Listovi i korijenje se prije sadnje malo skra te. Pri oblanom vremenu se mlade biljke poriluka zaliju razrijeenom juhom od koprive. I kasnije, tijekom glavnog vremena rasta, biljke se gnoje biljnim gnojivom. Uvijek je potrebno voditi rauna o dovoljnoj koliini vlage. Tijekom normalnog obraivanja, okopavanja redova, ja rak se polagano zagre te se biljke kasnije i dodatno zagrmi kako bi do bile visoko bijelo tijelo. 'Elefant' (za jesensku ber bu). 'Blaugriiner Winter'. 'Blaugriiner Winter/A laska'. "Carentan" (sve otporne na zimske uvjete), 'Genita' (vrlo otporna na zimske livjete, berba do poetka svibnja).
SORTE:

Mrkva i poriluk tvore mjeovitu kulturu koja odbija mrkvinu i lukovu muhu. To se povre skladno nadopunjuje i tijekom rasta.

dobre sorte!) i uvijek se bere svje. Samo u vrlo otroj klimi s dugotraj no smrznutim tlom potrebno ga je uzgajati u klijalitu ili na nekom drugom zatienom mjestu.
BIOLOKI KULTURE: SAVJETI I MJEOVITE

Poriluk mora biti dobro hranjen, no nikada prekomjerno, jer u suprotnom gubi svoju bogatu aro mu. Bioloki uzgojen poriluk ima snaan i blago slatkast okus. Nema neugodan miris pri kuhanju! U proljee ostavite nekoliko biljaka te odreite zametke cvata. Pri dnu e se tada razviti male, bijele lu kovice. Protiv porilukovog moljca potrebno je preventivno posipavati kameno brano te svaka 2-3 tjedna prskati ajem od preslice. Napad nute biljke moraju se nisko odrezati i potom e iznova niknuti. Dobri susjedi su, prvenstveno, mr kva, ali i celer, rajice, salata, kupu snjae i jagode.

i iz zadebljanja donje stabljike. U tim prirodnim spremnicima biljke spremaju zalihe hranjiva. Vitamini, mikroelementi i drugi zdravi sastoj ci ovdje su obilato sakupljeni. Ono to je bilo miljeno za preivljava nje biljaka u loim vremenima, ko riste ljudi tako da korijenje koriste kao ivenu namirnicu. Ove vrste povra moemo nazvati i lijekom u kuhinjskom loncu. Dobivanjem ra zliitih sorta postali su ti "spremnici Prirode" jo opseniji i sadrajniji.

Celer
U Z G O J : O V O povre kao prva kultu ra, zahtijeva vlano tlo bogato hra njivima. Opskrbite gredicu ve tije kom jeseni kompostom i gnojivom, primjerice, razgraenim gnojem ili mljevenim rogovljem, suenom krvlju ili kotanim branom. Celer voli kalij; pomou drvnog pepela ili dobro razgraenog svinjskog gnoja moete mu priutiti takvo hranji vo. I dijatomejska zemlja i kameno brano ine ovoj biljci dobro.

Ovisno o sorti - od jeseni pa sve do sljedeeg proljea. Poriluk bi trebao prezimiti vani (stoga birati
BERBA:

Korjenasto povre smonica Prirode

Nae korjenasto povre sastoji se iz '"nabubrenog" korijenja te ponekad

Celer je osjetljiv na hladnou, stoga se tijekom veljae/oujka sije u po sudi ce na prozorskoj dasci ili u to-

plom klijalitu. Male biljice moraju se pikirati jedan ili dva puta i smiju se saditi u vrt tek od sredine svibnja. Jednostavnije je nabaviti snane pre sadnice kod dobrog vrtlara. Celeru je sa svih strana potreban razmak od 40 cm. Biljke se sade tako plitko da tijekom prvih dana budu "klimave" na svojim "nogama". Duboko po saen celer nee stvoriti gomolje! Kasnije gornji dio aromatinog ko rijena malo izviruje iz tla. Vano je da su biljke tijekom glav nog vremena rasta uvijek opskrblje ne s dovoljno vode i hranjiva. Stoga zalijevajte jednom do dva puta ko pri vinim tekuim gnojivom, te malirajte izmeu redova, ali tako da zadebljali korijen ostane slobodan! Neki bio-vrtlari kao zatitni pokrov na gredicama s celerom koriste li stove gaveza ili paprati. Obje biljke sadre kalij koji je naroito vaan za razvoj celera.
S O R T E : 'Magdeburger Markt" (pro vjerena sorta). "Sperling's Dolvi* (poboljani 'Magdeburger Markt*. otporna na pjegavost listova i hru). "Monarch" (robusna). B E R B A : Kasno ujesen, od listopada do studenog, u svakom sluaju prije poetka jaih nonih mrazeva. Za debljali korijeni se mogu zagrnuti u podrumu u vlani pijesak. Prethod no se korijenje skrati i uklone vanj ski listovi. Njeni listovi celera se kao zain mogu koristiti svjei ali i zamrznuti ili posueni. Celer djeluje kao diuretik i zdrav je zbog velikog sadraja vitamina i mineralnih tvari. Moe se koristiti sirov ili kuhan. BIOLOKI KULTURE: SAVJETI I MJEOVITE

Dobri susjedi su poriluk i niski grah. Dobro podnosi i kupusnjae. prven stveno, cvjetau. U takvoj kombina ciji jak miris celera odbija kupusnog bijelca od svojih ugroenih partnera.

B E R B A : Od kolovoza; kad zaprijete jesenski noni mrazevi, potrebno je peteljkasti celer zatititi tunelom od plastine folije. Tijekom zime ovo se povre dobro dri neko vrijeme u pijesku u podrumu, a moe se jesti sirovo ili pirjano. BIOLOKI KULTURE: SAVJETI I MJEOVITE

Petelj kasti celer

U Z G O J : Ovaj celer ne uzgaja se radi zadebljalog korijena, ve radi stabljike. Priprema tla ista je kao i kod obinog celera. Od kraja trav nja sije se u brazde duboke 2 cm ili biljke prethodno uzgojite poput obinog celera. Razmak sadnica iznosi oko 35x30 cm. Biljke se ka snije zagru tlom ili omotavaju ta mnom plastinom folijom kako bi izblijedjele. Nove sorte same razvi jaju ute unutranje listove. Njega je ista kao i kod obinog celera.

Kao i obini celer.

Mrkva
Mrkvicama se oznaavaju male okruglaste sorte, dok se dugo naranasto korijenje openito na ziva mrkvama. Raste na gredica ma kao druga kultura i ne smije se nikada gnojiti svjeim gnojem, pa niti ujesen prije sjetve, jer se u tom organskom gnojivu mogu naseli ti crvi i upljuvci koji se ubrajaju u "neprijatelje" mrkva.
UZGOJ:

"Goldgelber" ("samoizbjeljujui"), 'Utah' (aromatian, zelen). 'Rosso di Torino" (crvenkasto dno peteljke).
SORTE:

Peteljkasti celer ubraja se u fine poslasti ce koje zasluuju pokuaj uzgoja.

Kao nekadanja biljka morskih obala, celer podnosi laganu gnojidbu otopljenom kuhinjskom solju. Prozrano mjesto djeluje pre ventivno protiv nametnika. Takoer preventivno protiv gljivinih obo ljenja djeluje i prskanje ajem od poljske preslice.

Ovo korjenasto povre voli dobro obraeno tlo bogato humusom. Mr kva bolje uspijeva u toploj, rahloj. pjeskovitoj zemlji nego u tekoj ilovai. Pritom moe zelena gnojid ba koja ostane preko zime u obliku mala pomoi kako bi se tlo razrahlilo. U suprotnom je potrebno gre dicu ujesen opskrbiti kompostom i pokriti materijalom za maliranje. Tijekom proljea moe se u jarke za sijanje staviti samo zreli kompost. S obzirom d a j e mrkvama potreban kalij, moe se gnojiti i drvenim pe pelom. Sjeme ovog hranjivog ko rijenja nije osjetljivo na hladnou i sije se ve od oujka. 1 okrugle mrkvice i obine mrkve prikladne su za taj rani termin sjetve. Kasnije zimske sorte siju se od kraja svibnja do kraja lipnja. Prve okrugle mrkvi ce mogu se, uz povoljne vremenske uvjete, brati ve nakon 75 dana. dok je dugom korijenju mrkve potrebno dulje vrijeme zriobe. Sjeme mrkve klija vrlo polako i ponekad mu je potrebno 3-4 tjedna da nikne. Stoga kao "oznaku"* po-

mijeajte s njim i nekoliko zrnaca rotkvice. One e brzo niknuti, te e vam prilikom okopavanja ili sijanja susjednih biljaka pokazati kuda prolaze nizovi mrkve. Jarci se iskopaju oko 3 cm duboko, a izmeu redova dovoljan je razmak od 20 cm. Gredicu, osim sa sitno prosijanim kompostom. moete po sipati i s malo dijatomejske zemlje ili kamenog brana. Nakon to ste sjeme ponovno prekrili zemljom ili kompostom, povrinu pritisnite po leinom grablji i dobro zalijte. Kad mrkva nikne. iupajte sve su vine sadnice tako da biljke dalje rastu na razmaku 3-5 cm jer ete samo na taj nain dobiti jake, zdra ve korijene! Moete pokuati i s go tovim sjemenskim trakama u koji ma su sjemenke ve "ugraene" na pravilnom razmaku. Mrkvi je vano daje se odrava jed nakomjerno vlanom; kod velikih razlika izmeu sue i iznenadnih oborina dolazi do pucanja korijena. Tanki sloj mala koji proputa zrak odrava zemlju vlanom i rahlom. Tijekom vegetacije mrkva se moe jo jednom pognojiti koprivinim te kuim gnojivom.
SORTE:

ovisno o sorti, ljeti, ujesen ili u ranu zimu. Zdravo korijenje se mora to dulje ostaviti u vrtu. jer tada ima mnogo aromatiniji okus. Debeli sloj slame ili lia moe gredicu du lje vrijeme uvati od mraza. Prije no to nastupi otra zima. stavite zim sku mrkvu u trap. u klijalite obloe no slamom ili u pijesak u podrumu. Mrkve se mogu i zamrznuti, uku havati ili konzervirati kao sok. Vrlo su zdrave sirove ili paljivo pirjane jer sadre karoten koji predstav lja pred-stupanj vitamina A. Tek u ljudskom organzmu u spoju s ma stima nastaje vrijedan vitamin A.
BIOLOKI KULTURE: SAVJETI I MJEOVITE

Mrkve iz dobrog, pri rodnog uzgoja imaju posebno slat ku aromu i nemaju okus po zemlji. Za bio-vrtlara moe. stoga, ugriz u mrkvu predstavljati privatno ispiti vanje tla. Njen okus odaje kakva je njega humusa! Slobodan poloaj, blago izloen vje tru i dovoljan meusobni razmak, tite mrkvu od mrkvine muhe. Vrlo rana sjetva u oujku ili vrlo kasna u lipnju djeluje preventivno protiv tih nametnika, jer se izbjeglo vrijeme odlaganja jajaca. Provjerena je i mjeovita kultura s lukom i porilu kom koja, vjerojatno na bazi fitoncida. aktivira meusobno odbijanje na metnika. Openito je povoljno kada sa sjemenjem mrkve pomijeate ne koliko zrnaca kopra. Dobri susjedi su i graak (koji rahli tlo!), blitva, rot kvica, lisnata salata, rajice, radi.

Pastrnak (u sredini) je prastaro povre koje je u rodu s mrkvom.

organsko gnojivo i koprivino teku e gnojivo.

SORTE:

'Halblange VV'eiBe'

"Pariser Markt" (provjerena rana. okrugla mrkvica). "Nantaise" (rani "Marktgartner*. srednje dui ne, za ranu i kasnu sjetvu). 'Rote Riesen" (zimska mrkva koja se do bro uva), 'Lange, rote stumpfe. ohne Herz' (kasna sorta, uva se tijekom zime), "Sperling's Rotin" (rana do srednje-rana sorta s viso kim sadrajem karotena),' Juwarot' ("mrkva zdravlja" s visokim sadr ajem karotena, visokim udjelom vitamina B, kasna sorta). "Tip-Top" (za proljetnu, ljetnu i jesensku sje tvu). Tngo', "Buror (oba F]-hibrida, slatka i izvrsno prija). Mrkve se mogu vaditi uvijek svjee, tijekom duljeg vremenskog razdoblja, onako kako su potrebne u kuhinji. Glavno vrijeme berbe je,
BERBA:

BERBA: Pastrnak postie svoju punu veliinu tek od listopada. Ot poran je na mraz. a pod pokrivaem od slame moe se brati i tijekom zime. Meutim, prije no to se tlo smrzne, pastrnak se skladiti kao mrkva. Vrlo zdravo korijenje boga tog okusa moe se jesti sirovo, prijano ili kao zain za juhu. BIOLOKI KULTURE: SAVJETI I MJEOVITE

Zatititi flisom protiv mrkvine muhe te malirati kako bi tlo ostalo vlano. Kao pokrivai tla prikladni su krastavci, a kao rubne biljke salata i korabica.

Pastrnak
Pastrnak - prastaro povre udomaeno u Europi, ponovno se nudi kao sjemenski materijal. Dugo korijenje ima dugo vrijeme razvoja. Sije se u oujku ili travnju s razma kom redova 40-60 cm; a reznice se prorjeuju na 10-15 cm meu prostora. Pastrnak klije polagano, potrebno mu je rahlo tlo, kompost.
UZGOJ:

Cikla
U Z G O J : Cikla nije zahtjevna biljka i jednostavno se uzgaja. Ubraja se u srednje zahtjevne biljke i zado voljna je s gredicom u polusjeni. U njegovanom tlu nije joj potrebna dodatna gnojidba. Za jesensku pri premu tla dovoljno je nanijeti kom post i zastirati malem.

jer bi u suprotnom istekao njen dra gocjen, crveni sok - ona bi "iskrva rila"! Zimske zalihe moete napra viti u vlanom pijesku u podrumu ili ih uvati u trapu. Cikla se moe vrlo dobro konzerv irati u octu. U tu svrhu koristite zgodne keramike posude. Ovo skromno korjenasto povre ne bi smjelo nedostajati ni u jednom bio-vrtu. Bogato je mineral nim solima i vitaminima i jaa krv.
BIOLOKI KULTURE: SAVJETI I MJEOVITE

postoje specijalni sjemenski materi jali. Skromne repe mogu se uzgajati slino kao korabica.
SORTE:

'Schneeball', "Tokyo Cro ss" Fj-hibrid (svibanjske repe). 'Mairiiben Petrowski" (Teltowerrepa); 'Mairiibstiel' (rajnska repa). 'Namenia' (repa iz Japana).
BERBA: Svibanjske repe dok su mlade i njene - od svibnja do lip nja; duguljaste Teltovver-repe u ka snu jesen. Moe ih se uskladititi kao i mrkvu. Sorta 'Namenia' se ree poslije otprilike 6 tjedana na kon ega niu nove biljke. BIOLOKI KULTURE: SAVJETI I MJEOVITE

Slabo zahtjevna cikla ubraja se u naj zdravije korjenasto povre.

Maliranje odrava vla gu u tlu koja je cikli potrebna. Do bri susjedi su niski grah. krastavci, korabica i lisnata salata.

Cikla se od travnja moe sijati u vrt. Velike sjemenke se mogu jed nostavno dozirati. Ako se svakih 10 cm u tlo stave po 2 sjemenke, te se kasnije ostave samo jai primjer ci, tedi se trud oko prorjeivanja. Cikla se moe i presaivati, no u tom sluaju brzo uvene. U svakom sluaju se za takvu "selidbu" treba odabrati vlaan, oblaan dan. Redovi moraju biti meusobno uda ljeni 25 cm. Cikli je potrebna stalna vlaga kako bi mogla razviti njene crvene "kugle". Tamo gdje tlo nema dovoljno "sadraja", moe se dodat no gnojiti biljnim gnojem. Juha od gaveza sadri kalij koji je vaan za stvaranje korijena. Kasnija sjetva od svibnja do lipnja daje izuzetno nje ne plodove i stvara zalihu za zimu. 'Rote Kugel". "Sperling's Rote Kugel Probat* (mogu se brati kao " b e b e " ve nakon 6-7 tjedana). "Forono" (poboljana 'Formanova*. valjkastog oblika, izuzetno izda na), "Agyptische Plattrunde' (plo snatog oblika, rana berba).
SORTE:

Repa
UZGOJ: U najstarije povre koje je danas sve vie rasprostranjeno, ubraja se repa. Za vrt i kuhinju su preporuljive njene "svibanjske*" repe, te Teltow er-repe koje kasnije dozrijevaju. Takozvane svibanjske repe siju se od oujka do travnja, na meduredni razmak 20-25 cm. Mogu se brati ve nakon 4-6 tjeda na. Telto\ver-repe se veinom siju kao druga kultura u kolovozu. Gusto zasijanim svibanjskim repama reu se listovi. Za ovo proljetno povre

Svibanjske repe zatititi mreama protiv kupusne muhe. Ni jedna se repa ne smije sijati nakon kupusnjaa; mjeovite kulture kao kod korabice.

Crni korijen
U Z G O J : Crni korijen se moe uzgaja ti kao jednogodinja ili dvogodinja biljka. Dugako korijenje ugodnog okusa naziva se i '"zimskim paro gama". Vaan preduvjet uzgoja je dobro obraeno, rahlo tlo. Stoga je dobra pretkultura krumpir ili zele na gnojidba bogata korijenjem. U biolokim vrtovima koji su ve du lje vrijeme opskrbljeni kompostom i malem. sloj humusa je veinom dobro pripremljen za dugo. crno korijenje. Ako je potrebno, dodajte gnojivo ve ujesen.

Crni korijen raste uspravan kao svijea samo ako je tlo propusno.

Kod gue sjetve moe se manje korijenje brati ve tijekom ljeta. Kasniji usjevi vade se u listo padu - prije prvog mraza. Listovi se paljivo zaokrenu tako da sri ka ostane sauvana. Cikla se nikada, ni na kojem mjestu, ne smije otetiti.
BERBA:

Crni korijen je srednje zahtjevna biljka. Mjeavine sporog uinka od mljevenog rogovlja. suene krvi i kotanog brana dobre su za dugo trajanje ove kulture. Ovisno o stanju tla, moe se tijekom ljeta zalijevati biljnim gnojivom. Crni korijen se sije ve u oujku. Redovi moraju imati razmak 25-30 cm. Siju se veli ke sjemenke u obliku tapia u jarke duboke 3 cm. Mlade biljke se ka snije presauju na razmak 7-10 cm.

Crni korijen zahtijeva mnogo vlage. Mogua je i sjetva u kasno ljeto. 'Einjahrige Riesen", 'Hoff mann's Schwarze Plahi".
SORTE:

mak kako bi se mogle razviti velike "kugle"". Kod razliitih sorti rotkvi potrebno je izmeu biljaka ostaviti razmak 10-25 cm. Uvijek obratite panju na upute koje stoje na vreici sa sjemenom. Kod rotkvice je dovo ljan razmak od 5 cm. Ako pregusto zasijete, nee se razviti okrugli gomolji! Jarak u koji se stavlja sjeme mora biti dubok oko 1 cm i ispunjen prosijanim zrelim kompostom. Proljetne rotkvice: "Saxa" (stara provjerena sorta). 'Saxa Treib'(za uzgoj ispod folija), "Knacker" (poboljana 'Saxa'). "Fruhwunder" (za sjetvu u vrtu i stakleniku).
SORTE:

BERBA: Ujesen se oprezno iskapa, jer je dugo korijenje lako lomljivo. Moe se uvati u podrumu u vla nom pijesku. Crni korijenje u potpu nosti otporan na zimu. U krajevima gdje se tlo ne smrzava preduboko, moe se zemlja drati otvorenom uz sloj sijena ili lia te kontinuira no brati. Kad biljka ocvate, korijen moe ostati jo i drugu godinu u tlu. Crni korijen posjeduje mnoga do bra svojstva. Takoer sadri inulin (ne inzulin!) te se moe preporuiti oboljelima od eerne bolesti.
BIOLOKI SAVJETI I MJEOVITE

Ljetne rotkve: "Rex\ 'Minowase Summer Cross" (golema, blagog okusa). Kasne rotkve: 'Munchner Bier', 'Runder Schwarzer Winter". 'Hild"s blatter Herbst und Winter".
BIOLOKI KLLTIRE: SAVJETI I MJEOVITE

Rotkve loe uspijeva ju u tekim, nepropusnim tlima. Stoga predstavljaju test za kvalite tu humusa u vaem bio-vrtu. Ako rotkva raste uspravno, glatka je i puna sokova, dostigli ste ono ra hlo. vlano stanje tla bogatog hu musom koje je cilj svih prirodnih metoda. Protiv buhaa pomae jednako mjerna vlaga jer mali nametnici vie vole suhu podlogu. Redovito malirajte. 1 salata kao meukultura odbija buhae. Rotkvice i rotkve su idealni partneri u bezbrojnim kom binacijama. Dobri susjedi su grah. kupus, grbica, mrkva, salata, pinat i rajice.

Kt L I T R E : Njeno korijenje omiljena je hrana mieva i voluharica. Obrati te panju na specijalne savjete u po glavlju "Rasprostranjeni napasnici". Dobri susjedi su korabica. salata gla vatica, poriluk i lisnata salata.

Ljetne rotkvice: "Rundes, halb weiB, halb rot". "Eiszapfen" (duguljasta, bi jela rotkvica). 'Sperling's Parat' (ve lika, bogatog okusa). "Riesenbutter". Proljetne roktve: 'Rosa OstergruB*. "Hilds Neckarruhm". "Munchner vveiBer Treib und Setz'Michaelis".

Obitelj kupusnjaa nudi poneto za svaki ukus: crveni kupus (gore), kelj. kelj pupar. zelena cvjetaa "Romanesco" (anon) i lisnati kelj-ratika (s lijeva na desno).

Rotkve i rotkvice
Postoje vrlo razliite sorte rotkva i rotkvica. Rastu na tlu koje nije direktno gnojeno. Njihove po trebe za hranjivima zadovoljava gnojidba kompostom. no potrebna je jednakomjerna vlaga. Sua kod ovog njenog "korijenja"" uzrokuje smeuranost i otrinu.
UZGOJ:

Obje ove biljke ne zahtijevaju vla stitu gredicu, ve rastu kao dobro dola meukultura. Proljetna rot kva i rotkvice mogu se sijati ispod folije ve od oujka. Malo kasnije mogua je i sjetva u vrt. Od svibnja je potrebno birati ljetne sorte koje bolje podnose vruinu. Od poetka lipnja moe se sijati i crna zimska rotkva koja je prikladna za skladi tenje tijekom hladnog godinjeg doba. Velike okrugle sjemenke rot kve i rotkvice mogu se jednostavno dozirati. Posijte ih na pravilan raz

Kupusnjae s pametnim glavicama - snanog ili blagog okusa po izboru

Kupusnjae sa svojim mnogobroj nim podvrstama i varijetetima po tjeu od skromne samonikle vrste (Brassica oleracea) koja jo i danas raste u mediteranskim zemljama, na obalama Atlantika i na otoku Helgolandu. Ubrajaju se u porodicu kupusnjaa. Ve su i stari Rimljani cijenili jela od kupusnjaa. U antici i srednjem vijeku ovo se povre nije smatralo samo zdravom hranom ve skoro i lijekom. Nazivalo se "li jekom siromaha*'. Nakon to danas bolje znamo to se krije u glavicama kupusnjaa. ne ini nam se to poi manje tako neobino. Kupus sadr i sve vane vitamine, prije svega vitamin C, mnogo mineralnih soli i sumpor. Kupusnjae su zdrave i hranjive, kako svjee tako i kuhane. Meutim, one prijaju tono onako kako su same bile uzgajane. Kupus ili kelj pupar iz dobrog biolokog uzgoja nikada nema neugodan okus. iz posude u kojoj se kuha ne miri e neugodno. Tko pogreno gnoj i - mineralno ili sirovim gnojem - taj e to odmah primijetiti na "'mirisu"'! Postoji veliki izbor razliitih vrsta kupusnjaa: kupus s formiranim glavicama (kupus, crveni kupus i kelj), lisnati kelj (ratika), kelj pup ar. cvjetaa i korabica. Kao povre uvijek slui neki drugi dio biljke. Za svaku veliinu vrta i za svaki okus nai e se meu nabrojenim odgova rajua vrsta i sorta. Nijedan bio-vr tlar ne bi se smio u potpunosti odre i ove vane ivene namirnice. Ali odaberite kupusnjau s "glavom"'!

kupusnjaa koje formiraju glavi ce posebice moraju razviti veliku koliinu listova. U tu im je svrhu, naravno, potrebno mnogo hranjiva i vode. Kupus, crveni kupus i kelj, osim toga, zahtijevaju vrlo mnogo prostora: prikladni su samo za ve like vrtove. Tko mora tedljivo po stupati s prostorom, mora uzgajati vitku varijantu bijelog kupusa ili neke druge kupusnjae. Gredica za kupusnjae mora ve ujesen biti dobro pripremljena kompostom i organskim gnojivom. Potrebno je izbjegavati svaku pre komjernu gnojidbu, ak i na pri rodnoj osnovi, jer ona dovodi do pogoranja kvalitete! Dobro razgraeni gnoj. sueni govei gnoj ili mljeveno rogovlje, suena krv i ko tano brano mogu se koristiti kao hranjivi dodatak. Kameno brano i koprivino tekue gnojivo slue kao dodatno gnojivo tijekom perioda ra sta. Samo se u biolokim vrtovima izrazito bogatim humusom moe mo upustiti u to da kupus uzgojimo iskljuivo i samo s kompostom. Kupus moemo jednostavno posijati: rane sorte od oujka u klijalite, ka sne sorte u travnju na gredicu u vrtu. Prvo pokuajte s malim koliinama jer je kupusu potrebno mnogo pro stora. Od travnja presadite rane sorte na razmak 40x40 cm. Sade se dubo ko i kasnije malo zagrnu. Kasne sorte izrastu do poetka lipnja i presauju se na razmak 50x50 cm. Kraj lipnja je najkasniji rok. Obvezno sauvajte taj veliki meuprostor, ak i kada se presadnice ine sitnima. Sadnja na uskom prostoru stvara male glavice i potie bolesti. '"Praznine" moete privremeno ispuniti meukulturama koje brzo rastu. Vane mjere za njegu gredica s kupusnjaama: uvijek je potrebno pobri nuti se za dovoljno vlage; potrebno je prignojavanje tekuim gnojivom dva do tri puta. a tlo mora biti rahlo. Pri tom je najbolje zastiranje malem.

Rani kupus: 'Dithmarscher friiher, "Erstling" (iljastih glavica). 'Filderkraut Spezialzucht" (vapski specijalitet sa iljastim, tekim gla vicama, dobar je kao kiseli kupus!).
SORTE:

Rani crveni kupus: 'Friihrot*. Rani kelj: "Eisenkopf. Kasni kupus: "Braunschv veiger" (jesenska berba). 'Marner LagerweiB' (dobar za uvanje). Kasni crveni kupus: "Septemberrot". 'Mohrenkopf. Kasni kelj: "Marner Dauer' (za u vanje). "Vertus" (jesenska berba). 'Advent' (sjetva u kolovozu, berba u svibnju).
B E R B A : Rane sorte kupusa nami jenjene su za upotrebu u svjeem stanju, jer se ne mogu uvati. Sto ga nikada nemojte posaditi previe. Kasne sorte ostaju u vrtu sve dok ne doe vrijeme mraza. Od kraja listopada se vie ne bi trebalo brati. Glavice moete za zimu uvali pre ma razliitim metodama, kao stoje opisano u poglavlju "Berba i kon zerviranje". Odaberite za to uvijek suhe, zdrave glavice kupusa. Kupus se moe i kiselili. BIOLOKI KULTURE: SAVJETI I MJEOVITE

Preporuuje se u sadili otvor staviti malo dijatomejske ze mlje kako bi se sprijeila hernija ku pusa. Posipavanje drvenim pepelom i kamenim branom pomae protiv ui. Pojedinani primjerci rajice ili celera izmeu redova kupusa spre avaju pojavu kupusnog bijelca. Leptire iritira snaan miris tih bilja ka i odbija od kupusa koji ih inae svojim mirisom privlai. Mnoge upute za odbijanje specijalnih na metnika na kupusnjaama nai ete u tablici na stranici 112 i dalje. Dobri susjedi za velike vrste kupu snjaa i druge pripadnike te porodice su graak, krumpir, poriluk, salata, celer, pinat i rajice. Zainsko bilje posaeno po rubovima i izmeu bi ljaka poboljava aromu; pokuajte s kamilicom, korijandrom i kimom.

Kupus, crveni kupus i kelj

Sve vrste kupusa, osim korabice, zahtijevaju mnogo gnoji va, stoga se uvijek uzgajaju na tlu koje se direktno gnoj i. Ove tri vrste
UZGOJ:

'Errurter Zwerg' (provjerena sorta za ranu i kasnu berbu), 'Neckarperle' (ljetni uzgoj), "Romanesco', 'Minaret' (dekorativna zelena cvjetaa), 'Rosalind* (ruiasta cvje taa koja prilikom kuhanja mijenja boju u zelenu).
SORTE: BERBA:

Bere se svjea im dozri, u svakom sluaju dok su "cvjetovi" vr sti i zatvoreni. Kod rane sjetve berba poinje od kraja srpnja do poetka kolovoza, kasnije kulture zriju jo u li stopadu. Glavicu cvjetae moete po dijeliti i blaniranu zamrznuti ili ukiseliti s drugim mijeanim povrem.
BIOLOKI SAVJETI I MJEOVITE

Brokula s ljubiastim cvjetovima osebu jan je specijalitet za vrtlare i kuhare.

Cvjetaa ostaje njena i bijela ako je gla vica zatiena od sunca.

Cvjetaa uspijeva poseb no dobro zajedno s celerom.

KULTURE:

Loe susjedstvo predstavlja goruica. Nju nikada ne koristite kao zelenu gnojidbu na gredici na koju ete po saditi kupus. Ovdje postoji zabrana za "Katicu za sve"!

Brokula
U Z G O J : Brokula je osebujna zelena varijanta cvjetae - fino povre bez "zvjezdanog sjaja". Njen se uzgoj isplati i u malim vrtovima, jer plavkastozeleni, rahli cvjetovi uvijek na novo izrastu nakon berbe. Priprema i njega tla ista je kao kod kupusa. Brokula se sije na otvoreno u travnju, skupa s kasnim sortama kupusnjaa. Od kraja svibnja/poetkom lipnja biljke se presauju na pripremljenu gredicu na razmak 50x50 cm. S O R T E : 'Atlantic', 'Futura', 'Blauer von Sizilien' (ljubiasti cvjetovi). B E R B A : JO zatvoreni zeleni ili lju biasti cvjetovi reu se s peteljkom duljine prsta. Ta peteljka prija kao paroga! Obratite panju: brokula brzo prelazi u cvat! Pri dnu lisne peteljke uvijek nanovo izbijaju iz danci. Berba, ovisno o sorti, poi nje u srpnju i see do kasno ujesen.

Cvjetaa
Cvjetaa sa svojim "cvjeto vima" djeluje pored seljakih glavi ca kupusa kao plemenita vrsta. Ona prija isto toliko koliko je i zahtjevna. Priprema tla i opa njega jednaka je onoj kod kupusa i crvenog kupusa. Rane biljke cvjetae moraju se uz gojiti u klijalitu ili u malim stakle nicima. Sjetva u vrt poinje u ouj ku. U travnju i svibnju moete u vrtu posijati sjeme za kasniju berbu.
UZGOJ:

Izbojci brokule uvijek nanovo potjeraju. Kelj pupar prija tek u zimi.

Upotrijebite samo probrane snane presadnice koje e se dobro razvija ti. Razmak na gredici iznosi 50x50 cm. Ova vrsta kupusnjaa nikada ne smije biti sprijeena u rastu, dakle, patiti od nedostatka vode ili hranjiva. Kako bi cvjetovi ostali bi jeli potrebno ih je zatititi od jakog ljetnog sunca. U t u s e svrhu povezu listovi ili 2-3 lista presavinu prema unutra; ispod takvog sjenila sauvat e se "otmjena" bljedoa.

Budui da brokula moe neotee na prebroditi nekoliko stupnjeva is pod nitice, esto se i tijekom zime mogu ubrati posljednji cvatovi. Ako bogato rodi, moe se i zamr znuti. To se isplati jer sadri mnogo mineralnih tvari i vitamina C.

BIOLOKI KULTURE:

SAVJETI

MJEOVITE

Kao kod cvjetae.

Kelj pupar
U Z G O J : I kelj pupar se ubraja u fine srodnike u okviru bogate obi telji kupusnjaa. Prema tlu i nje zi ima sline zahtjeve kao i ostale kupusnjae. No. kod ovog povra potrebno se posebno uvati preko mjerne gnojidbe, jer u suprotnom kelj pupar stvara rahle "ruice" koje nisu vrijedne. Kao izrazita druga kultura moe se saditi nakon ranog krumpira ili graka.

B E R B A : Kelj pupar je u veini kra jeva otporan na zimu. Mraz mu je ak i potreban kako bi ""ruice" po stale bogatijeg okusa. Stoga ga berite uvijek iz vrta. jer se on ubraja u malobrojno povre koje tijekom zime donosi u kuhinju svjee vi tamine. Samo u vrlo hladnim kra jevima moraju se biljke zavezati u klijalitu ili na zatitni zid i pokriti smrekovim pruem. Kelj pupar se takoer moe zamrznuti. BIOLOKI KULTURE: SAVJETI I MJEOVITE

Niske sorte su preporu ljive za privatne vrtove: "Niedriger griiner Krauser', "Halbhoher, griiner Krauser', "Lerchenzungen*.
SORTE: B E R B A : Lisnati kelj (ratika) otporan je na zimu i ostaje u vrtu; kao i kelju puparu potreban mu je prvi mraz da bi bolje prijao. Prvo se beru donji listovi, a najzad sama srika. U pro ljee se u sreditu stvaraju jo pokoji njeni izbojci za naknadnu berbu. BIOLOKI KULTURE: SAVJETI I MJEOVITE

Isto kao i kod kupusa.

Kelj pupar se mora presaditi u vrt sredinom lipnja, stoga se prethodno mora posijati od sredine travnja do poetka svibnja. Razmak presadni ca iznosi 50x50 cm. U rujnu se mo raju otkinuti vrhovi biljaka kako bi biljke svoje zadnje snage koncen trirale na stvaranje "ruica". "Fest und VieF (stara pro vjerena sorta). "Hilds Ideal' (dobra za zamrzavanje). " VVilhelmsburger" (provjerena stara sorta, otporna na zimu), 'Cavalier* (Fj-hibrid, vrste "ruice'*, otporna na pepelnicu i tru le). "Rubine* (tamnocrvene ruice, finog okusa).
SORTE:

Gnojidba drvenim pepe lom utjee na stvaranje vrstih "rui ca"; obrana od nametnika i susjedstvo je openito isto kao i kod kupusa.

Kineski kupus i pak-choi

Njean kineski kupus ima vrlo kratko vrijeme rasta od samo 10-12 tjedana. Smije se sijati tek u drugoj polovici srpnja, a kasnije sjetve mogue su do poetka kolo voza. Ranije posijane biljke brzo se rascvatu jer se radi o biljkama krat kog dana. Kineski kupus se sije na ve obranu gredicu na razmaku od 30 cm i kasnije prorjeuje na raz maku od 25 cm. Kompost i organ sko gnojivo s brzim djelovanjem (mljeveno rogovije) slue kao pri prema tla. Uvijek se treba pobrinuti za dovoljnu vlagu, a u kasnu jesen zatititi biljke folijama!
UZGOJ:

Lisnati kelj (ratika)

UZGOJ: Ovaj je zimski kupus skro mniji u svojim zahtjevima, no nudi izrazito veliki sadraj vitamina i mi neralnih tvari. Lisnati kelj (ratika) uspijeva na polusjenovitom mjestu i moe se dobro uzgajati nakon krum pira. Razmak iznosi 40x50 cm. Sije se od svibnja do lipnja, a presau je postupno, kako se na gredicama oslobaa prostor. Prije sadnje, gredi ca mora biti opskrbljena kompostom i organskim gnojivom.
Sorta kineskog kupusa 'Chorus*. Pjhibrid. kao druga kultura ujesen stvara zelene glavice.

Lisnati kelj (ratika) je povre bogato vitaminima koje podnosi mraz i snijeg.

"Rahii" srodnik kineskog kupusa je pak-choi. Ova kineska vrsta kupusa ne formira zatvorene glavice. Sjajni, zeleni listovi i iroke bijele "ile" ka rakteristini su za ovu biljku. Uzgoj je isti kao i kod kineskog kupusa.
SORTE: Kineski kupus: 'Hon gkong". "Chorus" (otporan na kupusovu herniju). "Osiris'; svi F]-hibridi. Pak-choi se vrtlarima-amaterima ne nudi u sortama.

Kineski kupus moe ostati u vrtu do temperature -5C. Kasnije se moe uvati u podrumu u vlanom pi jesku ili novinskom papiru. Prije toga potrebno je ukloniti vanjske listove.
BERBA:

Kineski kupus je mjeanac izmeu povra i salate. Zdrav je, bogatog

okusa i manje nadima od ostalih ku pusnjaa. Pripremajte ga. kao i pakchoi, sirovog ili blago pirjanog.
BIOLOKI KULTURE: SAVJETI I MJEOVITE

str. 110. Dobri susjedi su grah, kra stavci, rotkvice, salata i celer.

Zatitite biljke od pueva i buhaa mjerama opisanim u po glavlju "Bioloka obrana od namet nika" na stranicama 100-111. Dobri susjedi su mrkva, salata i pinat.

Sone poslastice iz obitelji bundeva

One potjeu iz tropskih kontinenata i stoga vole toplinu i vlagu: krastavci, tikvice i bundeve. Gdje pronau do bre uvjete, razvit e i kod nas rasko kao i u svojoj pradomovini. Dobar, osjeajan vrtlar mora ovim biljkama dati neto od tog "domaeg ugoa j a " kako bi se i u naoj, relativno hladnoj klimi ugodno osjeale. Krastavci su prvobitno bili udoma eni u junoj Aziji i prednjem dijelu Indije. Oni se ubrajaju u povre s najmanje kalorija, a djeluju diuretiki. Vitamini i mineralne soli ine ih kako zdravom tako i osvjeava juom ljetnom poslasticom. Tikvice u vrtu i kuhinji predstavljaju svojevrsnog mjeanca izmeu kra stavca i bundeve. Botaniki se ubra jaju u bundeve (Cucurbita pepo). Spadaju u stare kultivirane biljke koje su udomaene u srednjoj i ju noj Americi. Tikvice su se tijekom posljednjih godina naselile u nae vrtove kao mnoge interesantne sorte. Jednostavno se uzgajaju i obogauju na jelovnik iznenaujuim uicima. Bundeve, koje su nekada bile ponos svakog natjecanja malih vrtlara, zau zimaju mnogo prostora te se, usprkos sadraju vitamina C i bogatstvu karotina. mogu preporuiti samo tamo gdje vrtnog tla ima u obilju.
Krastavci se rado penju po potpornjima: na slici je salatni krastavac 'Klaro*.

Korabica
U Z G O J : Korabica je "laka kategori ja" u snanoj obitelji kupusnjaa i ne zahtijeva vlastitu gredicu. Korabica je posvuda dobrodola za popunja vanje praznina i kao medukultura. Potrebno joj je manje hranjiva nego velikim kupusnjaama, te uspijeva i kao srednje zahtjevna biljka - slino kao salata. ee sijte manje koli ine jer ete tada moi uvijek brati svjee stabljine gomolje. Vana je dovoljna koliina vode jer u suprot nome oni postaju drvenasti. Prve korabice dozrijevaju ve pod folija ma. Rane sorte posadite na razmak 25x30 cm, a kasne sorte na 30x40 cm. Ne sadite preduboko!

prola opasnost od hladnih noi. Krastavci se mogu lako uzgojiti i u posudama na toploj prozorskoj das ci. Ako pomijeate takve prethodno uzgojene biljke s novim sjemen skim materijalom, moi ete brati plodove izrazito rano i dugo! Krastavci se ubrajaju u vrlo za htjevne biljke. Pripremite ujesen ili u rano proljee gredicu s dovoljno komposta, organskog gnojiva i po krovom od mala. Hranjiva podloga moe biti i zelena gnojidba posijana u ljeto prethodne godine. U prolje e iskopajte u sredini gredice jarak koji se ispuni konjskim gnojem. Preko toga stavite zemlju iz iskopa pomijeanu s kompostom. Na ovaj nain krastavci kojima je potrebna toplina dobivaju "podno grijanje". Neki bio-vrtlari pripremaju za takav humak hranjivi specijalni kompost od trave, pirike i konjskog gnoja koji, meutim, prilikom koritenja mora ve biti dobro razgraen. Na poleini nasipa humka irine 30 cm napravite jarak i utisnite u zemlju sjemenke krastavaca na raz maku od 10 cm. Moete i svakih 20 cm staviti 3-4 sjemenke. Kasnije se najsnanije biljke presauju na raz mak 30-40 cm. Ako nakon pojave

Za proljetnu sjetvu u vrtu i klijalitu: 'Blaro' ('Roggli's Blauer Treib und Freiland"). 'Lanro* (Roggli's VVeiGer Freiland"). Ljetne i jesenske sorte: "DelikateB vveiB', 'DelikateB blauer". 'Blauer Speck'.
SORTE:

Nova golema sorta za vrtlare elj ne eksperimentiranja je 'Superschmelz'. Jedna jedina korabica kod dobre ishrane tei do 8 kg i usprkos tomu ostaje blagog okusa!
B E R B A : Bere se uvijek svjea te, po mogunosti, mlada. Bio-vrtlari za zdravu prehranu koriste i mlade li stove koji sadre mnogo eljeza. Ko rabica je poslastica u svjeem stanju i pirjana. Moe se i zamrzavati. BIOLOKI KULTURE: SAVJETI I MJEOVITE

Krastavci
tropsko povre nikada se ne smije sijati u vrt prije sredi ne svibnja. Potrebna mu je sunana gredica, zatiena od vjetra. Najra niji termin za sjetvu u vrtu je u kra jevima s blagom klimom poetkom svibnja. Kad se sredinom mjeseca pokau prvi listii, ve je obino
U Z G O J : OVO

Korabica je zahvalna i za razrijeeno koprivi no tekue gnoji vo. Protiv pueva pomau savjeti sa

ili srednje sorte koje su prikladne za obje mogunosti. Krastavci za klijalita: 'Be lla' (Fj-hibrid, otporna na gljivi na oboljenja, iskljuivo enskog roda), 'Sandra' (vitki krastavac bez gorine). Krastavci za sjetvu u vrtu: 'Chinesische Schlanke' (dugaak krastavac za salatu), 'RiesenschaT (krastavac za salatu), 'Delikatefi' (poludugi za salatu i kiseljenje, stara robusna sorta), 'Sperling's Mervita' (poboljani 'DelikateB', bez gorine, otporan na pepelnicu), 'Dickfleischige Gelbe' (specijalitet iz bakinog vrta, ne samo za kiselje nje), 'White Wonder' (za salatu s bijelom korom, blaga okusa).
SORTE:

su prilagoene naoj klimi i esto prskati juhom od preslice. Pored gredice s krastavcima posijte kao zatitu od vjetra kopar, kukuruz eerac ili graak. Savjete o specijal nim bolestima i nametnicima nai ete na str. 112-122. Iz posve zrelih plodova moete do biti vlastiti sjemenski materijal. Iz dubljene sjemenke moraju se prvo kratko prokuhati u jednoj posudi s vodom. Potom se isperu u finom cjedilu, ocijede i osue na bugai ci. Dobri susjedi, posaeni po rubu gredice, su grah, kupus, poriluk, cikla, salata i celer. Kopar moete pustiti da izraste izmeu vitica kra stavaca. Rajice i krastavce ne bi trebalo uzgajati preblizu.

'White Wonder" je krastavac s bijelom korom prikladan za salatu i pirjanje.

treeg ili petog lista na mladim bilj kama otkinete vrh, dobit ete mnoge bone izbojke koji e bogato roditi. Gredica s krastavcima mora uvijek biti jednakomjerno vlana, meu tim zalijevajte samo odstajalom, to plom vodom. Sua utjee na zastoj u rastu, a posljedica su gorki plodovi. Dva do tri puta tijekom vegetacije potrebno je gnojiti razrijeenim koprivinim tekuim gnojivom. Krastavci su po prirodi biljke penja ice to moete promotriti u svakom stakleniku. I u vrtu e "iskoristiti'" svaku priliku kako bi se penjali. Pokuajte ponuditi svojim krastav cima potpornje. Za to su prikladne eljezne mree sa irokim otvorima, onakve kakve se koriste na gradili tu radi ojaanja betona. Mnogo je lake brati plodove s biljke koja je izrasla u visinu. Plodovi ostaju isti i vie nisu dostupni puzajuim na metnicima. U krajevima s otrom klimom potrebno je ovo tropsko povre radije uzgajati u malim sta klenicima, klijalitima ili ispod po krova od plastike, gdje je toplije i zatieno od otrih vjetrova. Ve prije sjetve potrebno je razmi sliti elimo li dugake krastavce za salatu, male krastavce za kiseljenje

Stalno, ovisno o sorti i sje tvi, od poetka srpnja do rujna. Kra stavci se beru paljivo s obje ruke kako se ne bi otkinule vitice. Svjei krastavci mogu se pripremati kao salata ili pirjati. Za zimu se manji i srednji plodovi stavljaju u sol ili ocat. Zamrznuti gube svoj okus.
BERBA: BIOLOKI KULTURE: SAVJETI I MJEOVITE

Bundeve
U Z G O J : Priprema tla i njega ista je kao kod krastavaca i tikvice. Velika bundeva treba svega jo malo vie: jo vie gnojiva, vode, a prije svega prostora. Jedna jedina biljka moe pokrivati 3-4 m-. Ove raskone "zlatne divove" posadite samo ako imate dovoljno prostora za njih!

Budui da su krastav ci osjetljivi na gljivina oboljenja, potrebno je odabrati one sorte koje

'Delica' - sorta tikvice s okruglim plodovima.

'Riesenmelonen', "Gelber Zenmer", 'Roter Z e n t n e r . N o v o u ponudi: bundeva uljarica 'Comet* (kugle promjera 30 cm, jestive sje menke koje nemaju vrstu ljusku).
SORTE: BERBA: Bundeve mogu teiti do 50 kg. Golemi plodovi su zreli kad se prilikom kucanja uje uplji zvuk. Iz svjeeg mesa ploda mogu se pripre mati juhe i kompoti. Usitnjena bun deva se za zimu priprema kao slatko-kisela kombinacija. Uz nju kao zain naroito dobro prija umbir. BIOLOKI CULTURE: SAVJETI I MJEOVITE

Pod plodove koji zriju podloite, prije no to oteaju, dr vene daice. Tako nee istruliti na vlanoj zemlji. Tamo gdje veliki komad zemlje mora ostati tijekom ljeta bez korova, vitice bundeve su fantastini pokrivai tla. Dobar su sjed, ukoliko je to uope mogue, je kukuruz eerac zasaen na rubu gredice.

""SpagheuT'-tikvice imaju vlaknasto meso: na slici sorta Tivoli".

trebale uzgajati na kompostu, jer ga suvie iscrpe. Robusne "prodrljivc e " posadite u podnoju kompostne hrpe, pa e se hraniti ispranim hra njivima te svojim velikim listovima bacati sjenu na humak. Dok tikvice tvore kompaktni grm, pationi se jae granaju. Tzv. "spaghetti"-tikvice rado se penju po pot pornju. Svojim neobinim oblicima i mesom bogata okusa bundeve donose mnogo promjene na vrtnu gredicu i u ljetnu kuhinju.
Mlade tikvice imaju naroito blagi okus: jestivi su i cvjetovi.

Tikvice: 'Cocozelle von Tripolis* (zeleno proarana). 'Diamant* (Fj-hibrid. zelena), 'Gold Rush" (Fj-hibrid. uti plodovi).
SORTE:

Tikvice - 'Zucchini'
UZGOJ: Osim tikvica valjkastog oblika koje se u vicarskoj nazivaju mcchetti, postoji mnotovo oblika izjunoamerikog srodstva. Poznati su jo pod nazivima pation ili squ ash. Posve openito se tikvica i nje ni "roaci** nazivaju bundevama.

Ostale vrste: "Sperling's Bologneser" (okrugla uta "spaghetti"-tikvica s vlaknastim mesom), 'Early Butter Nut' (Fj-hibrid, "squash" sa zvonastim plodovima boje mare lice, vrlo bogata okusa i dobro se uva), 'Custard White' (nazvana i 'Ufo', bijeli, plosnati patinon fine arome), 'Tondo Chiaro di Nizza" ("rondini"-tikvica, okrugli plodovi veliine lubenice, snanog rasta). Tikvice osobito prijaju kad su plodovi dugaki 10-20 cm. No, plodovi su jestivi i u svim drugim fa zama rasta. Tko nakon povratka s od mora nae divovske primjerke, moe ih razrezati, naptiniti i pirjati. "Spaghetti"-tikvice moraju uvijek dozriti jer u suprotnom ne stvaraju vlakna.
BERBA:

Svi ti lanovi porodice bundeva izrazito su zahtjevne biljke kao i kra stavci, te se gredica mora isto tako pripremiti. Slini su i uzgoj i njega. Tikvice su, meutim, manje osjetlji ve i nemaju vitice. Jedna jedina bilj ka treba sa svojim irokim sonim listovima 1-2 m2 prostora. Sije se na razmaku od 1 m po 2-3 sjemenke, ili se sadi ve prethodno uzgojena bilj ka. Tikvice uspijevaju na humcima ili na ravnim gredicama. Potrebno im je mnogo vode i dodatna gno jidba biljnim gnojem koji se moe dodati organskom gnojivu. Suprot no nekim savjetima, tikvice se ne bi

Sve se bundeve mogu zamrzavati. U hladnim prostorijama mogu se uvati tjednima.

BIOLOKI KULTURE: SAVJETI I MJEOVITE

Protiv gljivinih obolje nja prskati juhom od preslice; oko biljke malirati s polurazgraenim kompostom.

Od zrelih se plodova mogu, kao i kod krastavaca, sakupiti sjemenke. Velike sjemenke moraju se uvati na suhom mjestu do sljedeeg pro ljea. Nemojte zaboraviti pravovre meno oznaiti razliite vrste i sorte s natpisnim ploicama. Dobri susjedi su visoki grah, kuku ruz, pinat i dragoljub.

Krumpir - smea jabuka iz zemlje

Krumpir je, kao i rajica, porije klom iz June Amerike, a Indijanci ga uzgajaju ve najmanje 2000 go dina. panjolski osvajai donijeli su ovu biljku iz porodice pomoni ce u Europu, gdje je ubrzo postala "kruhom siromaha". Danas ponov no znamo vie cijeniti ove sme e gomolje. Sadre mnogo manje kalorija nego ria i tjestenina. No, zato nude mnogo vitamina C. B,. B 2 , B 6 i A. kao i mnoge mineralne soli. Prvenstveno su bogati bjelan evinama. Stoga se krumpir, prema modernim saznanjima, ubraja u izrazito zdrave ivene namirnice. Krumpir takoer predstavlja zado voljstvo za nepce samo ako potjee iz dobrog uzgoja. Masovnom proi zvodnjom u monokulturama opada

Cvjetovi stare sorte krumpira koji ima lju biaste gomolje. cvatu njeno ljubiasto.

njegova kvaliteta. Stoga su mnogi vrtlari-amateri ponovno poeli uz gajati krumpir u svojim vrtovima. 1 vidi uda: prija ""kao nekada". ak i pobornici metoda mineralne gnojidbe esto priznaju da krumpir razvija najbolji okus kad se gnoji kompostom. U prirodnim se vrto vima smei gomolji ponovno mogu zbog svog okusa ubrojiti u prave poslastice. Tko ima malo prostora, trebao bi barem pokuati s dva reda ranog krumpira! Vrijedni eksperi menta su i stare, djelomino obo jene sorte krumpira koje sakupljai ponovno razmnoavaju i nude. Biovrtlari mogu pridonijeti ouvanju mnotva sorti koje su nekada bile izvanredno prilagoene uvjetima lokalnog stanita.

Stare obojene sorte krumpira postale su rijetkost: lijevo je "Linzer Rose" s crvenom korom i bijelim mesom, desno tamna sorta s ljubiastim mesom.

U Z G O J : Za uzgoj krumpira sauvaj te barem komadi vrta koji je tek neto iri od uobiajene vrtne gre dice. Ujesen pognojite kompostom i po potrebi razgraenim gnojem ili mjeavinom mljevenog rogovlja, suene krvi i kotanog brana. Malirajte vrlo oprezno, jer krumpir voli rahlo tlo bogato humusom i direk tnu gnojidbu. Gomolji sjemenskog krumpira - po mogunosti iz biolo kog uzgoja - ostave se da proklijaju u kutiji. Prostorija mora biti umjere no topla i svijetla. Postavite krumpir na '"pupak** tako da kraj gomolja s veinom ""oka" bude okrenut pre ma gore. Vrijeme sadnje ovisno je o proljetnom vremenu. U kraje\ ima s blagom klimom moe se poeti krajem oujka, no veinom tijekom travnja. U hladnim podrujima s vi om nadmorskom visinom krumpir se sadi tek u svibnju. No. kao vrsto pravilo vrijedi: temperatura tla mora biti minimalno 7C. Snaan, zdrav sjemenski materijal daje odreeno jamstvo za bogatu berbu. Nemojte gomolje prerezati. jer tada privlae nametnike i osjetljivi su na iznenad nu hladnou. Jarci za krumpir mo raju imati minimalni razmak 40-50 cm. Kod 75 cm razmaka ostaje do voljno mjesta za mjeovite kulture. Gomolji sjemenskog krumpira stav ljaju se na razmak 30-50 cm. najvie 5 cm duboko, jer biljke moraju brzo potjerati listove koji potom preuzi maju ishranu krumpira. Redove jo jednom "nahranite" zrelim kompo stom, oprezno zatvorile kako se kli ce ne bi polomile. Nakon klijanja re dovi se najee zagru. No, to nije obvezno pravilo. Krumpir uspijeva i na ravnim gredicama, posebice kad mjeovite kulture odravaju zemlju vlanom i bez korova. Prilikom pljevljenja ili zagrtanja pazite da ne otetite nabubrene gomoljie.

Do kraja travnja/poetka svibnja moraju se posaditi i srednje rane i kasne sorte. U krajevima s otrom

klimom ili tijekom izrazito hladnih proljetnih dana to je mogue i do kraja svibnja. Kao druga kultura, za gredice s ranim krumpirom prikla dan je lisnati kelj, kelj pupar i ki neski kupus. Uz dobru njegu krum pir za sobom ostavlja rahlo tlo. 'Erstling". 'Hela', 'Saskia'. 'Cilena', 'Rosara' (crvene kore), 'Sieglinde' (rane sorte, duguljastoovalnog oblika, kod kuhanja ostaje vrst); 'Grata', "Granola', "Grandifolia". 'Clivia', 'Desire', 'Climax' (srednjerane sorte, okruglo-ovalnog oblika, preteno ostaju vrsti kod kuhanja): 'Hansa' (duguljastoovalnog oblika, ostaje vrst kod kuhanja, srednjerana sorta); 'Aula" (okruglo-ovalnog oblika, kod kuha nja ostaje srednje vrst, srednjekasna sorta); 'Datura". 'Maritta' (ka sne sorte, branaste).
SORTE:

Rani su krumpiri zreli kad imaju vrstu koru koja se vie ne moe oguliti. Kod kasnih sorti po kazuje uvenue cime od krumpira poetak zriobe. Rani krumpiri se mogu vaditi od sredine lipnja do sredine srpnja, srednjerane sorte tijekom kolovoza, a kasne sorte od kolovoza do rujna.
BERBA:

Krumpir se uva u prozranoj, la gano vlanoj prostoriji na tempera turi 7 do 8C. U toplim prostorija ma e gomolji brzo proklijati. Tamo gdje je hladno, doi e do pretvorbe kroba u eer: gomolji e imati sladak okus. Skladini prostor mora obvezno biti taman, jer krumpir pod utjecajem svjetla mijenja boju u zelenu i pritom razvija otrov solanin. Takva se mjesta na krumpiru obvezno moraju izrezati prilikom guljenja! Inae za uvanje krumpi ra vrijede savjeti opisani u poglav lju "Branje i konzerviranje".
BIOLOKI KULTURE: SAVJETI I MJEOVITE

Sjajne bobe sitnih rajica mame na kuanje. U vlastitom vrtu moete isprobati rajice u mnogim bojama i oblicima.

vremeno sakupljati. Ostale savjete nai ete u tablici o nametnicima na str. 112-133. pinat i loboda mogu sluiti kao meukultura, a njihovi ostaci kao materijal za maliranje. Dobri susjedi su: bob, dragoljub, kupusnjae, hren. neven i kadifice. Kim se pokazao kao dobar za po boljanje arome krumpira.

su stoljeu panjolski osvajai iz astekog carstva donijeli u Euro pu njihovo domae indijansko ime "tumatl" zajedno s crvenim plodo vima. U poetku se ovdje nitko nije odvaio jesti sjajne, crvene plodove koji su se dugo smatrali ukrasom. Kasnije ih se u Maarskoj i junoj Europi prozvalo "jabukama ljuba vi" ili "rajskim j a b u k a m a " . Tek poetkom 20. stoljea uselili su se ti asteki plodovi u nae vrtove i unutar nekoliko desetljea posta li jedno od najomiljenijeg povra. Njihov veliki sadraj vitamina, prije svega vitamina C. mineralnih soli i

Juha od preslice djeluje preventivno na gljivina oboljenja. Krumpirovu zlaticu mora se pravo

Rajice - jabuke ljubavi i indijanski plodovi

Rajice potjeu iz tropskih zema lja June i Srednje Amerike. U 16.

se danas nude. sami morate posijati sjeme, krajem oujka, na prozor skoj dasci ili u toplom stakleniku. Isplati se. prije svega za prirodne vrtove, posaditi aromatine mesna te rajice, grmolike snanog okusa ili slatke, sitne rajice. U specijal nim katalozima skupljaa sorti nai ete i mnotvo starih rajica kao npr. 'Violette' (mesnata), "Peche* (poput breskve) ili rajice s malim, naranastim plodovima. Pikirane mlade biljke pravovreme no ovrsnite u klijalitu ili pod pla stinom zatitom. Presadnice mo raju rasti snano i prodorno. U vrt mogu tek u drugoj polovici svibnja kad se vie ne oekuje mraz. Kod nestalnog, hladnog vremena radije jo malo priekajte. Kao stalno mjesto za rajice odabe rite vrlo sunanu, zatienu gredicu. Biljke naroito dobro uspijevaju pred bijelim junim zidom koji reflektira toplinu. Specijalne sorte rastu dobro i u velikim posudama i u posudama na balkonu. Na vrtnoj gredici, rajicama je u redu potreban razmak 50-80 cm. te meu redovima 80-100 cm. Sadnu jamu nahranite zrelim kompostom i rajice postavite malo ukoso i vrlo duboko - sve do listova. Tako e one stvarati bono korijenje koje se moe brinuti za dodatnu ishranu. Na kraju zalijte razrijeenim koprivinim teku im gnojivom.
Boni izbojci pojavljuju se pri pazucu lista: potrebno ih je otkinuti.

ute rajice krukolikog oblika bogato rode. prikladne su kao dekorativni prilog.

prirodnih vonih kiselina, ini ih na roito zdravim uitkom. Za razumi jevanje rajice vrtlar jo mora znati da se ova biljka ubraja u pomonice. U rodu je s krumpirom, paprikom, duhanom, velebiljem i petunijama. Rajice kao jedino povre iskau iz plodoreda. One ele imati stalno mjesto! Najbolje uspijevaju kad godinu za godinom rastu na istoj gredici, te ostaju zdrave kad se gnoje svojim vlastitim otpadom. Nitko do sada nije uspio objasniti zbog ega se rajice najbolje osjeaju u vlasti tom okruenju. Iskustvo samo doka zuje da se iskljuivo tako ponaaju. Ti indijanski plodovi, osim toga. vole izrazito sunano mjesto, vrlo su "edni" i vrlo zahtjevni u ishrani. Gredica se ve ujesen mora pripre miti s dovoljno komposta i gnojiva. Kao izvor hranjiva moete upotri jebiti dobro razgraeni gnoj ili suhi govei gnoj. Prikladna je i mjeavi na mljevenog rogovlja, suene krvi i kotanog brana. Tijekom zime sve prekrijte malem. U proljee, prije sadnje moete - ovisno o potrebi i stanju tla - posipati malo kamenog brana i drvenog pepela.
UZGOJ:

Pored svake biljke stavite u zemlju drveni potporanj ili motku od va lovite ice radi kasnijeg poveziva nja. No. rajice se mogu privrstiti i na ice ili mree. Pustite da rastu samo dva, najvie tri glavna izbojka koji se stalno privezuju likom. Iz pazuca lista morate cijelo ljeto redovito uklanjati bone izbojke. Tijekom glavnog vremena rasta, od srpnja do rujna, vie puta gnojite biljnim gnojem. U sluaju sue. rajice se obvezno moraju zalije vati. Uvijek zalijevajte odstajalom. toplom vodom u podruje ko rijenja - nikada po listovima! Sloj mala odrava zemlju vlanom. Za rajice je naroito povoljan mal od listova gaveza koji je bogat ka lijem, te sitno narezani, otrgnuti izbojci rajice kao pokriva na tlu oko biljke. U kasno ljeto, krajem kolovoza do poetka rujna, otkinite najgornje cvjetove kako bi se sva snaga pre nijela u plod. Meutim, nikada ne reite dio zelenih listova kako se ponekad preporuuje! U krajevima s otrom klimom - te openito tijekom vlanih i hladnih ljeta - "junjake" morate zatititi jednostrukom plastinom krovnom konstrukcijom. Ona odbija suvinu vlagu te se brine za vie topline. Na bonim stranama mora ostati otvo rena kako bi mogao strujati zrak, jer u suprotnom lako dolazi do gljivinih oboljenja. Okrugli plodovi: 'Harzeuer" (Fj-hibrid. crveni, aromatini plodovi, robusni). 'Hellfrucht' (rani 'Money-maker", rana sorta s boga tim prinosom), "Goldene Konigin* (zlatnout, blagog okusa), "Tigere11a' (zelenout. crveno proarani), "Estrella' (Fj-hibrid. otporna na mozaik-virus. virusna oboljenja, smee mrlje, uvenue i nematode).
SORTE:

Kupovinom sjemena rajice dobit ete veinom samo sorte s okru glim plodovima. Ako elite ispro bati mnoge interesantne sorte koje

Nepravilni oblici: "Marmande'(veli ki plodovi snanog okusa). 'Ochsenherz* (srcolikog oblika).

Duguljasti plodovi u obliku jaja: 'Roma' (soan, za umake), 'San Marzano' (prikladan svje i za umake). Grmolike rajice: 'Patio', 'Tumbler', 'Balkonstar' (niskog rasta, grmolik, prikladan i za balkonske posude). Rajice sa sitnim plodovima: 'Gartenfreude', 'Sweet 100', 'Sweet Cherry', 'Benarys Gartenfreude'(cr vene sitne rajice na dugim grozdo vima); 'Sperling's Phyra' (sitni plodovi kao ribiz, uto-naranasti), 'Mirabell' (uti, okrugli), 'Tiny Tim' i 'Minibel' (niske rajice za uzgoj u posudama i za balkon). Stalno od srpnja do kraja li stopada. Bio-vrtlari su u prednosti, pa mogu brati potpuno zrele plodo ve koji su aromatiniji i bogatijeg okusa od kupljene robe. Posljednje, zelene rajice koje vie nee pocr veniti, moete ostaviti da dozriju u kui. Odreite cijelu granu! Rajice moete spremiti kao slatko-kiselu kombinaciju ili ukuhati kao pire, te potom zamrznuti. Tanke ploke raj ice mogu se osuiti.
BERBA: BIOLOKI KULTURE: SAVJETI I MJEOVITE

rak irine 40 cm i dubine 25 cm. U sredinu stavite malo komposta. Na to se na svakih 40 cm stavlja korije nje paroge koje ima oblik morske zvijezde. Iskopana zemlja pomijea se potom s kompostom, kod tekog tla jo i s malo pijeska, te ponovno stavi u jarak. Na kraju, vrhovi korijenja moraju biti oko 15 cm ispod povr ine tla. Izmeu redova mora biti 1 m razmaka. Potom dobro zalijte, a krajem lipnja jo jednom pognoji te tekuim gnojivom. U obje prve godine njega se sastoji od gnojenja, zalijevanja i rahljenja tla, najbolje maliranjem. Cima od paroge visi ne skoro 2 m ree se u studenom.
Jajolika rajica 'San Marzano' budi sjea nja na dane odmora pod junim suncem.

Poslastice iz vlastitog povrtnjaka

Zdrava hrana ne mora biti dosadna. I u prirodnom vrtu moe se uzgoji ti par nesvakodnevnih specijaliteta koji e obogatiti jelovnik. U takvom gurmanskom povru ujedinjuju se dobar ukus i vrijedni sastojci u kombinaciju uitaka. Pokuajte sa sljedeim poslasticama iz bio-vrta.
Pri sadnji zelenih paroga stavlja se u ja rak dubine 40 cm humak od komposta. Na to se rairi korijenje u obliku morske zvijezde.

"Prodrljive" rajice do bro rastu na poleini humka. Bilj ke gnojite kompostom od rajice (proizvedenim od ostataka biljki). Malirajte liem od rajica i esto prskajte juhom od preslice koja pre ventivno djeluje protiv gljivinih oboljenja. Protiv specijalnih bolesti rajice prskajte cijelu biljku smje som razrijeenog mlijeka (1 litra mlijeka na 6 litara vode). Ostale sa vjete protiv bolesti rajice nai ete u tablici o zatiti bilja na stranicama 112-122. Sjeme rajice moete do biti iz zrelih plodova (ne iz Fj-hibrida). Kratko ih prokuhajte u vodi, isperite u cjedilu i osuite. Dobri susjedi su: novozelandski pi nat kao pokriva tla, dragoljub, e njak, kupusnjae, poriluk, kukuruz, perin, salata i celer. Nikada ne sadite rajice pored komoraa ili krumpira!

Zelena paroga
Zelena paroga je prvobitan i prirodni oblik uzgoja ovog povra. Neizblijedjela, prija aromatinije i sadri vie vitamina C i mikroelemenata. Raste posve jednostavno na ravnim gredicama koje su tije kom jeseni pripremljene s dovoljno komposta, organskog gnojiva (po mogunosti razgraenog gnoja) i slojem mala. Odaberite sunano mjesto, tlo mora biti rahlo i sadra vati barem malo kalcija, biljke ne podnose ustajalu vlagu.
UZGOJ:

Od oujka/travnja sadi se mesnato korijenje. U tu svrhu iskopajte ja

cima koji istovremeno slue i kao pokriva tla, te sa salatom. Kasnije je potrebno samo malirati.

'Perfektion'. 'Sperling's Cantino' (uzgojena za ranu sjetvu od trav nja), 'Zefa Fino' (nova sorta, moe se sijati u stakleniku ve od veljae: sadnja u vrt od proljea do ljeta).
SORTE: B E R B A : Od listopada do kraja stu denog (ovisno o vremenu). Nove sorte dozrijevaju ve i prije. U slu aju opasnosti od mraza moe se korijenje staviti nekoliko tjedana u pijesak, u podrum ili uvati u klijalitu. Aromatini komora prija svjee pripremljen kao salata ili pirjan kao povre. Upotrijebite i dio paperjastih listova! BIOLOKI KULTURE: SAVJETI I MJEOVITE

Komora
O V O zdravo povre koje ini dobro elucu i crijevima, raste kao druga kultura na tlu i nije mu potrebna direktna gnojidba staj skim gnojem. Komora se sije tek od lipnja do sredine srpnja. Raniji pokuaji osueni su na neuspjeh. Izuzetak ine nove sorte. UZGOJ:

Zelena paroga raste na ravnoj gredici: stabljike se reu neposredno iznad tla.

Od tree godine konano moe te brati "plodove'". Biljka se moe koristiti ukupno 10-15 godina, no prinos e sve vie slabiti. Ako u proljee iznad redova stavite tunel od plastike, paroge e dozrijeti 14 dana ranije. Zelene paroge uspije vaju u skoro svakom vrtu. Potreb no je mnogo manje rada nego kod "pravih", bijelih paroga, jer ih se ne mora zagrtati i nije im potreban "pjeanik". 'Steiner's Spaganiva' (naj bolje uzgojena sorta, u trgovinama ga nalazimo kao mlado korijenje), 'Steiner's Violetta' (ljubiasta sor ta), 'Sperling's Merrygreen' (sje menski materijal za vlastitu sje tvu).
SORTE:

Komora naroito dobro uspijeva nakon krumpira ili graka. Gredicu jo jednom oprskrbite kompostom. a mlade biljke kasnije polijte koprivinim tekuim gnojivom. Na gredici irine 1,20 m postoji mjesto za 3 reda komoraa. Biljke kasnije prorijedite na razmak 20-25 cm. Kao tipino me diteransko povre, komora voli to plo stanite. Korijenje blago zagmite i uvijek pazite da ima dovoljno vlage. Tijekom suhe. sunane jeseni potreb no gaje zalijevati. Komora podnosi blage none mrazeve, no kad stvarno postane hladno, potrebno je posljed nje korijenje prenijeti u podrum.
Aromatini "gomoljasti" komora je delikatna druga kultura na ve obranoj gredici.

Kulturu prskajte juhom od preslice, a protiv pueva koji vole komora, primijenite savjete iz poglavlja "Napasnici", na stranici 110. U kasnu jesen stavite debeli sloj lia koji e korijenje tititi od hlad noe. Dobri susjedi su matovilac i radi koji rastu u isto vrijeme kad i ova kasnoljetna kultura. Za ranu sadnju prikladan je graak, krastav ci i salata glavatica. Komora drite podalje od rajica i kopra!

Paprika
U Z G O J : Paprika kao i rajica potje e iz porodice pomonica i takoer je porijeklom iz Srednje i June Amerike. Priprema tla i gnojidba ista je kao i kod rajica: dovoljno komposta. organskog gnojiva, za stiranje malem. dodatna gnojidba biljnim gnojem tijekom ljeta i jed nakomjerna opskrba vodom. Zelena paprika voli jo i malo vie sunca od svoje crvene sestre - rajice. Po sadite je pred juni zid ili u klijali te. I reetka od dasaka s krovom od plastike opskrbit e biljke tijekom ljeta dodatnom toplinom.

paroga se bere od svib nja do kraja lipnja. im zelene stabljike narastu do visine 20-30 cm, jednostavno se reu iznad tla. Mogu se koristiti i tanke stabljike. Zelene paroge kuhaju se neogu ljene (eventualno ih se moe malo podrezati na donjem kraju) 10-15 minuta. Mogu se i izvanredno do bro zamrzavati.
BERBA: BIOLOKI KULTURE: SAVJETI I MJEOVITE

U obje prve godine mo gua je mjeovita kultura s krastav

Sjemenke je najbolje pustiti da pre ko noi omekaju u vodi kako bi malo nabubrile. Od oujka se mogu staviti u malu posudu i pustiti da

Sorta paprike 'Merit' ima sjajnu crvenu boju tek kad je potpuno zrela.

Postoje i duguljaste paprike koje su prvo ute, a potom crvene.

Ova sorta paprike ima tamnoljubiastu boju, poput patlidana.

prokliju na toploj prozorskoj dasci. Mlade biljke se jo jednom presa uju i od travnja ih se ostavlja kako bi ovrsnule u klijalitu ili u zati enom kutu balkona. Nakon 20. svibnja paprike se mogu presaditi u vrt. U svim smjerovima biljci je potreban prostor od 40 cm kako bi se mogla snano razviti. 'Szegediner' (zelena), 'Spe rling's Merit' (zelena, kasnije cr vena), 'Puszta Gold' (uta, kasnije crvena), 'Golden Bell' (Fj-hibrid, zelena, kasnije uta), 'Bell Boy' ( F j hibrid, zelena, kasnije crvena, otpor na na mozaik-virus), "paradajzerica" 'Liebesapfel' (oblika rajice, prvo zelena, kasnije crvena), 'Sweet Ba nana' (duguljasta, vitka, uta, kasnije crvena), 'Mavras' (F i-hibrid, crvena, kasnije tamnoljubiasta); sve sorte prikladne su i za klijalite i vrt. B E R B A : Mesnati plodovi paprike imaju najvei sadraj vitamina C od sveg povra. Plodovi su prvo zeleni. Tek kasnije, ako je vrijeme lijepo, kad u potpunosti dozriju mijenjaju boju u crvenu ili utu. Tada imaju i najvei sadraj vitamina. Od kraja srpnja do poetka kolovoza mogu se ve brati zeleni plodovi. Prijaju
SORTE:

sirovi i pirjani. Paprika se moe konzervirati i kiseljenjem.

BIOLOKI SAVJETI I MJEOVITE

postoje iskustva koja se tiu dobrog susjedstva. Eksperimentirajte sami!

ne postoje iskustva o susjedstvu. Eksperimentirajte sami!

K U L T U R E : JO

Dinje
UZGOJ: Slatke su dinje okrugle sestre krastavaca. Porijeklom su iz Azije i potrebno im je mnogo vie topline nego njihovim zelenim srodnicima. Za pripremu tla vrijede ista pravila kao i kod uzgoja krasta vaca: dovoljno komposta, dodatna gnojidba i mnogo vlage.

Patlidani
U Z G O J : Patlidani su pomonice i u rodu s rajicama i paprikom. Za uz goj i njegu vrijede ista pravila kao kod paprike. Kako biste izbjegli ra zoaranja, uzgojite patlidane ispod folije, u klijalitu ili u malom sta kleniku. Nakon to su biljke niknule, ostavite samo 3-4 izbojka; ostale odreite. Moete i pustiti izbojke da rastu, a umjesto toga zametak ploda reducirati na oko 5 komada. U oba sluaja dobit ete lijepe, velike, lju biaste, patlidane. SORTE:

'Sperling's Blacky', 'Lange Violette', 'Black King' (Fi-hibrid), 'Negro' (Fi-hibrid).

Sjeme dinje posijte u travnju u male posudice i uzgojite biljke na toploj prozorskoj dasci. Nakon 20. svibnja presauju se u vrt na razmaku od 1 m - najbolje u klijalite ili pod pla stine folije. Kultura je najsigurnija u malom stakleniku. Zatieni pro stor nikada ne smije biti zatvoren, jer pele oprauju cvjetove dinje. Najvanije kod uzgoja dinje je pinciranje: prvo se uklanja vrh s glav nog izbojka iznad etvrtog lista. Potom se stvaraju boni izbojci od kojih ostaje oko 4 komada, s kojih se takoer skidaju vrhovi nakon etvrtog do petog lista. Samo na bonim izbojcima drugog reda koji se sada stvaraju, dinje e stvoriti e-

B E R B A : Mogu se brati od kolovo za, kad plodovi poprime ljubiastu boju. Vrlo su ukusni pirjani ili pre peeni. BIOLOKI KULTURE: SAVJETI I MJEOVITE

I za ovo povre jo ne

nske cvjetove koji donose plodove. Od plodova ostavite po vitici najvi e 6 komada da dozriju. Oni e tada izrasti okrugli i slatki, a potrebno ih je od vlage i trulei zatititi da icom koja se podlae ispod plo dova. 'Sweetheart* (raste grmoli ko, mreasti plodovi sa slatkim me som), 'Sperling's Honigtopf (zdra vi hibrid, prikladan i za vrt; nije potrebno otkidati vrhove!).
SORTE: B E R B A : Dinje su zrele kad postanu ute boje, a stapka im se posui. Tada imaju sladak i zamaman mi ris. Ove plodove treba jesti svjee, kao posebnu ljetnu poslasticu. BIOLOKI KULTURE: SAVJETI I MJEOVITE

Kukuruz eerac
Ovaj njeni, slatki, delika tesni kukuruz potrebno je razliko vati od obinog kukuruza. Kuku ruz eerac zahtijeva mnogo sunca i snano tlo koje je opskrbljeno kompostom i organskim gnojivom. Izuzetan je "prodrljivac". Ako odrasle biljke koristite kao zatitu od vjetra ili jednogodinju ivicu u vrtu, moete spojiti ugodno s kori snim, a osim toga i utedjeti zaseb nu gredicu.
UZGOJ:

vegetacije gnojite biljnim gnojivom gaveza ili koprive. 'Sperling's Goldprinz', 'Go lden Beauty' (rana sorta), 'Aztek' (Fi-hibrid). Nove hibridne sorte su naroito slatkog okusa.
SORTE:

Kao susjedi, preporuuju se rotkvice i rotkva. Openito slije dite savjete kao kod krastavaca te sami eksperimentirajte.

U prvoj polovici svibnja moete posijati ute sjemenke. U jarak du bine oko 5 cm stavite na razmaku od 10 cm 2-3 zrna. Kasnije ostavi te samo jae biljke koje ostaju na razmaku 30-40 cm. Izmeu redova ostaje prostor od 80 cm. Sijte uvijek dvostruke redove jer kukuruz oprauje vjetar te mu je stoga potrebno susjedstvo vlastite vrste. Preko lje ta redove malo zagrnite, a tijekom

Vrijeme berbe je od kolo voza do rujna. Klipovi se reu poluzreli, kad im uperci postanu smee boje. Zrna moraju jo biti mekana i poput mlijeka. Kukuruz eerac se kruni s klipova tako da se moe jesti svje, pirjan ili peen. Uz to najbolje prija svjei maslac. Zrna se mogu i zamrznuti ili konzervirati u slatko-kiseloj kombinaciji.
BERBA: BIOLOKI KULTURE: SAVJETI I MJEOVITE

Izmeu redova stavite sloj polurazgraenog komposta. Prskajte juhom od preslice. Kao dobri susjedi, meu redovima ili pored njih, pri kladni su grah, krastavci, lubenice, rajice i tikvice. Kukuruz je dobro posaditi i na rubu polja s krumpirom.

Kukuruz i grah su prastara indijanska kombinacija.'Klipovi se beru dok su poluzreli i njeni i kad uperci na vrhovima postanu smee boje.

ioka, topinambur
UZGOJ: Ovaj gomolj naziva se i di jabetikim krumpirom. Sadri inulin (ne inzulin!) te je vrlo zdrav za obo ljele od eerne bolesti. Viegodinji grmovi ioke (Helianthus tubero sum) u rodu su sa suncokretom; ra stu do visine od 2-3 m i tvore gustu, zelenu ivicu sa utim cvatovima. ioka nije zahtjevna: dovoljno je tlo pognojiti kompostom. U proljee se gomolji stavljaju u tlo. na dubinu oko 20 cm i razmak od 1 m. "Bianca". "Gute Gelbe' (ne cvate). "Rozo* (crveni, okrugli go molji).
SORTE: B E R B A : Ukoliko tlo nije smrznuto, gomolji se mogu vaditi iz zemlje ujesen i tijekom cijele zime jer je ioka otporna na zimu. Njeno bogatstvo bjelanevina, vitamina i mineralnih tvari ini je zdravom dopunom jelovnika tijekom hlad nog godinjeg doba. Soni gomolji u sirovom stanju imaju blagi okus po orasima. Moe ih se dodati sala tama ili pirjati kao povre. BIOLOKI SAVJETI I MJEOVITE

pot! Za privatne su vrtove posebice prikladne sorte s crvenim stablj i ka ma koji imaju blagu kiselinu. "Holsteiner BTut\ 'Roter Vierlander'. "Elmsjuvver (crvena, blaga okusa).
SORTE: B E R B A : Prva berba moe se obaviti u drugoj godini nakon sadnje. Stablji ke se paljivo zavrnu na vratu korije na. Uzmite samo onoliko koliko bilj ka moe podnijeti bez teta, jer ona mora i dalje rasti! Zametak cvjetova odreite tijekom berbe koja traje od travnja do kraja lipnja. Ako elite probati poseban specijalitet: debeli, zatvoreni cvjetovi su jestivi! Pirjaju se kao brokula. Stabljike rabarbare mogu se pripremati kao kompot ili marmelada s drugim plodovima. BIOLOKI KLLTLRE: SAVJETI I MJEOVITE

Gomolji ioke mogu se brati i tijekom zime kad tlo nije smrznuto.

dje nedostajati. Fini kiselkasti okus rabarbare nastaje zbog visokog sa draja vonih kiselina, prvenstveno jabune kiseline. Uz to se pojavljuju i vitamini i mikroelementi. UZGOJ: Rabarbara tvori snane grmove s golemim listovima i du bokim, jakim korijenjem. Za to joj treba snaga. Dajte joj vlano mjesto na kojem se moe dugo zadrati, jer se ovaj grm ne moe uklopiti u plo dored, ali moe ostati osam i vie godina na istom stanitu. Rabarbara podnosi blagu sjenu pod vokama i moe se saditi u proljee ili ujesen. Tlo pripremite kompostom. razgraenim gnojem ili drugim organskim gnojivom, te slojem mala. Biljkama je potreban razmak od 1 m. Koristite samo korijenove izbojke. Razmno avanje sjemenom se ne isplati, jer biljke uglavnom nee biti identine kao izvorna sorta. Nakon berbe, ot prilike od kraja lipnja'poetka srp nja, biljkama je jo jednom potrebna snana ishrana kako bi razvile ono to joj je vrtlar uzeo. Gnojite razgraenim gnojem, mljevenim rogovljem, suenom krvlju, kotanim branom ili snanim biljnim gnojem koji ete dodati organskom gnoji vu. Ranu berbu i brzi rast u proljee postii ete ako preko prvih pupova postavite kantu. U takvom toplom kuitu rabarbara e poeti brzo rasti. Ve krajem oujka/poetkom travnja moi ete kuhati prvi kom

Tlo oko grma rabarbare uvijek malirajte s polurazgraenim kompostom i slojem lia. Po stojee biljke moete jednostavno razmnoiti dijeljenjem snanog ko rijenja. Kao mjeovita kultura pri kladan je pinat.
Raskoan cvjetni pup rabarbare moe se pirjati kao brokula!

M I I t R E : Biljke ioke snano ra stu, stoga im dajte zasebno mjesto. Prikladne su kao ivica za zatitu od neeljenih pogleda, koja zakriljuje kompostite ili kao zatita od vjetra. Gomolji su omiljeno jelo voluharica te mogu sluiti kao "skretnica'" od povrtnjaka. Stabljike i li stovi mogu se koristiti kao stona hrana, primjerice za ovce. Mjeovi ta kultura nije preporuljiva.

Desert iz vlastitog povrtnjaka

Rabarbara
Rabarbara je raskoan, vitalni lan porodice dvornika. Ovaj trajni grm od starih je vremena udomaen u naim povrtnjacima. Kao osvjeava jui proljetni desert ne bi smio nig-

Vrt sa zainskim biljem

Bioloki vrt bio bi nezamisliv bez zainskog bilja. Vjerojatno ste u mnogim poglavljima primijetili da te aromatine biljke tu jednostavno pripadaju - , u mjeovitu kulturu, za pripremu biljnog gnojiva i u obrani od nametnika. Naravno, one pripa daju i na stol vrtlara koji sa svojom obitelji eli zdravo ivjeti. Jer sve zainsko bilje - i ono koje je po znato kao zain u kuhinji - posje duje ljekovita svojstva. Tko stalno uzima male koliine ovih mirisnih listova ili plodova, zasigurno pro vodi najugodnije oblike preventive od bolesti. Salate, umaci ili povre poboljano zainskim biljem, ima ju osim toga blagotvoran uinak na

eludac, probavu, krvotok ili ivce. Ova ljekovita svojstva aromatinog bilja uglavnom su poznata ve sto ljeima. Brojne aktivne tvari potvr ene su i suvremenim analizama. U vrtu sa zainskim biljem potreb no je znati razliku izmeu jednogo dinjih i dvogodinjih vrsta, te traj nih grmova. Kratkoivue zainsko bilje sije se svake godine iznova, dugovjeno ostaje vie godina na istom mjestu. Moete ih kupiti kod vrtlara kao ve uzgojene biljke ili ih sami uzgojiti iz sjemenskog materi jala. Trajni zaini mogu se. jednom kad su udomaeni u vrtu. razmno avati i dijeljenjem korijena, odva janjem korijenovih izbojaka ili reznicama. Biljke se presauju ujesen i u proljee nakon to ste nadzemne dijelove biljke, te eventualno i kori jenje skratili. Na taj nain moete, primjerice, dobiti vie vlasca, ma-

Plavi cvjetovi i purpumo-Ijubiasti li stovi kadulje bogatstvo su ovog vrta sa zainskim biljem.

tinjaka. goruice i paprene metvi ce. Reznice se uzimaju ljeti od lip nja do kolovoza. Za to su prikladni svjei, jo neodrvenjeni vrni izboj ci. Te granice duge 5-7 cm odvaja ju se otrim noem. Uklonite donje listove, te potom peteljke uhodite u male posude za cvijee koje su napunjene mjeavinom komposta i pijeska. Dok se ne stvori prvo ko rijenje, reznice se moraju drati na vlanom i toplom mjestu - najbolje u klijalitu ili ispod plastine folije. Prvu zimu provode na umjereno to plom prozoru u kui. Na ovaj nain mogu se razmnoavati rumarin, kadulja, sipan, lavanda. U vrtu sa zainskim biljem mora se vrlo oprezno postupati s gnoji-

vom. jer su mnoge nae zainske biljke prvobitno bile udomaene na sunanim obroncima stijena oko Sredozemnog mora. Bolje uspije vaju na siromanim tlima! Previe duika potie stvaranje zelene mase listova, pa zbog toga " p a t e " aroma tine tvari. Za zainsko bilje bogata okusa i sastojaka najvaniji su pre duvjeti: sunce i kompost. Zainski vrt ureen s mnogo mate moe biti vrlo draestan. No i u ka menjaru ili uz trajnice harmonino se uklapaju mirisne biljke koje su esto ukraene zgodnim cvjetovi ma. ak i na rubu povrtne gredice ili ispod korisnih kultura nalaze svoje mjesto. Tako se i u najmanjem vrtu uvijek moe nai neki kutak za lje kovito zainsko bilje - za dobrobit vrtlara i kuharice.

aromu, te velikolisni bosiljak koji je snaniji i otporniji, ali ima oporiji okus. U novije vrijeme nudi se i sje menski materijal crvenolisnih sorti, primjerice "Rothaut". 'Rubin' i "Mo ulin rouge'. Ove su sorte robusne i dekorativne. Okus velikih smekastocrvenih listova je neto rustikalniji od fine arome zelenih sorti. Osim navedenih, jo i druge sorte razliitih mirisnih nota po limunu, anisu itd., mame da ih se kua.
B E R B A I U P O T R E B A : Listovi bosilj ka mogu se brati tijekom cijelog ljeta, sve dok su njeni i mekani. Biljka se ne bi smjela kuhati, osim ako spravljate piletinu punjenu aro matinim vrhovima bosiljka. Bo siljak ima bogat aromatian okus. pomalo slatkast, te blago papren. Jednostavno se mora prepoznati na jeziku! Biljka sadri mnogo eteri nih ulja. djeluje protiv greva u eluano-crijevnom traktu, te smiruje ivce. Upotrebljavajte ga uz salate, rajice i mediteransko povre. Kod svih naina konzerviranja bosiljak gubi svoju karakteristinu aromu, te ga stoga lijekom zime radije u vajte u posudi za cvijee. BIOLOKI SAVJETI I MJEOVITE

Bosiljak kao zain mediteranskog pod neblja ne bi smio nedostajati ni u jednoj kuhinji.

Jedno - i dvogodinje zainsko bilje

Bosiljak (Ocimum basilicum) Bosiljak vjerojatno potje e iz tropskog podruja Indije i ve je stoljeima udomaen ti sredo zemnim zemljama. Osobito mu je potrebna toplina, pa ga je najbolje uzgajati na prozorskoj dasci. Biljice brzo niu. te se u snopiima pikiraju u male posude. Pritom ih je potrebno posaditi neto dublje nego to su bile do tada. Bosiljak se moe "preseliti" u vrt tek u drugoj polo vici svibnja. Potrebno mu je vrlo sunano, zatieno mjesto i razmak 25x25 cm. Tlo mora biti rahlo, bo gato humusom i toplo, a gnoj i se finim, zrelim kompostom. Tijekom suhih ljetnih dana biljke je potrebno obilno zalijevati. Tijekom kinih, hladnih godina biljka bolje uspijeva kao lonanica na prozorskoj dasci.
UZGOJ:

Biljka podnosi duge sue i mora se zalijevati iskljuivo pri velikoj vru ini. Osim jednogodinjeg vrtnog ubra postoji i primorski ubar (Satureja montana) koji je snaniji i oporije arome.
U P O T R E B A : Svjei, zeleni listovi beru se tijekom cijelog ljeta. Najveu zainsku snagu biljka po sjeduje neposredno prije i tijekom cvatnje. Tada se moe rezati i suiti u snopovima. Suhi listii skidaju se s peteljki i uvaju u zatvorenim sta klenkama. I u suhom stanju ostaju vrlo aromatini. BERBA I

KULTURE: Bosiljak u vrtu odgova ra uz rajice, a kao susjed potie zdravlje krastavaca.

VYtni ubar (Satureja hortensis/

U Z G O J : 1 vrtni ubar kao dijete Sre dozemlja zahtijeva sunanu gredicu, meutim u proljee ga moete posi jati direktno u vrt. Od svibnja, kad se zemlja ugrije, prorijedite ga na raz mak 20-25 cm. Biljkama je kasnije potreban meuprostor od 25 cm. Ve od poetka lipnja mogue je dosijavanje. Sjeme se prekriva tankim slo jem tla, budui da se ubar ubraja u biljke kojima je za klijanje potrebno relativno dosta svjetla. Kao gnojivo pogodan je zreli kompost.

Vrtni ubar ima snanu, blago pa prenu aromu. Bogat je eterinim uljima, djeluje smirujue na gre\ e. jaa eludac i pomae da se teka hrana bolje probavi. Koristi se uz variva, jela od krumpira te, narav no, uz grah. Moe se kuhati.
BIOLOKI KULTURE: SAVJETI I MJEOVITE

U trgovinama nalazimo sitnolisni bosiljak koji ima siuan rast i blagu

Najbolje susjedstvo j e s niskim grahom; vrtni ubar od gra ha odbija crne ui. Sjeme moete sami sakupiti.

OtrollStac (Borago officinalis)

U Z G O J : Otrolistac je. dodue, po rijeklom iz sredozemnih zemalja, meutim ve je toliko udomaen da je ak podivljao. U usporedbi s ve inom drugog zainskog bilja, ova sona, snana biljka voli vlana i hranjiva tla koja moraju biti rahla i propusna. Kod manje povoljnih uvjeta otrolistac naraste do 80 cm. Ima grmolik rast. Stoga mu osiguraj te prostor gdje se moe neometano iriti. Biljkama je potrebno sunano do blago sjenovito mjesto i mnogo zraka. Tamo gdje im je "preusko", postaju osjetljive na pepelnicu i ui. Inae, uzgoj ove biljke nije kompli ciran. Tlo se priprema kompostom. Biljka podnosi i malo organskog gnojiva ili koprivinog tekueg gno jiva. Crno sjeme moe se sijati na otvoreno od travnja do lipnja. Dobro se prekrivaju zemljom i blago priti

snu. Kasnije se biljke prorjeduju na razmak 30-50 cm. Presaivanje nije preporuljivo zbog dugakog kori jenja i krhkih listova. Male biljice mogu brzo uvenuti. Tamo gdje se Otrolistac dobro osjea, sam e se razmnoiti.
B E R B A I U P O T R E B A : Beru se mladi, samtasti listovi. Stariji listovi postaju tvrdi i grubi. U pazucu listova veih grmova stalno se pojavljuju novi iz bojci. I zgodni, nebeskoplavi cvjeto vi su jestivi i prikladni kao draesna dekoracija ljetnih salata. Otrolistac uvijek upotrebljavajte svje: nije mogue konzerviranje. Listovi ima ju kiselkast okus slian krastavcima i upravo su pravi zain za salate. Ova stara ljekovita biljka ima malo eteri nih ulja, no zato sadri sluzi, tanin, saponine i kremenu kiselinu. Otroli stac jaa srce i ima umirujui uinak na reumatska oboljenja.

BIOLOKI KULTURE:

SAVJETI

MJEOVITE

Otrolistac svojim korije njem rahli i poboljava teka tla. Od korabice i kupusnjaa odbija namet nike. Velike, pravokutne sjemenke mogu se jednostavno sakupiti radi dobivanja biolokog sjemenskog materijala. Kao dobar susjed ide uz tikvice. Plavi cvjetovi predstavljaju omiljenu livadu za pele!

Kopar (Anethum graveolens)

U Z G O J : Ova biljka iz june Europe i Orijenta ve je dugo udomaena kod nas. Raste polako i ponekad svojim nedokuivim dranjem "primado n e " vrtlaru ini ivot tekim. Kopru je potrebno vrlo sunano mjesto, prvenstveno radi stvaranja eteri nih ulja. U podruju korijenja, ove biljke vole jednakomjernu vlagu. Stoga su vani kompost i zastiranje tla mjeovitim kulturama ili maliranjem. Tko kopar posije izmeu krastavaca, istovremeno se brine za povoljno susjedstvo koje svojim dugim izdancima odrava zemlju vlanom i sjenovitom. Kopru je po treban meuredni razmak 25-30 cm. Mlade biljke potrebno je prorjeivati, jer se kasnije ne mogu presaiva ti. Od travnja se sjeme moe sijati i u vrt. Isplati se vie puta dosijavati s vremenskim razmacima. Na tritu se nalaze i razne sorte ove biljke. B E R B A I U P O T R E B A : Njeni, aroma tini listovi mogu se brati tijekom cijelog ljeta. Prija uz salate, rakove i jegulje. Kopar za sjeme bere se kad "'zrnca" poinju dobivati smeu boju. Koriste se prilikom konzervi ranja krastavaca ili uz ocat od za inskog bilja. Kopar sadri 2.5-4% eterinih ulja i do 18% masti. Otuda potjee svjea, intenzivna aroma li stova.

Za salatu borite samo njene, mlade li stove otrolisca. Plavi cvjetovi su jestiva dekoracija i omiljena livada za pele.

Kopar se moe zamrzavati, no tada gubi na svom okusu. Sjemenke, naproti\. zadravaju svoju aromu po kuminu. Kopar djeluje umirujue. ublaava greve te zagrijava. Slino kao i komora, smanjuje nadutost.
BIOLOKI KULTURE : SAVJETI I MJEOVITE

omlete i salate. Krasuljica sadri eterina ulja. glikozide i gorke tva ri. Djeluje kao proljetna kura koja potjee izmjenu tvari.
BIOLOKI KULTURE: SAVJETI I MJEOV I TE

Kopar povoljno djeluje na nicanje razliitih vrsta povra: naroito mrkve, ali i krastavaca, ku pusa, cikle, salate i luka. Uz to povr e jednostavno posijte nekoliko zrna kopra. Od boba odbija ui. Sjeme moete jednostavno sami sakupiti.

Krasuljicu posijte uz salate, jer ih titi od ui, pueva i mrava. Budui da biljka brzo stvara cvjetove, sjeme se moe jednostav no sakupiti.

Sjetvena grbica
(Lepidium sativum) Sjetvena grbica potjee s Bliskog Istoka i malo je zahtjevna biljka. Podnosi sjenu te se u vrt moe sijati ve od oujka. Dovoljna je gno jidba kompostom. Crvene sjemenke siju se u redovima na razmaku od 10 cm. Sjetvena grbica poznata je po tome da brzo klija i raste. Ve nakon 10 dana mogu se brati prvi listovi. Stoga je potrebno voditi brigu o e stom dosijavanju. Tijekom ljeta bo lje uspijeva u hladu, jer tamo ne tjera tako brzo. Postoje sorte s glatkim i kovravim listovima. Tijekom zime sjemensku grbicu moete posijati i u posudu na prozorskoj dasci ili u du boki tanjur na vlanu vatu!
UZGOJ:

Dragoljub (Tropaeolum majus) Ova zgodna zainska biljka ujedno je i cvjetnica, te ne bi smje la nedostajati ni u jednom bio-vrtu. Potjee iz June Amerike i osjetlji va je na mraz. Kako bi biljke ranije procvale, uzgojite ih na toplom mje stu. Od svibnja se veliko sjemenje moe sijati i u vrt. Zemlja mora biti bogata humusom, no ne previe hra njiva. Kod prejake ishrane dragolju bu prekomjerno bujaju listovi pa razvija malo cvjetova. Stoga gnojite samo kompostom. Potreban je meuredni razmak od 20 cm. U sadne otvore dubine 2 cm stavite svakih 10 cm jedno veliko zrno. Dragoljub iz Perua uspijeva na suncu ili svije tloj polusjeni. Moete birati izmeu sorti koje imaju duge izdanke i onih koje tvore okrugle grmove. Postoje i sorte punog cvijeta. Dragoljub je prikladan za rubove gredica.
UZGOJ: B E R B A I U P O T R E B A : Listovi, cvje tovi, pupovi i sjeme dragoljuba su jestivi. Listovi i cvjetovi imaju okus po grbici, slatkasto-otru aro mu. Svjee ubrani odgovaraju uz salate ili svjei sir. Zeleno, nedozrelo sjeme i zatvoreni pupovi mogu se umjesto kaparama konzervirati u octu. Dragoljub iz Perua sadri vitamine, antibiotske supstance i sumpor. Potjee jaanje organizma i ima blago laksativno djelovanje.

Kopru je potrebno sunce, tada e aroma tino mirisati, moe posluiti kao zain prilikom konzerviranja krastavaca.
BIOLOKI KULTURE: SAVJETI I MJEOVITE

Dragoljub se sije oko voaka i tako odbija lisne ui. Ta koer odbija gusjenice, pueve, mrave i mieve. Predstavlja dobro .susjedstvo uz krumpir, rajicu, grah i rue. Sjeme moete jednostavno sami sakupiti. Pod povoljnim uvje tima biljka se i sama razmnoava.

Krasuljica (Anthriscus cerefolium)

U Z G O J : Krasuljica potjee iz ju goistone Europe i zapadne Azije. Nije osjetljiva na hladnou i moe se sijati u vrt ve od kraja oujka. Najvie voli polusjenovita mjesta i umjereno vlano tlo gnojeno kom postom. Meduredni razmak je 10 cm. Brzo raste, pa je berba mogu a ve nakon 6-8 tjedana. Tko voli krasuljicu, mora sijati svakih 14 dana novi red. Moete birati izme u irokolisnih sorti i sorti s kovravim listovima.

arkim cvjetovima dragoljuba moete ukrasiti svoje salate.

Dobro prijaju samo njeni, mladi listii. Imaju tipian slatkasti okus koji podsjea na anis. Odgovara uz juhe, umake.
BERBA I UPOTREBA:

B E R B A I U P O T R E B A : Uvijek berite svjee, te samo mlade, njene listo ve. Odgovaraju uz salatu, svjei sir. jaja i hladne plate. Biljka ima tipi an pikantan i blago ljut okus koji joj daju eterina ulja.

Uz to sadri i vitamin C i gorke tvari. Sjetvena grbica djeluje protiv proljetnog umora i slabokrvnosti: dobrodola je i tijekom zime kao "donator* vitamina.
BIOLOKI KULTURE: SAVJETI I MJEOVITE

Sjetvene grbice i rotkvice su dobri susjedi koji se meusobno povoljno nadopunjuju u aromi. Za borbu protiv buhaa slijedite savje te iz velike tablice o nametnicima sa stranice 112. Sjeme moete jed nostavno sakupiti i sami.

Kim, kumin (Cantm carvi) Kim se ubraja u najstarije domae europske zaine. Sve do Norveke raste kao divlja biljka na vlanim livadama. Ubraja se u dvo godinje biljke. Tijekom prve goUZGOJ:

dine pojavljuje se samo jedna lisna rozeta. U drugoj godini kim potjera stabljiku visoku do 1.2 m koja nosi bijele, titaste cvatove i plodie. Stanite mora biti vlano i rahlo. Gredicu opskrbite kompostom. s malo dijatomejske zemlje i organ skog gnojiva. Sjetva direktno u vrtu je u travnju ili u kasno ljeto. Sjeme se pokriva zemljom u tankom sloju, jer je kim biljka kojoj je potrebno svjetlo za klijanje. Razmak izmeu redova iznosi 30-35 cm. B E R B A I U P O T R E B A : titaste cvatove reite zajedno sa sjemenom kad po ne dobivati smeu boju. Sjeme se istrese nad krpom i osueno uva u staklenki. Kim ima karakteristian, blago "nagrizajui"" okus. Odgovara uz jela od mesa. kupus, sir i svjei sir. Sjemenke sadre 3-7% eterinih ulja. tanin, smolu, kremenu kiselinu i minerale. Kumin ini teka jela probavljivijima. jer djeluje na jaa nje eluca i smanjuje nadimanje.
BIOLOKI SAVJETI I MJEOVITE

biljka zelena tijekom zime i vrlo zdrava, jer sadri mnogo C vitami na kao i goruiino ulje, tanin i gor ke tvari. Biljka djeluje kao proljetna kura koja potie izmjenu tvari.
BIOLOKI KULTURE: SAVJETI I MJEOVITE

Ne postoje posebna isku

stva.

MaU ran (Origanum maj orana)

U Z G O J : Mauran voli mnogo topline kako je navikao u svojoj domovini na Sredozemlju. Stoga mu namijeni te sunanu gredicu. Tlo mora biti la gano, propustio i bogato humusom, opskrbljeno kompostom te - ovisno 0 situaciji - s malo organskog gno jiva. Mauran se moe uzgojiti u klijalitu od oujka ili na prozorskoj dasci. Od svibnja se sitne sjemenke siju direktno u vrt i prekrivaju ze mljom u vrlo tankom sloju, jer je i mauran biljka koja klija na svjetlu. Razmak izmeu redova je 20-25 cm. Mlade biljke se kasnije u grupi pre sauju na razmaku od 15 cm. Mogu narasti 30-50 cm. Kad mauran na raste, moe podnijeti i suu.

Kim tek u drugoj godini stvara titaste cvatove sa sjemenkama.

KI i.i U R E : Kim i komora se ne mogu podnijeti i zato ih nikada ne prisiljavajte na susjedstvo. Kim po boljava okus ranih krumpira, ku pusa, krastavaca i cikle.

Hren (Cochlearia officinalis/

U Z G O J : Ova je robusna vrsta hre na udomaena na sjeveru Europe. Tamo raste samoniklo u blizini oba le, na movarnim, slanim mjestima. Ovoj dvogodinoj biljci potrebno je i u vrtu vlano tlo. Inae nije za htjevna i komplicirana. Gnojite je kompostom i malirajte. Razmak izmeu redova iznosi 20 cm. U vrt se moe sijati od oujka do travnja ili od kolovoza do rujna.

U trgovini se moe nabaviti snaan francuski mauran s puno listova, te njemaki mauran koji brzo raste u naoj klimi. Ova se biljka, meu tim, veinom nudi samo pod jedno stavnim imenom mauran. Svjee izdanke 1 listie moete brati tijekom cije log ljeta. Neposredno prije nego to se kuglasti, zeleni cvjetni pupovi otvore, biljka se ree radi suenja. Biljka ima najvei sadraj arome rano ujutro i naveer. Ako mirisne grane ne odreete prenisko, mogu a e biti i druga berba.
BERBA I UPOTREBA:

Listovi u obli ku lice mogu se brati tijekom ci jele godine - i tijekom zime! Imaju blago ljutkast. ali i gorko-slan okus. Odgovaraju uz salate i sitno nasjec kani na kruhu s maslacem. Ova je
BERBA I UPOTREBA:

Mauran i u suenom obliku za drava svoju intenzivnu slatkastu aromu. Odgovara uz peenu pat ku, mljeveno meso, jetrica, jela od krumpira, variva i rajice, i smije se kuhati. Biljka sadri mnogo eteri nih ulja, kao i tanin i gorke tvari.

vima izrazito je aromatian i bogat vitaminima. Meu sortama s kovravim listovima mogu se odabrati: "Moorskrause" (stara provjerena sor ta ). "Grune Perle"(izrazito nakovran, tamnozelene boje), "Smaragd' (boga ti listovi, bogati prinos i vrlo otporan na zimske uvjete). Osim toga postoji i korjenasti perin koji u podrumu prezimlj uje zajedno s mrkvom.
B E R B A I U P O T R E B A : Moe se brati tijekom cijele godine. Nakon cvatnje listovi vie nisu za upotrebu. Perin se moe suiti ili zamrzavati, me utim pritom gubi aromu. Usitnjeni listovi se ne kuhaju, ve svjei po sipaju po krumpirima, salatama, po vru, juhama i umacima. Ima opori okus. blago Ijuto-gorak. Perin sadr i mnogo eterinih ulja. mineralnih tvari, a prije svega C vitamina.

Portulak (Portulaca oleracea) Portulak porijeklom iz Male Azije treba mnogo topline, stoga se sije u svibnju na sunanu gredicu. Tlo mora biti propusno i blago pjeskovito. Gnojiti se smije samo kompostom. Meuredni raz mak iznosi 20 cm. a sjemenke se prekrivaju samo tankim slojem tla i blago pritisnu. Portulak brzo ra ste, ve nakon 3-4 tjedna biljka se moe po prvi put rezati. Biljkama je uvijek potrebno dovoljno vlage. Ovisno o stanitu, naraste 15-30 cm visine. Portulak moete posijati za sebno ili kao pinat u redovima.
UZGOJ: I U P O T R E B A : Bere se tije kom cijelog ljeta: nakon rezidbe portulak e nanovo izrasti. Soni mesnati listovi mogu se koristiti kao povre tipa pinata ili kao do datak salatama, umacima od za inskog bilja i svjeem siru. Ima osvjeavajui kiselkast, blago slani okus. Portulak je bogat vitaminima i proiava krv. BERBA BIOLOKI KULTURE: SAVJETI I MJEOVITE

Slatko-opojan mauran moete upotre bljavati svje i osuen.

Jaa ivce, ublaava greve i smi ruje eluane tegobe.

BIOLOKI SAVJETI I MJEOVITE

KI I.TL R E : Mauran moete posipati i u biljni gnoj. Ova izrazito mirisna biljka ubraja se u one biljke koje imaju odreeno odbojno djelova nje na kukce. Povoljno susjedstvo ini joj luk. Puevi jako ugroavaju mlade biljke maurana!

Oprez: biljka u svim dijelovima sa dri otrovni spoj - apiol. Meutim, koncentracija je opasno visoka samo u sjemenkama, stoga perin obilno koristite.
BIOLOKI SAVJETI I MJEOVITE

Perin (Petroselimim crispum) Perin udomaen u jugoi stonoj Europi ubraja se u dvogodi nje zainske biljke. Nije osjetljiv na hladnou i stoga se moe sijati u klijalitima ve od oujka. Potrebno mu je vlano, polusjenovito mjesto. Tlo mora biti hranjivo i propustio te bo gato humusom. Ve ujesen nanesite kompost i malo organskog gnojiva, jer perin ne podnosi svjei gnoj.
UZGOJ:

Perin sam sebe ne pod nosi, stoga ga svake godine morate sijati na drugo mjesto. Pritom ga drite podalje od salate.
KL L T U R E :

Nisu poznata posebna

iskustva.

Dobri susjedi su rotkvica, rotkva, rajica i luk. Mjeovita kultura s kadiflcom "dri"" podalje nematode.

Nakon berbe osvjeavajui kiselkasti li stovi portulaka ponovo e izrasti.

Budui da sjemenke kliju vrlo pola gano, pomijeajte nekoliko " z r a a " rotkvice kao markaciju. U kolovo zu klije lake i bre. Razmak izme u redova je 10-15 cm. U sluaju sue perin se mora obilno zalijeva ti. Tijekom zime prekriva se boro vim pruem kako bi se berba mogla osigurati i uz snjeni pokriva. Na tritu se nude razliite sorte per ina: seljaki perin s glatkim listo

Zainsko bilje - trajnice

Estragonski pelin
(Artemisia
UZGOJ:

dracunculiis)

Domovina estragonskog pe lina je juna i srednja Azija. Biljci je potrebno toplo, zatieno mjesto, do bro podnosi sunce i svijetlu polusje nu. Tlo mora biti bogato humusom i vlano. Estragonski pelin se gnoji samo kompostom, a sadi od travnja, na razmak 30x40 cm. Naraste 80-150 cm visine, a korijen se mora uvijek drati vlanim. Biljka se razmnoa va korijenovim izdancima ili lisnim reznicama. Tijekom zime. u podru jima s otrom klimom potrebna mu je zatita od smrekovog prua. Razlikujemo dvije sorte: ruski ili si birski estragonski pelin je robusna i otporna, no zato manje aromatina sorta. Moe se sijati i u vrt. Francu ski ili njemaki estragonski pelin je osjetljiviji, ali mnogo aromatiniji. Moe se razmnoavati korijenovim izdancima. Tijekom cije log ljeta mogu se brati svjei zele ni vrni izbojci. Estragonski pelin suenjem gubi mnogo arome. Stoga
BERBA I I POTREBA:

Lavanda voli toplo, suho stanite. Na kamenom zidiu osjea se kao kod kue i ra skono razvija svoje izrazito mirisne cvjetove.

aromu radije konzervirajte tako da nekoliko granica stavite u ocat ili ulje. Ocat od estragonskog pelina je gurmanska poslastica! Fina aroma zelenih listova jednostavno se mora probati. Estragonski pelin sadri ete rina ulja, smolu, tanin i gorke tvari, te djeluje diuretski i otvara apetit.
BIOLOKI KULTURE: SAVJETI I MJEOVITE

kon cvatnje lagano oreite grmove lavande. U podrujima s otrom kli mom potrebna joj je zatita tijekom zime.
B E R B A I I P O T R E B A : Mirisni, plavi cvjetovi lavande veu se u snopi e i sue. Vezice odbijaju moljce i muhe. Mladi vrhovi listova svjei se mogu koristiti u kuhinji kao za in mesu. ovetini, piletini i uma cima. Ima blagi oporo-gorak okus, slian rumarinu. Lavanda sadri mnogo eterinih ulja kao i smolu, tanin i saponine. Djeluje um i ruj ue. ublaava greve i jaa ivce. BIOLOKI KULTURE: SAVJETI I MJEOVITE

Estragonski pelin dobro uspijeva uz ljupac.

Njene izdanke estragonskog morate obvezno kuati!

pelina

Lavanda, lavandula
(Lavandula
UZGOJ:

angustifolia)

Lavanda je udomaena u Sredozemlju, no ve dugo vreme na je proirena i u drugim dijelovi ma Europe. Voli sunano stanite i laka. blago vapnenasta tla. Izvan redno uspijeva u kamenjaru. Naro ito je vana odvodnja vode. U vrtu sa zainskim biljem gnojite male. odrvenjele polugrmove koji narastu 30-60 cm, samo s dobro razgraenim kompostom. Biljke lavande mogu se nabaviti u vrtlarijama. U oujku se mogu posi jati u posudama na prozorskoj dasci. Od svibnja se mlade biljke presau ju u vrt na razmak 30x30 cm. Na

Lavanda u vrtu odbija mrave i ui. Zdrava je i zgodna kom binacija s ruama. Prejako gnojena lavanda brzo e se smrznuti.

Ljupac
(Levis ti cum officinale)
U Z G O J : Ovaj robusni grm potjee pr vobitno iz Irana, no ve je dugo udo maen kod nas i uope nije osjetljiv. Ljupac moe narasti 2-3 m, potreb no mu je vlano, dobro obraeno tlo. bogato hranjiv ima. Dobro podnosi i polusjenu. Ova snana biljka osim

komposta treba i organsko gnojivo. Stoga stalno malirajte oko biljaka. U oujku ili kolovozu ljupac se moe sijati u vrt. Biljke se presauju na razmaku od 50 cm. Obratite pa nju na to da biljka moe ostati na istom mjestu 10-15 godina. Tijekom zime svi se listovi smrznu. U proljee e biljka iz korijena nano vo potjerati. Budui da ljupac tije kom kratkog vremena izraste u sna an grm, veinom je dovoljna jedna biljka za potrebe cijele obitelji.
U P O T R E B A : Mlade, njene listove berite tijekom cijelog ljeta. Biljka se moe kuhati. Prilikom su enja ljupac gubi dio svoje snane arome. Listovi imaju snanu aromu, slino kao zain za juhe "Maggi". Koristite ga vrlo tedljivo uz juhe, va riva i umake. Ljupac sadri eterina ulja, smolu i gorke tvari. Djeluje na mokrani sustav i ublaava nadutost. BERBA I BIOLOKI KULTURE: SAVJETI I MJEOVITE

Jednostavnije je kupiti presadnice. Potreban im je razmak 20x25 cm. Biljka se kasnije moe jednostavno razmnoiti korijenovim izdancima.
B E R B A I U P O T R E B A : Mladi listovi i vrni izbojci mogu se brati tijekom cijelog ljeta. U vrijeme cvatnje bilj ka ima svoju najveu zainsku sna gu. Tada odreite biljku pedalj iznad tla, poveite je u vezice i ostavite da se osui. Mravinac e i suh zadrati svoju aromu. Svoj puni blago papreno-ljuti okus razvit e, meutim, samo tijekom toplih ljeta. Njegova je aroma izmeu majine duice i maurana. Moe se koristiti uz pizze, rajice, meso, sir, juhe i medite ransko povre, a moe se i kuhati.

Listovi matinjaka imaju svjeu aromu po limunu.

BERBA I UPOTREBA:

izvanrednu

Ljupac spreava namet nike, ali i susjedne biljke u rastu. Najbolje mu je odrediti zasebno mjesto.

Matinjak
(Melissa officinalis) Za ovu mirisnu biljku Sre dozemlja morate osigurati sunano, zatieno mjesto. Tlo mora biti bo gato humusom, propusno i obilno gnojeno kompostom. Od travnja do svibnja matinjak se moe sijati u vrtu. Malim biljicama potreban je kasnije razmak od 30 cm. Matinjak se moe razmnoiti diobom korijenja ili reznicama, ali i sam se razmnoa va sjemenjem. U povoljnim uvjetima biljka sama vodi brigu o podmlatku.
UZGOJ:

Od proljetnih izbojaka matinjaka moete kori stiti svjee, mlade, njene listove koji imaju izrazitu aromu po li munu. Odgovara uz salate, rajice, svjei sir i umake od zainskog bi lja. Matinjak se ne smije kuhati. I prilikom suenja gubi veinu svoje arome. Tada g a j e najbolje koristiti kao aj koji djeluje umirujue na srce i ivce. Biljka sadri eterina ulja, tanin i gorke tvari.
BIOLOKI KULTURE: SAVJETI I MJEOVITE

Mravinac sadri eterina ulja, tanin i gorke tvari. Ublaava greve u donjem dijelu trbuha, elucu i pri likom kalja.

Svojom snanom aromom mravinac obogauje nau kuhinju; cvjetovi mame pele i leptire.

Matinjak se ne podnosi s metvuljom (Monarda)\ Biljka u cvatu izvanredna je za pele.

Mravinac
(Origanum
UZGOJ:

vulgare)

U krajevima s otrom klimom ma tinjaku je potrebno malo zatite. Grmovi narastu 50-70 cm visine, ali se tijekom zime smrznu. Ve idue proljee matinjak e ponovo potjerati iz korijena.

Mravinac je porijeklom iz sredozemnih zemalja gdje sa moniklo raste na toplim, suhim mjestima. Stoga mu je i u vrtu sa zainskim biljem potrebno sunano mjesto. Tlo mora biti vrlo propusno i siromano. Smije se gnojiti samo zrelim kompostom. Ovaj zain us pijeva dobro i u kamenjarima. Od travnja se moe sijati u vrtu na razmak izmeu redova od 25 cm.

BIOLOKI KI LITRE:

SAVJETI

MJEOVITE

Ne postoje posebna iskusna vezana uz susjedne biljke. Cvjetovi mravinca vrlo su omiljeni

kod pela.

razmaku od oko 30 cm. Biljka se moe jako razrasti. Posadite je tamo gdje vam je potreban pokri va tla koji e potisnuti svaki ko rov, ili je "zatvorite" u lonce koji e sprijeiti pretjerani rast. Tijekom zime smrznut e se svi nadzemni dijelovi biljke svih vrsta metvice. Na tritu se nude brojne vrste, va rijeteti i sorte.
B F . R B A I U P O T R E B A : Svjei listovi metvice mogu se brati tijekom cije log ljeta. Glavno vrijeme berbe je u lipnju, neposredno pred cvatnju. Tada biljku odreite iznad tla i u vezicama ostavite da se osui. Po toplom vre menu izrast e tijekom kasnog ljeta nove biljke koje e omoguiti i dru gu berbu. Paprena metvica i nakon suenja zadrava svoju aromu.

P a p r e n a metvica x piperita) Neke od divljih vrsta me tvica udomaene su u Europi, kao na primjer vodena metvica {Ment ha aquatica), poljska metvica (M. arvensis) i mirisna metvica (M. pulegium). Paprena metvica (M x piperita) koja se veinom uzgaja u vrtovima je kultivirana metvica koja se moe razmnoavati samo korije novim izdancima. Slino kao i na svom prirodnom stanitu, metvica i u vrtu voli vlano mjesto. Naroito dobro uspijeva u svijetloj sjeni. Glinasto-humusno tlo. ali i movarno tlo dobri su uvjeti za uzgoj metvi ce. Gnoji se obilno kompostom i s malo organskog gnojiva. Uvijek joj je potrebno dovoljno vlage. Paprena metvica se razmnoava samo korijenovim povaljenicama koje se u proljee polau u tlo na
UZGOJ:

(Mentha

go vapnenastim mjestima nego u tekoj, vlanoj zemlji. Ovoj je biljci potrebno mnogo sunca, a gnojidba se obavlja iskljuivo zrelim kompo stom. Od oujka sjeme male krvare moe se sijati u vrtu. Medu redovima je potreban razmak od 30 cm. a bilj ke se kasnije prorjeuju na razmak od 20 cm. Teko se presauje zbog dugog korijena. Kad odreete cvje tove, due ete brati njene listove. Berba esto traje do duboko ujesen.
B E R B A I U P O T R E B A : Zgodni okru gli, perasto sastavljeni listii mogu se stalno brati, ali biljka se ne moe konzervirati. Okus joj je aromatian i podsjea na krastavce. Njena aroma dobro odgovara uz salate, svjei sir i jaja. Mala krvara je bogata vitaminom C, a osim toga sadri tanin i flav one.

Paprena metvica ima snanu aromu.

Zelenim listovima metvice obogaujte svoje umake i jela od ovetine. Suena metvica slui kao aj. Svje i, tipian okus paprene metvice posvuda je poznat. Biljka sadri do 2,5% eterinih ulja u ije se sastav ne dijelove ubraja i mentol. Uz to sadri i tanin i gorke tvari. Paprena metvica ublaava greve i zagrijava organizam. Prije svega djeluje na eluano-crijevni trakt kod muni ne, nadutosti i greva.
BIOLOKI KULTURE: SAVJETI I MJEOVITE

Ova se biljka ne smije mijeati s ve likom krvarom (Pimpinella< saxifra ga \\\P. major) koja ima sline pera sto sastavljene listove, no razlikuje se po cvatovima. Samonikla velika krvara poznata je. stara ljekovita biljka o kojoj u povijesnim izvori ma nalazimo mnogo izvjetaja!
BIOLOKI KULTURE: SAVJETI I MJEOVITI,

Ne postoje. Sami obav ljajte pokuse i sakupljajte iskustva.

Kamilica je lo susjed paprenoj metvici. U blizini koprive metvica pak razvija vie eterinih ulja. Metvica uzgajana pored kupu sa odbija kupusnog bijelca. Dobri susjedi su joj mrkva, salata i raj ica. Nije. meutim, preporuljivo posaditi ovu trajnu biljku koja brzo raste na po vrtnu gredicu. Proti\ hre paprene metvice pomae samo radikalno orezivanje. Novi izbojci e potom biti ponovno zdravi.

Rumarin

(Rosmarinus officinalis)

Mala

k r v a r a (Sangnisorba minor)

U Z G O J : Mala krvara samoniklo ra ste na suhim livadama Sredozemlja. U vrtu uspijeva bolje na suhim, bla

U Z G O J : Rumarin je udomaen na sunanim stjenovitim padinama Sre dozemlja. Kod nas u unutranjosti ovaj mali grm kojemu je potrebna toplina nije otporan na zimu. Vani moe ostati samo u toploj, vinorod noj klimi. Stoga ovu aromatinu biljku uzgajajte kao lonanicu, te je samo preko ljeta presadite u vrt ili pred juni zid kue. Biljci je potrebno mnogo propusne zemlje bogate hu musom. Rumarin se moe nabaviti u vrtlarijama, ali i samostalno uzgo jiti u klijalitima na prozorskoj das ci. Od starijih biljaka mogu se dobiti reznice. U rano ljeto biljci u loncu se dodaje organsko gnojivo, primjerice

biljni gnoj. Od kolovoza se biljke odravaju to sue kako bi drvenasti dio "dozrio". Zimu provode na hlad nom, svijetlom mjestu u kui. Tada ih se vrlo malo zalijeva, meutim kori jen se nikada ne smije posuiti.
BERBA I U P O T R E B A : Listovi i vr ni izbojci veih biljaka mogu se koristiti svjei i osueni. Rumarin zadrava svoju intenzivnu aromu koja ima blago gorak okus i malo podsjea na kamfor i crnogoricu. Odgovara uz piletinu, juhu od raj ice, ovetinu i pikantne umake. Igliasti listovi sadre do 2,5% ete rinih ulja te smolu, tanin i gorke tvari. Rumarin potie rad krvotoka i osnauje organizam. BIOLOKI KULTURE: SAVJETI I MJEOVITE

ostaje vrlo aromatina. Njen okus je jak i podsjea na kamfor. Biljka od govara uz meso. ranjie, unku, sir, seljake juhe te uz jegulju. Listovi sadre mnogo eterinih ulja, te smolu, tanin i gorke tvari. Kadu lja posjeduje antiseptika svojstva koja pomau kod grlobolje, krvare nja desni i nonog znojenja.
BIOLOKI KULTURE: SAVJETI I MJEOVITE

Izrazito aromatina kadu lja odbija gusjenice, ui i pueve. Gr move posadite uz rubove povrtnjaka te uz rae. Dobri susjedi su grah, ko mora, kupus, mrkva i rumarin.

Majina duica
(Thymus vulgaris)
U Z G O J : Majina duica je po svom porijeklu biljka sredozemnih stije na. U vrtu joj je obvezno potrebno sunano, suho mjesto. Tamo gdje prevladava ilovasto tlo, potrebno je napraviti humak u kojemu je pomi jean pijesak s kamenjem. Majina duica se ne smije gnojiti, ve joj se dodaje malo zrelog komposta. Bilj ke je najbolje nabaviti u vrtlariji i

Dobar susjed je kadulja.

Majina duica oarava svojim svjeim mirisom i arenim listovima.

Ljekovita kadulja, alfija

(Salvia officinalis) Mali, drvenasti grm udo maen je na sunanim stjenovitim obroncima Sredozemlja. I u vrtu mu je potrebno toplo mjesto, pro pusna zemlja, malo vapnenca, te kompost kao gnojivo. Kadulja vrlo dobro uspijeva u kamenjaru.
UZGOJ:

potom ih posaditi na razmak 20x20 cm. Biljka preko zime ostaje zele na. U proljee se malo orezuje. Moete odabrati izmeu francuske ili ljetne majine duice koja raste brzo, ali je osjetljiva na mraz, te njemake ili zimske majine dui ce koja raste polako ali je otpornija. Osim toga, postoje mnoge drage mirisne sorte. Svjee grani ce mogu se brati tijekom cijelog lje ta. Neposredno pred cvatnju biljka ima posebnu aromu i tada se ree radi suenja. Majina duica pri tom zadrava svoju snanu aromu. Odgovara uz ribe, variva, jela od krumpira i divlja. Listovi sadre mnogo eterinih ulja te saponine. smole, tanin i gorke tvari. Majina duica ima dezinficirajue djelova nje. Ublaava kaalj i eluane te gobe. Pripremite snaan aj koji se kod prehlada zaslauje medom.
BERBA I UPOTREBA: BIOLOKI KULTURE: SAVJETI I MJEOVITE

Tijekom travnja, biljka se moe po sijati u posudu na prozorskoj das ci. U vrtlarijama se mogu nabaviti ve uzgojene biljke. Potrebna im je gredica s razmakom 30x40 cm. Od starijih biljaka mogu se jednostav no, savijanjem grana, dobiti povaljenice koje se potom zakorjenjuju. U krajevima s otrom klimom ova sredozemna biljka treba zatitu ti jekom zime. U proljee se grmovi moraju podrezati. Vrijedi isprobati uzgoj kadulje sa arenim listovima. Njeni, sivo-zeleni listovi mogu se stalno brati. Ne posredno prije no to se otvore plavi cvjetovi, biljka ima najjau aromu. U to doba moraju se odrezati biljke pred viene za suenje. Kadulja i osuena
BERBA I U P O T R E B A :

Kadulja u cvatu ukras je svakog vrta sa zainskim biljem: ima smolasto-aromatian miris.

Poput kadulje, i majina duica odbija gusjenice kupusnog bi jelca i ui. Moe se posaditi kao "za titna" biljka na rubovima gredica.

Gorski, pravi pelin

(Artemisia
UZGOJ:

absinthium)

Pravi pelin rairen je kao sa monikla biljka u cijeloj Europi. Ra ste na kamenitim, suhim mjestima. I u vrtovima nema velikih zahtjeva. Potrebno mu je sunano mjesto, bla go pjeskovito, vapnenasto tlo i dobar odvod vode. Grmovi narastu 60-150 cm u visinu i prilino su iroki. Sna an miris pravog pelina oteava ivot susjednim biljkama. Stoga biljku ne treba saditi u vrt sa zainskim biljem, ve na zasebno mjesto. Tamo grm moe uspijevati kao "samotnjak" i razviti svoje sastojke vrijedne za ku nu ljekarnu i obranu od nametnika.
B E R B A I U P O T R E B A : Gorki, aro matini listovi pravog pelina mogu se brati svjei i dodavati masnom mesu, divljai i varivima jer ta teka jela ine probavljivijima. Za suenje se biljka bere neposredno prije i tije kom cvatnje. Na taj ete nain dobiti dobar aj za eludac. Listovi sadre eterina ulja. absintin, tanin i gorke tvari, smolu, razliite kiseline i vita mine. Pelin pomae kod eluanih tegoba, osjeaja nadutosti i zatvora u podruju jetre i ui. BIOLOKI KULTURE: SAVJETI I MJEOVITE

vrtlarijama. U svibnju se biljka sadi u vrt na razmak 25x30 cm. Mogue je i razmnoavanje reznicama. Listovi i mladi izbojci mogu se brati tijekom cije log ljeta. Za suenje se biljka ree neposredno prije i tijekom cvatnje. Izrazito aromatini, pomalo gorki listovi koriste se u manjim koliina ma uz salate, umake, grah, juhe od krumpira i rague. Sadre eterina ulja, gorke tvari, tanin i smolu. Si pan jaa eludac i potie probavu.
BERBA I UPOTREBA: BIOLOKI KULTURE: SAVJETI I MJEOVITE

Ipak, koprivu ne smijete samo "iskoritavati'". Listovi ove samoni kle biljke slue gusjenicama lepti ra (primjerice, maloj rii i danjem paunetu) kao hrana potrebna za i vot. Nekoliko grmova koprive sto ga ostavite da neometano rastu kao vaan sastavni dio eko-sustava.

Gavez
UZGOJ:

(Symphytum officinale)

Slino kao i kadulja i maj ina duica, ova izrazito aromatina biljka odbija gusjenice, ui i pueve. Sipanje dobra livada za pele!

Kutak sa samoniklim zainskim biljem

Velika i mala kopriva
(Vrtia dioica i U. urens)
U Z G O J : Koprivi dodijelite mjesto na kompostitu ili u nekom kutku vrta. Ona raste posvuda, ali voli humusna tla. Potrebno je samo obratiti pozor nost na to da previe ne podivlja. B E R B A I U P O T R E B A : Njeni listovi proljetnih izdanaka mogu se doda vati salatama ili pirjati kao pinat. Od lipnja do srpnja kopriva se moe suiti i kasnije koristiti za pripremu aja. Svjei ili osueni listovi izvan redno su sredstvo za poticanje iz mjene tvari u organizmu. Sadre histamin, mravlju kiselinu, vitamine i mineralne soli. ali i otrovne sastojke u aokama koji kuhanjem ishlape. BIOLOKI KULTURE: SAVJETI I MJEOVITE

Grm voli vlana, rahla tla i kompost bogat hranjivima. Najpo voljnije je mjesto u svijetloj sjeni voaka ili grmova. Gavez se moe posaditi i na rubu kompostita i oko posuda s biljnim gnojivom. Mladim biljkama je potreban razmak 40-50 cm, jer se ovi grmovi, bogati liem, snano raire. Kompost i malo organ skog gnojiva pomau prilikom prve sadnje. Inae, gavez uope nije za htjevna biljka. Godinama moe ostati na istom mjestu. Listovi se mogu e sto brati; uvijek e nanovo izrasti. Mladi, njeni listovi mogu se dodavati u salate ili pirjati kao povre. Od suenih listo va priprema se aj. Svje ili osuen gavez pomae protiv reume, katara eluca i ireva na crijevu. Najjau ljekovitu snagu posjeduje korije nje. Ono se moe suiti ili slui kao svjea smjesa za izljeenje nagnjeenja, rana i reumatskih napetosti. Gavez sadri tanin, sluzi, asparagin i alantoin. Ovaj posljednji potie stvaranje stanica i obeava dobar uspjeh pri lijeenju rana.
BERBA I UPOTREBA: BIOLOKI KULTURE: SAVJETI I MJEOVITE

Pelin, zasaen uz ribiz, titi od borove hre na ribizu. Osta ci biljaka pelina ne smiju se doda vati kompostu u veim koliinama jer spreavaju rast mnogih drugih biljaka!

Sipan, izop (Hyssopus officinalis) U svojoj domovini u junoj Europi i Maloj Aziji sipan raste na sunanim, kamenitim, vapnenastim mjestima. I u vrtu ga je potrebno posaditi u slinim uvjetima i nje govati kao majinu duicu. Svojim lijepim, plavim cvjetovima sipanje ukras vrta sa zainskim biljem. Moe se posijati u proljee u lon ce na prozorskoj dasci ili nabaviti u
UZGOJ:

U prirodnom vrtu ko priva predstavlja neophodno sred stvo za odravanje zdravlja jer daje izvanredan materijal za maliranje i slui kao temelj za pripremu teku ih gnojiva i juha za prskanje. Ko priva odrava vrt i vrtlara zdravim!

Gavez i u vrtu ima lje koviti uinak. Listovi se upotre bljavaju za maliranje te slue za pripremu tekueg biljnog gnojiva bogatog kalijem.

Rupiasta pljuskavica
(Hypericum
UZGOJ:

perforatum)

Ova prastara ljekovita biljka raste posvuda u Europi na sunanim,

40 cm ili na neku gredicu. U blago ilovastoj zemlji bogatoj humusom kamilica se osjea posebno dobro. Vrtnu zemlju moete poboljati kompostom. a kod lakih tala i s malo glinenog brana. Ako kasnije prori jedite biljke na razmak 20-30 cm. one e se dobro razgranati. Povoljni uvjeti rasta i to vie sunca vani su preduvjeti za skladan razvoj ljekovi tih sastojaka koji kamilicu ine tako vrijednom.
B E R B A I U P O T R E B A : Glavice cvje tova mogu se brati tijekom cijelog ljeta i suiti. Tako se dobiva aj koji se kao provjereni kuni lijek koristi kod upala i prehlada. Ubla ava greve, djeluje antibakterijski i ublaava upale. Kamilica sadri eterina ulja, flavon, glikozide i kumarin. BIOLOKI KULTURE: SAVJETI I MJEOVITE

Rupiasta pljuskavica ubraja se u najvrednije domae ljekovite biljke. Iz cvjetova se moe dobiti ulje koje lijei opekotine.

suhim obroncima ili na rubovima uma. I u vrtu joj je potrebno mnogo sunca i propusno tlo. Inae nije za htjevna i vrlo je izdrljiva. Prilikom sadnje pomijeajte malo dijatomejske zemlje u aku komposta. Izmeu mladih grmova potreban je razmak 30-40 cm. Biljka e kasnije na sve strane stvoriti izdanke: tada je osi guran podmladak! Prve mlade biljke najbolje je nabaviti u specijalnim vr tlarijama sa*zainskim biljem. Bere se i sui cijela biljka u cvatu. Iz svjeih cvjetova i pupova moe se dobiti poznato crveno ulje. Biljka prven stveno sadri mnogo eterinih ulja, ali i tanin, kiseline i crvenu boju hipericin. Pljuskavica smiruje ivce i ublaava depresije. Potie rad je tre i ui. Crveno ulje slui za utrljavanje i pomae kod reumatskih i ivanih bolova, malih opekotina te opeklina od sunca.
BERBA I U P O T R E B A : BIOLOKI KI L I T R E : SAVJETI I MJEOVITE

Kamilica

(Chamomilla recutita)

UZGOJ: Prava kamilica raste sa moniklo, na sunanim rubovima polja posvuda u Europi. I u vrtu se moe posijati na rubovima gredica. Naraste do visine 20-50 cm, a sje me se moe nabaviti u trgovinama. Ovu prastaru ljekovitu biljku posijte od travnja u redove na razmak 30-

Kamilica je dobar susjed kupusu, a moe se posijati i izmeu krumpira, celera i poriluka. Ubraja se u biljke koje aktiviraju kompost. aj od kamilice slui u vrtu za jaa nje kultura te za vlano zapraiva nje sjemena.

Pravu kamilicu prepoznat ete po upljem sreditu cvata.

Posebne mjeovite kultu re nisu j o do sada isprobane. Isplati se pokuati kako bi se i u bio-vrtu iskoristila svojstva ove vrijedne lje kovite biljke! uti cvjetovi vrlo lije po djeluju uz plavi sipan i lavandu.

Cijelo bogatstvo jedne vrtne godine ujesen ispunjava podrum i prostorije za ostavu. Voe iz vlastitog vrta predstavlja tijekom zime vitaminima bogatu dopunu jelovnika.

Jagode - slatke kao ljeto

Aromatian, sladak okus sitnih um skih jagoda mnogi ljudi ubrajaju u nezaboravna sjeanja na djetinjstvo. Stoga esto dozive veliko razoa ranje kad zagrizu u velike, crvene plodove koji se nude u trgovinama: jagoda ima okus po vodi! Gdje je ne stala ona neusporediva aroma? Pala je kao rtva transportnih problema, jer se osjetljive jagode moraju brati poluzrele. Pati i od uzgojnih meto da te od zabluda koje prizivaju sve vee, goleme oblike tako uzgojenih jagoda.

Jagodini preci
U prirodnom vrtu moete ponovno dobiti slatku aromu jagoda iz bakinog vrta. Potrebno je samo shvatiti gdje su ovi plodovi iz obitelji rua prvobitno bili udomaeni. U Europi su dugo vremena postojale samo sitne, aroma tine umske jagode. 1623. godine ot putovala je po prvi put sjevernoamerika jagoda preko Atlantika u '"Stari svijet". Imala je sladak okus, ali sitne plodove. 1712. godine slijedila ju je ileanska jagoda koja je imala velike plodove, ali manje arome. Okrugli grmovi jagoda mjesearki mogu se posaditi i uz rub cvjetne gredice. Tamo e sluiti kao deko rativna ograda i izvor slatkih posla stica u prolazu. U veem povrtnjaku i vonjaku potrebno je predvidjeti razliite bobice i nekoliko voaka. 1 ovdje odaberite prema pravilima prirodnog uzgoja uvijek one sorte koje su najbolje prilagoene velii ni zemljita te klimatskim uvjetima i prilikama u tlu. Iz krianja tih dvaju amerikih pre daka nastale su sve nae sorte vrtnih jagoda. Ovisno o naslijeu, one su velike, ali manje aromatine ili sit ne i slae. S naim divljim umskim jagodama (Fragaria vesca) direk tno su u rodu jagode mjesearke (F. vesca var. semperflorens) koje tvore okrugli grm bez vrijea. One tijekom cijelog ljeta donose istovre meno cvjetove i plodove koji su vrlo slatki i aromatini.

Vonjak
Soni plodovi bobiastih grmova i voaka zaokruuju ponudu zdrave hrane iz vlastitog vrta, te kao slatka nadopuna pikantnom povru i aro matinom zainskom bilju nigdje ne smiju nedostajati. To ne mora ob vezno biti plantaa voaka. U ma lom vrtu dovoljna su ve dva reda jagoda i jedan nasad ribiza koji e se pobrinuti za desert pun vitamina.

Teko krianje umskih i vrtnih jagoda zahtijevalo je 30-godinji istraivaki rad. Nova vrsta (E x vescana) dola je na trite tek 1989. godine sa sortom 'Florika' Ova sorta je kao stvorena za biovrt. Plodovi posjeduju slatku aromu umskih jagoda, ali su vei. Vise u snopovima na dugakim peteljka ma. Stoga ih je vrlo jednostavno brati, a relativno su sigurne od pu eva i plijesni. "Florika* s gustom mreom vrijea ubrzo e stvoriti te rasu od lia. Te se vrijee ne smiju uklanjati. Naprotiv, zatvoren podni pokriva odgovara prirodi ove sor te. Prirodni karakter rasta i velianstvena aroma plodova jednako e odueviti i vrtlara i djecu. Na tim livadama jagoda rastopit e im se u ustima sjeanje na ljetne radosti djetinjstva!

Sorta 'Florika' tvori gustu livadu jagoda sa slatkim, sitnim plodovima.

na gredicu na humku. Tu e one nai dobre uvjete ak i ako uokolo jo vladaju tekoe prelaska na prirod ne metode. Ova metoda predstavlja prednost i u vlanim predjelima i u vrtovima s tekom zemljom. Za prvu sadnju jagoda potrebno je iz vrtlarije nabaviti dobre sorte. Kasnije moete svoje nasade jedno vrijeme sami razmnoavati zakorijenjenim vrijeama. Redovi jagoda moraju biti dovoljno razmaknuti. Na gredici irine 1.2 m ima mjesta za dva reda. Biljkama je meusob no potreban razmak 25-30 cm.

Ispunite otvor zrelim kompostom te dodajte i malo kamenog brana. Na kraju se sve polije razrijeenim koprivinim tekuim gnojivom. Ka rakter umskog tla postii ete ako gredicu s jagodama malirate polurazgraenim liem ili drvenastim otpacima. Sitne grane, blanjevina. komadii kore i iglice, stvorit e jagodama prirodnu osnovu na kojoj e dobro uspijevati i razvijati izra zito aromatine plodove. Ukoliko vam nedostaje takvog materijala, moete si pomoi i sjetvom gorui ce koja se u kasnu jesen smrzne te preko zime ostane kao pokriva tla. I kompost od kore prikladan je za poboljanje uvjeta u tlu na gredici s jagodama ukoliko jo ne posjeduje te svoje vlastite zalihe humusa. iroki meuprostor prilikom sad nje ima prednost jer se mogu saditi mjeovite kulture koje pridonose zdravlju nasada jagoda. Ukoliko tlo odravate vlanim i rahlim stalnim slojem mala, potrebno je malo okopavanja i plijevljenja. Na taj se nain ne oteuje plitko korijenje jagoda.

Nova gredica jagoda

Dobre pretkulture za jagode su grah ili krumpir koje ostavljaju rahlo tlo. Tlo se mora pravoremeno pripremi ti s dovoljno komposta i organskog gnojiva. Izvanredno je prikladan dobro razgradeni govei gnoj. Isto tako. moe se koristiti i dobro sa zreli govei gnoj ili mijeano gno jivo od mljevenog rogovija, suene kr\ i i kotanog brana. Na tritu se nude i razliita bioloka specijalna gnojiva za jagode. Pripremljena gredica malira se slojem lia ili iglica. Najbolje vrijeme sadnje jagoda je od kolovoza do rujna. to se ranije pone saditi, to e vei biti urod ti jekom prve godine. Odaberite sun ano, ali zatieno mjesto te uvijek vodite rauna da se pobrinete za malo " d o m a e " umske atmosfere. Pri sadnji tlo mora biti bogato hu musom, rahlo, vlano i blago kise lo. Tamo gdje su prilike u vrtu jo nepovoljne, jagode moete posaditi

Plodovi jagoda koji lee na prostirci od drvene vune, ostaju suhi i isti te su manje ugroeni od gljivinih infekcija, primjerice od sive plijesni.

Neusporedivo slatko prijaju sitne um ske jagode. Njih je mogue posaditi i u vrtu kao pokrivae tla koji donose plo dove ispod svijetlog drvea.

jagode za desert. No, obroci su tada neto skromniji. Jagode mjesearke cvatu i donose plodove neprekidno od lipnja do kasne jeseni. Biljke moete sami uzgojiti iz sjemena, no nude se i u vrtnim centrima. Nova sorta "Florica' zrije u rano ljeto. Biljke se sade relativno gusto (4-5 komada po m-). Na poetku se mora redo vito uklanjati korov. im se stvori pokriva od listova, kulturu je jed nostavno njegovati. Nakon berbe listovi se kose. Gnojivo je najbolje posipati u proljee. Dobro uraena livada jagoda otporna je na korake. Ona 5-8 godina nosi dobre prinose. Ne postoje problemi s bolestima i tetnicima. Neoteeni sag od ja goda prua ivotni prostor brojnim korisnim ivotinjama. 'Florica*, sorta koja rodi vie puta. te jagode mjesearke mogu se saditi i u proljee, od travnja do sredine svibnja.

Ukoliko se tijekom sunog razdo blja ipak mora dodati voda. jagode je potrebno zalijevati ujutro, odstajalom vodom direktno u podruju korijenja. Vlaga naveer potie glji vina oboljenja! U vrijeme zriobe jagoda potrebno je tlo oko biljaka prekriti izrazito istim materijalom, primjerice: igli cama, slamom ili drvenom vunom. Tada e plodovi ostati neumrljani zemljom te se mogu bez problema brati i jesti neoprani. Biljke koje jako bogato rode mogu se oznaiti radi daljnjeg razmnoavanja. Pri odabiru sorte potrebno je obra titi panju na to elite li posadi ti sorte koje rode jednom ili vie puta. Vrtne jagode koje rode samo jednom donose bogati urod u rano ljeto. Kod sorti koje rode vie puta raspodjeljuje se slatka blagodat na rano ljeto i jesen. Naravno, vrlo je draesno u tako kasno godinje doba moi jo jednom ubrati svjee

Ispravna sadnja jagoda (dolje). Nain razmnoavanja jagoda: zakorijenjene vrijee posaditi u zakopane po sude. Nakon zakorjenjavanja prekinuli vezu s matinom biljkom (posve dolje).

I u malom vrtu moe se naci mjesto za ribiz (stablaica) koji raste upravo u vi sini usta!

Nakon berbe: gnojidba i razmnoavanje

Nakon berbe moe se i na zdravoj gredici s jagodama posve odrezati lie, glavno da se ne oteti srce. Pritom se uklanjaju i sve suvine vitice jer one biljkama samo oduzi maju snagu. Od odabranih matinih biljaka uzmu se najsnanije ukorije njene vrijee. Mogu se prvo posadi ti na zasebnu gredicu te tamo drati nekoliko tjedana vlane i u sjeni dok se ne stvori snano korijenje. Potom se s "djecom" stvara nova gredica. Starim je biljkama nakon berbe po treban snaan dodatak hranjiva u obliku komposta i organskog gno jiva jer e tijekom sljedeih mjeseci stvarati cvjetne pupove za sljedeu godinu. To je takoer i razdoblje u kojem snano rastu listovi i korije nje. Kod dobre prirodne njege na sad jagoda moe ostati 2-3 godine, a ponekad ak i dulje. Kad prinos znaajno oslabi, pravo je vrijeme za stvaranje nove gredice. Sorte koje jednom rode: 'Senga Sengana' (robusna sorta s bogatim prinosom, srednje rano vrijeme zriobe), 'Senga Dulcita" (veliki crveni plodovi, aromati na, kasno vrijeme zriobe), 'Elvira' (srednje kasno vrijeme zriobe, slat ka, nije osjetljiva na bolesti), ' K o rona' (srednje rano vrijeme zriobe, tamnocrvena i aromatina), ' G o rella' (srednje rano vrijeme zriobe, robustna, dobra aroma), 'Florica' (aroma umskih jagoda, robustan trajan nasad), 'Pink Panda' (skro mni plodovi, arkoruiasti cvjeto vi, zgodan pokriva tla).
SORTE:

na sorta), 'Mieze Schindler' (stara sorta iz bakinog vrta, izvrsne aro m e ; enskim cvjetovima potrebna je sorta za oplodnju, posadite u bli zini 'Ostani' ili 'Gorellu'), 'Direk tor Paul VVallbaum' (slatka, dobra aroma, zdravo raste, takoer treba drugu sortu za oplodnju). Sorte koje vie puta rode: 'Ostara', 'Macherauch's Dauerernte', 'Hummi Gento' (bogati jesenski urod). Jagode mjesearke: 'Riigen', 'Spe rling's Bowlenzauber'.
B E R B A : U vrijeme zriobe stalno se mogu brati svjei plodovi. Potrebno je biti oprezan kako se ne bi oteti li plodovi koji dozrijevaju. Jagode se mogu zamrzavati i ukuhavati. Svjei plodovi su naroito zdravi jer sadre vie vitamina C od limu na. Uz to sadre i brojne mineralne soli, prije svega magnezij, eljezo, kalij, kacij i silicij. Jagode povoljno djeluju na arteriosklerozu, te se i za oboljele od eerne bolesti ubrajaju u doputene, slatke radosti. Jagode djeluju na mokrani trakt te imaju diuretiko djelovanje.

BIOLOKI KULTURE:

SAVJETI

MJEOVITE

Jagode su osjetljive na gljivina oboljenja. Podrobnije preporuke nai ete u poglavlju "Bioloka sredstva za obranu od nametnika". Provjerena su preven tivna prskanja juhom od preslice. Osim toga, zalijevajte koprivinim tekuim gnojivom, pomijeanim s juhom od luka. I mjeovite kultu re s enjakom spreavaju gljivi na oboljenja. Savjete za obranu od pueva nai ete na str. 110 u po glavlju "Rasprostranjeni napasni ci". Zdravlju jagoda pridonosi i sloj mala od slame na kojem plodovi ostaju isti i suhi. Dobri susjedi za mjeovite kulture su otrolistac, niski grah, poriluk, salata, pinat i luk.

Bobice s grmova i vitica

Divlji preci naeg ogrozda i ribiza potjeu iz sjeverne i srednje Eu rope. Rasli su u vlanim umama, na proplancima i rubovima uma.

Stare sorte: 'Macherauch's Marieva' (aromatina, rana do srednjera-

Tamo su pronalazili dovoljno svje tla ili ugodne svijetle sjene. Drvee je bilo dovoljno udaljeno kako ne bi zakrililo sunce, ali opet dovolj no blizu da zatiti bobiasto grmlje od otrih vjetrova. Tlo je u takvom okoliu bilo prekriveno sagom od mjeovitog, samoniklog bilja koje je odravalo zemlju vlanom i rahlom. Sve nae moderne sorte bobiastog voa koje bogato rode potjeu iz krianja razliitih divljih vrsta. Ako u svom prirodnom vrtu vodite rauna o tome da se stvore slini ivotni uvjeti na koje su bile naviknute, ispunili ste vane predu vjete za zdrav rast. Mnoge bolesti nastaju zbog toga to se biljke ne sade i ne obrauju u skladu sa svo j o m prirodom. Slina pravila vrijede i za maline i kupine koje i danas samoniklo ra stu u naim umama. Stoga za svoj nasad bobiastog voa odaberite sunano ili polusjenovito mjesto, zatieno od otrih vjetrova, te cije le godine pazite da tlo uvijek bude prekriveno malem. On se, kao u umi, moe sastojati od niskog bi lja ili od lia i kore. Zdravo bo biasto voe mora se predvidjeti u svakom bio-vrtu. Veselje je kad se ljeti direktno s grma mogu jesti svjei plodovi. Od plodova takoer moete za zimu pripraviti sok, ele ili kompot.

"Heinemanns rote Spatlese* ve dugo se ubraja u provjerene sorte ribiza.

ne doputa. Biljke posadite neto dublje nego to su prethodno bile kako bi u tlu mogle stvoriti obilnu koliinu novih izbojaka. Korijen prethodno uronite u aj od preslice koji je pomijean s ilovaom. Kod crvenih i bijelih sorti razmak redova iznosi 1,5-1,8 m; kod sadnje u redo vima razmak mora biti 2-3 m. Otvor za sadnju ispunite zrelim kompo stom pomijeanim s kamenim bra nom. Nakon sadnje skratite izbojke za dvije treine kako bi ostala sau vana samo posljednja treina.

Crveni i bijeli ribiz

Ribiz se ubraja u porodicu kamenika. Uspijeva i na obroncima i izmeu voaka. to je sunanije mjesto na kojem se nalazi, donosit e bogatije plodove i to e vii biti udio vrijednih sastojaka. Crveni ri biz sadri vitamin C te mnogo vo nih kiselina i pektina.
UZGOJ:

Grmovi se mogu posaditi ujesen ili u rano proljee. Dobro je ako pret hodno posijete biljke za zelenu gno jidbu koje e svojim dubokim kori jenjem razrahliti tlo, jer se kasnije ispod grmova tlo teko intenzivno obrauje. Plitko korijenje ribiza to

Grmovi bobiastog bilja gnoje se u prirodnom vrtu razgraenim gnojem ili polurazgraenim kom postom koji se ujesen posipa po povrini. Za ishranu je prikladan i kompost od kore, mjeavina mlje venog rogovlja, suene krvi i ko tanog brana, drveni pepeo, dijatomejska zemlja i koprivin tekui gnoj. Vaan je, prvenstveno, sloj mala koji moe biti od sijena, ko prive, gaveza, lia, drvenastih ot padaka, mala od kore ili zelenog gnojiva. Taj se sloj mora stalno ob navljati jer on odrava vlanost tla koju grmovi vole, te titi plitkorastue korijenje. Crveni i bijeli ribiz donose plodove na granama starim dvije do tri godine. Sve grane koje su starije od 4 godine - prepoznaju se po tamnoj boji - reu se u blizini tla. Orezivanje se moe provesti na kon berbe ili u ranu jesen. Kad pad ne lie, lake se vidi sama biljka. Svake godine ostavite 2-3 snana mlada izbojka te uklonite stare gra ne i suvine izbojke. Grm mora sve ukupno imati 8-12 snanih izbojaka. Tako e rasti prozraan i zdrav.
OREZIVANJE:

Grmovi ribiza se duboko sade i nakon sadnje orezuju.

Od suvinih jednogodinjih gra na mogu se dobiti reznice tako da

BIOLOKI KULTURE:

SAVJETI

MJEOVITE

velike bobice, dobar okus. otporna na grinje ikarice, hrdu i bolest opadanje lia. "Josta'je krianac izmeu crnog ri biza i ogrozda, snanog rasta s vrlo velikim, crnim bobama. Aromati ni plodovi prikladni su za pripremu sokova i marmelada.
BIOLOKI KULTURE: SAVJETI I MJEOVITE

Pravi pelin posaen ispod ribiza titi ga od borove hrde. Tako er ga i paprat odrava zdravim. Ju hom od preslice (od proljea do je seni) prska se vie puta preventivno protiv gljivinih oboljenja. U prolje e (otprilike u svibnju) potrebno je zalijevati juhom od koprive. Prska nje juhom od ljuski luka takoer po mae protiv gljivinih oboljenja. Nasjeckani enjak, ovjeen u vre ici, odbija ptice koje ele jesti pu pove. Specijalni savjeti navedeni su u tablici nametnika na str. 112-122.

"WeiBe Versailler" je ribiz s ukusnom aromom vina.

Crni ribiz dobro uspijeva u susjedstvu s vinjama. Protiv grinja ikarica prskati ajem od vratia ili sredstvima na bazi buhaa. Inae ga tretiramo kao i crvene sorte.

se ispod oka ukoso odree komad duine 15-20 cm. Ovi vrni izbojci jednostavno se zabodu ukoso u zemlju. Oni e se zakorijeniti i ve idue godine mogu se presaivati. SORTE: Ribizi postoje kao grmovi, polugrmovi i visoki grmovi. G o n o vi se mogu posaditi i kao drvored uzdu ice. Za male su vrtove na roito prikladni visoki grmovi koji zauzimaju malo mjesta i izgleda ju oaravajue tradicionalno kad se posade uzdu staze pa se berba moe obaviti bez sagibanja. Kad kronje zametnu bogate plodove, potreban im je oslonac. Crvene sorte: 'Heros' (velike bobi ce, bogat prinos, rana zrioba), 'Johkheer van Tets" (snaan rast, rana zrioba). "Rondom' (velike bobice, srednje kasna zrioba. robusna i bo gatog prinosa). 'Rote Vierlander* (stara provjerena sorta, robusna, srednjerana zrioba, dobra za pri premu sokova), "Heinemanns rote Spatlese' (snaan rast. kasna berba u kolovozu!). Bijele sorte: 'WeiBe aus Jiiterbog" (robusna, srednjerana zrioba, dobar za konzumiranje u sirovom stanju). 'WeiBe Versailler' (izrazito dugaki grozdovi, slatko-kiselkastog okusa, bogatog prinosa). Bijeli ribiz ima finu aromu po vinu. Najbolje prija svjee ubran.

Crni ribiz
Crni ribiz voli jo vie vlage u tlu (ne ustajale vode!) nego crve ni ribiz, te podnosi vie sjene. Crni ribiz pokazao se dobrim i u krajevima s otrom klimom. Raste robusno i snano te mu je potreban razmak od 2,0 do 2.5 m. Pravila o uzgoju jednaka su kao i kod crvenih sorti. Crne, opore bobice sadre izrazito mnogo vitamina C. Njihov sok jaa otpornost, posebice zimi kad prijeti gripa. ak i granice grma kad ih se protrlja meu prstima imaju tipian jak miris ovih bobica.
UZGOJ:

Ogrozd
I ogrozd je iz porodice ka men ika. Pravila su uglavnom ista kao kod ribiza. Ogrozd je ak i ma nje zahtjevan te podnosi i malo vie sjene. Meutim, na suncu dozrije vaju slade bobice. Grm voli ilovasto tlo bogato vapnencem. Naroito dobro uspijeva na laporu. Razmak izmeu grmova mora iznositi 1.5 m. Kod visokih stabalaca dovoljan je meuprostor 1.2-1.3 m. Kronja ma je potreban potporanj ili potpor na konstrukcija.
UZGOJ:

Crni ribiz nosi plodove uglavnom najednogodinjim izbojci ma. Grm se stoga mora redovito po mlaivati. Nakon berbe, neposredno iznad tla se odreu ibe koje su doni jele plodove te se pusti da svake go dine izrastu 2-3 snana nova izbojka. Ukupno, grm ne smije imati vie od 8 glavnih grana. Sve to raste prema unutra potrebno je odrezati. Grm ri biza treba zraka i sunca!
OREZIVANJE:

Potporna konstrukcija titi teku kronju ogrozda, bogatu plodovima, kako se ne bi slomila (lijevo). Potrebno je redovito orezivanje kako bi kronja ostala prozrana (desno).

'Rosenthals Langtraubige" (velike bobice, visoki sadraj vita mina C), 'Silvergieters Schwarze' (bogat prinos, blagog okusa, manje vitamina C). Obje sorte meusob no se potpomau tijekom oplodnje. "Titania" (nova sorta iz vedske.
SORTE:

BIOLOKI KULTURE:

SAVJETI

MJEOVITE

Ogrozd treba saditi naiz mjenino s ribizom. Dobro njegovani grmovi manje su osjetljivi na pepelni cu ogrozda. U sluaju pojave bolesti prskati ekstraktom paprati, te preven tivno juhom od preslice i vratia. Mali dodatak kalija odrava ogrozd zdravim: kao mal ili tekue gnoji vo koristi se gavez ili se posipa dr venim pepelom. Specijalni savjeti navedeni su u velikoj tablici o na metnicima na stranici 112-122.

Iz grana koje su prekrivene zemljom mogu se dobiti povaljenice.

Ako dio poluzrelih plodova ubere te i ukuhate kompot, rasteretit ete stablo ogrozda te kasnije dobiti na roito lijepe, zrele bobice. Plodo vi, slino kao i crveni ribiz, sadre mnogo vonih kiselina i vitamina C. Konzumiran u sirovom stanju potie probavu i proiava krv. Odrasli gnuovi moraju imati 8-12 jednogodinjih i dvogo dinjih izbojaka. Nakon berbe ili uje sen, neposredno iznad tla odreu se stare, tamne grane (slino kao i kod crvenog ribiza), te se ostavi da*svake godine izraste nekoliko snanih mla dih izbojaka. I orezivanje kronje
OREZIVANJE:

obavlja se slino kao kod crvenog ribiza: i ovdje je potrebno odrezati stare grane te se pobrinuti za pomla ivanje novim izbojcima. Pritom tre ba voditi rauna o kuglastom obliku kronje. Tamo gdje se na ogrozdu pojavila pepelnica, moraju se prven stveno skratiti vrni izbojci - sve do zdravog drva jer u tom dijelu grana prezimlj uju gljivine spore! Ogrozd sa utim bobica ma: 'Honings friiheste Gelbe* (stara provjerena sorta, nije osjetljiva na pepelnicu). "Lauffener Gelbe' (ima tanku koicu, srednje rana zrioba. ugodnog okusa, osjetljiv na mraz i pepelnicu). Ogrozd s bijelim bobi cama: 'WieBe Neckartaler' (rana zrioba, blagog okusa, osjetljiva na pepelnicu). "WeiBe Triumph* (pouz dana, bogatog prinosa, srednje rana zrioba, dobra za visoke grmove).
SORTE:

Maline
Slatke maline su delikatesa bogata vitaminima i mineralnim tva rima. Vie nego sve drugo bobiasto voe, maline su zadrale svoj karak ter umske biljke. Bolesti kao to je, primjerice, bolest stabljike mali na, pojavljuju se prvenstveno tamo gdje se maline ne tretiraju prirodno. Biljke se. prema svojim prvobitnim umskih stanitima, ubrajaju u podstojno bilje. Vole slabu sjenu, zatitu
UZGOJ:

Uz dobru njegu, robusni ogrozd rodi boeato i redovito.

Crveni ogrozd ima snaan slatko-kiselkasti okus i dobar je za pripravljanje marmelada.

Ogrozd sa zelenim bobicama: 'Grune Kugel" (rana zrioba, bogatog prino sa, osjetljiva na pepelnicu), "Lady Delamere* (robusna, prikladan i za krajeve s otrom klimom, bogatog prinosa, srednje rana zrioba). Ogrozd s crvenim plodovima: 'Rote Triumph'(provjerena ve preko 100 godina, kasna zrioba, snana, ali osjetljiva na pepelnicu), 'Maiherzog' (rana zrioba. bogatog prinosa, prikladna za visoke grmove). Nove sorte otporne na pepelnicu: "Dr. Bauers Rokula' (crvena). 'Reverta' (zelena). Tnvicta' (zelena). "Hinnomaki' (crvena, uta i zelena).

od vjetra, stalan pokriva tla te blago kiselu, vlanu zemlju koja je propu sna i ilovasta. Maline se mogu posaditi na ogradi kao ivica ili kao jednostavni dr vored. Izmeu dvije stabilne rubne motke napnu se dvije ice kroz koje se provuku dugi izbojci. Ovoj me todi nije potrebno niti povezivanje. Potrebno je nabaviti kvalitetan sadni materijal iz rasadnika. Najbolje vrije me sadnje je jesen, od rujna do listo pada, te rano proljee. Grmovi malina trebaju meusobni razmak 40-60 cm. a redovima je potreban meuprostor 1.2-1.6 m. Oteeno korijenje se malo skrati i posadi relativno plitko, u svakom sluaju ne dublje nego to je bilo prethodno. U proljee se mla de ibe odreu na 4-5 oka. Prije sadnje korijenje se uroni u kupku od aja od preslice i ilovae.

Maline rode bogato i zdravo ako se uzgajaju u skladu sa svojom prirodom, kao um ske biljke. Sorta "Mailing Promise' otporna je na bolest stabljike malina.

ibe malina povezu se na jednostruko iano postolje, a izbojci koji su dali plodove odreu nesposredno iznad tla.

Otvor za sadnju ispuni se zrelim kompostom i s malo kamenog bra na. Vano je obilno zalijevanje. Na kon toga se posipa sloj mala koji od tog trenutka mora biti stalni pra titelj vaeg nasada malina. Blago kiseli karakter umskog tla postie se kompostom od iglica, lia ili humusom od kore. Moe se upo trijebiti i polurazgraeni kompost. sijeno, strugotina, lie, listovi ga veza ili mal od kore.

Ispod malina izvanredno djeluje i zelena gnojidba koja kasnije osta je kao mal. U tu svrhu se odabiru mahunarke koje sakupljaju duik, primjerice: djetelina ili grahorica. Kao dodatno gnojivo moe se ujesen ispod sloja mala posipati malo mljevenog rogovija. kotanog brana i kamenog brana. Izvanred no prikladan je i dobro razgradeni svinjski gnoj jer maline vole kalij! Razmanoavanje kultura posve je jednostavno: iskopaju se korijenovi izdanci i ponovno posade. Mlade ibe malina tje raju u ljeto, sljedee godine donose plodove, te potom odumiru. Stare grane se stoga moraju rezati svake godine - nakon berbe, neposredno iznad tla. I svi slabi, mladi izbojci moraju se ukloniti. Materijal od reOREZIVANJE:

zidbe malina smije se kompostirati samo ako je posve zdrav! Svaka odrasla biljka ima 5-7 jakih novih izbojaka. na novim okotima ostavlja ih se samo 2-3. Kod sor ti koje rode dva puta. ibe koje su donijele plodove reu se tek u pro ljee. Kod naknadne rezidbe, sredi nom lipnja, jo se jednom uklanja nju novi, slabi izbojci. "PreuBen' i "Deutschland' (dvije stare sorte, dobre arome, ali osjetljive na bolest stabljike ma lina), 'Mailing Promise' (bogato rodi. manje osjetljiva na bolest stabljike malina). "Zefa 1' i "Zeta 2' (vicarske nove sorte, otporne, aromatine). "Schonemann' (pro vjerena i zdrava sorta, kasna zrioba. dobar okus), 'Himbostar' (bogatog uroda, slatke arome): "Nordmark'.
SORTE:

"Korbfuller" i "Zefa" su sorte koji dva puta rode te se plodovi mogu brati j o i u listopadu.
BIOLOKI KULTURE: SAVJETI I MJEOVITE

Kao mjeovita kultura te kultura za sadnju ispod malina, prikladani su prvenstveno niski grah i graak koji sakupljaju duik. Njiho vo lie ostaje na tlu kao vrijedan pokriva tla. Bolest stabljike malina na poetku je vidljiva kao sive. kasnije ljubiastosmee mrlje, kora se odvaja te izboj ci iznenada odurnim. Bolesni dijelo vi biljke moraju se odmah ukloniti i unititi. Preventivno djelovanje ima stalno prekrivanje tla. zelena gnojid ba mahunarkama, te prskanje juhom od preslice. Specijalni savjeti nave deni su u velikoj tablici o nametnici ma na stranicama 112-122. Nasadi malina se nikada ne smiju okopavati kako se ne bio otetilo ko rijenje. Kao zdrav nasad ispod mali na pokazao se neven. Otpalo jesen sko lie ostaje na tlu kao'mal. Jo jedan poseban savjet: osim bobica uberite i malu porciju mladih listova maline. Sueni zajedno s listovima kupina i jagoda daju aromatian aj.

vone kiseline. Sok od kupine po voljno djeluje na eludac, crijeva i mjehur. Nasad ovih zdravih, vi talnih umskih bobica slii onome od malina. Kupinama je potrebno malo vie sunca, inae su manje zahtjevne i robusnije. Potrebno je voditi rauna o karakteristikama tla koje mora sliiti umskom tlu, te o stalnom sloju mala. Grumene korijena posadite malo dublje nego kod malina. Najbolje vrijeme sadnje je tijekom proljet nih mjeseci, od oujka do travnja. Mlade ibe se nakon sadnje odreu na duinu 20-30 cm. Kupinama je potrebna potporna konstrukcija koja mora osiguravati pristup s dvi je strane. Razmak izmeu biljaka iznosi kod sorti-penjaica 3-4 m, kod uspravno rastuih 1,0-1.5 m. Svake godine treba pustiti da iz svakog korijena izraste 6 mladih izbojaka koji se kasnije povezu. Slabe grane se uklanjaju. Divlji izbojci koji nastaju u pazucu listova reu se u ljeto na 2-3 pupolj ka. Tako ostaje sauvan pregled nad dugim, trnovitim izbojcima. U ka sno ljeto - nakon berbe - moraju se odrezati neposredno iznad zemlje i sve ibe koje su rodile. Ciklus rasta mladih izbojaka tada poinje izno va. Nikada se ne smije zanemarivati redovito orezivanje kupina, jer e u suprotnom vrlo brzo nastati nepro bojna trnovita ikara!
OREZIVANJE:

Boni izbojci koji rastu u pazucima li stova moraju se odrezati u ljeto.

"Theodor Reimers" (stara sorta, prikladna i za pjeskovita tla, malo osjetljiva na mraz. s aroma tinim bobicama, bogatog uroda). 'Thomless Evergreen' (nova sorta bez trnja. izrazito lijepo lie s pro rezima). "Black Satin' (bez trnja. aromatini, veliki plodovi); 'Wil sons Fruhe" (jedina uspravna sorta koji se jo nudi; raste slino kao maline, ima male slatke bobice).
SORTE: B I O L O K I SAV M E T I I M J E O V I T E K U L

Kupine su manje osjetljive na bolesti nego maline. U proljee se preporuuje preventivno prska nje tekuim gnojivom od preslice i koprive. Najbolji savjet za zdrav nasad: stalno maliranje!
TURE:

Kupine
U Z G O J : Crne bobice imaju izrazito visoki sadraj vitamina C. Uz to, sadre i vrijedne mineralne tvari i

Vinova loza
UZGOJ:

Ove plemenite bobice us-

Jednogodinji i dvogodinji izbojci kupina mogu se pregledno privrstiti na napetom drvoredu od ice.

Grozdovi "Plavog portugisca" obeavaju dobru berbu. Na toplom zidu kue dozri jevaju velike i zdrave bobe.

pijevaju, pod zatitom ovjeka, vje rojatno ve preko 5000 godina. Sa dre groani eer, vone kiseline, vitamine i mineralne soli. Najbolje inje jesti svjee, kao delikatesu iz vlastite berbe. Naravno, i sok od groa je vrlo zdrav. Vinova loza najbolje raste u kunom vrtu na junom zidu ili oblikovana kao sje nica na sunanom mjestu. Naroito povoljno je dvorite atrija. Vino va loza treba toplo, propusno tlo s malim sadrajem kalcija. Korijenje raste 6-8 m u dubinu te stoga bez problema preivi ljetnu suu. Zele na gnojidba je temeljita priprema tla za sadnju vinove loze. Na drvoredu, vinova loza treba raz mak 3-5 m. Jama za sadnju se isko pa na povrini 1 m 2 , u dubinu 70-80 Cm. Najbolje vrijeme sadnje je pro ljee. Vinova loza se stavlja koso uza zid tako da se zemljom prekriju dva pupa. Materijal iz iskopa pomijea se sa zrelim kompostom, kamenim i kotan im branom, te se time po novno ispuni jama. a potom sve iz dano zalije. Tijekom zime vinovoj je lozi potrebno mnogo vlage, dok ljeti podnosi suu. Vana je i svje tlost i toplina. Gnojidba se obavlja ujesen, kompostom i kamenim bra nom. Kompostirani gnoj od peradi, guano ili mjeavina mljevenog rogovlja i kotanog brana, moe se umijeati u kompost. Vrlo je dobar i drveni pepeo. U proljee se moe jo jednom posipati kompostom. Izvedba potporne konstrukcije i kontinuirano oreziva nje ubrajaju se u najvanije radove u nasadu vinove loze. Tijekom prve godine na srednjem izbojku nastaje okot, a svi se sporedni izbojci reu na dva oka. U drugoj godini lozi je potrebno oblikovati drvored na koji e se privrstiti. Mladi glavni izbojak krati se na 5-7 oka te se okomito povezuje. Boni izbojci privruju se koso-vodoravno. Sporedni izbojci iz bonih ogranaka, koji se nazivaju i zaperci. moraju se skrati ti na 6-8 listova. U kasnu zimu, ot prilike u veljai, obavlja se zimsko orezivanje. Ono se ne smije obaviti prekasno, jer inae loza suzi i gubi mnogo svoje snage. Vinova loza rodi na jednogodinjim mladim iz bojcima, koji rastu iz dvogodinjih: stoga se kod ove rezidbe reu dvo godinje ibe na dva oka.
OREZIVANJE:

Na sunanim mjestima, sjajni crni plo dovi kupina slai su i bogatiji vrijednim sastojcima.

se koristi kao gnojivo jer je bogato kalijem i fosfornom kiselinom. Vinova loza osjetljiva je na glji vina oboljenja. Preporuuje se preventivno prskanje tekuim gno jivom od preslice. Vodite rauna o posebnim savjetima o pepelnici i sivoj plijesni u velikoj tablici o na metnicima na stranicama 112-122.

Voke - rajske radosti

U prirodnome vrtu ne smiju nedo stajati voke - pa makar to bilo i jedno jedino drvce jabuke kao sim bolini odsjaj svih prolih i buduih rajskih radosti. Naravno d a j e berba s vlastite voke mogua samo ako postoji dovoljno mjesta za sadnju. No, uzgojem niih, uih oblika nude se i malim vrtovima mogu nosti uzgoja jabuka ili kruaka. Sve su vrste voa zdrave i vaan su sastavni dio prirodne ishrane. Kad se plodovi uberu i pojedu svjei sa stabla, nude cijelu akumuliranu zalihu vitamina, mineralnih tvari, eera i vonih kiselina. Voe iz bi olokog uzgoja raste pod uravnote enim hranidbenim i ivotnim uvje tima. Sukladna tomu je i kvaliteta njegovih sastojaka i arome. Ukoli ko se ne prskaju otrovom, trenje, jabuke ili ljive mogu se brati i bez bojazni jesti u svako doba. Uz to, neprskano voe ima jo jednu pred nost: nije ga potrebno guliti. vrsti sastojci kore i jezgre daju vane balastne tvari koji potiu crijeva na normalan rad. Voke nisu samo korisne, one se ubrajaju u najstarije simbole plod nosti i ivota na naoj Zemlji. U ophoenju s tim drveem koje nam poklanja hranu, ponovno moramo nauiti poneto od strahopotovanja s kojim se ono nekada promatralo. Duboki smisao ima, primjerice, obi aj da se nakon roenja djeteta po sadi jedno stablo. Oboje e tada go-

Vinova loza na kui treba topao, osunani zid. Potrebno ju je redovito orezivati i tada moe doivjeti visoku starost. Iznad toga mora ostati 1 -2 cm drva, takozvani ep kako se pupoljci ne bi posuili. Obje ibe koje potjeraju iz tih oka paljivo se vodoravno po vezu. One e te godine roditi. Tijekom ljeta potrebno je obavi ti jo i "zelenu rezidbu". Sve ibe koje rode skrauju se iznad najgornjeg zametka ploda na 3-4 lista. Iz bojci koji ne nose plodove od srpnja se orezuju. Glavni izbojci skrauju se na vrhu tijekom kolovoza/rujna. Najbolje bi bilo kad bi prvu rezidbu obavio strunjak, a vi gledali i pri tom uili. Tada e vam kasnija orezivanja biti laka. Ako pomislite da vinova loza moe biti stara 50 godi na, tada se isplati "dobar odgoj" u njenoj mladosti! 'Friiher Malinger" (stara sorta, prikladna i za krajeve s o trom klimom, slatke bobe), ' VVeiBer Gutedel' i 'Roter Gutedel' (bogati prinos, prikladna i za sjeverne kra jeve, ali zahtijeva dobro tlo), "Rani plavi burgundac' (nije osjetljiva, prikladna i za pjeskovita tla).
SORTE:

Sadnice vinove loze najbolje je na baviti u dobrom rasadniku.

B I O L O K I SAVJETI I MJEOVITE K U L

Ne postoji mjeovita kultura. Loza mora rasti sama i na suna nom mjestu. Povoljno djeluje pre krivanje tla kamenjem ili ljunkom jer se akumulira i otputa toplina. Premaz ilovaom (vidi poglavlje o vokama) titi drvo. Odrezana vi nova loza mora se spaliti, a pepeo
TURE:

dinama i desetljeima zajedno rasti. ovjek i drvo razvijaju se u jedin stvene osobnosti - svaki na svoj na in. Voke - kopije svakog sanjanog rajskog vrta - krase zeleni ivotni prostor svojom ljepotom i tijekom izmjene godinjih doba. Rascvje tana jabuka ili trenja predstavlja "pjesmu"*. I raskoni plodovi tvore aroban pogled. ak i tijekom zime. kad se skelet ogoljelih grana uzdie prema nebu, voka razotkriva novu, draesnu stranu svog bia. Vrtlar koji promatra vrste, smee pupolj ke, mora poeti razmiljati i osjeti ti strahopotovanje. U tim malim, okruglastim tvorevinama zatvoreno je ve cijelo bogatstvo nadolazee vrtlarske godine: cvjetovi, listovi i plodovi - boje. oblici i mirisi. Voka u vlastitom vrtu moe nam ponovno otvoriti oi za udo kraj kojega sva kodnevno prolazimo.

sastaviti. U suprotnom se moe dogoditi da va siuan, vretenasti grm nepredvidivo naraste u visinu. Kupujte stoga voke samo u pozna tim, kvalitetnim rasadnicima. Drvored od voaka: jednogodi nje i dvogodinje sadnice koje su uzgojene na istoj podlozi kao i vretenasti grm. mogu se koristiti i za drvored od voaka na kunom zidu. Ovo je tradicionalan oblik vo

nog nasada koji ne smije pasti u zaborav. Pritom se koristi topla zatita zida te istovremeno stvara prekrasna kombinacija arhitekture i prirode. Naroito je preporuljiv reetkasti drvored koji djeluje rahlo i prirodno. Za izvedbu i rezidbu dr voreda najbolje je konzultirati se sa strunjakom, a od pomoi moe biti i specijalizirana literatura. Za nasad na toplom kunom zidu priklad-

Dunje se uzgajaju kao grmolika stabla ili polustablaice: one i male vrtove obogauju cvjetovima i plodovima.

Oblici stabla i odabir sorti

Voke postoje u razliitim velii nama, stoga se lako moe odabrati ona koja je pogodna upravo za va vrt. Oblici vretenastog g r m a izvan redno su prikladni veinom za male i srednje velike vrtove naeg vre mena. Imaju visinu debla 40-60 cm. narastu sveukupno samo u visinu 2-3 m. te im je u redu potreban raz mak 2.5- 3 m. Takva mala stabla na kojima se svi radovi mogu jedno stavno obaviti, mogu formirati ivi cu. Ona proputaju dovoljno zraka i sunca drugim biljkama u vrtu. U tom se obliku nude. prvenstveno, sorte jabuka i kruaka. Vretenasti grmovi cijepljeni su na odreenim podlogama koje sprea vaju da drvo raste prejako ili presla bo. Podloge su oznaene slovima i kombinacijom brojeva (primjerice: tip M9). Podloga i sorta voke mo raju se vrlo promiljeno i struno

kod visokostablaica vrlo izdana esto bude i nekoliko desetaka kilo grama istog voa. A to se mnotvo mora i iskoristiti! Od manjih staba la moete posaditi vie sorti koje u razliita doba nude razliite uitke. Za zdrav uzgoj voaka s bogatim prinosom vrlo je vaan izbor sor te. Sade se uvijek one voke koje odgovaraju klimi vaeg mjesta i posebnostima vaeg vrta. Osjetljive sorte voa su u krajevima s otrom klimom izrazito osjetljive na bole sti. Donose vie razoaranja nego plodova. Ne ustruavajte se isku snog strunjaka pitati za savjet. Pri vatni voar, savez malih vrtlara ili dobar rasadnik mogu vam svojim bogatim iskustvom pruiti vrijedan savjet. Cesto ete imati vie radosti s dobrim, otpornim, lokalnim nego s razvikanim sortama. Stare sorte voa od kojih su mno ge bile skoro iezle, ponovno se unazad nekoliko godina sakuplja ju, razmnoavaju i nude u nekim rasadnicima. Bio-vrtlaru se isplati krenuti u potragu za takvim tra dicionalnim sortama jabuka ili za drugim, ve generacijama omilje nim vrstama voa. One esto imaju izraziti okus i robustan rast.
Oblici stabla za kuni vrt: vretenasti grm. grmolika stabla i polustablaice (s lijeva na desno).

Sadnja
Voke stoje mnogo godina, a veli ko drvee i generacijama na istom mjestu. Stoga, ne smatrajte da ste prenaglili s pripremama, jer time pokreete razvoj koji e jo dugo imati svoj uinak. Kao prvo. u pro ljee posijte mjeavinu biljaka kao zelenu gnojidbu koja e tlo duboko proeli korijenjem, razrahlili ga i obogatili hranjivima. Ve u ranu jesen mogu se iskopati jame koje moraju biti duboke 40-60 cm te tako iroke da se korijenje u njima moe dobro rairiti. Dodajte u jamu 2-3 lopate pune zrele kompostne zemlje, te pomijeajte isko panu zemlju s kompostom i s malo drvenog pepela. Moete dodati i kameno brano ili dijatomejsku zemlju. Ovom rahlom mjeavinom ponovno privremeno ispunite jamu i sve pokrijte materijalom za mal iranje. Najbolje vrijeme sadnje voaka je kasna jesen. U krajevima u kojima se mora raunati s ranim mrazom, najprikladniji je mjesec listopad. U krajevima s blagom klimom najbo lje je saditi u studenom. No. nova sadnja se moe planirati i u oujKod pravilno posaene voke mjesto ci jepljenja mora biti iznad zemlje (desno je ispravno).

Marelice se mogu izrazito dobro uzgaja ti kao drvored na sunanom zidu.

ne su prvenstveno kruke, breskve i marelice. U krajevima s otrom klimom zatitni drvored esto nudi jedinu mogunost uivanja u ovim plodovima. G r m o l i k o stablo ima visinu debla 60-80 cm. Ovaj je oblik prikladan za voke s malom kronjom kao to su vinje i breskve. U vrtovima srednje veliine ovo drvee jo pro nalazi dovoljno prostora. Potreban im je razmak 4-5 m. Polustablaice i visokostablaice doseu visinu debla 0,8-1,5 m od nosno 1,5-1,8 m. Moraju stajati u vrtu, potrebno im je mnogo pro stora te daju veliku sjenu. Mogu se posaditi kao "ukrasni predmet". Za vie velikih voaka potreban je po seban komad zemlje koji e sluiti iskljuivo kao vonjak. Pritom je potrebno voditi rauna da je berba

ku. Prvo se iz j a m e ponovno isko pa mjeavina zemlje. Potom se u zemlju zabode motka (potporanj) koja e tankom stablacu pruiti potporu. Ona mora dopirati samo do najdonje grane, dakle ne sezati u kronju. Ovaj potporanj mora biti udaljen pedalj od stabla te stajati na junoj strani od stabla kako bi ga zatitio od sunevih opeklina. Mlado se drvo, ukoliko je dolo iz rasadnika, temeljito navlai u po sudi. Korijenje se malo skrati; prije svega se moraju odstraniti nagnjeena ili suha mjesta. Sitni korijenii ostaju netaknuti. Neposredno prije sadnje, korijen se uroni u ilovastu smjesu kao to je opisano na stranici 200 u poglavlju "Gnojid ba i njega". Najbolje je da sadnju obavljate u dvoje. Pomaga e drvo postaviti u jamu. paljivo e rai riti korijenje i vrsto drati stablo. Drugi e u j a m u nasipati mjeavi nu zemlje. Stablo se mora ee lagano protresti kako bi se zemlja slegla i ispunila sve uplje prostore. Na kraju, izmama lagano pritisni te humusnu mjeavinu. Nikako ne ugaziti! Potom se temeljito navlai jarak oko stabla. Mjesto cijepljenja, vidljivo kao za debljanje pri dnu debla, mora obve zno biti iznad povrine zemlje. Ako se "ukopa", stablo e na tom mjestu stvoriti korijenje i nadrasti podlogu. Stoga se voka mora uvijek posadi ti malo vie nego stoje to prvobitno bila u rasadniku. Na kraju se deblo zavee za motku pomou petlje u obliku osmice. U tu svrhu postoji u specijaliziranim trgovinama uad od kokosa ili specijalne plastine spojnice. Na kraju, zemlju oko sta bla prekrijte liem, sijenom, tra vom ili koenom zelenom gnojid bom. Sada je vaa vokica spremna za zimu.

teaj koji organiziraju neka vrtlar ska drutva. I kod strunih savjet nika regionalnih poljoprivrednih slubi moete dobiti korisne infor macije. Adresar poljoprivrednih savjetnika i njihovi brojevi telefo na dostupni su na internet adresi: vvvvw.hzpss.hr. Idealno bi, naravno, bilo kad bi pronali majstora koji bi rezidbu obavljao prema prirodnim gleditima. Osnovno znanje mogu e je stei i pomou specijalizirane literature koju lako moete proitati tijekom hladnih zimskih dana. Ovdje se radi samo o tome da se razjasne najvaniji odnosi i zahva ti. Stoga je tekst upotpunjen mno gim crteima koji jasno pokazuju kako se oblikuje kronja drveta i gdje morate posegnuti za karama i pilom. Usprkos tome - najljepa slika rezidbe nikada nije identina sa stvarnou koju ete jednog dana sami imati u svom vrtu, jer svako drvo raste drugaije - svako drvo je jedna izraena osobnost. Uite sto ga iz iskustva drugih vrtlara i vje bajte promatrajui. Kad ovladate temeljnim znanjem te se moete uivjeti u oblik rasta ne kog drveta. orezivanje e vam biti razumljivije i lake polaziti od ruke. Kao ope pravilo, upamtite: kronji je potreban zrak i svjetlo. Stoga se. u principu, uklanjaju sve grane koje rastu prema unutra. Od grana koje se kriaju ili dodiruju, ree se jedna. Pritom je potrebno voditi rauna da se ree neposredno iznad oka koje gleda prema van. Zamislite kako e na tom mjestu iz pupoljka izrasti grana. Moraju se ukloniti i svi izboj ci koji rastu okomito, takozvane vo dopije ili mlazevi. Samo se ponekad sauva neka od tih grana te iskoristi za oblikovanje kronje. Kako se ne bi odrezale pogrene grane, po trebno je razlikovati razliite oblike pupova kod voaka. iljasti oblici sadre lisne pupove, okruglasti pu povi su cvjetni i rodni.

Opa pravila rezidbe

Rezidba voaka je umjetnost koja pretpostavlja struno znanje i spo sobnost uivljavanja. Stoga se svim voarima-poetnicima moe samo savjetovati da prvo obave praksu kod strunjaka. Jedno vrijeme je potrebno gledati vjetog vrtlara pri likom rezidbe ili pohaati struan

Kao opu smjernicu potrebno je jo upamtiti: jaki rez potie, prvenstve no, rast drveta. Oprezan rez, s po vezivanjem odreenih grana, potie zametanje plodova. U prirodnim vrtovima prednost se daje onim metodama koje ne predstavljaju radikalan zahvat u rast ve potiu i podupiru dobra svojstva drveta. Najbolje vrijeme za prvi rez mla dog te za glavni rez starijeg drvea je rano proljee (veljaa do ou jak). Rez kojim se prorjeuje kro nja moe se obaviti u ljeto, nakon berbe. Tamo gdje pila ostavlja vee rane. potrebno je zagladiti povrinu reza te je premazati i zatvoriti vo arskim voskom ili smjesom ilova e. Takav "flaster" titi drvo od pa razita koji bi mogli prodrijeti kroz otvorenu ranu. Grubo granje od rezidbe potrebno je kasnije spaliti jer bi se u kori mogli skrivati namet nici te se kasnije ponovno proiriti. Za kompost se smiju koristiti samo tanke grane s glatkom korom.

starenja, grane koje donose plodove skrauju se na jedno oko koje gleda prema van. Tada e ponovno nasta ti mladi izbojci koji e se ponovno vodoravno povezati. Stariji, redo vito orezivan vretenasli grm mora imati oblik piramide sa iljastim vrhom.

Orezivanje polustablaica i visokostablaica

Kod ovih velikih oblika stabala va an je oblik kronje. 1 ovdje se uvi jek odstranjuje konkurentni izbojak. Pored glavnog izbojka, potrebno je sauvati 3 postrana izbojka koji ine osnovni skelet kronje. Ove grane trebaju biti to rjee i ravnomjernije rasporeene na deblu. Moraju tvo riti etae koje su meusobno uda ljene 50-60 cm. te koje izrastaju iz glavnog debla to je mogue vie pod pravim kutem. Na tim glavnim granama razvit e se kasnije bone grane koje e donijeti plodove. Kod prvog reza snano se orezuju svi izbojci skeleta kronje. Najsla bije grane se pritom moraju najvie skratiti. Tijekom sljedeih godina mora se orezivati tako da nasta ne dobro oblikovana kronja koja, usprkos bogatim granama koje nose plodove, ostaje prozrana i proeta suncem.

Orezivanje grmolikog stabla

Jabuke i kruke u obliku grmolikog stabla orezuju se kao i polustablai ce i visokostablaice. Izuzetak ine vinje i breskve. Prilikom sadnje potrebno je na donjem dijelu debla ukloniti neke tzv. prijevremene iz bojke kako bi nastala visina debla od 60 cm. Iznad toga ostaju 3-4 grane koje se jako skrauju na samo 2-4 oka. Srednji izbojak skrauje se na pedalj iznad tih bonih izbojaka do snanog pupa. Malo grmoliko stablo e nakon ovakvog jakog orezivanja izrazito snano potjerati. Sljedee godine se ponovno tretira kao visokostablaica kako bi dobilo dobro oblikovanu kronju. Osobi tosti kod rezidbe bresaka i vianja navedene su u poglavlju "Kotuniavo voe".
Orezivanje trenje: tijekom prve godine jako se skrauju svi izbojci.

Orezivanje vretenastih grmova

Ovaj mali oblik drveta rodi vrlo rano. ve u drugoj ili treoj godini. Tijekom prvog proljea skrauje se na 30-40 cm samo srednji izboj koji raste okomito. Potpuno se odree samo takozvani "konkurentni" izboj koji raste ravno prema gore, paralel no uz glavni izbojak. Boni izbojci koji iz glavnog debla tjeraju pod o trim kutom takoer se odstranjuju. U prvoj godini na drvcu ostaje samo 3-5 bonih grana koje su rijetko ras poreene i rastu pod pravim kutem iz debla. One se ne orezuju ve se vodoravno povezuju. Na taj e na in ranije donijeti plodove. Tijekom sljedeih godina redovito se orezuje glavni izbojak te otkla njaju grane koje rastu prema unu tra. Samo ako pokazuju znakove

Gnojidba i njega
Svjee zasaena mala stabla ne smiju se suvie poticati na rast. Ti jekom prve godine moe se gnojiti kompostom. kamenim branom i slojem mala. Gnojiva: odrasle voke gnoje se svake dvije godine kako bi ostala sauvana njihova rodnost. Najbo lje ih je gnojiti dobro razgraenim gnojem. Nikada se ne smije dava ti svjei gnoj ili neprovreli tekui gnoj. Time se samo potie osjetlji vost na bolesti i divlji rast. Tko ne moe nabaviti stajski gnoj. moe pomijeati kompost s gnojivom od peradi, suenim goveim gnojem ili mjeavinom mljevenog rogovlja. suene krvi i kotanog brana. Kamenog brano i dijatomejska ze mlja e se pobrinuti za potrebne mikroelemente. Drveni pepeo donosi

u mjeavinu kalij kao vano hranji vo. Kompost pomijean s gnojem posipa se oko debla te se ta otvore na povrina, koja mora odgovarati opsegu kronje, tijekom cijele go dine prekrije slojem mala. Pojas oko debla: U bio-vrtu naj vaniji dio njege drveta odigrava se upravo na pojasu oko debla. Budui da se sve vrste voa rasprostranjuju s vie ili manje gustim plitkim korijenjem ispod povrine zemlje, ispod drvea se ne smije okopavati ili grubo kopati. Ovo fino pletivo od korijenja hrani drvo dok ga dubo ko, snano korijenje privruje u zemlji. Malirani pojas oko debla titi, dakle, plitku mreu korijenja. On se brine o ishrani i humusu, te odrava zemlju vlanom i rahlom. Stoga je pojas oko debla potrebno napraviti to veim. Voka se mora gnojiti i zalijevati jo malo izvan ruba kronje. U tom pojasu raspro stranjeno je najsitnije korijenje. Tijekom vrlo vruih ljeta iskopajte grabljama ili otrom motkom rupe u zemlji te tako direktno dovedite tekuinu do korijenja. Na taj se na in mogu dodavati i tekue otopine gnoja koje e tada djelovati izuzet no brzo. U normalnom sluaju se tekui gnoj polijeva, prije svega, po velikom pojasu oko debla koji moe jednakomjerno regulirati te kuinu. U prirodnim vrtovima to su. prije svega, biljne smjese od koprive i gaveza koje gnoje drve e i istovremeno ga ine zdravim. Za vonjak se mogu dodati i listovi bazge. Ovakav mijeani tekui gnoj moe se primjenjivati dva puta u godini: u proljee i nakon berbe. Umjesto sloja mala moe se pojas oko debla zasijati i biljkama za zele nu gnojivu ili drugim ivim pokriva em tla. Za to su prikladne trgovake mjeavine, ali i kokotac, pinat, go ruica, dragoljub ili samoniklo bilje kao stoje dobriica. Smrznuto lie ostaje preko zime kao sloj mala.

Tamo gdje je otpiljena grana, potrebno je obrezati rub rane i odmah ga zatvoriti voarskim voskom.

Njega d e b l a : Vana mjera njege je premaz debla koji se izvodi u kasnu jesen ili tijekom veljae. Prvo se kora snano oetka jakom etkom, a potom se deblo voke premaze samostalno napravljenom smjesom ilovae ili trgovakim preparatom (vidi tablicu preparata na str. 107). Pomou prskalice smjesa se u fi nom mlazu takoer moe raspriti i po granama kronje.

Sustav korijenja voke see izvan okvira kronje. Gnoji se i zalijeva do ruba!

Da pokriva tla iznad njegovanog pojasa oko debla moe pruati i ugodan prizor u vrtu. pokazuje ovaj primjer.

Ovakva sredstva tite deblo od pu kotina nastalih smrzavanjem, izljeuju rane, potiu rast kambija te i zg lad uju koru. Takoer djeluju i preventivno protiv tetnika i glji vinih oboljenja, jer zatvaraju mo gue otvore u kojima se oni skri vaju. Preparat Preicobakl svojom primjesom ivotinjske ui dodatno odbija zeeve, kunie i ptice od glo danja i izgrizanja pupova. Zdrava smjesa od ilovae moe se pripremiti iz sljedeih sastojaka: Ilovaa ili glineno brano pomijea se s ajem od preslice u gustu smje su - to predstavlja osnovu. Po vla stitom odabiru moe se jo dodati svjef kravlji gnoj. aka dijatomejske zemlje ili aj od vratia. Ako se eli prskati, tekuina se mora toliko razrijediti da moe prolaziti kroz sapnicu prskalice. Za premaz debla koristi se gusta smjesa koja se ki stom ili metlicom s rukom jedna komjerno premazuje po deblu.

juha od pelina pomae protiv jabu nog savijaa i ui, juha od paprati djeluje protiv titastih i krvavih ui. aj od vratia djeluje protiv grinja i pepelnice. Takoer pomae i ako se kod pepelnice koja se rano pojavi odreu i spale vrni izbojci. Juha od preslice moe se preventivno kori stiti protiv svih gljivinih oboljenja. Sve praktine upute za pripremu i primjenu ovih prirodnih sredstava nalaze se u poglavlju "Bioloka obrana od nametnika" stranica 100. te u tablici na stranici 112.

i vlagom, te e dugo ostati svjei. U toplijim prostorijama potrebno je takve vree na vie mjesta probuiti kako bi dio ugljinog dioksida koji se izluuje prilikom zriobe mogao izai. Ostale openite upute za skla ditenje nalaze se na stranici 141. Evo jo dva savjeta iz bioloke prakse. Prskanje uskladitenog voa ajem od preslice titi od trulei i plijesni (gljivice!). Naljev od ljuski luka. prskan u tankom mlazu, tako er poveava trajnost plodova. I u podrumu mora vladati dobro susjed stvo jer voe brzo poprima strane mirise. Stoga jabuke i kruke nika da ne uvajte zajedno s krumpirima, kupusom ili kiselim kupusom! Koluniavo voe ne moe se uvati. Samo se vinje mogu zamrznuti. Sve ostale sorte voa moraju se konzer virati ukuhavanjem ili stavljanjem u eer. Trajnost plodova moe se produljiti i u obliku kompota, pjene, marmelade, soka ili mota. Kona no, i stavljanje mnogih sezonskih sorti voa u rum predstavlja pose ban oblik konzerviranja. Za suenje su prikladne jabuke, kruke, marelice i ljive.

Berba i konzerviranje
Sve sorte voa moraju se brati vrlo paljivo i oprezno. Inae se sono meso ploda moe brzo otetiti usli jed nagnjeenja. Potrebno je koristiti prozrane koare za branje te ne sla gati mnogo plodova jedan na drugi. Vrijeme berbe i sposobnost skladi tenja ovise o vrsti voa. Stoga obra tite panju na upute koje se nalaze u tablici na sljedeim stranicama. Kao temeljno pravilo potrebno je zapam titi: plod je zreo kad se moe bez pro blema odvojiti od granice. " R a n e " jabuke i kruke koje se mogu brati ve ljeti, u principu se ne dre dugo te ih je potrebno brzo konzumirati ili ukuhati. Kasne sorte voa moraju, naprotiv, ostati na stablu stoje dulje mogue. One esto razvijaju svoju karakteristinu aromu tek tijekom posljednjih tjedana zriobe. Takvim kasnim jabukama, krukama ili lji vama nee nauditi blagi mraz. Za skladitenje prikladno je samo jezgriavo voe: jabuke, kruke i dunje. Prostorija mora biti to hlad nija te umjereno vlana. U suhim podrumima moete si pomoi ako pod poprskate vodom. Jabuke se mogu spremiti i u plastine vree koje se nakon nekoliko dana zaveu. Plodovi e u njima biti obavijeni "izdahnutom" ugljinom kiselinom

Zatita od bolesti i tetnika

Mnoga od opisanih prirodnih sred stava za njegu ve imaju preventiv ni uinak na bolesti i tetnike. Stal no prekriveni pojas oko debla bogat humusom pridonosi zdravom rastu. Uravnoteena ishrana i pravilno orezivanje jaa zdravlje i otpornost drvea. I premaz debla smanjuje tete. ak i izborom biljaka posa enih na pojasu oko debla moe se provoditi obrana od tetnika. Tako. primjerice, dragoljub ispod voaka, posebice ispod jabuka, brani od kr vavih i lisnih ui. Smjese za prskanje, tekui gnoj i prirodna sredstva za posipavanje pripremljena kod kue pravovre meno spreavaju bolesti ili se mogu upotrijebiti u sluaju opasnosti: tekui gnoj od listova bazge odbi ja mieve; posipavanje kamenim branom djeluje protiv lisnih ui:

Jezgriavo voe
U jezgriavo se voe ubrajaju plo dovi kod kojih meso obavija "kui te" sa sitnim sjemenkama.

Jabuke
D E B L A I S O R T E : Za male vrtove preporuljivi su vretenasti grmovi. Grmolika stabla pogod na su za njegu u vrtovima srednje veliine. Jabuke se mogu nabaviti i kao polustablaice i visokostablaice ukoliko u vrtu postoji za njih dovoljno mjesta. Tablica prikazuje izbor provjerenih sorti i njihova najvanija svojstva. OBLICI

Bogati urod jabuka budi sjeanja na iz gubljene rajske radosti. Blago onome tko bezbrino moe zagristi u svjee ubrane plodove!
POSEBNI S A V J E T I Z A U Z G O J : Jabuke

se ubrajaju u porodicu rua. Kod nas su kao divlji oblici udomaene ve tisuljeima. Dananje vrtne sorte cijepljene su na specijalnim podlo gama. Najbolje uspijevaju na blago ilovastim tlima bogatim humusom. Vana je jednakomjerna vlaga u tlu te to vea vlaga zraka. Na suhim junim padinama nije preporuljivo saditi jabuke. vrsta voa Ova rasprostranjena osjetljiva, nije naroito

no bolje je odabrati one sorte koje su najbolje prilagoene naoj klimi. U vinorodnim krajevima s blagom kli mom izuzetno dobro uspijevaju 'Jo nathan" i 'Zlatni delies', dok u kra jevima s otrom klimom mogu dobar prinos imati i "Schoner von Nordhausen*. "Geheimrat Oldenburg" i 'James Grieve'. Obratite panju i na upute u tablici "Stare sorte jabuka". No prije svega, potrebno je znati da stablo jabuke nikada ne smije stajati samostalno. Potreban mu je opraiva druge vrste koji e oploditi

Sorte jabuka
Sorta Aroma i meso ploda Sadraj vitamina C u mg (na 100 g mesa jabuke bez jezgre) 15.3 Vrijeme berbe Trajnost

'Klaraptel'

svjee kiselkasta; prhko meso. kasnije branasto

sipanj

nije za uskladitenje, samo za konzumira nje u svjeem stanju do prosinca do kraja studenog do prosinca do veljae, od stu denoga dospijeva za konzumiranje do veljae

'Grafentajnka' James Grieve' 'Geheimrat Oldenburg" "Zlatna parmenka" "Cox Orange"

slatkasto-kiselkasta; sono meso slatko-kisela; sono meso. kasnije branasto osrednji okus; sono meso mirisno slatka; vrsto, hrskavo meso, kanije branasto fino aromatina, slatko-kiselkasta; sono meso. kasnije branasto

7,8 6.8 0-5 18.1

od sredine kolovoza do sredine rujna od sredine rujna do sredine listopada rujan od sredine rujna do sredine listopada listopad

10-20

' WinterglockenapfeF je stara, provjerena sorta. Plodovi imaju kiselkasti okus, soni su te se mogu uvati do travnja.

" VVinterrambur'je stara, seoska sorta koja uspijeva do 800 m nadmorske visine.

njegove cvjetove. Jabuke su stranooplodne. Stoga se uvijek moraju u blizini posaditi dvije razliite sorte. Meu uobiajenim uzgojnim oblici ma ima nekoliko dobrih opraivaa i sorti koje se naroito skladno nado punjuju. Stoga je dobro raspitati se o tome prilikom kupnje u rasadniku. I u katalozima rasadnika obino su takve sorte i prikladno oznaene. Jabuke se ubrajaju u biljke s izuzet no plitkim korijenjem. Najvei dio korijenja koje upija hranjiva nalazi se u najgornjem sloju zemlje. Nje govani pojas oko debla koji se ni kada ne smije okopavali, naroito je vaan za ovu voku koja se redovito mora opskrbljivati kompostom. U proljee se na pojas oko debla zasije dragoljub koji e odbijati lisne ui.

Tablica na stranici 206 pokazuje iz bor provjerenih sorti.

P O S E B N I S A V J E T I Z A U Z G O J : Kru ke se ubrajaju u porodicu rua. Po stoje kruke s dubokim, kao i one s plitkim korijenjem, stoga im je potrebno dublje tlo nego jabukama. Osjetljivo reagiraju na visoku razi nu podzemnih voda. Kruke vole topla, lagana tla bogata hranjivima, a najbolje uspijevaju na zatienim, sunanim poloajima. Na nepovolj nim poloajima plodovi nee razvi ti dobru aromu. Krukama je, kao i jabukama, uvijek potreban partner koji e osigurati opraivanje. Dobri i loi opraivai obino su navedeni u katalozima rasadnika.

Na slici gore dozrijeva 'Kostliche von Charneux". a dolje se sjaji zrela dunja.

Dunje Kruke
O B U C I D E B L A I S O R T E : Kruke su veinom cijepljene na podlozi du nje. Oblik vretenastog grma na roito je prikladan za male kune vrtove. Za vee vonjake postoje grmolika stabla ili polustablaice i visokostablaice. Kruke koje vole toplinu mogu se posaditi kao dr vored na zatienom kunom zidu. O B L I C I D E B L A I S O R T E : Dunje se ve inom uzgajaju kao grmolika stabla, no postoje i polustablaice. Potrebno je razlikovati dunje u obliku jabuka s okruglim plodovima i dunje u obliku kruaka s duguljastim plodovima.

Preporuljive su naroito sljedee sorte: 'Bereczki" (krukolika, ve liki plodovi, osjetljiva na mraz). "Champignon" (krukolika, bogatog uroda, manjih zahtjeva), 'Leskova-

Sorte kruaka

a* (veliki plod ti obliku jabuke, nije jako osjetljiva na mraz), 'Konstantinopeler" (dunja u obliku jabuke otporna na mraz, velikih plodova s debelim rebrima).
P O S E B N I S A V J E T I Z A U Z G O J : Dunje krase vrt svojim lijepim cvjetovima i sjajnim plodovima. Potrebno im je sunce te ne preteka tla, inae ne maju posebne zahtjeve. Neke sorte su osjetljive na mraz. Budui da se dunje same oplouju, mogu se sa diti i kao pojedinana stabla. Ova vrsta voaka se tijekom kasnijih godina rezidbom samo prorjeuje. Plodovi su prekriveni sitnim dlai cama i mogu se konzumirati samo kuhane. Od dunja se moe raditi ukusan ele. Dunje koje se preko zime ostave u sobi, ire oaravajui miris.

Kotuniavo voe
Kod ovih vrsta voa, meso ploda obavija koticu u kojoj se nalazi sje menka.

Trenje
DEBLA I SORTE: Trenje postoje samo kao visokostablaice. Za davanje ploda potrebno im je 68 godina. Zbog velikog promjera, kronje nisu preporuljive za male vrtove. Potrebno je razlikovati tre nje s mekanim mesom ploda i trenje s vrstim mesom ploda (hrustavke). Iz bogate ponude sorti izdvajamo: Tleelfingenska" (tamnosmede-crvenog vrstog ploda), 'Schneiderova kasna" (tamnosmeeg vrstog ploda), 'Velika princeza* (uto-crvenog srednje vrstog ploda). OBLICI S A V J E T I Z A U Z G O J : Tre njama je potrebno duboko, ilovasto POSEBNI

tlo. ali rahlo. jer na tekim, mokrim tlima obolijevaju. Budui da nisu samooplodne potrebno je osigurati mjesto za bar dva takva stabla. Kao oploiva moe posluiti i trenja u susjedovom vrtu ili divlja trenja u blizini. Najbolje je raspitati se u rasadniku koje se sorte meusobno usklauju!

Vinje
O B L I C I D E B L A I S O R T E : Vinje ima ju manje kronje te veinom rastu kao grmolika stabla, pa ih je lake "ukomponirati"" u vrt. Najbolja i naj manje komplicirana sorta je 'Lotova vinja" (tamnocrveni, kiselkastoopori plodovi, uspijeva na tekim i laganim tlima); dobra, nova sorta je i 'Morellenfeuer* (tamnocrveni, kiselo-slatki, vrlo soni plodovi: ro busna, zdrava sorta za sva tla). POSEBNI SAVJETI ZA UZGOJ: Vi-

nje su samooplodne. dovoljno je, dakle, posaditi samo jedno stablo. Uspijevaju na svim tlima, jedino na teku, mokru zemlju reagiraju bo lestima. Na sunanim poloajima vinje postaju sonije i aromatini je. Ove voke nisu toliko ugroene proljetnim mrazovima jer relativno kasno cvatu. Prilikom orezivanja mora se voditi rauna o jednoj posebnosti: 'Lotova vinja" rodi na jednogodinjim gra nama, stoga se izbojci koji su do nijeli plodove svake godine odreu do novog, mladog izbojka. Ovakvim redovitim pomlaivanjem rodnog drva, stablo e uvijek boga to roditi. Gdje se zanemari ovakvo orezivanje drvo e samo na novim vrhovima stvarati cvjetove i plodo ve. Njegove e grane biti sve dulje te e se savijati prema unutra, pa e nastati tipini izbojci vianja u obli ku bia. Snanom rezidbom mladih grana mogu se tako zapostavljena debla ponovno pomladiti.
Pomlaivanje (PO) i povratni rez vinje (PR).

Kronje vianja vise pune plodova ako se redovito prikrauju dugi izbojci. Ova je voka prikladna za manje vrtove.

ter* (otporna, dobra za ukuhavanje). "Madame Rogniat" (stara robusna sorta, bogatog uroda).
S A V J E T I Z A U Z G O J : Bre skve su vrsta voa koja naroito dobro uspijeva u vinorodnoj klimi. Potrebno im je mnogo topline i tlo bogato humusom. U krajevima s otrom klimom te na vapnenastim, mokrim tlima ne bi trebalo saditi ovu voku. Breskve je najbolje po saditi u blizini kue ili u zatienom dvoritu. Budui da vrlo rano cvatu (od oujka do travnja) izuzetno su osjetljive na mraz. POSEBNI

Breskve
DEBLA I SORTE: Breskve se obino sade u obliku grmolikih stabala. Polustablaice su vrlo rijet ke. Za privatne su vrtove prikladni sljedee sorte: 'Roter Ellerstadter", nazvana i 'Kernechter vom Vorgebirge" (dobra aroma, kasno cvate te je zato manje osjetljiva na mraz, ot porna na bolesti). "Rekord aus AlfOBLICI

Prilikom orezivanja mora se voditi rauna o jednoj specifinosti: bre skve, kao i vinje, rode na jednogo dinjem drvu, te ih se svake godine mora povratno rezati. Drvo razvija '"prave plodne ibe** - na takvim granama duljine oko 50 cm nalaze se generativni (cvjetni) i vegeta

tivni pupovi zajedno u cvatu. To su rodni izbojci koji se svake go dine moraju prikratiti na polovinu. "Lane plodne ibe"" imaju samo cvjetne pupove. Oni nee roditi ve se moraju skratiti na 1-2 oka. "Drvenaste ibe"" koje imaju samo lisne pupove moraju se prikratiti na 3-5 oka. Takvu je rezidbu najbolje obaviti u proljee, za vrijeme cvat nje. Na ovim raznolikim stablima moete otkriti i kratke izbojke koji imaju brojne cvjetove. Oni djeluju kao maleni cvjetni buketi, stoga se i nazivaju buketnim izbojcima. Te se grane s cvjetovima ne orezu ju! Breskve moete i sami uzgojiti iz pravih sorti (primjerice 'Roter Ellerstadter" ili "Kernechter vom Vorgebirge*). Ostale sorte nisu pra ve te ih je potrebno cijepiti. Bre skve su samooplodne i mogu stajati pojedinano.

Marelice
DEBLA I SORTE: Mareli ce se kupuju kao grmolika stabla, te se veinom uzgajaju na toplim kunim zidovima kao drvored bez posebnog oblika. Preporuljive sor te su: "Maarska najbolja" (najotpornija sorta na mraz. prikladna za konzumiranje u svjeem obliku, te za pripremu kompota). "Nansijska* (preko 200 godina stara francuska sorta, bogatog uroda, cvjetovi su osjetljivi na mraz), "Hajdeshajmska rana' (provjerena sorta, sonog mesa ploda). OBLICI

ljive
OBLICI DEBLA I SORTE: Od ove vr

ste voaka postoje samo veliki obli ci polustablaica i visokostablaica. Preporuljive sorte su: 'Ontario' (zlatnouti plodovi, bogatog uroda, ne postavlja zahtjeve, samooplodna), 'Zimmerova rana" (bogatog uroda, zahtijeva dobar poloaj, nije samooplodna. prikladna samo za konzumiranje u svjeem obliku). "Hauszwetsche' (stara, provjerena sorta s lokalnim varijantama, dobra za konzumiranje u svjeem obliku, za ukuhavanje i pripremu kolaa). ljive se ubrajaju u najmanje zahtjevne vrste voa koje rastu i pod manje dobrim uvjetima. Idealna su srednje teka tla bogata humusom, koja imaju dovolj no vlage. Pri odabiru sorte potrebno je voditi rauna o samooplodnim i nesamooplodnim sortama.
P O S E B N I SAVJETI Z A U Z G O J :

ne. Za njihov je uzgoj vaan dobar humus i dobra ishrana. Ove etiri vrste kotuniavog voa mogu se meusobno oploivati. U rasadniku se raspitajte o onim sortama koje su se pokazale kao najbolji partneri.

Lupinasto voe
Ovako se nazivaju ljenjaci i ora si jer je njihova jestiva sjemenka obavijena tvrdom, drvenastom vanjskom ljuskom. Orasi i ljenjaci sadre malo vitamina, ali zato ve like koliine masti i bjelanevina, te kalcij, fosfor i eljezo. Stoga se ubrajaju u najvrednije, ali i najkalorinije ivene namirnice.

Mare lice su jo zahtjevnije od bresaka. Uspijevaju samo u vinorodnog kli mi te zahtijevaju topla, lagana tla koja su i dovoljno vlana i bogata hranjivima. Cvatnja poinje jo ra nije nego kod breskve te je stoga vrlo osjetljiva na mraz. Ovo njeno, plemenito voe sadite samo onda kad moete ispuniti sve preduvjete za dobar uzgoj.
P O S E B N I SAVJETI Z A U Z G O J :

Lijeske
Svi uzgojni oblici lijeske potjeu od nae domae umske lijeske. Potreb no im je mnogo mjesta, oko 3-4 m razmaka u redu. U velikim vrtovima mogu se posaditi kao ivica na gra nici parcele. Za upadljive kontraste pobrinula se crvena lijeska sa svo jim tamnocrvenim listovima. Osim domaih divljih grmova, mogu se posaditi i sorte s velikim plodovima (ljenjacima) kao primjerice "Halski div' ili 'Webb's PreisnuG". Lijesku oprauje vjetar, ali joj je potreban partner za oplodnju. Po trebno je. dakle, posaditi minimal no dva ovakva, dobrorastua grma. Biljka inae ne postavlja zahtjeve, ali voli vlana tla. Snanim prorjeivanjem i prikraivan)'em odr avaju se grmovi lijeske u rodnom obliku. Jednoj biljci dovoljno je 4-6 slavnih srana.

Vlirabele rastu slino kao i ljive, ali im je potrebno vie sunca i topline.

Neke ljive su uglavnom namijenje ne za potronju u svjeem stanju: a druge se mogu. naprotiv, upotrije biti na mnogo naina. Dobre su za ukuhavanje i zamrzavanje.

Mirabele i ringloi
OBLICI DEBLA I SORTE: Kao i kod

ljiva, i kod ove se vrste voa vei nom sade polustablaice. Preporu ljive sorte su: 'Nansijska mirabela" (slatki, aromatini, mali zlatnouti plodovi; dobra za ukuhavanje, boga tog uroda, za tople poloaje, samoo plodna), 'Veliki zeleni ringlo* (slatki uto-zeleni plodovi okusa meda, do bra za ukuhavanje i konzumiranje u svjeem stanju; zahtijeva dobra tla. nije samooplodna), 'Altanov ringlo* (crvenkastoljubiasti ringlo. slatke arome, dobra za ukuhavanje i kon zumiranje u svjeem stanju; nije jako zahtjevna, nije samooplodna).
S A V J E T I Z A U Z G O J : Mira bele i ringloi rastu slino kao i ljive, ali im je potrebno vie sunca i topli POSEBNI

Orasi
OBLICI D E B L A I S O R T E : Orasi se ubrajaju u najvee drvee u vonja ku. Njihova kronja u starosti do-

uspijevaju u umjereno vlanom tlu. bogatom humusom, na sunanom mjestu. Godina bez uroda dogaa se samo ako su cvjetovi u travnju/svib nju bili oteeni kasnim mrazom. Ispod kronji dvaju blizu posae na oraha kriju se arobno sjenovita mjesta. Budui da u podruju kori jenja ne uspijeva niti jedno drugo bilje, moe se - prema staroj tradi ciji - ispod ovakvog stabla urediti ljetno mjesto za sjedenje. Opori mi ris listova tjera muhe i komarce. To je jo jedan razlog da se drvo oraha, koje postaje sve rjee, ponovno po sadi u prirodnom vrtu.
ZA UZGOJ:

Grmovi lijeske ujesen ljenjacima bogato daruju ljude i ivotinje.

see promjer 8-12 m. a njihovo je torijenje jo vie proireno. Sjemejak koji je uzgojen iz jednog plooraha. rodit e tek nakon 15-20 godina. Nekada su ljudi sadili orah znajui da e plodove moi ubirati tek njihova djeca. Naravno, takva su stabla prikladna samo za vrlo ve like vrtove. Specijalnim postupcima oplemenji vanja uzgojene su u meuvremenu i manje sorte. Njihov se rast "koi" putem podloge koja slabo raste. Ovi novi uzgojni oblici rode ve nakon druge godine. Njihova kronja iroka je samo 4-6 m. Velika prednost ovih novih sorti je sigurno nasljeivanje njihovih dobrih svojstava. Kvaliteta cijepljenja uvijek je poznata i ne mi jenja se. Kod sjemenjaka je ovjek, naprotiv, upuen na sluajne krian ce. Ponekad - nakon dugog ekanja -daju razoaravajue rezultate. Slje dee cijepljene sorte prikladne su i za "normalne'" vrtove. 'Esterhazy II* (srednjeg rasta, i roke kronje, kasno tjera, ne treba stranu oplodnju, prikladan za tople, suhe krajeve); 'Nr. 139' (srednjeg rasta, bogatog uroda, ne treba stranu oplodnju, manje osjetljiv na mraz); 'Nr. 26' (male kronje, bogatog, redovitoa uroda, ne treba stranu

oplodnju, manje osjetljiv na mraz). Cije pljene sorte oraha ne postavljaju "vi soke zahtjeve" prema klimi i tlu. Zakazat e samo u hladnim krajevima i na vrlo looj podlozi. Opa pravila gnojidbe i njege za voke mogu se primjenjivati i na njih. No, najbolje
POSEBNI SAVJETI

1 prilikom berbe potrebno je slijedi ti blagi ritam prirode: orasi sami pa daju sa stabla kad su zreli. Nikada ih se ne smije nasilno tresti pomou motki. Zvuk oraha koji padaju uz blagi prasak predstavlja jesensku popratnu glazbu u vrijeme berbe u vonjaku.

Orasi sami padaju sa stabla kad su zreli. Do prvih plodova esto treba ekati i 20 -ak aodina.

U biolokom vrtu niti ukrasne biljke ne smiju predstavljati izuzetak od provjerenih prirodnih pravila. Ruinjak bez biljaka pratilica predstavlja monokulturu! Stoga pokuajte har monino pomijeati ljetnice. trajnice i grmlje. Naravno, sve biljke moraju odgovarati jedne drugima. Sve to trebate znati o zahtjevima u pogledu stanita te o ivotnim navikama naj vanijeg ukrasnog bilja, saznat ete na sljedeim stranicama. Naravno, sve mjere prirodne zatite bilja mo ete primijeniti i u cvijetnjaku. Na zdrav razvoj rua. ljetnica i trajnica preventivno prskanje koje jaa biljke zasigurno ima pozitivno djelovanje. U sluaju krajnje potrebe posegnite protiv uiju, pueva ili pepelnice za istim sredstvima kao u povrtnjaku. No. pri ureenju svog zelenog car stva imajte povremeno pred oima stari seoski vrt: u njemu je slikovito, ali sa smislom kombinirano povre, voe. zainsko bilje i cvijee. Rub ni nasad trajnica moe. primjerice, uokviravati povrtnjak ili vonjak. Ljetnice i zainsko bilje smiju okru ivati gredice s povrem. U malom cvijetnjaku s grmljem i arenim cvjetovima moe se sauvati i malo mjesta za zainsko bilje, rotkvice i rubni nasad salate. Svoj vrt ure dite s osjeajem i obzirom prema biolokim povezanostima - tada e "korisne" i "ukrasne" biljke same u

budunosti pronai pravilan meu sobni odnos.

pati u sjeni - mnoge su nam dole iz toplijih kontinenata. One se ne smi ju posaditi preblizu kako bi imale dovoljno prostora da razviju svoju bujnu rasko. Vaan savjet za njegu - jednogodi nje cvijee trai dobro tlo bogato hu musom, no zadovoljno je i jednom jedinom dodatnom gnojidbom na poetku glavnog perioda rasta - ot prilike poetkom lipnja. Najbolje je koristiti tekui gnoj od koprive koji sadri i malo ivotinjskog gnoja. Ve ujesen dodaje se u kompost cvjet ne gredice i mjeavina od mljevenog rogovlja, suene krvi i kotanog bra na koja ima polagano djelovanje. Kameno brano, dijatomejska zemlja i drveni pepeo takoer su prikladna gnojiva za cvijetnjake. Ako se jedno godinje biljke suvie hrane, razvit e vie listova nego cvjetova. Za cvijetnjak vrijede ista pravila za pripremu tla, sjetvu i njegu koja su opisana u poglavlju "Opa praksa" u dijelu knji ge o povrtnjaku i vonjaku. Potrebno je. prije svega, zapamtiti jedno jed nostavno, ali vrlo uinkovito pravilo za njegu: to paljivije uklanjate sve ocvale dijelove, to e bogatije i dulje cvjetati vae jednogodinje ljepotice. One e tada svoju snagu upotrijebiti za stvaranje cvjetnih pupova. Samo ako sami elite sakupiti sjemenski materijal za sljedee ljeto, moete ostaviti da se biljke osjemene.

Cvjetni festival tijekom jednog ljeta: jednogodinje cvijee

Jednogodinje biljke siju se u pro ljee, a cvatu od ljeta do jeseni. Prvi mraz nagovjeuje skori kraj njiho vom kratkom, arenom ivotu. No, tijekom tih nekoliko tjedana one razvijaju takvu rasko boja, oblika i mirisa kao da ne ele izgubiti niti jednu jedinu dragocjenu minutu. Ovim cvjetnicama koje kratko ive moete jednim pokretom ruke pro mijeniti svoj vrt u cvjetno prostran stvo. Kad pomislite da u vreicama sa sjemenjem na odreeni nain kupujete ljeto - to je, zapravo, malo novaca za veliko zadovoljstvo! Mnoge jednogodinje biljke siju se direktno u vrt. Neke osjetljive vrste bolje je prethodno uzgojiti na to plom mjestu. Prilikom planiranja, uvijek mislite na to da ovo bilje bo gato cvjetovima zahtijeva sunano mjesto. Veina tih ivahnih biljica

Ljetni zvjezdan
(CaUistephus
ZNAAJKE:

chinensis)

Vijenac arenih "lati ca"" tipian je za ove varijetetima bogate glavoike. Izvorno potjeu iz Kine, a potom su vrtlari uzgojili mnoge nove sorte. Ljetni se zvjez dani danas ubrajaju u najomiljenije Ijetnice u naim vrtovima koje se. na nau veliku radost, i kao rezano cvijee dugo dre u vazi. Raspon boja ljetnih zvjezdana obuhvaa bijelu, ukastobijelu, ruiastu, cr venu i ljubiastu.
U Z G O J : Od oujka se sije u klijali te, a od travnja do svibnja presau je u vrt. irina biljke, ovisno o sorti, iznosi 15-25 cm. a visina 30-70 cm. Vrijeme cvatnje je od kraja lipnja pa do prvog mraza.

obliku jastuka. 70 cm); "Pompon-Astern* (polukuglasti, mali jastuasti cvjetovi, 50 cm): "Zvverg-Chrvsanthemum-Astern" (visina samo 30 cm, za rubne nasade i posude s cvjeem); 'Liliput-Aster* (mali cvjetovi u obliku jastuia, dugo vrijeme cvatnje, 45 cm).
S A V J E T : Ljetni zvjezda ni mogu uvenuti zbog fuzarijuma (gljivina bolest). Prilikom kupnje sjemena treba obratiti panju na otporne sorte. Dobro tlo i prskanje juhom od preslice pomae da se sprijei ova bolest. Za zdraviji rast pomae i kameno brano. POSEBAN

Postoje jednostavne i vi estruke sorte u razliitim bojama. Rijetko se nude jednobojne sorte.
SORTE: P O S E B A N S A V J E T : Jedna od najsimpa tinijih i najmanje zahtjevnih biljaka za ispunjavanje "'rupa" u ljetnom vrtu. Moe se kombinirati s crnjikom.

Balzamina, "lijepi deko",

nedirak (Impatiens balsgmina)
ZNAAJKE:

Klarkija
(Clarkia amoena) Lijepa, skoro sasvim nepoznata vrsta iz porodice pupoljki. Njeni, svilenkasti ovojni listovi vrlo otmjeno djeluju u vrtu i u vazi. Postoje u bijeloj, ruiastoj, crvenoj ili ljubiastoj boji. te esto imaju upeatljive pjege.
ZNAAJKE:

Nedirak se ubraja u po rodicu nediraka (Balsaminaceae). U rodu je s ostalim Jmpatiens-\ rsiama te ima sline vodenaste, stakla ste stabljike. Cvjetovi u obliku rue pojavljuju se u pazucu lista. Po stoje u bijeloj, ruiastoj ili crvenoj boji. Nedirak je omiljeno cvijee iz tradicionalnog seoskog vrta. Od oujka u toplom klijalitu ili na prozorskoj dasci. Tek od sredine svibnja, moe se posaditi u vrtu na razmak 15-20 cm. Vrijeme sadnje od lipnja do listopada. Visina 60-70 cm. Nedirku je potrebno mno go vlage, a uspijeva i u polusjeni.
UZGOJ: SORTE:

"Original China-Astern" "Margareten-Aster* (jednostruki cv jetovi slini ivanicama, usprkos svim novim sortama oaravaju svo jim jednostavnim, seoskim armom. 60 cm). "Herzoginaster* (veliki cvjetovi poput krizantema, otporni na uvenue, 60 cm); "Strati Ben federastern' (duge. uske latice, vrlo ve liki "kudravi" cvjetovi, 65-70 cm): 'PrinzeBaster (vrlo gusti cvjetovi u
SORTE:

vrt se sije od travnja, a kasnije presauje na razmak od 15 cm. Klarkija naraste do 40 cm visi ne, a podnosi i laganu sjenu. Vrije me cvatnje od lipnja do rujna.
UZGOJ: U

Puni krianci.

Ljetni zvjezdani ukraavaju vrt tijekom ljeta. Postoji toliko mnogo draesnih sorti da se svake godine mogu isprobati nove sorte s razliitom igrom boja i oblika.

P O S E B A N S A V J E T : Za sadnju u vr tove postoji jo jedna vrsta nedirka (Impatiens glandulifera) koja naraste do visine ovjeka, cvate veinom u ruiastim bojama te se moe sama kasnije zasijati. Vrlo je omiljena kod bumbara - ali oprez: pazite da ne podivlja!

Nemezija
ZNAAJKE:

(Nemesia strumosa)

Biljka iz porodice zijeva? lica porijeklom iz june Afrike. Ovu ljetnicu krase bezbrojni cvjetovi u svim moguim bojama osim plave.

U Z G O J : Od oujka sijati u klijalite, od travnja u vrt. Sjeme sporo klija. Vrijeme cvatnje od lipnja do listo pada. Visina 30 cm. Orezivanje po tie stvaranje novih cvjetova. Biljka je. inae, malo zahtjevna.

areni krianci kao "Marchenzauber" i "Karneval".

SORTE:

S A V J E T : Niske sorte pri kladne su kao pokriva tla. POSEBAN

Krabuljaa, moak
(Mimulus luteus i M. tigrinus) Z\ \ \ J K E : Avangardno proarani cvi jet iz porodice zijevalica. Cvjetovi ma lo podsjeaju na orhideje iz praume: veinom su crvene i ute boje. Ta po malo staromodna biljka eka na svoje ponovno otkrie u naim vrtovima. U Z G O J : Sije se od oujka u toplo kli jalite ili se u sobi presauje u male posude. U travnju je mogua i direk tna sjetva u vrt. Presauje se na raz mak od 15 cm. Visina 30 cm. Vrijeme cvatnje od lipnja do listopada. Biljka ma je tijekom ljeta potrebno mnogo vlage. Polusjenoviti poloaj povolj niji je od mjesta izloenog suncu.
SORTE:

u prekrasne jednogodinje ljepoti ce. Otvoreni zvjezdoliki cvjetovi okrueni su zelenim vijencem od razdijeljenih listova. Postoje plavi, ruiasti, crveni i bijeli cvjetovi. Cmjika je prikladna za pravljenje draesnih ljetnih kitica.
U Z G O J : Sije se od oujka do svibnja direktno u vrt, a mogua je i jesen ska sjetva. Biljice koje pregusto rastu prorjeduju se na razmak od 15 cm. Visina 30-60 cm. Vrijeme cvat nje od lipnja do listopada. Crnjika je malo zahtjevan i stoga zahvalan cvijet seoskog vrta.

Nemezija je mala ljepotica koja cvate sve do jeseni.

dobra zatita od neeljenih pogle da. Na jakom suncu cvate mnogo bogatije.

'Miss JekyH"(nebeskoplave boje), kombinacije razliitih boja.

SORTE: P O S E B A N S A V J E T : Preporuuje se kao mirisna nadopuna u cvijetnjaku i po vrtnjaku. vrste stapke koje nose plodie prikladne su za suhe aranmane. Cmjika se moe i sama zasijati.

Bradavka
(He liotropium arkorescens) Ova biljka iz porodice otro I ista koja u svojoj domovini tvori viegodinje grmove potjee iz toplog Perua. Biljke imaju tamnoljubiaste titolike cvatove i intenzivan miris po vaniliji - naroito uveer.
ZNAAJKE: U Z G O J : Sjeme bradavke moe se posijati u posude na prozorskoj das ci. Preporuljivije je kupiti gotove biljke u vrtlariji te ih ljeti razmnoiti presadnicama. Od svibnja se bradav ka moe sijati direktno u vrt. Raste i u balkonskim posudama, posudama za cvijee te na vrtnim gredicama. Potreban razmak meu biljkama iznosi 30 cm, visina 30-60 cm. Vri jeme cvatnje kod biljaka koje nisu direktno sijane u vrt je od svibnja do listopada. Sunani, zatieni poloaj i hranjivo tlo vani su za dobar rast. SORTE:

areni krianci.

Nakon prve cvatnje biljku oreite kako bi nanovo potjerala. U isto vrijeme potrebna je gnojid ba koprivinim tekuim gnojivom.
POSEBAN SAVJET:

Kobeja

(Cobaea scandens)

Z N A A J K E : Penjaica koja se ubraja u porodicu jurnica. Njeni veliki plavo-ljubiasti zvonii predstavljaju ukras penjaice u vrtu i na balkonu. Uz dobru njegu biljke rastu brzo i mogu pokriti velike povrine. U Z G O J : Uzgaja se na prozorskoj dasci ili u klijalitu. Od oujka se u posudu za cvijee stave 2-3 sje menke. Ve je i mladim biljicama potreban potporanj kako bi usprav no stajale. Od sredine svibnja pre sauje se u posude na balkonu ili u vrt na minimalni razmak 20-30 cm. Visina ak do 5 m! Stoga mu je po trebna pomo pri penjanju u obliku motki, ica ili mrea. Vrijeme cvat nje od srpnja do listopada. Ova vi talna penjaica treba vie gnojiva ?go ostalo jednogodinje cvijee. *oga se mora ee zalijevati ko privinim tekuim gnojivom. POSEBAN SAVJET:

Crnjika djeluje njeno i veselo.

Kokarda
ZNAAJKE:

(Gail/ardiapidchella)

'Marine" (tamnoljubiasti)

P O S E B A N S A V J E T : Bradavku posa dite u blizini mjesta gdje obino sjedite jer ete tijekom toplih ljet nih veeri moi uivati u njenom slatkom mirisu.

Biljka iz porodice glavoika s lijepim, zrakastim cvatovi ma koji su ivopisno proarani zlat nim i crveno-smeim nijansama. Posebno zahvalan cvijet za vaze, na dugim stapkama. bogato cvate u rubnim nasadima.
U Z G O J : Sije se u travnju direktno u vrt, a presauje na razmak od 30 cm. Visina 70-80 cm. Vrijeme cvat nje od lipnja do listopada. Biljka podnosi i suha tla.

Crnjika

(Nigella

damascena)

Prikladna j e kao

Z N A A J K E : Ovaj tradicionalni cvi jet iz porodice abnjaka ubraja se

P O S E B A N S A V J E T : Ljubiine se pr vobitno siju to gue jer sjeme uvi jek sadri odreeni postotak nekva litetnih biljaka, ali i te je mogue kasnije iupati.

Zijevalica
ZNAAJKE:

(Antirrhinum majus)

Niti jedna gredica s ljetnicama ne moe bez zijevalica! One tu spadaju od pamtivijeka.

Na slici ih vidimo posaene uz mirisnu travu Pennisetum alopecuroides.

S O R T E : 'Lorenziana Plena', (puna mjeavina). POSEBAN SAVJET: U Z povoljne uvjete biljka e prezimiti i ponovno cvasti i idue godine.

Samtasti cvjetovi iz porodice zijevalica predstavljaju od vremena naih baki vrst temelj arenog ljetnog vrta. Postoje niske i visoke sorte koje cvatu u bijeloj, utoj, ruiastoj i crvenoj boji. Zijevalice su prikladne kao rezano cvijee i dugo se dre u vazi. U Z G O J : Za ranu cvatnju siju se u kli jalite ujesen ili u rano proljee. Od travnja je mogua direktna sjetva u vrt. Presaditi na razmak 40-80 cm. Visina 15-100 cm. Vrijeme cvatnje od srpnja do listopada. Zijevalice nisu zahtjevne i uspijevaju i uz lo ije uvjete. Niske, poluvisoke i visoke sorte u raznim bojama; rijetko jed nobojne sorte.
SORTE: SAVJET: Zijevalice ili, kako ih djeca jo nazivaju "zeii", naim su malianima osobito drago cvijee, jer ih igrajui se mogu pri tisnuti i onda otvaraju svoja "ustaca". Uz dobre uvjete prezimljuju, te cvatu i druge godine. POSEBAN

g e ' (plavi), 'Florence Pink', "Flo rence White' (ruiasti ili bijeli, visine samo 35 cm, zlatna medalja na Fleuroselectu).
P O S E B A N SAVJET:

Prikladan za se

oske vrtove. Ljubiina

ZNAAJKE:

Razliak
ZNAAJKE:

(Centaurea cyanus)

(Matthiola incana)

Ove vrtne biljke ubra jaju se u glavoike, a u rodu su s istoimenim samoniklim srodnikom kojeg nalazimo na rubovima polja. No, kultivirani razliak ima vee cvatove u bijeloj, ruiastoj, lju biastoj te, naravno, u modroj boji - boji razlika. To simpatino cvi jee koje se dugo dri u vazi, prua radostan, seoski ugoaj. Sije se direktno u vrt od oujka, a kasnije se prema potre bi (ako su biljke pregusto niknule) prorjeuje na razmak 15-25 cm. Vrijeme cvatnje od srpnja do rujna. Visina 40-*80 cm. Sunano mjesto.
UZGOJ: S O R T E : arene mjeavine i jedno bojne sorte, primjerice 'Blauer Jun-

Biljka iz porodice kupu snjaa, porijeklom iz Sredozemlja sa srebrno-zelenim listovima i mirisnim, viestrukim cvjetovima u bijeloj, ukastobijeloj, ruiastoj, crvenoj i ljubiastoj boji. Prekrasno rezano cvijee koje se dugo dri u vazi; kra silo je ve i bakin vrt i salon.
U Z G O J : Sije se od veljae/oujka u topla klijalita. Zahtijeva pjeskovitu zemlju i oprezno zalijevanje. Od travnja se mogu nabaviti i biljke u vrtlarijama. Presaditi na razmak od 10 cm. Visina 40-80 cm. Vrijeme cvatnje od lipnja do rujna. Ljubii na voli suha tla i mnogo sunca. S O R T E : 'Dresdener Mischung' (veli ki, gusti cvjetovi), pune mjeavine.

Mak

(Papaver)

Za uzgoj u vrtu postoje razliiti jednogodinji makovi. Oni oaravaju svojim sjajnim bojama i svilenkastim laticama. Cvjetovi nas mame da ih beremo za kitice, no na alost, ne dre se dugo. Berite ih onda kad se pupovi upravo otvaraju.
ZNAAJKE: U Z G O J : Mak ima dugako korijenje i ne podnosi presaivanje. Stoga se sije na veliki razmak od oujka do svibnja, a ako je nasad pregust, biljke se prorjeuju. Visina, ovisno o vrsti, 50-80 cm. Vrijeme cvatnje, ovisno o sjetvi, od lipnja do rujna. Maku je potrebno mnogo sunca

kako bi bogato cvao. inae nema osobitih zahtjeva. i S O R T E : Divlji mak, mak turinak (Papaver rhoeas), mjeavine punih i jednostrukih cvjetova u bije loj, ruiastoj i crvenoj boji; simpa tina sorta njene boje je 'Shirley*, svi narastu 50-75 cm visine.
KRSTE

Vrtni mak {Papaver somniferum), tradicionalni mak iz seoskih vrtova, jednostrukih zdjeliastih ili gustih punili cvatova s resastim laticama; zbog svog sastojka slinog opijumu ne smije se vie prodavati. Kuriozitet predstavlja sorta 'Henne und Kuken"; veliki tobolci koji sadre sjemene okrueni su vijencem draesnih ma lih poklopaca (za profesionalno vr tlarstvo moe se nabaviti na tritu). Postoji jo jedan varijetet maka (Papaver somniferum var. glaucum) s velikim crvenim cvjetovima i visine do 50 cm. Makom se mogu zasijati "gola mjesta" u cvijetnjaku i rubnim nasadima trajnica: tako gledano predstavlja pokriva tla. Veina vrsta makova sije se sama kad se tobolci sa sjemenkama osta ve da dozriju na gredici. Naravno, sjeme se moe i sakupljati.
POSEBAN SAVJET:

Mak i razliak - slika ljetnih radosti na selu.

me cvatnje od srpnja do listopada. Na njih povoljno utjeu dobra odvod nja vode i lagano v apnenako tlo.
V R S T E I S O R T E : Vrtni klini (Di anthus caiyophyllus): najraspro stranjenija vrsta iz roda klinia, ima bogato ispunjen i blago resiav cvijet: postoje razliite niske i viso ke mjeavine punih cvjetova.

crvene, boje lavande, ljubiaste te. najnovije, do nijansi boje pijeska. Naroito su atraktivne i dvobojne, prugaste sorte te puni oblici s "na boranim" rubom cvijeta. Od oujka mogua je sjetva sitnih sjemenki u posude, no ona nije jednostavna. Potrebno je vrlo palji vo pikiranje. Od svibnja se posvuda mogu kupiti ve cvatue biljke. Po treban razmak meu biljkama iznosi 20-25 cm, a visina kod niskih sorti 25-40 cm. dok visee sorte stvaraju
UZGOJ:

Kineski klini (Dianthus chinensisj: krianci: "Himbeer-Parfait" (F J -hibrid. ruiasto-crveni, jedno struki cvjetovi, zlatna medalja na Fleuroselectu). Jedan od varijeteta kineskog klini a je Dianthus chinensis var. heddewigii: punih cvjetova. 30 cm visi ne. Ovaj varijetet zadivljuje svojim arkim bojama: no u usporedbi s drugim kliniima nema mirisa.
POSEBAN SAVJET: Klinie jako "vole" voluharice i zeevi, stoga slijedite savjete navedene u poglav lju "Obrana od nametnika".

Klini, karanfil (Dianthus)

Z N A A J K E : Meu kliniima po stoje razliite jednogodinje vrste, punih i jednostrukih cvjetova u mnogim nijansama boja: od bijele, ruiaste, pa sve do crvene boje. e sto su prijelazi izmeu jednogodi njih i dvogodinjih vrlo neprimjetni. Klinii zadivljuju svojim slatkim, aromatinim mirisom. To su biljke koje su izrazito pogodne kao rezano cvijee i dugo se dre u vazi.

Kineski klini 'Himbeer-Parfait'zaista izgleda kao to govori njegovo ime.

Petunija (Petunia)
Petunije se ubrajaju u pomonice. Veliki ljevkasti cvjeto vi imaju, osobito nou, teak, slat kast miris. Visee sorte prikladne su za balkonske posude, a grmolike za vrtne gredice. Raspon boja protee se od posve bijele preko ruiaste.
ZNAAJKE:

Sije se od oujka u klijalite ili u posude na prozorsku dasku, te od svibnja direktno u vrt. Klinii razliitih vrsta i sorti nude se na tr itu i kao ve odrasle biljke. U vrtu se sade na razmak 20-25 cm. Visoki su, ovisno o sorti. 25-50 cm. VrijeUZGOJ:

mnogo dulje izbojke. Vrijeme cvatnje od svibnja do studenog. Tko eli ne prekinutu cvatnju, mora ee gnojiti.
S O R T E : Nepregledan j e broj jed nostrukih i punih sorti. Za vlastitu sjetvu nude se skoro iskljuivo j o samo Fj-hibridi.

Biljice treba presaditi na razmak 10-15 cm. Visina samo 15-20 cm. Vrijeme cvatnje od lipnja do listo pada. Portulak najbolje uspijeva u pjeskovitim tlima i na jakom suncu.
SORTE:

Neven I Calendula officinalis) Ova stara vrtna biljka iz porodice glavoika udomaena je u naim cvijetnjacima, povrtnjacima i vrtovima sa zainskim bi ljem. Moe se uzgajati kao ukrasna i kao ljekovita biljka. Zlatnouti ili naranastocrveni cvjetovi slie ma lenom suncu. Svi neveni, i oni iz starih seoskih vrtova i nove bogate sorte, predstavljaju draesno reza no cvijee.
ZNAAJKE:

Jednostruke i pune mjea

vine.
SAVJET: Draesni kao rubni nasad na gredicama u roman tinim, tradicionalnim vrtovima. Dobar pokriva za suha tla. boga tom cvatnjom mami poglede na sunanim kamenjarima. POSEBAN

Nakon prve cvatnje u razmacima, dva do tri puta tijekom ljeta, potrebno je skratiti preduge iz bojke. Tako e petunije ostati guste i pune cvjetnih pupova. Ako se biljke dre u posudama ili na balkonu po trebno ih je redovito zalijevati, gnoji ti i odstranjivati ocvale cvjetove.
P O S E B A N SAVJET:

Rezeda, katanac
(Reseda odor at a) Ova biljka iz dobrih, starih vremena ubraja se u porodicu katanaca. Njen cvijet je neugledan, ali miris oarava ve generacijama.
ZNAAJKE:

Facelija

(Phacelia tanacetifolia)

Biljke se ubrajaju u po rodicu facelija i zapravo potjeu iz Sjeverne Amerike. Imaju razdije ljene listove i plave klasolike cvje tove.
ZNAAJKE:

Od oujka do lipnja sije se direktno u vrt. Ako je potrebno prorjeuje se na razmak 10-15 cm. Visina, ovisno o mjestu, 40-90 cm. Vrijeme cvatnje od lipnja do rujna. Biljka uope nije zahtjevna te izra zito bogato cvate na suhim tlima.
UZGOJ:

Sije se od travnja direktno u vrt, te presauje na razmak 15-20 cm. Vrijeme cvatnje od lipnja do listopada. Visina 30-40 cm. Nema osobite zahtjeve.
UZGOJ: SORTE: "Grandiflora" (duguljasti, crvenkasti cvatovi), "Machet Rie sen" (naranastocrvene boje). S A V J E T : Rezeda zgodno izgleda kao rubni nasad na gredica ma. U vazi se ne podnosi s drugim cvijeem (fitoncidi!), stoga je treba ostaviti samu. Nepovoljno je i su sjedstvo s ruama! Mlade biljice rezede moraju se zatititi od buhaa. POSEBAN

Sije se direktno u vrt od travnja do svibnja. Velike sjemen ke brzo prokliju. a biljke su vrlo robusne i malo zahtjevne. Potreban razmak meu biljkama iznosi 2530 cm, a visina 25-50 cm. Vrijeme cvatnje od lipnja do studenog. Ne ven se lako sam razmnoava. Tamo gdje se dobro osjea, ponovno e se pojaviti.
UZGOJ:

Osim vrste Phacelia ta nacetifolia postoji jo jedna vrsta prikladna za cvijetnjak: Phacelia campamtlaria "Blue Bells* koja ima arkoplave. zvonolike cvjetove.
SORTE: P O S E B A N S A V J E T : Vana biljka za vrt blizak prirodi. Facelija slui kao kultura koja poboljava tlo u cvi jetnjaku i povrtnjaku. Cvjetovi su izvanredna hrana za pele!

"Fiesta Ghana" (mjeavina od ukastobijele-ute do tamnonaranaste boje, 30 cm). 'Bonbon-Mischung" (gusti, puni cvjetovi, samo 25-30 cm visine). Calendula officinalis, seoski cvijet, preporuu je se za bio-vrt jer je bolji od "ra skone" uzgojene konkurencije. POSEBAN SAVJET: Neven djeluje ozdrav ljujue na stanje tla, pa bi se u povrtnjaku i cvijetnjaku trebao ee uzgajati. On je jedan od naj vanijih i najomiljenijih cvjetova u biolokom vrtu!
SORTE:

Neveni sjaje u vrtu kao mala sunca: rastu posvuda.

Portulak
ZNAAJKE:

(Portulaca grandiflora)

Cvjetii koji potjeu iz June Amerike ubrajaju se u porodicu portulaka. Njihovi svilenkasti cvjeto vi u bijeloj, utoj, ruiastoj ili crve noj boji otvaraju se samo na suncu.
U Z G O J : U klijalite se sije od ouj ka, a od travnja direktno u vrt. Sitne sjemenke pomijeati s pijeskom, jer e se tako jednakomjernije posijati!

Kokoti (Delphinium ajacis i D. consolida)

Z N A A J K E : Kokoti je iz porodi ce abnjaka. Njegovi dugi cvatovi donose u vrt veseli ljetni ugoaj i prelijepo su rezano cvijee. Postoje bijele, plave, ruiaste, crvene i lju biaste boje. Delphinium ajacis ima jedan izbojak, a Delphinium conso lida je bogato razgranat.

Za uzgoj kao rezano cvijee, sije se na zasebnu gredicu.

Ognjica, snjeguljak
(Iberis amara i /. umbellata) Ognjica se ubraja u po rodicu kupusnjaa. Plosnate cvjet ne glavice sastavljene su od mnogo cvjetia. One su bijele, ruiaste i ljubiaste boje. Biljke su prikladne za rezidbu, za male kitice.
ZNAAJKE:

Sije se od oujka do trav nja ili u rujnu, direktno u vrt. Bilj ke proljetne sjetve cvast e u kasno ljeto, a jesenske ve u rano ljeto. Potreban razmak meu biljkama iznosi 30-40 cm, a naraste oko 50-100 cm. Vrijeme cvatnje od lip nja do rujna. Jednogodinji kokoti ne postavlja posebne zahtjeve.
UZGOJ:

:" Hyazinthen- Rittersporn * (mj eavine pune cvjetova. 50 ili 110 cm). 'Kaiser-Rittersporn' (s velikim cvjeto vima u dugim cvatovima. 90-110 cm).
SORTE

Vrijeme sjetve je od rujna do listopada za ranu cvatnju, te od trav nja do svibnja za kasnu cvatnju. Naj bolje je posijati direktno u vrt. Potre ban razmak meu biljkama iznosi 20 cm. Visina 20-30 cm. Glavno doba cvatnje je od lipnja do srpnja. Ognji ca uope nije jako zahtjevna i esto se sama kasnije posije. Orezivanjem se potie rast novih cvjetova.
UZGOJ: S O R T E : Mjeavine raznovrsnih boja; Iberis amara 'Eisberg' (posve bije la); Iberis umbellata: 'Schone Mischung", 'Feenmischung', 'Feuerteufel' (nova, jaka crvena igra boja).

Ognjice se ubrajaju meu najdraesnije cvijee za vrt i vazu.

ku lijevka uvinutih latica), 'Sonata" (bijela, zlatna medalja na Fleuroselectu). Cosmos sulphureus (vrsta sa sitnim cvjetovima, cvate u utim i naranastim nijansama): 'Rabattengold', 'Feuervverkmischung'.
SAVJET: Kosmeje daju vie cvjetova ako se previe ne gnoje. Dobro se uklapaju u vrt blizak prirodi. POSEBAN

Preporuuje se je senska sjetva. Kokoti je vrlo "omi ljen" kod pueva, stoga slijedite savjete protiv tih "Rasprostranjenih napasnika" na stranici 110.
POSEBAN SAVJET:

Sadarka
ZNAAJKE:

(Gypsophila elegans)

Njena biljka iz poro dice klinia u doba cvatnje izgleda kao daje prekrivena velom ruiastih ili bijelih cvjetia. Sadarka ukraava ljetne kitice i ini ih mirisnijima i ra dosnijima. Stabljike su vrlo lomljive. Sije se od oujka do lipnja, direktno u vrt. Potreban razmak meu biljkama iznosi 30-40 cm. Vi sina 40-50 cm. Vrijeme cvatnje po inje otprilike 8 tjedana nakon sje tve i traje 6 tjedana. Tko ponovno posije, imat e rascvale biljke sve do jeseni. Biljke vole siromana tla. malo vapnenca i mnogo sunca.
UZGOJ:

Ognjica j e idea lan cvjetni pokriva tla za prirodne vrtove. Brzo ispunjava prazna mje sta u rubnim nasadima i kamenja rima. Kao kupusnjaa je, naalost, omiljena hrana buhaa!
P O S E B A N SAVJET:

Udovika
(Scabiosa atropurpurea)
Z N A A J K E : Udoviice se ubraja ju u porodicu eljugovina. Gusti "'cvjetni jastuii'" su ruiaste, ljubiaste ili tamnopurpurne boje. Cvjetovi na dugoj stapci prikladni su kao rezano cvijee.

Uresnica, kosmeja (Cosmos) Ove stare, poznate ljet nice potjeu iz porodice glavoika. Usprkos svojoj visini, djeluju nje no. Jednostavna ljepota otvorenih cvjetnih glavica naglaena je raz dijeljenim listovima. Kosmeje se ubrajaju meu najdraesnije cvije e za vrt i vazu. Nove sorte imaju tamnu naranastu boju.
ZNAAJKE:

Sije se od oujka u klija lite, te od kraja travnja direktno u v rt. Kasnije se presauje na razmak 25-30 cm. Visina, ovisno o sorti, 40-90 cm. Vrijeme cvatnje od srpnja do studenog. Udoviice vole jako sunce i propusna, vapnenasta tla.
UZGOJ: SORTE:

Gypsophila elegans 'Rosea" (ruiaste boje), G. elegans 'Maxi ma Alba' (bijela) i mjeavine boja.
SORTE:

Sadarka je kratkog ivota i ispunjava privremene " r u p e " meu trajnicama ili ljetnicama.
POSEBAN S A V J E T :

Sije se od travnja do svibnja direktno u vrt. Presauje se na raz mak 30-40 cm. Visina 100-150 cm. Vrijeme cvatnje od lipnja do stude nog. Kosmeja nije zahtjevna, boga to cvate i uspijeva i u polusjeni. S O R T E : Cosmos bipinnatus 'Sensations-Mischung', "Sea-Shells' (u obliUZGOJ:

Mjeavine raskonih boja. Posadite udovii

P O S E B A N SAVJET:

ce u skupinama. Klarkija (Clarkia unguiculata C. elegans)

ZNAAJKE:

Klarkija j e u rodu s vr-

stom Goderia jer obje potjeu iz iste porodice pupoljki. Oaravajui cvje tovi podsjeaju na male rtiice punog cvijeta. Cvate u bijeloj, ruiastoj, cr venoj i ljubiastoj boji. Draesne ljet nice za vrtne gredice i arene kitice.
U Z G O J : Sije se od oujka do svib nja direktno u vrt. a mogua je i je senska sjetva. Preko zime mora se prekriti smrekovim pruem. Presa uje se na razmak od 25 cm. Visina 40-60 cm. Vrijeme cvatnje od lipnja do rujna. Klarkije uspijevaju i tije kom hladnih ljeta. Ne smiju se pre vie gnojiti. a podnose i polusjenu. SORTE:

nim vrtovima ubrajaju se u porodicu glavoika. Korisne su biljke jer se iz njihovih sjemenki dobiva ulje. U cvijetnjaku niz suncokreta predstav lja prekrasan prizor. Razgranjene sorte daju izvanredno rezano cvijee u zlatnoj i crveno-smedoj boji. Po stoje visoke i niske, pune i jedno struke sorte. Suncokreti cijeli dan okreu svoje "lice** prema velikoj zvijezdi ije ime s pravom nose.
U Z G O J : Od travnja se velike sje menke siju direktno u vrt. Kasnije se prorjeuje na 40-60 cm razma ka. Visina 0.5-3 m. Vrijeme cvatnje od srpnja do listopada. Suncokreti uspijevaju i u velikim posudama. Izrazito su zahtjevni prema hranji vima te im je. stoga, potrebno do bro tlo i dovoljno gnojiva. SORTE: "Abendsonne" (smee-crveni), 'Goldener Neger" (zlatnouti s tamnom sredinom. 2.5 m). *Hohe Sonnengold* (zlatnouti, punih cvjetova, 1.5 m). "Zvverg-Sonnengold", "Teddvbar" (gustih "latica"". 40 cm), Sperlingov 'Helios' (zlat nouti sa smeom sredinom, pri kladan i za posude, stabilan).

dinje ivice koje brzo nude zatitu od neeljenih pogleda: primjerice, na kompostitu ili na ogradi prema posjedima s novogradnjom. Prema iskustvu nekih bio-vrtlara ini se da gusto zasaeni suncokreti odbijaju voluharice.

Pupavica, rudbekija
(Rudbeckia
ZNAAJKE:

hirtaj

Mjeavine raskonih boja.

Posadite ovu vrstu klarkije zajedno s drugim vrstama istog roda (Clarkia amoena), jedno godinjom sadarkom i crnjikom. Tako e nastati draesna romantina, cvjet na mjeavina. Za uzgoj kao rezano cvijee, sije se na zasebnu gredicu.
P O S E B A N SAVJET:

Tipina glavoika koja posjeduje zvonoliki niz "latica** koji je smjeten oko unjastog, tamnog sredita cvata. Pupavice izgledaju kao mlade sestre suncokreta. Daju prekra sno, rezano cvijee u toplim nijansa ma ute. hravosmee i smee boje.
U Z G O J : Sije se u oujku u klijalite ili od travnja direktno u vrt. Potre ban razmak meu biljkama iznosi 30-40 cm. a naraste 60-90 cm. Vri jeme cvatnje od kolovoza do listo pada. Nema posebnih zahtjeva. SORTE: 'Marmelade* (naranastoute boje). "Meine Freude" (zlatno uta), "Herbstgold" (mjeavina ute, crvene i smee boje), "Sonora" (uta sa smeim prstenom, 35 cm visoka). P O S E B A N S A V J E T : Biljke prezimljuju u povoljnim uvjetima i ponovno cvjetaju druge godine.

Plamenac

(Phlox rummonii)

Z \ vAJKE: Biljka bogata cvjetovi ma iz porodice jurnica. Niski jed nogodinji plamenac cvate u broj nim nijansama ruiaste, crvene i ljubiaste boje. esto u dvije boje s "izraajnim oima". Sije se u oujku u klijalite ili od travnja direktno u vrt. Potre ban razmak meu biljkama iznosi 15 cm. Ovisno o sorti, naraste 20-40 cm. Vrijeme cvatnje je od lipnja do listopada. Skraivanje orezivanjem potie stvaranje novih cvjetova.
UZGOJ: S O R T E : "Sternenzauber*. "Fantasie-Mischung". Sperlingov 'Farbenpracht' (niski krianac. 20-25 cm), mjeavine raskonih boja (visoke sorte. 40 cm). P O S E B A N S A V J E T : Pokriva tla iroke palete boja. Tijekom ljetne ege pla menac se mora obilno zalijevati, iako podnosi toplinu i pjeskovita tla bolje nego hladnou, vlagu i teka tla.

Visoki suncokreti mogu tvoriti i prekrasne jednogoP O S E B A N SAVJET:

Kad pupavice razviju svoje tople boje - blizu je jesen.

Kleoma (Cleome hassleriana)

v A J K E : Ova biljka iz porodice kaprica bila je ve jednom, u doba naih baki. u modi. Sada se ova atraktivna biljka moe opet posvuda kupiti. Osebujni cvjetovi s jako du gim pranicima djeluju vrlo dekora tivno. Cvjetovi su ruiaste, ljubia ste ili bijele boje.
Z \

Suncokret
Z \

(Heliantkus

annum)

Sije se od oujka u klijalite ili u kui. te potom pikira. Od sredi ne svibnja se presauje u vrt na raz mak 40-50 cm. Visina 90-100 cm. Vrijeme cvatnje od srpnja do rujna. Sto zatienije. toplo stanite: jako sunce i i mnogo hranjiva, preduvjeti su za dobar rast i bogatu cvatnju.
UZGOJ:

AJKE:

"Zlatni divovi" u ljet

Mjeavine: 'Rosakonigin' (svijetloruiaste boje).

SORTE:

Posadite ovu, na izgled egzotinu veliku biljku kao zasebnu skupinu ili u posudu. e e je zalijevajte koprivinim teku im gnojivom.
POSEBAN SAVJET:

avine (40-50 cm).

P O S E B A N S A V J E T : Suhe rue reite kad se pupovi poinju otvarati te ih povezane objesite naopako, da se osue. Tako e se najbolje zadrati oblik za suhe kitice.

Primorska elika (Lobularia maritime! syn. Alyssum maritimiim) Niska primorska e lika. slatkog mirisa poput meda, ubraja se u kupusnjae. Okiena je bijelim, ljubiastim ili ruiastim cvjetovima i tvori gusti sag.
ZNAAJKE:

Kadifice (Tagetes)
O V O raznovrsno cvije e iz porodice glavoika ne bi smje lo nedostajati niti u jednom vrtu bli skom prirodi. Raste kao niski sag ili kao visoke biljke prikladne za rez. Nudi se u svim bojama ute, zlatne i boje mahagonija. Postoje pune i jednostruke sorte. Sve imaju arke, pliane cvjetove. Neki ljudi ne vole jak miris kadifice. stoga se esto uz gajaju sorte bez mirisa.
ZNAAJKE:

Sije se u razmacima, uvijek iznova, od oujka do lipnja i to direk tno u vrt. Presauje se na razmak od 15 cm. Naraste 10-15 cm visine. Vrijeme cvatnje, ovisno o sjetvi, od svibnja do mjna. Biljka cvate ve deset tjedana nakon sjetve. Nakon skraivanja ka rama zametnut e novi cvijet.
UZGOJ: SORTE: 'Schneeteppich". 'Snow Crystals"(bijela), "Rosi O'Day" (ru iasta). "Violett Konigin". "Konigstepp i ch' (tamnolj ubi asta). S A V J E T : Budui da tako brzo raste i cvate, predstavlja vrije dan pokriva tla za mjesta gdje je potrebno brzo prekriti tlo. Pogodna je za kamenjare i kao rubni nasad na gredicama. POSEBAN

nom vrtu. Slue, ne samo kao ukras, ve i kao pokriva tla, sredstvo za obranu od nametnika, te kao zdra va kultura u bio-vrtu. Usporedite i poglavlja "'Biljke kao pomagai u vrtu" i "Mjeovite kulture". Budui da su kadifice "poslastica" za pue ve, obratite panju i na savjete u po glavlju "Napasnici"" na stranici 110. Posadite kadifice uz rajice, krumpir i perin. U cvijetnjaku se ovo razno vrsno cvijee dobro uklapa uz ute rue kao pokriva tla i u gredicu s trajnicama. Njihove tople zlatne ni janse boja poput brokata. neumorno, sve do mrazova. krase rubne nasade gredica i balkonske posude. Malovica (Malope trifida)

Suhe rue
(Helichrvsum bracteatum)
Z N A A J K E : T O j e glavoika iji kruti ovoj ni listovi cvata tvore suhe rue. Raspon boja see od ukastobijele preko ute. naranaste pa sve do tamnocrvene. Ove biljke zgodno izgledaju kao rubni nasad i daju mnogo materijala za zimske suhe kitice. U Z G O J : U oujku se sije u klijalite, a od travnja direktno u vrt. Potreban razmak meu biljkama iznosi 20-30 cm, visina 30-80 cm. Vrijeme cvat nje od srpnja do listopada. Suhe rue rastu bez velikih zahtjeva, ali su osjetljive na previe vlage.

Sije se od oujka u klijalite. a od travnja direktno u vrt. Razmak meu biljkama je kod niskih sorti 15 cm. a kod visokih 30-50 cm. Ovi sno o vrsti i sorti, naraste 15-90 cm. Vrijeme cvatnje od svibnja do stude nog. Kadifice se mogu jednostavno presaivati. Uspijevaju posvuda, no najbolje na suncu. Jaki pljusak nee ih polegnuti, osobito niske sorte. Sjeme ovih nekompliciranih biljaka moe se izuzetno jednostavno saku piti. Pritom ete meutim dobiti "a rene mjeavine"".
UZGOJ: S O R T E : Visoke sorte (Tagetes erecta): jednobojni krianci i razliiti Fphibridi ute ili naranaste boje. Niske sorte (krianci Tagetes patula): 'Cupido' (zlatnouta). 'Orangen-flamme' (naranasto pliano crvena). 'Ehrenkreuz* (stara jedno struka sorta, uto-smee boje). 'Ma rietta" (poboljana "Ehrenkreuz'). Grmolike sorte sa sitnim listovima (Tagetes tenuifoliaj: "Gnom' (zlat nouta, sitnih cvjetova), 'Cupido" (sumporno-ute boje). "Honey Comb* (arkosmede boje sa utim crtama), Sperlingov "Orangenmeer. Ovo je samo mali odabir iz velikog mnotva sorti. P O S E B A N S A V J E T : Kadifice se ubra jaju u najvanije cvijee u prirod

Stola (Lavatera trimelris) Ove jednogodinje biljke iz porodice sljezova bile su udomae ne ve i u starim seoskim vrtovima. Oaravaju svojom bogatom raskoi svilenkastih ljevkastih cvjetova koji se razvijaju u pazucu lista. Bijela, ruiasta i crvena boja vina karakte ristine su boje sljezova koji se, uspr kos svoje krhkosti, dugo dre u vazi.
ZNAAJKE: UZGOJ:

Sije se od travnja direktno

Malovica sa svojim svilenkastim cvjeto vima - ljepotica iz seoskog vrta.

Visoke mjeavine rasko nih boja (80 cm), poluvisoke mje

SORTE:

u vrt, a kasnije presauje na razmak 20-30 cm. Naraste 60-100 cm visine. Vrijeme cvatnje je od srpnja do listo pada. Jednogodinji sljezovi naroi to dobro uspijevaju u pjeskovitim, humusnim tlima na jakom suncu. Malovice: mjeavine s veli kim cvjetovima.
SORTE: SORTE:

nebeskoplave boje. Cvijet je kao stvoren za meditiranje! Od travnja se direktno sije u vrt, a od oujka se moe uzgaja ti u malim posudama. Sjeme mora proklijati u vodi. Razmak u redo vima 15 cm. Visina 2-5 m. Vrijeme cvatnje od srpnja do rujna. Slakovi trebaju pomo za penjanje. Penju se po ogradama, tapovima i icama u vrtu, te po balkonima.
UZGOJ: S O R T E : Mjeavine raskonih boja; Pharbitis nil: 'Kaisenvinden-Prachtmischung' (arkoplavi slak); Pharbitis purpurea: mjeavina ra skonih boja; 'Scarlet O'Hara' (grimiznocrvena); Ipomoea tricolor (nebeskoplavi, veliki cvjetovi). SAVJET: Plave slakove posadite tamo gdje e ih obasjava ti jutarnje sunce i gdje ih moete pozdraviti odmah nakon ustajanja. Cvjetovi predstavljaju doivljaj sv ako jutro! POSEBAN

Mirisna kukaviica
(Lathyrus
ZNAAJKE:

odoratus)

'Silver Sup" ' M o n t Blanc' (bijela).

(ruiasta),

P O S E B A N S A V J E T : Sljezovi se svo jim prekrasnim svilenkastim cvje tovima dobro uklapaju u gredicu s trajnicama uz plave, ruiaste ili bijele biljke. Tko ih je jednom do ivio, osjeat e da mu nedostaje njihova arolija.

Mirisne kukavike ubr ajaju se u mahunarke (lepirnjae) i djeluju upravo tako kako sugerira njihovo ime: s krilcima, svjee i skoro besteinski. Kad je u vazi ki tica kukaviica njihov ugodan miris proima cijelu prostoriju. Igra boja moe biti od bijele, njenoute, ru iaste, crvene preko boje lavande do tamnoljubiaste. Postoje visoke sorte koje se penju i niske, grmolike sorte.
U Z G O J : Sije se direktno u vrt od oujka do svibnja na dubinu od 5 cm. Svakih 10 cm posade se 2-3 sjemenke koje su prije toga neko liko sati stajale u toploj vodi. Raz mak redova 30 cm. Kukaviice su fiksatori duika, potrebno im je hra njivo tlo, ali ne podnose svjee gno jivo. Potrebno ih je ee zalijevati koprivinim tekuim gnojem i kad je vrue odravati dovoljnu koliinu vlage. Visina kod sorti koje se pe nju dosee 1,5-3 m, kod grmolikih sorti 25-60 cm. Vrijeme cvatnje od srpnja do listopada. Visoke sorte trebaju potporanj, a niske su pri kladne i za rascvale gredice. SORTE:

Vrtni slak, ukrasni slak

Pharbitis nil (syn. Ipomoea imperialis), Ph. purpurea (syn. Ipomoea purpurea), Ipomoea tricolor Ova biljka iz porodice slakova brzo se iri u visinu te je mjesecima "preplavljena" prekra snim ljevkastim cvjetovima. Svako jutro otvaraju se novi cvjetovi koji se u podne ponovno zatvaraju. Po stoje prugaste i jednobojne sorte u bijeloj, crvenoj, ljubiastoj i plavoj boji. Najljepa od svih je ona arke,
ZNAAJKE:

Salpiglosa
ZNAAJKE:

fSalpiglossis sinuata)

Svaki se dan na jutarnjem suncu otvara ju novi cvjetovi slaka.

Ova biljka iz porodice pomonica iznenauje svojim ma tovitim cvjetovima u ljetnom vrtu. Cvjetovi u obliku trube kao da su pre vueni mreom ilica u boji i cvatu u zlatnoutoj, ruiastoj, crvenoj, sme oj boji mahagonija i u plavoj boji. Iz svoje junoamerike domovine donijeli su u nae vrtove pravu aro liju. Izgledaju kao djeca duge. ud no je da je ovo cvijee koje je tako dobro kao rezano cvijee, jo uvijek relativno malo rasprostranjeno.
UZGOJ: Od oujka preporuljiva je pretkultura u klijalitu ili u kui, iako je mogua i direktna sjetva od travnja na toplo, zatieno mjesto u vrtu. U svibnju se presauje na razmak od 30 cm. Visina 60-80 cm. Vrijeme cvatnje od lipnja do rujna. Salpiglosa treba toplo, zatieno sta nite i dobro tlo bogato hranjivom. SORTE:

Mjeavine raskonih boja;

arene mirisne kukaviice pozdravljaju preko ograde. I u vazi dugo cvatu i miriu!

Mjeavine raskonih boja.

Zajedno s krabuljaom i nemezijom tvori lijepi ku tak, kao iz bajke.

P O S E B A N SAVJET:

Ukrasni duhan u razliitim bojama cvate u harmoninoj zajednici sa sitnim cinijama, kadificama, ageratumom. zijevalicama i pupavicama.

jednobojne sorte, primjerice 'Royal Rosa". "Royal Lavendelblau" i mno ge druge; patuljaste kukaviice: 'Kleiner Liebling* (25-35 cm; pri kladna i za balkone): grmolika ku kavika: 'Super Snoop' (40 cm, ne treba potporanj).
POSEBAN SAVJET: Tlo oko kuka

vrijeme, potrebno gaje pognojiti koprivinim tekuim gnojivom. Ukrasni duhan nije zahtjevan i bogato cvate: uspijeva i u svijetloj polusjeni.
SORTE:

'Nicky-Rose" (ruiasti). 'Nicky-White' (bijeli), oba Fj-hibrida. Sperlingov 'Brasilia" (bijeli, ruiasti, tamnocrveni cvjetovi).
POSEBAN

vika potrebno je malirati jer je biljci potrebno mnogo vlage. Protiv pueva vidi savjete na stranici 110. Ukrasni duhan (Nicotiana alata) ZNAAJKE: Pomonica koja mjese cima cvate u ljetnom vrtu i iri sladak miris, posebice u veernjim satima. Simpatian cvijet rubnih nasada koji se moe rezati i za kitice. Snani gr movi bijele, ruiaste i crvene boje. UZGOJ: Sije se od oujka u klijalite ili u kui; od sredine svibnja presa uje se u vrt na razmak 25-30 cm. Visina 50-80 cm. Vrijeme cvatnje od svibnja do studenog. S vremena na

S A V J E T : Ukrasni duhan izbjegava veina nametnika i zato je gotovo savrena ljetnica.

de na prozorskoj dasci od oujka, a od kraja travnja direktno u vrt. Ka snije se velike sorte presauju na raz mak 30-40 cm. Visina, ovisno o sorti. 20-100 cm. Vrijeme cvatnje od lipnja do listopada. Cinijama je potrebno mnogo topline i sunca. Kad jednom izrastu, podnose i suu. Gnoje se koprivinim tekuim gnojivom. Zinnia elegans ra znobojne mjeavine i jednobojne sorte - divovske cinije koje cvatu kao dalije (90 cm), divovske cinije koje cvatu kao krizanteme (90 cm): liliput-cinije (40 cm, sitnog cvije ta). 'Daumling" (patuljaste cinije. 15 cm, za rubne nasade i balkone): Zinnia angustifolia: "Perserteppich" (40 cm, sitnog cvijeta).
V R S T E I SORTE: POSEBAN SAVJET: Njena, blago razgranata Zinnia angustifolia naj bolje je prikladna za vrtove. Svo jim cvjetovima u toplim nijansama smede-ute boje predstavlja dobru partnericu kadifici.

Cinija (Zinnia)
Z N A A J K E : arena glavoika pori jeklom iz Meksika vrlo je omiljena kao cvijee za gredice i kao rezano cvijee. Djeluje kruto, ali je zato vrlo trajna - kako u vrtu tako i u vazi. Igra boja see od ukastobijele preko ute, naranaste, crvene, ruiaste do ljubiaste i hravo-smee. Medu brojnim sortama cinije postoje di vovski i patuljasti oblici. UZGOJ:

Sije se u klijalite ili u posu

Dvogodinje ljetnice - neophodne u vrtu

U "pograninom podruju" u vrtu, izmeu jednogodinjih biljaka i trajnica, smjestile su se dvogodinje ljetnice. Njihov uobiajeni ivotni ritam poinje sjetvom u rano ljeto. Tijekom jeseni presauju se na mje sto gdje bi trebale cvasti. Tijekom idue godine razvijaju cvjetove i stvaraju sjemenke. Time bi njihov ivotni ciklus, zapravo, trebao za vriti, no mnoge dvogodinje biljke su vrlo trajne, te uz povoljne uvjete cvatu jo godinu ili dvije dulje. Budui da je vrijeme sjetve tijekom ljetnih mjeseci (u lipnju i srpnju), posebno je vano gredicu stalno odr avati vlanom i u blagoj sjeni. Od sredine kolovoza do rujna potreb no je mlade biljice presaditi kako bi se dobro zakorijenile prije zime. U hladnijim krajevima potrebno je mauhice, eboj i druge dvogodinje biljke zatititi pokrivaem od smrekovog prua. Biljke se mogu eventalno presaditi tek tijekom idueg
arene, mirisne turske klinie posadite u raskonim skupinama.

proljea, te prezimiti u zatienom klijalitu. Tada im je potrebno osigu rati optimalan meusobni razmak. Dvogodinje se biljke gnoje tek tije kom druge godine. Za pripremu tla i njegu vrijede ista pravila kao i kod jednogodinjih ljetnica. Meu dvo godinjim se biljkama nalazi naj ljepe cvijee iz seoskog vrta. Isplati se ne propustiti kasni termin sjetve. Turski klini (Dianthus barhatv.s) Prekrasan staromodni klini. Cvjetovi imaju aromatian slatkasti miris i dugo se dre u vazi. Postoje sorte punih i jednostrukih cvje tova bijele, ruiaste i crvene boje.
ZNAAJKE:

Sije se u lipnju, a presauje u kasno ljeto na razmak 20-25 cm. Klinii vole sunce, no uspijevaju i u polusjeni. Biljke se zapravo jed nostavno same siju. U podrujima gdje se oekuju mrazovi, preporu ljivo ih je preko zime pokriti. S O R T E : Mjeavine raskonih, jed nostrukih i punih cvjetova.
UZGOJ: P O S E B A N S A V J E T : Klinii najljep e djeluju u raskonim skupinama ili kao rubni nasad u seoskom po vrtnjaku.

Naprstak voli svijetlu sjenu.

Naprstak
ZNAAJKE:

(Digitalis purpurea)

i vodopropusno. Blago kiseli humus mu odgovara jer oponaa prirodne uvjete ivota ove biljke s rubova uma. Rezidba nakon cvatnje odra va naprstak dulje na ivotu. "Gloxinea Prachtmischung' (100 cm), Sperlingov 'Mervita"(pastelne boje. 120-140 cm, vrijeme cvatnje od kolovoza do listopada).
SORTE: SAVJET: Naprstak je izvanredan cvijet za prirodne vrto ve. Kombinirajte ga sa samoniklim trajnicama, papratima i grmljem. Stara ljekovita biljka Digitalis spa da iskljuivo u ruke lijenika! Upo zorite djecu na otrov naprstka! POSEBAN

Ovaj cvijet iz porodice zijevalica bio je najprije udomaen na rubovima uma i na istinama. Visoke cvjetne stapke sa zvoncima koja u drijelu imaju mrlje, donose u vrt malo umske atmosfere. Na prstak i u vazi djeluje oaravajue. Osim purpurnoruiastih samoni klih biljaka, danas postoje i mnoge sorte ukastobijele, ute, ruiaste i tamnocrvene boje.
U Z G O J : Sije se direktno u vrt u lipnju te u kasnu jesen presauje na razmak 30-40 cm. Visina 120-150 cm. Vrije me cvatnje, ovisno o sorti, od lipnja do srpnja ili od kolovoza do listopa da. Biljke vole pulusjenovita mjesta i predstavljaju izraziti kontrast crnogorici u pozadini. Tlo mora biti suho

eboj

(Cheiranthus)

eboj iz porodice ku pusnjaa cvate ve stoljeima u samostanskim i seoskim vrtovima. Njegov sladak miris ubraja se u posebne proljetne vrtne radosti. PoZNAAJKE:

stoje jednostruke i pune sorte, i sve cvatu toplim zlatnim, naranastim i crvenosmeim tonovima. Kitica eboja svojim mirisom ispunjava cijelu prostoriju.
U Z G O J : Sije se ve od svibnja, a presadnice se presauju na razmak 20-25 cm. Tijekom jakih zima po trebno ga je prekriti pruem od smreke ili bora. U krajevima s o trom, hladnom klimom bolje je eboj pustiti da prezimi u klijalitu. pa ga posaditi u vrt tek u proljee. Ovisno o sorti, naraste 15-50 cm. Vrijeme cvatnje od travnja do lip nja. eboj voli blago ilovastu vrtnu zemlju bogatu hranjivima i mnogo sunca. U povoljnim uvjetima moe se odrati i nekoliko godina. S O R T E : Cheiranthus cheiri, mjeavine jednostrukih i punih cvjetova: Cheiranthus allionii (na ranasti eboj izrazito otporan na zimu. za proljetnu i ljetnu sjetvu). VRSTE I POSEBAN SAVJET:

goleme uline svjetiljke doimaju se njezine visoke stapke sa utim cvje tovima koje, osim svoje ljepote, sadre i ljekovite tvari. Ljekovita su, meutim, samo veliko-cvjetne i malocvjetne divizme. Za vrt posto je, pored starih samoniklih biljaka, i sorte koje se ubrajaju u trajnice. UZGOJ: Sije se od lipnja do srpnja, presauje na razmak 30-40 cm. Vi sina 150-250 cm. Vrijeme cvatnje od lipnja do kolovoza. Divizma najbolje uspijeva na pjeskovitom. siromanom, blago vapnenastom tlu. Ne podnosi ustajalu vlagu. Tamo gdje se osjea ugodno, biljke e se same razmnoiti. VRSTE: V. densiflurum (velikocvjetna. srednje razgranata. visoka). V. thapsus (malocvjetna. jako razgra nata. vrlo visoka): V. olympicum (utog cvijeta sa irokim, vunastim listovima, jako razgranata. 200 cm visine); V. bombyciferum (sumporno-ute boje, bijeli samtasti listovi. 180 cm). POSEBAN SAVJET: Divizma djeluje kraljevski lijepo u zasebnim skupi nama. No, moe se posaditi i kao mjeovita kultura koja se sastoji od korisnog i zainskog bilja - pri mjerice kao rubni nasad na ogradi povrtnjaka, zajedno s nevenom i kaduljom. Suhi cvjetovi V. densiflorum i V. thapsus slue za pripravu aja protiv prehlade. Zvoni (Campanula medium/

Posadite eboj u skupinama uz nedirak i mauhice. Prekrasno se uklapa u seoske vrto ve s raznovrsnim kulturama. Divizma (Verbascum) Ovaj kraljevski cvijet iz porodice zijevalica moe biti udomaen u vrtu s ljekovitim bi ljem isto kao i u cvijetnjaku. Kao
ZNAAJKE:

Njezino kraljevsko visoanstvo: divizma!

do srpnja. Uspijeva posvuda u blago vapnenastoj zemlji bogatoj hranjivi ma, na sunanim stanitima. SORTE: Mjeavine punih i jedno strukih cvjetova.
POSEBAN SAVJET: Za pravljenje ki

eboj i nedirak tvore radosni proljetni sag.

Z N A A J K E : Biljka iz porodice zvo nia s raskonim bogatstvom cvje tova. Veliki, okruglasti zvonii krasili su ve i stare seoske vrtove. Zvonii svojim irokim cvjetnim piramidama bez problema zatvaraju " r u p e " u rubnim nasadima i prekra sni su kao rezano cvijee. Postoje pune i jednostruke sorte bijele, ru iaste i ljubiasto-plave boje. UZGOJ: Sije se od sv ibnja do lipnja direktno u vrt, a kasnije presauje na razmak 30-40 cm. Naraste 40-80 cm visine. Vrijeme cvatnje od lipnja

tica posadite nekoliko zvonia na zasebnu gredicu i uzgajajte ih kao rezano cvijee. U rubnim je nasadi ma prevelika teta kad se zvonii reu i nastaju "rupe". Tratinica
ZNAAJKE:

(Bellis perennis)

Draesna glavoika j e otmjena sestra naih obinih tratin ica. Sa svojim punim i kuglastim oblicima ona je seoska ljepotica. Bijeli, ruiasti i crveni cvjetovi mogu se sloiti u zgodne bidermajer-buketie.

U Z G O J : Sije se od svibnja do lipnja, a kasnije presauje na razmak 10-15 cm. Visina 15 cm. Vrijeme cvatnje od oujka do lipnja. Tratinice uspijevaju posvuda u dobroj, blago vlanoj ze mlji, kako na suncu tako i u polusje ni. U potpunosti su otporne na zimu. Niski cvjetovi prikladni su za rubne nasade i kao proljetni ukras balkona. S O R T E : Mjeavine raskonih boja: Jednobojne sorte: "Pomponette" (ru iasta, crvena ili bijela: sitnog cvi jeta, gusto ispunjena, vrlo raskono cvate). P O S E B A N S A V J E T : Tratinice se same razmnoavaju, no pritom esto "sr ljaju'* u svoju jednostavnu prolost. Bolje ih je razmnoavati dijeljenjem izrazito snanih biljaka.

nje od oujka do svibnja, poetak cvatnje esto ve ujesen. Mauhice su openito otporne na zimu te tre baju zatitu samo u sluaju jakog mraza. Biljke uspijevaju na suncu i u polusjeni. Tlo mora biti rahlo, bo gato humusom i vlano. Ove "gole me ljubice" cvatu i u posudama na balkonu. Zalijevajte ih koprivinim tekuim gnojivom. 'Fruhbltihende' (jednobojne i viebojne mjeavine), 'Schvveizer Riesen' (velikog cvijeta u raznim bo jama), "Gletschereis" (srednje rana. ljubiasto-plava s bijelom bojom). Sperlingov "Feenkonigin* (njeno* ljubiaste boje s bijelim rubom). "Jupiter* (Viola hiemalis, purpumoljubiasta s bijelim, rano cvate, vrlo otporna na mraz), 'Eisstiefmutterchen' (ranocvatua), 'Rokoko' (s valovitim rubovima), Nebelungov 'Grandeur-Mischung* (velikih cvje tova, rano-jesenska). P O S E B A N S A V J E T : Koristite mau hice kao areni sag za gredicu s tu lipanima!
SORTE:

moe i pojaati ako je sua i ako bilj ke nemaju optimalne uvjete za rast i razvoj. Razmak sadnje, maliranje i preventivno prskanje ajem od pre slice tite ga od te gljivine bolesti. Potonica
ZNAAJKE:

(Myosotis sylvatica)

Potonice se ubrajaju u otroliste. Njeni nebeskoplavi cvjetni sagovi djeluju kao odsjaj proljetnog neba. Ve od starih vremena udoma ene su u naim vrtovima kao cvijee za sagove i rubne nasade. Prikladne su i za male vaze. Neke sorte cvatu i u ruiastoj i bijeloj boji.
U Z G O J : Sije se od lipnja do srpnja na vlanu, sjenovitu gredicu. Kasni je se presauje na razmak od 15 cm. Visina 15-40 cm. Vrijeme cvatnje, prvenstveno, mjesec svibanj. Poto nice nisu zahtjevne, no najbolje us pijevaju na vlanim, hladnim mje stima. Lako se same razmnoavaju.

Mauhica
ZNAAJKE:

(Viola-Wittrockiana)

Bez ovog cvijeta iz po rodice ljubica ne mogu se zamisliti nai vrtovi. Prijazna "lica" i njean miris u svakoj generaciji stjeu nove prijatelje. Cvjetovi modernih sorti pokazuju svu rasko duginih boja. Sije se od lipnja do srpnja, a kasnije presauje na razmak 15-20 cm. Visina 20-30 cm. Vrijeme cvatUZGOJ:

'Indigo compacta* (tamnoplava, 20 cm). "Perfecta* (tamnoplava). "Ultramarine Zvverg" (tamno-plava. kompaktna. 15 cm).
SORTE: POSEBAN S A V J E T : Odaberite plave potonice kao sag pod "nogama" bijelih i ruiastih tulipana.

Ruiasti bijeli sljez (Alcea rosea) Golema biljka iz poro dice sljezova s cvjetovima koji slie ruicama, bio je ljetno obiljeje sta rih vrtova. I danas cvjetovi u bijeloj, ruiastoj, crvenoj, tamnocrvenoj i njenoutoj boji pruaju prizor koji mami mnoge poglede.
ZNAAJKE: U Z G O J : Sije se od svibnja do lipnja direktno na "lice mjesta" jer biljka zbog svog dugog korijenja pati pri likom presaivanja. Prijeko je potre ban veliki razmak: 40-50 cm. Visina 2-3 m. Vrijeme cvatnje od srpnja do rujna. U drugoj godini potrebno ga je privezati. Voli tlo bogato hranji vima i sunani poloaj. Zalijevajte ga koprivinim tekuim gnojivom. Veliki cvjetovi najbolje izgledaju na ogradi ili na toplom kunom zidu.

Ruiasti bijeli sljez starije cvijet iz se oskih vrtova.

Mljeika
ZNAAJKE:

(Euphorbia lathyris)

Ova biljka iz porodice mljeika zasluuje svoje mjesto u vrtu. manje zbog neuglednih uka stih cvjetova, a vie zbog svog ko risnog djelovanja protiv voluharica. Zgodno oblikovani plavo-zeleni li stovi djeluju vrlo dekorativno.
U Z G O J : Sije se od lipnja do srpnja, a kasnije presauje u skupinama. Visina 80 cm. Sunano stanite.

Mjeavine raskonih, punih cvjetova.

SORTE: P O S E B A N SAVJET: Ruiasti bijeli sljez osjetljiv je na hru sljeza koja se

Na ogradi vrta ili u susjedstvu ugroenih biljaka (pri mjerice ljiljana) mljeika odbija voluharice. No. njen se uinak ne smije precijeniti. Slijedite, stoga, savjete iz poglavlja "Napasnici" na str. 108. Oprez: Sok mljeike otrovan je i za ljude; bolno nadrauje oi. Upozori te djecu da ne beru ovu biljku!
P O S E B A N SAVJET:

Uz hladnu plavu boju kokotia ovdje je, kao kontrast, zasaen uti stolisnik i helenij tople smee-crvene boje.

Trajnice - rasko boja tijekom mnogih godina

Trajnice su zeljaste biljke koje sva ke godine ponovno potjeraju. Nasu prot jednogodinjim i dvogodinjim biljkama, nazivamo ih trajnicama ili perenama. Kod veine tih bilja ka nadzemni se dio smrzne, a u tlu prezimljuje korijenje. Neke ostaju zelene i tijekom zime. Sljedee pro ljee sve se bude radi novog ivota i cvatnje. U trajnice se ubrajaju vrlo raznoli ke biljke kao to su niske biljke za kamenjare, visoki kokoti, razno vrsne lukoviaste biljke, dalije i lopoi. I brojne trave i paprati ubra jaju se u trajnice. Trajnice, budui da obuhvaaju mnogo raznovrsnih biljaka, imaju jako razliite ivotne navike. Potrebno je upoznati nji hove zahtjeve prema tlu, svjetlu i vodi, prije nego ih se posadi. Samo

s takvim znanjem mogu se spo jiti ispravni partneri koji e dugo godina meusobno izdrati. Tako postoje, primjerice, trajnice koje se ugodno osjeaju na sunanim i su him mjestima, kao i one koje uspi jevaju samo na sjenovitim, vlanim mjestima.

Samonikle i kultivirane trajnice

Potrebno je razlikovati, prije svega, dvije velike skupine trajnica: kul tivirane i samonikle trajnice. Prve se sade na gredicama i kao rubni nasad. Veini je potrebno sunce, rahlo tlo bogato hranjivima i stal na njega. U te se ubrajaju kokoti. plamenac, ivanice, zvjezdani, mak i mnoge druge. Suprotno tome, sa monikle trajnice kombiniraju se, primjerice, s grmovima, lukovica ma i pokrivaima tla. Slino kao i u prirodi, s vremenom gusto urastaju jedne u druge te tako tvore biljnu zajednicu koja je posve neovisna

o njezi vrtlara. U takav zatvoreni pokriva tla korov teko moe pro drijeti. Kombinacije, naravno, mo raju biti usklaene ako elimo da uspiju. Trajnice koje su prikladne za nasade nalik na one u prirodi su. primjerice: pakujac, kotrljan, biretika, zvoni, razne paprati i trave. U sljedeim opisima biljaka nai ete posebne napomene o kultiviranim i samoniklim trajnicama. Nasadi koji se ureuju samoniklim trajnicama, sigurno se dobro uklapaju u bio-vrt. N o . i kultivirane trajnice sa svojim prekrasnim cvjetovima arkih boja predstavljaju bogatstvo doivljaja i dragocjene su svakom vrtlaru koji zna cijeniti prebogatu rasko priro de. Veliki vrtlar K. Foerster svojim sortama je tijekom prolog stoljea obogatio asortiman trajnica do ne kad nesluenog cvjetnog bogatstva. Njegov trud i postojane sorte jasnih boja, otporne na pepelnicu mogu se zasigurno svrstati pod veliku na tuknicu '"u skladu s prirodom". U opisima trajnica esto se upuuje na Foersterove sorte.

Priprema tla i sadnja

Za sve trajnice tlo mora biti palji vo pripremljeno. Potrebno je uklo niti sav korov jer ga je kasnije, kad gredicu proraste korijenje trajnica, nemogue iskorijeniti. Rahla zemlja bogata humusom predstavlja naj bolju osnovu. Gredice s trajnicama moraju se opskrbiti s dovoljno zre log komposta. Kao gnojivo mora se odabrati izvor ishrane s polaganim djelovanjem, jer trajnicama su. do due, potrebna hranjiva, no nikada ih se ne smije jako gnojiti jer e u tom sluaju njihova lisna masa " p o di vi j a t i " i stvarati manje cvjetova. Mjeavina mljevenog rogovlja, su ene krvi i kotanog brana idealna je za trajnice. Tlo rubnog nasada mora ostati to otvorenije kako bi se moglo oko pavati, zalijevati i gnojiti. Starije biljke tijekom ljeta toliko urastaju jedna u drugu da ipak moe nastati prirodan hlad. Tamo gdje se poja ve " r u p e " u gredici koje su gole i izloene suncu mogu se ispuniti jednogodinjim ljetnicama. Takve kombinacije zgodno izgledaju i istovremeno tite trajnicu od isui vanja. Za to su naroito prikladne kadifice, neveni i dragoljubi, jer istovremeno dezinficiraju tlo i tite susjedne biljke od nametnika. Tije kom jeseni i proljea na tim mje stima opet ima posla za vrtlara kad uvenu kratkocvjetajue biljke. Tijekom proljea i nakon prve glavne cvatnje, potrebno je kulti virane trajnice dodatno pognojiti tekuim biljnim gnojivom. Va no je da se ocvali cvjetovi odmah oreu. Time se produuje cvatnja. Najbolje vrijeme cvatnje za skoro sve trajnice je ujesen, od rujna do studenog, i u proljee, od ouj ka do svibnja. Cvijee u rubnom nasadu tako kombinirajte da se vrijeme cvatnje stalno mijenja od proljea do jeseni. Trajnice moraju

biti meusobno harmonino uskla ene, kako prema visini lako i pre ma bojama.

Razmnoavanje
Kad vrtlar sam eli razmnoiti traj nice, nude se razliite mogunosti: dijeljenje korijenja, odvajanje poda-

naka (rizoma) i izbojaka. presadni ce te sjetva sjemena koje smo sami sakupili. Upute o razmnoavanju nai ete u narednim opisima. Prili kom ureenja gredica s trajnicama uvijek mislite na to da ove divne biljke moraju u vaem vrtu rasti i cvasti godinama - ili ak desetljei ma. Darujte im mjesto na kojem e se osjeati ugodno. Pakujac (Aquilegia)

Razmnoavanje trajnica: dijeljenje veli ke rudbekije pomou lopate (gore).

Presadnice se utisnu u pjeskovitu zemlju (sredina). Tamo e stvoriti korijenje i poslije se mogu presaditi (dolje).

abnjak sa starom vr tlarskom tradicijom. Iznad okru glastih razdijeljanih plavo-zelenih listova njiu se plavo-ljubiasti cvjetni zvonii s dugim ostrugama. Samonikla vrsta {A. vulgaris) cvate u plavoj boji, a stare vrste iz seoskih vrtova pojavljuju se i u bijeloj, tamnocrvenoj, plavoj. ljubi astoj i ruiastoj boji. Nove sorte s velikim cvjetovima i dugim ostrugama cvatu crveno, plavo, ljubia sto ili uto.
ZNAAJKE:

UZGOJ: Pakujac dobro uspijeva na vlanom tlu bogatom humusom. Voli svijetlu polusjenu, ali cvate i na suncu. Vrijeme cvatnje od svib nja do lipnja. Visina 20-70 cm. Bilj ka se sama razmnoava sjemenom i tako se sijanjem moe uzgajati u proljee ili ujesen. Biljke nemojte dijeliti!
I S O R T E : A. vulgaris: plavi (obina samonikla vrsta). A. vulga ris "Grandmothers Garden' (stari oblici, viebojna mjeavina). VRSTE

I libridi A. caerulea: *Mc. Kana Riesen' (s dugim ostrugama. velikim cvjetovima, u svim bojama, pa i utoj). "Olvmpia Blati-WeiB" (plavo-bijeli. visine 70 cm). "Crimson Star" (bijelo-crveni, visine 60 cm).
P O S E B A N S A V J E T : Samonikla vrsta (A. vulgaris) prikladna je za nasa de trajnica s papratima, iglicama i biskupskim kapicama. Predivna kombinacija iz seoskog vrta: paku jac i srdace.

Zvjezdan (Aster dumosus, A. novae-angliae, A. novi-belgii i dr.) Zvjezdani se ubrajaju u porodicu glavoika koja je broj nim trajnicama rasprostranjena u naim vrtovima. Postoje proljetni zvjezdani (A. alpimis i A. tongolensis) i ljetni zvjezdani (A. amellus). Ovdje se govori samo o jesenskim ljepotanima koji tisuama cvje tova ukraavaju vrt. Cvjetovi se pojavljuju na visokim ili niskim stapkama u bijeloj boji, boji lavan de, ljubiastoj, ruiastoj i crvenoj boji. A. dumosus je niski zvjezdan. Visoke grmove tvore sorte vrsta A. novae-angliae s dlakavim listovima i A. novi-belgii s glatkim listovima. Vrlo prirodno djeluje zvjezdan A. ericoides koji ima sitne cvjetove. Zvjezdani su prekrasni i kao rezano cvijee koje se dugo dri u vazi.
ZNAAJKE: U Z G O J : Biljkama je potrebno dobro, propusno tlo i vole biti na jakom sun cu. Pritom je potrebno potovati ve liki razmak! Visina je, ovisno o vrsti i sorti 20-120 cm. Vrijeme cvatnje od rujna do listopada. Razmnoava se dijeljenjem korijenja i sjemenom. Jesenski zvjezdani nisu zahtjevni; ako se ee dijele ostat e mladi.

vo tlo i polusjenu. Najljepe djeluju izmeu niskog drvea i na rubovi ma vodenih kultura. Potrebno im je mnogo komposta od lia i gnojiva. Razmak izmeu biljaka je 40-50 cm. Visina, ovisno o vrsti i sorti, 20-100 cm. Vrijeme cvatnje od srp nja do kolovoza. Razmnoavaju se dijeljenjem korijenja.
I S O R T E : Hibridi A. arendsii: 'Brautschleier' (snjenobije la, 70 cm), "Cattleya' (ruiasta, 100 cm), 'Fanal' (arkocrvena, 60 cm), 'Amethyst' (purpurnoljubiasta, 100 cm). Hibridi A. japonica: 'Deutschland' (bijela, 50 cm), 'Ma inz' (ljubiasto-ruiasta, 50 cm). A. chinensis var. pumi/a (patuljasta biretka, ljubiastih cvjetova, 25 cm, podnosi i suu). A. chinensis var. taquetii 'Superba' (purpurnoruiasti samonikli oblik, 100 cm). VRSTE SAVJET: Biretke kombi nirajte s papratima, travama, zvon iima, anemonama i niskim drveem. Izvanredno su prikladne za nasade samoniklih trajnica. POSEBAN

Stare vrste pakujca pristaju u bio-vrt.

one s dlakavim listovima posve ne osjetljive i zdrave. Biretka, astilba (Astilbe)

ZNAAJKE:

Biretke se ubrajaju u

kamenike koje tijekom ljeta oa ravaju svojim dugim, metliastim cvatovima koji se sastoje od siunih, zasebnih cvjetia. Njihove su boje bijela, ruiasta, crvena i ljubi asta. U vazi se dobro dre kad im se kraj stapke lagano pritisne.
UZGOJ:

Bergenija
ZNAAJKE:

(Bergenia)

A. dumosus: 'HerbstgruB vom Bresserhof (ruiasto-crveni, 50 cm), 'Prof. A. Kippenberg' (arkoplavi, 30-40 cm), 'Kristina' (bijeli, krianac izmeu jednostavnog i punog cvijeta, 35 cm). A. novae-angliae: 'Rubinschatz' (Foersterova sorta, rubin-crvena, 120 cm), 'Andenken an Alma Potschke' (crvena boja lososa, 100 cm). A. novi-belgii: 'Crimson Brocade' (puni cvjetovi, raiasto-crveni, 100 cm), 'Royal Blue' (tamnoplavi, 120 cm), 'Royal Ruby' (arko rubincrveni, 50 cm). A. ericoides: 'Erlkonig' (svjetloljubiasti, 120 cm), 'Schneetanne' (bijeli, 120 cm).
VRSTE I S O R T E : SAVJET: Svi zvjezdani privlae leptire. Vrste s glatkim li stovima napada pepelnica, dok su POSEBAN

Biretke vole vlano, hranji

Punaka trajnica irokih listova iz porodice kamenika. Ubra ja su u zimzelene biljke i u proljee se zaogre ruiastim ili crvenim cvjetovima.

Kad zvjezdani cvatu, jesen najavljuje kraj vrtlarske godine.

U Z G O J : Slabo zahtjevne biljke koje uspijevaju kako na suncu tako i u sjeni. Odgovara im gotovo svaka vrsta tla. Razmak meu biljkama 30-40 cm. Visina 30-50 cm. Vrijeme cvatnje od travnja do svibnja. Raz mnoava se dijeljenjem korijenja.

'Blue Emperor' (plavi). 'Rosenteppich" (purpurnocrveni). 'Red Carpet' (tamnocrveni). 'SchloB Eckberg' (tamnoljubiasti).
SORTE: POSEBAN SAVJET: Taruka stvara prekrasne sagove, ne samo u ka menjarima ve i izmeu proljetnih lukovica. Uz njega posadite ognjicu i gro motu Iju.

cvatova. Njihov opori miris podsje a na prolost. Cvjetovi krizaniema esto preive prvi mraz bez otee nja. U vazi se dre tjednima. Izbor boja see od bijele preko ute. ba krene, smee do najtamnije crvene i jasne ruiaste. Krizanteme vole humusno. blago ilovasto tlo i sunano, zati eno mjesto. Potrebno im je doda vati mjeavinu mljevenog rogovlja, suene krvi i kotanog brana, koprivino tekue gnojivo i kameno brano. Najbolje vrijeme sadnje je proljee. Potreban razmak meu biljkama iznosi 40-60 cm. Visina 40-100 cm. Vrijeme cvatnje, ovisno o sorti, od kolovoza do studenog. Razmnoava se dijeljenjem, pre sadnicama ili sjemenom.
UZGOJ:

*Abendglut" (crvena, 40 cm). "Morgenrote" (arkocrvena. mogua je i druga cvatnja. 40 cm), 'Silberlicht" (bijelo-ruiasta, 40 cm).
SORTE:

Kukurijek
ZNAAJKE:

(Helleborus)

Robusna biljka s karakterom samonikle trajnice, pri kladna kao pokriva tla za prirodne gredice. Kod nekih sorti listovi uje sen mijenaju boju.
P O S E B A N SAVJET:

Taruka (Aubrietia) Ova zahvalna trajnica ubraja se u kupusnjae. Sivo-zeleni listovi otporni su na zimu; u prolje e je biljka preplavljena cvjetovima. Cvjetni "jastuci" su plave, ljubia ste, ruiaste, crvene i bijele boje.
ZNAAJKE:

Kukurijek j e iz porodice abnjaka, a cvate u neobino vrije me - usred zime. Cvjetne "zvijezde" u snijegu uvijek su iznova udesni, vrtni doivljaj. Cvjetovi nisu samo bijelo-ruiasti. ve ima i tamnocr venih i zelenkastih. Budui da imaju kratke stapke. dobro se dre u vazi.
UZGOJ: Ove zimzelene trajnice zahtijevaju vlano tlo bogato hu musom. Vole kalcij, stoga im je potrebno dodavati kameno brano! Malirajte tlo grubim kompostom. Kukurijeci se najbolje razvijaju u polusjeni ispod grmlja gdje ih nitko ne ometa. Potreban razmak medu biljkama iznosi 30-40 cm. Visina 25-40 cm. Vrijeme cvatnje, ovisno o vrsti i sorti, od prosinca do ouj ka. Razmnoava se dijeljenjem. I S O R T E : H. niger (bijeli kukurijek, 30 cm. cvate od prosin ca); H. niger 'Praecox' (bijeli, cva te ve od listopada/studenog): H. dumetorum ssp. atrorubens (tamni purpurnocrveni, cvate od sijenja do oujka); H. foetidus. odavno po znati kukurijek (svjetlozelen, cvate od sijenja do travnja). VRSTE P O S E B A N S A V J E T : Potrebno j e imati strpljenja, tek e s godinama poeti bogatije cvasti, ako je neometan u nasadima samoniklih trajnica.

Taruka voli sunana stani ta: bit e zahvalna i za malo kalcija i gnojiva. Visina 10-15 cm. Vrijeme cvatnje od travnja do svibnja. Biljke moete i sami uzgojiti tako da ih od travnja posijete u klijalite ili u lon ce. U vrt se presadnice sade na raz mak 20-30 cm. Razmnoavanje se obavlja presadnicama ili dijeljenjem. Nove i provjerene sorte mogu se na baviti u kvalitetnim vrtlarijama.
UZGOJ:

Svaki put malo udo: kukurijeci cvatu ak po zimi i po snijegu.

Grupa D. indicum 'Kleiner Bernstein' (ute boje jan tara, punih cvjetova. 40-50 cm), 'Golden Rehauge' (zlatnoute boje, 80-100 cm). 'Nebelrose' (svjetloruiasta. 100 cm), 'Vreneli' (arkosmea, 90 cm). 'Ourv' (stara vicarska seoska sorta, otporna, tamnocrvene boje. jednostavnih cvjetova. 90 cm). Grupa D. koreanum "Fellbacher Wein'(crvene boje vina, 80-100 cm), "Goldmarianne" (Foersterova sorta, tamno-uta. jednostavnih cvjetova, 80-100 cm), 'Kupfergoldstern' (Foersterova sor ta, smee-crveno-uta, 80-100 cm), 'Schneestunn' (Foersterova sorta, bijele boje. punih cvjetova, 50-60 cm), 'Schvveizerland' (ruiasta, punih cvjetova). Grupa D. rubellum 'Clara Curtis' (ruiasta, jednostav nih cvjetova. 70 cm).
GRUPE I SORTE: P O S E B A N S A V J E T : Krizanteme su trajnice za gredice koje se moraju ee vaditi i iznova saditi. Prepo ruljiva je zatita od zime pomou smrekovih grana. U vrlo hladnim krajevima mogu se ujesen presaditi u lonce i prezimiti u kui. U prolje e se ponovno presauju u vrt.

Krizantema
(Dendranihema gradiflorum)
Z N A A J K E : Ova glavoika se ubra ja u najstarije kultivirano cvijee. K nama je dola iz Azije i ispunjava kasnu jesen tamnim sjajem svojih

Cuvarkua (Sempervivum )
ZNAAJKE:

Sukulentne trajnice s

Kotrljan

(Ervngium)

Zis \( V J K E : Kotrljani su dekorativ ne biljke iz porodice titarki. Njiho va poput elika plava boja i prven stveno neobini "naborani ovratnik" cvata, ine ih posebnom biljkom u vrtu. Vrlo su lijepi za suene kitice.
U Z G O J : Kotrljan nije nauen na blagostanje. Potrebno mu je rahlo. suho tlo i mnogo sunca. Potreban razmak medu biljkama iznosi 3045 cm. Visina 40-100 cm. Vrijeme cvatnje od srpnja do rujna. Raz mnoava se sjemenom.

na gredici. N o . takoer vole visjeti i preko suhozida.

Hudoljetnica (Erigeron)
Zgodna glavoika koja slii zvjezdanima. Cvjetovi su bi jele, ruiaste, crvene ili ljubiaste boje. Vrlo je prikladna za trajne ljetne kitice.
ZNAAJKE:

'Fellbacher Wein" je robusna, stara sorta krizanteme u arkoj crvenoj boji.

prelijepim, zelenim, srebrnastim ili smee-crvenim rozetama listova. Na dugim stapkama pojavljuju se rui asti ili ukasti cvjetovi. Stare vr ste uvarkua rasle su na zidovima, kunim pragovima ili prozorima se oskih kua - kao mali. dobri duhovi koje nisu mogli odagnati ni mraz ni sua. Nove sorte su pravi mali nakit raznovrsnih boja i oblika. UZGOJ: Ne moe biti manje za htjevan: suho i to je vie mogue hranjivima siromano tlo. Bez gno jiva, ali zato s mnogo sunca. Visina cvjetova 10-20 cm. Vrijeme cvatnje od lipnja do srpnja. Dobro mjesto je kamenjar, pukotine u zidovima, udubljenja u kamenu i razni humci. Biljka koja je evala, kasnije odumi re. No. zato se stvaraju brojne mla de biljke s novim rozetama. Stalno se sama razmnoava. Vrtni hibridi: 'Rubin' (ta mnocrvene boje). "Topas* (smekastozeleneboje).'Alpha*(smekastocrvene boje, s bijelom pauinom). 'Ockervvurz' (veliki, sivo-zelene boje). Ovo su samo neki primjeri iz bogate ponude sorti koja sadri jo mnogo drugih uvarkua.
SORTE:

E. alpinum: 'Blue Star' (arkoplave boje. 70 cm). 'Opal' (srebrnasto-ljubiaste boje. 80-100 cm); E. planum: 'Blauer Zvverg" (tamnoplave boje. 50 cm).
VRSTE I SORTE: P O S E B A N S A V J E T : Neobine kotrlja ne posadite u dijelovima prirodnog vrta uz trave i vrijes.

Malo zahtjevna trajnica za ljetne rubne nasade. Hudoljetnice uspijevaju u svakoj dobroj, vrtnoj zemlji, na jakom suncu ili u polu sjeni. Potreban razmak meu bilj kama iznosi 30 cm. Visina 50-80 cm. Vrijeme cvatnje od srpnja do kolovoza. Razmnoava se dijelje njem ili sjemenom.
UZGOJ:

Klini
ZNAAJKE:

(Dianthus plumahus)

Gusti sivo-zeleni jastu ci ove biljke iz porodice klinia predstavljaju lijep prizor u svako doba godine. Okruglasti, rasperjani. puni cvjetovi imaju sladak aromatini miris. Cvatu u bijeloj, ruiastoj ili crvenoj boji. Klinii su jako trajni cvjetovi za vazu koji cijelu prostoriju ispunjavaju svojim opojnim mirisom.
U Z G O J : Preduvjet za zdrave klinie je propusno, lako tlo i mnogo sunca, inae nije zahtjevna biljka. Potreban razmak meu biljkama iznosi 25 cm. Visina 15-30 cm. Vrijeme cvat nje od svibnja do lipnja. Razmnoa vanje presadnicama ili sjemenom.

'Dunkelste Aller' (Foersterova sorta, ljubiasto-plave boje. 70 cm), 'Foersters Liebling* (ruiasto-crvene boje. 60 cm), 'Rosa Triumph* (ruiaste boje, 60 cm). "Sommerneuschnee" (Foersterova sorta, bijele boje s ruiastom ni jansom, 50-60 cm).
SORTE: P O S E B A N S A V J E T : Ne rezati dok j e jo u pupovima, ve kad je u punom cvatu, jer se cvjetovi nee otvoriti u vazi.

Bogia, funkija (Mosta) Bogie su iz porodice ljiljana i upadaju u oi, prvenstve no, zbog svojih raskonih lisnih grmova u razliitim bojama. Zvonoliki cvjetovi bijele, ruiaste ili ljubiaste boje pokazuju svoju lje potu tek na drugi pogled.
ZNAAJKE:

Sempervivum tec toru nije vrsta koja od starih vremena raste na krovovi ma i pojavljuje se brojnim varijete tima i kriancima.
P O S E B A N S A V J E T : U staro korito posadite razliite sorte uvarkue.

'Altrosa* (ruiaste boje. punih cvjetova. 25 cm). 'Maggi* (tamnoruiaste boje. punih cvjeto va. 15 cm), 'Diamant* (bijele boje. punih cvjetova. 20-30 cm), 'Maischnee" (bijele boje. punih cvjetova, za rubne gredice, 25 cm). "Heidi' (crve ne boje, punih cvjetova. 25-30 cm).
SORTE:

Na sjenov itim mjestima, na vlanom, humusnom tlu razvijaju se u snane grmove koji, iz godine u godinu, postaju sve ljepi. Uspijeva ju i na suncu i na loem tlu. Razmak meu biljkama, ovisno o vrsti i sorti iznosi 30-60 cm. Visina 40-60 cm. Vrijeme cvatnje od srpnja do kolo voza. Razmnoavaju se dijeljenjem.
UZGOJ:

Klinii su pri kladni kao tradicionalni rubni nasad

P O S E B A N SAVJET:

Vrste i Sorte: H. alhomarginata. bogia s bijelim obrubom lista (lju biastih cvjetova): H. fortunei 'Aurea" (u proljee zlatni, a kasnije ze-

SORTE: D. orientate (D. caucasicum): 'Fruhlingspracht' (punih cvjetova, 40-50 cm), 'Riedels Goldkranz' (velikih cvjetova, 25 cm), "Riedels Lichtspiegel' (velikih ko mpaktnih cvjetova, 35 cm).

u C. portensehlagiana i C. poschkarskvana, tamnoplavih zvonia); C. poschkarskyana: 'Blauranke" (blijedoplave boje. dugih izdanaka, za kamene usjeke, 25 cm); Livadni zvoni. C. glomerata: 'Acaulis* (tamnoljubiaste boje, 20 cm), 'Dahurica' (tamnoljubia ste boje. 40-50 cm); C. lactiflora: 'Loddon Anne' (dlakavih listova, ljubiasto-ruiastih cvjetova, 90 cm), 'Prichard' (boje ametista, 5060 cm); Livadni zvoni, C. latifo lia var. macrantha: (dlakav ih listo va, tamnoljubiastih zvonia, 100 cm), 'Alba" (bijele boje, 100 cm); Sjajnolisni zvoni, C. persicifolia: "Grandiflora alba' (bijele boje, 70 cm), 'Grandiflora Coerulea" (ljubiasto-plave boje, 70-100 cm).
P O S E B A N S A V J E T : Veliki zvonii mogu se posaditi u skupine samo niklih trajnica zajedno s naprstkom, pakujcem. papratima i travama. Ni ske vrste kao to je karpatski zvon i i dalmatinski zvoni dobro se osjeaju na sunanim kamenjarima.

Divokozjak j e prekrasan pratitelj crvenih tulipana.

POSEBAN SAVJET:

Zvoni (Campanula)
Z N A A J K E : Razliiti zvonii ubra jaju se u najomiljenije cvijee u ljet nom vrtu. Ovisno o vrsti i porijeklu prikladni su za kamenjare, rubne na sade ili nasade samoniklih trajnica u svijetloj sjeni drvea. Njihovi bijeli, ruiasti ili ljubiasti zvonii dono se vedro ljetno raspoloenje u vrt i sobu, jer se dobro dre i u vazi. U Z G O J : Skoro svi zvonii uspije vaju i na suncu i u polusjeni. Samo irokolisni zvoni (C. latifolia) voli malo vie sjene. Svi rastu u uobia jenoj, vrtnoj zemlji. Razmak, ovisno o vrsti, iznosi 20-45 cm. Visina, ovi sno o vrsti i sorti 20-100 cm. Vrijeme cvatnje od lipnja do kolovoza. Raz mnoava se dijeljenjem i sjemenom. Veina zvonia se sama brzo iri.

Bogie svojim raskonim listovima i njenim cvjetovima krase sjenovita mje sta vrta.

leni listovi, ljubiastih cvjetova); H. plantaginea 'Grandiflora' (veliki srcoliki listovi; bijeli, mirisni cvjeto vi); H. sieboldiana "Elegans', velika plavolisna funkija (iroki sivo-plavi listovi, cvjetovi ljubiasto-bijeli); H. undulata 'Undulata' (kovravih listova s bijelim sredinjim prste nom, cvjetovi blijedo-ljubiasti. prikladna i za velike lonce). Bogie se dobro uklapaju u nasade samoniklih traj nica na sjenovitom mjestu. Draestan partner im je jedi, naprstak, biretka i razne umske trave.
P O S E B A N SAVJET:

Zlatnica, krkica (Solidago) Dugi metliasti cvatovi ove glavoike zaista izgledaju kao zlatne ibe. Nove sorte Solidago vie ne posjeduju slabosti samoniklih oblika. Oni tvore draesne skupine i daju izraajne cvjetne grane za vazu.
ZNAAJKE:

Divokozjak, uta proljetna

ivanica (Doronicum) Divokozjak j e glavoi ka sa utim cvatovima poput ivan ice. Cvjetovi su izrazito prikladni za rezanje.
ZNAAJKE: U Z G O J : Divokozjak uspijeva u sva koj uobiajenoj, vrtnoj zemlji, na suncu i upolusjeni.Toje robusna traj nica, otporna na zimu. Potreban ra zmak meu biljkama iznosi 30 cm. a naraste, ovisno o sorti 25-70 cm. Vrijeme cvatnje od travnja do svib nja. Razmnoava se dijeljenjem ili sjemenom.

Karpatski zvoni. C. carpatica: 'Karpatenkrone* (Foersterova sorta, blijedoplave boje. 15-20 cm), 'WeiBe Clips' (bijele boje, 20 cm); Portenlagov zvoni. C. portensehlagiana: (plave boje, 10-15 cm), 'Birch' (krianac izmeVRSTE I SORTE:

uti cvatovi divokozjaka skladno se do imaju uz proljetnice.

Zlatnice ne postavljaju za htjeve, ve uspijevaju u svakoj, uo biajenoj vrtnoj zemlji, na suncu, ali i u polusjeni. Potreban razmak meu biljkama iznosi 40 cm. Visi na, ovisno o sorti 40-100 cm. Vrije me cvatnje od srpnja do listopada. Trajnice se lako same osjemenjuju. Razmnoavanje se inae moe oba viti i dijeljenjem.
UZGOJ:

'Golden Shower' (tamnouta, 80 cm), "Goldenmosa' (zlatnou ta, velikih "iba". 80 cm), 'Strahlenkrone' (ravnih, zrakastih metliastih cvatova, zlatnoute boje, 60 cm).
SORTE: P O S E B A N SAVJET:

Zlatnice su pri-

kladne kako za rubne gredice tako i za vrt blizak prirodi. Toplu zlat nu boju kombinirajte s ljubiastim jesenskim zvjezdanima ili crvenosmeim helenijem.

Metvulja, indijska kopriva

(Monarch)
Z W C V J K E : Metvulja se ubraja u porodicu usnaa. Njeni prljenasti cvjetovi poredani su na stabljici u etaama. Cvate u toplim crvenim i ruiastim tonovima, ali i u ljubi astoj i bijeloj boji. Dugo se dri u vrtu i u vazi.

UZGOJ: Metvulja raste skoro kao ko rov. Najbolje uspijeva na vlanom, humusnom tlu na jakom suncu. N o . isto tako dobro raste i na manje po voljnim mjestima. Potreban razmak medu biljkama iznosi 30-40 cm. Visina 80-150 cm. Vrijeme cvatnje od srpnja do rujna. Razmnoava se dijeljenjem i sjemenom. Hibridi: 'Adam" (purpurnocrvene boje. 80-100 cm), 'Prariebrand" (crvene boje lososa, 120 cm), 'Prarienacht* (purpurnoljubiaste boje, 150 cm), 'Schneeu ittchen* (bijele boje, 80-100 cm). Monarda didyma: prirodan oblik s listovima aromatinog miri sa i crvenim cvjetovima, ljekovita biljka od koje se priprema aj.
V RSTE I S O R T E :
S A V J E T : Metvulja je pri kladna za rubne gredice, gredice s rezanim cvijeem, kao i za vrt blizak prirodi. Omiljena je hrana pelama.

firentinska perunika (7. germanica var. florentina) koja potjee iz sre dozemnog podruja. Novi cvjetovi "boice duge" Iris (gr. iris znai duga) cvatu u svim bojama: bijeloj, plavoj, utoj, smeoj, ljubiastoj, ruiastoj, crvenoj boji vina i hravo-crvenoj. Kod mnogih su sorti dvije boje u kombinaciji, pa tvore jaki kontrast. Nepregledno mnotvo modernih sorti perunika (hibridi /. germanica) koji su uglavnom na stali u Americi, strunjaci nazivaju bradatim pemnikama i podijelili su ih u tri glavne skupine: visoke bradate perunike (skupina Barbata Elatior), srednjevisoke bradate perunike (skupina Barbata Media) i niske bradate perunike (skupina Barbata Nana). Raskoi boja i bo gatstvu cvjetova ovih prekrasnih trajnica ne moe odoljeti niti jedno srce vrtlara. Neki vrtlari su cijeli svoj ivot posvetili kolekcioniranju perunika, uvijek u potrazi za novim varijetetima. Stare perunike iz seo skog vrta ipak nisu pale u zaborav zbog svojih elegantnih, kultiviranih srodnika. Ljubitelji te stare peruni

ke ponovno je sakupljaju i razmno avaju. Njeni cvjetovi su manji i ne toliko areni, ali s vremenom stva raju velike grmove. Stare sorte se prvenstveno prepoznaju po velikoj robusnosti. Cvatu vrlo raskono i ostaju zdrave i u manje povoljnim uzgojnim uvjetima. U Z G O J : Perunike trebaju suho i propusno tlo bogato humusom. Vole sunana mjesta. Potreban raz mak meu biljkama iznosi 30-40 cm. Visina, ovisno o sorti 20-100 cm. Ustajala voda vrlo tetno djelu je na perunike. Debeli, mesnati ri zom! sade se vrlo plitko i prekriva ju samo s 2-3 cm zemlje. Najbolje vrijeme sadnje je u mjesecima na kon cvatnje, od kraja lipnja do ko lovoza. Tada se ove trajnice mogu razmnoavati i odvajanjem rizoma. Perunike lako stvaraju i sjeme koje se bez tekoa moe posijati u kli jalite. Tako moete uzgojiti i svoje vlastite sorte! SORTE: I Z golemog bogatstva na vest u samo malen izbor koji moe potaknuti vlastita istraivanja. Visoka bradata perunika i srednje-

Vrijeme cvatnje perunika je poput raskone vrtne zabave u rano ljeto. Cvjetovi su duginih boja.

P OSEBAN

Perunika (Iris) ijSAAJKE: Ova biljka iz porodice perunika, s vrlo mnogo varijeteta, karakteristina je po svojim vr stim skupinama cvjetova nalik na ma. Prekrasni cvjetovi u sredini tvore "stubi" oko kojeg se grupi raju tri visee latice. Njemaka pe runika (7. germanica var. germanica) ubraja se u staro, tradicionalno cvijee iz seoskog vrta. Stoljeima se cijeni i njena ljekovita sestrica.

B i

visoka bradata perunika: "Amethyst Flame' (ruiasto-ljubiaste boje, 80 cm), 'Golden Promenade' (zlatnou ta, 70 cm), 'Pinnacle' (bijelo-uta. 80 cm), 'Stepping Out' (bijela s lju biastim rubom, kovravih latica, 80 cm), 'Rosenquarz' (ruiasta, 90 cm). 'Sable Night' (cmo-plava, 90 cm), 'South Pacific' (arkoplave boje, 100 cm). 'Wine and Roses' (crveno-ruiaste boje, 70 cm), 'Christmas Time' (bijele boje s naranasto-crvenom bradom), 'Foxcote' (smee-crvene boje mahagonija. 50 cm). Niska bradata perunika: 'Cyanea' (ljubiasto-plave boje, 20 cm). 'TinkerbelF (blijedoplave boje s tamnom pjegom. 30 cm), 'Brassie" (zlatnouta. 25 cm). Merry Rubin' (crvene boje rubina, 30 cm), 'Samtpfotchen' (barunaste crne boje s plavo-ljubiastom bradom, 30 cm). Stare perunike iz seoskog vrta: 'Veilchenkonigin' (tople ljubiaste boje), 'Toellerturm' (bijela, s ljubiastim i licama), 'Rheingauperle' (ljubiastoruiasta). 'Reintraube' (plave boje lavande, tamnoplava). 'Rota' (purpumocrvene boje). 'Friihe Hellgelbe' (blijedoute boje, smeih ilica): Iris spectabilis (ljubiasto-plave boje, samonikla u vinogradima).
VRSTE:

suhim i vlanim mjestima razvija svoje grmove u obliku vlati trave. Cvjetovi su manji nego kod drugih perunika i nemaju "bradu". Iris ensata, japanska movarna perunika ima ravne, tanjuraste cvjetove i osebujne are. Posebno lijepo dje luje uz rub vodenih tokova. Iris sibirica j e prikladna za sadnju uz vodene bilj ke u vrtu bliskom prirodi. Ostale pe runike su, naprotiv, izrazite trajnice za gredice. Stare perunike su nie i mogu se posaditi uz rub stazica. Iz meu perunika posijte jednogodi nji mak i stolu kako nakon cvatnje ne bi izgledale tako kruto. Perunike djeluju vrlo dekorativno i u vazi. No oprez: Plavi cvjetovi koji venu - ka paju! Njihov sok boji stolnjak!
POSEBAN SAVJET:

polupunih cvjetova, 80 cm). Jesenske anemone najbolje rastu u nasadima samoniklih trajnica zajedno s travama, papratima, jediem, zvoniima i biretkama.
P O S E B A N SAVJET:

Razliak (Centaurea) Ove trajne glavoike slie samoniklom, jednogodinjem razliku. Njihovi plavi ili uti cvje tovi predstavljaju lijepo cvijee za gredice, kao i rezano cvijee.
ZNAAJKE: U Z G O J : Te trajnice uspijevaju skoro posvuda, no najbolje na propusnom tlu i na suncu. Potreban razmak meu biljkama iznosi 30-45 cm. Visina, ovisno o vrsti i sorti 40-150 cm. Vrijeme cvatnje od svibnja do kolovoza. Razmnoava se dijelje njem i sjemenom.

Japanska anemona, jesenska

anemona (Anemone hupehensis i A nemone japonica) abnjak na dugim stapkama s prekrasnim cvjetovima. Ove kasne anemone svojim bijelim, ruiastim i crvenim bojama obo gauju kasnoljetni i jesenski vrt. Dugo se dre u vazi.
ZNAAJKE: U Z G O J : Japanske anemone dobro uspijevaju na svijetloj polusjeni u propusnoj, ali vlanoj zemlji. Tije kom zime potrebna im je zatita od lia i smrekovog granja. Korijenje stvara izdanke i tako stalno pove ava nasad. Najbolje vrijeme sad nje je u proljee. Potreban razmak meu biljkama iznosi oko 45 cm. Visina 60-100 cm. Vrijeme cvatnje od kolovoza do listopada. Razmno ava se korijenovim reznicama.

C montana "Gran diflora". plavi alpski razliak (4060 cm). C. macrocephala (150 cm, uti golemi cvjetovi).
VRSTE I SORTE:

POSEBAN SAVJHT: Posadite razliak

uz stolisnik i ivanice. Sikavica (Echinops) Sikavica se ubraja u porodicu glavoika. Kuglaste, pla ve glavice i lijepi srebrnosivi listovi djeluju vrlo osebujno kako u vrtu tako i u vazi. Cvjetovi su prikladni i za suenje.
ZNAAJKE: U Z G O J : Kao stepskoj biljci sikavici je potrebno suho, propusno tlo i mnogo sunca. Razmak medu biljka ma iznosi 40-60 cm. Visina 90-120 cm. Vrijeme cvatnje od srpnja do rujna. Razmnoavanje je mogue i sjetvom sjemena.

Prekrasni lanovi obitelji perunika su i sljedee vrste: sibir ska perunika (Iris sibirica), koja na

Japanska anemona 'Praecox' uljepava kasnoljetnu sliku u vrtu.

A. hupehensis'. "Septembercharme' (ruiaste boje. 90 cm), 'Praecox' (jake ruiastocrvene boje. jednostrukih cvjetova. 50 cm); Hibridi A. japonica: 'Honorine Jobert' (bijele boje, jedno strukih cvjetova. 80 cm), 'Konigin Charlotte' (ljubiastoruiaste boje. polupunih cvjetova, 80-100 cm), 'Prinz Heinrich" (tamnocrvene boje.
VRSTE I SORTE:

E. bannaticus 'Taplow Blue' (intenzivne plave boje, 100 cm); E. ritro "Veitch's Blue' (pla ve boje poput elika, 100-120 cm).
VRSTE I SORTE: POSEBAN SAVJET: Dekorativna, "samostalna" trajnica izmeu trava i drugih biljaka koje vole suu.

Stepska svijea (Eremurus)

ZNAAJKE:

Impozantna biljka iz

porodice ljiljana koja je porijeklom stepskog podruja. Metar visoke jetne "svijee" u bijeloj, ruia stoj, utoj i naranastoj boji odmah upadaju u oi. Tijekom cvatnje predstavljaju izrazitu atrakciju. Stepske svijee vole dobra, ah obavezno propusna tla i mno go sunca. Najbolje vrijeme sadnje je od kolovoza do rujna. Tu moe pomoi drenani sloj iz pijeska. Korijenje u obliku morske zvijezde stavite u otvor na 15 cm dubine, na mali humak od komposta. Potreban razmak meu biljkama iznosi 4050 cm. Visina 80-250 cm. Vrijeme cvatnje od lipnja do srpnja. Raz mnoava se sjemenom.
UZGOJ:

80-120 cm. Vrijeme cvatnje je od travnja do srpnja, a kasna cvatnja u rujnu. Razmnoava se sjemenom, kako onim kupljenim tako i iz vla stitog uzgoja. Najljepe sorte vuike su hibridi Russel: "Edelknabe" (purpurno-crveni). 'Katel lan" (plavi to-novi bijelih vrhova). "Kronleuchter" (uti tonovi), 'Fraulein' (bijele boje), 'Mein SchloB* (crveni tonovi opeke). "SchloBfrau" (ruiasti tono vi bijelih vrhova). Novi su hibridi E polyphyllus: 'Minarette* (viebojna mjeavina, samo 60 cm visine).
SORTE:

Ovo djevojako oko u sunanim tonovi ma nosi naziv 'American Queen".

VRSTE I SORTE: E. stenophyllus ssp.

Vuike posadite tamo gdje se tlo u cvijetnjaku treba poboljati. Na taj nain moete spojiti ugodno s korisnim.
POSEBAN SAVJET:

meu biljkama iznosi 30 cm. Visina, ovisno o sorti 30-100 cm. Vrijeme cvatnje od srpnja do rujna. Razmno ava se dijeljenjem ili sjemenom.
I SORTE: C. grand,[flora 'Badengold' (zlatnoute boje. veli kih cvjetova, 80-100 cm); C. lanceolata 'Sterntaler" (ute boje s crvenkastosmeom sredinom, 40 cm. neprekidno cvate): C. verticillaia "Grandiflora" (uti cvjetovi, vrlo njeni listovi. 60 cm). VRSTE P O S E B A N S A V J E T : Djevojako oko ini lijepi kontrast ukrasnoj plavoj kadulji i ispunjava praznine u vrtu.

stenophylhis (arkoute boje. 80 cm) E. himalaicus (bijele boje. 120 cm) E.xisabe/limts: 'Ruiters Hvbriden" 'Shelibrd-Hvbriden* (krianci arkih utih, naranastih, crvenkastih boja i bijele boje. 150-200 cm).
SAVJET: Stepske svijee djeluju prekrasno u samostalnim skupinama: ali moe se napraviti i arobna igra boja zajedno s kokotiem. Prirodan partner za "stepski nasad" predstavljaju ukrasni luk, juka i suhe trave. POSEBAN

Djevojako oko, carsko oko

( Coreopsis) Osebujna glavoika s cvjetovima koji se ire poput zrako. Djevojako oko karakterizira neu morna cvatnja tijekom ljeta. arki, uti cvjetovi i njeno razdijeljeni listovi prekrasno djeluju i na gredici i u vazi.
ZNAAJKE: U Z G O J : Djevojako oko najbolje us pijeva na jakom suncu. Potrebno mu je propusno tlo. inae ne postavlja osobite zahtjeve. Potreban razmak

Ivanica (Leucanthemum max i i minu

ZNAAJKE: Visoke, bijele ljet ne ivanice iz porodice glavoika ubrajaju se u klasine trajnice koje stvaraju nezaboravnu sliku vrta u arko ljeto. I najljepe uzgojene sorte zadrale su poneto od rusti kalnog arma livadnog cvijea od kojega potjeu. Pored jednostavne, bijele, zrakaste krune cvjetova oko zlatne sredine cvata, postoje i sor te s punim cvjetovima. Kultivirane ivanice tipine su trajnice za gre dice. U vazi se dre izuzetno dugo.

Vuika (Lupinus) ZNAAJKE: Vuika je iz porodice mahunarki (lepirnjaa) i fiksator je duika. Visoke cvjetne "svijee'* novih sorti cvatu bijelom, utom, .enom. ruiastom, plavom te ljubiastom bojom. Tvore prekra sne skupine na rubnim gredicama i prekrasne su kao rezano cvijee.
U Z G O J : Vuika najbolje uspijeva u propusnom, blago kiselom tlu bo gatom humusom. N o . raste i pod manje idealnim uvjetima, kako na suncu tako i u polusjeni. Orezivanje pvalih izbojaka je vrlo vano kako bi se osigurala cvatnja kroz nekoli ko mjeseci. Potreban razmak meu biljkama iznosi oko 50 cm. a visina

Raskone cvjetne "svijee" vuike vid ljive su posvuda u vrtu.

Ivanice uspijevaju na suncu i u polusjeni. Vole humusno, propusno tlo, a inae nisu zahtjev ne. Potreban razmak meu biljka ma iznosi 50-80 cm (izrazito buja!). Visina, ovisno o sorti, 50-100 cm.
UZGOJ:

Vrijeme cvatnje od srpnja do kolo voza. Razmnoava se dijeljenjem i sjemenom.

S O R T E : 'Gruppenstolz' (jednostru kih cvjetova, 60 cm), 'Christine Hageman' (punih cvjetova, 60-80 cm), 'Harry Potschke' (golemi cvjetovi promjera 15 cm, 100 cm), 'SilberprinzeBchen' (50 cm, jednostruki cvijet), 'Wirral Supreme' (puni, ve liki cvijet, 90 cm).

do lipnja. Razmnoava se korijenovim reznicama i sjemenom. Dugo korijenje se vrlo teko presauje. 'Beauty of Livermere' (ta mnocrveni, 100 cm), 'Feuerriese' (Foersterova sorta, crvena boja opeke, 80 cm), 'Rosenpokal' (Foer sterova sorta, purpurnoruiasta, 70 cm), 'Fatima' (bijele boje s ruia stim rubom, 70 cm), 'Graue Witwe' (bijelo-ljubiasta s velikim, crnim pjegama, 70 cm), 'Perrys White' (bijeli, 80 cm), 'Polka' (bijeli s cr venim rubom, 80 cm).
SORTE: P O S E B A N SAVJET: Dlakave listove odreite nakon cvatnje im poute. Ova trajnica e preko ljeta mirovati i ponovno potjerati ujesen. Ruia sti mak i plavi kokoti su izvrsni partneri. Uz arkocrvene sorte maka dobro se uklapaju bijele ivanice.

razmak meu biljkama iznosi 25-30 cm. Visina 20-50 cm. Vrijeme cvat nje od svibnja do kolovoza. Razmno ava se dijeljenjem i sjemenom. G. coccineum 'Feuermeer' (naranastocrveni, polupuni cvijet, cvate bogato i esto, 30 cm), Hibridi Geum: "Georgenberg" (arke naranasto-ute boje, 25 cm), 'Bern stein' (zlatnoute boje, 50 cm).
VRSTE I SORTE: S A V J E T : Blaenak dobro uspijeva i u krajevima s otrom kli mom. Prikladan je za gredicu s lju bicama, travama, iglicama i zvon iima. POSEBAN

Nevina bjelina ivanica ublaava snane boje veli kih trajnica. Posadite je izmeu kokotia, maka, plamenca i vuike.
POSEBAN SAVJET:

Mak

(Papaver

orientale)

Ova biljka iz porodice makova poseban je doivaljaj za vr tlara koji ima smisla za orijentalnu rasko. Na podlozi golemih ovojnih listova cvijeta tajanstveno se sjaje plavo-crne pjege. Osim izrazite cr vene boje maka postoje i njene, ru iaste i bijele sorte. Kao i kod svih makova cvatnja kratko traje, ali je osobito lijepa.
ZNAAJKE: U Z G O J : Najbolje na propusnom, blago vapnenastom tlu, te na jakom suncu. Inae je ovo malo zahtjevna biljka. Potreban razmak meu bilj kama iznosi 40-50 cm. Visina 50100 cm. Vrijeme cvatnje od svibnja

Bour (Paeonia lactiflora i P. officinalis) Bouri su iz porodice abnjaka. U Europi se, kao i u Kini, ubrajaju meu najstarije vrtno cvi jee. Na dobri, stari seoski bour (P. officinalis) s debelim, crvenim cvjetnim "lopticama" udomaen je ve stoljeima u europskim vrtovi ma. Raskone, nove sorte kineskog boura (P. lactiflora) imaju prete no azijsko porijeklo. Cvatu punim, polupunim ili jednostrukim cvje tovima. Jednostruke sorte djeluju kao kineske porculanske posude na ijem su dnu raireni zlatni pranici kao umjetniko djelo prirode. Boje boura su crvena, ruiasta i bijela, a dekorativan je i kao rezano cvijee.
ZNAAJKE: U Z G O J : Bouri vole rahlo, humu sno tlo bogato hranjivima i sunana stanita. Dovoljno komposta i do bra ishrana mjeavinom mljevenog rogovlja, suene krvi i kotanog brana ili razgraeni stajski gnoj, potie njihov cjelokupni razvoj. Izuzetno vano: bour se nikada ne smije preduboko posaditi, jer nee cvasti! Debeli gomolji s izdancima pupova moraju biti neposredno is pod povrine zemlje. Tijekom prvih godina potrebna im je zatita preko zime, kasnije postaju vrlo otporni.

Blaenak (Geum) Blaenak j e iz porodice rua. Cvate vrlo dugo i tako cijelo ljeto stvara lijep ugoaj naranaste, ute ili crvene boje. Cvjetovi slie cvjetovima jednostavnih rua.
ZNAAJKE: UZGOJ: Blaenak voli humusno, propusno, ali vlano tlo. Uspijeva na suncu ili u polusjeni. Inae je vrlo robusan i malo zahtjevan. Potreban

Obini, seoski bour je okruglasta ljepo tica sela. Na svom mjestu eli i ostarjeti.

Potreban razmak medu biljkama iznosi 80-100 cm. Visina 60-80 cm. Vrijeme cvatnje od svibnja do lip nja. Razmnoava se dijeljenjem. P. lactiflora: 'Duchesse de Nemours' (ukasto-bijele boje. punog cvijeta). "Festiva Maxima" (bijele boje s purpurnom pjegom. punog cvijeta, izrazitog mi risa), inspecteur Lavergne" (crvene boje. punog cvijeta). "Lady Alexan der Duff" (bjelkasto-ruiaste boje. punog cvijeta). "Murillo" (njene ruiaste boje, jednostrukog cvijeta, zlatnih pranika). "Sarah Bernhardt' (ruiaste boje poput cvijeta jabuke, punog cvijeta). "Lotus Queen' (bije le boje. utih pranika); P. officina lis: 'Alba Plena" (bijele boje. punog c\ijeta). 'Rosea Plena* (ruiaste boje. punog cvijeta). "Rubra Plena* (crvene boje. punog cvijeta).
VRSTE I S O R T E :

"ivot bez plamenca predstavlja zabludu!'" U to je Karl Foerster bio vrsto uvjeren.

culaia. Jo uvijek je u pravu. Phlox maculaia koji se naziva i poljskim plamencem ima duguljaste, metliaste cvatove sa sitnim cvjetovima. Ova bogato cvatua trajnica pri kladna je za vrt blizak prirodi.
U Z G O J : Tko plemencu ponudi pro pusno tlo bogato humusom i dobru ishranu, moe ga mirne due ostaviti 10 godina na istom mjestu. Uspijevat e na suncu i svijetloj polusjeni. Kompost, razgraeni stajski gnoj, mjeavina mljevenog rogovlja, su ene krvi i kotanog brana, te ko privino tekue gnojivo, odravat e ga zdravim. Potreban razmak meu biljkama iznosi 50-80 cm. Visina 70-100 cm. Vrijeme cvatnje, kod uspjenog odabira sorti, od lipnja do rujna/listopada. Razmnoava se dijeljenjem. Ako iupate, otkinete sredinje cvjetove cvata neposred no nakon to uvenu, potjerat e mnogi postrani izbojci. SORTE:

Bourima j e po trebno odreeno vrijeme '"zaleta". Tek nakon 2-3 godine poet e bo gato cvjetati te e, iz godine u godi nu, biti sve raskoniji. Stoga ih po sadite na mjesto gdje e moi ostati desetljeima. Ukoliko je "selidba" ipak neizbjena, najpovoljnije je vrijeme nakon cvatnje, u srpnju/ko lovozu. Ljubitelji boura morali bi upoznati i grmoliki bour - stablaicu (P. sujfruticosa).
POSEBAN SAVJET:

"oka", jako zdrava sorta, 100 cm). "Monte Cristalio' (Foersterova sor ta, bijeli golemi plamenac. 150-170 cm). 'Schneeferner" (Foersterova sorta, bijeli, 80 cm). "Pastorale' (Foersterova sorta, tople ruiaste boje, 70 cm). "Stemhimmel' (biijedoljubiasti. bijelog "oka", 80 cm). "VVilhelm Kesselring' (purpurnoljubiasti. bijelog '"oka", 80 cm). "VVurtttembergia" (purpumo-ruiasti. stara seoska sorta). Phlox maculaia: "Mrs. Lingard'(bi jeli, rano cvate, nije osjetljiv na pepelnicu, 80 cm). "Omega" (bijeli s cr venim "okom". 100 cm), "Rosalinde" (purpurnoruiaste boje. 100 cm).
SAVJET: Plamenac lako postaje rtvom stabljikinih nemato da. Povoljno stanite i dobra ishrana imaju preventivno djelovanje. Kod jake zaraze pomae samo unitava nje bolesnih biljaka i promjena sta nita. Obratite panju na porijeklo biljaka; nematode se mogu uvesti i iz zaraenih uzgajalita. POSEBAN

Plamenac, plamenak
(Phlox paniculala i P. maculaia) "\ VAJKE: Plamenac je iz porodi ce jurnica. Snani grmovi s bogatim titolikim cvatovima pojam su ljet nog cvijeta. Sladak miris plamenca uljepava tople veeri. Rubni nasad bez tog cvijeta bio bi jednostavno nepotpun. Te arke, trajne cvjetne lopte neophodne su i u ljetnim ki ticama. Njihove se boje proteu od isto bijele preko ruiaste, crvene, naranaste do ljubiaste. "Ljeto bez plamenca je zabluda", rekao je K. Foerster koji nam je darovao najljepe sorte Phloxpani-

Phlox paniculala: "Aida" (tamne purpurnocrvene. 70 cm). "Dusterlohe" (Foersterova sorta, tamnoljubiasta). 'Bornimer Nachsommer* (Foersterova sorta, ruiaste boje lososa, 90-100 cm). 'Dorffreunde* (Foersterova sorta, ruiastocrvene. tamnocrvenog "oka". 100 cm). "Kirmeslandler" (Foersterova sorta, bijeli, crvenog "oka", 100 cm). "Landhochzeit" (Foersterova sorta, crvene boje rue. tamnog

Jaglac (Primula) Jaglaci mogu biti jako raznoliki i postoji veliko bogatstvo vrsta. Niski, rani jaglaci ubrajaju se u najraskonije proljetno cvijee. Postoje u svim bojama duge. Blijedouti, proljetni i planinski jaglac staro su seosko cvijee.
ZNAAJKE: UZGOJ:

Veina jaglaca voli vlano

tlo, bogato humusom i polusjenovito do sjenovito stanite. Potreban razmak meu biljkama, ovisno o vrsti, iznosi 15-30 cm. Visina i vri jeme cvatnje navedeni su kod opisa pojedinih vrsta. Svi jaglaci se mogu razmnoavati sjetvom u klijalite. Razlikujemo sljede e skupine: Rani jaglac (P. vulgaris) cvate u bijeloj, utoj, crvenoj i pla voj boji, od oujka do travnja. Na raste do 10 cm. U svakoj se vrtlariji nudi bogat izbor te vrste. Blijedouti. proljetni jaglac (P. elatior) ima na kratkim stapkama ute, crvene ili ljubiaste titaste cvatove. Cvate od travnja do svibnja. "Grandiflora" i "Pacific' su mnogocvjetni hibridi. "Vierlander Gole* cvate u arkoj zlatnoutoj boji; naraste do 20 cm. Proljetni jaglac (P. veris) mirisnih utih cvjetova na dugim stapkama. 15-30 cm, posjeduje ljekovita svoj stva, lijep za vrtove bliske prirodi. Planinski jaglac IP. auricula), branastih. sivo-zelenih listova i utih, mirisnih cvjetova, voli sunano sta nite. Cvate u svibnju, naraste do 10 cm. Jaglac (P. x pubescens) je stari znanac iz seoskog vrta koji oara\a svojim ivim cvjetovima; postoje ra
VRSTE I SORTE:

zliite sorte, cvate u svibnju i naraste do 20 cm. Jaglaci: P beesiana. hi bridi P. bullesiana i P. bullevana na visokim stapkama imaju cvjetove u ""etaama" crvene, ute i naranaste boje. Vrijeme cvatnje od lipnja do srpnja. Visina 40 cm. P. demiculaia ima okruglaste cvjetove na dugim stapkama. Cvate od travnja do svib nja. 'Cachemiriana Rubin'je crvenoljubiasti, a "Alba' bijeli. Naraste do 30 cm. P. rosea voli vlana stanita. Ima ruiaste titaste cvatove koji se pojavljuju od travnja do svibnja. Vi sina 20 cm. P. rosea "Grandiflora" i "Gigas' (purpumocrvene sorte). Ovo je samo malen izbor iz bogate raskoi jaglaca.
P O S E B A N S A V J E T : Jaglaci su lijepe "polusamonikle"' biljke za bio-vrtove. Kraj potoka i na rubovima mo vara moete nai razliite jaglace. Rani jaglaci i hibridi proljetnih jagla ca postali su u meuvremenu masov na ""roba". arke boje mogu djelova ti vrlo neprirodno. Birajte oprezno, bijelu i utu ili bijelu i plavu boju.

pojava na rubnoj gredici s trajnica ma. Plavi cvjetni ""tomjii" visine i do jednog metra nadvisuju sve druge pratitelje na gredici. U ovoj trajnici ujedinjuju se sve nijanse nebeskoplave boje. Uz nju se pojavljuju i bijela i ruiasta. Karl Foerster ""otac" je najljepih i najzdravijih sorti kokotia. Tko odabere njegove sorte, moe se pouzdati u to da su postojani, ot porni na pepelnicu i najbolje kvalite te cvijeta. ak i nazivi Foersterovih kokotia govore sami za sebe; oni jednom jedinom rijei oznaavaju karakternu sliku neke sorte, istovre meno poetski i sadrajno. Kokoti se ubraja u najljepe cvijee za vazu. Vrtni kokoti dijeli se u tri skupine: Hibridi D. elatum imaju visoke stapke s gustim cvjetovima. Hibridi D. belladonna su njeniji i imaju rahlo graene metliaste cvatove. Hibridi D. pacific uzgojeni su u Kaliforniji. a oaravaju svojim velikim, punim Cvjetovima i jako visokim cvatovi ma; Budui da su uzgojeni iz sjeme na, boje su im varijabilne. Snane trajnice nisu naroito postojane. Dobro tlo bogato humu som i snana ishrana preduvjet su za bogatu cvatnju kokotia. Tije kom ljeta gnojite ga s mnogo kom posta, organskog gnojiva koje ne smije sadravati previe duika, kamenim branom i koprivinim te kuim gnojivom. Ove trajnice po vruini trebaju mnogo vode. Nakon prve cvatnje skrate se na 10-20 cm, potom e nanovo potjerati i jo jed nom cvjetati kasno u ljeto. Potreban razmak meu biljkama je oko 1 m. Visina, ovisno o sorti 80-180 cm. Vrijeme cvatnje od lipnja do srpnja i od rujna do listopada. Razmnoa va se dijeljenjem i sjemenom.
UZGOJ: V R S T E I S O R T E : Hibridi D. bella donna: "Kleine Nachtmusik' (Foersterova sorta, tamnoljubiasti, 70 cm), "Volkerfrieden" (plave boje

Kokoti (Delphinium) Kokoti iz porodice abnjaka je u rano ljeto kraljevska

ZNAAJKE:

U vrtlarskoj godini cvijet kokotia je je dan od sjajnih vrhunaca.

encijana. 100 cm). 'Piccolo* (arkoplavi, 70 cm). Hibridi D. elatum: (u ovoj se skupini nalazi najvie Foersterovih sorti): 'Berghimmel* (umjereno plavi, 180 cm). 'Fernzi'mder* (plave boje encijana s bijelim '"okom". 140 cm). "Finsteraarhorn" (izrazito tamnoljubiasto-plavi, 170 cm). "Gletschervvasser* (ledenoplavi sbijelim "okom". 200 cm). 'Perlmutterbaum* (blijedoplavo-ruiasti s tamnim "okom", 180 cm). 'Tempelgong" (plavi s purpurnom nijansom. 180 cm). 'Jubelruf (jasno plavi, do 200 cm). 'Zauberfiote" (umjereno plavi s bijelim "okom". 180 cm) sve su to Foersterove sorte; "Lanzentrager (plave boje encijana s bijelim "okom". 150 cm). Hibridi Pacific: 'Black Knight* (tamno ljubiasti. 180 cm). 'Rosa Sensation" (ljubiasto-ruiasti. 180 cm). "Gala-had" (bijeli. 180 cm). 'Summer Skies" (blijedoplavi. bijelog "oka". 180 cm).
P O S E B A N S A V J E T : Slijedite savjete protiv pueva koji su navedeni u poglavlju "Napasnici" na str. 110; ugroen je prije svega mladi izbo jak. Kokoti je jedna od vodeih trajnica rubnih gredica u rano ljeto. Posadite ga u ritmikim skupinama. Crveni mak. ljiljan Madone. bijele ivanice, rani plamenac i rue "do stojni" su partneri. Kokoti se mora doivjeti - i pri jutarnjoj i pri ve ernjoj svjetlosti, ali i pred olujnim oblacima. Tada se shvati daje plava boja - mistina boja.

'Sammetriese' (Foersterova sorta, crveni, 80-100 cm), 'Kelwayi' (ta mnocrveni. 50 cm).
P O S E B A N S A V J E T : Za prirodne na sade i rubove gredica. Stolisnik je prikladan i za suhe kitice.

Mekonopsis
(Meconopsis
ZNAAJKE:

betonicifolia)

Hibrid kokotia Delphinium belladonna

'Piccolo' ostaje niskog rasta i stoga je prikladan za male gredice.

Ova prekrasna biljka iz porodice makova u naim je vrtovi ma jo uvijek jedna velika nepozna nica. Jasna plava boja cvjetova za jedno sa zlatnim pranicima prua nezaboravan doivljaj. Mekonopsis je u rodu s crvenim makom. Porije klom je iz Tibeta i Kine.
U Z G O J : Vlano, ali obvezno propu sno tlo preduvjet su zdravog rasta. Tlo mora biti blago kiselo i izrazito bogato humusom. Potrebno je mno go komposta. ako je mogue od tra ve ili kore, te gnojiva koje ne sadri kalcij. Lijepi mekonopsis najbolje uspijeva u polusjeni. Potreban raz mak meu biljkama iznosi 30-40 cm. Naraste 60-80 cm. Vrijeme cvatnje od lipnja do kolovoza. Raz moava se sjemenom.

iznosi 30-40 cm. Visina 40-50 cm. Vrijeme cvatnje od svibnja do ruj na. Razmnoava se dijeljenjem ili sjemenom.
S O R T E : ' M a i nacht' (Foersterova sor ta, tamnoplava). "Ostfriesland" (ta mno ljubiasta). 'Blauhiigel' (umje reno plava). P O S E B A N S A V J E T : Pustite biljku da dulje vrijeme neometano raste. Ka dulja je prikladna za vrtove bliske prirodi, posadite je zajedno s trava ma, stolisnikom i pupoljkom. Vrlo je lijepa i kao susjed ruama!

Osim plave vrste, postoji i varijetet bijele boje M. betonicifolia 'Alba*.

SORTE:

Stolisnik (Achillea) Glavoika za cvijetnjak. srodna je staroj ljekovitoj bilj ci s rubova puteljaka. Stolisnik ima lijepe, ravne titaste cvatove ute. crvene ili bijele boje.
ZNAAJKE: U Z G O J : Propusno tlo i mnogo sun ca ubrajaju se u ono malo zahtjeva koje postavlja stolisnik. Potreban razmak meu biljkama iznosi 40-60 cm. Visina, ovisno o vrsti i sorti 40120 cm. Vrijeme cvatnje od lipnja do rujna. Razmoava se dijeljenjem ili sjemenom. I SORTE: A. jilipendulina: "Parker" (zlatnouti. 120 cm), 'Altgold" (zlatnouti sa smeim ni jansama, 60 cm); A. millefolium: VRSTE

Neke sorte stolisnika zadrale su arm livadne biljke.

Kadulja (Salvia nemorosa)

Z \ u AJKE: Kadulja se ubraja u porodicu usnaa. Ona je zainska biljka, a postoje i mnoge samonikle vrste, kao i lijepe sorte sa arkim plavim ili ljubiastim cvjetovima i dugim vremenom cvatnje. U Z G O J : Kadulji je potrebno suho. ali blago vapnenasto tlo i mnogo jnca. Inae nije jako zahtjevna biljka. Orezivanje nakon cvatnje potie stvaranje novih izbojaka. Potreban razmak medu biljkama

Visoke vrste ednjaka cvatu od kasnog ljeta do prvog mraza. vitkim stapkama nosi atraktivne, bijele cvjetne "svijee" koje se sa stoje od mnotva bijelih cvjetia. Habulice vole i dobro pod nose kako polusjenu tako i sjenu. Uz mnogo vode, uspijevaju i na suncu. Tlo mora biti bogato humu som i prekriveno kompostom i malem. Razmak meu biljkama iznosi 30 cm. Visina 60-200 cm. Vrijeme cvatnje, ovisno o vrsti i sorti, od srpnja do listopada. Razmnoava se dijeljenjem.
UZGOJ:

P O S E B A N S A V J E T : Mekonopsis do bro raste pored rododendrona. Po znavatelji iz Velike Britanije prepo ruuju da se cvjetni pupovi otkidaju tijekom prve dvije godine, jer mla de biljke u cvatu brzo odumiru.

dobro posuiti! Posadite je u blizini rua. Niske vrste e rairiti svoj veo i preko suhozida. ednjak
ZNAAJKE:

(Sedum)

Sadarka
ZNAAJKE:

(Gypsophila)

Sadarka j e iz porodice klinia. Mirisno mnotvo bijelih ili crvenih cvjetova ukraava rubne gredice i kitice. Biljke nose naziv sadarka, pa zapravo ukazuju da vole vapne nasto tlo. Propusna zemlja i mnogo sunca predstavljaju njene daljnje zahtjeve prema stanitu. Potreban razmak meu biljkama iznosi 5060 cm. Visina, ovisno o vrsti i sorti 40-100 cm. Vrijeme cvatnje je od lipnja do kolovoza. Razmnoava se reznicama. Stanite ove vrlo izdr ljive trajnice potrebno je paljivo odabrati, jer sadarku nije preporu ljivo presaivati!
UZGOJ:

Raznovrsna debelolisna biljka iz porodice tustika kod koje i listovi i cvjetovi u jednakoj mjeri predstavljaju ukras u vrtu. Niske vrste opisane su u poglavlju "Pokrivai tla'* na stranici 257. Visoke vrste koje se ovdje opisuju, relativno dobro podnose suu i potrebno im je mnogo sunca. Inae nisu zahtjevne biljke. Potre ban razmak meu biljkama iznos 40-50 cm. Visina 30-40 cm. Vrije me cvatnje od kolovoza do listopa da. Razmnoava se reznicama.
UZGOJ: V R S T E I S O R T E : S. spectabile 'Car m e n ' (tamnoruiasti cvjetovi, sivoplavi listovi, 40 cm), S. telephium 'Herbstfreude' (smee-crveni cvje tovi, 40 cm).

C. acerina 'Compacta' (okomite bijele "svijee", 60 cm, najnia vrsta); srpanjska sre brna svijea, C. racemosa (lagano viseeg oblika, 120-180 cm); kolo voska srebrna svijea, C. dahurica (razgranata, cvjeta u kolovozu, 200 cm); rujanska srebrna svijea. C. ramosa, 'Atropurpurea' (smee-cr veni listovi, bijele, razgranate svi jee, 200 cm); listopadska srebrna svijea, C. simplex, 'Armleuchter' (razgranata. 120-140 cm).
VRSTE I SORTE: P O S E B A N S A V J E T : Srebrne svijee su upeatljiva biljka za nasade sa samoniklim trajnicama. Posadite ih ispred drvea i njihovih zelenih kulisa, zajedno s japanskim anemonama, papratima, travama i niskim trajnicama. Spretnim odabirom sor ti, vrijeme cvatnje se moe prote gnuti od ljeta pa sve do jeseni.

Udoviica (Scabiosa caucasica) Udoviice su eljugo vine. Kovravi cvjetovi u ravnom cvatu mogu biti ljubiasti, plavi ili bijeli. Cvjetovi na dugim stapkama ubrajaju se u trajne ljepotice za rub ne nasade i vaze.
ZNAAJKE: UZGOJ: Udoviice najbolje uspi jevaju u propusnom tlu i na jakom suncu. Potreban razmak meu bilj kama iznosi 30-40 cm. Visina 60-80 cm. Vrijeme cvatnje od lipnja do li-

G. repens 'Rosenschleier' (ruiasti, punili cvjetova, 30 cm); G. paniculata 'Bristol Fai ry' (bijeli, velikih, punih cvjetova, 100 cm), 'Flamingo' (ruiasti, pu nih cvjetova, 120 cm).
VRSTE T SORTE: P O S E B A N SAVJET:

Kasnoljetne ravne titaste cvatove visokih vrsta ednjaka vole leptiri i pele. Uz ednjak posijte trave i niski zvjezdan.
P O S E B A N SAVJET:

Habulica, stjeniarka,
srebrna svijea (Cimicifuga)
ZNAAJKE:

Sadarka se moe

abnjak koji na dugim.

stopada. Razmoava se dijeljenjem ili sjemenenom. Neprekidno cvate ako se orezuju svi ocvali cvjetovi. "Blauer Atlas" (tamne plavo-ljubiaste, 70 cm). "Clive Gre aves" (blijede Ijubiasto-plave, 80 cm). "Nachtf alter* (izrazito tamne ljubiaste. 80 cm). "Miss E. VVillmott* (bijele boje vrhnja. 80 cm).
SORTE:

cvatue trajnice prikladne za rubne nasade kao i za rezano cvijee koje se dugo dri u vazi. a koje pozlauje kasno ljeto i ranu jesen. Suncokreti nisu zahtjevne biljke, rastu u svakoj uobiajenoj, vrtnoj zemlji, po mogunosti na ja kom suncu. Potreban razmak meu biljkama iznosi 40-60 cm. Visina 120 do 250 cm. Vrijeme cvatnje od srpnja do rujna. Razmnoava se ko rijenovim reznicama i dijeljenjem.
UZGOJ:

sterova sorta, boje starog zlata, ve likih cvjetova. 150 cm), 'Waltraud* (zlatno-smei i uti, 80-100 cm), 'Moerheim Beauty' (smee-crveni, mogua je i druga cvatnja, 80 cm), 'KOnigstiger' (zlatnoute sredine, crveno-smeeg ruba. 180 cm). Helenij naroito lijepo djeluje kad je posaen u sku pinama. Dobri partneri su jesenski zvjezdani, zlatnica. pupavica i sun ica.
P O S E B A N SAVJET:

Udoviica j e ve dra partnerica stolisniku. ljetnoj ka dulji i djevojakom oku.

POSEBAN SAVJET:

Sunica (Heliopsis helianthoides var. scabra) Z\ \ A J K E : Glavoika s dlakavim listovima. uti cvatovi slie malim suncokretima. Sunica mjesecima ispunjava rubne gredice bogat stvom svojih arkih cvjetova. Ima vrstu stabljiku i dobra je kao reza no cvijee. Sunica uspijeva u svakoj uobiajenoj, vrtnoj zemlji, a najbo lje na jakom suncu. Potreban raz mak meu biljkama iznosi 50-60 cm. Visina 100-130 cm. Vrijeme cvatnje od srpnja do rujna. Raz mnoava se dijeljenjem i sjeme nom. Biljke su sklone bujanju.
UZGOJ: S O R T E : 'Goldgefieder' (Foerstero va sorta, zlatnouta, punih cvjeto va, 120 cm), 'Goldgriinherz* (Fo ersterova sorta, punih cvjetova sa zelenom sredinom. 100 cm), ' H o hlspiegel* (Foersterova sorta, naranasto-uta, polupunih cvjetova, 120 cm). 'Spitzentanzerin* (Foer sterova sorta, zlatnouta, polupunih cvjetova, 130 cm).

H. atrorubem (zlat nouti, polupunih cvjetova, 200 cm): H. decapetalus 'Capenoch Star" (jed nostrukih, limunskoutih cvjetova. 120 cm), 'Soleil d'Or" (zlatnoutih, punih cvjetova, 150 cm); H. salicifolius, suncokret s listovima koji slie vrbi (250 cm, osebujna golema trajni ca s vrlo uskim listovima koja naroi to dobro djeluje uz vodene biljke).
VRSTE I SORTE: POSEBAN SAVJET: Suncokreti-trajnice skloni su bujanju (izuzetak: H. decapetalus). Tvore guste cvjetne ivice oko ograde ili kompostita.

Pupavica (Rudbeckia) Ova glavoika slii ma lim suncokretima. Kuglasto, tamno "srce" u sredini cvata dalo im je nje mako ime "ljetni eir". Cvatu mje secima i prikladni su za ljetne kitice.
ZNAAJKE:

Helenij (Helen i um) Glavoika s baruna stim cvjetovima. Helenij bogato i dugo cvate jako lijepim, toplim zlatnim, bronanim, smeim tono vima i bojom mahagonija. Ona je raskona trajnica za rubne nasade i prikladna kao rezano cvijee koje se dugo dri u vazi.
ZNAAJKE: U Z G O J : Helenij voli sunce. Korijenju je potrebno vlano tlo bogato humu som te mnogo komposta. Potreban razmak meu biljkama iznosi 30-50 cm. Visina 80-160 cm. Vrijeme cvat nje od srpnja do listopada. Razmno ava se dijeljenjem i sjemenom.

Pupavica voli propusno tlo i sunano ili polusjenovito stanite. Inae nije zahtjevna. Potreban raz mak meu biljkama iznosi 30-40 cm. Visina, ovisno o vrsti i sorti, iznosi 60-200 cm. Vrijeme cvatnje od srpnja do listopada. Razmnoa va se dijeljenjem ili sjemenom.
UZGOJ:

R. fulgida var. suilivantii 'Goldsturm* (zlatnouta, vr hunska sorta bogate i duge cvatnje. 60-80cm);/?, laciniata: 'Goldquelle* (zlatnouta, punih cvjetova, 80 cm). 'Goldbair (zlatnouta, punih cvjeto va. 200 cm): R. ni rida "Herbstsonne" (zlatnouta. 200cm). "Juligold"(rano cvate, zlatnouta. 170-200 cm).
VRSTE I SORTE:

Pupavica svojom dugom cvatnjom obo gauje ljetnu rubnu gredicu.

Sunicu posadite uz indijsku koprivu, helenij. estoslavicu i kadulju. Prema susjedima mora se ostaviti dovoljan razmak!
POSEBAN SAVJET:

Suncokret (Helianthus) Znaajke: Suncokreti su visoke, robusne glavoike sa utim cvato vima i dlakavim listovima. Postoje sorte s jednostrukim kao i s punim cvjetovima. Sve se ubrajaju u dugo-

'Baudirektor Linne' (crveno-smei, 100 cm). "Flammenrad" (Foersterova sorta, naranasto-crveno-uti, 150 cm). 'Goldlackzvverg* (Foersterova sorta, crveno-smei sa utim rubom. 90 cm), "Kanaria" (Foersterova sorta, kanarinski ute boje, 120 cm), "Zimbelstern" (Foer
SORTE:

te") vole humusno tlo i polusjenu. Glavno vrijeme cvatnje je tijekom oujka pa do lipnja. Razmnoavaju se dijeljenjem ili sjemenom. Prouavanje dobrih kataloga s trajnicama i specijalizira nih kataloga vrtlarija s alpskim biljem se isplati. Iz prebogatog mnotva tih malih "umjetnika ivota" ovdje je napravljen zaista sluajan odabir.
VRSTE I SORTE: P O S E B A N S A V J E T : Tolika raznolikost kamenika moe zaista "natjerati"' o vjeka da postane njihov kolekcionar. Prikladne su kao dodatak uz drae sne minijaturne vrtie u koritima, deblima drvea i komadima stijena.

cvatnje, ovisno o vrsti i sorti, od svibnja do kolovoza. Razmnoava se dijeljenjem. G. dalmaticum (purpurnoruiasta, 10 cm), G. endressii (ruiasta. 25-30 cm); G. grandifiorum 'Johnson' (ljubiasto-plava s purpurnim tonovima, 30-40 cm); G himalayen.se "Plenum' (crveno-ljubiasta. punih cvjetova, 40 cm); G. macrorrhizum 'Spessart* (ruiasta. 25 cm, mirisnih listova): G. x ma gnificum (ljubiasto-plava, bogatog cvata, ujesen listovi mijenjaju boju, 50-60 cm): G. sanguineum (purpurnocrvena, 30 cm. stalnog cvata); G. subcaulescens "Splendens" (purpurnoruiasta. 15-20 cm).
VRSTE I SORTE: P O S E B A N S A V J E T : Iglica j e idealna za bio-vrt. Ovisno o vrsti i veliini, moe se posaditi kao dekorativan pokriva tla ili u zajednici sa zvon iima, estoslavicom, ednjakom. travama i drveem.

Iglica (Geranium)
ZNAAJKE:

Iglica Geranium x magnificum ovdje ra sle zajedno s bourima i vrkutom.

P O S E B A N S A V J E T : Pupavica se do bro slae sa zvjezdanima, helenijem i kaduljom.

Iglice krase vrt svojim lijepim razdijeljenim listovima i arkim cvjetovima. Njihove su boje plava, ljubiasta, bijela, ruiasta i crvena. Ime im potjee od dugih plodova nalik na iglu.
U Z G O J : Iglica naroito dobro us pijeva u vlanom tlu bogatom hu musom, no dobro raste i na suhim mjestima. Voli sunce ili polusjenu. Potreban razmak meu biljkama iznosi 30-40 cm. Visina, ovisno o vrsti i sorti 10 do 70 cm. Vrijeme

Graniica
ZNAAJKE:

(Hemerocallis)

Kamenika
ZNAAJKE:

(Saxifraga)

Meu kamenikama ima neizmjerno mnogo vrsta i sor ti. One tvore niske sagove i budui da se mnoge od njih ubrajaju medu alpske trajnice, prikladne su za kamenjare. Najvanije skupine su "mahovinaste". "rozetaste", "jastuaste" i "sjenovite" kamenike. Ove male trajnice izuzetno su draesne, jer njihovi listovi tijekom cijele go dine ine dekorativne rue listova - rozetu ili jastuie. Dok jedne vrste kameni ka ("mahovinaste") trebaju vlaan humus i polusjenu, druge ("roze taste'*) najbolje rastu u pukotinama zida, vole vapnenac i mnogo sunca. Postoje i kamenike ("jastuaste") koje uspijevaju u ljunku, pukotina ma zida ili pjeskovito-kamenoj ze mlji. Neke pak kamenike ("sjenoviUZGOJ:

Biljka iz porodice lji ljana koja tvori velike grmove s vitkim, savijenim listovima slinim vlatima trave. Otvoreni cvjetovi u obliku trublje imaju tipian oblik

Graniice neumorno cvatu: tijekom kratkog vremena drutvo im prave japanske perunike.

90 cm), 'Sammy Russel' (crveno-naranaste boje opeke, 70 cm), 'Shooting Star' (zelenkastouta, velikih cvjetova, 100 cm). Na tri tu se osim sorti nude i samonikle vrste primjerice H. thunbergii (limunskouta, zelenog drijela cvije ta, 110 cm), H. fulva 'Flore Pleno' (smekastonaranasta, s crvenim pjegama, punog cvijeta, 120 cm).
SAVJET: Graniice su izvanredno prikladne za prirodne nasade. Dobri susjedi su sibirska perunika, estoslavica, iglica, trave, tradeskancije i bogie. Ove trajnice vrlo lijepo djeluju uz rub vodenih biljaka. POSEBAN

je prekrasna, nostalgina biljka za vazu. Najbolji preduvjeti za dobar rast su blaga sjena i lagano vlana zemlja bogata humusom. Potreban razmak meu biljkama iznosi 4060 cm. Visina 30-70 cm. Vrijeme cvatnje, ovisno o vrsti i sorti, je od svibnja do kolovoza. Razmnoava se dijeljenjem cijele biljke ili kori jena, pri emu se mora biti paljiv jer se korijenje lako lomi.
UZGOJ: S O R T E : D. spectabilis, sr dace iz seoskog vrta (ruiasto. 80 cm, cvate od svibnja do lipnja); 'Alba' (bijela srca, 70-80 cm); D. eximia, patuljasto srdace (purpurnocrvena srca, 20-30 cm, vrije me cvatnje od svibnja do srpnja); 'Alba' (rijedak patuljasti oblik, bijeli); D. formosa 'Bountiful' (ta mnocrveno, 30 cm, dugo cvate od travnja do kolovoza). VRSTE I P O S E B A N S A V J E T : Tijekom ljeta ne staju listovi srdaca. Stoga u njegovo susjedstvo posadite biljke koje kasno cvatu, a koje e popuniti prazninu, primjerice jednogodinje ljetnice.

'Bemhard Thompson* jedna je od bez brojnih sorti graniica. ljiljana. Postoje prekrasne sorte u ukastobijeloj, utoj, naranastoj, rumenoj boji breskve i crveno-smeoj boji. Mnoge sorte su dvobojne. Jedan cvijet traje samo jedan dan, no biljka stalno stvara nove cvjet ne pupove. Graniice su prekrasne biljke koje imaju dug vijek cvatnje i stoga su lijepe i kao rezano cvijee. UZGOJ: Graniice se ubrajaju meu izuzetno prilagodljive biljke. Naj bolje uspijevaju u propusnom tlu bogatom humusom na sunanom mjestu. No, rast e i u sjeni i na su him mjestima. Trajnice je potrebno ostaviti na miru dulje vrijeme, jer e tako bogatije cvjetati. Potreban razmak meu biljkama iznosi 4060 cm, a narastu 50 do 120 cm. Vrijeme cvatnje od lipnja do rujna. Razmnoava se dijeljenjem. Iz ne preglednog mnotva sorti ovdje su navedeni samo neki kao poticaj za daljnje vrtlarenje.
I SORTE: 'Apricot Angle" (boje dinje, sitnih cvjetova, 45 cm), 'Atlas' (uta, velikih cvjetova, 100 cm), 'Crimson Glory' (crvena, 100 cm), 'Crimson Pirat' (crvenonaranasta, 70 cm), 'Frans Hals' (naranasto-crveno-uta, 90 cm), 'Jake Russel' (zlatnouta, 80 cm), 'Luxury Lace' (ruiasto-zelena, 80 cm), 'Pink Damask' (ruiasta, VRSTE

Srdace (Dicentra) Srdace je iz porodice makova i ve je za vremena naih baka bilo omiljeno cvijee iz seo skog vrta. Blago razdijeljeni listo vi i ruiasta cvjetna srca koja su osebujno poredana na savijenim granama, ine ovu trajnicu malim umjetnikim djelom prirode. Posto je i sorte s bijelim srcima. Srdace
ZNAAJKE:

Srdace i u nae vrtove donosi malo romantike iz vremena naih baka. Potonica i pakujac se dobro uklapaju u njegovo drutvo.

Draesno drutvo u vrijeme cvatnje ine pakujac i potonica. Niski cvje tovi u obliku srca neumorno cvatu sve do ljeta. Vrijedi upoznati ga! Tradeskancija
ZNAAJKE:

cvjetova), 'Rosi' (velikih ruiastih cvjetova).

SAVJET: Tradeskancije naroito lijepo djeluju u prirodnim nasadima uz vodene biljke pored graniice, sibirske perunike, vrbice i raznih trava. POSEBAN

(Tradescantia)

Puzavci s uskim listo vima u obliku vlati trave i jasnim, trodijelnim cvjetovima. Tradeskancije mjesecima neprekidno cvatu u bijeloj, plavoj, ljubiastoj, ruia stoj ili crvenoj boji. Idealni su polusjenoviti poloaj i vlano tlo; tradeskancije dobro uspijevaju i ako ih se malo zanemari na suhim mjestima i na jakom suncu. One su robusne biljke s dugim vijekom cvatnje. Potreban razmak meu biljkama iznosi 30-40 cm. Visina 30-50 cm. Vrijeme cvat nje od lipnja do rujna. Ramnoava se dijeljenjem ili sjemenom.
UZGOJ:

CestOSlavica (Veronica) Zijevalica koja je u naim vrtovima rasprostranjena u svim veliinama, od niskih sagova u kamenjarima do visokih trajnica za rubne gredice. estoslavica ima cvjetove u plavoj, bijeloj ili ruia stoj boji. Cvate bogato i dugo.
ZNAAJKE: U Z G O J : Sve vrste vole sunce i pro pusno, suho tlo; inae ne postavlja posebne zahtjeve. Potreban razmak meu biljkama iznosi 30-40 cm. Naraste, ovisno o vrsti i sorti 15180 cm. Vrijeme cvatnje od lipnja do kolovoza. Razmnoava se dije ljenjem ili reznicama.

ta, jake plave boje encijana, 25 cm); V. longifolia 'Blauriesen' (Foerstero va sorta, plava, 60-80 cm); V. spicata ssp. incana (srebrno-plavi listovi, tamnoplavi cvjetovi, 20-30 cm); V. spi cata 'Blaufuchs' (plavo-ljubiasta, 30-40 cm), 'Rotfuchs' (tamna ruiastocrvena, 30-40 cm); V. prostrata, jastuasta estoslavica (arkoplava, 10 cm); 'Alba' (bijela, 10 cm); 'Mrs Holt' (jaka ruiasta, 10 cm); V. virginica (plava, 160-180 cm).
S A V J E T : V. spicata ssp. incana ubraja se u najljepe jastuaste trajnice, posadite je uz crvene rue! POSEBAN

Jllka (Yucca filamentosa)

ZNAAJKE:

Biljka iz porodice lji ljana, porijeklom je iz Srednje Amerike. Ima krute listove i bijele, zvonaste cvjetove.
U Z G O J : Juka voli sunano, zatieno stanite, toplo, propusno tlo, dobar humus i malo kalcija. Zahvalna je za malo gnojiva i zatitu preko zime. Potreban razmak meu biljkama 100 cm, naraste 100-200 cm. Vrije me cvatnje od srpnja do kolovoza.

Hibridi T. andersoniana: "Innocence' (bijela), 'Karminglut' (arka purpurnocrvena), 'Zvvanenburg Blue' (tamnoplava, velikih
SORTE:

V. austriaca ssp. teucrium 'Knallbau' (Foersterova sorVRSTE I SORTE:

Vlasulja, jesenski zvjezdan i ednjak - vrt poput slike.

'Schellenbaum' (Foerstero va sorta, veliki cvjetovi mlijenobijela, 160-180 cm), 'Schneetanne' (Foersterova sorta, ukasto-zelena, 140-160 cm), 'Rosenglocke' (bijela s blagim ruiastim sjajem, 140 cm).
SORTE: POSEBAN SAVJET: Juka najljepe djeluje u zasebnim skupinama.

Trave - "kosa majice Zemlje"

Ukrasne trave otporne na zimu ta koer se ubrajaju u trajnice. Njiho vo porijeklo see duboko u prolost Zemlje. Ove prastare biljke koje je K. Foerster jednom nazvao "kosom majice Zemlje" zadrale su do da nas mnogo od svog prvobitnog ka raktera, jer vrtlari uzgojem nisu nita promijenili. Samonikle vrste samo

su razmnoavane. Stoga trave unose mnogo prirodnog ugoaja u nae vrt ne prostore. Njihove lelujajue vlati pratitelji su igre vjetra. Draesne su u svim godinjim dobima: ljeti s metliastim cvatovima, ujesen u zlatnim bojama ili zimi kao neobini oblici. Trave se mogu posijati kao slikovite skupine izmeu samoniklih trajnica ili kao otporni sagovi. Goleme tra ve mame poglede ako "stoje*" same. Trave mogu godinama, esto i de setljeima, ostati najednom mjestu, a tijekom godina bit e sve ljepe. Nisu zahtjevne i jednostavne su za njegu. Nikada ih nije potrebno jako gnojiti. prvenstveno ne duikom. U blagostanju e brzo izgubiti svoj "divlji"* karakter. Prilikom odabira potrebno je potovati nekoliko va nih zahtjeva za stanitem, jer trave potjeu iz najrazliitijih dijelova Zemlje - iz uma. stepa i movara. Meu njima nalazimo one koje vole sunce i one koje daju prednost sjeni, a to je potrebno potovati i prilikom projektiranja vrta. Veina trava prikladna je za prirodne nasade. Posijte ih zajedno sa samo niklim trajnicama i lukovicama koje se moraju neometano razmnoavati.

Kovilje (tipa pennata) lebdi iznad cvjetova rua. iznad siunih "jastuia"* visine 20 cm ima crveno-smee klasie. Bekice (Luzula nivea): ima busene s bijelim dlaicama i svijetle, metliaste cvatove, a naraste do 40 cm: Lazu/api/osa s dlakavim listovima i smekastim klasicima naraste samo 15-20 cm visine: Luzula svlvatica je zimzelena i naraste 30-50 cm. ne "stoje'* u vodi. Stoga, suhe vla ti nemojte rezati ujesen, jer e one djelovati kao dobro smiljeni "ki ni oluk" koji e odvoditi oborine. Tamo gdje nedostaju visei listovi, vlaga e prodirati u srce ove trajni ce i ona e istruliti. Vrtlar s pretje ranim smislom za red, koji odree sve to je uvelo, potpuno pogreno postupa. Meu gustim, suhim vlati ma ivotinje nalaze zatitu tijekom hladnog godinjeg doba; plodii uvaju hranu za ptice koje jedu sje menje. No, trave i vrtlaru pruaju neoekivanu zimsku radost kad ti jekom zimskih noi inje okiti suhe vlati koje tada djeluju neobino i arobno, kao lijepi vrtni likovi u zaleenom dobu godine. Vrsta blelictotrichon sempervirens stvara srebrno-plave busene, visine 60-80 cm. Foersterova sorta H. sempen'irens 'Pendula' viseeg je obli ka i naraste 60-100 cm. Trava vrste Leymus arenarius, visine 80-100 cm ima plave vlati, boje elika. Vlasulje (Festucacinerea): iri svo je njene busene visine 20 cm s tan-

Trave koje vole sjenu i vlagu

Ovi umski pokrivai tla vole polu sjenu ili sjenu, te vlano, humusno tlo. Vrtno tlo se moe i poboljati kompostom od lia ili kore. Is pod listopadnih i cvatuih grmova ugodno se osjeaju prvenstveno a (Carex) i bekica (Luzula). Posijte ih u skupinama zajedno sa samo niklim trajnicama koje vole sjenu kao to su pakujac. srebrna svijea, zvonii i umarice. aevi (Carex morrowii): "Variegata' tvori zimzelene busene visine 30-40 cm sa uto proaranim vlati ma; Carex ornithopoda "Variegata" grmolikog rasta, visine 15 cm; Ca rex plantaginea prekriva tlo zim zelenim listovima; Carex umbrosa

Trave za suha, sunana mjesta

Mnoge trave su stepskog porijekla, pa su neunitivi stanovnici pjeskovitih vritina, te suhih, ljunanih po vrina ili "problematinih"' krajeva siromanih kiom. Zadravaju se uz kune zidove. Meu tim "umjetni cima" koji trpe e nalaze se i oso bito lijepe vrste plavo-sivih listova - upravo po toj posebnoj boji lako ih raspoznajemo. Svima im je po trebno siromano tlo koje mora biti izrazito vodopropusno. U hranjivoj e zemlji istruliti ili pak prekomjer no bujati i prebrzo ostarjeti. Za trave koje vole suu i sunce naroito je vano da tijekom zime

Vrsta Pennisetum alopecuroides cvate

od srpnja pa sve do jeseni. Njezina sorta 'Hameln' ima niske busene.

Pirevina (Glyceria maxima 'Variegata'): ima uto proarane listove i naraste 40-70 cm. Proso je takoer draesna biljka uz rubove vodotoka, kao i vrste Spar ti na pectinata i Miscanthus floridulus o kojima e biti rijei u iduem poglavlju.

U fokusu - goleme trave

Veliki, raskoni oblici trava zahtije vaju mjesto i slobodan prostor kako bi mogli ostvariti svoj puni dojam. Posadite ih pojedinano ili u malim skupinama na odabranim mjestima. Vrsta Miscanthus floridulus bez problema dosegne visinu 300-350 cm. Ima visee listove i ujesen po tjera dekorativne cvatie u obliku opruge; Miscanthus sinensis 'Strictus' naraste do 180 cm i ima ute poprene pruge i vrste vlati. Spartina pectinata 'Aureomarginata' ima elegantne, visee vlati sa utim rubovima. Naraste 130-150 cm. P a m p a s - t r a v a , (Cortaderia selloana): zauzima posebno mjesto u vrtu. Njeni 2 m visoki, srebrnobijeli cvjetovi, a postoje i uzgojene sor te ruiaste boje, djeluju naroito dekorativno. Ova golema trava za htijeva mnogo sunca i hranjiva, ali propusno tlo. Tijekom ljeta mora se u sluaju sue obilno zalijevati; potrebna joj je i dodatna gnojidba koja mora sadravati to manje du ika. U kasnu jesen potrebno ju je povezati u snop i tako zatititi od vlage i truljenja. Pokriva od lia ili smrekovog prua titi tijekom zime pampas-travu od mraza. Ore zivanje i presaivanje samo u pro ljee! Mnoge trave-trajnice daju izrazito osebujan materijal za suhe kitice. Sve se mogu razmnoavati dijeljenjem.

kim, plavo-sivim vlatima; Festuca amethvstina ima sjajne plavkastozelene busene visine 20-30 cm, a Festuca ovina 'Blaufuchs'je plave boje elika i visine 20 cm. Smilica (Koeleria glauca): raste u vrstim busenima visine 15 cm sa sivo-zelenim vlatima. Beskoljenke (Molinia caerulea ssp. arundinacea 'Fontane',): dosie poGraciozna sorta prosa 'Hanse Herms" ujesen poprima arku crveno-smeu boju.

nosnih 120-180 cm. Visee zelene vlati ujesen poprimaju zlatno-smeu boju, a Molinia caerulea ssp. caerulea stvara snane plavo-zelene busene visoke 70 cm. Proso (Panicum virgatum 'Rehb r a u ' j : naraste do visine 80-100 cm. Ima prekrasnu smeu boju. Trava Pennisetum alopecuroides stvara busene s izuzetno draesnim cvje tiima u obliku etkica za ienje svjetiljki. Naraste 60-80 cm. Ljeti ju je potrebno zalijevati! Srodnik kovilja, vrsta tipa barbata ukra ena je srebrnobijelim dlaicama u obliku opruge. Naraste 60-80 cm.

Trave koje se zrcale u vodi

Trave koje se njiu na vjetru i zrca le u vodi ostavljaju izuzetan dojam. Stoga je njihova ljepota dvostruka. Uz rub malog jezerca ili vodotoka posijte, primjerice, t r s k u (Arundo donax), koja ima plavo-zelene vla ti, a naraste do visine 200-300 cm. Treslica (Briza media): koja dose e visinu 20-40 cm, djeluje sitnije; u malim metliastim cvatovima stvaraju se srcoliki klasici.

Paprati - biljke iz davnih vremena

Paprati otporne na zimu ubrajaju se u najstarije biljke na Zemlji. Njihovi direktni preci rasli su na naem pla netu ve pred 150 milijuna godina i otada se skoro uope nisu promije nili. I paprati koje se razmnoavaju i prodaju u vrtlarijama s trajnicama, jo uvijek su, zapravo, samonikle biljke. Stoga su izuzetno prikladne za bio-vrt. Sve paprati bile su prvo bitno stanovnici uma. Potrebno im je vlano tlo bogato humusom i svi jetla sjena. Tlo je prethodno potreb no pripremiti kompostom od lia ili supstratom od kore i dodati malo gnojiva. Nakon sadnje sloj od mala, po mogunosti od lia i sitnih otpa daka drva, stvorit e paprati domau atmosferu. Posadite ih ispod drvea i grmlja, zajedno s pokrivaima tla koji vole sjenu kao to su kopitnjak. biskupska kapica ili umarice. Dobri su susjedi i umske trave, naprstak, umski zvonii, srebrne svijee, bogie i rododendroni. Ovaj mali izbor pruit e vam uvid u tajanstveni svijet paprati. One pru aju doivljaj u svako doba godine: u proljee se njihovi izdanci otvara ju kao umjetniki biskupski tapovi; ljeti oaravaju svojim dekorativnim mnotvom razdijeljenih listova; uje sen neke vrste poprimaju smeu boje i sue se, dok druge i zimi ostaju ze lene. Njihova struktura prekrivena injem otkriva novu, krhku ljepotu. Gospin vlasak (Adiantum pedatum): djeluje njeno zbog izrazito sitno razdijeljenih listova. Ovisno o sorti naraste 20-50 cm visine. Rebraa (Blechnum spicant): ima uske, duge jako razdijeljene listove. Uvijek je zelene boje i naraste do 40 cm. umska p a p r a t (Dryopteris filixmas): je jako rasprostranjena, moe narasti do 100 cm visine i ima duge, jednostruko ili dvostruko razdijeljene

listove. U kvalitetnim vrtlarijama nude se osim ove i brojne druge vrste. P u j a n i k (Osmunda regal is): otvara svoje dvostruko razdijeljene listove koji se ujesen osue. Naraste do 150 cm uvis. Stela (Matteuccia struthiopteris): ima Ijevkasto rasporeene listove koji su jednostruko razdijeljeni, a tijekom zime ostaju zeleni. Naraste do 80 cm visine. Ova obina paprat stvara korijenove izdanke i tako se sama iri. Jelenak (PhyUitis scolopendrium): ima izrazito glatke, nerazdijeljene. koaste listove. Naraste 30-40 cm visine i zimzelen je. Oslad (Polypodium vulgare): ima grubo razdijeljene, koaste lepeza ste listove, zimzelen je i naraste 2030 cm visine. To je robusna paprat koja zahtijeva vrlo malo humusa. Papratnjaa (Polystichum): razdijeljene, veinom koaste, zelene listove. Postoje razliite i sorte koji mogu narasti 30-70 ima zim vrste cm.
Rebraa voli sjenu. Njeni listovi ostaju zeleni i preko zime.

Tko u svoj vrt donese paprati i tra ve, saznat e u suivotu s njima poneto od duge povijesti zemlje i ovjeanstva. Ove prastare biljke ue sve vrtlare strpljenju koje im je potrebno u ophoenju s prirodom.

Sitno razdijeljene lisne lepeze obine stele djeluju jako umjetniki.

areno cvijee iz smeih lukovica i gomolja

Trajan pratitelj u vrtu je i razno, a reno lukoviasto i gomoljasto bilje. U neuglednim, smeim tvorevina ma skriva se iznenaujue cvjetno bogatstvo. Mnogi od tih raskonih cvjetova doli su do nas iz dalekih krajeva. Jo prije 300 godina stajao je jedan izrazito lijep tulipan pravo bogatstvo. Danas si svatko moe priutiti da za nekoliko kuna u vrtu posadi te proljetne dragulje. Rahla, propusna zemlja povoljna je za sve lukoviaste i gomoljaste biljke. Pravovremena priprema tla kompostom. organskim gnojivom i slojem mala prije sadnje najbolja je osnova dobrog uzgoja. Tlo se moe dobro pripremiti i zelenom gnojid bom. Neke vrste lukoviastog bilja mogu se "zapustiti", tj. mogu godi

nama ostati na istom mjestu. Vrtlar ih samo mora ostaviti na miru. pa e se same razmnoiti. Najbolje se osjeaju pod zatitnim slojem niskih trajnica. Primjer za to su sunovrati i visibabe. Drugo lukoviasto bilje kao to su tulipani, bolje je nakon nekoliko godina izvaditi, odvojiti podmladak od matine lukovice, te ih ujesen ponovno posaditi na opti malan razmak. One e se samo tako moi dobro razviti. Unutar lukoviastog i gomolja stog bilja potrebno je razlikovati ono koje je otporno na zimu i ono koje bi se smrznulo na otvorenom. Otporno ostaje u tlu tijekom cije le zime, dok se osjetljivije ujesen mora izvaditi i ostaviti da prezimi u podrumu. U posljednje se ubrajaju dalije. gladiole i frezije. Mnogo lukoviastog cvijea ivi ritinu: u prema nepromjenjivom

listovi poutjeli i odumrli. Ljeto provode povueno u svojim debe lim spremitima u "podzemlju". Ovo bilje se ujesen ili rano u prolje e mora pognojiti kako bi tijekom vegetacije moglo popuniti svoje priuve. Tijekom glavnog razdoblja rasta zahvalno je i za snano zalije vanje tekuim gnojivima. Tulipani koji se nikada ne prihranjuju brzo e se "potroiti". Njihova tijela e se smeurati. a "smonice" ispra zniti. Uloga zelenih listova takoer je jako vana. Nikada nakon cvat nje nemojte iz pretjerane potrebe za redom rezati tu "bezveznu zelenjavu". Biljkama su zeleni organi po trebni kako bi mogle iskoristiti hra njiva. Tek kad listovi sami poinju utjeti. pokazuju da im je "dosta'" za ovu god in ti. Dobro ishranjene lukovice i gomo lji su, naravno, zamamna poslastica za mnoge neeljene goste. Stoga
Prosjena dubina sadnje najpoznatijeg lukoviastog cvijea.

proljee potjeraju i cvatu, potom jo jedno vrijeme zadravaju listo ve, da bi nakon nekoliko tjedana

pogledajte savjete protiv voluharica na str. 108. Osobito vrijedne luko vice, kao to su, primjerice, ljiljani moete zatititi od glodavaca ako ih stavite u plastine mreice te u takvom zatitnom omotau poloi te u zemlju. Kao osnovno pravilo za ispravnu dubinu sadnje lukoviastog bilja potrebno je upamtiti: dvostruko dublje nego to je irina lukovice. Vrijeme sadnje traje od rujna do studenog. Lukovice mora ju jo prije mraza stvoriti korijenje.

zliitim bojama, cvate kasnije od svibnja do lipnja. Njeni cvjetovi su snane crvene, ljubiaste ili posve bijele boje.
SAVJET: Anemone po sadite u skupinama. Neke se vrste anemona mogu ostaviti nekoliko godina na istom mjestu. POSEBAN

cvatnje je od travnja do svibnja. S godinama zumbuli stvaraju postrane lukovice, cvjetovi postaju sve manji i sve zvonastiji. Tko voli velike cvjetove, mora ee saditi nove lukovice ili rasaivati i uzga jati podmladak. Zumbuli su otporni na zimu.
SORTE:

Zumbuli
ZNAAJKE:

(Hvacinthus orientalis)

Nude se mnoge jednobojne

sorte.
P O S E B A N S A V J E T : Zumbuli stvaraju baroknu rasko kad su u skupinama

Proljetnice
Anemona, umarica
(Anemone blanda i A. coronaria) Anemone su abnjaci. Njihovi zgodni cvjetovi pojavljuju se u bijeloj, crvenoj, ruiastoj ili ljubiastoj boji. Postoje polupune i jednostruke sorte. Sve pripadaju u rezano cvijee koje se dugo dri.
ZNAAJKE: U Z G O J : Kvrgavi, mali gomolji sta ve se ujesen u zemlju na dubinu od oko 5 cm, na razmak 5-8 cm, na rastu 20-25 cm. Anemone najbolje uspijevaju u svijetloj sjeni drvea na mjestima zatienim od mraza. Otporne su na zimu. K R S T E I S O R T E : Anemona A blan da cvate od oujka do travnja u pla vim, bijelim i ruiastim tonovima, dok vrsta A. coronaria koja se kao sorta 'St. Brigid' (punih cvjetova) i 'de Caen' (jednostruka) nudi u ra

Zumbuli spadaju u po rodicu ljiljana. Poneto kruti cvje tovi ire oko sebe teak, slatkast miris. Postoje bijele, plave, ruia ste, crvene i ute sorte. Biljkama je potrebno pro pusno, blago pjeskovito tlo i mnogo sunca. Lukovice se sade ujesen na dubinu 15-20 cm. na razmak 1015 cm. Narastu 25-30 cm. Vrijeme
UZGOJ:

identine boje na istoj gredici.

Perunika (iris)
ZNAAJKE:

Anemona 'de Caen* cvate tek kasnije, od svibnja do lipnja; voli svijetlu sjenu.

Ove lukoviaste biljke iz porodice perunika vrlo su razno like. Cvatu u razliito vrijeme, no sve imaju tipian oblik cvijeta u tri dijela koji je i znak raspoznavanja bradatih perunika. Nizozemske i engleske perunike su prekrasno rezano cvijee. Najvanije boje su bijela, plava, ljubiasta i uta.
UZGOJ:

Perunike se obino sade ujesen. Nizozemske i engleske pe runike mogu se saditi i u rano pro ljee. Obje ove vrste stavljaju se oko 10 cm duboko, na razmak 10 15 cm, a narastu 30-60 cm. Vrije me cvatnje od svibnja do lipnja. U propusnom tlu i na suncu najbolje uspijevaju. Isplati se zasaditi ovim jeftinim lukovicama gredicu s re zanim cvijeem. Nizozemska pe runika nudi se u specijaliziranim tr govinama u velikom izboru, dok je

snije. Najljepe djeluju u zbijenim skupinama. Neke samonikle vrste afrana, pri mjerice C. lommasinianus razmno avaju se poput trava.
VRSTE I SORTE:

Postoje mnoge

jednobojne velecvjetne sorte, ali i mnoge samonikle vrste koje moe mo nai na tritu.
P O S E B A N SAVJET:

Gdje afrani rastu u

travi, morate priekati s njenom konjom dok ne poute listovi afrana.

U vrtne "ranoranioce" ubrajaju se ute patuljaste perunike koje cvatu ve u veljai ili oujku.

Drijemovac (Leucojum vernum) Drijemovac j e iz poro dice sunovrata. Na dugim stap kama ima okruglaste, bijele zvonie koji na rubu cvijeta imaju zelene pjege. Izgledaju kao velike visibabe.
ZNAAJKE:

engleska perunika. naalost, rijetka. Patuljaste perunike (Iris danforiae i /. reticulata) narastu samo do 15 cm i cvatu ve u veljai/oujku. Dobro stanite im je i kamenjar. Sve patu ljaste perunike otporne su na zimu. Nizozemska peru nika (hibridi /. hollandica) u svim bojama; Engleska perunika (7. latifolia) u bijeloj, ruiastoj, plavoj i ljubiastoj boji; /. danforiae u utoj, a I. reticulata s razliitim vr stama plave boje.
VRSTE I SORTE:

ska. Dodati kompost i dobro razgraeni stajski gnoj. Stanite mora biti na suncu ili polusjeni. Naraste do 80 cm. Vrijeme cvatnje od trav nja do svibnja. F. imperialis: "Lutea Maxima' (ute boje) i 'Rubra Maxima' (crvene boje). F. meleagris, prava kockavica, mala je roa kinja sa zvoniima u obliku ahov ske ploe, naraste samo do 30 cm. Sadite je u skupinama.
VRSTE I SORTE:

Vlano tlo bogato humu som, sunano ili polusjenovito sta nite. Sadi se to ranije ujesen, na dubinu od 10 cm i na razmaku od 10 cm. Naraste do 20 cm. Vrijeme cvatnje od veljae do oujka. Drije movac je otporan na zimu.
UZGOJ: P O S E B A N S A V J E T : Drijemovac po sadite uz samonikle trajnice gdje e se moi neometano razmnoavati.

Pokuajte posadi ti manje poznate engleske perunike. Imaju blago zaobljene latice i tamnih su, toplih boja. Prekrasno cvijee za romantiare koji vole perunike! Male patuljaste perunike uvijek po sadite u zbijenim skupinama.
P O S E B A N SAVJET:

Kockavice se moraju ostaviti godinama neometa ne njihovu rastu i razvoju. Njihov miris po mousu i enjaku odbija voluharice iz blie okoline.
POSEBAN SAVJET:

Sunovrati (Narcissus) Sunovrati potjeu iz po rodice sunovrata. U sredozemnom

ZNAAJKE:

afran (Crocus vermis)

ZNAAJKE:

Kockavica
ZNAAJKE:

(Fritillaria imperialis)

Naoita biljka iz poro dice ljiljana, koja na visokoj stapci ima krunu crvenih ili utih zvon ia. Kockavice su ve stoljeima omiljeno, atraktivno proljetno cvi jee. Stari nizozemski slikari esto su ih prikazivali na svojim slikama.
U Z G O J : to ranije posaditi, od ko lovoza do rujna, na dubinu 15-20 cm u dobro propusno, vrtno tlo. U otvor staviti i "posteljicu" od pije

afrani su iz porodi ce perunika. Njihovi arki cvjetni "kalei" glasnici su proljea u vrtu. Cvatu u bijeloj, utoj i ljubiastoj boji, a ima i prugastih.
U Z G O J : afrani rastu posvuda u propusnom tlu. na sunanim i polusjenovitim mjestima. Dubina sad nje 5-10 cm. s razmakom 5-10 cm. Vrijeme cvatnje od veljae do trav nja. Vrijeme sadnje ujesen. Biljke su posve otporne na zimu.

Drijemovac i ozimnica vrlo rano cvatu.

Samonikli afrani imaju manje cvjetove i ranije cvatu, dok se velecvjetni vrtni afrani otvaraju ka

podruju i u Alpama jo uvijek ra stu kao samonikle biljke. U njihovu porodicu ubrajaju se uta "uskrnja zvona*" kao i bijele mirisne "zvijez de". Svejedno da li s malom ili veli kom krunom - sunovrati se od starih vremena ubrajaju u najomiljenije proljetnice koje su prikladne i kao rezano cvijee. Njihove su boje bi jela, uta. ruiasta i naranasta. Ujesen se u zemlju na dubinu 15-20 cm polau debele, viedjelne lukovice, dok se sitnije polau plie. Sunovrati vole humusno, propusno tlo na sunanim do polusjenovitim mjestima. Potreban razmak izmeu biljaka iznosi 15-20 cm. Narastu 3060 cm. Vrijeme cvatnje, ovisno o vr sti i sorti, od veljae do svibnja. Su novrati otporni na zimu moraju to due ostati na jednom mjestu, tada e se sami obilato razmnoiti.
UZGOJ: I S O R T E : Postoji nebrojeno mnogo vrsta i sorti. U vrtne suno vrate ubrajaju se: uti sunovrat (N. pseudonarcissus) u obliku uskrnjeg zvona. N. incomparabilis s nabora nim krunama; bijeli sunovrat (N. poeticus) koji ima bijele cvjetove s cr venim krunicama i prekrasan miris. VRSTE

15-20 cm visine, a cvatu od veljae do oujka.

VRSTE:

G. nivalis, obina visibaba i G. elwvesii koja ima ire listove ze lene boje trave i dola je iz Turske.

Bijeli sunovrati prekrasno miriu.

P O S E B A N S A V J E T : Visibabe su dobre za guste sklopove jer se jako brzo razmnoavaju. Osobito upeatljivo djeluje njihova bjelina u susjedstvu s plavom perunikom Iris reticulata. Nemojte uklanjati sjemenke, one slue razmnoavanju!

Procjepak
ZNAAJKE:

(Scilla)

Procjepak se ubraja u ljiljane. Njegovi rijetki zvonii djeluju kao plave sestrice visibaba. Postoje i bijele sorte. Lukovice se sade ujesen na dubinu 5-8 cm, na razmak 8-10 cm. Narastu samo 15 cm, a cvatu od oujka do travnja. Procjepak raste u svakom uobiajenom, vrtnom tlu, na suncu i u sjeni i otporan je na zimu.
UZGOJ:

Sorta sunovrata 'Lourdes'.

velikim

krunama

Samonikli sunovrati veinom ima ju manje cvjetove. U njih se, pored mnogih drugih, ubraja "Jonquill' (TV. jonquiUa) s njenim, mirisnim, utim zvoniima. Draesne su takoer i vrste N. trianrus s blijedoutim, vi seim cvjetovima i N. bidbocodium.
P O S E B A N S A V J E T : Sunovrate ne napa daju voluharice. Prikladni su za posti zanje prirodnog izgleda vaeg vrta.

rastu u visinu 10-15 cm. Vrijeme cvatnje oujak. Snjeni ponos voli sunce ili polusjenu i otporan je na zimu.
VRSTE I SORTE:

C. sardensis (plave boje encijana); C. gigantea (velecvjetna) i C. luciliae (sitnocvjetna. obje plavo-bijele boje).
P O S E B A N S A V J E T : Posaditi u gustim skupinama i pustiti da se razraste.

S. siberica (plavi). "Alba" (bijeli); Hvacinthoides (prije Scilla) hispanica, panjolski procje pak ima stapke duge 30 cm s veli kim zvonastim cvjetovima, a posto je i sorte bijele, ruiaste ili plave boje. Cvatu od travnja do svibnja.
VRSTE I SORTE: SAVJET: S. siberica se brzo razmnoava ako ju se ostavi POSEBAN

Procjepak u proljee tvori plave sagove.

Visibaba (Galantlms) Visibabe su iz porodice sunovrata. Svako dijete poznaje bi jele zvonie sa zelenim tokicama koji prvi navjeuju proljee. Ove optimiste pune ivota ne mogu obe shrabriti ni snijeg ni led.
ZNAAJKE: U Z G O J : Male se lukovice sade uje sen na dubinu 8-10 cm i na razmak 8-10 cm. Najbolje uspijevaju u bla goj polusjeni i u rahlom tlu. Narastu

Snjeni ponos (Chionodaxa) Snjeni ponos ubraja se u porodicu ljiljana. Zarkoplavi cvjetovi s bijelom sredinom ubraja ju se u najranije proljetnice. Postoje i bijele i ruiaste sorte.
ZNAAJKE:

Male se lukovice ujesen stave u propusno tlo na dubinu od oko 8 cm na razmak 5-7 cm. NaUZGOJ:

na miru. Pustite je da se razraste po red visibaba. panjolski procjepak dobro raste u prirodnim nasadima ispod grmlja. Presliica
ZNAAJKE:

(Muscari)

Presliica je iz porodice ljiljana. Njeni plavi zvonii poput bobica groa gusto su poredani u piramidalnom cvatu. Prikladni su za male proljetne kitice.
O V O malo zahtjevno bilje uspijeva na suncu i u polusjeni u sva kom uobiajenom, vrtnom tlu. Uje sen se male lukovice stavljaju u ze mlju na dubinu 5-8 cm, na razmaku od 8 cm. Naraste 15-20 cm. Cvate od travnja do svibnja. Presliica je ot porna na zimu i brzo se razmnoava.
UZGOJ:

U Z G O J : Lukovice se ujesen polau na 10-15 cm dubine u humusno. propusno tlo na sunanom mjestu, na razmak 15-20 cm. Ovisno o sorti, narastu 20-80 cm i cvatu od oujka do svibnja. Tulipani su u potpunosti otporni na zimu i s vremenom stva raju mnogo malih lukovica. Tko ih vadi i uzgaja na posebnoj gredici, lako e ih razmnoiti. Tamo gdje ostanu u tlu, postaju manji, te zato stvaraju rjee skupine. Ljubitelji ovih velikih raskonih cvjetova sva ke godine vade lukovice nakon to cvjetovi uvenu, osue ih i sortiraju u podrumu i ujesen ponovno posade.

bi se ouvala njihova stanita. Sa monikli tulipani najljepe djeluju u prirodnim vrtnim nasadima gdje mogu rasti u veim skupinama. Botaniki tulipani imaju relativno prirodan karakter. U njih se ubrajaju velike skupine hibrida T. kaufmanniana, T. fosteriana, T. greigii: rano cvatu, veina ostaje relativno niska, neki imaju smee-crveno prugaste listove. Ove se vrste mogu dobro rasprostraniti u vrtu. Jednostruki rani tulipani cvatu u travnju, narastu 30-40 cm visine i dobri su kao rezano cvijee. Puni rani tulipani cvatu u isto vrije me, a njihovi cvjetovi slie bourima; narastu 25-30 cm. Triumph tulipani imaju kompaktne, okruglaste cvjetove, srednje rano cvatu i narastu 40-50 cm. Darwin tulipani su svibanjski tuli pani s dugom stapkom i predstav ljaju prekrasno rezano cvijee s ve likim, jajolikim cvjetovima. Ljiljanasti tulipani cvatu u svibnju, imaju elegantne cvjetove sa ilja stim vrhovima; narastu 50-60 cm. Papagajski tulipani cvatu u svibnju i narastu 50-70 cm. Cvijet im je ne obian. Rembrandt tulipani takoer svoje cvjetove otvaraju u svibnju i narastu
U botanike tulipane ubraja se i prugasta

M. armeniacum (tamnoplava), M. armeniacum 'Blue Spike" (njenoplava. punog cvije ta): M. comosum "Plumosum", kitnjasta presliica (crvenkastoplavi cvjetovi, 40 cm visine, cvate od svibnja do lipnja).
VRSTE I SORTE:

Zapravo je nemo gue iz tolikog mnotva izdvojiti neke sorte. U specijaliziranim trgo vinama moe se birati meu sljede im, velikim skupinama:
VRSTE I SORTE:

Presliice tvore arobne, plave sagove koji mogu rasti "pod nogama" crvenih tuli pana ili utih sunovrata. Neki "ra sipnici"' od ovih cvjetova posade bogati plavi "vodopad"!
POSEBAN SAVJET:

Potomci prvobitnih samoniklih vr sta su, primjerice. T. clusiana (uski oblik cvijeta, iznutra bijele, izva na ruiaste boje). T. clusiana var. chiysantha (cvjetovi ute boje li muna s ruiastom nijansom). T. tarda (zvjezdasti uto-bijeli cvje tovi), T. Innnilis "Violacea" (purpurnoljubiaste boje. jajastog oblika). T. turkestanica (uto-bijelo-zeleni. zvjezdastog oblika). Ovi tulipani danas se razmnoavaju u specijaliziranim vrtlarijama kako
Perzijski samonikli tulipan Tulipa uru-

Tulipani (Tuhpa)
Z N A A J K E : Tulipani se ubrajaju u ljiljane. Potjeu iz Turske i Bliskog Istoka. Prvi tulipani su prije skoro 400 godina bili toliko dragocjeni da su neke ljubitelje cvijea stajali imetka. Danas su lukovice tulipana dostupne svakome. Bez ovih ra skonih cvjetnih kalea gotovo je nezamisliv proljetni vrt. U meu vremenu su uzgojene brojne sorte: visoke i niske, punog cvijeta i jed nostrukog, s glatkim i kovravim li stovima. Raspon boja obuhvaa sve nijanse osim posve plave. Tulipani su prekrasan cvjetni nakit gredica, kamenjara i vaza.

miens is ima zvjezdolike cvjetove.

sorta T. kaufmanniana 'Chopin'.

oko 50 cm. arke boje zahvaljuju zapravo virusnom oboljenju. Puni kasni tulipani cvatu kasno u svibnju, narastu 40-60 cm i jo su sliniji debelim, okruglim bourima nego njihova ranije cvatua braa. Postoje i brojne druge vrste i prekra sne sorte. Prouavanje dobrih kata loga je zadovoljstvo koje se isplati! Tulipani posae ni u redovima uvijek djeluju kruto. Radije ih posadite u skupinama, prema bojama i vremenu cvatnje. "Pod nogama" im posadite sag od potonica. mauhica, presliica ili drugih prikladnih biljaka. Tulipani su perzijske princeze - malo sjaja harema potrebno im je i u vrtu!
POSEBAN S A V J E T :

Ozimnica (Eranthis hyemalis) Ozimnice se ubrajaju u abnjake. Cvjetovi boje maslaca "prvaci"" su proljetne cvatnje. Pone kad cvatu ve u sijenju!
ZNAAJKE: U Z G O J : Ozimnice uspijevaju na go tovo svakom vrtnom tlu, na suncu i u polusjeni. Gomoljii se stavljaju u tlo ujesen, na dubinu od 5 cm, na razmak 8-10 cm. Prethodno ih se treba preko noi namoiti u toploj vodi. Narastu do 10 cm, a cvatu od sijenja do oujka. U potpunosti su otporne na zimu.

E. hyemalis (ute boje, vrlo rano cvate); E. cilicica (tamnoute boje, cvate neto kasnije).
VRSTE: P O S E B A N S A V J E T : Prekrasne su kad se razrastu ispod drvea jer brzo stvaraju prostrane cvjetne sagove. Odaberite mjesto gdje je ovaj najra niji vjesnik proljea dobro vidljiv.

Ljetno i jesensko cvijee

Begonija
ZNAAJKE:

(Begonia) U velikoj porodici be-

Ispod zvjezdolike magnolije nali su se uti pasji zub, procjepak. sunovrati, bi jele anemone i ljubiasta srebrenka.

gonija gomoljaste begonije ine sku pinu naroito arenih ljetnica koje bogato cvatu. Postoje pune i jed nostruke, grmolike ili visee sorte. Cvatu u svim bojama osim plave.
U Z G O J : Plosnati gomolji stavljaju se u proljee, od veljae/oujka, u lonce s rahlom mjeavinom tla - s ""kvrgom" prema gore. Lonci s gomoljima odravaju se vlanima i dre se na toplom, svijetlom mje stu, ali ne na direktnom suncu. Od sredine svibnja biljke koje su potjerale mogu se presaditi u vrt. Sade se u balkonske posude ili na vrtne gredice.

gnojiti; osim toga moe se koristiti i kopri vino tekue gnojivo ili or gansko gnojivo za cvijee. Razmak medu biljkama iznosi 20-30 cm. a ovisno o sorti narastu 25-40 cm. Cvatu od svibnja do listopada. Gomoljaste begonije nisu otporne na zimu. Prije prvog mraza biljke se vade iz zemlje, reu im se listo vi, a oieni gomolji uvaju se u podrumskoj prostoriji u kojoj se nee smrznuti. Najbolje ih je uvati u kutijama koje su napunjene suhim pijeskom. Od veljae begonije po novno mogu poeti tjerati.
I S O R T E : Hibridi Begonia: Multiflora begonije (punih, okru glih cvjetova u ruiastoj, bijeloj, crvenoj, utoj i naranastoj boji); B.fimbriata (cvjetovi poput klini a, u svim bojama); B. crispa (koVRSTE

vravih latica): B. pendula. visee begonije (dugi. visei izbojci. mali. puni cvjetovi u svim bojama). Begonije su osjet ljive na pepelnicu; slijedite savjete iz velike tablice o nametnicima na stranicama 112-122.
P O S E B A N SAVJET:

Kana (Canna indica) Kana se ubraja u isto imenu porodicu. Njezini egzotini cvjetovi i raskoni, esto crvenosmedi listovi djeluju vrlo dekora tivno. Cvate u crvenoj, ruiatoj, utoj i naranastoj boji i cvjetovi su esto upadljivo proarani, slini gladiolama.
ZNAAJKE: U Z G O J : Rizomi se od oujka stave u toplu prostoriju kako bi potjerali. Od sredine svibnja biljke mogu u vrt. Uspijevaju u velikim posudama ili na vrtnim gredicama. Razmak meu biljkama iznosi 40-50 cm. a narastu 60-130 cm. Vrijeme cvatnje od lipnja do listopada. Uvjet za do bar rast je sunano, zatieno mje sto i rahla zemlja bogata humusom. Tijekom ljetnih mjeseci potrebno je jednom ili dva puta mjeseno gno jiti tekuim gnojivom.

Begonijama je potrebna rahla mje avina zemlje koja se sastoji od komposta od lia ili kore i pijeska. Najbolje uspijevaju u polusjeni. Tijekom ljeta potrebno ih je ee

Kana je porijeklom iz Indije, te nije otporna na zimu. Nakon to prvi mraz uniti listove, rizomi se iska paju sa zemljom i uvaju u podrumu na vlanom pijesku. Sljedeeg pro ljea biljke e ponovno potjerati. "Lucifer* (patuljasta kana, crvene boje sa utim rubom), "Wyoming" (naranasto-crvena, velecvjetna. crveno-smeih listova), 'Brillant' (crvene boje), 'Prinz Carneval' (ute boje s crvenim arama).
VRSTE I SORTE: P O S E B A N S A V J E T : Kana koja po tjee iz Indije pored vrtnog cvijea djeluje pomalo neobino. Najbolje

Ove raskone dalije odraavaju toplu rasko kasnog ljeta. Kaktusaste i deko rativne dalije kao '"za okladu" cvatu na ogradi vrta.

ju je posaditi u lonce kao dekorativ nu samostalnu skupinu cvijea. Dalija, georgina (Dahlia) Dalije su iz porodice gla voika. Mnogo razliitih uzgojenih vrsta i sorti koje su se danas u naim vrtovima udomaile kao potomci meksikog useljenika, nude za sva kog poneto: za balkon, posudu za cvijee, gredicu s rezanim cvijeem, rubni nasad i dekorativni pojedina ni nasad. Mogu se birati pompozne loptaste dalije, staromodne jastuaste dalije ili jednostruke dalije. Bez dalija se u ljeto ili ujesen vie ne moe zamisliti niti jedan vrt. Cvatu mjesecima u svim bojama osim pla ve, a lijepe su i kao rezano cvijee.
ZNAAJKE:

u toplim podrumima supstrat mora povremeno navlaiti. Gomolji ne smiju biti truli, niti se osuiti. Idue proljee se dijele i ponovno sade. Sorti ima vrlo mnogo i bogatstvo ponude je veli ko. Izaberite izmeu sljedeih veli kih skupina:
SKUPINE I SORTE:

Anemonaste dalije imaju jedno stavni cvjetni vijenac i sriku od gustih cjevastih cvjetova, naraste do 50 cm, a ponekad i vie. Dalije "naboranog ovratnika" ima ju, osim vanjskih cvjetova, i prljen jeziastih cvjetova koji se nalazi oko sredita cvata kao ovratnik, na rastu 100-150 cm. Kaktusaste dalije narastu do 120 cm visine i imaju srednje velike, pune cvjetove s uskim, iljastim laticama. Jednostruke dalije (prije nazivane i mignon-dalije) narastu samo 30 cm, te imaju cvat s jednim prljenom cvjetova. Pomponaste dalije dosegnu 100 cm visine i imaju guste, pune, male, okruglaste cvjetove koji izgledaju kao lopta. Dekorativne dalije (prije nazivane ukrasne dalije) mogu narasti i do 200 cm. Njihovi veliki, puni cvje tovi dosegnu promjer do 30 cm. Cvatovi imaju iroki, ovalni oblik. Ove dalije naroito su omiljene kod vrtlara-amatera jer se razviju u ra skone primjerke. Osim toga, postoji i mnogo za nimljivih uzgojenih sorti koje se mogu nai u dobrim katalozima i specijaliziranim trgovinama.
S A V J E T : areni cvjetovi dalija dre se u vazi tjedan dana ako ih se ujutro ubere u punom cva tu i odmah stavi u vodu. Potrebno je ukloniti sve postrane pupove i to vie listova. Mlade izbojke dalija u proljee napadaju puevi. Mladice dalija sa snano razvijenim listovi ma, uzgojene u pretkulturi, imaju bolje anse za preivljavanje. POSEBAN

Za ranu cvatnju dalije se mogu staviti u velike posude da potjeraju. Od sredine svibnja sade se direktno na otvorenom. Uspijevaju posvuda, ali vole humusno, propu sno tlo i mnogo sunca. Potrebno im je mnogo komposta i dobro razgraeno. organsko gnojivo. Iznad pupova na debelim, mesnatim gomoljima smije biti samo 2-3 cm zemlje. Potreban razmak meu bilj kama, ovisno o sorti, iznosi 50-100 cm, a narastu 30-250 cm. Cvatu od srpnja do listopada. Prilikom sadnje potrebno je odmah u zemlju zabo sti potporanj kako bi se ove visoke trajnice kasnije privrstile.
UZGOJ:

Sorta 'Emilio Dahlio" ubraja se u jedno struke dalije (mignon-dplije).

Frezija (Pmia)
Frezije se ubrajaju u pe runike. Trubasti cvjetovi poredani na kraju cvjetne stapke imaju opo jan miris. Cvjetovi su ukastobijele, ute, naranaste, ruiaste, purpurnocrvene ili ljubiaste boje i ve
ZNAAJKE:

Loptasta dalija 'Evelyn' prikladna je za dranje u vazi.

Dalije nisu otporne na zimu, no na otvorenom moraju ostati i nakon pr vog mraza kako bi "dozrele". Potom se odreu smrznuti listovi, a gomolji paljivo iskopaju i ostave na zraku zajedno s grumenom zemlje kako bi se posuili. Stabljike se odreu pedalj iznad gomolja. Ovaj ostatak stabljike mora obvezno ostati, jer bi se inae osuili pupovi koji se na laze neposredno ispod njega. Dali je se moraju uvati u to hladnijoj prostoriji, u kojoj temperatura ne smije pasti ispod toke smrzavanja. Najbolje ih je "zamotati" u vlani pijesak u drvenim kutijama, dok se

dugo se ubrajaju u najomiljenije rezano cvijee.

U Z G O J : Specijalno preparirane lu kovice procvast e i u vrtu. Vrije me sadnje je od sredine travnja do svibnja; najprikladnija je humusna, vlana zemlja. Vole toplo, zatie no, polusjenovito stanite. Potreban razmak meu biljkama iznosi 5-10 cm. Narastu 30-40 cm. Cvatu od kolovoza do listopada. Vrtne frezije nisu otporne na zimu. Lukovica se prije mraza mora iskopati i staviti u toplu, suhu prostoriju. Cvatnja idue godine je mogua, ali nije sigurna.

Visoke sorte se zbog kie i vjetra moraju povezivati. Gladiolama je potrebno mnogo komposta, kame nog brana, te sloj mala. Nikada ih se ne smije gnojiti svjeim gnoji vom, jer ono potie bolesti. Gladiole nisu otporne na zimu. Na kon prvog mraza rizomi se vade. iste i uvaju na suhom mjestu u po drumu. Mali. mladi "gomoljii"" se odvajaju i idue proljee sade na po sebnu gredicu. Tako posaene bilj ke procvjetat e nakon 2-3 godine. Cvjetovi su osjetljivi na gljivina i virusna oboljenja. Slijedite savjete iz tablice o zatiti bilja na stranica ma 112-122, te od proljea preven tivno prskajte juhom od preslice.
VRSTE I SORTE:

S A V J E T : Gladiole reite kad su se rascvali prvi cvjetovi jer e se tada u vazi otvoriti i svi cvje tovi do vrha. Na biljkama je potreb no ostaviti nekoliko listova kako bi se rizomi mogli obnoviti. POSEBAN

Mrazovac (Colchicum autumnale) Ova udnovata biljka iz porodice ljiljana donosi ujesen ''gole" Ijubiasto-rui aste cvjetove koji slie afranima. Stoga ju se ne kada nazivalo i "dama bez odjee". Listovi i plodovi se kod mrazovca pojavljuju tek idueg proljea. Vegetacijski ritam kod ovih je biljaka okrenut naglavake. Zanimljivo ih je promatrati i obogatiti svoj vrt nji hovim cvjetovima u neoubiajeno vrijeme.
ZNAAJKE: U Z G O J : Preduvjeti za dobar rast su propusno. suho tlo i mnogo sunca. Lukovice se sade u kolovozu na du binu od 10 cm na razmak 15-25 cm. Narastu 15-20 cm. Cvatu od rujna do listopada. Biljke su otporne na zimu.

Otporne frezije, jednostru ke i pune sorte.

SORTE: P O S E B A N S A V J E T : Frezije su kultura za specijalne gredice. U prirodnim nasadima frezije djeluju strano.

Gladiola (Gladiolus) Z \ \ A J K E : Gladiole su iz porodice perunika. Kruti listovi u obliku maa. te arki, "leptirasti" cvjetovi nanizani na visokim stapkama. karakteristini su za ove raskone ljetnice. Priklad ne su kao rezano cvijee i za rubne nasade. Bezbrojne, moderne sorte posjeduju sve boje spektra: bijelu, utu. naranastu, crvenu, ruiastu, ljubiastu, plavkastu (ali ne pravu plavu), smekastu i zelenkastu. Sve gladiole su izvanredne kao rezano cvijee koje se dugo dri u vazi. Uzgoj: Gladiole najbolje rastu na humusnom, blago pjeskovitom tlu na jakom suncu. No, uspijevaju i pod manje idealnim uvjetima i malo su zahtjevne. Plosnato-okrugli ri zom moe se staviti u tlo od travnja do svibnja na dubinu od 10 cm, kod vrlo visokih sorti i malo dublje, a kod niih i neto plie. U laganoj, pjeskovitoj zemlji preporuuje se sadnja na dubinu od 15 cm kako bi visoke stapke pune cvjetova ima le bolji oslonac. Potreban razmak meu biljkama iznosi 10-20 cm. Ovisno o sorti, narastu 60-150 cm i cvatu od srpnja do rujna.

Postoji veliki izbor sorti svih boja. Potrebno je razliko vati velikocvjetne plemenite gladi ole i sitnocvjetne bufferflv-gladiole koje oaravaju izrazito lijepim cvjetovima. Nove u ponudi su i niske nanus-gladiole; one narastu samo 60-80 cm. Otporni na zimu su G. communis ssp. byzantinus (purpumocrvene boje) i G. communis ssp. communis (ruiasto-ljubiaste boje) koje se mogu s vremenom udomaiti u bio-vrtovima.
Va travnjak e se zbog mrazovca jo jed nom rascvasti u kasnom dijelu godine.

Osim vrste, samonikle vr ste C. autumnale (ruiasto-ljubiaste boje) postoje i sorte 'Album" (bijele boje). ' Waterlily" (ruiaste boje, punog cvijeta), 'Violett Qu een' (ljubiasto-crvene boje).
SORTE: POSEBAN SAVJET: Mrazovci su prikladni za prirodne nasade gdje mogu ostati godinama. Vrlo zgod no djeluju i u travnjaku, ali oprez: mrazovci su otrovni!

Ljiljan

a.ilium)

Ljiljani potjeu iz isto imene porodice i ubrajaju se u staro vrtno bilje, ne samo kod nas u Eu ropi ve i u istonoj Aziji. Otmjeni cvjetovi prirodnih oblika koji se i danas mogu nabaviti, daju odreeno dostojanstvo mjestu na kojem rastu. Ovo cvijee i u vazi zahtijeva po sebnu panju - ne uklapa se u svako drutvo. Danas postoje izvanredne.
ZNAAJKE:

im uvijek kodi i donosi opasnost od truljenja. Teka, ilovasta tla mo raju se poboljati drenanim slojem pijeska i ljunka ispod nasada. Radi poboljanja tla, biljkama se dodaje zreli kompost, kameno brano i or gansko gnojivo s polaganim uin kom. Sjenovitu, vlanu hladovinu postii ete slojem mala od lia ili pokrivaem tla od niskih trajnica. Ljiljani se uvijek moraju posaditi u skupinama po najmanje 3-5 ko mada. To se moe obaviti ujesen ili u rano proljee. Potreban razmak meu biljkama je, ovisno o vrsti i sorti, 25-45 cm. Dubina 20-25 cm. Ovisno o vrsti i sorti, narastu 40-180 cm. Vrijeme cvatnje je, ovi sno o vrsti i sorti, od svibnja do ruj na. Ljiljan ' M a d o n e ' sadi se ve u kolovozu, ali na samo 3 cm ispod povrine tla. Ljiljani se mogu razmnoavati ma lim lukovicama (bulbilima), koje

se pojavljuju u pazucu listova ili sjemenom. Otporni su na zimu. Sve lukovice ljiljana se nakon kupnje moraju brzo posaditi kako se ne bi posuile. I na gredici ne smiju biti dugo na vjetru i suncu.
VRSTE I SORTE:

Najpoznatije vrste

ljiljana su: Zlatni ljiljan. L. auratum (velikih cvjetova u obliku zdjele, bijele boje sa utom prugom, 150-180 cm); Ljiljan ' M a d o n e ' . L. candidum (po sve bijeli cvjetovi u obliku lijevka, slatkog mirisa, 150-180 cm); Zlatan, L. martagon, nazivan i turska kapa (crvene boje vina sa smeim mrljama, latice su snano zavrnute, 120 cm), 'Album' (bijeli cvjetovi); Tigrasti ljiljan. L. lancifolium (sli an kao turska kapa, ali snanije naranastocrvene boje s mrljama, 100 cm);

Ljiljan Madone je ve stoljeima nepromijenjena cvijeta i mirisa.

Ova slika pokazuje grau ljiljana. Sad nja lukovice u mreastoj vreici, zatitit e je od voluharica.

nove sorte, prije svega iz Amerike. Susret s ovim velecvjetnim, stabil nim sortama predstavlja doivljaj posebne vrste. Nemojte to propu stiti!
U Z G O J : Ljiljani ele svojim " n o gama" stajati na hladnom, sjenovitom mjestu, dok se njihovi cvjetovi razvijaju na toplom svjetlu sunca. Ovo je osnovno pravilo za sve lji ljane koje vrijedi ve stoljeima. Odaberite, stoga, mjesto koje je svijetlo i sunano, ali zatieno od jakog podnevnog sunca. Tlo mora biti humusno, rahlo i obvezno pro pusno. Lukovicama je dodue po trebna odreena vlanost, no vlaga

klom od samoniklih vrsta mogu go dinama rasti u dijelu vrta bliskom prirodi. Ljiljani Madone i hibridi uklapaju se i u gredicu s trajnicama. Dragocjene lukovice moete zati titi od voluharica ako ih posadite u mreastim vreicama. Ljiljani mogu rasti i u loncima!

Mombrecija
(Crocosmia x crocosmiiflora) Mombrecije su iz po rodice perunika. Njihovi ljevkasti cvjetovi koji slie malim gladiolama osebujno su poredani na vitkoj stapci. Cvatu u toplim, utim i naranastocrvenim nijansama i daju draesno rezano cvijee. Graciozne mombrecije ukraavale su ve i ljetne nasade naih baka.
ZNAAJKE:

U Z G O J : Preduvjet za dobar rast je humusno. vlano tlo i mnogo sunca ili polusjene. Biljkama je potreban kompost i gnojivo. Sade se od trav nja do svibnja na 10 cm dubine, na razmak 10-20 cm. Narastu 40-60 cm. Cvatu od srpnja do rujna. Kudrike su otporne na zimu samo u krajevima s blagom klimom. Bolje ih je ujesen izvaditi i uvati u kui. kao i begonije. SORTE:

Krianci raskonih boja. Slikovite kudrike

P O S E B A N SAVJET:

takoer su i vrlo privlano mjesto za kukce.

Ova sorta s uspravnim zdjelastim cvje tovima ubraja se u azijske hibride.

Azijski abnjak
(Ranunculus
ZNAAJKE:

asiaticus)

Zlatna turska kapa. L. hansonii (zlatnoute boje sa smeim toka ma, mirisan, 60-100 cm); Lukoviasti ljiljan.Z.. bulbiferum ssp. bulbiferum (naranastocrvene boje. otvorenih cvjetova, 80-100 cm); Raskoni ljiljan. L. speciosum (za vrnutih latica, s mrljama, ruiaste, bijele i crvene boje. 75-120 cm); Kraljevski ljiljan. L. regale (veli ki cvjetovi u obliku lijevka, bijele boje, izvana smee-ruiasti, 100150 cm). Mnotvo modernih sorti ljiljana dijeli se u velike skupine. Najvanije su: Azijski hibridi: ove sorte imaju uspravne zdjelaste cvjetove kao i nji hovi prethodnici, lukoviasti ljiljani: Orijentalni hibridi: u njihove se prethodnike ubrajaju zlatni ljiljan i raskoni ljiljan; posjeduju elegan tne cvjetne oblike s blago zavrnu tim laticama, miriu; Trubasti ljiljani: naslijedili su ljevkasti oblik cvijeta kraljevskog ljilja na; karakteristine su impozantne, visoke i mirisne sorte. Ovo je samo mali "pogled kroz kljuanicu" koji treba dati poticaj samostalnom istra ivanju 'bogatog svijeta ljiljana.
POSEBAN SAVJET:

Biljke uspijevaju u rahloj. vrtnoj zemlji, na suncu i u polusje ni. Lukovice se stavljaju u zemlju od travnja do svibnja, na dubinu 810 cm, na razmak od 7 cm. Narastu 60-100 cm, a cvatu od srpnja do rujna. Mombrecije su u krajevima s blagom klimom otporne na zimu, inae ih je, kao i gladiole, potrebno zatititi slojem lia ili izvaditi te uvati na suhom.
UZGOJ:

Azijski abnjaci pri padnici su porodice abnjaka i u rodu su s anemonama. Kuglasti, gu sti, puni cvjetovi slie minijaturnim bourima. Cvatu u svim bojama osim plave, prekrasni su kao rezano cvijee koje se dugo dri u vazi. Azijski abnjaci trebaju mnogo sunca i propusno tlo. Sade se u rano proljee na oko 5 cm dubine, s vrhom prema dolje. vrsto, gomo ljasto korijenje potrebno je prethod no omekati u vodi. Potreban razmak meu biljkama iznosi 8-10 cm. Na rastu 20-30 cm, a cvatu od lipnja do srpnja. Azijski abnjaci nisu posve otporni na zimu; potrebno ih je ili pokriti ili ujesen iskopati i staviti da prezime u pijesku, na suhom mjestu.
UZGOJ:

Velecvjetni raskoni krianci: 'Emily McKenzie" (narana stocrvene boje). 'Lucifer" (arkocrvene boje).
SORTE: P O S E B A N S A V J E T : Biljke se na otvo renom same razmnoavaju; isko pajte ih svake 3 godine te ih ponov no posadite s dovoljnim razmakom. Tako e narasti i "djeca".

Krianci raznih boja, pri mjerice 'Biedermeier' ili azijski abnjaci s cvijetom poput boura.
SORTE:

Kudrika
ZNAAJKE:

(Tigridia pavonia)

Ljiljani

porije

Egzotina biljka iz po rodice perunika porijeklom iz Sred nje Amerike. Veliki cvjetovi podi jeljeni su u tri dijela poput zvijezde i na dnu matovito proarani. Svaki cvijet traje samo jedan dan, ali je u vrtu vidljiv ve izdaleka. Kudri ka ima utu, naranastu, crvenu ili smekastu boju cvijeta.

Redovito oreziva nje potie stvaranje novih cvjetova.

P O S E B A N SAVJET:

Ukrasni luk (Allium) Ukrasni lukovi su iz porodice ljiljana. Postoje vrlo razli ite sorte ukrasnog luka ija visina i boja moe jako varirati.
ZNAAJKE: U Z G O J : Malo je zahtjevan i uspije va u gotovo svakom vrtnom tlu, i na

suhim poloajima i na jakom sun cu. Lukovice se sade ujesen na 10-15 cm dubine. Potreban razmak, ovisno o sorti, iznosi 15-45 cm, a narastu 20-150 cm. Cvatu od svib nja do lipnja.
VRSTE:

rkocrvene boje); A. caucasica 'Ple na ' (bijele boje. punih cvjetova. 'Schneehaube' (veliki, bijeli cvje tovi).
S A V J E T : Guarka naroito dobro raste u kamenjarima, pukoti nama zidova i na suhim povrinama. POSEBAN

A. christophii (ljubiasti cvatovi, 40 cm); A. giganteum (ljubiasto-plavi kuglasti cvatovi, 180 cm):. A. molv(zlatnouti cvatovi, vo li vlano tlo, 25 cm); A. oreophilum (purpurnocrvene boje, 25 cm).
P O S E B A N S A V J E T : Kuglasti cvatovi su osebujni i kao sueno cvijee.

Pljuskavica, trava sv. Ivana

(Hypericum) Pljuskavica je iz isto imene porodice. Niski, drvenasti gnuovi djelomino se ubrajaju u drvee, a djelomino u trajnice. Ove ukrasne biljke s tamnozelenim. ovalnim listovima i velikim, utim cvjetovima iz kojih izviruju izrazito veliki pranici, ne smiju se zamije niti s ljekovitom biljkom, gospinom travom (H. perforatum).
ZNAAJKE: U Z G O J : Pljuskavica koja prekriva tlo, uspijeva na suncu i u svijetloj sjeni. Voli propusno. pjeskovito tlo. Vrijeme sadnje je ujesen ili u pro ljee. Razmak 45 cm. Naraste 1530 cm. Vrijeme cvatnje od lipnja do rujna. Razmnoava se izbojcima ili reznicama. Zimzelena biljka koja pue po tlu mora se skratiti u rano proljee. Osjetljiva je na mraz.

Malo zahtjevan ukrasni luk ima u rano ljeto draesne titaste cvatove.

Pokrivai tla sagovi vezeni iz listova i cvjetova

Niske trajnice koje s godinama srataju jedna u drugu, prekrivaju tlo i tvore ivi sag, vrtlari nazivaju pokrivaima tla. Dekorativno dje luju kako zbog listova tako i zbog cvjetova. U cvijetnjaku te biljke imaju slinu svrhu kao i sloj mal a na gredici s povrem. tite hu mus, odravaju zemlju vlanom i potiskuju korov. Prirodni su nasadi bez njih nezamislivi. Naroito su se dobrima pokazale tamo gdje se mo raju razrasti lukovice cvjetnica. Pod slojem niskih trajnica one ostaju neometane, jer tamo ne moe nitko nanijeti tetu motikom ili lopatom. Priprema tla i najvanije mjere za njegu opisane su u poglavlju 'Trajni ce". One vrijede kako za male pokri vae tako i za velike, raskone biljke. No. naroito je vano da se korov sa svim korijenjem ukloni prije no to se posade pokrivai tla. U prve dvije godine dok povrina ne zaraste, po trebno je i dalje marljivo plijeviti. Taj e se trud isplatiti, jer na zatvorenom pokrivau vie kasnije nema posla.

Tko je nemaran u prvim godinama, uskoro vie nee moi odvojiti kori jenje "dobrog** i "loeg". Kao pokrivai tla prikladne su, osim trajnica, i mnoge trave, papra ti, poneko nisko grmlje i niske rue. Takve mogunosti spominjane su kod opisa trajnica, rua i grmlja. I meu jednogodinjim Ijetnicama pronai ete vrste prikladne za po krivae tla. Ovdje je samo izbor iz velikog mnotva malih arobnjaka primjenjivih u svakom vrtu.

Pokrivai tla za sunana mjesta i svijetle sjene

Gusar ka (Arabis) Guarka je kupusnjaa koja vrt ukraava i sivo-zelenim li stovima i bogatim cvjetnim jastuci ma bijele ili ruiaste boje.
ZNAAJKE: U Z G O J : Suho. propusno tlo s kal cijem. Vrijeme sadnje u proljee ili ujesen. Potreban razmak meu bilj kama 15-20 cm. Naraste 10-20 cm. a cvate od travnja do svibnja. Biljke se mogu razmnoavati dijeljenjem, reznicama ili sjemenom. Oreziva nje nakon cvatnje potie novi rast.

VRSTE: //. calvcinum (zlatnoute boareni proljetni sag od gromotulje, taruke i guarki punih cvjetova.

A. x a rends i i 'Rosa-bella" (tamnoruiaste boje), A b/epharophvlla 'Friihlingszauber' (aVRSTE I SORTE:

je. 30 cm); H. polyphylhtm, patulja sta pljuskavica (ute boje. 15 cm).

S A V J E T : Pljuskavica stva ra cvjetni rub ispred drvea i pri kladna je za obrastanje padina. POSEBAN

'Alba Plena* (bijela boja, puni cvje tovi, 30 cm). '.1. H. Hamilton' (ru iaste boje lososa, punih cvjetova. 25 cm). Vrijes dobro us pijeva zajedno s biljkama koje su porijeklom s tresitita, kao to su azaleje i rododendroni, ili s boro vima, brezama i borovicom. Erica carnea, crnjua cvate zimi.
P O S E B A N SAVJET:

malih, okruglastih grmova odrava se snanom rezidbom u proljee. Razmnoava se reznicama. S. chamaecvparissus, miri sni svetolin (srebrnosivi, 30 cm); S. rosmarinifolia (tamnozeleni, 40 cm).
VRSTE: P O S E B A N S A V J E T : Svetolin j e vrlo prikladan za kamenjare, vritine i rubne nasade koji se mogu oreziva ti kao ivica. Prikladan je i za suhe kitice.

Vrijes (Calhma vulgaris) Vrijes j e iz istoimene porodice. U kasno ljeto mali grmo vi prepuni su prepoznatljivih zvon ia u boji crnjue koji vritini daju melankolian dojam.
ZNAAJKE:

Svetolin (SantoUna)
ZNAAJKE:

Lako. propusno tlo, to vie pjeskovito-humusno. kiselo, u svakom sluaju bez kalcija. Vri jes najbolje raste na jakom suncu, no podnosi i blagu sjenu. Sadi se u proljee na razmak 20-30 cm. Na raste 25-45 cm, a cvate od kolovoza do rujna. Orezivanje na pola visine u proljee potie gui rast. Raz mnoava se reznicama.
UZGOJ:

Glavoika porijeklom iz sredozemnog podruja. Mali, dr venasti grmovi djeluju dekorativno zbog sitno razdijeljenih, sivo-zelenih listova i utih cvjetnih glavica. Listovi su aromatinog mirisa i ostaju zeleni i preko zime.
UZGOJ:

Maja metvica (Nepetaj

ZNAAJKE:

Usnaa sa sivo-zelenim listovima i Ijubiasto-plavim cvjeto vima. Biljka ima aromatian miris metvice koji make jako vole. Listo vi ujesen venu. Maja metvica stva ra rijetke jastuke s dugim izbojcima.
U Z G O J : Idealno j e lagano, pjeskovito tlo i mnogo sunca. Maja metvica uspijeva i u hranjivijoj zemlji. Sadi se u proljee na razmak 30-45 cm. Naraste 20-60 cm, a cvate od lipnja do rujna. U proljee se biljka mora orezati. Razmnoava se reznicama. I S O R T E : .V. xfaassenii (ljubiasto-plavi cvjetovi, 30-40 cm), 'Six Hills Giant" (arkoljubiasti cvjetovi, biljke su vee i snanije od prethodne vrste. 50 cm); N. caiaria, prava maja metvica (bijelo-ruiasti cvjetovi, ljekovita, 60 cm). VRSTE P O S E B A N S A V J E T : Plava maja metvi ca stvara prekrasne mirisne sagove, no zbog svoje visine i rijetkog rasta vie je prikladna za suhozide, rubne nasade ili za vrlo velike povrine. Cvjetovi su dobra "livada" za pele.

C. vulgaris (samo nikli vrijes. ruiaste boje, 30 cm);

VRSTE I SORTE:

Svetolin voli suho, propu sno tlo i mnogo sunca. Najbolje vri jeme za sadnju je proljee. Razmak 40-60 cm. Naraste 30-40 cm, a cvate od srpnja do kolovoza. Dobar oblik

Divna kombinacija mirisa i boja svetolina i lavande.

Dvornik (Polygonum ajfine) Porodica dvornika je vrlo raznolika. Kao pokriva tla prikladna je, prvenstveno, niska vrsta dvornika P. ajfine koja svojim duguljastim listovima i ruiastim cvjetnim "klasovima" donosi svje u notu u vrt.
ZNAAJKE: U Z G O J : Dvornik trai vlano tlo i sunano do polusjenovito stanite.

Vrijeme sadnje u proljee ili ujesen, na razmak 20-30 cm. Naraste 15-20 cm. a cvate od srpnja do listopada. Razmnoava se korijenovim izboj cima. Tijekom zime ponekad se u sagu od dvornika pojave uplja mje sta koja se u proljee sama popune. 'Superbum' (ruiaste boje, dugo cvate, 20 cm). "Darjeeling Red" (ruiasto-crvene boje. 15 cm). 'Donald Lowndes* (veliki, snani, ruiasti cvjetni klasov i. 20 cm).
SORTE: POSEBAN SAVJET:

Ruiasto-zeleni

sag dvornika u prirodnim nasadima potisne svaki korov.

Mahovinasti plamenac
(Phlox sitbulata)
Crveni mahovinasti plamenac i plava taruka ispleli su gusti sag.

Niska biljka iz porodi ce jurnica s igliastim, zimzelenim listovima i arkim cvjetovima bije le, ruiaste, crvene ili svjetloplave boje. U proljee jastuci "nestaju*" pod velom cvjetova.
Z N \ A J K E : U Z G O J : Zahtijeva propusno. suho tlo i mnogo sunca. Vrijeme sadnje ujesen ili u proljee, na razmak 1020 cm. Cvate od travnja do svibnja. Razmnoava se dijeljenjem ili re-

znicama koje preostaju kod orezi vanja nakon cvatnje. "Daisy Hill" (ruiaste boje lososa, 15 cm). "G. F. Wilson* (plave boje. 15 cm). 'Schnee* (bijele boje. 15 cm). 'Scarlet Flame* (arkocrveneboje. 10-15 cm). 'Violet Seedling" (crveno-ljubiaste boje. 15 cm).
SORTE:

brzo zakorjenjuju. Preporuljivo je blago orezivanje nakon cvatnje. 'Findel" (veliki, bijeli ja stuci, 25 cm). 'Schneeflocke' (bi jele boje, velikih cvjetova, 25 cm). 'Zvvergschneeflocke" (siuni jastu ci. 15 cm).
SORTE: P O S E B A N S A V J E T : Lijepi, bijeli su sjed za utu gromotulju ili ljubi astu taruku. Dobar pokriva tla ispod prirodnih nasada rua.

Maja metvica od ranog ljeta do jesen iri oko sebe aromatian miris.

Cvjetni sagovi niskog plamenca djeluju izuzetno lijepo u kamenjarima, na osunanim zidovima i na sunanim padinama pored ognjice (snjeguljka) i taruke.
POSEBAN SAVJET:

ednjak (Set/nm) Vrlo mnogo razliitih vrsta ednjaka ubraja se u tustike. Mesnati listovi, esto u raznim bo jama i cvjetovi bijele, ute, ruia ste ili crvene boje krase i "teka" mjesta u vrtu na kojima zahtjevnije biljke vie nee rasti.
ZNAAJKE: U Z G O J : Sedum-vrste rastu na su him, vrlo propusnim tlima, imaju vrlo male zahtjeve za hranjivima i podnose mnogo sunca. Vrijeme sadnje jesen ili proljee, na razmak 20-30 cm. Ovisno o vrsti i sorti, narastu 5-20 cm. Takoer ovisno o vrsti i sorti cvatu od svibnja do ruj na. Jednostavno se razmnoavaju dijeljenjem ili reznicama.

Ognjica, snjeguljak
(Iberis sempervirens) Zimzelene kupusnjae. U proljee se iznad tamnozelenih jastuka od listova, kao snijeg, pojav ljuju okrugli, bijeli cvatovi koji su sastavljeni od mnogo sitnih cvjetia.
ZNAAJKE:

Vole humusno. blago va pnenasto, propusno i vlano tlo. Sunano stanite. Vrijeme cvatnje u proljee ili ujesen, na razmak 30-40 cm. Naraste 15-30 cm. Vri jeme cvatnje od travnja do svibnja. Razmnoava se reznicama, zakorijenjenim izbojcima ili sjemenom. Grane ognjice puu po tlu i tako se
UZGOJ:

acre, iljasti ednjak (uti zvjezdoliki cvjetovi, 5 cm); S. album, bijeli ednjak (okru glasti listovi, bijeli cvjetovi, 10 cm), "Murale" (smee-crveni listovi, rui asti cvjetovi, 10 cm); S. cauticolum (plaviasti listovi, purpurnocrveni cvjetovi. 10 cm); S. floriferum 'Weihenstephaner Gold* (stvara zelene jastuie, zlatnoutih cvjetova, 1015 cm); S. pluricaule 'Rosenteppich* (plavo-zeleni jastuii, ruiasti cvje tovi. 10 cm); S. spathulifo/ium 'Cape Blanco" (atraktivne, srebrnobijele rozete, uti cvjetovi, 10 cm); S. spurium 'Album Superbum' (vrlo dobar za zelene sagove, bijelih listova, 15 cm), 'Purpurteppich* (tamnopurpurnih listova, arkocrvenih cvjetova, 10 cm), 'Schorbuser Blut' (smekastih listova, crvenih cvjetova).
V R S T E I S O R T E : S.

ma. Uz njih su prikladni zvonii i jastuasti klinii. Sunanica

ZNAAJKE:

(Helianthemum)

Sunanice su iz porodice buina i stvaraju niske, patuljaste gr move. Iznad zimzelenih listova stva ra se mnotvo svilenkastih cvjetova bijele, ute, ruiaste ili crvene boje. Sve sunanice vrlo dugo cvatu. Propusno, blago vapne nasto tlo i mnogo sunca, inae sunanice nemaju posebne zahtje ve. Sade se ujesen ili u proljee, na razmak 30 do 40 cm. Narastu 10-20 cm. Vrijeme cvatnje od lipnja do rujna. Razmnoavaju se reznica ma, dijeljenjem ili sjemenom. Ore zivanje se obavlja u kasno ljeto.
UZGOJ:

rua. Stvara guste "travnjake" ot porne na gaenje. Vrlo dekorativno djeluju siuno sivo-zeleni ili bakrenozeleni listovi. Ujesen se kao dekorativan ukras pojavljuju bod ljikavi plodii.
U Z G O J : Acaena uspijeva u svakom propusnom, ne suvie hranjivom vrtnom tlu, kako na suncu tako i u svijetloj sjeni. Sadi se ujesen ili u proljee, na razmak 20-30 cm. Na raste do 10 cm. Razmnoava se zakorijenjenim izbojcima.

A. buchananii (sivozeleno lie); A. magellanica (plavo-sivo lie, snana rasta); A. microphylla (smekasto lie, izrazito snano raste), 'Kupferteppich' (sme e-crveni listovi, njenog izgleda).
VRSTE I SORTE: P O S E B A N S A V J E T : Acaene su dobar nadomjestak za travnjak na suhim povrinama. Ispod ovog saga vrlo dobro uspijevaju lukoviaste biljke. Pokuajte sa sunovratima!

Sedum-vrste nu de razne mogunosti za prirodno "tkanje sagova". Obratite panju na lijepe boje listova! Budui da su ove trajnice jako malo zahtjevne, prekrivaju i loa tla.
POSEBAN SAVJET:

D rij as

(Dryas)

Drijas j e iz porodice rua i svojim drvenastim izdancima gusto prekriva tlo. Iznad tamnozelenih. pilastih listova pojavljuju se arobne, bijele cvjetne "zdjelice"", koje malo podsjeaju na anemone. Ujesen se iznad saga njiu srebrnobijeli, perjasti plodii.
ZNAAJKE:

' A m y Baring' (ute boje breskve, 15 cm). 'Blutstropfchen* (krvavocrvena. 20 cm), 'Cerise Queen' (crvene boje vinje, punih cvjetova, 15 cm), 'Gelber Findling" (prepuna utih cvjetova, 10 cm), "Golden Queen* (velikih zlatnou tih cvjetova, 15 cm), 'Lawrensons Pink' (ruiasta. 15 cm), 'Die Braut' (bijele boje). 'Sterntaler' (zlat noute boje. niskog rasta).
SORTE:

Gromotulja
ZNAAJKE:

(Alyssum saxatile)

Kupusnjaa sa sivozelenim listovima i arkoutim, rijetkim cvjetovima. U proljee je prepuna cvjetova.

UZGOJ: Malo zahtjevna trajnica koja uspijev a posvuda na suncu i u polusjeni. Tlo ne smije biti previe hranjivo, ali mora biti propusno. Sadi se u proljee ili ujesen, na raz mak 30-40 cm. Naraste 20-30 cm. Ovisno o sorti, cvate od travnja do lipnja. Razmnoava se sadnicama, zakorijenjenim povaljenicama ili sjemenom. Preporuljivo je blago orezivanje nakon cvatnje.

Sunanice svoje izbojke jako ire i tako se posvuda zakorjenjuju. Kako biste ih obuzda li, moete ih slobodni orezivati.
P O S E B A N SAV J E T :

Acaena (Acaena)
ZNAAJKE:

Ova planinska biljka najbo lje uspijeva u propusnim, vapnena stim, siromanim tlima i na jakom suncu. Sadi se ujesen ili u proljee, na razmak 20-30 cm. Naraste do 15 cm. Cvate od svibnja do lipnja. Jed nostavno se razmnoava reznicama.
UZGOJ:

Acaena j e iz porodice

"Lawrensons Pink' jedna je od mnogih dugocvatuih sorti sunanica.

D. octopetala 'Argentea' (sivo-zeleni listovi, bijeli cvjetovi, 10 cm); D. x suendermannii (tamni listovi sa svijetlom do njom stranom, cvjetovi boje slono vae, 15 cm).
VRSTE I SORTE:

'Citrinum' (ute boje limu na, 20-30 cm), 'Compactum* (arkoute boje, 20 cm), 'Plenum' (pu nih, zlatnoutih cvjetova, 20 cm).
SORTE: P O S E B A N SAV J E T : Gromotulja, osim u kamenjarima i na suhozidu, vrlo lijepo djeluje i kao robusni pokriva tla pred ukrasnim grmovima. Zgod no drutvo prave mu guarka. ognji ca, taruka i mahovinasti plamenac.

Sagovi drijasa bi se trebali jo vie uzgajati u vrtovi

P O S E B A N SAVJET:

Majina duica (Thymus) Z NAAJKE: Majina duica je usnaa. Pored zainskih i ljekovitih vrsta majine duice postoje i vrlo niski pokrivai tla koji tvore gusti trav njak i djelomino su otporni i na gaenje. Listovi lijepe boje, te arki ruiasti, crveni ili bijeli cvjetovi i aromatian miris tvore nedostinu aroliju majine duice.
U Z G O J : Preduvjeti za zdrav rast su to siromanije, vrlo propusno tlo i mnogo sunca. U tekim tlima maji na duica stvara duge. slabe izdanke koji brzo stare ili se smrznu. Zbog osjetljivosti na mraz bolje ju je sa diti u proljee, na razmak 15-25 cm. Naraste 5-20 cm. Cvate od lipnja do rujna. Razmnoava se dijeljenjem. Nakon hladnih zima potrebno ju je u proljee blago orezati. I SORTE: T X citriodorus 'Golden Dwarf (utih listova, lju biastih cvjetova, miris limuna. 15 cm); T praecox "Piirpurteppich" (arko purpurnocrvenih cvjetova. 8-10 cm), T. serpyllum 'Albus' (gu sti travnjak, bijelih cvjetova, 5 cm), 'Coccineus' (sag s cvjetovima arkocrvene boje, 5 cm). VRSTE S A V J E T : Na siromanim tlima mogu se razliitim vrstama i sortama majine duice napraviti prekrasni areni sagovi koji mogu biti nadomjestak za travnjak. Oni se jednostavno odravaju i lijepo izgledaju u svako doba godine. U njega "sakrijte"" lukovice cvijea, primjerice: samonikle afrane. Neto izuzetno: napravite u vrtu mi risno mjesto. Uz aromatinu maji nu duicu prikladan je mravinac, kadulja, lavanda, maja metvica, vrijes i klini. Ova oaza mirisa bit e vrlo omiljena i kod leptira, pela i drugih kukaca. POSEBAN

jeme cvatnje od travnja do svibnja. Razmnoava se izdancima. Osim vrste A. nemorosa (bijela, 10 cm) postoje i sorte 'Robinsoniana* (plave boje lavande) i "Friihlingsfee" (veliki, bijeli cvjetovi s crvenkastim arama. 15 cm).
SORTE: P O S E B A N S A V J E T : Prekrasan pokri va tla za prirodne nasade ispod dr vea, zajedno s jetrenkom, visiba bom i sunovratima.

Biskupska kapica (Epimedium)

Majina duica "Albus* stvara posve ravne travnjake u bijeloj, a sorta 'Cocci neus* u purpurnocrvenoj boji.

jaju se u otroliste. To su robusne trajnice koje imaju snane, dlakave listove.

I S O R T E : S. grandiflorum (ute boje maslaca, viseih cvjetnih grozdova, 30 cm): 'Wisley Blue* (sedefastoplavi, 30 cm); S. azureum (arko-plavi, 50 cm). VRSTE

Djelomino zimzele na utika s gracioznim, srcolikim listovima. Listovi u proljee prili kom izbijanja i ujesen imaju lijepu crvenkastu ili bakrenosmeu boju. Rijetki cvjetni grozdovi u utoj, bijeloj, purpurnocrvenoj, te boji lavande poveavaju draest ovog osebujnog pokrivaa tla.
ZNAAJKE:

Gavez se jako rasprostranjuje u svjeim, vlanim tlima na sjenovitim mjestima. Sadi se u pro ljee ili ujesen, na razmak 40-60 cm. Naraste 25-30 cm. Cvate od travnja do svibnja. Jednostavno se razmnoava dijeljenjem.
UZGOJ:

Biskupska kapica najbolje uspijeva na sjenovitim mjestima u tlu bogatom humusom. Potrebno joj je dovoljno komposta od lia. Sadi se u proljee ili jesen, na raz mak 20-25 cm. Naraste 20-30 cm. Cvate od travnja do svibnja. Biljke se polagano ire. Razmnoava se dijeljenjem.
UZGOJ:

Vrijedan, robu stan pokriva tla za sjenovite po vrine ispod drvea i na vlanim obalama vodenih kultura.
POSEBAN SAVJET:

Biskupska kapica je samozatajna ljepotica.

Bijela u m a r k a
(Anemone
ZNAAJKE:

nemorosa)

Pokrivai tla za sjeno vita mjesta

Gavez (Symphytum) Z NAAJKE: Ove niske vrste ubra-

Bijela umarica j e vrsta anemona koja se ubraja u abnjake. Fino razdijeljeni listovi i bijeli cvje tovi ubrajaju ovu domau umsku biljku u oaravajueg pokrivaa tla. U Z G O J : Bijela umarica kao umska biljka zahtijeva sjenovito mjesto i vlano tlo bogato humusom. Potre ban joj je kompost od lia. Najbo lje je posaditi ju ujesen, na razmak od 20 cm. Naraste do 10 cm. Vri

I S O R T E : E. grandiflorum (bijeli, duguljasti cvjetovi, 20 cm). "Rose Queen* (jake ruiaste boje. 25 cm), "Violaceum" (svjetloljubiasta, duguljastih cvjetova. 20 cm): E. x rubnim (crvena, 20 cm); E. x versicolor 'Sulphureum* (ute boje sumpora, 25 cm). VRSTE S A V J E T : Biskupsku kapi cu posadite uz rub drvea gdje se moete diviti njenoj njenoj ljepoti. Uz nju se uklapaju umarice, papra ti, jaglaci i reuhe. POSEBAN

Naraste 10-15 cm. Cvate od travnja do svibnja. Jednostavno se razmno ava ukorijenjenim vrijeama koje odmah stvaraju novu lisnu rozetu. A. reptans (zelenih listova, ljubiasto-plavih cvjetova, 10 cm), 'Atropurpurea' (smee-crvenih li stova, ljubiasto-plavih cvjetova, 15 cm), 'Burgundy Glow' (tamno crvenih listova sa svjetlocrvenim arama, plavih cvjetova).
SORTE: SAVJET: Smee-crvena sorta je posebno dekorativna. Uz nju posadite presliicu i utu metiljavu travu (Lvsimachia mtmmularia). POSEBAN

Jetrenka se rado iri u svijetloj sjeni is pod drvea.

Vr ku ta (A Ichem ili a) Vrkuta j e iz porodice rua s vrlo izraajnim, lepezastim listovima. Na glatkoj, sivo-zelenoj povrini skupljaju se kine kapi kao biseri. Na dugim stapkama se ljeti pojavljuju titasti cvatovi s bezbroj nim cvjetovima koji lebde iznad li stova slino kao kod ute sadarke.
ZNAAJKE:

Zimzelen (Vinca) Zimzelen j e iz istoime ne porodice. Koasti, zeleni listii na dugim izbojcima pokrivaju veli ke povrine. Meu njima do izraaja dolaze plavi ili crvenkasti cvjetovi.
ZNAAJKE: U Z G O J : Zimzelen j e obini, robusni pokriva tla koji raste skoro posvu da. Najbolje raste u polusjeni ili sjeni na vlanom tlu bogatom hu musom. Tamo se izdanci brzo zakorijene. Sadi se ujesen ili u proljee, na razmak 30-40 cm. Naraste 10-30 cm. Cvate od travnja do lipnja. Jed nostavno se razmnoava zakorijenjenim izdancima. I SORTE: V major, veliki zimzelen (velikih listova, plavih cvjetova, 30 cm). 'Variegata* (bijelo-areni); V. minor, mali zimzelen (tamnozelenih listova, plavih cvje tova, 10 cm), 'Rubra' (crveno-ljubiastih cvjetova). 'Alba' (bijelih cvjetova), 'Bowies' (arkoplavih. velikih cvjetova. 10 cm). VRSTE P O S E B A N S A V J E T : Izvanredno gusti sag ispod drvea i grmlja. Meu zimzelen posadite sunovrate!

maena i u vrtovima. U Z G O J : Jetrenka voli svijetlu sjenu i blago vapnenasto tlo. Inae je malih zahtjeva. Sadi se u proljee ili jesen, na razmak 15-20 cm. Naraste do 10 cm. Cvate od oujka do travnja. Razmnoava se dijeljenjem. Biljke s vremenom gusto prekrivaju tlo. H. trcmssvlvanica (veliki, plavi cvjetovi); bi. nobilis (samonikla vrsta plavih cvjetova); 'Rubra Plena" (arkocrvena. punih cvjetova).
VRSTE I SORTE: P O S E B A N S A V J E T : Jetrenka se ukla pa u prirodne vrtove gdje naroito dobro uspijeva ispod grmlja. Uz nju posadite umarice i drijen.

Vrkuta nije zahtjevna i us pijeva skoro u svakom tlu. Biljke se najbolje osjeaju u sjeni, no rastu i na suncu. Sade se u proljee ili je sen, na razmak od 40 cm. Ovisno o vrsti narastu 10-40 cm. Cvatu od lipnja do srpnja. Razmnoavaju se dijeljenjem ili sjemenom.
UZGOJ:

A. ervthropoda (zelenkasto-utih listova. 10 cm); A. mollis (sivo-zelenih, dekorativnih listova, utih cvjetova, 30-40 cm); A. xanthochlora (A. vulgaris) (ljekovita biljka. 10-20 cm).
VRSTE:

Plunjak (Pulmonaria) Plunjak j e tipina biljka iz porodice otrolista koja u proljee ima plave ili crvenkaste, zvonolike cvjetove.
ZNAAJKE: U Z G O J : Ove grmolike trajnice naj bolje uspijevaju u vlanim, humu snim tlima na sjenovitom mjestu. Inae je malih zahtjeva. Sadi se uje sen ili u rano proljee, na razmak 20-30 cm. Naraste 20-40 cm. Cvate od oujka do svibnja. Razmnoa va se dijeljenjem. Biljke se mogu i same razmnoavati sjemenom. I SORTE: P. angustifolia 'Azurea' (tamnoplavi cvjetovi boje encijana, 20-30 cm); P. rubra (crve nih cvjetova, 30 cm); P. saccarata 'Mrs. Moon* (listovi sa srebrnastim VRSTE

Vrkuta j e priklad na za prirodne nasade zajedno s jetrenkom, papratima i zvoniima.

P O S E B A N SAVJET:

Ivica (Ajuga reptans) Puzajua ivica j e iz porodice usnaa. Simpatini, sjaj ni listovi tvore guste rozete, a lju bi asto-pla vi cvjetovi niu se oko uspravne stapke.
ZNAAJKE:

Jetrenka
ZNAAJKE:

(Repatica)

Ivica najbolje uspijeva na vlanim tlima bogatim humusom, u polusjeni. N o , dobro raste i u manje idealnim uvjetima. Sadi se ujesen ili u proljee, na razmak 15-25 cm.
UZGOJ:

Jetrenka j e iz porodi ce abnjaka. Ima koaste listove i arkoplave cvjetove sline anemonama. U svijetlim umama raste sa moniklo, ali je ve stoljeima udo-

pjegama, ruiasto-crveni cvjeto vi. 30 cm); P. officinalis (ljekoviti samonikli plunjak. ruiaslo-plavih cvjetova, 25 cm). "Sissinghurst White* (bijelih cvjetova, listova s lijepim pjegama).
S A V J E T : U prirodnim vr tovima se. osim dekorativnih sorti, mogu preporuiti i samonikle vrste koje su takoer vrlo lijepe. Posuene biljke su nekada sluile kao aj protiv kalja. Svi plunjaci se dobro ukla paju uz drvee, zajedno s pakujcem. umskim travama i umaricama. POSEBAN

zimi i u srcima*". Postoje i bijele ili crvene sorte.

UZGOJ: Ljubice se najbolje osje aju u sjeni drvea. Vole vlano tlo bogato humusom. Moe im se do davati kompost. Sade se ujesen, na razmak 10-15 cm. Narastu 10-15 cm. Cvatu od veljae do travnja, s naknadnom cvatnjom od rujna do listopada. Razmnoavaju se izdan cima i sjemenom ujesen, jer ljubice kl iju dok je mraz.

Ovaj pokriva tla istovremeno je zainska i ljekovita biljka koja djeluje kao sredstvo za smirenje. U vrijeme cvatnje listovi se sue za aj protiv nesanice. U svibnju mirisna lazarkinja slui kao aromatian dodatak bowlama (pia od vina, eera i voa).
P O S E B A N SAVJET:

Pahisandra
(Pachysandi -a tern i ina/is)
Z N A A J K E : Zimzelena pahisandra je iz porodice imira. Nazubljeni. koasti listovi tvore gusti, zeleni pokriva. Mali. bijeli cvjetni klaso vi djeluju neugledno.

urica

(Comallaria majalis)

urice su trajnice iz porodice ljiljana. Svako dijete po znaje ove draesne, bijele zvonie koji imaju intenzivan, sladak miris. Mekani zeleni listovi ujesen odumi ru: iz rizoma e ponovo u proljee potjerati nove biljke.
ZNAAJKE:

V. odorata, mirisa va ljubica, 'Konigin Charlotte' (pla vo-ljubiasta). 'Rubra" (tamnocrve na); V. cormita (velecvjetni srodnik mirisave ljubice koja se nudi u razli itim bojama): V. sororia (tamnoljubiasta s bijelom sredinom). Tmmaculata" (velecvjema. bijele boje).
VRSTE I SORTE: POSEBAN SAVJET: Skromna ljubi ca zapravo vrlo snano buja; njeno sjemenje raznose mrav i. Posadite je tamo gdje nee ugroziti njenije bilje. Ljubice razveseljavaju svojom du gom cvatnjom. Prikladne su i kao na sadi ispod drugih biljaka u loncima.

Robusna pahisandra naj bolje uspijeva u dubokoj sjeni i na kiselom, vlanom tlu bogatom hu musom. Sadi se u proljee ili jesen, na razmak 15-25 cm. Naraste 15-30 cm. Cvate od travnja do svibnja. Razmnoava se dijeljenjem.
UZGOJ:

U sjeni ispod drvea i gr mlja rizomi urica se probijaju ak i pored snanog pritiska korije nja drvea. Za razvoj im je potreb na vlana zemlja bogata humusom. Meutim, biljka raste i na drugim tlima. Sadi se u rano proljee. Korijenov i izdanci s pupovima sade se u skupinama na razmak od 20 cm. Narastu do 20 cm. Cvatu u svibnju. Razmnoavaju se rizomima.
UZGOJ: SORTE:

Osim vrste P. terminalis (koastih, tamnozelenih listova. 25-30 cm) postoji i sorta 'Green Carpet' (njena. 15 cm).
SORTE: P O S E B A N S A V J E T : Ne postoji niti jedan drugi pokriva tla koji moe podnijeti toliko sjene i toliki priti sak korijenja kao s t o j e to pahisan dra. Posadite ju na "tekim" mjesti ma ispod drvea i grmlja gdje inae nita drugo ne raste.

Mirisna lazarkinja
(Galium odoratum) Mirisna lazarkinja je iz porodice broeva. U prljenima iznad njenih svjetlozelenih listova tijekom svibnja se pojavljuju miri sni, bijeli, titasti cvatovi.
ZNAAJKE:

C. majalis "Grandiflora* (ve likih cvjetova).

P O S E B A N S A V J E T : urice ne tvore samo cvjetni i mirisni sag, ve se dobro dre i u vazi. Vodite rauna o tome da je cijela biljka otrovna! urica je ljekovita biljka i djelo tvorno sredstvo za srce samo u ru kama lijenika.

Ljubica (Viola)
A.IKE: Plavo-ljubiasta pro ljetna ljubica ugodna mirisa ubraja se u istoimenu porodicu. Njezini izrazito mirisni cvjetovi omiljeni su ve stoljeima. Oni probijaju led "u

Z \ \(

Kao izrazita umska biljka mirisna lazarkinja najbolje uspijeva na vlanom, rahlom tlu bogatom humusom i u sjeni. Dodajte joj kompost od lia ili kore. Sadi se ujesen ili rano proljee, na razmak 20-25 cm. Naraste do 15 cm. Cvate od svibnja do lipnja. Razmnoava se dijeljenjem. Mirisna lazarkinja stvara korijenove izdanke koji brzo stvaraju zeleni sag.
UZGOJ:

Mirisne urice stvaraju puno rizoma na vlanim, sjenovitim stanitima.

G. odoratum. mirisna lazar kinja (bijela, lijepog mirisa, 15 cm): ovo je jedina vrsta koja se kultivira u vrtlarijama.
VRSTE:

Mjesto za sanjarenje i odmor ispod grana mirisnih rua penjaica "New dawn". Ova klasina ljepotica cvate lje ti i ujesen.

upotpunjavaju

veselje

koje

nam

pruaju arobne rue. Odluite se za mnogocvjetne nove sorte izraajnih boja ili za povu ene, mirisne, stare rue - kraljica cvijea ne smije nedostajati niti u jednom vrtu.

Sadnja
Najbolje vrijeme sadnje za sve rae je ujesen, od listopada do studenog. No, moete ih posaditi i u proljee, od oujka do travnja. Veliki rasad nici ostavljaju svoje gonove preko zime u hladnim prostorijama. Tako se te biljke mogu posaditi do kraja svibnja. Dobro zakorijenjene bilj ke moete presaditi ak i tijekom cvatnje. Sve rae vole sunano, neskueno mjesto. Mjesto gdje ete ih posaditi temeljito pripremite ve 4-6 tjedana ranije, tlo mora biti razrahljeno. Rue naroito dobro ra stu u pjeskovitoj, propusnoj ilovai. Teka, glinasta tla moraju se pobolj ati pijeskom i kompostom. Kao "pretkultura" vrlo dobar uinak ima i zelena gnojidba s dubokim korije njem. Lagana, pjeskovita tla trebaju mnogo komposta radi poboljanja sadraja humusa. Ruama u takvim vrtovima redovito treba dodavati kameno ili glineno brano. Idealno gnojivo za rue je dobro razgraeni govei gnoj. Umjesto njega moe se koristiti i sueni go vei gnoj ili mjeavina mljevenog rogovlja. suene krvi i kotanog brana. Svjee posaene rae ne treba gnojiti. Dodatnu prihranu do bivaju tek u drugoj godini. Nakon kupnje ili odmah po primit ku poiljke potom, stavite sve rae na nekoliko sati u veliku posudu s

Rua - vrtna kraljica i njeno carstvo

Rue se ubrajaju u najstarije i najotmjenije cvijee na Zemlji. Obi teljsko stablo naih velecvjernih, suvremenih sorti proirilo se Euro pom sve do istone Azije. U Kini su rue cvale u carskim vrtovima vjerojatno ve prije 5000 godina, no tek oko 1700. godine dospjele su azijske rue u Europu - medu njima i poznate ajevke i bengalske rue. Zajedno s vitalnim, ali skromnim obinim ruama, pasjim ruama (Rosa canina), galskom ruom. Rosa gallica, koja je dola iz Male Azije i "centifolijama" (gustih la tica), ubrajale su se u pretke svih raskonih potomaka rua koji su danas prodrli i u najmanji vrt. Polijante koje bogato cvatu nastale su krajem prolog stoljea. Velecvjetne floribunde djeca su 20. stoljea. Jedan od najveih uzgojnih uspjeha je produljenje vremena cvatnje. i njenica da rue "remontiraju", tj. da nakon glavne cvatnje cvatu i drugi

ili trei put, malo je udo vrtlarske umjetnosti. Suvremene rue esto cvatu od lipnja do studenog! Njiho vi se cvjetovi pretvaraju u savreno oblikovane cvatove, a njihove boje posjeduju neobinu jasnou. Samo je miris - onaj neopisivi fluid koji tisuljeima okruuje tu kraljicu cvijea - ostao prikraen kod mno gih modernih sorti. Kao da je ve bilo previe dobroga! Tko ne eli promatrati rue samo kao kraljice ljepote savrenih oblika, krenut e ponovno u potragu za onim roman tinim sortama iji cvjetovi slie naboranom ovratniku dobrih, sta rih vremena i koji ire snaan miris koji nadoknauje neke mane. Te "'stare rue'" i jo starije "povijesne rue" doivjele su prolih godina nesluenu renesansu. Sakuplja ne su, razmnoavane, te ponovno stavljene u ponudu uzgajivaa. Nji ma su se pridruile "engleske rue" uzgajivaa Davida Austina. On je kriao suvremene s povijesnim vr stama. Tako su naslijeena najbolja svojstva obje vrste: miris i rasko ni oblici starih rua, dugo vrijeme cvatnje novih sorti i izrazita otpor nost na bolesti i tetnike. Otpornost na pepelnicu, rainu hru i aavost

vie osjeaja! Na kraju biljku zalij te, najbolje kinicom. Prilikom planiranja ve razmiljajte 0 sljedeem: ruama je potreban do voljan razmak! Kod preblize sadnje ne mogu se pravilno razvijati te e brzo oboljeti. esto se, dodue, pre poruuje da se polijante i floribunde posade na skueni prostor, no upra vo tada nastaju monokulture koje se ele izbjei u prirodnim vrtovima!

Orezivanje
Sve rue mogu se orezivati od ouj ka (nikada ujesen!). Prije no to posegnete za karama razmislite da su rue po svojoj prirodi mali grmovi. Prorjeivanje i orezivanje slabih i bolesnih izbojaka mnogo je vanije od skraivanja. Izrazito rasprostranjen obiaj da se rue ra dikalno skrate na dva do tri oka i na istu visinu, nepotrebna je grubost - ponienje u pravom smislu rijei. elja za preivljavanjem potaknut e, dodue, biljke da se pobrinu za rano tjeranje, no za to im je potreb no vrijeme. Stoga e jako orezane rue kasnije procvasti i imat e ma nje cvjetova. U prirodnom vrtu moraju se i rue (polijante, floribunde i plemenite rue) prvo "oistiti". Odreite suhe 1 smrznute grane sve do zdravog drva. Uklanjaju se i sve grane koje rastu prema unutra. Tanke, slabe granice smiju se skratiti na jedno do dva oka. Kod orezivanja glav nih grana vodite rauna da nastane rahla, prozrana struktura malog grma rue. Skratite za treinu tamo gdje smatrate da je to potrebno. Pritom uvijek radite kosi rez iznad oka koje gleda prema van. Izuze tak: svjee posaene rue snano oreite prvog proljea na oko jednu treinu prvobitne duine. I bole sne, "podivljale** ili prestare biljke, mogu se izuzetno jako skratiti radi

Grmolike rue naroito bogato cvatu ako se umjereno orezuju i prorjeuju (lijevo). Grmolike rue koje se skrate za polovicu, razvijaju manje, ali zato izra zito velike cvjetove (desno). Kronje stablaica se orezuju kao kod plemenitih rua. Kronja mora dobiti okrugli oblik (lijevo). Grmolike rue (desno) se skoro ne orezuju. Uklonite samo stare i tanke grane neposredno iznad zemlje.

Nain sadnje rua: prvo se skrauje ko rijenje. Potom se biljke moraju temeljito navlaiti. Neposredno pred sadnju kori jen se uroni u ilovastu kau. Cijepljeno mjesto mora biti oko 5 cm ispod povr ine tla. vodom - najbolje "do grla". Prije sadnje - najbolje tijekom oblanog, vlanog jesenskog dana - grane se jo malo oreu kako bi otpali pre dugaki izbojci; korijenje, naprotiv, skratite za treinu i uklonite sve to je suho i prignjeeno. Na kraju uro nite korijenje u mjeavinu ilovaste kae kao s t o j e opisano u poglavlju "Voke" na stranici 202. Mjesto za sadnju mora biti tako duboko da odebljalo mjesto cije pljenja kasnije bude oko 5 cm is pod povrine zemlje. Materijal iz iskopa, pomijean s kompostom, ponovno se paljivo stavi u sadnu jamu, a humus oko korijenja vrsto pritisne. Pritom to ne morate ob vezno initi izmom - snana raka vrtlara ispunjava istu svrhu - no s

pomlaivanja. Grmolike i parkovne rue sauvale su svoj prvobitni karakter gnuova. One se u proljee samo prorjeuju i oblikuju. Osim toga, odreite i mrtve i smrznute grane. S ruama penjaicama postupajte slino - i kod njih se, prije svega, uklanjaju stare grane i one koje bilj ci oduzimaju zrak i svjetlo. Predugi izbojci skrauju se nakon cvatnje. Mini-rue se vrlo oprezno orezuju. Kod visokih stablaica treba voditi rauna o uravnoteenoj, prozranoj strukturi kronje. Grane se malo skrauju, no moraju se ukloniti suhe grane i izbojci koji rastu pre ma unutra.

Njega
Odrasle rue je najbolje gnojiti na poetku proljea. Istovremeno, bilj kama se j o jednom dodaje kom post koji se mora prekriti malem. Drugo prihranjivanje obavlja se nakon glavne cvatnje, otprilike kra j e m lipnja. Ono ruama daje novu snagu za stvaranje pupova koji se moraju otvoriti do jeseni. Umjesto organskog gnojiva za posipavanje. ljeti se mogu koristiti i tekua gno jiva: primjerice koprivino tekue gnojivo pomijeano sa ivotinjskim gnojem. Kasnije, poslije kolovoza, stablo rue mora polagano dozri jeti kako bi moglo preivjeti zimu bez teta od mraza. U to vrijeme ne smije se niti gnojiti niti preko mjerno zalijevati. Tijekom vruih ljetnih tjedana, ruama s dubokim korijenjem potrebna je dodatna voda. No, nemojte dopustiti da zbog svoje komocije na gredicu s ruama postavite prskalicu za zali jevanje. Umjetna kia nee natetiti samo cvjetovima, mokri listovi su na vruini izrazito osjetljivi na glji vina oboljenja. Pepelnica i aavost este su neeljene posljedice. Oko podneva ovakvo navodnjava nje ima j o gore posljedice: svaka kap vode djeluje kao lupa kroz koju
Zatita tijekom zime: stablaice omotaj te u smrekove granice i slamu ili savijte i prekrijte zemljom: polijante i floribunde zagrnite i prekrijte: rue penjaice polegnite ili omotajte granama.

zrake sunca spaljuju listove. Rue zalijevajte kantom za polije vanje ili u sluaju prijeke potrebe crijevom, direktno po korijenju. Vie koristi jednom tjedno temeljito ih navlaiti nego svaki dan prskati malo vode koja e brzo ispariti na povrini zemlje. Svi ocvali cvjetovi moraju se redov ito uklanjati. Pritom odreite samo malo stapke; i kod rezanja za cvjet ne kitice ne smijete rezati preduge stapke, jer se time biljke oslabljuju. Prije prvog mraza ruama je potreb na lagana zatita od zime. Veinom je dovoljno zagrtanje zemljom. U krajevima s otrom klimom stavite oko biljaka jo i omota od smrekovog ili borovog granja. Na ovaj nain se od jakih temperaturnih kolebanja mogu zatititi i rue pe njaice. Smrekove grane poveite iznad glavnih grana. Zimske mjere opreza vane su. prije svega, kod stablaica. One se u kasnu jesen odveu i oprezno saviju. Kronja se poloi u prethodno iskopani jarak i prekrije rahlom mjeavinom zemlje i pijeska. Stoje stablo starije, tee e se savijati. Tada primijenite drugu metodu: ispunite kronju slamom i debelo omotajte travkama, prije svega ugroena mjesta cijepljenja. Na kraju cijelu kronju omotajte izvana smrekovim pruem koje se rahlo povee. U krajevima s vrlo otrom klimom bolje je ne uzgajati osjetljive rue stablaice.

Vrste i sorte rua

Prouavanjem kataloga moe se dobiti uvid u nebrojene nove sor te. Taj pregled mora vam pomoi da se snaete u mnotvu ponude i upoznate rue u njihovim karakte ristinim skupinama. Plemenite rue (ajevke) su gr molike rue s izrazito velikim, ot mjenim cvjetovima. Prvenstveno su prikladne kao rezano cvijee, te kao atraktivne samostalne biljke. U skupinama ili na gredicama nikada nee dati takvo mnotvo cvjetova kao polijante. Posadite ih na razmak najmanje 30-40 cm. Neki od provje renih primjera: "Gloria Dei* (uta s bakreno-ruiastim rubovima). "Erotica" (barunasta tamnocrvena, lijepog mirisa). 'Carina' (njenoruiasta. blagog mirisa), 'Pascali' (bijele boje). 'Konigin der Rosen' (naranaste boje lososa na zlatno utoj podlozi, lijepog mirisa). Polijante i floribunde su mnogocvjetne rue za gredice koje su prekrivene cvjetnim grmovima. Po lijante imaju manje cvjetove od floribundi koje esto slie ajevkama. Posadite ih na razmak najmanje 3040 cm. Neki od provjerenih primjera: 'Lili Marleen' (zdrava, vrhunska sor ta s vatrenocrvenim cvjetovima). "Friesia' (zlatnoute boje, mirisna floribunda). 'Meteor' (arkocrvene boje, vrlo bogate cvatnje), 'The Queen Elisabeth Rose' (srebrnoruiaste boje. floribunda slina a jevkama. snanog rasta, jedna od najljepih vrtnih rua), 'The Fairy' (ruiaste boje. sitnih cvjetova u velikim skupinama, cvate nepre kidno do jeseni). Mini-rue su ljupke minijaturne rue koje narastu samo 20-30 cm. Zgodne su za rubne nasade, kame njare i balkone. Potreban razmak meu biljkama iznosi 20 cm. Cvatu bogato i esto.

Neki od provjerenih primjera: 'Sta rina' (ruiaste boje lososa), 'Zvvergkonig' (krvavocrvene boje, vrlo otporna na zimu). "Zvvergkonigin* (arkoruiaste boje, blagog miri sa), "SchneekiiBchen" (bijele boje s ruiastim odsjajem). Rue penjaice stvaraju duge izbojke koji se moraju vezati za dr vored ili ograde. Postoje sorte koje cvatu samo jednom i one koje cvatu esto. Potreban razmak meu bilj kama iznosi 1-2 m. Neki od provjerenih primjera: 'New Dawn" (porculansko-ruiaste boje, lijepog mirisa, bogato i esto cva te), 'Svmphatie' (barunasta tamno crvena, otmjeni cvat, mirisna, esto cvate), "Goldstenv (tamna zlatno uta, esto cvate). Grmolike r u e su "krianci" iz meu ajevki, polijanta, penjaica i samoniklih, "divljih" rua. Bo gato cvatu i prikladne su za gredi ce, skupine i rijetke ivice. Potre ban razmak meu biljkama iznosi 60-100 cm. Neki od provjerenih primjera: 'Di rigent' (arke krvavocrvene boje,
Ova raskona rua penjaica povezuje vrt i kuu.

zdrava rua koja dugo cvate), 'Lichtkonigin Lucia' (arkoute boje limuna, lijepog mirisa, dugo cvate), "Westerland' (raskone bakrenonaranaste boje, dugo cvate), 'Centenaire de Lourdes' (polupuni cvijet, tople ruiaste boje. mirisna, druga cvatnja do mraza). "Schneewittr chen (bijeli, otmjeni cvjetovi, bo gato cvate, naraste samo do 1 m). P a r k o v n e i samonikle rue su sta re botanike vrste, kao i one s izra zitim karakterom samoniklih rua. Potreban im je razmak 1-1.5 m, dje luju izrazito slikovito kao samosto jee biljke. U ovoj skupini nai ete i danas sorte stare nekoliko stoljea; vrlo se lijepo uklapaju u prirodne nasade. Neki od provjerenih primjera: Rosa rugosa 'C. F. Meyer' (ruiasta, izrazitog mirisa), R. rugosa 'Pink Grootendorst" (ruiasta rua, poput karanfila), R. centifolia 'Muscosa' (ruiaste boje s pupovima "obra slim mahovinom", aromatinog mi risa). R. hugonis, kineska zlatna rua (jednostruka, zlatnouta), R. lutea 'Bicolor Atropurpurea'. kapucinska rua (jednostruka, zlatnocrvena), R. rubiginosa, kotska ogradna rua (veliki, jednostruki crveni cvjetovi, listovi miriu na jabuke). R. pimpinellifolia rua-krvara (jednostrukih, bijelih do svjetlo-utih cvjetova, mirisna, tjera izbojke). S t a r e i povijesne r u e : Kao na taj nu zapovijed, ljubav prema starim ruama ponovno je probuena. Nji hovi gusti, puni cvjetovi su kuglasti, ali i ravni i iroki, te imaju prekrasan miris. Boje su jasne i blage, nikada arke. Postoji izbor ranih sorti koje su nastale od kraja 18. stoljea, te prastare povijesne rue koje cvatu ve tisuljeima. U njih se ubrajaju Rosa moschata, Rosa gal/ica. Rosa canina. Rosa alba i Rosa chinensis. Iz velikog mnotva ponude ovdje se mogu navesti samo neki zavod-

Samostojei posaena grmolika rua 'Mozart' moe se prekrasno razviti.

ljivi primjerci: R. alba 'Maxima' (grm visok 2 m. bijelih cvjetova s ruiastim odsjajem, lijepog miri sa, cvate samo jednom), 'Konigin von Danemark" (tamnoruiasta, punih cvjetova, prekrasnog mirisa. 1.2 in); Rosa gallica 'Officinalis', galska rua (kultivira se od 1310. godine, crvena, blago punih cvjeKineska zlatna rua ve je krajem svib nja prepuna jednostrukih cvjetova.

od rua mogu "tkati" sagovi! Neki primjeri: "Fleurette' (arkoruiasta, jednostruki cvjetovi sa svijetlom sredinom, iroke, niske biljke s dugim vremenom cvatnje). "Heideroslein Nozomi' (njeni, sedefastoruiasti. polupuni cvjetovi iznad zelenog saga od listova, ro busna, prikladna i kao lonanica). "Repens Alba' (bijele cvjetne sku pine, izrazito puzajua, dobra za ograivanje veih povrina), "Rote Max Graf (cvjetovi arkocrveni sa svijetlom sredinom, vrlo snana i otporna), 'Immensee' (mirisni, ru iasti zdjelasti cvjetovi, dobra "li vada" za pele, snanog rasta).

Dobro susjedstvo
Svaka kraljica treba dobro drutvo. Morate joj na raspolaganje dati car stvo ili barem nekoliko probranih pratitelja. Malo ruralne romantike nee nauditi otmjenoj dami: mislite na stare seoske vrtove gdje su rae i bijeli Madona ljiljan rasli i mirisali jedan pored dragoga. Tu uzajamnu igra kasnije je kokoti upotpunio u trozvuje ruiasto-crvene, bijele i plave boje. ak i polijante i fioribunde djeluju prirodnije kad se nji hovi cvjetovi otvaraju iznad trav njaka ili niskih trajnica. Kao poticaj trebaju posluiti sljedei prijedlozi: Oaravajue staromodna, a ipak "bioloki zdrava*' je kombinacija rua, lavande i sadarke. Uz ruiaste grmolike rue uklapaju se kokoti, ljiljan Madona. kraljevski ljiljan, a za jesensku cvatnju ljubiasti i bi jeli zvjezdani i ruiaste japanske anemone. Vrlo harmonino djelu ju crvene polijante, plava ukrasna kadulja, srebrnoplava estoslavica, plava iglica i bijela kamilica. U pjeskovitim vritinama grmolike i "divlje" rue mogu cvjetati iznad saga od majine duice, maje me tvice, lavande i trava. I medu jednogodinjim biljkama nai emo osebujne "kavalire s ru om": primjerice gromotulja, ognji ca i bijela kosmeja.
Rua penjaica "Tausendschon" sa zvonolikim cvjetovima.

Rosa centifolia obogauje vrt svojim

mirisnim armom.

tova, cvate jednom, naraste do 1,5 m), "Versicolor", nazvana i Rosa Mundi, dijete galske rue (cvjetovi arkoruiasti s bijelim prugama). 'Souvenir de la Malmaison" (blijedoruiasta, velikih punih cvjeto va, jakog mirisa, ujesen cvate po drugi put), 'Cardinal de Richelieu' (purpumocrvene do ljubiaste bo je, ravnih cvjetova, slatkog mirisa. 1.5 m), 'Small Maiden's Blush* (njenoruiasta, slatkog mirisa. 1,5 m), 'Veilchenblau" (purpurnoljubiasti mali cvjetovi s bijelom sredinom, brzorastua penjaica). "Sanders White Rambler" (bijele, mirisne ruice u raskonim kitica ma, cvate u kasno ljeto do visine 2,5 m, brzorastua penjaica). Engleske rue se nude posvuda, njihova ljepota, miris i zdravi rast s pravom su omiljeni. Neki od pro vjerenih primjera: "Charles Augustin' (tamnoute boje breskve, 1,8 m), 'Gertrud Jekvil* (arko-ruica sta, 1,5 m), 'Othello' (arkocrvena s dakom purpura, 1,5 m), 'Con stance Spry' (okruglasti cvjetovi, jasne ruiaste boje. jednom cvate, prikladna i kao penjaica, 2-3 m). Rue kao pokrivai tla su niskorastue rue koje svoje grane ire po tlu. Zanimljiva, nova skupina koja je za prirodne nasade otvorila posve nove mogunosti uzgoja. Sada se i

Zatita od nametnika
Najbolje preventivne mjere su zdra vo tlo, sunano, prozrano mjesto i dobar odabir sorte. U krajevima s hladnom klimom i dugim zimama ne treba saditi ba najosjetljivije nove sorte. Vie veselja imat ete s robusnom grmolikom ruom! Izbje gavajte monokulture rue. Gdje se pojavljuju nematode potrebno je ruama barem tijekom jednog ljeta "pod noge" staviti sag od kadifica. Ostale "neprijateljske biljke" koje prema znanstvenim spoznajama uspjeno odbijaju nematode su pu pavica, helenij, kokarda i zlatnica. Lavanda titi rae od uiju i mrava. I za kraljicu meu cvijeem vrijede sva pravila prirodnog vrta koja odr avaju tlo i biljke zdravima. Dobro je ee upotrebljavati koprivino tekue gnojivo. Kameno brano i preparati na bazi algi pospjeuju otpornost. Juha od preslice sprea va gljivina oboljenja. Sve vane savjete o obrani od nametnika - i o specijalnim bolestima rua - nai ete u tablici o nametnicima na str. 112-122.

U k r a s n o grmlje trajni ukras vrta

Drvee i grmlje tvore kostur sva kog vrta. Oni dijele prostor, stav ljaju naglaske i brinu se za trajnost i postojanost, jer cvjetnice su tako kratkog vijeka. Ukrasno grmlje se mora paljivo odabrati. Mora biti usklaeno s veliinom vrta. kao i s klimom i prilikama u tlu. Prigodom sadnje treba stalno misliti kakve e dimenzije imati odrasli grm i zapi tati se hoe li za nekoliko godina imati dovoljno mjesta za nesmeta no irenje svojih grana. Kao i kod sadnje voaka, mjesto za sadnju mora biti pravovremeno pri premljeno. Kod zemljita oko novo gradnji ijeje tlo esto zbijeno tekim graevinskim strojevima, u svakom se sluaju preporuuje prethodno pripremiti tlo zelenom gnojidbom. Inae su dovoljne metode prirodnog vrtlarstva koje poboljavaju tlo. a koje su opirno opisane u ov oj knjizi: kompost i maliranje. Ukrasnom gr mlju nije potrebna intenzivna gnojid ba. Pored bogaenja humusa, mjea vina mljevenog rogovlja, suene krvi i kotanog brana predstavlja dobar izvor hranjiva za drvee. Prilikom kupnje u rasadniku potreb no je razlikovati grmlje s "golim" korijenjem i ono koje posjeduje ko rijenske grude ili je ak omotano u tkaninu. Ovo posljednje se. naravno, jednostavnije sadi. ali je i skuplje. Najbolje vrijeme sadnje za listopadno drvee i grmlje poinje ujesen, im otpadne lie - otprilike u listo padu. Kod lijepog vremena sadnja traje sve do studenog. Veinu grmlja moete jo posaditi i u rano prolje e, od oujka do travnja. Zimzeleno listopadno drvee i crnogorino dr vee sade se im je zavren proces stvaranja novih izboja. od kolovoza do rujna. Obvezno se jo ujesen mora

vrsto zakorijeniti. jer "zeleno" nee prekinuti s procesom izmjene tvari tijekom zime. Apsorpcija hranjiva i zatita od isparavanja funkcioniraju samo ako "radi" i korijenski sustav. Iskopajte dovoljno veliku jamu u kojoj se sve korijenje moe ugod no proiriti. Uz korijenje mora jo ostati dovoljno prostora za korjenie koji e se stvoriti odmah nakon presaivanja. Grm mora biti tono toliko duboko posaen koliko je bio i u rasadniku. Ni u kom ga sluaju ne smijete zagrnuti dalje od korijenovog vrata. Ne smijete zaboraviti razrezati tkaninu. " G o l o " korijenje se prije sadnje mora skratiti otrim noem. Povrina reza mora gledati prema dolje. Proporcionalno s tim skrauju se i nadzemni dijelovi bilj ke, grane - otprilike za jednu trei nu do polovice. Sada je ponovno uspostavljena ravnotea. Saditi je potrebno tijekom oblanog dana. a korijenje prethodno uroniti u ilovastu kau (vidi stranicu 202). Korijenje se nikada ne smije osuiti na zraku. Tlo pomijeano s kompo stom ponovno se stavlja u jamu i oprezno pritisne. Tako e nastati ne posredan kontakt izmeu korijenja i tla. Nakon toga se sve dobro zalije. Prva rezidba tijekom sljedee godi ne moe, ovisno o vrsti drvea, biti jako razliita. Detaljnije upute nai ete kod opisa pojedinih biljaka. Openito treba upamtiti: grm, ako je na ispravnom mjestu i ako ima dovoljno mjesta, raste harmonino. Rezidba radi oblikovanja obavljena je uglavnom ve u rasadniku. Vrtlar mora voditi rauna da se osu ene grane koje rastu prema unutra ili one koje se kriaju odreu u pro ljee. Grm mora u cjelini biti dobre strukture. Stare grane koje se mo raju ukloniti, otpile se neposredno iznad tla. Njih ete prepoznati po tamnoj boji kore. Osnovna postavka, dakle, glasi: prorjeivanje. Vrlo staro ili podiv-

Orezivanje prilikom sadnje: grane se skrate za treinu do polovice njihove du ljine, a slabe potpuno uklone. I korijenje je potrebno skratiti.

Sadnja grma: ne saditi preduboko, nasipati zemlju, zagaziti i zaliti.

ljalo grmlje moe se pomladiti ako se izuzetno radikalno odree nepo sredno iznad tla. Ono e jo jednom stvoriti snane, mlade izbojke. Na kon 2-3 godine tako e se dobro ob noviti da e opet raskono cvasti.

te i ujesen. Sunano stanite i propu sno, blago vapnenasto tlo. Najbolje vrijeme sadnje je u proljee. Nara ste 1-1,2 m. Cvate od kolovoza do listopada. U krajevima s otrom klimom vaan je sloj mala kao zatita tijekom zime. Orezivanje se obavlja u proljee. Razmnoava se reznicama.
UZGOJ: I S O R T E : C. X clandonemis (arko-plavi cvjetovi, mirisni li stovi); C. incanai 'Heavenly Blue' (tamno-plavi cvjetovi), 'Kew Blue" (plavo-ljubiasti cvjetovi). VRSTE POSEBAN SAVJET: Osebujni, mali grmovi dobro se uklapaju uz jesen ske trajnice, primjerice uz zvjezda ne ili japanske anemone.

Azaleja
vidi sle, "alpska rua", rododendron Kariopteris (Can-opteris)

Lijevi grm je besmisleno "osakaen". Desno: ispravno prorjeivanje ukrasnog grma. Stare se grane odreu neposredno iznad zemlje.

Z N A A J K E : Ovi niski grmovi ubra jaju se u sporie. U kasno ljeto i jesen ukraeni su siunim, pla vim cvjetovima. Sivo-zeleni. uski listovi imaju ugodan, aromatian miris. Rascvale grane prikladne su i kao rezano cvijee. Rijetka biljka meu ukrasnim grmljem koja cva

Zutika (Berberis) utike se ubrajaju u porodicu utika. Vrlo su raznolik biljni rod. Meu njima postoje li stopadne i zimzelene vrste. Veina ih ima trnje. Mnoge cvatu utim cvjetovima (ime!). Listovi su zele ni ili tamnocrveni. Ujesen se utike ukrase sitnim crvenim ili plavo-crnim bobama.
ZNAAJKE:

utike su vrlo robusne i malo zahtjevne biljke. Uspijevaju skoro posvuda, na suncu i u polu sjeni. Sade se u proljee ili jesen. Ovisno o vrsti i sorti, narastu od 40 centimetara do 2 metra. Razmno avaju se reznicama. Samostojei grmovi se skoro ne orezuju, dok se inae provodi uobiajeno oreziva nje ivice.
UZGOJ:

B. jidianae (zimze lena, plavo-crne bobe, 2 m);

VRSTE I SORTE:

Razmnoavanje ukrasnog grmlja: korijenove reznice se odvoje u vrijeme mirovanja i stave u zemlju na oko 7 cm dubine (gore). Za povaljenice u proljee povaiite u tlo mladi izbojak. Zareite, u mjesto reza stavite ibicu i zatrpajte ze mljom dok se ne stvori novo korijenje (sredina). Mlade zelene reznice (dolje).

B. buxifolia 'Nana* (niska, zimze lena, prikladna za rubne nasade, 30 do 50 cm); B. thimhergii, utika za ivice (zelenih listova koji ujesen poprimaju crvenu boju, 1-1,5 m), "Atropurpurea" (smee-crveni li stovi, ujesen arko-crvene boje, 1,5 m), takozvana krvava utika koja je omiljena za poluvisoke ivice; B. vulgaris (obina utika. biljka u kojoj ptice nalaze zaklon, utili cvjetova; naranastocrvenih, jesti vih boba, listovi ujesen poprimaju crvenu boju, 1-3 m). utike su priklad ne za poluvisoke ili niske ivice. Tada se moraju redovito orezivati.
POSEBAN SAVJET:

U Z G O J : Sadi se ujesen i u proljee. Dojcije rastu u svakoj uobiajenoj, malo vlanijoj vrtnoj zemlji, na suncu i u polusjeni. Ovisno o vrsti i sorti, narastu od 0,70 do 2 m. Vrije me cvatnje je, ovisno o vrsti i sorti, od svibnja do srpnja. Orezivanje: samo prorjeivanje.

Iz cvjetova obine utike stvaraju se uje sen jestive naranastocrvene bobe.

D. gracilis (patu ljasti grm s bijelim metliastim cva tovima, 70-100 cm): D. x hybrida 'Mont Rose" (ruiasti cvjetovi, ri jetkog rasta, 1.5-2 m): D. x magnifica (uspravni grm. punih, bijelih cvjetova, 2 m).
VRSTE I SORTE: POSEBAN SAVJET:

tak: aromatian miris listova koji se provlai vrtom, posebice tijekom toplih ljetnih dana. Dojcija
Z \

Dojcije su pri

kladne za prirodne ivice. Ruj (Rhus)

Simir (Buxus) Simir j e iz porodice imira. Zimzeleni grmovi s vrstim, ovalnim listiima rastu kao niski grmovi prikladni za rubne nasade i kao visoki, zbijeni grmovi nalik na drvee.
ZNAAJKE:

(Deutzia)

v A J K E : Dojcije su kamenike. Oaravaju bogatstvom svojih bijelih ili ruiastih, zvonolikih cvjetova. Grmovi ujesen odbacuju lie.

S i m i r j e slabo zahtjevna biljka i otporna je i na industrijski zrak koji sadri au. Sadi se u pro ljee ili kasno ljeto. Ovisno o sorti, naraste od 30 centimetara do 8 me tara. Biljke uspijevaju na suncu i u sjeni, no vole vapnenasta tla. S i m i r se moe orezivanjem razliito obli kovati: najbolje vrijeme za to je ka sno proljee kad se vie ne bojimo pojave mraza.
UZGOJ: I S O R T E : B. sempen>irens var. sempervirens (slobodnorastui simir poput drveta, 6-8 m), 'Suffruticosa* (sjajnih zelenih listova, niski simir za rubne nasade). VRSTE

Ruj pripada u porodicu vodnjaa i upada u oi zbog osebuj nih plodova i razdijeljenih listova koji ujesen poprimaju prekrasne boje. Biljke su veinom dvodomne, tijekom zime bez lia.
ZNAAJKE:

Simir se nekada ubrajao u tipinu sliku seoskih vr tova. I danas se jo mogu planirati ivice od imira kao dekorativno odvajanje u mjeovitim povrtnjacima/cvijetnjacima. Poseban dodaPOSEBAN SAVJET:

imir je stoljeima omiljen za niske i vice, a orezivanjem se mogu dobiti najrazliitiji oblici.

Ruj voli mnogo sunca i vrlo propusno, pjeskovito suho tlo. Naraste 2-5 m. Biljke se ire korijenovim izbojcima iz kojih stalno rastu novi izdanci. Radi ravnotee, stare se grane u proljee reu sve do zemlje. Razmnoava se zakorijenjenim izbojcima ili reznicama.
UZGOJ:

a ujesen lie poprima arku naranastocrvenu boju. te potom otpada.

UZGOJ: Malo zahtjevni grmovi prikladni za suha i malo vlana tla, rastu na suncu i u polusjeni. Biljke podnose i kalcij. Naraste 5-8 m. Vri j e m e cvatnje od travnja do svibnja. Razmnoava se izbojcima ili povaIjenicama. Orezivanje: uklanjaju se samo suhe grane. V R S T E : A. lamarckii (A. canaden sis) (bijeli cvjetovi, ujesen listovi poprimaju naranastocrvenu boju, jestivi crveni plodovi, 6-8 m); A. laevis (smee-crveni izbojci kao lijepi kontrast uz bijele cvjetove, podnosi kisela tla. 5 m); A. ovalis. jajolika merala (bijelih cvjetova, plavo-crnih plodova, 2-3 m). S A V J E T : Na suhim tlima ujesen imaju izraeniju boju. Jajoli ka merala prikladna je za mjeovite ivice samoniklog grmlja. POSEBAN

arki naranastocrveni plodovi, 3 m): P. rogersiana 'Soleil d'Or" (bo gat, uti ukras od bobica, 1,50 m).
P O S E B A N S A V J E T : Bobice vatrenog trna predstavljaju delikatesu za pti ce, stoga ta rasko nikada ne traje preko zime. Prilikom kupnje po trebno se raspitati o vegetativno razmnoenim sortama, biljke iz reznica esto slabo cvatu! Vatrenim trnom mogu se stvoriti neprobojne ivice koje pruaju zaklon i ivotinjama.

R. glabra 'Laciniata' (duboko urezani, zeleni listovi, crveni plodovi); runjavi ruj, R. typhina (izrazitog rasta, slikoviti grm. naranasto-crvene boje ujesen, klipasti purpumocrveni plodovi, 4 m). 'Laciniata' (njeni, dvostruko perasti listovi, 3 m).
VRSTE I SORTE:

Jorgovan
ZNAAJKE:

(Syringa)

Obino su potreb na dva grma (muki i enski) kako bi se mogli stvoriti plodovi. U ra sadnicima se treba dobro raspitati o sortama koje se meusobno slau.
P O S E B A N SAVJET:

Jorgovan je iz porodi ce maslina. Proljee je nezamislivo bez snanog mirisa njegovih velikih, metliastih cvatova bijele, ljubiaste ili ruiaste boje. Postoje sorte s pu nim i jednostrukim cvjetovima, ali i mnogo draesnih, samoniklih vrsta.
U Z G O J : Jorgovan voli humusno, blago vapnenasto tlo i mnogo sun ca. Podnosi i blagu sjenu, a ovisno o vrsti i sorti naraste 1-3 m. Cvate od svibnja do lipnja. Razmnoa va se reznicama. Orezivanje: sve ocvale cvjetove potrebno je odmah ukloniti kao i sve korijenove izbojke. Prorjeuje se samo po potrebi. Kod sadnje se ne smije orezivati. to se radi tek u drugoj godini! S O R T E : S. chinensis, kra ljevski jorgovan (dresna, visea samonikla vrsta, jednostrukih, lju biastih cvjetova. 3 m); S. reflexa (bogate cvatnje, dugih cvatova, cvjetovi izvana tamnocrvene, a iznutra svjetloruiaste boje, 2.50 m); hibridi S. vulgaris: 'Andenken an L. Spatlv (jednostrukih, tamnopurpurnih cvjetova), "Charles Joly' (purpurnocrvenih. punih cvjeto va). 'Michel Buchner' (ljubiastih, punih cvjetova). ' M m e . Lemoine' (bijelih, punih cvjetova), 'Katherine Havemever' (puni, vrlo veliki Ijubiasto-ruiasti cvjetovi). VRSTE I

Merala (Amelanchier) Merala se ubraja u poro dicu rua. Osebujni grmovi u prolje e dobivaju bijele cvjetne grozdove,
ZNAAJKE:

Vatreni trn, pirakanta

(Pyracantha) Trnovita biljka iz po rodice rua sa zimzelenim liem. Tijekom jakih zima listovi djelo mino otpadaju. Vatreni trn cvate u bijeloj boji, slino kao i glog. te ujesen nudi prekrasan prizor arkonaranastih bobica.
ZNAAJKE:

Merala [Amelanchier lamarckii) je ose bujan grm koji cvate u proljee.

Vatreni trn najbolje uspijeva u humusnim, propusnim tlima i na jakom suncu. No podnosi i sjenu i in dustrijski zrak. Naraste 2-3 m. Cva te od svibnja do lipnja. Orezivanje: biljka se moe oblikovati, no pritom, naalost, pati bogatstvo cvjetova i bobica. Kad se skrate vrhovi glavnih izbojaka, grmovi e se bogatije raz granati. Vatreni je trn prikladan kao dekorativna samostalna biljka, kao ivica, te kao niz na kunom zidu.
UZGOJ:

P. coccinea 'Moha ve' (bogati, naranastocrveni ukras od bobica, vrlo debeli plodovi, raz granat, irok grm. 4 m): P.fortuneana 'Orange Glow' (sjajni, zeleni listovi.
VRSTE I SORTE:

Divlji oblici kad stoje samostalno i dugo na jednom mjestu, stvaraju prekrasne grmove s
P O S E B A N SAVJET:

elegantno ovjeenim granama koje su tijekom svibnja u punom cvatu. Jorgovan je prikladan i kao rijetka cvjetna ivica. Forzitija
ZNAAJKE:

naraste do 5 m); L. x watereri "Vossii" (najbolja sorta s cvjetnim grozdovima dugim i do 50 cm, naraste 3-5 m).
P O S E B A N S A V J E T : Prekrasan susjed uz jorgovan ili uz ljubiaste cvjetne grozdove glicinije. Zanovijet djeluje vrlo slikovito kao samostojei grm.

(Forsythw)

Forzitija pripada porodi ci maslina. Njeni arkouti cvjetovi nalik na zvonie navjeuju prolje e i pojavljuju se prije nego listovi. Ve u zimi mogu se staviti grane forzitije u toplu sobu kako bi procvale. U Z G O J : Slabo zahtjevni grmovi koji uspijevaju u svakoj uobiajenoj, vrtnoj zemlji, na suncu i u polusjeni. Ovisno 0 vrsti i sorti, narastu 1 -3 m. Cvatu od oujka do travnja. Razmnoavaju se reznicama ili povaljenicama. Orezivanje: prorjedivanje kako grmo vi koji snano rastu ne bi podivljali. V R S T E I S O R T E : F X intermedia 'Goldzauber* (zlatnoute boje, bo-gato cvate, 2,50 m), 'Lynwood Gold" (boje utanjka. vrlo bogato cvate. 2,50 m); F ovata 'Tetragold' (okrugli grm, zlatnoute boje. 1 m). Hibridi interme dia prikladni su i za iane ivice; grmovi svojim prekrasnim proljet nim zlatnim bojama krase svaku cvjetnu ivicu.
POSEBAN SAVJET:

Svib, svibovina, drijen (Comus) U porodicu drijenova ubrajaju se vrlo razliiti, listopadni gnuovi. Neki su karakteristini zbog atraktivnih crvenih grana, a neki, kao drijen, zbog ranih utih cvjetova.
ZNAAJKE: U Z G O J : Malo zahtjevan, ali razno lik - ovisno o vrsti i porijeklu: svib raste i na suncu i u polusjeni. Svib kao nekadanja samonikla bilj ka voli humusno, blago kiselo tlo. Ovisno o vrsti i sorti naraste 2-8 m te cvate od veljae do lipnja.

Ne postoji proljee bez mirisajorgovana! Provjerena sorta je 'Michel Buchner".

zajua vrsta, sa zlatnim cvjetovima. 10 do 20 cm); C. praecox (bijeli cvjetovi, osebujnog viseeg oblika. 1,5-2 m); C. scoparius (zlatnouti cvjetovi, robusna, do 2 m); hibridi C. schoparius: \Andreanus Spiendens' (zlatnocrvene boje. 1,5 m). "Golden Sunlight* (svjetloute boje, 1.5 m), 'Killiney Red' (jedinstvene arkocrvene boje, 1 m). Lijepo grmlje za prirodne nasade. Potrebno paziti da se biljke nabave u loncu, inae sla bo rastu.
P O S E B A N SAVJET:

Orezivanje: to manje rezati, samo iz prostornih razloga. Grmovi s crvenom korom moraju se svake godine prorjeivati kako bi stvorili nove izdanke.
I S O R T E : C. alba (crvenosmede grane, ujesen crveni listovi. 3 m, dobro raste na vlanom stani tu). 'Sibirica* (arkocrvene kore. prekrasna zimi, 2 m); C. canadensis (patuljasti grm, pokriva tla s bije lim cvjetovima, pogodan za kisela tla. crvenih bobica, 10-20 cm); C. florida (velikih bijelo-ruiastih cvjetova u svibnju, crvene boje uje sen. 5 m); C. sericea 'Flaviramea* (ute kore, 2-3 m. dobar je kao kontrast naspram crvenog C. alba "Sibirica*!). C. mas, drijen (ve od veljae ima ute titaste cvatove, crvene plodove. 4-5 m). VRSTE

Zanovijet, zlatna kia

(Laburnum) Prekrasna mahunarka s dugim, zlatnim cvjetnim grozdovi ma. Tijekom zime je bez lia. Svi dijelovi biljke su, naalost, otrovni. Oprez zbog djece!
ZNAAJKE: U Z G O J : Zanovijet dobro raste u to plim, suhim i vapnenastim tlima. Teko uspijeva u hladnoj, vlanoj zemlji. Dobro uspijeva na suncu do polusjeni. Naraste 3-5 m. Cvate od svibnja do lipnja.

uica (Cytisus) uica j e tipina ma hunarka. Razdijeljeni, uti cvjetovi uice na viseim granama imaju sladak miris. Uzgojne sorte imaju cvjetove boje slonovae, ruiaste ili crvene boje. Postoje uspravne i puzajue sorte.
ZNAAJKE:

uica voli sunano stanite 1 propusno. lako pjeskovito-humusno tlo. Ovisno o vrsti i sorti naraste 10-150 cm i cvate od travnja do lip nja. Razmnoava se sjemenom.
UZGOJ:

Orezivanje: ocvale grane se svake godine malo odreu. Cvjetovi e se razviti na novim izbojcima, no e sto i nije potrebno orezivanje.
VRSTE I SORTE:

Ne orezuje se, nije mogue pomla ivanje orezivanjem. orezivanjem se samo uklanjanju suhe grane. L. anagyroides (L. vulgarej. obini zanovijet (ute boje. cvjetni grozdovi duljine 10-12 cm,
VRSTE I SORTE:

Obini drijen pri kladan je za prirodne ivice; rana cvatnja privlai pele. Crveni plo dovi su jestivi - kako za ivotinje tako i za ljude.
P O S E B A N SAV J E T :

Sljezolika
ZNAAJKE:

(Hibiscus syriacus)

C. decumbens (pu-

Grmolika sljezolika j e tipian predstavnik porodice sljezo-

Bazga (Sambucus)
ZNAAJKE:

Bazga j e robusna biljka

iz porodice kozokrvnica. Ve odav no je ovaj grm udomaen u vrtovi ma. Njegovi kiobranasti cvatovi boje slonovae imaju sladak i teak miris. Ovisno o vrsti bazge, bobice su crne ili crvene. Tijekom zime je grm gol.
UZGOJ:

Bazga j e jako malih zahtje

S A V J E T : Bazga je vita lan grm koji brzo raste i kojemu je potrebno mnogo mjesta. Usprkos tome, morala bi se u bio-vrtovima saditi svugdje gdje je to mogue. Svi dijelovi crne bazge su ljekoviti. Bobice su bogate vitaminima, a li stovi su prikladni za pripremu aja, ali i za tekue biljno gnojivo protiv nametnika. Obje vrste bazge nude hranu brojnim pticama i sisavcima. POSEBAN

Qyjetovi drijena privlae pele u rano proljee.

va, no najbolje uspijeva u vlanim, propusnim tlima bogatim duikom. Raste na suncu i u polusjeni. Nara ste 4-10 m, a cvate od svibnja do srpnja. Razmnoava se reznicama. Orezivanje: ako je grm dobrog zdravlja, orezivanje uope nije po trebno. Bazga izuzetno dobro pod nosi snana orezivanje radi pomla ivanja, kao i svaki zahvat koji slui prilagodbi rasta vrtnim uvjetima. $:. nigra, crna bazga (cvjetovi boje slonovae, crnih bobica, naraste do 10 m), 'GroBfl'tchtige Fliederbeere" (vege tativno razmnoena sorta s naroi to velikim cvjetovima), 'Riese aus Vossloch" i "Haschberg 1 (velikih plodova); 5. racemosa, crvena baz ga (utih cvjetova, crvenih otrovnih bobica, naraste 4-8 m).
VRSTE I SORTE:

Hortenzija
ZNAAJKE:

(Hydrangea)

va s prekrasnim otvorenim ljevkastim cvjetovima u bijeloj, crvenoj ili Ijubiasto-plavoj boji. Listovi ujesen otpadaju.
U Z G O J : Grm j e u pravilu otporan na mraz, ali u krajevima s otrom klimom, potrebno mu je zatie no mjesto uza zid i zatita tijekom zime. Sljezolika najbolje raste u vlanom, humusnom, ali propu snom tlu, uz dodatak komposta od lia. Preporuljivo je sunano do polusjenovito, toplo stanite. Nara ste 2-3 m i cvate u kasno ljeto.

Hortenzija j e ljetna biljka iz porodice kamenika. Pri pada prastarom istono-azijskom cvjetnom plemstvu. Postoje razlii te vrste iji cvjetovi mogu izgledati kao kuglaste lopte, kao ravni titovi ili duguljaste metlice. Boje im va riraju od bijele, ruiaste, crvene, plave do ljubiaste.
U Z G O J : "'Vodeni grm" kako Japan ci nazivaju hortenziju, treba vlano, propusno. kiselo tlo s pH-vrijedno u od 6-5. Tlo se moe poboljati kompostom od lia, supstratima kore drveta i malem. Biljke naj bolje uspijevaju na polusjenov itim, zatienim mjestima. Ovisno o vr sti, naraste 1-2 m. Takoer ovisno o vrsti i sorti cvate od lipnja do rujna. Razmnoava se reznicama.

Orezivanje: Na kraju zime orezuju se samo smrznute grane. Potrebno je biti oprezan, jer grm potom dugo djeluje kao daje odumro. No, izgled vara jer sljezolika kasno tjera. N e struan ili radikalan rez smrtonosan je za ovaj lijepi grm! hibridi H. syriacus: 'Coelestis' (plavi s tamnocrvenim ara ma). ' H a m a b o ' (njenoruiasti sa purpurnocrvenom pjegom), "Woodbridge' (vrlo veliki grm, crvenih cvjetova boje rubina), 'Blue Bird' (jednostrukih, plavo-Ijubiastih cv jetova), 'Red Heart' (bijelih velikih cvjetova s crvenom sredinom).
SORTE: P O S E B A N S A V J E T : Sljezolika j e vri jedna biljka koja cvate u kasno ljeto i u vrt mami leptire i kukce u roje vima.

Bazga je prijatelj ovjeka i vana biljka u bio-vrtu.

Orezivanje: veinu vrsta potrebno je to manje orezivati, jer se cvjetni pupovi stvaraju na jednogodinjim izbojcima. U proljee se uklanjaju samo ocvali cvjetovi. U sluaju te ta od mraza moe se H. macrophyila orezati sve do zemlje, no tada e cvasti tek idue godine. Samo kod hortenzije metliastih cvjetova ore zuju se ovogodinji izbojci u kasnu zimu i ostavlja nekoliko pupova.
V R S T E I S O R T E : H. aspera ssp. sargentiana (velikih, barunastih listo va, ravnih cvatova titaca, svjetloljubiastih cvjetova s bijelim rubom, 2 m); H. macrophyila, vrtna horten zija, neke s okruglim, a neke s kiobranastim cvatovima, 'Acuminata'

(crveno-smei listovi ujesen, ravni plaviasti cvatovi s ruiastim ru bom, 1 m), 'Bouquet Rose'(ruiaste cvjetne lopte, 1-1,5 m), 'Blue Wave' (unutranji cvjetovi cvata ljubiaste do plave boje encijana, vanjski cvje tovi plavi, cvat kiobranastog oblika, do 1,5 m); H. paniculala 'Grandiflora* (dugih metliastih cvatova boje vrhnja koja kasnije prelazi u bakreno-smei ton, 1,5 m, draesna biljka koja cvate u kasno ljeto). Hortenzije su li jepi grmovi koji najvie dolaze do izraaja kad su posaene samostal no. Hortenzije posaene u loncima mogu se pod istim uvjetima posaditi u vrt i razvit e se u trajni cvjetni grm koji, kao i sve hortenzije, moe doivjeti duboku starost. Cvjetovi e postati manji i djelovat e prirodni je. Manje je poznata, ali prekrasnog izgleda je hortenzija-penjaica koju ete upoznati na stranici 299.
POSEBAN SAVJET:

U Z G O J : Kolkvicija raste u svakoj uo biajenoj, vrtnoj zemlji na jakom sun cu. Naraste 2-3 m, a cvate od svibnja do lipnja. Razmnoava se reznicama.

Orezivanje: to manje, samo opre zno prorjeivanje.

S O R T E : Osim vrste K. amabilis (s ruiastim cvjetovima) postoje i sorte 'Rosea' (arkoruiaste boje) i 'Pink Cloud' (ruiaste boje, bo gatog cvata).

Ostavite hortenzije neka ostare "u miru", tek e tada pokazati svoju ljepotu.

Ovi elegantni gr movi premalo su poznati. Do sada se osobito slabo proulo da kolkvi cija za kinog vremena iri opojan, aromatini miris! Dobra je u kom binaciji s trajnicama.
P O S E B A N SAVJET:

(punih, bijelih cvjetova sa snanim mirisom, 3 m).

POSEBAN SAVJET: Mnogocvjetni, robusni grmovi pajasmina prikladni su za slobodnorastue ivice.

Drijen (Cornus mas) vidi svib, svibovina, drijen Kalina, ligustrum (Ligustrum) Grmovi kaline pripa daju porodici maslina. Neke prezimljuju s liem. Tek u proljee iz gube svoje snane, ovalne listove. Mnoge vrste kaline porijeklom su iz Japana. Obina kalina potjera u ljeto cvatove punih, bijelih cvjetova intenzivnog mirisa, a ujesen joj ot pada lie. Sve kaline prikladne su za sadnju ivica, kako oblikovanih tako i slobodnorastuih.
ZNAAJKE: U Z G O J : Grmovi kaline su malo za htjevni, rastu posvuda, a takoer i u dubokoj sjeni pod drveem ako tlo nije suvie suho. Ovisno o vrsti i sorti, naraste 1,5-5 m, a cvate od lipnja do srpnja.

Pravi j a s m i n (Jasminum nudiflorum) vidi biljke penjaice, str. 300

Kolkvicija
ZNAAJKE:

(Kolkwitzia amabilis)

Pajasmin, nepravi jasmin

(Philadelphus) Pajasmin je ljetna kamenika. Njegovi otvoreni, bijeli zdjelasti cvjetovi ispunjavaju vrt u rano ljeto tekim, slatkim mirisom. Postoje i sorte punog cvijeta.
ZNAAJKE: U Z G O J : Pajasmin uspijeva u svakoj uobiajenoj, vrtnoj zemlji na suncu i u polusjeni. Ovisno o vrsti i sorti, naraste 1,5-4 m, a cvate od svibnja do srpnja. Razmnoava se reznica ma. Orezivanje: nakon cvatnje mogu se orezati vrhovi izbojaka, no to nije obvezno. Vano je redovito prorjeivanje grmova koji snano rastu. I S O R T E : Ph. coronarius (jednostrukih cvjetova boje vrhnja sa snanim mirisom, 3-4 m); hibridi Ph. lemoinei: primjerice 'Manteau d'Hermine' (punih cvjetova, 1,5 m, slabog mirisa); Ph. virginalis VRSTE

Kolkvicija j e listopad na biljka iz porodice kozokrvnica. Ona je zasluila svoje izraajno ime koje odaje njenu osebujnu ljepotu. Zvonoliki, ruiasto-bijeli cvjetovi tvore rijetke grozdove i u proljee ispunjavaju cijeli grm. Karakteri stina je i kora koja se ljuti.
Pajasmin posadite blizu kue kako biste mogli uivati u njegovom slatkom mirisu.

Orezivanje: kalina podnosi svaki rez, a posebice je pogodna za redo vito oblikovane ivice.
I SORTE: L. ovalifolium (zimzelena biljka za ivice, u kra jevima s otrijom klimom osjetlji va na mraz, naraste 4-5 m u visinu i 2 m u irinu); L. vulgare, obina kalina (nije zimzelena, vrlo je robu sna, naraste do 5 m u visinu i 3 m u irinu, bijelih mirisnih cvjetova, VRSTE

u sluaju teta od zime ili nedostat ka prostora nee stvoriti nikakve probleme. 'Otto Luyken" (uskih listo va, iroki grm. pogodan za ivice, vrlo otporan na mraz), "Schipkaensis Macrophyila' (velikih listova, bijelih, uspravnih, cvjetnih grozdo va, brzo raste, 3 m).
SORTE: P O S E B A N S A V J E T : Lijep, zimzeleni grm pogodan je za guste ivice.

neobini plodovi i arka jesenska uto-crvena boja listova (ime!). Rujevina raste u svakoj do broj, propusnoj, vrtnoj zemlji, po mogunosti na suncu. U suvie hra njivom tlu sklona je prekomjernom rastu. Idealna su suha, vapnenasta tla. Naraste 2-5 m, a cvate od lipnja do srpnja. Razmnoava se reznica ma. Orezivanje je potrebno samo kod prejakog rasta.
UZGOJ:

Magnolija

(Magnolia)

Kalina ima mirisne cvjetove. crnih bobica), 'Atrovirens' (tamnih, crno-zelenih, zimzelenih listova, naraste 4-5 m, vrlo robusna, izuzet no pogodna za ivice), 'Lodense" (niska sorta za male ivice, crvenosmeih listova ujesen, listovi dugo ostaju na biljci, naraste do 1,5 mu visinu i 1 mu irinu).
P O S E B A N S A V J E T : Crne bobice kali ne otrovne su za ljude, no izuzetno su omiljena hrana pticama. Cvjeto vi slue kao zalihe nektara za pele i druge kukce.

ZNAAJKE: Magnolije pripadaju porodici magnolija u koju se ubraja ju vrlo razliite vrste. U vrtu prven stveno cvatu sorte s purpurnoljubiastim cvjetovima oblika tulipana, i bijele magnolije zvjezdastih cvjeto va. Postoje i one koje cvatu ljeti, a koje ovdje nee biti predstavljene. Magnolije su tijekom zime gole.

C. coggygria (utocrvene boje ujesen, snanog rasta), 'Royal Purple" (tamnocrvene, sjaj ne boje ujesen, samo 2-3 m).
VRSTE I SORTE: P O S E B A N S A V J E T : Rujevina je po sebna vrtna atrakcija za ljude koji imaju smisla za skurilne oblike.

Kurika

(Euonymus)

Magnolije su i lijepe i za htjevne biljke. Vole mnogo sunca i zatieno stanite koje e sauva ti cvjetove od kasnog mraza. Tlo mora biti bogato hranjivima, blago ilovasto, ali propusno. Potrebno im je mnogo komposta od lia, a po jas oko debla potrebno je zatititi slojem mala. Ovisno o vrsti i sorti, narastu 2-5 m, a cvatu od oujka do lipnja. Ne smiju se orezivati! Samo se oprezno uklanjaju suhe grane.
UZGOJ:

Kurike pripadaju u isto imenu porodicu. U njih se ubrajaju vrlo raznovrsni grmovi, od kojih su neki zimzeleni, a neki nisu. Cvje tovi su neugledni. Ljepota kurike je u jesenskoj arkoj boji stabljike i crvenim ili ruiastim bobicama. Postoje uspravne i puzajue vrste.
ZNAAJKE: U Z G O J : Sve vrste kurika su malo zahtjevne. Rastu na skoro svakoj zemlji, na suncu i u polusjeni. Ovi sno o vrsti i sorti, narastu 0,3-6 m. Razmnoavaju se reznicama.

Lovorvinja (Pmmts laurocerasus)

ZNAAJKE:

Lovorvinja se ubraja u porodicu rua. Njeni sjajni, zim zeleni listovi podsjeaju na lovor i krase grm tijekom cijele godine. U proljee se grm ukrasi bijelim, uspravnim cvjetnim grozdovima, a ujesen crno-crvenim plodovima. Listovi, kora i plodovi su otrovni! Lovorvinja uspijeva na suncu i u polusjeni. Tlo mora biti propusno i vlano, uz dodatak kom posta od lia. Naraste 1-3 m, a cva te u svibnju.
UZGOJ:

M. X soulangiana (velikih cvjetova u obliku tulipana, bijelo-ruiaste. izvana crvene boje. naraste 4-6 m); M. liliifolia 'Nigra" (purpurne boje cvjetova, 3 m); M. stellata, zvjezdasta magnolija (bije lih, mirisnih cvjetova, 3 m).
VRSTE I SORTE: P O S E B A N S A V J E T : Ovim otmjenim cvjetnim grmovima potrebno je do bro odabrano mjesto u vrtu gdje e moi samostalno rasti i mamiti nam uzdahe.

Orezivanje: zimzelene vrste se ne reu, a ostale samo prorjeuju! E. europaeus (obi na kurika, crveno-ute boje ujesen, ruiasto-crvenih plodova, 5-6 m); E.fortunei var. vegeta 'Gracilis" (bijelo-areni pokriva tla ili penjaica, 20 cm, na zidovima naraste i do 1,5 m), 'Emerald*n Gold' (zimzelenih, zlatnoutih listova, 30 cm).
VRSTE I SORTE: POSEBAN SAVJET: Visoki grmovi pogodni su za slobodnorastue ivi ce, a niski kao pokrivai tla ili puzajui grmovi s izbojcima koje se brzo zakorjenjuju. Svi dijelovi biljke, po sebice bobice, su otrovni. Meutim, za ptice su vaan izvor prehrane.

Ruje vina (Cotitms)

Rujevina j e iz porodice vonjaa. Njezin najljepi nakit su
ZNAAJKE:

Orezivanje: to manje. Orezivanje

Kerija (Kerria) Kerije su listopadne biljke iz porodice rua koje su u proljee prepune jednostrukih ili punih cvjetnih ''ruica'*.
ZNAAJKE: U Z G O J : Malo je zahtjevna, uspijeva u svakoj uobiajenoj, vrtnoj zemlji, na suncu kao i u polusjeni. Naraste 1,5-2 m, a cvate od svibnja do srpnja. Raz mnoava se korijenovim izbojcima.

Orezivanje: u proljee se odreu smrznuti vrhovi, inae se samo prorjeuje. Osim vrste K. japonica (jednostavnih, zlatnoutih cvje tova) postoji i 'Pleniflora' (punih, zlatnoutih cvjetova).
SORTE: P O S E B A N S A V J E T : Ovim grmovima dobro doe kompost od lia. Pri kladni su za rijetke prirodne ivice ili kao samostojei grm. Panja: kerija se zbog korijenovih izbojaka brzo razraste.

Mnogocvjetni grmovi kerije pogodni su za slobodnorastue ivice.

Sle voli polusjenu. Od sunca i o trog vjetra zatiuje se tako da se posadi izmeu bora ili aria. Tlo oko biljke prekriva se slojem mala od lia i usitnjenim otpacima drva. Ovisno o vrsti i sorti naraste 0.3-4 m. a cvate od travnja do lipnja. Raz mnoava se sjemenom (vrlo muko trpno) ili reznicama. Orezivanje: vrlo malo, samo uklanja nje teta od mraza ili starosti. Uveli cvjetovi se moraju oprezno uklanja ti, naroito kod mladih biljaka.
I S O R T E : U prebogatom mnotvu ponude, ovdje slijedi samo mali pregled. Preporuka: to vie se "pozabaviti" ovim prekrasnim cvjetnim grmovima. VRSTE

bridi R. amnense-geisha (30-50 cm. u arkocrvenoj. ruiastoj, ljubia stoj boji, poluzimzeleni): japanske azaleje (1 m. zimzelene, velecvjetne): 'Beethoven' (purpurnoruiaste boje), 'Orange Beauty' (svjetlonaranaste boje). "White Lady" (bijele boje). Zimzeleni sle: velecvjetni hibridi (2-4 m): R. catcnvhiense 'GranNjena ljepotica sle cvate u drutvu proljetnica.

Sle,

rododendron,

pjeninik, "alpska rua"

(Rhododendron)
Z N A A J K E : Sle je iz porodice vrijesova. koja obuhvaa mnogo vrsta i sorti. U njih se ubrajaju i azaleje. Postoje zimzelene i listopadne vrste slea. Izraajni, otvoreni, ljevkasti cvjetovi koji se pojavljuju u skupi nama imaju raznoliki raspon boja od bijele preko ruiaste, crvene, ljubiaste do ute i naranaste. U Z G O J : Kao biljci tresetita, sleu je potreban kiseli humus. Izrazito je osjetljiv na kalcij, pH-vrijednost mora biti izmeu 4.5-5,5. Tlo za sadnju priprema se s kompostom od lia i humusom od kore drvea. Jama mora biti dovoljno velika i u jednakom omjeru ispunjena kom postom i humusom od kore. Biljke se zalijevaju mekom, odstajalom vodom. Kao gnojivo pogodan je dobro razgraeni govei gnoj ili mljeveno rogovlje.

Listopadni sle: hibridi R. exbwy i R. knap-hUI(1,5 m): 'Persil'(bijeloute boje), 'Satan' (purpumocrvene boje), 'Klondvke* (uto-naranaste boje); Hibridi R. mollis (presadnice ute, naranaste, crvene boje, listo vi ujesen poprimaju uto-crvenu boju, visina 1.5-2 m); Rhododen dron luteum, syn. Azalea pontica (zlatnoute boje. mirisnih cvjeto va!, uto-naranastih listova uje sen, 2-3 m); Hibridi R. pontica (do 2 m): 'Coccinea speciosa' (tamne naranastocrvene boje), 'Corneille* (ruiasto-bijelih. punih cvjetova). Poluzimzeleni i zimzeleni sle: hi

diflorum" purpurno ljubiasti, vrlo otporan), "Cunningham's White" (bijeli i njenouti), "Dr. H. C. Dresselhuys" (purpurnocrveni), 'Roseum Elegans' (purpurnoruiasti). Hibridi R. repetis: novi patuljasti sleevi koje je uzgojio Hobbie. a koji podnose i sunce: 'Baden-Baden' (purpurnocrveni. 50 cm), 'Elisabeth Hobbie' (tamno purpurnocrveni). Samonikli sorte: R. ferrugineum. pravi sle (purpurnocrvene boje, 50-80 cm); R. hirsutum (ruiastocrvene boje, oko 1 m, podnosi malo vapnenca); R. praecox (arkocrveni, cvate od veljae do oujka, oko 1 m). R. impeditum (sivo-zelenih listia, purpurno ljubiastih cvjetova, samo 30 cm), 'Blue Tit* (jastuastog obli ka, nebeskoplavih cvjetova, 30 cm).
S A V J E T : Pomou sleeva mogu se oblikovati draesni pri rodni nasadi za budua pokoljenja. Dobri susjedi su im paprati i borovi. Kao pokrivai tla pogodne su traj nice i nisko drvee koje voli kiselo tlo. primjerice pieris (Pieris) i gaulterija (Gaultheria). POSEBAN

rodici dafina. Trnoviti gnuovi s uskim, srebrnosivim listovima koji se ujesen okite naranastocrvenim bobicama. U pjeskovitim dinama na obali rastu samoniklo.
U Z G O J : Pasji trn najbolje uspijeva na jakom suncu, u pjeskovitim, pro pusnim, siromanim tlima. Naraste 4-5 m. Razmnoava se korijenovim izbojcima i povaljenicama. Ne orezuje se! Biljkama je potrebno mnogo prostora. Pasji trnje dvodomna vrsta, pa se uz plodonosne, enske grmove mora posaditi i muka biljka.

Osim samonikle obine vr ste postoji i Hippophae rhamnoides 'Leikora' (najbolja sorta enskih bi ljaka s velikim plodovima).
SORTE:

Japanska dunja je crvenog cvijeta: plo dovi su jestivi.

vi se mogu ukuhati kao ele.

Pasji trn j e isto vremeno lijep i koristan - idealan za velike prirodne vrtove. Od bobica bogatih vitaminima moe se napra viti sok. I ptice ga vole kao hranu.
P O S E B A N SAVJET:

Udikovina, bekovina
(Viburnum) Udikovina j e iz poro dica kozokrvnica. Meu ovim lije pim grmovima postoji vrlo mnogo razliitih, zanimljivih vrsta. Neke su zimzelene, dok je veina listo padna. Udikovine imaju veinom bijele, a ponekad i ruiaste cvato ve. Neke su ujesen upadljive zbog arenih plodova.
ZNAAJKE: U Z G O J : Udikovine su malo zahtjev ne, uspijevaju u svakoj uobiajenoj, propusnoj vrtnoj zemlji, veina voli jako sunce. Ovisno o vrsti i sorti, na rastu 1,5-4 m, te cvatu od oujka do lipnja. Razmnoavaju se reznicama.

Ukrasna dunja,
japanska
ZNAAJKE:

dunja

(Chaenomeles)

Pasji trn (Hippophae rhamnoides)

ZNAAJKE:

Pasji trn pripada po-

Sle 'Flying Enterprise" cvate u toplim bojama sunca.

Ukrasna dunja j e listo padna, trnovita biljka iz porodice rua koja je u proljee ukraena cr venim, otvorenim, zdjelastim cvjeto vima. Postoje i sorte punog cvijeta. Ujesen su grmovi puni ukastozelenih plodova nalik dunjama.
U Z G O J : Malo zahtjevni gnuovi koji uspijevaju posvuda, pa i u pjeskovi tim tlima i na jakom suncu. Narastu 1-2 m, a cvatu, ovisno o sorti, od oujka do svibnja. Razmnoavaju se reznicama ili korijenovim izbojcima.

Orezivanje se. zapravo, svodi na prorjeivanje.

S O R T E : V. x bodnantense "Dawn' (svjetloruiasti cvatovi, cvate tijekom zime od prosinca do oujka, 2-3 m): V. x burkwoodii (ruiastobijelih. mirisnih cvje tova, poluzimzelena biljka, cvate od oujka do svibnja, 1,5-2 m), C. caiiesii "Aurora'(ruiastobijeli. polukuglasti. mirisni cvatovi, cva te od travnja do svibnja, 1,5-2 m); V. farreri (bijelo-ruiastih cvjetoVRSTE I

Orezivanje: prorjeivanje, biljke podnose i oblikovanje u ivicu. Ch. japonica (cr vene boje opeke. 1 m), Ch. speciosa (purpurnocrvene boje, 2,5 m): Hibridi Chaenomeles 'Fire Dance" (arko-crvene boje, 1-1,5 m), 'Jet Trail' (bijele boje. niskog rasta).
VRSTE I SORTE:

Ukrasne su dunje prikladne za trnovite ivice. PlodoP O S E B A N SAVJET:

va. tijekom blagih zima cvate ve od studenog, glavna cvatnja od ve ljae do travnja. 2-3 m); V. lamana, vunasta udikovina (drvo bijelih, irokih cvatova, te naboranih, na donjoj strani dlakavih listova, crveno-crnih plodova, podnosi sjenu. 4 m ) : V. opitlus, obina udikovina. bekovina (plosnati, ukastobijeli cvjetovi s velikim, sterilnim cvje tovima na rubovima cvata, listovi ujesen poprime arku crvenu boju, a bobice su koraljnocrvene boje, 34 m). ' R o s e u m ' . (syn. V. opiti us var. sterile, bekovina punih cvjetova, na poetku zelenkastih, potom bijele boje vrhnja, te naposljetku ruia stih cvjetnih lopti, 3 m).
S A V J E T : Zimski, mirisni cvjetovi nekih vrsta obogauju vrt rijetkim uitkom. Grm obine bekovine pogodan je za rijetke prirod ne ivice. Plodovi vunaste i obine udikovine su otrovni, ali za brojne ptice i neke vrste sisavaca vrijedan izvor hrane. POSEBAN

radikalni rez radi pomlaivanja. B. alternifolia (na izmjenino poredani listovi, ljubiasto-ruiasti cvjetovi, u skupinama na viseim cvatovima, pojavljuju se ve od svibnja do lipnja, 3 m); B. davidii 'Empire Blue' (plavih cvje tova. 25-30 cm dugi cvat), 'Royal Red* (50 cm dug crveni cvat). "White Profusion' (50 cm dug bijeli cvat - svi narastu 2- 4 m).
VRSTE I SORTE: P O S E B A N S A V J E T : Ljetni jorgovan j e vrijedan ukrasni grm za kasno ljeto. Raste vrlo brzo i ubrzo stvara viso ke ivice. U jako povoljnim uvje tima moe narasti 4-6 m. Svojim njenim, mednim mirisom cvjetova "poziva" leptire koji ga pohode u velikim rojevima.

Poseban uitak su mirisni cvjetovi beko-

vine Viburnum carlesii. stocrvene boje. cvate ve u oujku, crvenih bobica. 1 m). 'Alba' (bijelih cvjetova, utih bobica. 1 m). Sve dok se u vrtu igraju mala djeca, nemojte saditi ovu lijepu proljetnu biljku; privla nost crvenih, vrlo otrovnih plodova je preopasna!
P O S E B A N SAVJET:

Suruica (Spiraea) Suruica j e listopad na biljka iz porodice rua. Postoje vrlo razliite vrste koje su razliite veliine. Cvate u bijeloj, ruiastoj ili crvenoj boji. Naroito lijepe su biljke koje cvatu u proljee, a koje izgledaju kao da su posipane bije lim cvjetnim snijegom.
ZNAAJKE: UZGOJ: Malo zahtjevna biljka, grmovi uspijevaju u svakoj uobi ajenoj, vrtnoj zemlji, na suncu i u polusjeni. Ovisno o vrsti i sorti, naraste 0,4-2 m, a cvate od travnja do svibnja ili od lipnja do rujna. Razmnoava se reznicama.

Ljetni jorgovan (Buddleja)

Z N A A J K E : Ljetni jorgovan j e listo padna biljka iz istoimene porodice. Listovi su veinom dlakavi, sivo-zeleni. dugi metliasti cvatovi cvatu u ka sno ljeto u boji lavande te purpurnoj, crvenoj, tamnoplavoj i bijeloj boji.

Likovac (Daphne) Z\ v A J K E : Likovac pripada u isto imenu porodicu. Postoje razliite vrste ovih malih grmova, ije gole grane vrlo rano u proljee budu oki ene mirisnim, zvjezdolikim, rui astim ili bijelim cvjetovima. Neki su listopadni, a drugi zimzeleni. Obini likovac ujesen stvara crvene plodove koji su vrlo otrovni. Likovci vole sunce ili blagu sjenu, zatieno mjesto i humusno. blago vapnenasto tlo. Ovisno o vrsti i sorti, narastu 30-100 cm, te cvatu od oujka do lipnja. Razmnoavaju se reznicama. Nije potrebno orezi vanje - ono ugroava cvatnju!
UZGOJ:

Ovi grmovi su lagano osjet ljivi na mraz. stoga im je potrebno zatieno stanite i sloj mala na po jasu oko debla. Najbolje uspijevaju na jakom suncu, u humusnoj, pro pusnoj zemlji. Potrebno im je dosta komposta i sloj lia. Narastu 1,5-4 m. a cvatu od kolovoza do rujna. Razmnoavaju se reznicama.
UZGOJ:

Orezivanje: vrste koje cvatu u pro ljee samo se prorjeuju, dok se one koje cvatu u ljeto prorjeuju zimi. a radi pomlaivanja mogu podnijeti i radikalniji rez. S. X arguta (vise ih, njenih grana, bijelih cvjetova, cvate u proljee, 1.5-2 m); Hibridi S. bumalda: primjerice 'Anthony Waterer' (arkocrveni titasti cvje tovi, cvate od srpnja do rujna, 6080 cm); S. japonica 'Little Princess" (plosnati ruiasti cvjetovi, cvate od srpnja do kolovoza, 30-50 cm);
VRSTE I SORTE:

D. X burhvoodii 'So merset' (blijedoruiastih. mirisnih cvjetova. 1 m); D. cneorum. crveni uskolisni likovac (arkoruiastih, mi risnih cvjetova, zimzelen. 20-30 cm); D. mezereum, obini likovac (ruiaVRSTE I SORTE:

Orezivanje: u proljee se prologodi nji izbojci skrauju na nekoliko pu pova. Kod oteenja od mraza moe se duboko odrezati do zdravog drva. Grm e ponovno potjerati i cvjetati jo iste godine. Samo je vrstu B. alternifolia potrebno rezati to manje. No, i ona u sluaju potrebe podnosi

S. x vanhouttei (bijeli cvjetovi, cva te u kasno proljee. 2 m).

POSEBAN SAVJET:

Suruica j e jako

pogodna za slobodnorastue ivice: naroito je prikladna za male vrtove. Sremza (Primuspadus) vidi ukrasna trenja Vajgelija (Weigela) Vajgelija j e listopadna biljka iz porodice kozokrvnica. Njen nakit su ruiasti ili crveni cvjetovi cjevastog oblika koji u gustim sku pinama prekrivaju cijeli grm.
ZNAAJKE: U Z G O J : G n n j e robustan i malo za htjevan, te uspijeva u svakoj uobi ajenoj, vrtnoj zemlji, na suncu i u polusjeni. Naraste 1.5-3 m i cvate od lipnja do srpnja. Druga cvatnja je u rujnu.

"Bristol Ruby* (arkocrveni cvjeto vi, 2,5 m), 'Styriaca' (mnogocvjetne, visee grane, arkoruiasti cvjetovi, 2 m).
S A V J E T : Vajgelije su ru stikalne sestre draesnih kolkvicija. One cvatu nakon jorgovana. Izvan redno su prikladne za slobodnora stue cvjetne ivice. POSEBAN

Ukrasna j a b u k a (Malus) Z NAAJKE: Ukrasne jabuke se kao i "prave" jabuke ubrajaju u poro dicu rua. Stvaraju velike grmove ili drvee koje nosi mnotvo jed nostrukih ili punih cvjetova bijele, ruiaste, purpurne ili crvene boje. Listovi su takoer draesni kad su crvenkasti ili smei. Tijekom jeseni ukrasna je jabuka puna crvenih ili utih plodova. Lie zimi otpada.
U Z G O J : Ukrasna jabuka j e vrlo robu sna, otporna na zimu i malo zahtjev na. Dobro uspijeva na jakom suncu i u vlanoj, propusnoj, blago kiseloj zemlji. Ovisno o vrsti i sorti, naraste 2-10 m i cvate od svibnja do lipnja. I SORTE: M. adstringens 'Crimson Brillant* (polupunih, crveno-bijelih cvjetova, plodovi tamno-purpurne boje, 3 m); M. coro naria 'Charlottae* (njenoruiasti. polu-puni, mirisni cvjetovi, ujesen listovi poprimaju naranastocrvenu boju, plodovi su zeleno-uti, 6 m); 'Red Jade" (viseeg oblika, bijelih cvjetova, crvenih plodova, 3 m); M. toringo var. sargentii (bijelih cvje tova, uto-crvenih listova, crvenih plodova, 2-3 m): M. toringo 'Wintergold" (ruiastih cvjetova, zlat noutih, trajnih plodova, 6 m). VRSTE SAVJET: Ukrasna jabuka u proljee slii cvjetnim oblacima moe biti prekrasan kontrast svjetlozelenim mladim granicama breze. Malene jabuice su jestive i mogu se ukuhati kao ele. Njih vole i ptice. POSEBAN

Hamamelis, udesni orai

(Hamamelis) Hamamelis pripada istoimenoj porodici. Neki cvatu u kasnu jesen, a neki sredinom zime. sve do proljea. Njegovi rasperjani. uti ili crvenkasti cvjetovi preivjet e snijeg i led.
ZNAAJKE:

Orezivanje: redovito prorjeivanje. mogu je i radikalan rez radi po mlaivanja.

VRSTE I SORTE: Weigela florida (viseeg rasta, ruiastih cvjetova, cvate od svibnja do lipnja, 3 m);

Hibridi Weigela: 'Eva Rathke'(tam nocrveni, veliki cvjetovi, 1,5-2 m), Vajgelija 'Bristol Ruby" donosi u cvjet nu ivicu snane nijanse boja.

Ovim lijepim gnuovima potrebno je zatieno mjesto na suncu ili polusjeni. Vole humusno. dobro razrahljeno. vlano i blago kiselo tlo. Kad je lijepo vrijeme, moe se saditi od jeseni do prolje a. Pri sadnji je potrebno dodati kompost od lia i supstrat od kore drveta. Naraste 2-3 m, a cvate od si jenja do oujka ili od rujna do stu denog. Razmnoava se reznicama. Ne smije se rezati!
UZGOJ: I S O R T E : H. X intermedia "Jelena* (cvate zimi. cvjetovi crvenkastonaranaste boje, 3 m); H. ja ponica (cvate zimi. cvjetovi izvana zlatnoute boje. a iznutra purpurnocrvene boje. 2 m); IT. mollis (cvate zimi, zlatnouti, mirisni cvjetovi. 3 m). 'Feuerzauber' (crveni cvje tovi tijekom zime, listovi ujesen poprimaju crvenu boju, 3 m); H. virginiana (uto-smei, mirisni cvjetovi ujesen: listovi poprimaju zlatnu boju, 3-4 m; ovo je ljekoviti Hamamelis koji se koristi kao do datak u kozmetikim preparatima). VRSTE P O S E B A N S A V J E T : Gnnove hamamelisa potrebno je posaditi to blie kui kako bi se u svako doba dana moglo uivati u zimskoj ljepoti nje govih cvjetova.

Ukrasni ribiz (Ribes)

ZNAAJKE:

Ukrasni ribiz pripada, kao i njegov kultivirani jestivi srod nik u vonjaku, porodici kamenika. Oba imaju i sline listove koji ot padaju ujesen. Cvjetovi su u ruiastocrvenim ili utim grozdovima. Cmi plodovi nisu jestivi.
U Z G O J : Ukrasni ribiz uspijeva u sva koj uobiajenoj, propusnoj zemlji, na

suncu i u laganoj sjeni. Naraste 1,52,5 m, a cvate od travnja do svibnja. Razmnoava se reznicama. Potrebno je redovito prorjeivanje budui da grm brzo raste. Kod R. sanguineum mogu se dugi izbojci odrezati ili im se samo skrate vrhovi.
I S O R T E : R. alpinum, pla ninski ribiz (neugledni zelenkasti cvjetovi, ali lijepi tamnocrveni plodovi); R. aureum (uti, mirisni cvjetovi, crne bobice): R. sangui neum 'Atrorubens* (tamnocrveni cvjetovi, listovi aromatinog miri sa, crno-plavi plodovi). VRSTE POSEBAN SAVJET: Planinski ribiz nudi hranu nekim domaim sisav cima, a njegovi cvjetovi su bogat izvor hrane za pele. Ovaj grm se dobro uklapa u ivicu od samoni klog grmlja. Svi ukrasni ribizi pri kladni su za slobodnorastue cvjet ne ivice. R. sanguineum stvara jaki kontrast uz forzitije.

vrste koje vole jako sunce. Ovisno o vrsti i sorti, narastu 1 -20 m, a cvatu od travnja do lipnja. Vrste koje cvatu zimi cvatu od studenog do travnja. Orezivanje: potrebno je radikalno orezivanje prilikom sadnje, a kasni je to manje budui da Pntmts-vrste prilikom orezivanja "suze". Izuzetak ini P. tri/oba. Nakon cvatnje skra uju se ocvale grane na 3-5 pupova. U isto vrijeme se obavlja i prorjeivanje. P. tenella se ne orezuje.
VRSTE I S O R T E : P. avium, trenja (obina samonikla trenja, cvate u bijeloj boji i ima crno-crvene plo dove, listovi su uto-crvene boje, naraste do 20 m), prikladna samo za velike vrtove ili vonjake; 'Ple na' (ista vrsta, bogatih, punih, bije lih cvjetova); P. cerasifera, mirobalana (ima trnje, bijelih cvjetova, crvenkastih, jestivih plodova, nara ste do 8 m), 'Nigra* (crno-crvenih listova i ruiastih cvjetova, 4-6 m); P. padus, sremza (samoniklo drvo, mirisnih cvjetova u rijetkim grozdovima, crnih plodova veliine

L'krasni ribiz Rihes sanguineum je drvo

koje ima prirodan izgled i dobro je za rijetke ivice.

Ukrasna trenja, ukrasna

ljiva (Prunus)
Z N A A J K E : Ukrasne trenje i ljive takoer se, kao i njihovi kultivirani srodnici, ubrajaju u listopadne bilj ke iz porodice rua. Bogatstvo sorti i vrsta jako je veliko. Postoje ukra sne trenje i ljive koje rastu poput grmlja, no veina se razvija u veli ka stabla. U proljee njihovi pupovi slie cvjetnim oblacima u bijeloj i ruiastoj boji. Jednostruki cvjeto vi slie cvjetovima voaka, mnoge sorte su punih cvjetova; neka stabla stvaraju draesne visee cvjetne skupine. U skupinu ukrasnih trenja ubraja se i poznati P. triloba. Budui da ipak prevlada cvjetni "karakter", sve ukrasne trenje, ovdje opisane, ne ubrajaju se u skupinu listopad nog drvea ve u grmove.

Rascvjetani proljetni san: ukrasna tre nja 'Accolade* je malog rasta i djeluje prirodno.

Grmovi su otporni na zimu i nisu posebno zahtjevni. Dobro razrahljeno. kvalitetno vrtno tlo s malo kalcija prikladno je za sve PrunusUZGOJ:

graka, naraste do 15 m); P. serrulata 'Amanogavva". japanska ukra sna trenja (ruiastih cvjetova koji imaju miris slian freziji. naraste 46 m). 'Kanzan* (grmolika, tamnoruiaste boje. polupunih cvjetova, naraste 6-8 m). "Shidare Sakura* (visei oblik s cvatovima koji seu do tla. punih, njenoruiastih cvje tova, naraste 3-5 m); P. subhirtel/a "Autumnalis* (cvate zimi od stude nog do travnja, bijelih, polupunih cvjetova, naraste 3-5 m); P. tenella (ruiastocrvenih cvjetova, naraste do 1 m): P. triloba (ruiastih, gu stih "ruica", naraste do 2 m).
P O S E B A N S A V J E T : Japanske ukrasne trenje u proljee predstavljaju po seban doivljaj. Stoga moraju biti u sreditu pogleda. Trnovita mirobalana prikladna je kao ivica koja prua zatitu pticama, dok trenja ljeti nudi bogato postavljen stol. Plodovima sremze hrane se brojne ptice, ali i neke druge ivotinje.

Srednjevisoki do visoki grmovi za ivice 2-4 m utika. Berberis thunbergii i 'Atropurpurea" ukrasni ribiz. Ribes sanguineum 'Atrorubens* mirobalana. Prunus cerasifera rua. Rosa bugonis dojcija, Deutzia pajasmin. Philadelphia merala, Amelanchier vatreni trn. Pyracantha jorgovan, Syringa vulgaris forzitija, Forsyth ia bazga, Sambucus kolkvicija. Kolkwitzia drijen, Cornus mas kalina. Ligustrum kurika, Euonvmus kerija. Kerria rua. Rosa alba "Maxima* pasji trn. Hippophae udikovina. Viburnum vinska rua. Rosa rubiginosa ljetni jorgovan. Buddleja suruica, Spiraea x vanhouttei i 5. x arguta vajgelija, Weigela

Za rijetke ivice koje nastoje uskla diti zatitu od neeljenih pogleda i ljepotu cvjetova i plodova, priklad ni su mnogi grmovi opisani u ovom poglavlju. Obje male tablice (lije vo i dolje) obuhvaaju biljke koje se mogu meusobno kombinirati. Teite moete sami odrediti - pri mjerice: ivicu koja od proljea do jeseni daje cvjetnu radost ili zbir ku biljaka koja svojim plodovima prehranjuje ivotinje u vaem vrtu. Naravno, moete spojiti i jedno s drugim. U svakom sluaju, ovakva raznolika ivica u va vrt donosi doivljaj prirode tijekom mnogih iduih godina. Niski grmovi za ivice do cea. 1 m utika, Berberis buxifolia 'Nana' dojcija, Deutzia gracilis petoprsta. Potenti/la svetolin. Santolina lavanda, Lavandula suruica. hibridi Spiraea bumalda ukrasna dunja. Chaenomeles

Drvee u vrtu
Drvee je neto posebno. Ono moe nadivjeti vrtlara koji gaje posadio. Prije je bilo uobiajeno da se pri likom roenja djeteta posadi mlado drvo. U njegovoj su se sjeni kasni je esto igrali jo i unuci i praunu ci. Pod snanom kronjom lipe ili trenje i dalje je ivjelo sjeanje na djeda i obnavljale se prie iz prolih vremena. Vrtovi naeg doba vie ne nude dovoljno mjesta za veliko drvee. No, postoje i manja stabla koja ipak mogu zelenom carstvu vrta dati nezamjenjiv osobni peat. Kupnja stabla mora biti dobro promiljena - ona znai bolan zahvat ako se jed nog dana na drvo mora prisloniti pila jer su snane grane oduzele svjetlost vrtu. Drvo se odabire tako da se i kao "odraslo" harmonino uklapa u prostorne prilike. Meutim, mora biti prilagoeno i klimatskim prili kama kao i uvjetima u tlu. Vana su i razmiljanja: elite li drvo koje e raskono cvasti? Volite li. prije sve ga, arke boje lia ujesen? Ili radije elite odmarati svoje oi na zelenoj kronji? Treba li drvo davati sjenu mjestu za odmor ili vie cijenite po gled na kronju na rubu vrta? Mora li drvo brzo rasti kako biste ubrzo i "'imali neto od njega"? Ili imate dovoljno strpljenja da promatrate

njegov polagani razvoj? Uzmite si dovoljno vremena za takve odluke jer e vas one pratiti cijeli ivot. Kupujte, stoga, u kvalitetnom ra sadniku koji jami najbolju kva liteto. Tamo ete nai bogati izbor - od mladog mini-drveta do poluodraslog raskonog primjerka. No, prije svega, dopustite da vas kvali tetni strunjaci savjetuju koje drvo najbolje uspijeva u vaem kraju i na vaem tlu. Biljke iz domaih rasad nika imaju prednost da su ve prila goene klimatskim uvjetima. Danas vie za strunjake nije nikakav pro blem presaditi i krupno drvo. Na taj nain moete premostiti dugo vrije me ekanja. No. takva "zabava" ima i svoju cijenu. Priprema tla i pravila sadnje drvea ista su kao i ona koja su ve opisana kod voaka i ukrasnog grmlja. Sli ke jo jednom jasno prikazuju prak tine savjete.

-v .. "

Ispravna sadnja listopadnog drveta (gore). Visoka se debla podupiru nape tim icama (sredina) i slamom zatiuju od sunca (lijevo dolje).

Listopadno drvee
Vrijeme sadnje: od listopada do oujka Javor (Acer) Javori obuhvaaju veliku skupinu vrlo razliitih drvenastih biljaka: od snanih stabala preko grmova za sadnju ivice, pa sve do nje nog dlanastolisnog javora. Javo-

Prilikom sadnje crnogorice potrebno je skinuti omota od tkanine: motka za po dupiranje privrsti se ukoso (dolje).

ri rastu na svakom uobiajenom, vrtnom tlu, na suncu i u polusjeni. Tipini su preklopljeni ili dlanoliki listovi. Acer campestre, javor klen ili klen. ima relativno malu. kuglastu kro nju. Moe narasti do 10 m. Ujesen listovi poprimaju utu boju. Klen prehranjuje oko lf Vrsti ptica i oko 73 razliite vrste kukaca! Raskono djeluje i crvenolisni javor mlije, A. platanoides 'Faassen's Black* koji naraste 8 m i moe nai svoje mjesto u srednje velikim vr tovima. Njegovi listovi su crno-crvene boje. Sorta A. saccharinum 'Wieri* ima duboko izrezane listove, na donjoj strani srebrnaste boje: ujesen popri maju arkoutu boju. Grane osebuj no vise. Niskog rasta (ovisno o sorti 1,5-5 m) ostaje prekrasni dlanastolisni javor {Acer palmatum). Njegovi njeno urezani listovi intenzivne crvene

boje ine ga draguljem malih vrto va. Breza (Betula) Svojim siunim granama, njenim zelenim proljetnim izbojima i izra ajnom crno-bijelom korom, breze u svako doba godine nude draestan prizor. Brezina vitka stabla koja ne stvaraju iroku kronju, mogu lako nai svoje mjesto i u srednje veli kim vrtovima. Rastu na sunanim mjestima, na svakom tlu, a podnose i pijesak i suu. Korijenje se vrlo plitko iri: stoga u blizini nee rasti zahtjevnije biljke. Ne orezuje se u proljee - drvo ""krvari**! Obina, visea breza. B. pendula (15-20 m) i vrsta B. papyrifera (25 m) doseu velike visine. Njena i naroito osebujna je sorta visee breze. B. pendula "Tristis" (10 m) ije grane vise kao dugi veo. Raste polagano i prikladna je za manje vrtove.

Bio-vrtlari pozor: listovi i sok breze su prirodna ljekovita sredstva! Bukva (Fagus) Bukve koje poznajemo iz naih uma, rastu polagano i sporo u snana debla. Mogu postii starost od nekoliko stoljea. Tipina je glatka kora. iroka kronja i elipti ni listovi s pravilnim ilama. Ovo drvee moe rasti samo u velikim vrtovima, jer se mora samostalno i na sunanom mjestu razvijati, do bro mjesto je, primjerice, na livadi. Najbolje uspijevaju u humusnim, blago vapnenastim, vlanim tlima. Obina bukva. F. sylvatica (do 30 m) ima zelene listove, ali crvenkaste grane. Prekrasne crno-crvene listove ima forma crvenolisne bukve. F. syl vatica f. purpurea kod koje postoje i drugi uzgojni oblici (20 m). Za vrt se preporuuje sorta 'Swat Margret". Najskromnijih (15 m) dimenzija je sorta bukve F. sylvatica 'Pendula* koja ima zelene, a sorta 'Purpurea Pendula* tamnocrvene listove. Kro nje im se doimaju kao kiobrani. Jarebika, oskorua (Sorbus) Jarebike se ubrajaju u srednjevelika stabla. Djeluju vrlo dekorativno zbog svojih jako raznolikih listova koji ujesen poprimaju crvenu boju. Bijeli cvatovi u svibnju i naranastocrvene bobice u kasno ljeto upotpunjavaju raznovrsni prizor koji ova stabla pruaju u svako doba godine. Rijetka kronja ne daje jaku sjenu. Jarebike rastu u svakom uobiajenom vrtnom tlu, samo ne na prevlanom tlu, kao ni u tlu s previe treseta. Uspijevaju na suncu i u polusjeni. Najrasprostranjenija je planinska oskorua. S. aucuparia (do 15 m) kod koje postoje i sorte s velikim
Pod zelenim kiobranom breze nastalo je sjenovito mjesto za odmor. Ovo se drvo uklapa i u manje vrtove.

plodovima, primjerice 'Rosina' i 'Select*. Jestive plodove nosi. prvenstveno, moravska oskorua. S. aucitparia ssp. moravica (8-15 m). Njene bo bice su vrlo vrijedne i bogate vita minima. Od njih se mogu pripraviti sok i marmelada. Svi plodovi jare bike poslastica su i za ptice. Ovo se drvo moe preporuiti za bio-vrtove. Prikladno je i za manje vrtove. Domaa oskorua. S. domestica je od starih vremena kultivirani srod nik jarebike. Ovo drvo naraste 20 m i prikladno je za vonjake. utosmedi, krukoliki plodovi imaju opor. kiselkast okus. Ova samoni kla vona vrsta cijenjena je za pri premu mota. Skoro zaboravljeno stablo je i brekinja. S. torminalis, sa smeim, branjavim bobicama. Drvo visine 10-20 m prikladnije je. ipak, za vonjake. Branava oskorua. 5. aria dosee visinu samo 6-15 m. Njene naranastocrvene bobice su jestive i vri jedna su hrana pticama. Ovo stablo polagano raste i prikladno je za male vrtove i ekstremna stanita. Hrast (Ouercus) Postoje zimzelene i listopadne vr ste hrasta. Na obini hrast izrasta s vremenom u snano drvo. Ka rakteristina mu je gruba, hrapava kora. tipini listovi i okruglasti plod - ir, koji se nalazi u kapici (kupuli). Hrast je prevelik za veinu na ih vrtova. On je drvo za slobodne krajobraze i parkove. Tamo gdje je posaeno, voli sunce i hranjivo tlo bogato humusom. Lunjak. 0. robni; naraste do 35 m. Sorta hrasta lunjaka, O. robur 'Fastigiata" dosegne, dodue, visinu od dobrih 20 m, ali on ostaje relativno vitak jer raste samostojei. Mala vr sta hrasta je i Q. x tumeri "Pseudotumeri". koji ima okruglu kronju i naraste samo 7-10 m.

Jarebika je draesno drvo koje nudi mnogo: neobine listove, bijele cvatove u proljee i arkocrvene jestive bobice ujesen.

Jasen (Fraxmus) Jasen se sa svojim neparno perasto sastavljenim listovima ubraja, pr venstveno, u graevno drvo. Bijeli jasen. F. excelsior koji naraste do 40 m, za veinu vrtova je prevelik. Za ljubitelje jasena preporuuje se visea sorta bijelog jasena. F. excel sior 'Pendula* s kupolastom kro njom i slikovito viseim granama, naraste 10-15 m. ili osebujni crni jasen. F. ornus. Veinom naraste 6-10 m i u svibnju donosi bijele, mirisne cvatove. Crni jasen podno si suu, voli sunce i zahtijeva blago vapnenasto tlo. Za ovo juno drvo vano je zatieno stanite. Divlji kesten (Aesculus) Tko se ne sjea iz djetinjstva bodlji kavih kupula i sjajnih, smeih plo dova kestena! Divlji kesteni su pre krasna, impozantna stabla. Narastu preko 25 m, a svoju kronju s gu stim liem ire i do 12 m. U njiho vom hladu se ovjek moe odmoriti - uz uvjet da ima dovoljno mjesta. Za ovo stablo karakteristini su veliki, prstasto sastavljeni listovi.

debeli ljepljivi pupovi u proljee, te u svibnju i lipnju raskoni uspravni cvatovi. Postoje sorte koje imaju bijelu ili crvenu boju cvijeta. Divlji kesten. A. hippocastamim. bijelog cvata; dok sorta A. x carnea 'Briotii' stvara crvenkaste cvjetove neto kasnije; naraste samo do 15 m. Utjeno za male vrtove: A. parviflora je vrsta kestena koja raste kao iroki grm s bijelim cvjetovima koji nou miriu, naraste 2-4 m. Lipa (Tilia) Legendarno drvo naih sela i dvori ta iz nekih prolih vremena preve liko je, naalost, za dananje prilike u vrtovima. Tko se eli odmoriti u hladu lipe potrebna mu je velika po vrina vrta. Bila bi teta posaditi na pogreno mjesto stablo koje moe dosei starost od nekoliko stoljea. Za lipu su karakteristini srcoliki listovi i slatki, mirisni cvjetovi u srpnju. Od osuenih cvjetova moe se pripremiti ljekoviti aj. Tko ima sreu da ima dovoljno prostora, posadit e lipu u bio-vrtu. Ona je '"do bar prijatelj" ljudi i ivotinja. Lipe

Ova prekrasna ljetna lipa nala je svo je mjesto pred seoskim gospodarstvom. Potrebno joj je mnogo prostora i vreme na kako bi narasla. U njenoj sjeni ve su se odmarale generacije.

mladi listovi su mirisni, dok R x berolinensis raste soliterno do 25 m. Zdrava je i otporna. Jasika. P. iremula dosee visinu 12 do 20 m: njeni listovi upadljivo ti traju pri svakom povjetarcu. Bagrem (Robirifa) Bagrem stvara rijetku kronju. Kroz njegove njene listove moe prodri jeti i svjetlo i sunce. On, dakle, ne pritie vit dubokom sjenom. Pose ban ukras svih ukrasnih bagrema su tipini lcptirasti cvjetovi smjeteni u dugim grozdov ima. Ovisno o vrsti mogu biti bijele, ruiaste, arkocr vene ili ljubiasto-ruiaste boje. Neke sorte imaju mirisne cvjetove. Obini bagrem omiljen je od pela tijekom cvatnje, od svibnja do srp nja. Med od bagrema ubraja se u posebne poslastice. To je jo jedan razlog za sadnju ovog simpatinog, malo zahtjevnog drveta u bio-vrtu. Uspijeva na svakom propusnom tlu. ak i na pjeskovitom. Bagrem voli sunce i prozrano mjesto. Oprez je potreban samo kod sjemenki - one su otrovne! Obini bagrem. R. pseudoacacia. naraste do 25 m visine i bijelo cva te. Sorte bagrema: R. pseudoacacia "Frisia* ukraen je arkim zlatno utim listovima i naraste 5-10 m visine: R. pseudoacacia "Casque Rouge' oarava tijekom ljeta svo jim ruiastocrvenim cvjetovima, naraste 12 do 15 m. Osebujno djeluju i okrugle kronje R. pseudoacacia 'Umbraculifera*. On i bez rezidbe zadrava svoj ku glasti, okrugli oblik. Visinom samo 4-6 m ovo je siuno drvo priklad no za male vrtove.

rastu na suncu i u polusjeni. Potreb no im je snano, dobro razrahljeno. vlano tlo. Sitnolisna lipa. T. corduta naraste do 30 m. Ima male. okrugle, sjajne zelene listove i istaknutu, okruglu kronju. uto-zeleni cvjetovi u lip nju i srpnju prekrasno miriu. Ljetna lipa. T. platyphyllos uo ljiva je po veim listovima. Neto je zahtjevnija i voli vapnenasta tla bogata hranjivima. Cvjetati poinje 14 dana ranije nego sitnolisna lipa. Ovo snano stablo za gospodarstva i drvorede naraste 30-40 m. Jedna od najniih lipa je T. x vulgaris 'Ju bilee*; visine samo 8-12 m, u staro sti stvara lijepu kronju.

Topola (Populus) Uska, visoka silueta karakteristina je za topolu koja brzo raste. Uspi jeva na suncu ili u svijetloj sjeni i voli propusno, vlano tlo bogato hranjivima. Topole ne podnose ustajalu vlagu u tlu. U novim vrto vima mogu se vrlo brzo pobrinuli za zatitu od neeljenih pogleda. Njen ivotni vijek ogranien je na 25-30 godina. Bijela topola. P. alba 'Nivea* moe narasti preko 30 m. kronja joj je i roka, listovi imaju bjelkastu donju stranu. Stablo je otporno na vjetar i pogodno za pjeane dine i obale vodenih tokova. Vrsta topole P. balsamifera nara ste do visine kao i bijela topola, a

Siuni bagrem kuglaste kronje donosi veseli ugoaj u male vrtove. Poljski brijest, U. minor, naraste 25-30 m. Sorta poljskog brijesta U. minor 'Wredei' raste kao soliter, do otpri like 10 m i ima zlatnoute listove. Glatki brijest. U. glabra, dosee visinu od 40 m. Njegova kronja je iroka. Sorta brijesta Resista 'Recerta*. kuglaste kronje, otporna je na brijestovu gljivicu. Vrba (Salix) Vrbe postoje u mnogo razliitih veliina i oblika. Za svaki e se vrt

Brijest (Ulmus) Brzorastui brijest sa svojom iro kom kronjom izrazito je drvo za parkove i drvorede. Moe dosei duboku starost. Karakteristini su krilasti plodovi. Za njega nema mjesta u malim vrtovima. Stabla su vrlo ugroena holandskom boleu brijesta (suenje brijesta). Gdje god se nudi mo gunost, potrebno je posaditi nove brijestove kako ne bi izumrli. Nove amerike sorte, oznaene kao brije stovi Resista otrporni su na brijestovu gljivicu. Osim osjetljivosti na ovu bolest, stabla ne postavljaju posebne zahtjeve. Uspijevaju po svuda u dobro razrahljenoj zemlji, ak i tijekom sue. Podnose sunce i polusjenu. Za vee vrtove prikladan je poljski brijest koji je upadljiv po svojim jesenskim bojama.

Bijela vrba (tekst na str. 288) mora imati mogunost da svoju melankolinu lje potu odrava u vodi.

nai neto prikladno. Za ta stabla ili grmove karakteristini su uski, dugi listovi i meke, veinom srebrnaste "macice". Vrbe su jako malih za htjeva. Vole vlana, svjea tla, neke vrste rado rastu uz obale vodenih tokova. U rano proljee " m a c i c e " daju prvu hranu za pele. Stoga su od naroite vrijednosti za prirodne vrtove. Visoko, prekrasno drvo je bijela vrba. S. alba 'Tristis'. Naraste do 20 m. Njene lelujave, duge, ovjeene grane pruaju u proljee prekra san prizor, osobito kad se sjaje prvi zeleni listovi. Bijele vrbe najljepe djeluju na irokim travnatim povr inama ili na obali vodenih tokova u kojima se odraava sva njihova ljepota. U veliku porodicu vrba ubraja se i vrba iva. S. caprea. Postie visinu oko 5 m i cvate ve u veljai. Na roito bogatog, zlatnoutog cvata je sorta S. caprea ' M a s ' . Svojim dugim granama oaravajue djeluje visea iva, S. caprea 'Pendula'. Osebujna vrsta i sorta vrbe je S. matsudana 'Tortuosa', grm visok 6-8 m, s posebno uvinutim grana ma. Nisko po tlu povija se S. x si mulative.

citi. No, crnogorino drvee mora se saditi prvenstveno tamo gdje mu odgovaraju klimatske prilike. U odreenim uvjetima mogu ak i esto prezirane zimzelene ivi ce od paempresa ili tuja djelovati privlano. Na jako prometnim uli cama, kako ljeti tako i zimi, "dre" podalje od vrta buku, prainu i is pune plinove. Pritom su jednostav no bez konkurencije, mada njihovi zeleni zidovi djeluju pomalo od bojno i monotono. Osim toga, nije nedostojno zaljubiti se u male patu ljaste vrste paempresa ili borovica. Vano je da se harmonino uklapa ju u cjelokupni sklop vrta, a ne da "stoje" kao suvini kolekcionarski primjerak. Bez crnogorinog drvea bila bi knjiga kao stoje Bio-vrt nepotpuna. Ono spada u nju kao dio prirode. Svatko e odabrati ono to mu se dopada. Tisa (Taxus) Tise su dvodomne biljke, to znai da muki i enski cvjetovi rastu na razliitim jedinkama iste vrste. Ova stabla sa sjajnim, zelenim, iglia stim listovima imaju vrlo razliite

oblike. Mogu rasti kao soliteri, po put irokog grma ili skoro puzajue. Sjemenke, kora i iglice su otrovni! Opasne su, prije svega, za konje. Tise su malo zahtjevne, uspijevaju i u sjeni ispod drvea. Svako im je tlo dobro, osim vrlo suhih ili vla nih stanita. Biljke podnose svaku vrstu reza i stoga su prikladne za guste zimzelene ivice. Tise rastu polagano, no mogu dosei vrlo visoku starost; u starim vrtovima dvoraca ili gospodarskim vrtovima stoje viestoljetni primjerci. T. baceata, naa obina tisa naraste oko 15 m, ukraena je crvenim bo bicama i vrlo prikladna za ivice. Sorta T. baceata 'Fastigiata' stvara uske solitere visine 3-5 m; T. ba ceata 'Fastigiata Aureomarginata' ukraena je uto-zelenim iglicama. Grmoliko i samo 2 m visoko na raste zlatnouta T. baceata 'Semperaurea'. Ravno rairene, visine 50-70 cm su grane sorte T. baceata 'Repandens'. Naroito dekorativno djeluje patuljasta tisa, T. cuspidata ' N a n a ' koja naraste 1-2 m u visinu, ali 3-4 m u irinu. Sve vrste tisa ot porne su na zimu. Smreka (Piceaj Smreka ima jednakomjerni pirami dalni rast. Njene zimzelene iglice rasporeene su posvuda po grana ma. Postoje mnoge vrste koje obu hvaaju velika, do 20 m visoka sta bla, kao i ona njenija, patuljasta. Smreke najbolje rastu na suncu, no podnose i blagu sjenu. Vole vla no, dobro razrahljeno tlo i vlagu u zraku. Neke vrste uspijevaju i na suhim tlima. Smreka je tipino bo ino drvce. Ovdje e se dati samo mali pregled od velikog broja vrsti i sorti,. Vrlo dojmljivo djeluje vrsta smreke P. breweriana (10-14 m) sa Samostojea tisa - individualac sa zim zelenim peatom.

Crnogorino drvee
Vrijeme sadnje: rujna od kolovoza do

Neki eko-vrtlari smatraju crnogo rino drvee "smrtnim grijehom" u prirodnom vrtu zbog opravdanog neprihvaanja monokulture smre ke. No, time se zasigurno nanosi nepravda mnotvu drugih lanova ove osebujne skupine unutar biljnog svijeta. Kad se pomisli da prekrasna crnogorica kao to su sjetni borovi, prekrasni arii ili tamne, ozbiljne jele obiljeava itave krajobraze, ne moe ju se ni u vrtu olako odba

svojim viseim granicama na vo doravnim granama. Panieva omorika. P. omorica ra ste vitko i elegantno. Njene grane ire se u lukovima, a iglice su s do nje strane srebrne. Naraste do 30 m visine, ali se zbog uske kronje uklapa u kune vrtove. Zgodno djeluju razliite patuljaste sorte smreka kuglastog rasta: P. abies "Nidifonnis" (60 cm) i P. glauca "Gonia' (1 -2 m). Ginko (Ginkgo biloba) Ginko je prastaro d n o iji preci su na zemlji rasli i prije nekoliko milijuna godina. Ova jedinstvena vrsta ostala je sauvana u vrtovi ma kineskih i japanskih hramova. Karakteristini su njegovi podeblji lepezasti listovi koji ujesen popri maju utu boju i otpadaju. Plodo vi dvodomnog ginka su zlatnoute boje; slie ljivama i oko sebe ire jako neugodan miris. Listovi ginka su ljekoviti. U suvremenoj medici ni cijeni se kao sredstvo koje potie prokrvljenost organizma. Ovo u prirodi rijetko drvo pokaza lo se na industrijaliziranom Zapadu vrlo otpornim. Svrstano je pod 'CrPoput jesenskog nakita sjaje zlatnouti listovi ginka.

nogorino drvee' jer se, kao i crnogorica, ubraja u golosjemenjae. U stvari, ginko nije niti listopadno drvo niti pravo crnogorino drvo. Strunjaci ga nazivaju "ivim fosi lom". Ginko uspijeva na svakom dobrom, ne suvie vlanom vrtnom tlu, po mogunosti na suncu. Mora rasti samostalno. U mladosti koja moe trajati i 20 godina, raste polagano: kasnije stvara istaknutu kronju. Odrasla stabla narastu 20-30 m i mogu postii starost do 1000 go dina. Stoga, to zanimljivo pradrvo nije pogodno za male vrtove. Na zemlji postoji samo jo jedna jedina vrsta: G. biloba. "Pendula'je zanimljiv visei oblik ginka, "Tremonia" je solitemi vitki ginko koji naraste oko 15 m. Bor (Pinus)

Za borove su karakteristine duge iglice u prljenima, hrapava kora i njihov, esto slikovit, rast. Postoji mnogo razliitih vrsta bora - visoka stabla i niske patuljaste sorte. Svi borovi su malo zahtjevne biljke. Uspijevaju u siromanom, propu snom tlu, ponekad ak i na suhim, vruim padinama. Potrebno im je mnogo sunca i slobodan prostor. U vrtovima su. prvenstveno, prikladni borovi krivulji, kleke. Pinus sylvestris, umski bor sa svo j o m visinom od 20 do 35 m preve lik j e za vrt. Limba bor. P. cembra. raste u obli ku piramide i naraste oko 10 m. Bor krivuli. kleka. P. mugo stvara razgranate grmove visine 3-5 m. Varijetet P mugo var. mughus je grmolikog rasta, naraste samo 2-3 m. Sorta P. mugo ' M o p s ' dosegne samo 0,8-1 m. Ovaj kompaktni i ku glasti, grmoliki bor prikladan je za niske ivice. Osebujno djeluje P. parviftpra 'Gla-

Ginko je zeleni pozdrav iz mladosti na eg planeta.

uca* (5-10 m) sa svojim plavo-zelenim iglicama u obliku kista. Osim toga. postoji i veliki izbor lijepih patuljastih borova koji dosegnu samo 1-2 m. Ari (Larix) Ari raste u obliku piramide te moe dosei visinu do 35 m. Njegove me kane iglice nisu otporne na zimu. Oaravajue djeluju njenozeleni izbojci u proljee. Ujesen iglice po primaju zlatnouui boju i otpadaju. Tijekom zime brojni smei eeri ukraavaju slikovite, rijetke grane. Ariu je potreban slobodan prostor. Voli sunce, no podnosi i blagu po lusjenu. Zemlja mora biti vlana i dobro razrahljena. Stabla se uz pra vo dobno orezivanje mogu uzgajati i kao ivica.

potrebna zatita od vjetra, te sunce i vlano, hranjivo, dobro razrahljeno tlo. Postoji jedna jedina vrsta: S. giganteum. Zanimljiva dopuna za ljubitelje ri jetkog drvea: metasekvoja. Metasequoia; on se smatrao izumrlim, a 1945. godine ponovno je otkri ven u Kini. Drvo slii paempresu i zimi odbacuje svoje iglice. Rasko no piramidalno drvo dosee visinu 30-40 m. Paempres (Chamaecyparis)

visoko - do 60 m, inae imaju male zahtjeve. Ne podnose oneien in dustrijski zrak. Vlaan zrak i vrlo kvalitetno, dobro razrahljeno, vla no tlo potrebno im je za uspjean rast. Za vrt se preporuuje korejska jela. A. koreana (3-5 m) s tamnozelenim iglicama i ljubiasto-purpurnim eerima, sorta A. procera (syn. A. nobilis) 'Glauca' (do 12 m) s tamno-plavim iglicama i neobinog rasta i panjolska ili andaluzijska jela, A. pinsapo 'Glauca Kelleriis' (do 10 m) koja ima plavo-zelene iglice i slikovit rast. Posve niskog rasta ostaje jela A. balsamea ' N a n a ' . Ova spororastua okruglasta, patuljasta jela nara ste 60-100 cm. Ostale jele, kao to je raskona A. nordmanniana (kavkaska jela) ili A. procera, syn. A. nobilis preveli ke su za normalan vrt. Narastu do visine od 30 m.

Ari je zelen samo ljeti.

Paempresi stvaraju kuglasta ili pi ramidalna stabla. Njihovi zimzeleni listovi u obliku ljuskica mogu biti zelene, plavo-zelene ili ute boje. Postoji toliko mnogo razliitih vrsta i sorti da se za svaku veliinu vrta moe nai neto prikladno. Paem presi su pogodni za guste ivice, ali mogu rasti i soliterno. Najbolje rastu na jakom suncu i u vlanom tlu bogatom humusom. Osjetljivi su samo na suu i vjetar. Lavsonov paempres. C. lawsoniana je kuglasti paempres svjee zelene boje koji moe narasti do 30 m. Uske, plavo-zelene samostojee stvara C. lawsoniana 'Columnaris Glauca' (5-8 m). Zlatnoute boje i vitkog rastaje 'Kelleriis Gold' (do 5 m). Paempres C. pisifera 'Plumosa* ima osebujne zelene grane u obliku nojevog pera. Sorta C. obtusa 'Nana Gracilis' na raste samo do visine 1,5 m i oa rava koljkastim tamnozelenim granama. Jela (Abies) Jele su pojam za zimzelenu crnogoricu. Imaju vrlo pravilne piramidal ne kronje koje na dobrom stanitu ostaju zelene sve do razine zemlje. Njihove iglice su plosnate i raspo reene u dva reda. Jele narastu vrlo

Listopadni ari. L. decidua (pre ko 30 m) stvara vodoravne glav ne grane i graciozne visee bone granice. Vrsta aria L. kaempferi zahtijeva visoku vlagu u zraku i do see visinu od samo 10 m. Ima plavo-zelene iglice i crvenkasto drvo. Kod ove vrste aria postoji i sorta, L. kaempferi 'Pendula' s granama koje vise poput "lepa". Mamutovac (Sequoiadendron)

Tu ja (Thuja)
Tuje rastu soliterno ili kao vitke piramide. Njihovi listovi u obliku ljuskica imaju aromatian miris. Od paemresa se razlikuju po usprav nim vrnim izbojima i bavastim eeriima. Tuja je prikladna za zimzelene ivice. Tko je eli posa diti kao samostojeu biljku, uivat e u njezinom izraajnom visokom karakteru. Tuja ima vrlo male za htjeve, uspijeva na suncu kao i u blagoj sjeni. Odgovaraju joj vlaga u zraku i vlano tlo. Biljke obino imaju zelene grane sve do zemlje. Stoga stvaraju idealnu zatitu od neeljenih pogleda. Zeleni "zido vi" od tuje mogu djelovati i strogo i odbojno. Obina, zapadna tuja. Th. occiden tamnozelena, podnosi svaku vrstu orezivanja i naraste do 20 m. Sorta 'Ellwangeriana Rhein-gold' visoka je samo 1,5 m, a iglice su joj

Ovo prastaro drvo moe dosei starost od 3000 godina i visinu do 100 m! Njegovi zimzeleni igliasti listovi rastu neposredno na grana ma; dojmljiva je crveno-smea, hrapava kora i pravilan, iljasti pi ramidalni oblik. Tko eli ovo drvo posaditi u svom vrtu, mora ga pusti ti da raste posve slobodno. No, to je mogue iskljuivo u prostranim vrtovima-parkovima. Mamutovcu je

talis je

to su stariji, to se slikovitije razvijaju mirisni grmovi obine borovice. Ne kada su bili izrazito cijenjeni kao lje kovite biljke. Crno-plave bobice imaju diuretika svojstva. U kuhinji se koristi kao zain za pripremu divljai i kiselog kupusa. Smolasto drvo sluilo je u sred njem vijeku kao proiavaj ue sredstvo za kadenjc pri opasnosti od zaraze.

zlatnoute boje, dok sorta 'Holmstrup* stvara guste, tamnozelene solitere visine do 3 m. Borovica (Junipents)

Postoji mnogo razliitih vrsta boro vica. Izbor see od pokrivaa tla pa sve do neobinih stablaica. Mogu imati igliaste ili ljuskaste listove, zelene ili plave boje, pa sve do si vih nijansi. Sve borov ice su izrazito malih zahtjeva, ilave i izdrljive. Najbolje rastu u laganim, propu snim tlima i na jakom suncu. Obina borovica. J. communis, je domaa samonikla biljka koja se ubraja u izuzetno cijenjeno ljeko vito bilje. U prirodnom vrtu ovaj drvenasti, slikoviti grm moe slu iti kao zatita za ptice i zainska biljka. Ovisno o stanitu naraste 512 m. Sorta borovice J. chinensis 'Blaauvv's Varietat* izraajna je zbog sivo-plavih iglica, naraste 2-3 m, a sorta "Pfitzeriana" iri svoje grane do 4 m i naraste 3-4 m visine. Sorta J. horizontalis 'Glauca' ima plave iglice i naraste samo do 30 cm. Borovica, J. virginiana 'Burkii* kuglasto raste do 3 m. Dojmljive su iglice elino-plave boje koje uje sen i zimi poprimaju purpurnobakrenu boju. 'Glauca', siva borovica raste naroito slikovito. Ima iglice elino-plave boje, crveno-smedu koru i naraste do 7 m.

Cedar (Cedrus)
Cedar je raskono, slikovito drvo. Njegove iglice tvore guste prljene. Zbog svoje veliine, ali i zbog svojih zahtjeva nije prikladan za svaki vrt. Najsigurnije uspijeva u vinorodnoj klimi. Potrebna mu je toplina i dobro razrahljeni humus. Stanite mora biti zatieno od vre menskih kolebanja. Poznati atlantski cedar. C. Atlami ca, voli vapnenasto tlo. Ima plavozelene iglice - slino kao i ari. ali zimzelene, te naraste 20-30 m. Sor ta C. atlantica "Glauca* ima iglice elino-plave boje i izrazito je ot poran. Naraste 10-20 m. Najosjetljiviji je himalajski cedar. C. Deodara, ije aromatino drvo Hindi koriste kao tamjan. Ovo drvo naraste 10-15 m. Vrni izboji na granama ine osebujno izveden luk.

Sve do ovog poglavlja u Bio-vrtu uvijek je bilo rijei o tome kako se veliki zakoni Prirode mogu prenijeti u maleni svijet vrta. Na raznovrsne naine saznali ste kako jestive bilj ke iz povrtnjaka i vonjaka, te lije pe biljke iz cvijetnjaka rastu i uspi jevaju u skladu sa svojom prirodom ako im vrtlar za to stvori uvjete. Na posljednjim stranicama ove knjige mora i sama Priroda iskoristiti svo je pravo. Jer. s one strane zatitne vrtne ograde svijet ve dugo nije u redu. '"Majica Priroda" je u ne volji. Poneki vrtlar koji joj mnogo duguje, mogao bi joj pruiti ruku spasa. Tko Prirodi odkrine vrata svoga vrta, moe dati mali doprinos njenom preivljavanju. Situacija je paradoksalna. Tisua ma godina dizane su vrtne ograde kako bi se, s mnogo truda i portvovnosti. kultivirana zemlja za titila od opasnosti bujajue divlji ne. Ograda je bila simbol granice: unutra su u miroljubivom malenom svijetu uspijevale biljke koje je o vjek posadio. Vani je Priroda slo bodno putala svoj neobuzdani rast. Tamo gdje ovjek nije zatitio svo je kulture, pregazile su ih vitalne samonikle biljke. Danas su biljke u prirodi ugroenije nego kultivi rane biljke u vrtu. Brojne vrste su

ve izumrle, drugima prijeti brza ili polagana smrt. S nestankom biljaka i ivotinje koje su ovisne o odree noj ponudi biljne hrane, gube svoju osnovu za ivot. Brojne biljne vrste kojima je za razvoj bilo potrebno nekoliko tisua ili ak milijuna go dina, doslovno su ve nestale s lica zemlje. Po prvi put u dugoj povijesti vrto vi bi mogli postati pribjeita Pri rode. U malim, zatienim oazama ugroene biljke i ivotinje nalaze novi ivotni prostor. Mnogo takvih eko-otoka u stanju je stvoriti gustu mreu u kojoj bi se te "razorene strukture" ponovno mogle polaga no meusobno uskladiti. Vano je to to je sve vie vrtlara spremno otvoriti vrata svog vrta kako bi unutra pustili one koji su tisuama godina morali biti pred vratima. Takva akcija spaavanja ne mora znaiti da se sada u vrt treba useliti nezaustavljiva divljina i obustaviti svaki posao kultiviranja. Dosljedan prirodni vrt ostat e zasigurno izu zetak od pravila. Takav vrt samo niklog bilja u kojem e se uzgajati iskljuivo domae zainsko bilje, trave, cvijee, grmlje i drvee, mo gu je samo u odreenim uvjetima. On se veinom izjalovljuje ve kod veliine zemljita i skuenim su

sjedskim prilikama. Lake je. a u mnogim sluajevima i razumnije, ukljuiti komadi prirode u posto jei vrt. Za to se nudi mnotvo dra esnih mogunosti. Svaki bio-vrtlar morao bi pokuati barem s jednom od njih i ostvariti je u svome vrtu. Na sljedeim ete stranicama nai poticaje i praktine primjere za prirodno oblikovanje i sadnju. Oni seu od rascvalog kunog zida pa sve do ive. zelene granice. Odabe rite ono to odgovara vaem vrtu i ivotnom prostoru.

Oblaganje kue liem i cvijeem

Na kunom se zidu susreu podru je vrta i podruje stanovanja. Ako se i proelje zeleni i cvate, blago se stapaju unutranji i vanjski svijet. Nastaje izrazito uska ivotna zajed nica izmeu biljaka i ljudi. Osim toga. zidovi obrasli brljanom ili zidovi koji se kriju iza divlje loze nude mnogo prednosti. Pose bice kue u gradovima koje imaju "zeleno krzno" poboljavaju ivot-

Razliite sorte ukrasne pavitine "zarobi le" su ovu drvenu sjenicu. Sorta "King Edward' u punom cvatu.

spojnice u zidu od opeke. Ugroeni su i odreeni premazi i vrste bu ka, primjerice, disperzijski premaz i disperzijsko-silikatni premaz, te buka na bazi umjetne smole. Meutim, budui da samo rijetke biljke penjaice direktno svojim korijenjem prianjaju na zid. postoje brojne mogunosti kako bi se kua zaogrnula zelenim platem. Veini biljaka potrebni su pomoni ele menti pri penjanju koji se postavlja ju s dovoljnim razmakom od zida. Na taj se nain uvijek vodi rauna o dovoljnoj cirkulaciji zraka i vlage. Prilikom odabira bilja vana je i strana svijeta. Tako je, primjerice, sjeverna strana prikladna za zimze leni brljan. On i tijekom zime na takvom hladnom zidu stvara dobru toplinsku zatitu. Osim toga, ove biljke podnose sjenu. Na junoj strani trebalo bi posadi ti divlju lozu. Kad ujesen otpadne areno lie, zrake sunca e ponov no prodirati i zagrijati zid. Ljeti, naprotiv, ova gusta, zelena zavjesa ima rashladni uinak. Istona i zapadna strana su vremenUkrasna pavitina sadi se duboko i koso. Uvijek se mora voditi rauna o dobroj odvodnji vode i hladnoj podlozi.

ne uvjete u tim ulinim gudurama od kamena i asfalta. U zaguljivim gradskim ulicama metar visoke povrine prekrivene bezbrojnim li em proizvodi kisik: odnosno obr nuto, zelenilo na proelju prihvaa ugljini dioksid. Biljke penjaice veu prainu; tite kuu od suneve topline i zimske hladnoe: regulira ju strujanje zraka i vlagu. ivo ze lenilo na proelju dri se dulje nego ijedan zatitni premaz. Zid sa arkim jesenskim liem predstavlja ugodu za oi izmeu sivog betona i hladnih staklenih proelja. U seoskoj okolini stvaraju takvi ivi zidovi prirodni prijelaz od kue do biljaka u vrtu.

rasprave o koristi ili "teti" biljaka penjaica na kuama u veini slua jeva obiljeene su predrasudama ili nedovoljnim znanjem o graenju. Jednostavno reeno: biljke i zidovi moraju biti usklaeni. Zrano kori jenje brljana ili divlje loze moe. primjerice, napraviti tetu samo ako buka ili zid imaju pukotine. Tada e biljni organi prodrijeti duboko, razoriti graevni materijal i dozvo liti vlazi da prodre u unutranjost objekta. Tamo gdje je zid ispravan, biljke i zidovi mogu desetljeima biti dobri partneri. Novija istraivanja pokazala su da odreeni graevni materijali nisu prikladni za direktan kontakt sa "samoprianjajuim" biljkama penjaicama. U to se, primjerice, ubrajaju reetkasta konstrukcija, drvene obloge, ovjeene zidne kon strukcije, buka koja sadri puko tine ili pretanka buka, oteene

Prava biljka na pravom zidu

Za " z d r a v o " oblaganje proelja i vim zelenilom vaan je pravilan odabir biljaka. Djelomino une

ske fronte kue. Tu je vano zau staviti vjetar i kiu. Biljke koje se penju po potpornim konstrukcijama preporuljive su za takve zidove. Pritom izmeu kue i biljke ostaje prozrani meuprostor. Ovdje naj bolje uspijevaju ukrasna pavitina, kozja krv i ukrasni hmelj.

ima. osim toga. i vitiaste izdanke. Biljke s viticama obavijaju se oko ica i sipki. U njih se ubrajaju vino va loza i ukrasna pavitina. Penjaice se obavijaju oko podupirue konstrukcije. Neke kao dodat nu pomo imaju "spiralne" izbojke. Puzajue biljke specijalizirale su se ili na desni ili na lijevi zaokret. U ovu se skupinu ubrajaju glicinija. hmelj, ukrasni hmelj i kozja krv. Grmolike penjaice pruaju, dodu e, duge izdanke koji trae oslonac, no moraju se privezati ili provesti kroz reetke. Najvaniji predstav nik tih pomalo nesamostalnih osva jaa proelja je rua penjaica. U ovu se skupinu ubrajaju i jasmin i kupine penjaice.

i vijcima privrste drveni stupovi. Na taj su nain zatieni od vlage u tlu i trajnost im je dulja. Sjenica, spojena sa zidom kue, moe nadsvoditi mjesto za odmor na terasi. Slikovito obrasla kon strukcija moe se napraviti i u vrtu. Sjenice u dva niza tvore, primjeri ce, prekrasne "zelene" prolaze pune ugoaja. Od reetaka koje ispunja vaju meuprostore mogu se napra viti jako udobne sjenice. Lukovi po kojima se penju rue ili druge biljke, nadsvode vrtna vrata ili u slobodnom prostoru tvore cvjet ni prolaz do odreenog dijela vrta. Njih je potrebno tako projektirati da budu u sreditu pozornosti kako bi smo im se mogli uvijek diviti.

Pomo za penjaice
Brljan i lozika penju se bez tue pomoi. Veini drugih biljki pe njaica potreban je oslonac i "pu tokaz". Potpornje moete veim dijelom sami napraviti i privrstiti. Prikladni su, primjerice: drveni potpornji koji moraju biti impregniram prirodnim sredstvima; iane reetke koje se mogu izrezati iz armaturne mree; pritom je potrebno voditi rau na da materijal nije korodirao i da je premazan zatitom protiv korozije! oblikovane plastine reetke koje se mogu nabaviti na tritu; ice koje moraju biti vrsto na pete i stabilno privrene.

Raskona umjetnost penjanja: sjenice i lukovi od rua

Biljke penjaice s viticama ili oma ma mnogostruko su obdarene; one se ne ele kretati "uvijek du zida". Poletno i avanturistiki rairit e se, primjerice, na slobodnostojeim kon strukcijama. Njihove cvjetne vitice brzo e, tvorei zatitu od neeljenih pogleda, osvojiti sjenice i potpornje u nizu ili romantini luk od rua. Jed nostavnim sredstvima tako nastaje ugodan kutak za sjedenje ili posebno lijepi prizori u vrtu. Na tritu se mogu nai montani elementi od pocinanog eljeza ili trajno impregnirane drvene grede. Spretni obrtnik moe i sam uz malo trokova napraviti konstrukciju za sjenicu ili luk. Vano je da su nosivi stupovi uvr eni na stabilnim, trajnim osnov nim konstrukcijama. Openito se u tu svrhu na potrebnom razmaku naprave betonski temelji etvrta stog oblika. U njih se stave eljezne " p a p u e " koje zavravaju nekoli ko centimetara iznad zemlje. U te metalne konstrukcije montiraju se

Romantika s podstanarima
U prirodnom vrtu obrasli zid i mjesta za odmor okruena cvijeem nema ju samo estetsku ulogu. Gusti, trajni njeni splet izdanaka nudi zatitu i hranu i brojnim ivim organizmima. Tako e se, primjerice, u brljanu i divljoj lozi ili u snanim vitiastim granama glicinije gnijezditi razliite vrste ptica. I sjenica obavijena ukra snim hmeljom, kozjom krvi ili rua ma penjaicama, nudi ivotni prostor pernatim podstanarima. Bezbrojni kukci i pauci imat e zaklon u gustoj zavjesi od lia. Na zastraujui pri zor "gamadi" koja e s kunog zida obraslog lozom ponekad dospjeti u stan, bio-vrtlar e zasigurno reagira ti s osmijehom. On iz vlastitog isku stva zna da e ovdje nastati ivotne zajednice koje se e same regulirati ako ih se ostavi na miru. Pauci e loviti komarce, muhe i druge kuk ce. A ptice e se pri odgajanju svoje mladunadi brinuti o tome da pauci, gusjenice i ui ne prevladaju. Ne dopustite da vam netko pokva ri va san o Trnoruici nestrunim argumentima, potraite svoje lju bimce meu umjetnicima u penja-

Sve konstrukcije najbolje je na zid privrstiti jakim klinovima. Kon strukcije moraju biti toliko snane i masivne da mogu nositi teret bilj ke. Prema zidu kue uvijek se mora ostaviti razmak od barem 20 cm.

Penjaice - strunjaci meu biljem

Zeljaste biljke su pomou svojih du gih vitiastih izdanaka razvile razli ite metode kako bi se popele s kata na kat. Potrebno je poznavati te razli ite "alate" za penjanje, jer ete samo tako moi odabrati ispravne oslonce. Zrano korijenje ima brljan, hortenzija penjaica i lozika. Ove se biljke mogu same "priljubiti" uza zid te im nije potreban oslonac. Lozika

nju koji e biti opisani na iduim stranicama.

O d a b i r biljaka za sve s t r a n e svijeta

Biljke penjaice moraju dugo ostati n a j e d n o m mjestu: odaberite ih sto ga paljivo, kako bi odgovarale po loaju kue i prilikama u tlu. Samo tako ete moi s ovim lijepim bilj kama ivjeti u sretnoj zajednici.

zato izuzetno bogato cvatu. Neke od njih se ujesen okite arobnim, "pokretljivim" plodovima. Ukrasna se pavitina ubraja u najatraktivnije penjaice u naim vrtovima.
U Z G O J : Kao penjaice koje su pr votno bile udomaene u svijetlim umama, ukrasne pavitine trebaju hladno, vlano tlo. ali toplinu i do voljno sunca za razvoj cvjetova. Tlo mora biti rahlo, bogato humusom i blago vapnenasto. Ne smije doi do nakupljanja ustajale vode. Otvor za sadnju iskopa se do dubine oko pola metra i prvo ispuni drenanim slojem pijeska i ljunka debljine 15 cm. Tek nakon toga se iskopana zemlja, pomijeana s kompostom, vraa natrag u jamu.

Ukrasna pavitina, klematis

(Clematis) Ukrasna pavitina j e abnjak s lijepim listovima. Rav ni, otvoreni cvjetovi hibrida mogu dosei promjer 12-15 cm. arko su plave, crvene, ljubiaste, bijele ili ruiaste boje. Samonikle vrste obino imaju manje cvjetove, no
ZNAAJKE:

Velikocvjetna sorta ukrasne pavitine 'Rouge Cardinal' uvijek se moe prepo ruiti.

Bogata cvjetna rasko ukrasne pavitine "Etoile Violette".

Ukrasna pavitina stavlja se ukoso i to dublje u jamu. Izdanak se vodi horizontalno oko 30 cm i prekriva s 10 cm zemlje. Tek na toj udalje nosti smije ponovno rasti prema gore. Nakon sadnje podruje oko korijenja pre krive se vlanim mate rijalom za maliranje. Dobrima su se pokazale i kamene ploe. Ispred ukrasne pavitine posadite nisko dr vee ili trajnice koje e se pobrinuti za hladnu i vlanu sjenu. Tu zada u mogu ispuniti i pokrivai tla. Za bio-vrtlara je ovaj oblik prirodnog tretmana te prvobitno umske bilj ke razumljiv ve sam po sebi. Za ukrasnu su pavitinu idealni isto ni i zapadni poloaj. Mora se izbje gavati vrua juna i svjea sjeverna strana. Ovim je biljkama potrebna pomo za penjanje, jer se ubrajaju u penjaice, to znai da obavija ju peteljke svojih listova oko svih predmeta koji obeavaju oslonac. Najradije se obavijaju oko ica ili vitkih reetki. Ukrasna se pavitina. slino kao i njeni samonikli srodni ci u umi, obavija s lakoom i ljupkou i oko grana stabala ili visokih grmova. To daje posebno lijepo, prirodno partnerstvo. Ovisno o vr-

sti i sorti naraste 2-10 m, a cvate od svibnja do lipnja i od srpnja do ruj na. Razmnoava se reznicama. Orezivanje: pavitina koja cvate u proljee smije se u veljai/oujku samo prorjeivati, jer biljke stva raju cvjetove na jednogodinjim izbojcima. Orezivanje bi unitilo cvjetove! Sorte C patens mogu se nakon cvatnje oprezno oistiti. Kle matis. koji cvate ljeti, u rano se pro ljee mora radikalno orezati jer on cvate na onim granama koje e od proljea do ljeta nanovo izrasti. Ponekad lijepe sorte odjednom ko labiraju (tzv. klematis-bolest) i uginu. Tada ih radikalno oreite. Cesto e biljke nanovo potjerati.
I S O R T E : Ukrasne pavitine koje cvatu u proljee: C. montana. sitnocvjetna ukrasna pavitina (brzo raste, bogato cvate, ima sitne bijele cvjetove, naraste 9-12 m). Openito se na tritu nude samo uzgojeni obli ci ove ukrasne pavitine. Najpoznatiji su C. montana "Rubens' (svjetloruiasta, 6-9 m) i C. montana 'Superba' (tamnoruiasta, 6-8 m). VRSTE

Velikocvjetni hibridi C. patens: 'Lasurstern' (tamnoplava, 3 m), "Rouge Cardinal" (purpurnocrvena). Ukrasne pavitine koje cvatu ljeti/velikocvjetni hibridi: hibridi

C. jackmanii (3-4 m) kao to je "Gipsy Queen" (tamnopurpurna), "Superba* (ljubiasto-plava) i 'The President' (tamno Iju bi casta sa svi jetlim prugama). Hibridi C. lanuginosa (do 2 m) kao to su 'Blue Gem" (plave boje lavande, kovravih latica), 'Crim son King* (crvene boje crnog vina). 'Nelly Moser* (ljubiasto-ruiasta. crvenih pruga). ' M m e . le Coultre" (bijela). Hibridi C. vitice/la (do 4 m) kao to su "Lady Betty Balfour" (tamnoplava, bijele sredine), 'Ville de Lion* (purpurnocrvena). C. maximowicziana (bijeli, mirisni cvatovi, najkasnije cvate - od rujna do listopada, 10 m): C. tangutic a (uti, "'klimajui cvjetni zvonii"", cvate od lipnja do listopada, " p o kretljivi" plodii, 3 m); C. vitalba. obina pavitina (bijeli cvjetovi, cvate od srpnja do rujna, plodii u vunastim nakupinama).
POSEBAN SAVJET: Clematis-hibndi sigurno su raskoan prizor na tera sama i kunim zidovima. Ljupkost i bogatstvo cvjetova C. montana 'Ru bens'je nenadmana. Ona raste preko zidova kao ruiasti slap. Tempera mentni partner za bijelu C. maximo\\icziana')Q vatrenocrvena lozika.

U Z G O J : Ove su biljke otporne na zimu i uspijevaju na jakom suncu kao i u sjeni. Najbolje rastu u propu snom, vlanom tlu bogatom humu som. Ovisno o sorti, narastu 20-30 m. Jednostavno se razmnoavaju zelenim reznicama. Brljan se penje po zidovima ili ogradama, obavija se oko stabala ili na zemlji stvara gusti pokriva tla. Orezuje se po potrebi, najbolje u proljee (u travnju); pre dugi izboj i mogu se uvijek ukloniti. V R S T E I S O R T E : H. helix, brljan (domaa vrsta koja naraste do 30 m). sorta 'Bakica* je izuzetno ot porna na zimu: H. hibernica (brzo raste, dobar pokriva tla). S A V J E T : Brljan stvara ro busne, guste, zelene zidove koje i pti cama nude mogunost savijanja gni jezda. Naroito slikovito djeluje na velikim stablima. Bez straha - brljan nije "davitelj*"! Djelotvorno: posadite brljan kao zatitu od neeljenih po gleda - potpuno e ispuniti ogradu. POSEBAN

Cvjetovi su vana, kasna hrana za pele. Bobice e sakupiti ptice. Ne kada se brljan cijenio i kao ljeko vita biljka. Tradicionalni brljan je ponovno vrlo omiljen. Specijalne vrtlarije nude mnotvo zanimljivih sorti, dje lomino i s proaranim listovima.

Robusni je brljan svojim zelenim kr znom u potpunosti obavio ovu stubinu ogradu. Kozja krv je snana penjaica. U nje zinom gustom granju i ivotinje nalaze zatitu.

Specijalne vrtlarije nude izuzetno bogati asortiman pavitina koji po red ukrasnih sadri i oaravajue, tradicionalne sorte koje ponovno otkrivamo. Pokuajte i u vaem vrtu uzgojiti te sorte. Brljan (Hedera) Brljani su iz istoimene porodice s trostruko do peterostruko krpastim zimzelenim koastim listo vima. Stare biljke brljana cvatu zeleno-utim cvjetovima; crni plodovi su otrovni! Listovi starih biljaka su srcoliki. Biljke su tada grmolikog oblika. Gdje ih se pusti u miru, mogu dosei starost od nekoliko stoljea! Brljan se penje pomou zranog korijenja i nije mu potreban oslonac.
ZNAAJKE:

Kozja krv, kozokrvina

(Lonicera) Kozja krv je iz porodice kozokrvina. Njeni su cjevasti cvjeto vi u prljenima. Boja im je, ovisno o vrsti i sorti, bijelo-uta, ruiasta, cr venkasta ili tamna naranasto-uta. Ujesen se pojavljuju crvene ili plavo-crne bobice. Mnoge vrste kozje krvi ire oko sebe jak. sladak miris.
ZNAAJKE:

Kozja krv uspijeva na sun cu i u polusjeni, u propusnom tlu bogatom hranjivima. Biljke su izra zite penjaice kojima je potreban oslonac od ice. potpornja u redu ili stupova za sjenice (ne predebelih). Ovisno o sorti, naraste 2-4 m.
UZGOJ:

stanite i vlano, propusno tlo bo gato humusom. Sadi se u proljee. Mladi se izbojak skrati na duljinu od oko 30-50 cm, zamota u vlanu mahovinu i u podruju oko korije nja malira. Ne smije se posaditi preblizu kunog zida jer je tamo suvie suho! Naraste do 10 m. a cvate od svibnja do lipnja, razmno ava se povaljenicama u proljee. Orezivanje: prorjeuje se, a dugi, mladi izbojci se u ljeto odreu. Pri tom se ne smije otetiti mlado drvo koje donosi cvjetove. Glicinije je potrebno drati "pod kontrolom"": u suprotnom e "naeti" krov! Njeni jaki izbojci poput lij ana u stanju su
Tijekom cvatnje kozja krv iri oko sebe slatke mirisne oblake.

unititi ljebove i dignuti crepove. Vodite je stoga paljivo po stabil nim icama koje moraju biti vrlo dobro uvrene u zidu. 1 rustikal na sjenica moe nositi teret odrasle glicinije. Tamo e arobni cvjetovi djelovati kao ljubiasti svod.
Stare glicinije u proljee su obavijene mirisnim cvjetnim grozdovima.

Vrijeme cvatnje joj je. takoer ovi sno o vrsti i sorti, od svibnja do listopada. Razmnoava se zelenim reznicama ili povaljenicama. Orezi vanje: nakon cvatnje se prorjeuje; starije gole biljke mogu se radikal nije orezati. L. X brownii, 'Dropmore Scarlet" (naranastocrvena, dugo cvate); L. caprifolium, prava kozja krv izrazito snanog mirisa (ukasti, izvana crvenkasti cvje tovi, koraljno-crvene bobice, 3 m ) ; L. x heckrottii (uto-crveni cvjeto vi, slatkog mirisa, 3 m); L. hetiryi (zimzelena!, uto-crvenih cvjetova, plavo-crnih bobica koje su omiljene kod drozdova, 3 m ) ; L. periclymenum, umska kozja krv (uto-crve nih cvjetova, intenzivnog mirisa, crvenih bobica, 5 m).
VRSTE I SORTE: S A V J E T : Kozja krv j e po godna za obrastanje sjenica i zele nih prolaza. Naroito intenzivno mirie nou. Za prirodni se vrt pre poruuju, prvenstveno, obje samo nikle, izrazito mirisne vrste - prava i umska kozja krv. POSEBAN

mahunarke, koje se kite raskonim ljubiastim cvjetnim grozdovima. Dekorativno djeluju i perasto sa stavljeni listovi. Glicinija je vrlo snana penjaica koja sa starou odrveni.
UZGOJ:

Ova prekrasna biljka pe sunano

njaica treba zatieno,

G l i c i n i j a , g l i c i n a (Wisteria)
ZNAAJKE:

Glicinije

su

tipine

Hortenzija penjaica isprva raste pola gano, ali moe dosei duboku starost.

W. sinensis (ljubi astih, mirisnih cvjetnih grozdova u svibnju, dugih 30 cm, esto ima i malu drugu cvatnju u ljeto); W.floribnnda "Macrobotrys" (prekrasni plavo-ljubiasti, mirisni cvjetni gro zdovi, duine do 60 cm).
VRSTE I SORTE:

Glicinije su pe njaice koje ele zadrati svoj vla stiti smjer; ne prisiljavajte ih na promjene. U starosti stvaraju kvrga va, ilava debla. Cvjetovi naveer oko sebe ire opojan, aromatian i sladak miris. Dugaki ljubiasti grozdovi ubrajaju se u ono najljepe to proljee moe ponuditi. Glicini je potjeu iz Kine - azijsku aroliju ire po vaem vrtu i mogu doivjeti duboku starost.
P O S E B A N SAVJET:

Rue penjaice (Rosa) Rue penjaice trebaju, kao i sve druge rue, mnogo sunca i humusno, to ilovastije tlo. Dugi izbojci se moraju privezati. Ostale infor macije nai ete na stranici 264. Ukrasni hmelj (Fallopia aubertii) Ukrasni hmelj pripada porodici dvornika. Njegov '"nakit" su raskoni oblaci bijelih cvatova, u zimi je biljka gola.
ZNAAJKE:

Hortenzija penjaica
(Hydrangea anomala ssp. petiolaris)
ZNAAJKE: Hortenzija penjaica je iz porodice kamenika. Ima sjaj ne, zelene, ovalne listove i mirisne, ravne, bijele tanjuraste cvatove i roke do 25 cm. Biljka se penje po mou zranog korijenja. UZGOJ: Hortenzije uspijevaju u polusjeni i vole propusno tlo boga to humusom. U starosti podnose i suu. Ispoetka rastu polagano, a kasnije brzo i snano. Narastu do 10 m. Cvatu od lipnja do srpnja. Orezivanje: to je manje mogue, samo prorjeivanje. P O S E B A N S A V J E T : Hortenzije su pri kladne i kao pokrivai tla u sjeni. Naroito lijepo djeluju kad prekriju cijeli zid. Budui da mogu biti vrlo stare i teke, preporuljivo je staviti dodatnu ""pomo" za penjanje kao to je ica ili sjenica. Takve kon strukcije pomau da se teina bolje rasporedi i da se rastereti zrano korijenje.

ine. U jednoj godini naraste i do 6 m! Tijekom zime ptice sakupljaju sjemenke. Mnotvo grana i granica nudi im raznovrsnu zatitu.

Tekoma, trubasti jasmin,

kampsis (Campsis radicans) Tekoma j e listopadna biljka iz porodice katalpi, koja u ka sno ljeto, od srpnja do rujna stvara naranasto-crvene, trubaste cvjeto ve u prljenima. Penje se pomou zranog korijenja.
ZNAAJKE:

Hmelj j e vitalna penjaica koja uspijeva na suncu i u polusje ni. Zadovoljan je sa skoro svakim tlom, ak i suhim. Brzo naraste 10-15 m. Cvate od kolovoza do listopada. Razmnoava se zelenim reznicama.
UZGOJ:

Orezivanje: ovisno o prostoru, orezuje se svake godine u proljee kako bi se drao "pod kontrolom". Inae se samo prorjeduje. Ukrasni hmelj tre ba pomo pri penjanju. On je najja a ali i najvie "divlja" biljka meu penjaicama. Posadite je tamo gdje je brzo potrebno prekriti vee povr
P O S E B A N SAVJET:

Ova j e prekrasna penjai ca s neobinim, arkim cvjetovima, zahtjevna i osjetljiva. Tekoma zahti jeva toplo, zatieno, sunano sta nite i propusno. vlano tlo bogato hranjivom. Dodajte joj kompost od lia i debeli sloj mala kao zatitu tijekom zime. Ove biljke najbolje uspijevaju u vinorodnoj klimi. Na raste 6-10 m. Cvate od srpnja do rujna. Razmnoava se korijenovim reznicama ili izdancima.
UZGOJ:

Orezivanje: u kasnu zimu se jedno godinji izbojci skrate na 2-3 pupa i uklone smrznute grane.
P O S E B A N SAVJET:

Usprkos zranom

korijenju, izbojci se prvo moraju privrstiti uz potporanj. Tekoma nije prikladna za krajeve s otrom klimom.

Lozika (Parthenisus)
Lozika j e iz porodice lozica. Najljepe na ovoj listopad noj penjaici je njena jesenska arko-crvena boja trokrpastih listova. Biljka se penje pomou zranog korijenja.
ZNAAJKE: U Z G O J : Lozika je malo zahtjev na biljka i uspijeva kako na suncu tako i u sjeni. Raste u svakom, pa i u suhom tlu. najbolje u dobro razrahljenom tlu bogatom humusom. Mladi izbojci se prvo usmjeravaju i privruju, kasnije se penju sami. Naraste do 12 m. Razmnoava se reznicama ili povaljenicama.

Cvjetovi pravog jasmina odmor su za oi u hladnom dobu godine. I pele se raduju ovom ranom izvoru hrane.

Orezivanje: u proljee, ali samo tamo gdje se biljka mora obuzdati.

I S O R T E : P. quinquefolia, peterodjelna lozika (raskona crveVRSTE

Peterodjelna lozika (P. quinquefolia) tre ba pomo pri penjanju.

na boja ujesen, plavo-crne bobice): P. quinquefolia var. engehnannii (tamnocrvena boja ujesen, brzo se penje); P. tricuspidata 'Veitchii*. trokrpasta lozika (lozika koja sa mostalno pue. njeniji oblik lista, ujesen naranasto-ute do crvene boje).
P O S E B A N S A V J E T : Sorta "Veitchii* prikladna je za zidove, a druge vrste i za sjenice, ograde, te kao pokriva tla. P quinquefolia, peterodjelna lozika u prvim godinama treba po mo pri penjanju, jer "hvataljke"

iz porodice maslina. Njegovi uti zvjezdoliki cvjetovi pojavljuju se tijekom zime i u rano proljee na dugim, tankim izbojcima. Vrlo ri jetko se razvijaju crni bobiasti plo dovi. Pravi jasmin uspijeva na svakom vrtnom tlu, na suncu i u po lusjeni. Najbolje raste u propusnom tlu bogatom humusom. Naraste ot prilike 2-5 m. a cvate od prosinca do oujka. Razmnoava se zelenim reznicama.
UZGOJ:

stvara tek kasnije. Lozika je, uz brljan. klasini "ozelenjiva proelja". Na nekim zi dovima zamaka i ponekom tornju dvorca ova dva ""strunjaka" su ve dokazala svoju izdrljivost. Niti u dananje vrijeme crveno-zlatna zidna zavjesa nije nita izgubila od svoje drai. Oni vrtlari koji po novno ele suraivati s prirodom, morat e iznova uiti cijeniti njene brojne kvalitete.

Orezivanje: orezivanje se, ako je potrebno, obavlja nakon cvatnje, predugim granama se u ljeto ukla njaju vrhovi.
P O S E B A N S A V J E T : Jasmin j e grmoli ka penjaica koja se ne moe sama drati. Potrebno ga je privrstiti na potporanj. Naroito prirodno dje luje kad moe visjeti preko zidova kao u svojim stjenovitim stanitima u sjevernoj Kini. U zimi se od ove ute zavjese mogu odrezati cvjetne 2rane za vazu.

Pravi jasmin
Uasminum
ZNAAJKE:

nudifiorum) Pravi jasmin j e biljka

Zatita iza guste ivice

Vrt mora ostati intiman ivotni pro stor. Stoga se najee ograuje. i vice stvaraju ive zidove koji tite od neeljenih pogleda, te od buke i praine na cesti. Prilikom sadnje potujte prava susjeda i ostavite dovoljan razmak od ograde, kod srednje-visokih ivica to je oko 1,5 m. Dobro promislite prua li vaim osobnim prilikama veu prednost zimzelena ili listopadna granica. Birati se moe i izmeu ivica koje se svake godine orezuju jednom ili dva puta i slobodnorastuih. prirod nih ivica. Biljke koje ine formira nu ivicu vrlo e gusto srasti, pa s njima ima vie posla. Slobodnorastui nasadi vie odgovaraju karak teru prirodnog vrta. ali zahtijevaju i vie prostora.

Tamo gdje se ivica moe slobodno razvijati i relativno neometano ra sti, nastaju vrijedni ivotni prostori. Te ograniene oaze koriste i prirodi i vrtu, jer se medu brojnim ivoti njama koje ive u zaklonu ivice nalaze i mnoge korisne ivotinje koje neiscrpno pomau u obrani od nametnika. Sadnja prirodne ivice mora biti do bro promiljena. Veliki grmovi e relativno brzo zarasti mala zemlji ta. Vrt e nestati u sjeni, a trnovite grane oteat e ivot dobrohotnom bio-vrtlaru. Prvenstveno, domae biljke koje se uvijek prepruuju na prvom mjestu za prirodne vrto ve veinom zahtijevaju vrlo veliki prostor. U slobodnoj prirodi gdje te biljke samoniklo rastu, to nije pro blem. No, u vrtu je potrebno pra vovremeno, prije sadnje, razmotriti takvu okolnost. Ako i imate - kao veina vlasnika danas - relativno malo zemljite, ne morate odmah

odustati od vae dobre namjere. Postoji mnotvo raznih moguno sti koje su i u skladu s prirodom i u skladu s prostornom realnou. Odaberite iz sljedeih primjera ono to najbolje odgovara vaim elja ma i veliini vaega vrta.

Slobodnorastue ivice od domaih biljaka

Ovi grmovi prikladni su za velika zemljita i prirodne vrtove, kojima glavno obiljeje daje samoniklo bilje, poljsko cvijee i samonikle trajnice. Idealno je ako ivica od domaih biljaka prelazi direktno u slobodnu prirodu.

Slobodnorastui cvjetni grmovi tvo re prirodnu ivicu u kojoj svoj ivotni prostor nalaze ptice i druge ivotinje u vrtu.

Naroito se mogu preporuiti lje njak, vrba iva i drijen koji u proljee pruaju pelama prvu hranu. Idu ih mjeseci cvatu glog, tmina, rue. crna i crvena bazga, obina udikovi na, vunasta udikovina, kurika, svib, utika i kalina. Sve ove biljke nude bogato postavljen stol mnogim ivo tinjama, od puha oraara preko razli itih vrsta ptica pa do kornjaa. lep tira i drugih kukaca. Za neke meu njima ta domaa ponuda hrane znai jedinu mogunost preivljavanja.
Bobice crvene bazge su otrovne, ali pti cama nude vrijednu hranu.

svojim cvjetovima i bobicama vrt ine raznolikim. Iscrpan opis pojedinih biljaka nai ete u poglavlju "Ukrasno grmlje trajni ukras vrta" (stranica 269) i u poglavlju " R u e " (stranica 264).

ivica kao ivotni prostor

Kako bi vaa ivica postala to pri rodniji ivotni prostor, moraju joj odgovarati i uvjeti okolia. Ispod grmova posadite ili prirodnu zajed nicu samoniklog bilja ili odreene pokrivae tla. Tako meu novoposaenom ivicom od grmlja moete posaditi niske trajnice koje podno se blagu sjenu. U njih se ubrajaju plunjak. jetrenka. bijela umarica. mirisna lazarkinja. ljubice, umske trave i mnoge druge trajnice. U po glavljima "Pokrivai tla - sagovi ve zeni iz listova i cvjetova" (str. 257), "Trave - kosa majice Zemlje" (str. 242) i "Paprati" (str. 244) nai ete u tom smislu brojne savjete. Odmah na poetku, dok tlo jo nije obrateno. potrebno je na rubu i vice posaditi nekoliko lukoviastih biljaka koje se mogu razrasti. Suno vrati, anemone, samonikli afrani i ozimnice dobro se uklapaju u ovu ivotnu zajednicu. Sve praktine upute za sadnju, kao i vei izbor nai ete u poglavlju "areno cvijee iz smeih lukovica i gomolja" (stranica 246). Vrlo je korisno i ako na prikladnom mjestu oko ivice ostavite nekoliko bilja ka koprive koje e sluiti kao hra na gusjenicama nekih vrsta leptira (danje paune. mala rida i Ijepokrili admiral). Nakon to se grmovi i njihove bilj ke "u pratnji" posade, vrijedi po stavka: to se vie podstanara zadr ava u podruju ivice, to je vanije ostaviti ih na miru. Tako e nastati uravnoteeni suivot - mali biotop. Ujesen e uvelo lie ispod grmo-

S l o b o d n o r a s t u e cvjetne ivice
Za mnoge je vrtove prikladniji, ljep i i korisniji kompromis: posadite rijetku ivicu koja je sastavljena od provjerenih, dobro prilagoenih cvjetnih grmova i nekoliko izuzet no vrijednih, ali ne suvie "divljih" prirodnih stabala. Kao tradicionalni cvjetni grmovi koji su djelomino ve imali stalno mjesto u seoskom vrtu. preporuu ju se jorgovan (ovdje se vrlo dobro uklapaju i samonikle vrste!), grmo like rue, pajasmin. kerija, forzitija, suruica, kolkvicija, vajgelija. dojcija i ljetni jorgovan. Kao "po ludivlji" partneri mogu se posaditi: bazga, utika, obina udikovina. ukrasni ribizi, ljenjak, biserak i neke vrste samoniklih rua. Samonikli grmovi moraju se, ovi sno o poloaju, oprezno orezati s vremena na vrijeme. To se obavlja kako bi se zaustavilo prekomjerno irenje i izbjegla nezdrava skue nost. Obvezno mora ostati sauvan rijedak, prirodni rast!

stavlja uitak i za oi i za nepce. Samoniklo bobiasto bilje bogato je vrijednim sastojcima koji oboga uju jelovnik, kako zdravo orijenti ranog vrtlara tako i ptica i brojnih drugih ivotinja. Mjeavina grmlja i malih stabala naroito je preporuljiva za slobod norastue "poslastice", kao primje rice: bazga, utika. drijen, jarebika. dunja, ukrasne dunje, rue, ukrasne jabuke, dud i mumula. U velikim vrtovima e i glogovi i tmine donijeti bogate plodove. Grm s plodovima u raskonim bojama koji nudi hranu samo pticama je vatreni trn.

Mala ivica za mali vrt

I na malim zemljitima mogu se posaditi ivice koje rastu relativno slobodno i prirodno, ako se odaberu biljke koje nee narasti ni previsoko ni preiroko. U razumnim granicama razvit e se primjerice: vinska rua (Rosa rubiginosa. cea. 2,5 m) i Rosa rugosa (1,5-2 m), zlatni ukrasni ri biz (Ribes aureum, 1.5-2 m) i Ribes sanguineum (2-2.5 m), suruice (Spiraea. 1-2 m), utike (Berberis, 0,5-3 m). dojcije (Deutzia, 0,5-1.5 m) i petoprsta i'Potent'ilia. 0,6-1 m). Svi ovi grmovi nisu komplicirani i ne postavljaju posebne zahtjeve, a

ivice sa arenim plodovima

Izuzetno upeatljiva moe biti i prirodna ivica koja se uglavnom sastoji od samoniklih bobiastih gr mova. areni jesenski "nakit" pred-

ivice

303

va ostati kao pokriva tla. On nee sluiti samo obogaenju humusa, ve e stvoriti i topli zaklon za i votinje koje trae zatitu od zim ske hladnoe. Na nekoliko mjesta u mirnom podruju ivice sloite i suhe grane, trula drvca i kamenje. Jeevi, rovice, sljepici, kornjai i mnogi drugi sustanari vrta znat e cijeniti ovakvu "stambenu ponu du*". Korist poiva na uzajamnosti vrtlar e je shvatiti najkasnije onda kad se izmeu nametnika i korisnih organizama uspostaviti radosna ravnotea.

Orezivanje ivice graba: lijevo ljetni rez, desno zimski rez. U lip nju se jae orezuje nego prilikom druge rezidbe u veljai ili oujku. Vano je da ivica zadri konaan oblik: pri dnu uvijek mora biti ira nego pri vrhu.

podrujima velegradova doprinose da i u skuenim vrtovima postoje zatieni prostori. Oneieni zrak i praina e se profiltrirati, buka s ulice priguiti. U ruralnim se vrto vima formirana ivica odavno brine za zatitu od vjetra. Treba napomenuti da formirane i vice zahtijevaju malo prostora, jer se uvijek orezuju na odreenu iri

nu. Osim toga. za ovu vrstu ivice postoje zimzelene biljke koje i ljeti i zimi jednakomjerno jame zatitu od neeljenih pogleda, buke i pra ine. injenica da se ivica mora redo vito orezivati, ne znai da ivot u njenim granama nije mogu. U starim ivicama graba ili gloga vrlo se rado gnijezde ptice: brojne

Sadnja ivice
Za ivicu od rijetkih biljaka koje ne rastu jedna blizu druge, vrijede u osnovi ista pravila sadnje kao stoje opisano kod ukrasnog grmlja (stra nica 269). Ovisno o vrsti i rastu, po trebno je meu pojedinim grmljem ostaviti razmak 1-2 m. Dobro je ako na za sadnju predvi enom mjestu ve nekoliko tjedana ili mjeseci prije sadnje tlo dobro pripremite tako da zemlju oslobo dite korova, prvenstveno onih koji brzo rastu. Temeljito rahljenje tla i maliranje pobrinut e se za povolj ne uvjete sadnje. Kao pretkultura je vrlo dobra i zelena gnojidba s dubo kim korijenjem. Upamtite da se ze mlja na tom mjestu gdje raste ivica vie ne moe duboko obraivati! Nakon sadnje tlo izmeu niskog grmlja paljivo se prekrije liem ili malem od kore. Kasnije e se grmlje samo pobrinuti za dobar po kriva tla.

utika stvara guste, trnovite ivice koje zadravaju lie i tijekom zime. U proljee se pojavljuju uti, mirisni cvjetovi, a ujesen plavo-crne bobice.

ivice koje se orezuju

Formirane ivice takoer mogu imati vanu ulogu u bio-vrtu. Gu sti, zeleni zidovi stvorit e povoljnu mikroklimu. U gusto naseljenim

Zimzelena ivica od tise u svako godi nje doba stvara zatieni prostor.

nepravilne grane koje s godinama nastanu, nude dobre uvjete za sa vijanje gnijezda! Naravno da vrtlar prilikom orezivanja i njege mora

oprezno postupati i imati obzira u vrijeme kad ptice sjede na jajima. No, to je u prirodnom vrtu samo po sebi razumljivo. Za oblikovanu se

ivicu mladi grmovi posade blie nego kod slobodnorastuih ivi ca. Umjesto pojedinanih rupa za sadnju najbolje je - uzdu konopca - iskopati jarak koji mora biti tako irok i dubok da se korijenje moe dobro rairiti. Najbolje vrijeme za sadnju listopadnih biljaka je od li stopada do studenog i od oujka do travnja. Zimzelene biljke moraju se posaditi od kolovoza do rujna kako bi se prije zime dobro zakorijenile. Za orezivanje ivice najbolje je upamtiti osnovno pravilo: listopad ne biljke, primjerice grab ili glog orezuju se dva puta. Ljetno orezi vanje provodi se u lipnju, drugo orezivanje u kasnu zimu ili u rano proljee. Uz dobru njegu i zdrav rast esto je dovoljno i jedno orezi vanje. imir se, opreza radi. treba orezati tek u kasno proljee kad se vie ne mogu oekivati mrazevi. Mogua su i kasnija orezivanje, od srpnja do kolovoza, kad je biljka potjerala izbojke. Zimzelene crnogorine iv ice orezuju se u srpnju. Kod tih ivica koje ne rastu tako brzo dovoljno je jedno orezivanje godinje! Formirana ivica zasigurno ne pred stavlja idealno rjeenje za prirodan vrt. No, ovaj ivi oblik zatitnog zida ili zelene granice u svakom je sluaju ljudskiji i prirodniji od betonskog zida. buke automobila i ispunih plinova. Vrtlar je ponekad pravi umjetnik kad od postojeih mogunosti stvara najbolje.

Listopadne formirane ivice

Zimzelene formirane ivice

udesan vodeni svijet

305

udesan vodeni svijet

ti runo, jer bi vei strojevi unitili travnjak ili nasade. Za ureenje prirodnog jezerca u ko jem e se osim raznovrsnih biljaka udomaiti i brojne ivotinje upam tite sljedea osnovna pravila: 3.

polagano uspinje na obalu: movarna obalna zona. U svakom od tih podruja us pijevaju razliite vodene i movarne biljke. Takoer se i ivotinje prilagouju takvim razliitim dubinama vode. Kao izolacija dna najbolja je jaka specijalna folija koju nee unititi korijenje biljaka. Drugu mogunost koja zahtijeva mno go rada nudi sloj ilovae koja mora hermetiki zatvoriti kom pletno dno. Za gradnju bazena prikladan je i vodonepropusni beton. d i n a s t a , nepropusna podloga ili visoka razina podzemnih voda nisu prikladni za prirodne vodotoke u vrtu.

Jezerce mami ivot u vrt

Seosko jezerce sa abama koje krekeu, potoiem koji prirodno vijuga livadom, movarna, gusto obrasla obala jezera - sve se to ri jetko pronalazi danas u naim kulti viranim krajolicima. S takvim "idi lama" koje. prvenstveno, ne slue romantici ve prirodnom ciklusu, utke s lica zemlje nestaje i mno tvo biljaka i ivotinja. Vanu ravnoteu za umirui svijet vodenih tokova mogu stvoriti mala jezerca koja nastaju u brojnim vr tovima. Umjesto ukrasnih vodenih povrina za lopoe i zlatne ribice sve se ee pojavljuju mali, i vahni, prirodno oblikovani vodeni tokovi. Oni se ubrzo razvijaju u "eko-oaze" u vrtu. Mame raznovrsan ivot i svojim vlasnicima otva raju udesan svijet koji se promatra s uenjem. Kako bi radost oko tog malog bio-topa potrajala, trebaju se ispuniti neki vani prirodni predu vjeti.

Bone stijenke moraju bla go i postupno prelaziti s obale u vodu. Strme kosine predstavljaju brojnim vodenim ivotinjama nepremostivu pre preku jer se vie nee moi popeti na obalu. Idealna je podjela u tri razliito visoka podruja: 1. duboki bazen, minimalno 80-90 cm. koji se zimi nee zalediti do dna; poluvisoka stuba koja se

2.

Jezerce napravljeno vlastitim rukama

Ureenje malog vodenog toka izi skuje odreene trokove i mora biti paljivo promiljeno. Te e se poet ne muke kasnije u cijelosti isplatiti. Ukoliko upravo gradite novu kuu. jezerce odmah na poetku ukljuite u projekt vrta. Iskop e tada obaviti rovokopa u proljee. U ve posto jeem vrtu iskop ete morati obaviVrtna jezerca mogu postati oaze za preivljavanje biljaka i ivotinja. Vrtlar e ovdje pronai trenutke odmora i tiine.

Za biljke je potrebno u tlu pra vovremeno isplanirati jarke koji se ispune zemljom. Ako je mogue ne koristite humus bo gat hranjivima koji e zamutiti vodu. Najprikladnija je ilovasta zemlja koja se pomijea s malo pijeska ili sitnog ljunka. Kao gnojivo, primjerice za lopoe, pomijeajte sa zemljom malo mljevenog rogovlja.

uskladi s dubinom jezerca i poseb nostima obalnog podruja, mnogo je uinjeno za harmonian, razvoj vlanog biotopa. Lopoi postoje u raznim, arobnim bojama za razli ite dubine vode. Patuljasti lopo Nymphaea letragona (pygmaea) 'Alba" zahtijeva samo 5-15 cm vode. U srednjoj dubini od 40-80 cm uspijeva veina novih sorti. Izu zetno duboku vodu - do 2 m - treba lokvanj. Svima je za razvoj potreb no sunce ili vrlo blaga sjena. Zgodni pratitelj lopoa u niim po drujima (10-30 cm dubine) su titasti vodoljub, movarna trolistica. obini borak, obina strelica i obi ni aboun. Posve slobodno, u vodi rastu plivajue biljke koje se nigdje ne zakorjenjuju. Ti '"vagabundi" meu movarnim biljkama mnogo doprinose istoi vode i biolokoj ravnotei. U njih se ubrajaju, pri mjerice, prljenasti krocanj i vode na kuga. U movarnom obalnom podruju uspijeva movarna aina, sit, a, trstika, irokolisni rogoz, obini iirot, movarna kalj uznica, mo varna potonica i uta perunika. I tamo gdje mali vodeni krajobraz ponovno prelazi u vrtno tlo, treba posaditi biljke koje se uklapaju u krajolik. Vrlo zgodno djeluju obina vrbica, tokasti protivak, prava konara, planinica i movarna gladiola. Ako se ne elite strogo ograniiti na domae biljke, u blizinu obale moete posaditi i sibirsku peruniku. japansku peruniku (/. ensata). tradeskancije i graniice. Oaravajui pratitelji su i mnoge trave. Na stranici 308 nai ete izbor bi ljaka za razliite dubine vode. Sve
U plitkoj vodi u blizini obale uspijeva njean titasti vodoljub i obina strelica sa svojim osebujnim listovima (gore i u sredim). Kao cvijee iz bajke, po vode noj povrini plivaju lopoi. Oni se ukor jenjuju na dubini 40-80 cm.

Ozelenjavanje vodenog vrta

Od svibnja pa sve do ljeta mogu se u jezerce posaditi vodene biljke koje se nabavljaju u loncima. Tko u proljee poinje s gradnjom, ostaje mu dovoljno vremena za okonanje posla. Trajnice na obali najbolje je posaditi u proljee ili ujesen. Lopoi se mogu posaditi i u prostranim koarama, jer tada sna no korijenje nee nekontrolirano bujati. Osim toga. postoji i mogu nost korigiranja stanita ili vaenja biljaka koje su osjetljive na mraz (ujesen). U prirodnom jezercu je u svakom sluaju bolje ako odmah odaberete one biljke koji su pri kladne za to stanite i koje e moi vie godina zajedno ivjeti. Ako se odabir vodenih i movar nih biljaka otpoetka vrlo paljivo

Na obali jezerca ili potoia zemlja je uvijek vlana. Ovdje su u svom elemen tu movarne biljke.

te trajnice mogu se nabaviti u spe cijaliziranim vrtlarijama. Isplati se naruiti i kataloge tih "vodenih vrtlara". Toan opis biljaka koje se tamo nalaze od velike je pomoi prilikom odabira. Biljke vlanog elementa nikada se ne smiju saditi pri jakom suncu, ve kad je nebo oblano. Nikada se ne smiju posuiti! im se sve korije nje primilo na predvienom mjestu, tlo se moe prekriti tankim slojem ljunka. Tako se izbjegava mogu nost da voda zamuti humus. La gane biljke je. potrebno u podruju korijenja dodatno opteretiti ravnim kamenom kako ne bi isplivale na povrinu. Voda se u jezerce puta polagano, u slabom mlazu. Biljke moraju najgornjim listovima malo izvirivati iz vode. Kad biljke ponu rasti moe se polagano poveavati i razina vode.

Od mutne vode do jasnog odraza

Za jezerce je na poetku potrebno mnogo strpljenja. Mutna voda pr vih tjedana ne ukazuje ba na aro liju bistre vodene povrine koja e kasnije pruiti mnogo veselja. U toj fazi se ni u kom se sluaju ne smije mijenjati voda! ienje e se pro vesti samo, prema prirodnim zako nima. Za to e se pobrinuti biljke i ivotinje. Jako sunce u proljee povoljno dje luje i na razmnoavanje algi koje vodu ine mutnom. Kad se usposta vi bioloka ravnotea jezerca, regu lirat e se i ova privremena "pomut nja". Ako se alge razmnoe u veim koliinama, najbolje ih je izvaditi runo ili pomou mree. U vodi

koja je u blagoj sjeni ili je prekri vena lopoima - ili drugim listovi ma - alge se ne mogu razviti. Neke podvodne biljke, kao abovlatka (Callitriche) i vodeni abnjak (Ra nunculus aquatilis), uspjeno djelu ju na razmnoavanje algi jer vodu obogauju kisikom. Sto se biljni i ivotinjski svijet ma log jezerca raznovrsnije razvija, to prirodnije djeluje cijelo jezerce. Vodeni svijet ne smije nikada podivljati. Stoga se biljke, ukoliko je to mogue, moraju prorjeivati sva kih nekoliko godina. Naroito je osjetljivo vlano obalno podruje. Tu je potrebno ograniiti "kretanje", jer se mnoge ivotinje kriju medu vlatima i korijenjem. Stoga se do obale mora napraviti put od prirodnog kamenja ili jed nostavna drvena konstrukcija na stupovima koja see sve do vode. Tamo na miru moete promatrati udesni vodeni svijet. Veina ivo

tinja - abe. dadevnjaci, kornjae, konjske smrti (kukac). vodene kopnice (stjenice koje ive na povri ni vode, op. prev.) i mnoge druge - same e se ovdje snai. Ako se abe dosele radi mrijetenja, bolje je u jezerce ne staviti ribice, jer e one veim dijelom izjesti mladun ad abe. I pored radosti koju prua voda mi slite na to da ovdje moe vrebati ve lika opasnost za malu djecu. Ispod povrine vode ugradite ianu mre u, oko jezerca postavite ogradu ili priekajte s ostvarenjem vaeg sna dok djeca ne odrastu, kako biste za jedno s njima mogli bez opasnosti uivati u "mokrom raju". U nae vrijeme urbe i poduzetni tva trenutak odmora na obali jezer ca moe ponovno uspostaviti unu tarnji mir. Tko na sjajnoj povrini promatra vodene kopnice ili gle da fascinantnu predstavu roenja konjske smrti, ponovno e uvidjeti

Plivajue biljke
prljenasti krocanj, Myriophyyllum verticil/atum vodena kuga. Elodea canadensis abogriz, Hvdrocharis morsusranae vodeni oraac. Trapa natans mala vodena lea, Lemna minor vodeni abnjak. Ranunculus aquatilis

Biljke za srednju dubinu i plitku vodu (10-30 cm)

kako se bogata ivotna raznolikost prirode razvila tijekom milijuna go dina. Shvatit e i kako e prazno i alosno izgledati naa okolina jed nog dana kad mnogi od tih stvoro va vie ne budu mogli nai ivotni prostor i izumru. Brojna mala vrtna jezerca mogu postati oaze za pre ivljavanje biljaka i ivotinja - oaze koje e i ovjeku darovati trenutke sree i mira. movarna trolistica. Menyanthes trifoliata obini aboun. Alisma plantagoaquatica titasti vodoljub. Bittomus umhellatus obina strelica. Sagittaria sagittifolia irokolisni rogoz. Typha latifolia razgranjeni jeinac, Sparganium erectum obini borak. Hippuris vulgaris

Biljke za duboku vodu (50-200 cm)

lopoi, Nymphaea. s brojnim sortama uti lokvanj, Nuphar lutea plavun, Nvmphoides peltata kruta voika, Ceratophyllum demersum plivajui mrijesnjak. Potamogeton natans rezac, Stratiotes aloides Mujak vretenca ploastog zatka koristi vlat trave kao eku s koje kree u lov na letee kukce (gore). Modra nauznatka (u sredini) je vrsta stjenica koja ivi i lovi u vodi, no moe i letjeti. Gatalinke (dolje) su aktivne veinom nou, kad love letee kukce. Tijekom dana male abe rado sjede na vlatima trstike ili listovima iznad vodene povrine i sunaju se.

Biljke za vlana obalna podruja

obini iirot, Acorus calamus movarna kaljunica. Caltha pa lust ris uta perunika. Irispseudacorus tokasti protivak. Lysimachia punctata obina vrbica, Ly-thrum salicaria prava konara, Filipendula ulmaria vodena metvica, Mentha aquatica movarna aina. Scirpus lacusnis movarna potonica, Myosotis palusiris

Biljke za prijelazna podruja

(vlana, ali ne i mokra) tradeskancija. Tradescantia graniica. Hemerocallis sibirska perunika, Iris sibirica dvornici. Polygonum amplexicaule i bistorta

Travnjak cvjetni travnjak cvjetna livada

San prirodnog vrtlara je arena, rascvjetana livada - svakodnevica u vrtu odvija se obino na trav njaku. Ne pretjerajmo, ostavimo zeleni sag iza kue. Ne koristi niti leptirima niti ovjeku ako se snovi postiu protivno Prirodi. Ako direk tno ispred terase posijete prekrasnu cvjetnu livadu koju e zaigrana dje ca tijekom ljeta svu izgaziti, dobra volja nestat e zajedno s osjetljivim livadnim cvijeem. elje i mogu nosti jednostavno ne idu zajedno. Kako elja za prirodnim ne bi spla snula i ne bi dolo do prevelikih ra zoaranja, ovo poglavlje poinje s travnjakom. Ova "podloga" otporna na gaenje postoji u mnogim vrtov ima. Osim toga. travnati sag u ve ini sluajeva ne stvara monotonu, zelenu stepu. Tratinice i maslaak ponovno su osvojili veliki dio naih travnatih povrina. Time je naprav ljen poetak za cvjetni travnjak bo gat razliitim vrstama. I bio-vrtlari mogu poeti na travnatom sagu i tu ostvariti dio svojih snova o livadnom cvijeu. Stvaranje prave cvjetne livade koja vrvi kukcima i leptirima, postat e arobna, prirodna stvarnost samo u nekim vrtovima. U ovom poglavlju nai ete, stoga, cvjerne kompro mise i posebna rjeenja za leptire. Tako i u malenom vrtu moe koma di velike Prirode ponovno zadobiti novi. zatieni ivotni prostor. I to je bolje od rezignacije zbog nemo gueg. Sanjajte i dalje - no odaberite san koji moe procvasti u vaem vrtu.

Na travnatom sagu moe se postaviti vrtni namjetaj i uivati u suncu. Ovdje mogu nesputano boraviti i djeca i odrasli - u igri i u ljenarenju.

Travnjak: zeleni odmor za oi

Zeleni travnati sag kao sredite cvijetnjaka ve se toliko udomaio kao i ruinjak. Taj je trend nastao zbog mnogo dobrih razloga: male na zemljita u naseljima oko veli kih gradova ovim optikim trikom pruaju irinu i prostranost. Za sto tine tisua ljudi koji su preko dana zatvoreni u uredima i tvornicama, travnjak iza kue znai prekrasan slobodni prostor. Tu se ovjek moe kretati i odmoriti na svjeem zraku. Za mnogu je djecu ova slobodna povrina jedino bezopasno mjesto igre - daleko od opasnog prometa na cesti. Te konano - gledano oi ma vrtlara - blaga zelena boja nudi idealnu podlogu na kojoj se jo vie istie areno cvijee i razliita sta bla u vrtu.

Travnjak ne mora obvezno biti ra van; moe se napraviti i u valovitim linijama koje prirodno djeluju i to tako da se prethodno nasipavanjem zemlje modeliraju jarci ili humci. Te visinske razlike moraju biti do bro uravnoteene kako se ne bi one moguila konja trave.

Priprema tla i sjetva

Temeljita priprema utedjet e vam kasnije brige oko travnjaka. Tko eli spojiti ugodno s korisnim, posadit e krumpir kao pretkulturu. On e ostaviti mrviastu zemlju bez korova. Na zemljitima na kojima su iz graeni novi objekti ne smijete biti nestrpljivi. Tlo se mora prvo razrahliti i temeljito oistiti od korova. Prethodno bi bila idealna zelena gnojidba s dubokim korijenjem.

koja se bi se pokosila i koja bi ti jekom zime ostala kao pokriva od mala. Rano idueg proljea moti kom se uklone ostaci ovog organ skog sloja. Na kraju se rahla pod loga mora jo samo prekopati i jo jednom osloboditi korova. Potom se posipa organsko gnojivo, primje rice mjeavina mljevenog rogovlja. suene krvi i kotanog brana, te zreli kompost koji ne smije sadra vati sjemenke korova. Cijela se po vrina na kraju poravna motikom. Od travnja, kad je tlo dovoljno za grijano, moe se pristupiti sjetvi. Vrijeme je povoljno do lipnja. No. trave se mogu sijati i od kolovoza do rujna. Za dobar uspjeh vaan je i odabir dobre travnate mjeav ine. U raznolikoj ponudi nalazi se
Livada iz snova - trave, ivanice, mako vi, zvonii i djeteline.

i engleska luksuzna trava, trava za igralita, trava za sportske terene te jednostavna, obina trava. Smaragdnozelena ukrasna trava koja mami sa slika engleskih travnjaka, obve zno zahtijeva veliku njegu i mnogo vrtlareva vremena. Za obitelji koje svoj travnjak ne promatraju samo kao odmor za oi ve prije svega kao praktini dio vrta. preporuuju se robusnije mjeavine kao to su "trava za igralita" ili "ukrasna i po trona trava". Dozvolite da vas sa vjetuju - nemojte tedjeti u pogre nom trenutku. Neke mjeavine su jeftinije, ali je esto potrebna vea koliina po kvadratnom metru! Najbolje je sijati pri vlanom, obla nom vremenu. Sjemenski materijal mora se to ravnomjernije raspore diti; potujte preporuenu koliinu koja je navedena na ambalai. Na kraju, sjeme obradite motikom i sve pritisnite pomou valjka ili dasaka. Sada bi bila idealna topla kia. Ako ona ne doe sama. zasijanu povri nu morate redovito odravati vla nom pomou prskalica.

Organska gnojiva za travnjake ima ju i tu prednost da ne izazivaju ope kotine, ne ispiru se brzo i svojim sa drajem prirodnih supstanci potiu ivot u tlu. Ako nakon gnojidbe ne pada kia. potrebno je temeljito navlaiti kako bi hranjiva mogla jednakomjerno prodrijeti do korijenja. Tijekom vrlo vruih ljetnih mjeseci potreb no je travnjak prskati kako se ne bi posuio. Vrtlaru koji poznaje zakonitosti zdravog ivota u tlu i ivot biljaka, jasno je da guste biljne zajednice zbog svog isprepletenog korijenja, osim hranjiva i vode. trebaju i zrak. Nakon konje ee prekopajte po vrinu grubim grabljama. To je na roito vano u proljee. Na taj ete nain ukloniti mahovinu i lie. U tvrdokornim sluajevima dobrim se pokazao ureaj za vertikutiranje koji se moe iznajmiti u nekim sjemenarnama. Zaudit ete se koliko mahovine i sitne trave moe izvui takav ureaj iz vaeg travnjaka! Mahovina je esto znak ustajale vlage ili nepropusnog tla. To zlo se moe ukloniti provjetravanjem i di jatomejskom zemljom. Najvanija njega travnjaka sastoji se u redovitoj konji. Kod mladih trava - kad je trava visoka 6-8 cm - kose se samo vrhovi. Obratite panju na to da noevi budu otri, jer e u suprot nom iupati njene biljke zajedno s korijenjem. Kasnije treba zadrati srednju visinu konje. Kod potronog travnjaka ona iznosi 3-5 cm. Previso ka trava se skrauje u "etapama". Kratko koena trava bre e biti u opasnosti da se isui. Travnjak se sastoji od ivih bilja ka koje barem dio svojih listova, koje zovemo - vlati, koriste kako bi obavljale izmjenu tvari. Kod redovito koenog travnjaka potie se stvaranje novih izbojaka. te e povrina gusto srasti. Tko esto po-

Gnojidba i njega
Korijenje trava see samo 15 cm u tlo. Ako razmislite da si u ovom po druju na svakom kvadratnom me tru tisue biljica doslovno "gaze po nogama", brzo e vam biti jasno d a j e ovim biljkama potrebno mno go njege. Trava je. gledano iz kuta bio-vrtlara. monokultura! Travnjaci se moraju redovito prihranjivati, jer je stalnom konjom biljka prisiljena na neprekidan rast. Organska gnojiva - meu nji ma postoje i specijalna gnojiva za travnjake - posipaju se od svibnja do srpnja. Tree prihranjivanje mogue je ujesen, no nije prijeko potrebno jer se organske supstance polagano otapaju. Sluit e, dakle, kao zaliha.

Izmeu prenice i runjike pokoena je stazica. Na taj nain livada je sauvala svoj izvorni oblik u kojemu eko-vrtlar uiva dok eta i promatra.

see za kosilicom, moe male vlati ostaviti kao mal i hranu za ive organizme u tlu. Due vlati moraju se paljivo sakupiti i odnijeti. One u povrtnjaku slue kao dobrodoao materijal za pokrivanje tla. Na taj nain i travnjak koji ne mora obvezno odgovarati strogim biomjerilima, daje vaan prirodni do prinos zdravlju tla i biljaka.

Od tratinice do cvjetnog travnjaka

Bio-vrtlar e zasigurno imati dru gaiji odnos prema korovu u travi nego pripadnik besprijekorne en gleske kulture travnjaka. Kad se ze leni sag jednog jutra u proljee pos pe ruiasto-bijelim tratinicama i zlatnim maslacima, pogled na to e prvoga razveseliti, dok e drugi pomisliti na no i otrov. Upravo se tu razdvajaju putevi do sree. U prirodnom vrtu samonikle bilj ke kao to su tratinice i maslaci predstavljaju prvi korak do cvjetnog travnjaka. To meurjeenje naravno nije tako bogato vrstama i vrijedno kao cvjetna livada, no veselije je i prikladnije za kukce od jedinstve nog travnjaka. Tko ostavi Prirodu jedno vrijeme na miru, doivjet e to da e prve osvajae novog i votnog prostora uskoro slijediti i drugi. Plava estoslavica, djetelina, puzava ivica, ak i livadna reuha naselit e se meu travom. U tom sluaju vrtlar koji eli suraivati s prirodom, ne smije vie tako esto u proljee posezati za kosilicom. Pe le i ostali kukci u rojevima e po sjeivati areni sag. Oni su upravo tih ranih tjedana zahvalni za svaki izvor nektara. Nakon cvatnje, robu

snom samoniklom bilju nee tetiti ako se ponovno skrati. Tko prema ovim poetnim iskustvi ma eli u svom travnjaku stvoriti jo raznovrsnije cvjetne zajednice, moe ciljano posaditi ili zasijati odreene vrste i sorte. To je mogu e i u ve postojeem travnjaku. Na raznim mjestima iskopajte trav njak u pravilnim oblicima. Ta ze mlja se kasnije razrahli i pobolja kompostom. Sada moete zasijati sjeme prikladnog cvijea, pret hodno pomijeano s malo pijeska. Takav usjev mora se ravnomjerno vlaiti i stalno promatrati sve dok biljke ne ojaaju. Bolje je cvijee uzgojiti u klijalitu te potom na pripremljena mje sta posaditi snane mlade biljke. U sjemenarnama se, specijalno za travnjake, nudi sjeme prave mirisne ljubice i proljetnih jaglaca. Obje trajnice podnose korake i konju. Cvijee u travi se, osim toga, moe obogatiti raznovrsnim lukovicama.

Za to su prikladne visibabe, afra ni, procjepak. U mirnijim kutovima mogu se posaditi i niski samonikli oblici sunovrata. Na kraju vrtne go dine, jesenski afrani jo e se jed nom pobrinuti za boju u vrtu. Takav cvjetni travnjak tjednima e oaravati svojim cvjetovima, kori stit e i prirodi i ljudima koji ga i dalje mogu koristiti kao prostor za igru i zabavu. Na taj se nain moe i u malim vrtovima pribliiti prirod nim uvjetima - u okviru ogranie nih mogunosti.

Gredica samoniklog cvijea - leptirov san i arolija poljskog cvijea

Ako svoj travnjak koristite kao sag za upotrebu, ali ipak elite posaditi samoniklo cvijee kao mjesto su sreta kukaca i leptira, postoji jed nostavan kompromis. Napravite jednu ili dvije gredice na kojima

nm

Ova cvjetna livada na kojoj rastu razli ak. mak. jarmen i drugo samoniklo cvi jee, potjee iz vreice sa sjemenom.

ne kao cvijee koje daje nektar. Ipak, u bio-vrtu treba ostati nekoli ko kvadratnih metara gdje e smjeti rasti biljke za prehranu gusjenica leptira. To je prava pomo vrtlara ugroenoj prirodi. Sjemenske mjeavine prilagoene upravo vrtovima utedjet e vam trud potrage za biljkama: Blending je, primjerice, sastav krmnog bilja za suha stanita: on meu ostalim sadri ivanice, razliak. areni graar. obine sunanice, svinduu. grahorku. mravinac, majinu dui cu i ednjak. Sclnvalbenschwanz je prikladna za normalno vlana tla s mjeavinom iz ivanica, divlje mr kve, svindue. kiselice, livadne dje teline, ljubice, ovsika, divljeg kima, koprive i livadnih trava.

ete zasijati odreene cvjetne mje avine. U sjemenarnama se nude prekrasni '"specijaliteti"' koji sadre mjeavine samoniklog cvijea i sje menje odabranog poljskog i livadnog cvijea. Tako na jednoj gredici moete posijati mjeavinu sjemena koja jako mami leptire. Naravno da e na takvoj gredici ponudu nektara nai i pele, bumbari i drugi kukci. Posve drugi, ali ne manje draestan karakter, ima gredica na kojoj je po sijana mjeavina poljskog i samoni klog cvijea. Stare ljepotice koje su nekada rasle na rubovima livada i polja, cvast e tijekom cijelog ljeta: razliak, divlji mak. kukolj, jarmen. stolisnik i lisiina - neke su od njih. Biljnu zajednicu na takvoj gredici moete i sami sastaviti ako poje dinano posijete sjemenje kukolja, razlika, ivanice, divljeg maka i drugog odabranog, samoniklog cvi jea. Gredica samoniklog cvijea biovrtlaru istovremeno nudi mnosio

prednosti: lijepo samoniklo cvijee uspijeva na preglednom, zatie nom mjestu. ak e se i u malim vrtovima pronai prostora za takav aroban prirodni "otok". Ovo polj sko i livadno cvijee ne treba nitko kositi. Specijalne mjeavine mamit e u vrt leptire i druge kukce. Na posljetku, vrtlara i njegovu obitelj radovat e. s vremena na vrijeme, ubrati kiticu poljskog cvijea koja e probuditi sjeanje na "stara" vre mena: onda kad je ta "divlja" lje pota u izobilju evala s druge strane ograde vrta. Zaista, dosljedni bio-vrtlar ne smije traiti samo areno cvijee i lepti re. Bar jednako vrijedne su i biljke za prehranu, na prvi pogled ne tako atraktivnih, gusjenica leptira. Gu sjenice su se u mnogim sluajevima specijalizirale za posve odreene biljke. Uginut e tamo gdje ne nadu svoju hranu potrebnu za ivot. A s njima i leptiri! Neke krmne biljke (primjerice kopriva) nisu tako are-

Prava livada samoniklog cvijea

Ona je kruna svih snova o prirod nom vrtlarstvu - prava livada puna ivanica, kadulje i zvonia. I vrtlar e snivati na njoj tijekom mirnih sati odmora: udobno leei na le ima oslukivat e zatvorenih oiju raznovrsno zujanje kukaca i cvra nje zrikavaca. Preko njegovih e nogu puzati bube. S i rit e se neo pisiv miris trave i ljeta. A kad zado voljni vrtlar otvori oi, kroz topao e zrak proletjeti leptir, aren kao stara slikovnica. Kako boanstveno! - No. prije no to ovaj san na zemlji postane stvar nost, potrebno je realistino razmi sliti i ispuniti vane preduvjete. Livada samoniklog bilja za htijeva dovoljno mjesta; mora imati dovoljno prostora za ne-

ometani razvoj. Ako je zasijana povrina premalena, biljke se nee moi razvijati u skladu sa svojim potrebama. U suvie skuenim uvjetima nee funk cionirati niti njezin eko-sustav. Biljna zajednica na livadi ra zvija se samo na siromanim tlima, na to sunanijem po loaju. Suvie hranjiva, do bro pognojena zemlja, vlana podloga i sjena ne odgovaraju prirodnim preduvjetima za rast livade. Samoniklo cvijee i livadne trave rastu mnogo vie od trava na travnjaku. Njih se ne smije gaziti. Stoga divlja livada nije livada za igru! Livada se mora kositi jednom do dva puta godinje. No, za to su potrebni specijalni ureaji. Za tu svrhu nisu prikladne nor malne kosilice za travu.

klijati samo u otvorenom tlu; stoga povrina mora biti paljivo pripre mljena. Gdje ve raste trava, potreb no je biljni pokriva temeljito uklo niti frezom. Korov i trava moraju se. u svakom sluaju, ukloniti. Male povrine mogu se i prekopati. Liva da samoniklog cvijea raznih vrsta tipina je "mrava*" livada. Iz tog ra zloga su i rascvjetane livade nesta le sa slike krajolika: seljaci previe gnoje svoje panjake! Niti bio-vrtlar ne smije svoju mjeavinu samoni klog cvijea posijati u "premasnu" vrtnu zemlju bogatu hranjivima. Tamo gdje je tlo previe bogato hu musom, mora se prilikom pripreme zemlja pomijeati s pijeskom, i po potrebi, s dijatomejskom zemljom. Takav tretman tla profesionalni vr tlari nazivaju "mravljenjem''. Na kraju se rahla, ista povrina poravna grabljama. Sada se moe zasijati sjemenski materijal. Naj povoljnije vrijeme za zasijavanje livade sa samoniklim cvjeem je od travnja do lipnja, te kasnije od kolo voza do rujna. Sjeme se povrinski, pomou motike, pomijea s gornjim

slojem zemlje. Potom se sjeme pri tisne valjkom ili daskama. Ako ne pada kia, zasijana se povrina mora odravati jednakomjerno vlanom pomou vrtnih prskalica. Sjeme 5-6 tjedana ne smije ostati suho! Za uspjeh je vana harmonino odabrana mjeavine trava (koje ne bujaju suvie) i odabranog samo niklog cvijea. Takve se mjeavine kupuju samo u specijaliziranim tr govinama.

Razvoj livade
U prvoj godini e na otvorenom tlu proklijati preteito poljsko cvijee. Tada e se mlada livada zablistati u plavoj boji razlika i crvenoj boji maka. U to se vrijeme isplati jo jednom ukloniti nepozvani korov kako bi se posijano cvijee moglo neometano razvijati. Od druge godine probit e se i pra vo livadno bilje koje e s vremenom stvoriti trajnu zajednicu. Njegov sa stav razliit je od vrta do vrta. On ovisi o prilikama u tlu, te o klimi. I

Kamo s livadom?
Gdje u vrtu postoji idealno mjesto za pravu livadu samoniklog cvije a? Povrina mora biti veliine ba rem 100-200 m 2 te tako smjetena da se po njoj rijetko koraa. Livada samoniklog bilja moe se napravi ti, primjerice, ispod voki. Vrijeme berbe trebalo bi se priblino poklo piti s vremenom konje. Ne suvie strm. sunani obronak takoer je prikladan, kao i zemljite oko vi kendice. Na vrlo velikom, seoskom gospodarstvu moe se jedan dio vrta koji prelazi u slobodni krajolik organizirati kao prirodni vrt s liva dom od samoniklog bilja.

Gredica samoniklog cvijea za pele i leptire.

Priprema tla i sjetva

Sjeme samoniklog bilja ne moe se jednostavno zasijati u postojei travnjak ili vonjak. Sjeme e pro-

dio domaeg samoniklog bilja ije sjeme je mirovalo u tlu, pridruit e se ovoj zajednici. S vremenom e se uskladiti ravnotea najbolje prilagoenog cvijea, biljaka i tra va. Ovisno o stanitu na svojoj ete livadi naii na ivanice, zvonie, prenice. svinduu. kim, rumeniku. kadulju, malu krvaru. celinicu i mnoge druge.

tzv. flakserica. Motorna je kosilica snana i jednostavna za rukovanje. Pokoeno, mirisno sijeno priklad no je kao vrijedna stona hrana. Za maliranje povrtnjaka ili kompostiranje sadri previe sjemena! No, njime moete pokriti pojas oko stabala. Prikladno je i ako kroz livadu odre dite puteljak koji ete stalno kositi. Tako moete doi u druga podruja vrta a da ne gazite samoniklo cvije e. Tamo gdje livada granii s "kul tiviranim"" vrtom takoer je potreb no pokositi jedan rubni dio. Inae bi vae lijepo samoniklo cvijee moglo prijei u gredice s povrem te oteati ivot i korisnim biljkama i vrtlaru. Bez obzira na takve "krive korake"* i male probleme svakidanjice, li vada bogata cvijeem predstavlja komadi rajskog vrta. Za mnoge vrste leptira koji na panjacima gnojenima duikom vie ne nalaze osnovu za ivot, ona predstavlja spasonosni otok. Za bio-vrtlara ona predstavlja kariku izmeu vrta i divljine. Ovdje on u rascvjetanom mnotvu moe promatrati kako pri roda "radi". Biljke se razmnoava

ju i s vremenom stvaraju postojane, harmonine zajednice. Livada samoniklog cvijea u svojoj zujeoj tiini poduava vrtlara ne emu s t o j e u ovoj knjizi pokuano rei s mnogo rijei: razumijevanju prirodnih povezanosti, strpljenju i nadi u mirniji suivot sa svim stvo rovima koji su nam povjereni na kratko vrijeme - od kine gliste do tratinice.

Njega
Nakon neto zahtjevnijih pripre ma, kad jednom izraste, livada sa samoniklim cvijeem zahtijeva vrlo malo njege. Livada se uope ne gnoji. I zalijevanje otpada. Kosi se kad su biljke vrlo visoke i kad proe glavna cvatnja. Prva konja "pada"" u periodu od srpnja do ko lovoza. Ova je konja izuzetno va na za zdrav daljnji razvoj. Druga je . konja od rujna do listopada. No. ta se konja moe. mirne due, izosta viti. Za konju visoke livade moe te, prema starom obiaju, koristiti kosu. To je najprirodniji i najbolji nain konje. Za male je povrine dovoljna i mo dema kosilica s najlonskom niti.

Pogovor Jo poneto o ekologiji...

Kada bismo od nekog informa cijama dobro opskrbljenog raunala zatraili da nam izlista univerzalne pojmove koji zorno oslikavaju svijet dananjice i njegove najsuvremeni je trendove, rijei koje emo lako pronai u svakom ivom jeziku i u rjeniku svakog stanovnika nae planete bez obzira na kojoj zemljinoj polui ivi, koje je rase, nacio nalnosti, spola i bez obzira kakvo obrazovanje zahtijeva posao koji obavlja, lista ne bi bila predugaka. Usprkos satelitskim televizijskim, radio i telefonskim komunikacijama i informatikoj mrei koje praktino pokrivaju cijeli svijet i omoguava ju izuzetno brz protok informacija zbog ega sve ee kaemo da je svijet postao "globalno selo", razlike koje i dalje obiljeavaju taj isti svi jet ostale su goleme, a shodno tome i percepcija onoga to nas okruuje. Previe toga dijeli ljudsku vrstu - od vrtoglave ljestvice razlika izmeu bogatih i siromanih dijelova pla nete do religijskih i inih drutvenih podjela, a taj je jaz esto nepremo stiv. Meu pojmovima koje bi nae raunalo izlistalo najvjerojatnije bi se nali upravo oni koji definiraju gorue svjetske probleme kao to je strah od atomskog naoruanja, zagaenje tla, vode i zraka, ozonske rupe... No, pored svih tih rijei koje svakako ne bude ugodu nala bi se i rije koju bi, uvjerena sam, svat ko od nas bespogovorno izdvojio s "crne liste" s osjeajem olakanja i nade. Govorimo o - ekologiji, o poj mu koji je svojom univerzalnou moda jedini nadiao sve barijere i procjepe koji danas dijele stanovni tvo svijeta. I ne samo to. On se sve ee namee kao rjeenje global nih problema koji nas, htjeli mi to ili ne, sve vie zabrinjavaju. I plae.

315

Iza jednostavne definicije koja kae da je ekologija ukupnost spoznaja i djelatnosti o suivotu i odnosima u prirodi i zatiti prirode zapravo se nalaze moda jedini odgovori na neka od najozbiljnijih pitanja dana njice: Kako sprijeiti unitavanje planete na kojoj ivimo? Kako od razornog djelovanja suvremene ci vilizacije zatiti i nju i sebe? Ono to je zapoelo potrebom da se ukae na pojedina loa postupanja u odnosu ovjek - priroda tijekom posljednjih je desetljea postupno naraslo do nesluenih razmjera pa tako danas imamo niz znanstvenika koji eko loki pristup cjelokupnom ljudskom djelovanju smatraju jedinim odgo vorom na nimalo bezazlenu nedo umicu u pogledu budunosti cijele Zemlje. Danas se zapravo, svjesno ili nesvjesno, svi mi svakodnevno ekoloki opredjeljujemo. inimo to i kada stvaramo stavove prema za gaenju Zemlje, atomskoj energiji i nuklearkama i u trenu kada odluu jemo hoemo li omot bombona ba citi na pod ili u ko. Ovo posljednje svakako zvui nevano u odnosu na prethodne stavove, no zapravo to nije. U tim malim, sitnim, svakod nevnim odlukama koje ovise samo 0 nama samima i nikome vie, za pravo i lee nesluene mogunosti ekologije a moda i nae buduno sti. Piui svoju prvu knjigu koju je nazvala Bio-vrt Marie-Luise Kreu ter kao pripadnica tada manjinskog broja praktiara bioloke obrade vrta koji su svijest o negativnostima kon vencionalne poljoprivrede pretoili u praksu pokuavajui neto promi jeniti bar u svom vrtu (i ivotu), e ljela je naprosto spoznaje do kojih je dola prenijeti drugim zainteresi ranim vrtlarima koji e na taj nain dati svoj mali doprinos ouvanju planete na kojoj ivimo. Postupno, kako je njezin Bio-vrt doivljavao svoje peto, deseto i daljnja izdanja. 1 Marie-Luise je sve vie spoznavala viu razinu vanosti malih vrtova

i "malih" ljudi koji su se opredije lili za "njezine" metode. Spoznaje koje se kao fine niti provlae kroz stranice ove vrlo praktine knjige danas su prepoznatljive u ekolokoj poljoprivredi cijeloga svijeta. Na ra zne naine pa i ekolokom obradom svojih malih estica zemlje ljudi su na zoran nain pokazivali svoje mi ljenje i elje, svoje opredjeljenje. Uz sve jae znanstvene argumente oni su u relativno kratkom vremenu postali ozbiljna smjernica u kreira nju programa vlada diljem svijeta. Nije potrebno potvrde toga traiti ak u Kini - tamonji praktini eko loki pristup obradi zemlje za kojim zapadna civilizacija kasni nekoliko stotina godina autorica je podrobno i slikovito opisala na stranicama ove knjige. Nama je daleko blii pri mjer Austrije ija je vlada tijekom posljednje decenije uloila goleme svote u program ekoturizma koji se velikim dijelom oslanja na eko loku proizvodnju hrane. Parlament Danske izglasao je, pak, na prijed log strunog tima koji je oformila vlada dugoroni program prelaska s konvencionalne na ekoloku po ljoprivredu. Program e potrajati jo niz godina no ve danas Danska je zemlja u kojoj iza ekonaljepnica koje garantiraju ekoloku proizvod nju i kvalitetu odreenih proizvoda u potpunosti stoji drava, a ne samo pojedini ekoproizvoai. A sve je zapoelo razmiljanjima i praksom pojedinaca kao to je Marie-Luise Kreuter... Od svih ekolokih inicijativa posljednjih se dvadesetak godina najee i najglasnije govori upravo o ekolokoj poljoprivredi, o biolo kom uzgoju hrane, a broj povrina koje se obrauju na taj nain raste od 20 do 2 5 % godinje. Nasuprot tome, konvencionalna poljoprivreda stagnira. Za takav trend koji ne po kazuje niti najmanju tendenciju opa danja postoji niz razloga proizilih iz razliitih pobuda, a svaki od njih

ima svoju "teinu". Doba u kojem ivimo doba je osvijetenog, samo stalnog pojedinca koji je. zahvalju jui svakodnevnoj percepciji niza informacija, vie nego ikada prije postao svjestan dogaanja oko sebe i njihovih posljedica. On je svje stan sve vee degradacije okolia i prirode ija je posljedica zagaenje zemlje, zraka i vode - tri osnovna uvjeta za odranje ivota. Upravo ekoloka poljoprivreda nudi, u veli koj mjeri, ouvanje tih resursa. Bri ga za zdravlje u kojoj vano mjesto zauzima prehrana zdravija od one na koju smo do sada navikli polako prestaje biti pomodni trend i postaje sastavni dio svakodnevice. Ekoloki uzgojeno voe i povre u kojemu, kako to lijepo kae Marie-Luise Kreuter prepoznajemo okuse iz bakinog vrta, povratak je prirodi u kojoj je vaniji sadraj od vanjskog izgleda. Nadalje, pojava kravljeg ludila koja je s punim pravom zabrinula veliku veinu potroaa mesa i ozbiljno uz drmala gospodarstvo pogoenih ze malja dovela je u pitanje etinost da nanjeg masovnog uzgoja ivotinja. Rasprave o genetski modificiranoj hrani i njezinim jo neutvrenim po sljedicama po ljudsko zdravlje nisu novost, a protivnika je sve vie. U ekolokom pristupu poljoprivredi, meutim, etinost proizvodnje hra ne kao i uzgoja ivotinja ostaje ne upitna. Ne smijemo, takoer, zabo raviti niti financijsku raunicu koju su mnoge vlade potiui ekoloku poljoprivredu i ulaui u nju velika sredstva imale u vidu: dok u izvozu konvencionalno uzgojenih namirni ca postoje "zidovi" pa se nije lako probiti na trite, u izvozu ekolokih proizvoda te nevidljive granice ne postoje - potranja i dalje premauje ponudu. Sve do sada govorili smo o svjetskim ekolokim trendovima. No. kako to izgleda kod nas. u Hr vatskoj? Naalost dovoljno loe da jedan od vodeih europskih ek

sperata kada govorimo o ekolokoj poljoprivredi i suvremenim tenden cijama vezanim uz tu tematiku mr. Darko Znaor kae: Hrvatska je u taj (svjetski) trend ukljuena vrlo mar ginalno, zakanjelo i bez stvarne po litike volje da se stanje promijeni na bolje. Dok mi tek trebamo pokre nuti organiziranu eko-proizvodnju itarica, to je najjednostavnije, do tle esi na trite ve izvoze eko-tjesteninu, dakle gotov proizvod. Potvrde za ovakvo miljenje, koje veinom dijele i lanovi raznih hrvatskih ekolokih udruga, nalaze se i u objektivnim statistikim po dacima koji pokazuju da za veinom zemalja Europske unije kasnimo dvadesetak godina, a za naprednijim zemljama i 30 godina. Pozitivni po maci postoje tek u posljednje vrije me i prvenstveno se vide u donoe nju Zakona o ekolokoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih pro izvoda koji je prijeko potreban opi okvir za bilo kakvo daljnje djelova nje. Vlada, meutim, u nizu olakica koje su predviene za poljoprivredu nije predvidjela nikakve poticaje za ekoloku proizvodnju. U susjednoj Sloveniji oni postoje. ini se d a j e . nimalo iznenaujue, svjetski eko loki trend kod nas trenutno najpri sutniji medu "obinim** ljudima koji svoja promiljanja svakodnevno i sve ee iskazuju. Oni gotovo u pravilu prvi reagiraju na razna zaga enja rijeka, jezera i mora i u vie se navrata nisu ustruavali glasno i organizirano iznijeti svoje miljenje o nekim "viim" interesima koji su mogli ugroziti prirodu u njihovoj neposrednoj okolini, pa ak i zati ene prirodne zone. Trgovine zdra vom hranom imaju svoje, sve broj nije, kupce a predavanja i seminari o ekolokoj obradi zemlje, pripravi komposta i zatiti voda koje orga niziraju domae ekoloke udruge pa i europske zaklade za promociju ekoloke poljoprivrede, poput nizo zemske Avalon Fundation, vie su

nego dobro posjeeni. Neto noviji trend koji se stidljivo ali i uspjeno, posebice u Istri, probija u nau svakodnevicu je i eko-turizam na obi teljskim gospodarstvima - vlasnici ugouju turiste ili prireuju zaba ve s ponudom raznih domaih jela i pia ekoloki proizvedenih na tom istom gospodarstvu. Preko njih i do maa je turistika ponuda krenula u pravcu koji trenutano predstavlja svojevrsni boom u svjetskom turiz mu. Veina nas koji smo. zainteresi rani, uzeli u ruke Bio-vrt Marie-Lui se Kreuter nee se vjerojatno nikada pozabaviti ekolokom proizvodnjom hrane za prodaju, izvoz ili turizam. No, to nije vano. Mada iskustva i vrlo praktini savjeti izneseni u ovoj knjizi uvijek mogu dobro posluiti i "ozbiljnom" proizvoau ona je. u osnovi, i namijenjena vrtlatimaamaterima. ljudima koji imaju svoje vrtove i cvijetnjake u sklopu oku nice ili na periferiji grada i koji uz rekreativni hobby ele sebi i svojoj obitelji pruiti zdraviji nain pre hrane i vratiti nezaboravne okuse iz bakinog vrta. Suraujui s prirodom oni e tako vratiti i djeli ljubavi koji svi mi dugujemo Zemlji - svom domu. Upravo njima Marie-Luise Kreuter namijenila je svoj Bio-vrt: toplu, inovativnu i pristupanu upu tu za rad.

Jadran ka

Bata

1 Uobiajeno se jo uvijek koristi i naziv "sorta", mada je "kultivar" usvojeni struni naziv. (op. prev.) - str. 8.

Brehm, Alfred E d m u n d (18291884.), njemaki zoolog. 'Brehm. otac ivotinja" postao je poznat, prvenstve no, zbog svojih brojnih putovanja kao istraiva prirode, ali i zbog svog po

pularnog i utjecajnog djela Thierleben

ivotinjski svijet. (op. prev.) - str. 22.

Objanjenje znakova: Masno otisnuti brojevi = glavni opis * = fotografija T = tablica

Abele. U. 127 Abies 290 - koreana 290 - nobilis 290 - nordmanniana 290 - pinsapo 290 - procera 90 Acaena 260 - buchananii 260 - magellanica 260 - microphylla 260 acaena 260 Acer 284 - campestre 284 - pal maru m 284 - platano ides 284 - saccharinum 284 Achillea 2 3 7 * - filipendulina 237 -millefolium 127. 237 Adianlum pedatum 245 aeroban 18, 20. 43 Aesculus 285 - hippocasranum 285 - parviflora 285 - x carnea 285 Ajuga reptans 262 rase 224* Alchemilla 262 - erythropoda 262 - mollis 262 - vulgaris 262 - xanrhochlora 262 alelopatija 76. 94 alge 19, 62, 6 3 , 6 6 * , 307 alge iz Sjevernog mora 128 alge. crvene 66 alge. koraljne 66, 132 alge. modrozelene " 21,66 alge. smee morske 66 A/Hum 256 - chrisrophii 257 - giganteum 257 - molv 2 5 7 *

- oreophilum 257 alpska rua 277 Alyssum - maritimum 219 - 5 ^ / / e 2 5 1 * . 260 Amelanchier 272* - canadensis 272 - /a<?v/s 272 - lamarckii 2 7 2 * - ova/is 272 amonijak 42, 64 anaeroban 18, 20. 42, 43 analiza kalcija 6 3 * analiza tla 63, 71 Andra, Hermann 84 anemona 247*. 303 anemona, bijela 247, 251* anemona, 'de Caen" 247* anemona. japanska 232* anemona, jesenska 232* anemona, 'St. Brigid' 247 Anemone blanda 247* - coronaria 247* - hupehensis 2 3 2 * - japonica, hibridi 232* - nemorosa 261 Anethum graveolens 176, 177* anis 143 Anrhriscus cere folium Ml Anrirrhinum majus 214* antropozofija 132 Aphelenchoides 99 Aphidoletes aphidimvza 107 Aquilegia 226. 2 2 7 * - vulgaris 226 Arabis 2 5 7 * - blepharophylla 257 - caucasica 257 - x arendsii 257

Arion - ater 110 - hortensis 110 ari 290* aroma 37, 38, 6 1 , 79 Artemisia - absinthium 102, 184 - dracunculus 180* Arundo dona.x 244 asimilacija 25. 29 Aster 212*. 2 2 7 * - alpinus 227 - amellus 227 - dumosus 227* - ericoides 227 -jednogodinji 212 - novae-angliae 2 2 7 * - novi-belgii 227* - tongolensis 227 astilba 227. 280 Astilbe 227 - arendsii. hibridi 227 - chinensis var. pumi/a
22~

- chinensis var. tac/uerii 227 -japonica. hibridi 227 Aubrietia 228 Austin. David 264 Azalea pontica 278 azaleja 270. 277* - aronense-geisha. hibridi 278 - exbury. hibridi 277 - japanski, hibridi 278* - knap-hill. hibridi 277 - mollis, hibridi 277 - pontica. hibridi 278 Azotobacter 21

B
Bacillus thuringiensis 106 bava za kinicu 136 bava za kompost 45, 49* bava za tekui gnoj 136 bagrem 286 bagrem, obini 287 bakar 63 bakterije 19. 22. 100 bakterije, kvrine 2 1 * . 6 1 . 6 5 . 66, 149 balavac. poljski 110* baldahin-pauci 92

Balfour. E. B. 132 Balzamina212 bazga 4 5 . 274*, 302 bazga, crna 302 bazga, crvena 274, 302* Beba. Hans 84 Begonia - crispa 252 - fimbriate 252 - marmorata 252 - pendula 252 begonija. hibridi 252 begonija. multiflora 252 begonija. visea 252 bekica 243 bekovina. mirisna 279 Bellis perennis 223 bentonit71 berba 141 berba, voa 202 Berberis 270, 2 1 1 * . 302 - buxifolialU -julianae 271, 3 0 3 * - thunbergii 271 - vulgaris 2 7 1 * Bergenia 228 bergenija 228 beskojenka 243 Betula 284* - papyri/era 284 - pendula 284* bilje, korijenasto 126 bilje, samoniklo 33. 53.96.131,184. 392.311 biljke, iji se cvijet koristi 126 biljke, gomoljaste 246* biljke, indikatori 33, 96*. 97 biljke, jako zahtjevne 61.64,73,74,75, 77.78.85,136, 137 biljke, koje cvjetaju ujesen 252 biljke, koje donose plodove 126 biljke, kratkog dana 25 biljke, lisnate 126 biljke, penjaice 293, 295 biljke, plivajue 306

biljke, s korijenjem u mreama 270. 283 biljke, s tresetita 6 3 . 72,103,277 biljke, s viticama 295 biljke, samonikle 143 biljke, sjene 123 biljke, slabo zahtjevne 73. 74, 75. 77. 85. 136,149 biljke, srednje zahtjevne 73, 74, 75, 77, 78, 136. 137 biljke, vodene 308 T biljni aktivator 128 biocenoza 76 biotop 305 biretka 227, 280 biserak 302 biskupska kapica 261 * blanjevina 187, 193 blaenak 234 Blechnum spicant 245* blitva 149 blitva, lisnata 149 blitva, peteljkasta 149 bob 79*, 152* bobiasto bilje, samoniklo 302 bogia 229, 230* bogia. kovrava 230 bogia, s bijelim obrubom lista 230 bolest, stabljike malina 52 bor 26. 289 bor krivulj, kleka 289 bor. patuljasti 289 Borago officinalis 176* borak, obini 306 borovica 291 borovica, patuljasta 291 bosiljak 175* - crvenolisni 175 - sitnolisni 175 - velikolisni 175 Buirytis 100* Boucher. Jean 132 boina zvijezda 25 bour 234* bradavka 213 Brassica oleracea 159 brano, bazaltno 71 brano, glineno 48. 71

brano, kameno 48. 55, 62. 6 3 . 64. 70*. 7 1 * , 7 1 , 103, 133. 142 brano, koralj no 62 brano, kotano 6 1 . 62,65,71 brano, lavino 71 brano, silikatno 71 brano. Thomasovo 6 1 . 62, 69, 7 1 , 132 brekinja 285 breskva 207 breza 284* breza, obina visea 284 brgljez 89 brijest 287 brijest, glatki 288 brijest, poljski 287 brijest, Resista 287, 288 Briza media 244 broika, ekinjasta 33 brokula 161* brljan 294. 297* Bruce, Max E. 127. 128 bubamara, dvotokasta 90* bubamare 32, 90*, 91 Buddleja 279. 302 - alternifolia 297 - davidii 279 buha. biljka 106 buha. ivotinja 79. 103 bujad 101* bukva 284 bukva, obina 284 bunarka 147* bundeva 143, 163. 164 bundeva, ukrasna 45 Buxus 2 7 1 * - sempervirens var. sempervirens 271

c
C:N - odnos 4 3 . 44. 50,61,73 Calcitest 71 Calendula officinalis 216* Callislephus chinensis 212* Callitriche 307 Calluna vulgaris 258 Campanula 230

- carpatica 230 - glomerata 230 - lactiflora 230 - latifolia 230 - medium 223 - persicifolia 230 - portenschlagiana 230 - poschkarskyana 230 Campsls radicans 299 Canna indie a. hi bridi 252 carboneum 43 Carex 243 - morrowii 243 - ornithopoda 243 - planlaginea 243 - umbrosa 243 cari 89 carsko oko 233* Carum can-i 178* Caiyopteris 271 - incana 271 - x clandonensis 270 Caspari 2 5 . 4 3 . 60. 7 1 . 76 Caspari. Fritz 18, 2 1 . 42 cedar 291 cedar, atlantski 291 cedar, himalajski 291 Cedrus 291 - atlanrica 291 - deodora 291 celer 156* celer 27*. 29. 79. 141. 142*, 143. 155 celer, peteljkasti 156* celinica 314 Centaurea 232 -cyanus 214, 2 1 5 * - macrocepha/a 232 - montana 232 centifolije 264 Cepaea hortensis 110 - nemoralis 110 Chaenomeles 278* - japonica. hibridi 278* - speciosa, hibridi 278 Chamaecyparis 290 - lawsoniana 290 - obtusa 290 - pisifera 290 Chamomilla recutita 96*, 127. 185* Chan, Peter 83 Chateaubriand 16

Cheiranthus - allionii 223 - cheiri 223* Chenopodium capitatum 149 Chionodoxa 249 - gigantea 249 - luci/iae 249 - sardensis 249 Chiysanthenum cinerariaefolium 106 Clvysopa caniea 107 cikla 7 8 * . 141. 142*. 157, 158* ciklus, hranidbeni 18 Cimicifuga 238 - acerina 238 - dalmriea 238 - racemosa 238 - simplex 238 cinija 221* Clarkia - amoena 212 - elegans 218 - itnguicuiaia 218 Clematis 296* - jackmanii. hibridi 297 - lanuginosa, hibridi 297 - maximowicziana 297 - montana 296 - paniculata 297 - patens, hibridi 296 - tangutica 297 - vitalba 297 - viticella. hibridi 297 Cleome hassleriana 218 Cobaea scadens 213 Cochlearia officinalis 178 Colhicum autumnale 254* Convallaria majalis 263* Coreopsis 233* - grandiffora 233 - lanceo/ata 233 - verticillata 233 Comus 273 - alba 273 - canadensis 2 7 3 -florida 273 - kousa 2 7 3 - mas 274* - sericea 273

Cor'.adera selloana 244 Coiynebacterium michiganense 100 Cosmos - bipinnatus 217* - suiphureus 217 Co tin us 276 - cogg}gria 276 crna noga 99 crna pomonica 33. 96* crni korijen 158* crnogorica 288 - sadnja 283 crnji ka 213* Crocosmia 256 Crocus - tommasinianus 248 - vermis 248 crtiavost. bijela 100 crtiavost. uta 100 crv.nitasti 19. 98 crvenda 88, 8 9 * crvenrepka 88, 89 Cucurbit a pepo 163 cvijee, livadno 312 cvijee, lukoviasto 246*, 303 cvijee, poljsko 312. 314 cvijee, samoniklo 312 cvjetaa 80. 160, 161*.161* -zelena 159*. 161 cvjetar. jagodin 102 cvjetne mjeavine. koje mame kukce 312 Cvnoglossum officinale 109 Cvtisus 273 - deeumbens 273 - praecox 273 - seoparius. hibridi 273

estoslavica, perzijska 96* enjak 109. 142*. 154 ioka 172. 173* u b a r 7 8 , 79. 143. 175 uvarkua 229 vorak 88

D
Dahlia, hibridi 252*. 253 dalija 246, 252*, 253 dal i ja. anemonasta 253 dalija. dekorativna 252*, 253 dalija. jastuasta 253 dalija, kaktusasta 252*, 253 dalija, ukrasna 252*. 253 dalije. "naboranog ovratnika" 253 dani sjetve 126 Daphne 279 -cneorum 279 - mezereum 279 Darwin. Charles 26. 94 dadevnjak 307 deformacije 100 Delphinium - ajacis 217 - belladonna, hibridi 236 - consolida 217 - elatum, hibridi 236 - hibridi 236*. 237 - pacific, hibridi 236 Dendranthema grandiflorum, hibridi 228. 229* - indicum. grupa 228 - koreanum, g a i p a 228 - rubellum, grupa 228 Det vceras reticulatum 110* Deutzia 271, 302 - gracilis 271 - x hybrida 271 - x magnifica 271 Dianthus 2 1 5 * - barbatus 222* - caryophyllus 215 - chinensis 2 1 5 * - chinensis var. heddewigii 215 - plumarius 229

aavost 108 aj. biljni 101 aj, od luka i enjaka 102 ajevke 266 ajevke. rue 264 estika. poljska 96* estoslavica 3 3 * , 242. 311

Dicentra 2 4 1 * - eximia 241 -formosa 241 - spectabilis 241 Digitalis purpurea 2 2 * dijeljenje 174 dijeljenje korijena 226* dinja 171 disimilacija 29, 42 Ditylenchus dipsaci 99 divizma 2 2 3 * divokozjak 230* djetelina 193, 311 djetelina, livadna 312 dlaice, korijenove 26,27 dojcija 27, 2 7 1 , 3 0 2 Doronicum 2 3 0 * - caucasicum 230 - orientale 230 dragoljub 45, 79, 8 1 , 8 6 , 1 7 7 * , 202 drenaa 86 drijas 260 drijemovac 2 4 8 * drijen 273, 274*, 302 drvee, domae 301 drvee, listopadno 284 - sadnja 2 8 4 * drvo, vretenasto 276 Dryas 260 - octopetala 260 - x suendermannii 260 Dryopteris filix-mas ' 101,245 Dschuang Dsi 14 dud 302 " duhan, ukrasni 221 * dunja 142, 2 0 5 * , 302 dunja, japanska 2 7 8 * dunja, ukrasna 2 7 8 * , 302 duik 2 1 , 22, 24, 4 3 , 6 1 , 6 4 , 65, 123, 149

137 ekstrakt, iz cvijeta buhaa 106 ekstrakt, listova rajice 102 ekstrakt, od koprive i hladne vode 101 ekstrakti, od zainskog bilja 101 elementi, ivotni 23 Encarsia formosa 107 Enchytraeide 19 endivija, ljetna 145 e n d i v i j e 8 1 , 142,146* energija, suneva 25, 27 Epimedium 2 6 1 * - grandiflorum 262 - x rubrum 262 - x versicolor 262 Equiselum arvense 68*,101* Eranthis - cilica 251 - hyemalis 251 Eremurus 232 - himalaicus 233 - stenophyllus ssp. stenophyllus 2 3 3 - x isabellinus 233 Erigeron 229 erozija 54 erozija tla 16 Eruca sativa 148 Envinia amylovora 100 Eryngium 229 - alpinum 229 - planum 229 Erysiphe 100 Euonymus 276 - europaeus 277 -fortunei var. Vegeta 277 Euphorbia lathyris 109,224

- ovina 243 Findhorn 128, 129 fitoncidi 77, 9 4 , 2 1 6 flisevi 104* floribunde-rue 264, 265, 266 'Florika' 187* Foerster, Karl 8, 14, 226, 235, 236, 242 folija, ljepljiva uta 104 folija, perforirana 57 - rastezljiva 138 folija, plastina crna 57 Forsythia 273 - ovata 273 - x intermedia 273 forzitija 273, 302 fosfat, sirovi 6 1 . 69 fosfor 2 1 , 61 fotosinteza 25. 28, 29, 62 Fragaria - vesca 186 - vesca var. semperflorens 186 - x vescana 187* France, Raoul R. 22, 27,41 France-Harrar, Anni 131 Franck, Gertrud 8 1 , 82 Franz, Jost M. 123 Fraxinus 285 - excelsior 285 - ornus 285 frezanje 58 Fressia, hibridi 254 frezija 246, 254 Fritillaria imperialis 109, 248 - meleagris 248 Fukuoka, Masanobu 131 Fumaria officinalis 96* funkija 229, 230* funkija, velika plavolisna 230

urica 2 6 3 *

F
Fagus 284 - sylvatica 284 - sylvatica f. purpurea 284 Fallopia aubertii 299 fazelija 66*, 216 fazin 151 Festuca - amethystina 243 - cinerea 242*, 243

E
Ephinops 232 - bannaticus 232 - ritro 232 edafon 22 Eisenia foetida 93 eko vile-kopaice 5 8 * .

G
Gaillardia pulchela 213 Galanthus 249 - elwesii 249 - nivalis 249 Galinsoga parviflora

96* Galium odoratum 263 garniture, za analizu tla 63 gatalinka 3 0 8 * gavez 6 8 * , 1 8 4 Geranium 2 4 0 * - dalmaticum 240 - endressii 240 - grandiflorum 240 - himalavense 240 - macrorrhizum 240 - magnificum 2 4 0 * - sanguineum 240 - subcaulescens 240 Geum 234 - coccineum 234 - hibridi 234 Ginkgo biloba 2 8 9 * ginko 189*, 289* gladiola, Butterfly 254 gladiola. hibridi 246, 254 gladiola. movarna 307 gladiola, velikocvjetna plemenita 254 Gladiolus - communis ssp. byzantinus 254 - communis ssp. communis 254 glicini 298* glicinija 2 9 8 * glistaci (nematode) 19, 95. 98 gliste, kine 19, 2 1 , 22*. 42, 44, 50, 54. 59. 60, 92, 9 3 * Globodera 99 glog 45, 302 glukoza 28 Glyceria maxima 244 gljivica, brijesta 287 gljivica, brijestova 287 gljivice 19, 22, 99 gljivice, zemljine tetne 99 gmazo\ i 89 gnoj, govei 62, 64 gnoj. konjski 49, 64, 137 gnoj. kravlji 44, 49, 132 gnoj, ovji 44, 6 1 , 64 gnoj, stajski 133 gnoj, svinjski 44, 49, 62, 64, 193

gnojidba 59, 123, 132, 175 - organska 61 - tekua 6 7 * gnojidba, zelena 56, 65,78, 133,137, 149 gnojiva, biljna tekua 68, 133, 141 gnojiva, duina 61 gnojiva, fosforna 61 gnojiva, mineralna 11 - prirodna 69 gnojiva, tekua 69 gnojivo 44, 48, 49 - biljno 65 - organsko 22, 64 T, 137 - sintetsko 69 - ivotinjsko 64 gnojivo, na bazi kalcija 62 gnojivo, na bazi kalijmagnezija 69 gnojivo, od peradi 64 gnojivo, od rogovlja 65 gnojivo, tresetno mjeovito 72 gnojivo, umjetno 60. 69 Goethe 87 gomolji 29 goruica 6 7 * goruica, poljska 33 grablje 58, 136 Graf, Ursula Rosli 127 grah 45, 142, 143, 151, 152* grah, crveni 152 grah, niski 78*, 79, 150, 151*, 194 - ljubiasti 151* grah,sueni 143 grah, uti niski 151 * grahorica 193 grahorka 312 graniica 240*, 2 4 1 , 307 graak 150*, 194 graak, areni 312 graak, eerac 150* grbica, sjetvena 80, 177 grice 104 gredica, s trajnicama 175 gredica, u obliku

kratera 128, 129* gredica, visoka 8 6 * grinja, grahova ili obina 98 grinje 19, 9 8 , 3 2 . 102 grinje, grabeljive 32, 8 7 , 9 2 , 98, 103. 106*, 107 grinje, jagodine 102 grinje, kupinove 102 grm, vretenasti 197 grmlje, bobiasto 302 grmlje, ukrasno 270 grmlje, za ivicu 287 gromotulja219, 257*, 260 grudice zemlje 22 guano 64 gujavice, gnojevne 93 gujavice, kompostne 93 gujavice, obine 93 gusjenice 32, 79, 98. 102 gusjenice kupusnog bijelca 98*, 104 guarka 257* gutacija 3 1 * Gvphophila 237 - elegans 2 1 7 - paniculata 238 - repens 238

H
Haber-Bosch 21 habulica 238 Haller, Albert von 18,94 Hamamelis 280 - japonica 280 - mollis 280 - virginiana 280 - x intermedia 280 hamamelis 280 Hedera 2 9 7 * - helix 297 - hihernica 297 helenij 239 Helenium, hibridi 239 Helianthemum, hibridi 260* Helianthus 239 - annus 218 - atrorubens 239 - decapetalus 239 - salicifolius 239 - tuberosus 109, 173

Helichrysum bracteatum 219 Helictotrichon sempervirens 243 He Hops is helianthoides var. sabra 238 heliotrop 213 Heliotropium arborescens 2 1 3 Helix pomatia 110 Helleborus 2 2 8 * - du me tor um ssp. atrorubens 228 -foetidus 228 - niger 288 Hemerocallis ->/ra241 -hibridi 240*, 241 - thunbergii 241 Hepar sulfuris 103 Hepatica 2 6 2 * - nobilis 262 - transsylvanica 262 Heterodera 99 Heterorhabditis 107 Hibiscus syriacus 274 Hippophae rhamnoides 278 Hitschfeld, O. 32 hmelj, ukrasni 259, 299 hortenzija 274*, 2 7 5 * hortenzija, metliastih cvjetova 275 hortenzija, penjaica 299* hortenzija, vrtna 275 Hosta 229, 2 3 0 * - albomarginata 230 -fortune i 230 - plantaginea 230 - sieboldiana 230 - undulata 230 Howard, Albert 14, 1 8 , 2 1 , 2 3 . 3 2 , 132 hranjiva 59, 6 0 . 6 1 , 9 2 hrast 285 hrast, lunjak 285 hra, paprene metvice 182 hra, ribiza 102 hrde 99, 102 hren 142, 178 hrpe izmeta 6 5 * hudoljetnica 229 humak 8 3 * , 8 5 * . 187 humak, kineski 83

humin 22 Humofix - prah za brzi kompost 128* humus 15. 16*, 17, 85, 92, 96. 131 humus, od kore 7 3 * , 193 humus, trajni 22 Hyacinthoides hispanica 250 Hvacinthus orientalis 247 Hydrangea 274, 2 7 5 * - anomala ssp. petiolaris 299* - aspera ssp. sargentiana 275 - macrophyila 275 - paniculata 275 Hypericum 257 - calycinum 258 - perforatum 184, 185*, 257 - polyphyllum 258 Hyperphos 69 Hyssopus officinalis 184

231 - germanica var. florentina 23 1 - germanica var. germanica 231 - hollandica, hibridi 248 - latifolia 248 - reticulata 248 - sibirica 232 - spectabilis 232 ishrana bilja 59 ispiranje 5 3 * ispitiva kalcija 71 ivanica, uta proljetna 230* ivanice 2 3 3 , 3 1 2 , 3 1 4 ivica, puzava 262, 311 izbojak. u obliku bia 207 izbojci. boni 168*. 194*, 195 izbor sorte 124 izgrizanje pupova 202 izluevine kiselina 27 izmet od kunia 44, 64 izmet od peradi 49, 61. 62 izmet, kokoji 65 izmjena iona 62, 70 izmjena tvari 29 izraslice raka 100

jasen 285 jasen, crni 285 jasika 286 jasmin 275*, 302 jasmin, nepravi 275* - pepelnica 100 jasmin, pravi 3 0 0 * jasmin, trubasti 299 Jasminum nudiflorum 300* javor 284 javor klen 284 javor mlije 284 javor, dlanastolisni 284 jela 290 jela, andaluzijska 290 jela, kavkaska 290 jela, korejska 290 jela, panjolska 290 jelenak 245 jetrenka 262*, 302 jezerce 3 0 5 * jezerce, izvedba 305 je 88, 303 jorgovan 272, 2 7 3 * , 302 jorgovan, kraljevski ~272 jorgovan, ljetni 279 juha od komposta 69 juha od koprive, ljuta 101 juha od kvasije 102 juha od poljske preslice 101 juha od vratia 101 juka 242 Juniperus 291 chinensis 291 communis 291 * horizontalis 291 virginiana 291

I
Iberis - amara 217 - sempervirens 259 - umbellata 217 iirot, obini 306 iglica 240* Impatiens - ba Is amino 212 - glandulifera 212 infekcija, bakterijska 52 infekcije, virusne 52 inkarnatka 6 6 * insekticidi 87 inulin 173 lpomoea - imperial is 220 - purpurea 220 - tricolor 220* Iris 2 3 1 * , 247 - barbata elatior, skupine - barbata media, skupine - barbata nana, skupine - danfordiae 2 4 8 * - ensata 232, 307 - germanica, hibridi

J
jabuka, rajska 167 jabuka, ukrasna 280. 302 jabuke 142, 143,202. 203* jaglac 235 jaglac, blijedouti, proljetni 236 jaglac, planinski 236 jaglac, rani 235 jaglac, u " e t a a m a " ~ 236 jaglac, vrtni 236 jaglaci, niski 235, 311 jagoda, ileanska 186 jagode 186, 187* jagode mjesearke " 186,188 jagode, umske 186, 187,188* jagode, vrtne 187 jarce vac 51 jarebika 284*, 302 jarmen 312

K
kadifica 79, 9 5 * , 219, 221* kadulja 79, 174*. 183*;237 - arenolisna 174*. 183 kadulja, livadna 314 kalanhoja 25 kalcij-cijanamid 52 kalendar, seoski 126 kalij 2 1 , 62, 102 kalijev sapun 102, 103 kalijeva sol 69, 103

kalijeve- gnojivo 62 kalij-karbonat 103 kalij-magnezij 62. 69. 132 kalij-silikat 103 kalina 275. 2 7 6 * . 302 kamenika 239 kamenika. "jastuasta" 239 kamenika. "mahovinasta" 239 kamenika. "rozetasta" 239 kamenika. sjenovita 239 kamenjar 175 kamilica 9 8 * . 127. 132. 185* kampsis 299 kana 252 kapa. zlatna turska 256 karbonat, magnezij ev 72 kelj 80. 159*, 160 kelj. lisnati 8 1 . 159. 162* kemija 11 kerija 277*, 302 Kerria japonica 2 7 7 * kesten, divlji 285 kim 143. 178* kim. divlji 312 King. F. H. 131 kiselica 3 3 . 312 kiselina, kremena 103 kiselina, maslana 42 kiselina, ugljina 2 1 . 24, 25, 29, 54 kiselost tla 63 kisik 24, 28 kia 31 kitice od zainskog bilja 143* klarkija 212. 218 kleka 289 klematis 294*, 296* klen 284 kleoma 218 klijalite 137*. 141 klijalite. konstrukcija 138* klini 2 1 5 * , 229 klini, kineski 2 1 5 * klini/turski 222* klini, vrtni 215 klorofil 28. 99

kloroplasti 28 kloroza 6 2 * , 63 kobeja 213 kockavica 109, 248 Koeleria glauca 243 kokarda 213 kokoti 217. 236*. 237 kolkvicija 275. 302 Kolkwitzia amabilis 275 kolutiavci 19 komora 143. 170* komora, "gomoljasti" 170 kompleks gline i humusa 22. 92 kompost 32. 3 3 . 4 1 . 4 5 * , 131. 132. 133, 136, 175 - poluzreli 54, 56. 59 -zreli 5 0 , 5 1 kompost od gnoja 49 kompost od iglica 193 kompost od kore 187. 243 kompost od lia 49. 72, 1 9 3 , 2 4 3 . 2 4 5 kompost od mala 50. 53 kompost od sijena 50 kompost od travnatih komada 50 kompost, grubi 137 kompost, specijalni 49.63 kompost, zreli 140 kompostiranje. povrinsko 5 3 * . 133 kompostite 4 2 * , 44, 47, 4 9 * kompostna hrpa 4 5 . 46, 4 7 * , 48, 5 2 * kompostna hrpa. gradnja 4 5 * , 46*, 47* kompostne biljke 127 kompostne tvari 44 kompostni uzorak 52 konara, prava 306 konstelacija zvijezda 126, 127 konstrukcije za penjanje 295 konzerviranje 141 konzerviranje voa 202

konjska smrt 307 kopaica 58, 59, 136 kopaica, jednozubna 136. 5 8 * . 137 kopar 7 9 * . 1 7 6 . 177* kopriva 33, 6 8 * , 100, 101*. 127, 132, 184,312 -velika 184 - mala 184 kopriva, indijska 231 kora hrasta lunjaka 127. 128. 132 korabica 80. 162 korijen u obliku repe 27 korijenova kapa 26 korijenovi glistaci 95 korijenovi glistaci. migrirajui 99 korijenje 25. 26*, 29 korijenje, duboko 26, 27 korijenje, zrano 26, 294.295 kornjae 307 korov 3 3 . 5 1 . 54 korov sa snanim korijenjem 51 kosmeja 217* kosovi 88 Kostliche von Charneux 205* kostri 33 kotrljan 229 kovilje 2 4 3 * . 244 Kowalew ski. Ulrich 128 kozja krv 297*. 298* kozja krv. umska 298 kozmos 217* kozokrvina 297*. 298* krabuljaa 213 krastavac za ukiseljavanje 164 krastavac, salatni 164 krastavac, visoki 164 krastavci 79*. 143. 163* - s bijelom korom 164* krastavci za klijalita 164 krastav ost. aava 103 krasuljica 177 kres-salata 79 Krieg. Aloysius 124

krizantema 228, 229* krkica 230 krocanj. prljenasti 306 krtica 88. 108 krumpir 2 1 . 7 9 , 8 1 , 165. 166*. 167 krumpir, cvijet 166* krumpir, rani 81 krumpirova zlatica 103, 104 kruke 142. 143, 205* kruni ciklus 27, 30 - tvari 22, 41 - vode 30 - ive supstance 27 kruni ciklus vode 24* krvara. mala 182,314 krvara. velika 182 kuice za ptice 89 kudrika 256 kukavika 45. 220* kukci 90. 98. 106, 107 kukolj 312 kukurijek 2 2 8 * kukuruz, eerac 45. 172* kultura, mjeovita 32, 40*, 60*, 7 3 * . 7 5 * , 76, 77, 7 8 * , 79*. 123. 133, 136 - koja odbija nametnike 78* - primjeri 79, 80*. 81 kumarin 109 kuni 99 kupine 190. 194, 195* kupus 8 0 , 1 4 3 , 160 kupus, crveni 159*, 160 kupus, kineski 162* kupus, iljasti 80 kupusna hernija 52, 99 kupusni bijelac 31 *, 79. 102 kupusnjae 29, 78, 79, 80. 141. 142. 159* kurika 276. 302 kvaliteta 37 kvaliteta, trgovaka 37 kvare 132 kvasija 102

- vulgare 2 7 3 lanac, hranidbeni 237 Langham, Derald G. 128 lapor 71 lapor, vapnenaki 62. 72 Larix 2 9 0 * - decidua 2 9 0 * - kaempferi 290 lastavice 89 Lathyrus odoratus 220* lavanda 143, 180* Lavandula angustifolia 180* Lavatera trimestris 219 lazarkinja, mirisna 263, 302 Lehane. Brendan 28. 31 Lemaire. Raoul 132 Lepidium sativum 177 les 15 Leucanthemum maximum 233 Leucojum vernum 248* Levisticum officinale 180 Levi-Strauss, Claude 14 levkoje 214 Leymus arenarius 243 liinka uiare 90* liinke 98 liinke bubamare 90* liinke muha lebdjelica 9 1 * . 103 Liebig, Justus von 60 Ligustrum 275, 2 7 6 * - ovalifolium 276 - vulgare 2 7 6 * lijepi deko 212 lijeska 4 5 , 142, 208. 209*. 302 lijeska, crvena 208 lijeska, umska 208 likovac 279 likovac, crveni uskolisni 279 Lilium 254, 2 5 5 * - auratum 255 - azijski, hibridi 256* - bulbiferum ssp. bulbiferum 256 - candidum 2 5 5 *

laboratorij, ovlateni 63 Laburnum 273 - anagyroides 273

- hansonii 2 5 6 - lancifo/ium 256 - mart agon 255 - orijentalni, hibridi - regale 256 - speciosum 256 limba bor 289 lipa 285, 286* lipa. ljetna 286* lipa. sitnolisna 286 lisiina 312 lie 52*. 59 Lithothamnium calcareum 66 livada jagoda 187* livada sa samoniklim cvijeem 309. 312*, 3 1 3 livada, "mravljenje" 313 livada, cvjetna 310*. 311,313* 314* loboda (Chenopodium capitatum) 149 Lobularia maritima 219 Lonicera 297* - capr i folium 2 9 8 * - henryi 298 - periclymenum 298 - x brownii 298 - x heckrottii 298 - x lellmanniana 298 lopata 58 lopo. patuljasti 306 lopoi 306* lovorvinja 276 loza 195 lozika 3 0 0 * lozika. peterodjelna 300 lozika. trokrpasta 300 luice 8 1 . 153* luk kozjak 8 1 , 153* luk u "etaama'" 154* luk. proljetni bijeli 154 luk. slian poriluku 154 luk. ukrasni 256 luk. zimski 153*. 154 luk, zlatni 257* lukovice 8 1 , 142*, 153* Lumbricus terrestris 93 Lupimts 233 - pofvphvllus, hibridi

233 Luzula 243 - nivea 243 - pilosa 243 - svivalica 243

LJ
ljekovita dimnjaa 96* Ijetnice 252 - dvogodinje 222 -jednogodinje 211 ljiljan 247. 254. 2 5 5 * ljiljan M a d o n e 2 5 5 * ljiljan, kraljevski 256 ljiljan, lukoviasti 256 ljiljan, raskoni 256 ljiljan, tigrasti 256 ljiljan, trubasti 256 ljiljan, zlatni 255 ljubica 263. 302. 312 ljubica, mirisava 263, 311 ljubiasti gavez 6 8 * . 100. 184.216 ljupac 143. 180

M
maja metvica 258. 259* mauhice 224 magnezij 2 1 . 28. 62, 62 magnezij, silikatni 71 Magnolia 276 - liliifolia 276 - x soulangiana 276 - stellata 276 magnolija 276 magnolija, zvjezdasta 276 mahunarke 2 1 . 6 1 . 6 5 * , 66, 149 majica zemlja 14. 17 majina duica 79. 143. 183. 261*. 312 - francuska 183 - njemaka 183 majina duica, ljetna 183 majina duica. zimska 183 mak 214, 215*, 234 mak iz seoskog vrta 215* mak turinak 215. 312 mak, divlji 215. 312

mak, vrtni 215 mal 33. 78. 137 mal od algi 56 mal od blanjevine 57 mal od gaveza 190 mal od koprive 56*. 190 mal od kore 56, 72, 73*. 187. 190, 193 mal od korova 56 mal od listova ljubiastog gaveza 56* mal od listova rajice 56 mal od lia 56. 57*. 187, 190, 193 mal od ljubiastog gaveza 193 mal od papira 57 mal od sijena 57*, 6 1 . 188. 193 mal od trave 5 5 * , 56 mal od zainskog bilja 56 mal. od kamenja 57 maliranje 53*. 65, 86 maline 190. 192. 193* Malope trifida 219* malovica 219* Mu/us 280 - adstringens 280 - coronaria 280 - toringo 280 - toringo var. Sargentil 280 mamac od piva 111 mamac za trenjinu muhu 125 mamac, feromonski 104. 124* mamci 103 mamci za pueve 110* mamutovac 290 mangrova 26 marelice 143. 198*. 207 - palir maslaak 33. 127. 132. 147*. 311 materijal za maliranje 53-57*. 59 materijal, bio-sjemenski 124 materijal, otpadni 45, 46* materijal, sjemenski 124

matinjak 181* matovilac 8 1 , 147 Matteuccia strufhiopteris 245* Matthiola incana 214 mauran 143. 178, 179* - francuski 178 - njemaki 178 Meconopsis betonicifolia 237 mekonopsis 237 mekuci 99 Melilotus albus 109 Melissa officinalis 181* Mentha - aquatica 182 - arvensis 182 - x piperita 182* - pul egi urn 182 merala 272* Mercurialis annua 9 6 * metamorfil 15 metan 42 metasekvoja 290 Metasequoia 290 metoda Howard-Balfour 132 - Lamaire-Boucher 132 - bioloka 130 - bioloko-dinamika 132.133* - organsko-bioloka 132 metode konzerviranja 141 metode uzgoja, azijske 130 metvica, paprena 182* metvica, poljska 96. 182 metvulja 181. 231 micelij gljivice 2 1 , 99 mignon-dalija 2 5 3 * mikoriza 21 * mikroelementi 62 mikroklima 136 mikroorganizmi 20*. 4 2 . 4 3 , 44, 54, 59. 61 Mimulus - luteus 213 - tigrinus 213 mirabela 208* mirobalana 281 Miscanthus

-floridus 244 - sinensis 244 mievi 86. 99 mijakinja 33, 9 6 * crijevac 96* mjere, biotehnike 104 mjeseevi ciklusi 132 mjesto za sadnju 141 mjeavine za zelenu gnojidbu 66 mjeavine, cvjetne 312 mlazevi 200 mljeika 109, 224 movarna kaljunica 306 movarna potonica 306 movarna aina 306 modra nauznatka 2 0 8 * mokrice 19 molibden 63 Molinia - caerulea ssp. arundinacea 243 - caerulea ssp. caerulea 243 Molisch, Hans 94 moljac, lukov 103 mombrecija 256 Monarda 181 - didvma 231 - hibridi 231 monilija 52 monokultura 11. 32.74 Montia perfoliata 147* montmorilonit 71 moravska jarebika 285 morska trava 66 moak 213 motika 58. 136 mozaik na grahu 100* mravi 32, 102, 108 mravinac 312 mrazovac 104. 254* mrea protiv povrtnih muha 104* mree 103, 104 mrki prpolj 110 mrkva 29, 78*, 8 1 . 141, 143. 156. 157* mrkva, divlja 312 muha. kupusna 104 muha, lebdjelica 9 1 * muha, lukova 81 muha, mrkvina 81 muha. trenjina 104

muharica 8 9 * muhe, povrtne 104 Muller, H. 132 Muscari 250 - armeniacorum 250 - comosum 250 muica, bijela 104, 107 muice ikarice, grabeljive 107 mumula 302 Myosotis sylvatica 2 2 4

niz, od kupina 45, 194* niz, od voki 197 Nymphaea - pygmaea 306 - tetragona 3 0 6

osa, listarica 102 ose, najeznice 91, 107 oskorua 284*, 302 oskorua, branava 285 oskorua, domaa 285 oskorua, planinska 285 oslad 245 osmoza 30 Osmunda regal is 245 ostak 33 otrolistac 176* otopina alkohola i sapuna 103 otopina kalijevog sapuna 102 otopina, hranjiva 60 otpaci iz kuhinje 45 otpaci, organski 48 otvori za sadnju 141 ovji gnoj 44. 6 1 . 64 ovratnik za kupusnjae 104 ovsik 312 ozelenjavanje jezerca 306 ozimnica 251. 303

NJ
njega humusa 133 njega stabla 202 njega tla 123, 130

o
nakupine izmeta kine gliste 92 naljevnjak 19 nametnici, tetnici 31, 87, 98 nanus-gladiole 254 naprstak 222* Narcissus 249* - bulbocodium 249 - incomparabilis 2 4 9 * - jonquilla 249 - poeticus 2 4 9 * - pseudonarcissus 249 - triandrus 2 4 9 nastanak grudica 22 nastanak humusa 15, 18*. 7 3 , 9 9 nastanak stepa 16 Nectria galligena 99 nedirak 212, 2 2 3 * nedostatak kalija 6 2 * nedostatak magnezija 62* nekroze 6 2 * nematoda, stabljikina 99 nematode 19, 95, 98 - grabeljive 107 nematode, cistoidne 99 nematode, lisne 99 Nemesia strumusa 212,213* nemezija 212, 2 1 3 * Nepeta 258, 2 5 9 * - cataria 2 5 8 - x faassenii 2 5 8 neven 79, 216* Nicotiana alata 221 * Nigella damascena 213* nitrat 38, 85, 148 nitrogenium 43 noni putnik 8 7 * oblici stabla 197 oboljenja, gljivina 99, 101, 102, 103, 105 oboljenja, virusna 98, 108 obrana od nametnika 97 - biotehnika 104 - mehanika 103 ocat, biljni 143* Ocimum basilicum 175* odoljen 127, 132 ognjica 217, 259 ograde 104 ograde protiv pueva 104, 110. 111* ogrozd, polustablaica 191* - orezivanje 191* ogrozdi 189, 191, 192* oko, djevojako 233* okopavanje 57 oksalna kiselina 148 okvir kronje 201 * oranje 58 orasi 208 orai, udesni 280 orezivanje drvea 2 6 9 * , 270 orezivanje kupina 194* orezivanje malina 193* orezivanje vretenastog grma 199* orezivanje ivice 3 0 3 * orhideja 26 origano 1 4 3 , 1 8 1 * Origanum - majorana 178. 179* - vulgare 181 *

Pachysandra termina Us 263 paempres 290 paempres, lavsonov 290 padaviavost 99 Paeonia - lactiflora 234 - officinalis 234* - suffruticosa 235 pahisandra 263 pajasmin 275* pak-choi 162 pakujac 226, 227* pale 52, 100 pampas-trava 244 Panieva omorika 289 Panicum virgatum 243*,244 Papaver 214, 2 1 5 * - orientate 234 - rhoeas 215 - somniferum 215 - somniferum var. glaucum 215 paprat 101, 244 paprat, bakterijska 132

paprat, umska 101, 102*, 245 papratnjaa 245 paprena metvica 79, 143, 182* paprika 170, 171* parazit slabosti 32, 100. 123 paraziti 99 Parthenocissus 300* - quinquefolia 3 0 0 * - quinquefolia var. engelmannii 300 - tricuspidata 300 pasji jezik 109 pasji trn 278 pastrnak 157* patent-kalij 62, 69 pation 165 patka, indijska trkaa 111 patlidan 171 pauci skakai 92 pauci, vujaci 92 paunjaci 92, 98 pauk, crveni 87, 98, 101. 106*, 107 pauk, krsta 9 2 * pavitina 296* pavitina. ukrasna 294*. 296* Pectobacterium carotovorum 100 pelin, estragonski 180* - francuski 180 - njemaki 180 -ruski 180 - sibirski 180 pelin, gorski 100, 101*, 102, 143, 184 pelin, pravi 100, 101* 102. 143, 184 -juha 102 - tekue gnojivo 102 Pennisetum alopecuroides 244* penjaice, grmolike 295 pepelnica 100*, 102, 103 pepeljaa 103 pepeljuga 149* pepeljuga, crvena 149* pepeo, drveni 62, 67,

69,71,103 Peronospora 100 perin 179 perin, seljaki s glatkim listovima 179 perinov korijen 142 perunika, bradata 231 - niska 231 - srednje visoka 231 - visoka 231 perunika, engleska 248 perunika, firentinska 231 perunika, japanska 307 perunika, niska bradata 232 perunika, nizozemska 248 perunika, patuljasta 248* perunika, sibirska 232, 307 perunika, uta 306 petoprsta 302 Petroselinum crispum 179 Petunia, hibridi 215 petunija 215 Phacelia 6 6 * - campanularia 2 1 6 - tanacetifolia 216 Pharbitis nil 220 - purpurea 220 Philadelphus 275* - coronarius 275 - lemoinei, hibridi 275 - virginalis 275 Phlox 235* - drummondii 218 - maculata 235 - paniculata 235* - subulata 259* Phoma lingam 99 pH-vrijednost 63, 7 1 , 72, 73 Phyilitis seolopendrium 245 Phytophthora infestans 9 9 * Phytoseiulus persimilis 92, 107 Picea 289 - abies 289 - breweriana 289

- glanca 289 - omorika 2 8 9 Pimpinella - major 182 - saxifi-aga 182 Pinus 289 - cembra 289 - mugo 289 - mugo var. mughus 289 - parviflora "Glauca" 289 - svlvestris 289 pipa 107 piretroidi 106 pirevina 244 pirika 51 pjegavost, lia 99 pjeninik 277 plamenac 218, 235* plamenac, crveni mahovinasti 259* planinica 307 Plasrnodiophora hrassicae 99 plemenjaa 99. 103 plemenjaa krumpira 102 plijesan, siva 100* plodnost tla 61 plodored 11. 73. 74* plunjak 262. 302 pljuskavica 257 pljuskavica, patuljasta 258 pljuskavica, rupiasta 1 8 4 . 1 8 5 * , 257 podjela gredice 135. 136* podruje, obalno 307 pojas oko debla 59. 201* pojasevi. ljepljivi 104 pojavljivanje minerala 69 pokrivai tla 57. 257 pokrivanje tla 59, 131. 133. 141 polijante, rue 264. 265, 266 polijeganje 99 polustablaica 197* Polygonum ajfine 259 Polvpodium vulgare 249 Polvstichum 245 p o m o za penjaice 295

pomona sredstva za gnijedenje insekata 92 ponos, snjeni 249 populacija nametnika 124 Populus 286 - alba 2 8 6 - balsamifera 286 - x berolinensis 286 - wemula 286 poriluk 7 8 * . 81. 155* Portulaca - grandiflora 216 - oleracea 179* portulak 179*. 216 posuda za kompost 48* Po ten ti l Ia 302 potonica 224 potronja humusa 61 povaljenica 270* povaljenice ogrozda 192* povre 144 povre, gurmansko 169 povre, korijenasto 141*. 155 povre, lisnato 148 prag tetnosti 124, 125 prastijenje 15 praenje 32 prai va 103 Pratvlenchus. vrste 99 pravila, seoska 126 prekomjerna gonjidba 60, 85 prekomjerna gnojidba duikom 61 * prekrivanje tla 54* premaz stabla 202 preparat iz gnoja 132 preparat, kremeni 132 preparati za kompostiranje 132 preparati za zatitu bilja, trgovaki 105-108 presaivanje 140. 141* preslica 68. 100. 101*, 103 preslica, poljska 96. 101* presliica 249*. 250 presliica. kimjasta 250

priuve hranjiva 26 prilike, susjedske 79 prilike, svjetlosne 123 primjena duika 43 primjena komposta 50* Primula 235 - auricula 236 - bees i an a 236 - bullesiana. hibridi 236 - bid ley ana 236 - denticulata 236 - elatior 236 - rosea 236 - veris 236 - vulgaris 235 - x pubescens 236 priprema tla 136 problemi povratka 35 proces pretvorbe 44 proces razgradnje 55 procjepak. panjolski 250.251* pro ljetnice 247* proso 243. 244* prostor, ivotni 302 protivak. tokasti 306 prpolj. vrtni 110 prskanje cvjetova 102 prskanje, zimsko 103 prsten, ljepljivi 104* Prunus 281* - avium 281 - cer as if era 281 - laurocerasus 276 - padus 282 - semdata 282 - subhirtella 282 - tenella 282 - triloba 282 preni ca 314 Pteridium aquilinum 101 ptice 88 ptice, koje se legu u dupljama 89 pujanik 245 pukotine, nastale smrzavanjem 202 Pubnonaria 262 - angustifolia 262 - officinalis 263 - rubra 263 - saceharata 263 pupar. malinin 102 pupavica 218*. 239* puteljci 135

puteljci. travnati 136* puzavac (ptica) 89 pu. vinogradarski 110 puevi 3 2 , 5 5 , 102. 104. 110 puevi golai 99, 110 puevi s kuicom 110 Pyracantha 272 - coccinea 272 - fortuneana 1272 - rogersiana 272

Quassia amara 102 Ouercus 285 - rebus 127. 285 - x turneri 285

R
rabarbara 173 rabarbara. cvijet 173* radi 145. 146* radi. crveni 146 radi, "Zuckerhut" 145.146* radna grupa "Grmlje* 8 rahlost 22. 55 rahlost uslijed djelovanja mraza 58 Rainer, Ronald 14 rajica, jajolika 169* rajice 38*. 79, 142. 143. 167* - krukolike 168* rajice sa sitnim plodovima 168 rajice, grmolike 168 rajice, sitne 167*, 168 rak stabla 99 Ranunculus aquatilis 307 - asiaticus 2 5 6 - repens 3 3 * rast. patuljasti 100 ratika 81. 159. 162* ravan 33 ravnotea, bioloka 36. 97 razgradnja 42. 43 razliak 214. 215*. 232. 312 razliak, plavi alpski 232 razliak. trajnica 232 razmnoavanje 174

razmnoavanje, drvea 2 7 1 * razmnoavanje. nespolno 108 razmnoavanje. trajnica 226* reakcija tla. alkalna 71 reakcija, svjetlosna 28 rebraa 245* repa 158 repe. "svibanjske" 158 Reseda odorata 216 resulja 96* rezeda 216 reznice 174. 226* reznice, korijenove 270* reznice. zelene 270* reuha. livadna 311 Rhododendron 277* - aronense-geisha, hibridi 278 - catawbiense 278 - exbury. hibridi 277 - ferrugineum 278 - hirsutum 278 - imped it um 278 -japanski, hibridi 278* - knap-hill, hibridi 277 - luteum 278 - mollis, hibridi 277 - pontica, hibridi 278 - praecos 278 - repens 278 Rhus 272 - glabra 272 - typhina 272 Ribes 280, 2 8 1 * - alpinum 281 - aureum 2 8 1 . 302 - nigrum 109 - sanguineum 2 8 1 . 302 ribiz 102. 189 -bijeli 190, 191* - c r n i 109, 191 - crveni 190* ribiz, planinski 281, 302 ribiz, stablaica 189* ribiz, ukrasni 280, 281* ribiz, ukrasni zlatni 281,302 Ricinus communis 66 riga. sjetvena 148 ringloi 208 ritmovi rasta 125

rizomi 231 Robinia 286 - pseudoacacia 278 rododendron 277* rogovlje, mljeveno 44, 61,65 rogoz, irokolisni 306 rokovi sadnje 126 Rosa 299 - alba 267 - canina 264, 267 - centifolia 2 6 7 - chinensis 267 - gallica 264, 267, 268 - hugonis 2 6 7 * - lutea 267 - moschata 267 - mundi 268 - pimpinellifolia 267 - rubiginosa 267, 302 - rugosa 267 Rosmarinus officinalis 182 rotkva 159 rotkva, ljetna 159 rotkva, proljetna 159 rotkva, zimska 141, 159 rotkvica 80, 8 1 , 159 rotkvica, ljetna 159 rotkvica, proljetna 159 rovac 103 rovica 8 8 * , 303 rucola 148 Rudbeckia 2 3 9 * - fulgida var. sullivantii 2 3 9 -hirta218* - laciniata 239 - nitida 2 3 9 ruj 272 ruj, runjavi 272 rujevina 276 rukola 148 rumenika 314 Rusch, H. P. 27, 132 rua, "obrasla m a h o v i n o m " 267 rua, bengalska 264 rua, galska 264, 268 rua, grmolika 265, 302 rua, kapucinska 267 rua, kineska zlatna 267* rua, krvara 267 rua, pasja 264 rua, poput karanfila

267 rua, stablaica 265*, 266 rua, vinska 302 rua, za ivicu 302 rue 264* - orezivanje 2 6 5 * - povijesne 264. 267 - sadnja 2 6 5 * - stare 264, 267 - zatita od zime 2 6 6 * rue, centifolije 2 6 8 * rue, engleske 264, 268 rue, grmolike 265, 267* rue, parkovne 265. 267* rue, patuljaste 267 rue, penjaice 266, 267*, 268*, 299 rue, plemenite 265, 266 rue, pokrivai tla 268 rue, samonikle 267*. 302 rumarin 182

s
sama od ricinusa 61,66 sadarka 217, 237 sadilica 141 sadnja, drvea 269* sadnja, ribiza 190* sadnja, trajnica 226 sadnja, ukrasne pavitine, klematisa 294* sadnja, zelenih paroga 169 sadnja, ivice 3 0 3 sag od mala 19 sakupljati 104 salata 8 0 , 1 4 4 salata, divlja 2 8 * salata, glavatica 144 salata, kristalka 144*, 145 salata, lisnata 144, 145* salata, ljetna 145 salata, proljetna 145 salata, rimska 145 salata, samonikla 147 salata, zimska 29, 81 Salix 187* - alba 287*, 288

- caprea 288 - mats uda na 288 - x simulatrix 288 salpiglosa 220 Salpiglossis sinuata 220 Salvia nemorosa 237 - officinalis 183* Sambucus 274 - nigra 274 - racemosa 274 samostan Fulda 128 Sanguisorba minor 182 Santolina 2 5 8 * - chamaecyparissus 258 - rosmarinifolia 258 saponini 8 1 , 148 Satureja hortensis 175 - montana 175 savija, groani 104 savija, jabuni 104 savija, ljivin 104 Sax if raga 239 Schuphan, W. 37, 38 Schweitzer, Albert 14 Scabiosa antropurpurea 217 - caucasica 238 Scilla 249*, 311 - hispanica 250, 251 * - siberica 2 4 9 * Sedum 2 3 8 * , 259 - acre 260 - album 260 - cauticolum 260 -foriferum 260 - pluricaule 260 - spathulifolium 260 - spec ta bile 238 - spurium 260 - telephium 238 Seifert, Alwin 58, 132 Sempervivum 229 - tectorum 229 Sequoiadendron 290 sijeno 73 sikavica 232 silikat, natrij ev 103 silos 46, 49 silos za kompostiranje 43* simboli kruga 129 sipan 143,184 sisavci 87, 99 sit 306 sitna konica

sjenica, zatitna 294*. 295 sjenica 32, 88, 89 sjenica, plavetna 89* sjetva - na otvoreno 140* - na prozorsku dasku 139* - pod staklom 137 sjetva trave 309 skabioza217, 238 skladitenje - u kui 142* - u podrumu 142 skokunci 19 slak 45 slak, ukrasni 220* slak, vrtni 220* sle 270, 277* - aronense-geisha, hibridi 278 - exbury, hibridi 277 -japanski, hibridi 278* - knap-hill, hibridi 277 - mollis, hibridi 277 - pontica, hibridi 278 sle, pravi 278 sloj, humusa 14, 2 1 , 58 sloj, mineralni 22 sloj, od iglica 187, 188 sloj, od mala 32 sloj, razgradnje 19, 20, 22, 86 slojevanje tla 86 slojevi tla 20*, 58 sljepi 89*, 303 sljez, ruiasti bijeli 224* sljezolika 274 smilica 243 smreka 288 sol, duina 60 solanin 167 Solanum nigrum 9 6 * soli za gnojidbu 69 - kemijske 60 Solidago hibridi 230 Sorbus 2 8 4 * - aria 285 - aucuparia 285 - aucuparia ssp. moravica 285 - domestica 285 - torminalis 285 sorte Canna indica 252

sorte Dahlia 252*. 253 sorte Dendranthema grandiflorum 228. 229* sorte Freesia 254 sorte Helenium 239 sorte Helianthemum 260* sorte jabuka 203/204 - stare 204 sorte krumpira, u boji 166* sorte kruaka 206 T sorte povra - stare 144 - povijesne 144 sorte rajice, stare 168 sorte voa, stare 198 sorte, lokalne 124, 198 sorte, otporne na pepelnicu 144 - otporne na viruse 144 sova, umska 109* Spartina pectinata 244 spaghetti-bundeva 165* Sphaerotheca 100 Spiraea 279, 302 - x arguta 279 - bumalda, hibridi 280 - japonica 280 - x vanhouttei 280 Spohn, E. 42 spore gljivice 103 srdace 2 4 1 * srdace, patuljasto 241 srebrna svijea 238 srebrna svijea, kolovoska 238 srebrna svijea, listopadska 238 srebrna svijea, rujanska 238 srebrna svijea, srpanjska 238 sredstva - biotehnika 124 - sustavna 124 sredstva za jaanje bilja 105 sredstva za obranu, mehanika 103 sredstva za poboljanje tla 70 sredstva za prskanje, kemijska 124

sredstvo za gnojidbu 131 sremza 281 stablo dunje 197* stablo, grmoliko 198* stado krava. podzemno 92 staklenik 138*. 139* staklo, vodeno 103 stanite 75, 123 starteri za kompost 49.51 Steiner. Rudolf 132 stela 245* stela, obina 245* Slellaria media 96 stepska svijea 232 stijena, vapnenaka 15. 71 stijenje, sedimentno 15 tipa barbata 2 4 4 - pen na ta 2 3 4 * stjenice 92 stjenice, cvjetne 92 stjenice, travne 92 stjeniarka 238 Stock li. A. 19 stola 219 stolisnik 127, 132. 237*, 312 stonoga 20. 104 strelica, obina 306* strugotine od rogova 61.65 struktura humka 84* struktura, mrviasta 62, 71 struktura, poboljanje 73 stvaranje gomolja 62 suhe rue 219 sumpor-kalij 103 sumporno-kalijeva otopina 103 sumporovodik 42 suncokret 45, 218. 239 suncokret, s listovima koji slie vrbi 239 sunanica 260* sunanica, obina 312 sunica 238 sunovrat 109. 246, 247*, 249*, 303. 311 - s velikom krunom 249 sunovrat, bijeli 249*

sunovrat. Jonquille" 249 sunovrat, oblika uskrnjeg zvona 249 sunovrat, samonikli 249 sunovrat, uti 249 superfosfat 69 supstrat od kore 135, 245 suruica 279. 302 susjedi, biljke 79 susjedstvo, biljaka 79, 94, 95 sustav mjeovitih kultura 81 sustav, kapilarni 30*, 55 sustav, korijenov 26 suena krv 44. 6 1 . 65 suiti 143* suviak kalija 6 2 * svetolin 2 5 8 * svetolin. mirisni 258 svib 273. 302 svibovina 273 svindua 312. 314 svjetlo, sunevo 25* Symbiofior 132 Symphytum 6 8 * . 261 - as per um 68*. 101. 184 - azureum 261 - grandiflorum 261 - officinale 101. 68*. 184* Syringa 272, 2 7 3 * - chinensis 272 - reflexa 272 - vulgaris, hibridi 272

pinat 38. 8 1 . 8 2 . 148. 202 pinat, novozelandski 148* takor, zemljani 108 takori 99 takori, vodeni 108 umarica 247 umarica. bijela 261. 302 I tablica zatite bilja 112-122 Tagetes 219 - ereeta 219 -patula 219 - tenuifolia 219 Tanacetum vulgare 102* Taraxacum officinale 127 taruka 228. 257*, 259* Tax us 288* - baceata 2 8 8 * - cuspidata 288 tekoma 299 tekue gnojivo 67. 68 tekue gnojivo od enjaka i luka 102 tekue gnojivo od gaveza 101 tekue gnojivo od ljubiastog 68 tekue gnojivo ljuski luka tekue gnojivo vratia 101 tekue gnojivo gaveza od 102 od od

- vulgaris 183 Ttgridia pavonia 256 tikvica, squash 165 tikvica, zucchini 163. 164. 165* 7)7;V/ 285. 286* - cordata 2 8 6 - platyphyllos 2 8 6 * - x vulgaris 286 tisa 288*, 288 tla. glinasta 16*. 17* tla. pjeskovita 15. 16. 17*. 61 tlo. alkalno 63 - kiselo 53 tlo. ilovasto 15, 16, 17* tlo. tresetno 15. 16, 17 tlo. tresetno u nizinama 17 Tokin. B. P. 94, 95 topinambur 109. 172. 173* topola 286 topola, bijela 286 Tradescantia 241 - andersoniana, hibridi 241 tradeskancija 241. 307 trajnice 225* trajnice, koje tvore sag 264. 257 trajnice, kultivirane 225* trajnice, samonikle 225. 242 trajnice, za gredice 226 trajnost 38 trake, staniolske 104 transpiracija 30 trap 141 tratinica 223, 311 trava 52. 309* trava. sv. Ivana 257 trave 242* trave, umske 302 trave, trajnice 242 travnjak, cvjetni 311 trak 91 trak, gusjeniar 91 trak. vrtni 91 trak. zlatni 91 treset 6 3 . 72 treset, bijeli 72 treset, crni 72 treset, isuenih tresetita 72

treset, niskih tresetita 72 tresetite 72 tresetite, isueno 72* treslica 244 trenja, samonikla 281 trenja, ukrasna 281* trenje 206 tmina 302 trolistica. movarna 306 trop 66 Tropaeolum 177* trputac, irokolisni 33 trska 244 trule, gomolja 99* trule, rajice 102 trule, rizoma 100 truljenje 4 2 , 4 3 . 86. 100 tuja 290 tuja. zapadna 291 Tulipa 250* - clusiana 250 - clusiana var. chysantha 250 - humilis 250 - tarda 250 - lurkestanica 250 - urumiensis 2 5 0 * - foster i ana, hibridi 250 - greigii, hibridi 250 - kaufmanniana. hibridi 250* tulipan 246. 250* tulipan, botaniki 250* tulipan, Darwin 250 tulipan, Ijiljanasti 250 tulipan, papagajski 250 tulipan, Rembrandt 251 tulipan, samonikli 250* tulipan. Triumph 250 tunel, plastini 138* turgor 30, 303 Tusser. Thomas 126

s
afran 248 afran, jesenski 311 afran, samonikli 248, 3 0 3 . 311 afran, vrtni 248 a 243. 306 eboj 223* eer 28, 29, 30 imir 271*. 304 ianje trave 311 imii 87* ljiva, ukrasna 281 ljive 143. 208 paroge, zelene 169. 170*

zainskog bilja 68. 100 Te I tower-repe 158 Tennessy Whiggler 93 Teobaldova otopina 103 termo-komposter 4 9 * test klijavosti 140 Thlaspi arvense 9 6 * Thuja 290 - oceidentalis 291 Thun. Maria 126 Thymus 261* - x citriodorus 261 - praecox 261 - serpyllum 261 *

U
ubrziva za kompost 44. 51, 55 udikovina 178. 179* udikovina, mirisna 279 udikovina. obina 302

udikovina, vunasta 279, 302 udoviica 217 ugar 11,73 ugljini dioksid 24. 28, 29 ugljik 29, 43 ugljikohidrati 28, 29 u h o l a e 9 1 , 104 ukiseljavanje 143 ukuhavanje 142, 143* Ulmus 287 - glabra 288 - minor 287 ulje od zainskog bilja 143* ulje, crveno 185 upljuvak 98 uresnica 2 1 7 * Vrtia dioica 6 8 * , 96, 127, 184 - urens 184 usitnjiva 47 usjev, goruice 66*. 187,202 ui 32 ui, crne lisne 79 ui, krvave 79, 101. 103 ui, lisne 79, 87, 101, 102, 103, 104, 107, 108 ui, titaste 101, 103 ui, votane 101, 103 uiare 87, 90*, 107 uvenue ljetnih zvjezdana 99 uvenue rajice 99, 100 uzgoj 137 uzgoj kinih glista ^93 * uzorci tla 63

V
vajgelija 280*, 302 Valeriana officinalis 127 vapnenac 2 1 , 4 8 , 62, 64, 6 9 , 7 1 , 103 vapno, ivo 62, 7 1 , 72 vatreni trn 4 5 , 272 Verbascum 2 2 3 * - bombyciferum 223 - densiflorum 223 - olympicum 2 2 3 - thapsus 223 Veronica 242

- austriaca ssp. teucrium 242 - longifolia 242 - persicum 9 6 * - prostrata 242 - spicata 242 - spicata var. incana 242 - virginica 242 Verticillium 99 Viburnum b 278, 2 7 9 * - carlesii 2 7 9 * - farreri 279 - lantana 279 - opulus 279 - opulus var. sterile 279 - x bodantense 279 - x burkwoodii 279 Vinca 262 - major 262 - minor 262 vinova loza 194, 195*, 196, 196* vinska rua 267 Viola 263 - cornuta 263 - odorala 263 - sororia 263 - wittrockiana, hibridi 224 viroze, krumpira 100 Virtanen, Artturi 21,27 virus, mozaik graha 52 virus, mozaik krastavca 52 virus, mozaik rajice 52 virus, mozaik salate 100 virusi 100 visibaba 246, 249,311 visokostablaica 198* vinje 206, 207* vlaga, ustajala 96 vlasak, gospin 245 vlasulja 242*, 243 voe 142 voe, jezgriavo 202 voe, kotuniavo 206 voe, lupinasto 208 voka - oblici pupova 199 - orezivanje 199 - podloge 197 - rezidba pri sadnji 200* - sadnja 198

voke 7 9 . 1 9 6 voke za palir 197 vonjak 186* voda 2 3 * , 29 vode, podzemne 24, 61 vodena kuga 306 vodena metvica 182 vodene kopnice 307 vodeni abnjak 307 vodeno staklo 103 vodik 28, 29 vodoljub, titasti 306* vodopije 200 vodozemci 90 Voisin. Andre 34 voluharica, poljska 108 voluharice 86, 99, 103,108, 224, 247 vosak za drvo 201 * vrapci 88 vrati 100. 101*, 102* - aj 102 - j u h a 102 - tekue gnojivo 102 vrba 2 8 8 * vrba iva 288, 302 vrba, bijela 287*, 288 vrbica, obina 306 vrea za kompost 49 vrea za kompostiranje 45 vretence ploastog zatka 3 0 8 * vrhovi korijena 26 vrijes 258 vrkuta 262 vrste samoniklog afrana 248 vrt sa zainskim biljem 130*, 131, 174 vrt, seoski 82*, 135 vrtlarenje u krugu 128* vrtlarenje, sobno 139* vuika 2 3 3 *

-floribunda 299 - sinensis 2 9 8 * , 299

Y
Yucca filamentosa 242

zvoni, livadni 230, 314 zvoni, sjajnolisni 230 zvoni, irokolisni 230

z
zainsko bilje, trajnice 180 zalijevati 141 zamatanje 1 4 1 * , 142* zamazivanje ruba rane 201* zamor tla 74 zamrzavanje 142 zatita bilja 10 - integrirana 124 - preventivna 123 zbijanje tla 96 zeba 89* zebe 88, 89 zec 99, 104 zemlja, dijatomejska 48, 55, 62, 6 6 , 1 0 3 zemlja, morska dijatomejska 72 zemlja, rahla 22 zemlja, umska 19 zemljoradnja, dvopoljna 10 zemljoradnja, tropoljna 11, 73 zijevalica 214* zimzelen 262 Zinnia angustifolia 221 - elegans 221 * zlatan 255 zlatna kia 273 zlatnica 230 zlatooka 90 zodijaka konstelacija 125,126* zodijaki znakovi 126 zrak 24 zuchetti 165 zumbul 247 zvjezdan 227 zvjezdan,jesenski 227* zvjezdan, ljetni 227 zvjezdan, niski 227 zvjezdan, proljetni 227 zvoni 223, 230 zvoni, dalmatinski 230 zvoni, karpatski 230

z
aba krastaa 90* abe 307 abe, livadne smee 90 abe, male zelene 90 abnjak 33 abnjak, azijski 256 abnjak, puzavi 3 3 * , 96 aboun, obini 306 abovlatka 307 ednjak 238*, 259, 312 ednjak, iljati 260 eljezo 62 injaci 20 ivi organizmi u tlu 4 3 , 44, 58 ivica 136 - slobodnorastua 301* - iana 301, 304 ivica od gloga 304 ivica od graba 304 ivica od imira 135 ivica od tise 304* ivica od utike 2 7 1 , 303* ivice, cvjetne 302 ivice, iane 304 T ivinjak, gajski 110 ivinjak, uti 110 ivot u tlu 18,19, 54, 59,61,73 ivotinje, korisne 32, 8 7 , 9 8 , 103. 104. 124,301 - kupovne 106 ivotinje, tetne 98 uica 273 utika 270, 2 7 1 * . 302 utika, krvava 271

w
Waksman, Selman 18 Weigela 2 8 0 * -florida 280 - hibridi 280 VVinterglockenapfel 205* Winterrambur 2 0 5 * Wisteria 298*