2. POREZNI POSTUPAK (1.

)
2. 1. UVOD
Opim poreznim zakonom (OPZ) ureeni su odnosi izmeu poreznih obveznika i poreznih tijela koji primjenjuju propise o porezima i drugim javnim davanjima te je time odreen obuhvat drutvenih odnosa reguliranih OPZ-om. Propisana je supsidijarna primjena OPZ-a (ako posebnim zakonom o pojedinim vrstama poreza i drugim javnim davanjima nije ureeno drukije) te iz toga proizlazi da je OPZ opi propis (lex generalis). No, on je i posebni propis (lex specialis) u odnosu prema Zakonu o opem upravnom postupku (ZOUP) jer e na postupanje poreznih tijela ZOUP biti primijenjen samo ako OPZ ne ureuje drukije. Osim to je opi i posebni propis, OPZ je i sistemski propis jer velikim brojem svojih odredbi regulira temeljne pojmove i pravila razliitih postupaka u provedbi oporezivanja. Sistemski znaaj OPZ-a dolazi do izraaja u definiranju razliitih oblika javnih davanja: 1) javna davanja, u smislu OPZ-a, su porezi i druga javna davanja a) porezi su novana davanja i prihod prorauna koji se koristi za podmirivanje proraunom utvrenih javnih izdataka b) drugim javnim davanjima smatraju se carine, pristojbe, doprinosi, naknade za koncesije, novane kazne za porezne prekraje i sva davanja ije je utvrivanje i/ili naplata i/ili nadzor prema posebnim propisima u nadlenosti poreznog tijela - porezno tijelo je tijelo dravne uprave, tijelo jedinice podrune (regionalne) samouprave ili tijelo jedinice lokalne samouprave u ijem se djelokrugu poslovi utvrivanja, nadzora i naplate poreza

(2.)
2. 2. OSNOVNA NAELA POREZNOG POSTUPKA
Naela su kriteriji za djelovanje i prosuivanje. Osnovna naela na kojima je utemeljen porezni postupak u RH su: 1) naelo zabrane povratne primjene propisa - u postupku oporezivanja primjenjuju se propisi koji su bili na snazi u vrijeme nastanka injenica na kojima se temelji oporezivanje - zabranjeno je retroaktivno djelovanje propisa, ali ide se i dalje, tj. zabranjuje se i primjena propisa koji su bili na snazi prije nastanka porezno relevantnih injenica 2) naelo zakonitosti - propisana je dunost poreznog tijela da zakonito utvruje sva prava i obveze iz porezno-pravnog odnosa - porezno tijelo duno je postupati na zakonit nain dok drugi naini nisu dozvoljeni (npr. postupanje u skladu s naelom pravinosti) - naelo zakonitost regulirano je i ustavnim normama

3) naelo traenja istine - porezno tijelo je duno utvrivati sve injenice koje su bitne za donoenje zakonite i pravilne odluke pri emu je s jednakom panjom duno utvrditi i one injenice koje idu u prilog poreznog obveznika - porezno tijelo odreuje koje e radnje biti poduzete u postupku i u kojem opsegu - porezno tijelo duno je upozoriti sudionike porezno-pravnog postupka na njihova prava i obveze u postupku - porezno tijelo treba porezne obveznike poticati na podnoenje poreznih prijava 4) naelo odreenosti i ugodnosti podmirenja porezne obveze - poreznim obveznicima se treba uiniti to je mogue jednostavnijim pristup informacijama koje su relevantne za oporezivanje i to putem suvremenih tehnolokih rjeenja (npr. internet) 5) naelo upotrebe jezika i pisma - u RH je u slubenoj uporabi hrvatski jezik i latinino pismo - u pojedinim lokalnim jedinicama, uz hrvatski jezik i latinino pismo, u slubenu uporabu moe biti uveden i drugi jezik te irilino ili koje drugo pismo - postoji mogunost da porezni obveznik preda ispravu na jeziku i pismu koji nisu u slubenoj upotrebi kod poreznog tijela pa u tom sluaju porezno tijelo odreuje rok u kojem porezni obveznik mora dostaviti ovjereni prijevod isprave na slubeni jezik i pismo 6) naelo prava na oitovanje poreznog obveznika - poreznom obvezniku mora biti omogueno pravo da u poreznom postupku zatiti svoja prava i interese pa porezno tijelo mora tome poreznom obvezniku omoguiti oitovanje o injenicama i okolnostima bitnim za donoenje poreznog akta - to je njegovo pravo, ali ne i obveza 7) naelo uvanja porezne tajne (str. 229.) - porezno tijelo duno je kao poreznu tajnu uvati sve podatke koje porezni obveznik iznosi u poreznom postupku te sve druge podatke kojima raspolae u vezi s poreznim postupkom - svrha je naela sauvati privatnu i poslovnu sferu ivota poreznog obveznika - naelo nije apsolutne naravi - postoje izuzeci pa tako porezna tajna nisu: a) podaci o upisu i ispisu iz sustava PDV-a (podaci od javnog interesa) b) podaci o poreznim obveznicima koji su davali lane podatke radi umanjenja svoje ili tue obveze PDV-a (prijevarne radnje se ne prikrivaju) 8) naelo postupanja u dobroj vjeri (str. 229. 230.) - postupanje u dobroj vjeri znai svjesno i poteno postupanje u skladu sa zakonom 2

- ministar financija je donio pravilnik u kojemu je propisao nain postupanja u dobroj vjeri posebno za porezna tijela i posebno za poreznog obveznika 9) naelo gospodarskog pristupa (str. 230. -232.) - porezne injenice utvruju se prema njihovoj gospodarskoj biti - prilikom oporezivanja treba voditi rauna o ostvarenju gospodarske biti, pri emu je formalno-pravni aspekt manje vaan - moe se oporezivati i dobro nastalo, npr. kaznenim djelom te imovina koju netko koristi ili njome raspolae bez pravne osnove 10) naelo sprjeavanja zloupotrebe pravne forme - ako se prividnim pravnim poslom prikriva neki drugi pravni posao, tada je osnova za utvrivanje porezne obveze prikriveni pravni posao - kako porezna obveza ovisi o pravnoj formi nekog posla porezni obveznik moe pravni posao koji doista ima namjeru sklopiti prikriti s drugim pravnim poslom koji za njega ima povoljnije porezne posljedice (prividni pravni posao kao sredstvo izbjegavanja porezne obveze) - porezna je administracija radi spreavanja takve zloupotrebe ovlatena zanemariti takav pravni posao, odnosno smatrati ga sklopljenim u pravnoj formi koja je odraz stvarne namjere osobe koja je zainteresirana sklopiti takav pravni posao, tj. u formi prikrivenog pravnog posla

(3.)
2. 3. POREZNO-PRAVNI I POREZNO-DUNIKI ODNOS
Porezno-pravni odnos (materijalno pravo) je odnos izmeu poreznog tijela i poreznog obveznika koji obuhvaa njihova prava i obveze u poreznom postupku. Porezno-pravni odnos je jednostrano obvezujui, pravnim normama odreen odnos izmeu poreznog obveznika i javne vlasti (drave), koji nastaje u povodu javnofinancijske (porezne) obveze. Porezni obveznik iz tog odnosa nema nuno odreeno potraivanje. Potraivanje poreznog obveznika moe nastati samo na temelju preplaenog poreza (plaajui predujmove obveznik je platio vie, porezno povlatenje nije bilo zaraunato prilikom naplate poreza ili je porezna obveza zaraunata u pravno neutemeljenom viem iznosu). Porezno-duniki odnos (postupovno pravo) je dio porezno-pravnog odnosa u kojemu sudionici porezno-dunikog odnosa ostvaruju svoja prava i obveze. 2. 3. 1. POREZNO-PRAVNI ODNOS Sudionici porezno-pravnog odnosa su: 1) porezno tijelo - porezno tijelo je tijelo dravne uprave, tijelo jedinice podrune (regionalne) samouprave ili tijelo jedinice lokalne samouprave u ijem su djelokrugu poslovi utvrivanja, nadzora i naplate poreza 2) porezni obveznik - porezni obveznik je svaka osoba koja je kao takva predviena zakonom kojim je ureena odreena vrsta poreza 3) porezni jamac 3

- porezni jamac odgovara za porezni dug ako ga u roku nije platio porezni obveznik, njegova odgovornost je supsidijarna - ako porezni jamac odgovara kao jamac platac, ako je sam utajio porez ili ako je sudjelovao u utaji poreza, odgovara solidarno

Porezni obveznik u poreznom postupku moe imati: 1) zastupnika a) opunomoenik osoba koja zastupa poreznog obveznika u okviru dobivene punomoi i u njegovo ime moe poduzimati radnje u poreznom postupku (npr. odvjetnik) b) zakonski i dobrovoljni zastupnik: - zakonski zastupnik zastupa fizike i pravne osobe na temelju propisa (npr. roditelji kao zastupnici djece) - dobrovoljni zastupnik zastupa fizike i pravne osobe na temelju ugovora (npr. zastupnici udruenih osoba i imovinskih masa bez pravne osobnosti ako je sklopljen ugovor o zastupanju) 2) pomagatelja - osoba koja nastupa uz nazonog poreznog obveznika i pomae mu savjetima - pomagatelj nije ovlaten u ime poreznog obveznika poduzimati radnje u poreznom postupku - izjava pomagatelja smatra se izjavom poreznog obveznika te ju porezni obveznik moe ponititi samo ako danoj izjavi odmah proturjei 3) porezni savjetnik - osoba koja obavlja poslove savjetovanja poreznog obveznika u poreznom postupku pred poreznim tijelima 2. 3. 2. POREZNO-DUNIKI ODNOS Sudionici porezno-dunikog odnosa su: 1) porezno tijelo 2) porezni obveznik 3) porezni jamac Porezno tijelo u porezno-dunikom odnosu ima pravo na naplatu: 1) poreza 2) kamata i novanih kazni 3) novanih inidbi na osnovi odgovornosti iz poreznog jamstva Potraivanje prema dravi mogu imati: 1) porezni obveznik 2) osoba koja je preplatila porez 3) osoba od koje je bez pravne osnove porez naplaen - te osobe imaju pravo na: a) povrat preplaenog poreza ili poreza plaenog bez pravne osnove b) kamate na porez koji je plaen bez pravne osnove

a) Nastanak i prestanak prava i obveza Porezno tijelo u porezno-dunikom odnosu stjee navedena prava od dana dospjelosti trabine na osnovi poreza dok porezni obveznik ili druga osoba u porezno-dunikom odnosu stjee prava od dana kada je porezno tijelo primilo od poreznog obveznika ili druge osobe iznos preplaenog poreza ili poreza plaenog bez pravne osnove. Prava i obveze iz porezno-dunikog odnosa prestaju plaanjem, prijebojem, otpisom, zastarom i drugim sluajevima odreenim OPZ-om. b) Poloaj solidarnog dunika, tree osobe i pravnog slijednika Solidarni dunici su osobe od kojih svaka ima obvezu podmiriti porezni dug. Svaki solidarni dunik obvezan je podmiriti cjelokupni porezni dug, a porezno tijelo odluuje od kojeg e solidarnog dunika naplatiti porezni dug i u kojoj visini. Ispunjavanjem obveze jednog solidarnog dunika prestaje porezno-duniki odnos svih solidarnih dunika. Solidarni dunik od kojeg je naplaen porezni dug ima pravo regresa prema glavnom duniku (poreznom obvezniku). OPZ poznaje i redovno (obino) jamstvo ije su karakteristike akcesornost (ono pretpostavlja postojanje valjane obveze glavnog dunika) i supsidijarnost (vjerovnik moe traiti ispunjenje obveze od jamca tek onda kada se nije uspio namiriti od glavnog dunika). Obveze iz porezno-dunikog odnosa za poreznog obveznika mogu podmiriti i tree osobe. Nasljeivanje, tj. poveanje imovine nasljeivanjem je oporezivo (porezno) dobro. Porezna dobra su materijalne ili nematerijalne trino izrazive vrijednosti ili gospodarski dogaaji (npr. isporuka dobara i usluga) koji su oporezivi na temelju vaee pravne norme. Univerzalni pravni slijednik (osoba koja nasljeuje sve, odnosno alikvotni dio svih prava i obveza ostavitelja) u cijelosti preuzima pravni poloaj pravnog prednika, osim obveza na osnovi izreenih novanih kazni ostavitelju. Nasljednici su duni platiti obveze iz poreznodunikog odnosa do visine vrijednosti naslijeene imovine, osim obveza na osnovi izreenih novanih kazni ostavitelju. Vrijednost naslijeene imovine utvruje porezno tijelo na osnovi trinih cijena. c) Ustup, zalog i pljenidba prava iz porezno-dunikog odnosa Porezni obveznik moe u porezno-dunikom odnosu stei odreena prava prema poreznom tijelu. Ta su prava izraena u novcu te ona mogu biti predmet graansko-pravnih odnosa ustupa, zaloga ili pljenidbe. U ta se prava ubraja: 1) pravo na povrat poreza 2) pravo na povrat iznosa koji je porezni jamac platio na ime poreza za poreznog obveznika 3) pravo na povrat kamata d) Odredbe o odgovornosti OPZ regulira odgovornost sljedeih osoba: 1) porezni jamac a) kao supsidijarni dunik njegova obveza nastaje propustom glavnog dunika na ispunjenje obveze u roku b) kao solidarni dunik - ako porezni jamac odgovara kao jamac platac, ako je sam utajio porez ili ako je sudjelovao u utaji poreza 2) zastupane osobe odgovaraju za neplaeni i manje plaeni porez te pripadajue kamate to su posljedica neizvravanja obveza iz poreznodunikog odnosa 3) zakonski zastupnici odgovaraju kao solidarni dunici (smatraju se poreznim jamcem za manje plaeni porez i kamate): 5

a) ako su u obavljanju poslova poinili kazneno djelo utaje poreza b) ako su sudjelovali u utaji poreza c) ako su bespravno ostvarili smanjenje poreza ili druge porezne povlastice za zastupane osobe

4) drugi sudionici u protupropisnim postupcima u porezno-dunikom odnosu osobe koje: a) sudjeluju u ispostavljanju neistinitih i nevjerodostojnih isprava ili u neurednom, neistinitom i nepravodobnom voenju poslovnih knjiga jame supsidijarno za iznos manje plaenog poreza i pripadajuih kamata b) zbog utaje i pomaganja ili prikrivanja utaje umanje ili ne iskau poreznu obvezu solidarno jame za taj manje plaeni ili utajeni porez i pripadajue kamate 5) porezni platac osoba koja je duna obraunavati, obustavljati, uplaivati i prijavljivati porez u ime i za raun druge osobe i ona za taj porez odgovara kao jamac platac, tj. solidarno 6) odgovornost preuzimatelja gospodarske cjeline stjecatelj gospodarske cjeline supsidijarno jami za porezne obveze vezane za poslovanje te cjeline prije stjecanja i za porez po odbitku 7) odgovornost vlasnika stvari i prava odnosi se na stvari i prava koja slue za poslovanje trgovakog drutva i na osobu koja ima veinska lanska prava u tom drutvu, a vlasnik je tih stvari i prava, ta osoba odgovara tim stvarima i/ili pravima za porezne obveze vezane za poslovanje drutva, a koje su nastale u vrijeme kad je ta osoba imala veinska lanska prava

(4.)
2. 4. MJESNA ODREENOST POREZNOG OBVEZNIKA (FORMALNA DIMENZIJA OSOBNOG OBUHVATA POREZNE OBVEZE)
Mjesnom odreenou osobe poreznog obveznika definiran je kriterij na temelju kojega je odreeni subjekt obuhvaen poreznom obvezom koju propisuje neka konkretna porezna vlast. OPZ propisuje takve kriterije za fizike osobe dok za pravne osobe ne propisuje. Kriteriji za fizike osobe su prebivalite i uobiajeno boravite. Prebivalite porezni obveznik ima ondje gdje ima stan u vlasnitvu ili posjedu neprekinuto 183 dana u jednoj ili dvije kalendarske godine, pri emu boravak u stanu nije obvezan. Ako se ima u posjedu ili u vlasnitvu vie stanova gleda se mjesto prebivalita obitelji ili u sluaju samca, mjesto gdje se preteno zadrava ili gdje odlazi na rad. Ako ima prebivalite u tuzemstvu i inozemstvu, presudno je da ima prebivalite u tuzemstvu. Uobiajeno boravite definirano je pomou vie konstitutivnih elemenata: 1) zadravanje poreznog obveznika u nekom mjestu 2) pod okolnostima na temelju kojih se moe zakljuiti da on u tome mjestu ili na tom podruju ne boravi samo privremeno 3) stalan ili vremenski povezan boravak u trajanju od najmanje 183 dana u jednoj ili dvije kalendarske godine 6

4) postojanje uobiajenog boravita ne iskljuuju kratkotrajni prekidi boravka koji ne traju dulje od jedne godine Ti instituti (prebivalite i boravite) vani su iz vie razloga: 1) prebivalite i uobiajeno boravite su kriteriji koji fiziku osobu odreuju kao rezidenta ili nerezidenta 2) na temelju mjesne odreenosti poreznog obveznika utvruje se i porezno tijelo mjesno nadleno za oporezivanje u sluaju pozitivnog sukoba o nadlenosti 3) u sluaju takvog sukoba s elementom inozemnosti

(5.)
2. 5. PODUZETNIK I GOSPODARSKA DJELATNOST
Poduzetnici su porezni obveznici, a gospodarska djelatnost, tj. rezultati tih djelatnosti su porezna dobra. Poduzetnik je: 1) svaka fizika ili pravna osoba 2) udruene osobe 3) imovinska masa bez pravne osobnosti koja gospodarsku djelatnost obavlja samostalno, trajno i radi ostvarivanja prihoda, dohotka, dobiti ili drugih gospodarski procjenjivih koristi Gospodarskom djelatnou smatra se razmjena dobara i usluga na tritu radi ostvarivanja prihoda, dohotka, dobiti ili drugih gospodarski procjenjivih koristi.

(6.)
2. 6. OPE POSTUPOVNE ODREDBE
2. 6. 1. NADLENOST POREZNIH TIJELA Razlikujemo nadlenost u: 1) objektivnom smislu djelokrug poslova odreenog tijela 2) subjektivnom smislu pravo i dunost odreenog tijela da postupa u odreenoj pravnoj stvari ili da poduzme samo odreenu radnju 2. 6. 2. STVARNA NADLENOST (competentia ratione materiae) Pravila o stvarnoj nadlenosti razgraniavaju djelokrug poslova izmeu tijela razliitog ranga, ustrojenih unutar Porezne uprave, odreujui vrste poslova koje je ovlateno obavljati odreeno porezno tijelo. Stvarna nadlenost regulirana je Zakonom o Poreznoj upravi. Razlikujemo 2 razine stvarne nadlenosti: 1) opa stvarna nadlenost poslove u vezi s utvrivanjem i naplatom poreza te primjenom ugovora o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja obavlja Ministarstvo financija RH preko upravnih organizacija u svom sastavu (Porezna uprava, Carinska uprava i Financijska policija) 2) poslovi u vezi s utvrivanjem i naplatom poreza koji su propisani odlukama predstavnikih tijela jedinica podrune (regionalne) samouprave i tijela jedinica lokalne samouprave obavljaju njihova porezna tijela (obavljanje tih 7

poslova moe biti povjereno Poreznoj upravi na temelju suglasnosti ministra financija) 2. 6. 3. MJESNA NADLENOST (competentia ratione loci) I IZUZEE SLUBANIKA POREZNOG TIJELA Pravila o mjesnoj nadlenosti odreuju koje e teritorijalno odreeno tijelo Porezne uprave, koje je s obzirom na svoju vrstu i rang stvarno nadleno, biti ovlateno i duno odluivati u konkretnom poreznom predmetu. Porezna uprava je strukturirana u skladu s teritorijalnom organizacijom drave. Dakle, za podruja upanija za provedbu poreznog postupka mjesno su nadleni podruni uredi, a za podruja opina i gradova ispostave podrunih ureda. Mjesna nadlenost tijela Porezne uprave, podrunih ureda i ispostava podrunih ureda regulirana je Uredbom o unutarnjem ustrojstvu Ministarstva financija. No, za potpuno mjesno odreenje obuhvata porezne obveze potrebno je, uz podruje na kojem djeluje odreeno porezno tijelo, odrediti i na temelju kojeg zakonom reguliranog svojstva e neki konkretni porezni obveznik biti oporezovan od strane stvarno i mjesno nadlenog tijela Porezne uprave. U sluaju rezidenata fizikih osoba, to su prebivalite ili uobiajeno boravite, a u sluaju rezidenata pravnih osoba to su sjedite, odnosno mjesto stvarne uprave. Za nerezidentne porezne obveznike mjerodavno je mjesto na kojem oni u RH ostvare oporezivo dobro. Dakle, za mjesno (teritorijalno) odreenje obuhvata porezne obveze potrebno je odrediti: 1) podruje na kojem e djelovati odreeno porezno tijelo 2) svojstvo na temelju kojeg e neki konkretni porezni obveznik biti oporezovan Kod pozitivnog sukoba nadlenosti, porez utvruje ono tijelo koje je prvo pokrenulo postupak. No, porezno tijelo koje je pokrenulo postupak ustupit e predmet poreznom tijelu koje je prema novim okolnostima postalo mjesno nadleno ako se time poreznom obvezniku bitno olakava sudjelovanje u poreznom postupku (tj. dolazi do promjene mjesne nadlenosti). Do izuzea slubenika poreznog tijela doi e u sluaju da je u konkretnom predmetu takav slubenik u sukobu interesa. Ako postoji opravdana sumnja u nepristranost slubene osobe, voditelj poreznog tijela izuzet e slubenu osobu od obavljanja slubenih radnji u tom postupku dok o izuzeu voditelja odluuje elnik neposredno vie ustrojstvene jedinice poreznog tijela.

(7.)
2. 7. UTVRIVANJE INJENICA BITNIH ZA OPOREZIVANJE
injenice bitne za oporezivanje mogu biti utvrene pomou razliitih sredstava. Neka od tih sredstava su: 1) rauni, poslovne knjige i evidencije poreznih obveznika 2) porezni obveznik kao izvor injenica bitnih za oporezivanje 3) porezna prijava 2. 7. 1. RAUNI POSLOVNE KNJIGE I EVIDENCIJE POREZNIH OBVEZNIKA

OPZ-om je propisana obveza izdavanja rauna te voenja poslovnih knjiga i evidencija. Obveza voenja poslovnih knjiga i evidencija propisana je radi jedinstvenosti i transparentnosti iskazivanja odreene kategorije podataka vanih za oporezivanje, odnosno da struna trea osoba moe u primjerenom roku stei pregled nad poslovanjem poduzetnika te nastankom, razvojem i okonanjem poslovnih dogaaja. Ta obveza osigurava uvid u poslovanje poreznog obveznika radi provedbe poreznog inspekcijskog nadzora nad tim poslovanjem. Ostale obveze ureene odredbama OPZ-a: 1) knjienja i druga evidentiranja treba obavljati potpuno, tono, pravodobno i uredno 2) primitke i izdatke blagajne treba biljeiti slijedom njihova nastanka svakodnevno 3) biljeenje podataka u poslovne knjige mora se temeljiti na urednim i vjerodostojnim knjigovodstvenim ispravama 4) smatra se da je isprava za knjienje uredna kada se iz nje moe nedvosmisleno utvrditi mjesto i vrijeme njezina sastavljanja te njezin materijalni sadraj 5) vjerodostojna je isprava ona koja potpuno i istinito odraava nastali poslovni dogaaj Isporuena dobra i obavljene usluge mogu biti naplaeni gotovinski ili bezgotovinski. U oba sluaja poduzetnik mora izdati raun. 2. 7. 2. POREZNI OPOREZIVANJE OBVEZNIK KAO IZVOR INJENICA BITNIH ZA

Porezni obveznik je duan prijaviti sve injenice bitne za utvrivanje njegove porezne obveze. Za pravne osobe to su naroito osnutak, premjetaj i prestanak trgovakog drutva, radionice ili stalne poslovne jedinice. Za poduzetnike, i fizike i pravne osobe, to je poetak obavljanja gospodarske djelatnosti. Fizike osobe moraju prijaviti promjenu prebivalita ili uobiajenog boravita. Sluajevi vlasnikih i drugih odnosa u trgovakim drutvima su posebno regulirani: 1) porezni obveznici koji su stekli vie od 50% udjela u tuzemnom ili inozemnom trgovakom drutvu ili se nalaze u sustavu povezanih drutava duni su to prijaviti nadlenom poreznom tijelu prema svome sjeditu 2) trgovako drutvo nad kojim druga osoba (a ne samo to drutvo) ima veinska prava duno je tu injenicu prijaviti nadlenom poreznom tijelu prema svome sjeditu - prijave treba podnijeti u roku od trideset dana od dana nastanka injenice za koju postoji obveza prijavljivanja (ako nije drukije odreeno) Porezni obveznik duan je tijekom poreznog postupka sudjelovati u utvrivanju injeninog stanja na nain da potpuno i istinito iznosi injenice bitne za oporezivanje te da za svoje tvrdnje ponudi dokaze. 2. 7. 3. POREZNA PRIJAVA

Poreznu prijavu podnosi porezni obveznik (metoda vlastite prijave direktna metoda) te ona mora biti podnesena u roku od dva mjeseca od isteka zakonom odreenog razdoblja oporezivanja (ako nije drukije odreeno). Porezna prijava podnosi se na obrascu iji je oblik i sadraj utvren zakonom ili provedbenim propisom. Porezni obveznik u poreznoj prijavi porez obraunava sam (tzv. obraunska prijava). Podaci u poreznoj prijavi moraju biti toni i istiniti te mora uz poreznu prijavu biti priloena i dokumentacija u skladu s poreznim propisima.

2. 7. 4. NAINI UTVRIVANJA INJENICA U POREZNOM POSTUPKU Porezno tijelo ima ovlast koristiti sva dokazna sredstva potrebna za utvrivanje injenica bitnih za oporezivanje, a osobito: a) prikupljati obavijesti od poreznog obveznika, drugog sudionika poreznog postupka i drugih osoba b) odreivati vjetake c) pribavljati isprave i spise d) izlaziti na oevid a) Prikupljanje obavijesti od poreznog obveznika, drugog sudionika poreznog postupka i drugih osoba Porezni obveznik i druge osobe koje raspolau podacima bitnim za oporezivanje ili vode vlasnike pozicije vrijednosnih papira te upisnike o imovini i pravima poreznih obveznika duni su na zahtjev poreznog tijela dostaviti podatke potrebne za utvrivanje porezne obveze, potrebu ovrhe i mjera osiguranja. Porezno tijelo ovlateno je od poreznog obveznika traiti obavijesti o njegovu poslovanju u tuzemstvu i inozemstvu, o njegovim pojedinim poslovima te o izvorima sredstava za nabavu poslovne i osobne imovine. b) Odreivanje vjetaka O potrebi vjetaenja odluuje porezno tijelo te ono treba obavijestiti sudionike poreznog postupka o osobi koju namjerava imenovati vjetakom. Vjetaci se imenuju iz reda poreznih savjetnika, a po potrebi i iz reda sudskih vjetaka odgovarajue struke. Sudionici poreznog postupka mogu traiti izuzee vjetaka ako: 1) postoji opravdana sumnja u njegovu nepristranost 2) ako bi zbog njegovog vjetaenja moglo doi do povrede poslovne tajne ili tete za poslovnu djelatnost sudionika - zahtjev za izuzee se podnosi poreznom tijelu u roku od 8 dana od primitka obavijesti o imenovanju vjetaka (elnik poreznog tijela koji ga je imenovao i razrjeuje ga) c) Pribavljanje isprava i spisa

10

Porezno tijelo moe traiti predoenje poslovnih knjiga, evidencija, poslovne dokumentacije i drugih isprava od poreznog obveznika i drugih osoba. Moe zatraiti isprave i spise i u svrhu oporezivanja treih osoba. d) Oevid Oevid se obavlja kad je za utvrivanje ili razjanjenje injenica bitnih za oporezivanje potrebno neposredno opaanje slubene osobe poreznog tijela. Porezni obveznik ima pravo biti nazoan oevidu. Samo iznimno, oevid se moe obaviti bez nazonosti poreznog obveznika ako bi odgoda oevida mogla ugroziti utvrivanje injenica ili bi imala za posljedicu unitenje dokaza bitnih za oporezivanje. Oevid se moe obaviti i uz sudjelovanje vjetaka Vlasnik ili dratelj stvari, prostorija ili zemljita, koji je obavijeten o obavljanju oevida u primjerenom roku, duan je dopustiti da se oevid obavi.

2. 7. 5. USKRATA PODATAKA (OBAVIJESTI) Obavijest o injenicama bitnima za oporezivanje poreznog obveznika mogu uskratiti: 1) brani drug poreznog obveznika, srodnici poreznog obveznika u ravnoj liniji, srodnici u pobonoj liniji do treeg stupnja zakljuno te srodnici po tazbini do drugog stupnja zakljuno, kao i posvojenik i posvojitelj poreznog obveznika (pravo na uskratu obavijesti na temelju srodstva s poreznim obveznikom) 2) duhovnici o onome to im je povjereno ili to su doznali u svojstvu duobrinika (obveza uvanja ispovjedne tajne) 3) odvjetnici, javni biljenici, porezni savjetnici, revizori, lijenici, ljekarnici i primalje o onome to im je povjereno ili to su doznali u tom svojstvu (obveza uvanja profesionalne tajne) - osobe ne mogu uskratiti obavijest ako su razrijeene obveze uvanja tajne - javni biljenik ima ogranieno pravo jer mora prijavljivati injenice bitne za oporezivanje 4) osobe koje profesionalno sudjeluju ili su sudjelovale u pripremi ili proizvodnji tiskovina ili radijskih i televizijskih emisija, i to o osobi autora, poiljatelja priloga i dokumentacije te o priopenjima koja su im dana u vezi s njihovom djelatnou, ako se radi o prilozima, dokumentaciji i priopenjima za redakcijski dio (pravo na uvanje tajnosti izvora informacija) 2. 7. 5. 2. USKRATA OBAVJESTI KOD OPASNOSTI SAMOOKRIVLJAVANJA Porezni obveznici, ali i drugi sudionici poreznog postupka i druge osobe koje su dune davati obavijesti mogu uskratiti davanje obavijesti koje bi njih same ili njihova srodnika mogle izloiti kaznenom progonu, a porezno tijelo je duno te osobe pouiti o pravu na uskratu obavijesti. 2. 7. 5. 3. USKRATA DAVANJA I PREDOAVANJA STRUNOG MILJENJA

11

Uvjeti pod kojima moe biti uskraeno davanje obavijesti (izlaganje kaznenom progonu) odnose se i na uskratu strunih miljenja i predoavanje isprava ili drugih stvari. Meutim, osoba koja u ime poreznog obveznika uva isprave, poslovne knjige, ostale evidencije i druge stvari ne moe uskratiti njihovo predoavanje ako bi ih porezni obveznik bio duan predoiti da ih sam uva. 2. 7. 6. SKRAENI POSTUPAK Mogunost provedbe skraenog postupka utemeljena je u naelu ekonominosti. Porezno tijelo moe po skraenom postupku rijeiti stvar posredno: 1) ako je porezni obveznik u poreznoj prijavi naveo injenice ili podnio dokaze na podlozi kojih se utvruje stanje stvari ili ako se to stanje moe utvrditi na podlozi opepoznatih injenica ili injenica koje su poreznom tijelu poznate 2) ako se stanje stvari moe utvrditi na temelju podataka iz slubenih evidencija kojima porezno tijelo raspolae, a nije potrebno posebno sasluanje stranke radi zatite njezinih prava, odnosno pravnih interesa 2. 7. 7. DOKAZIVANJE U POREZNOM POSTUPKU U poreznom postupku teret dokaza snose: 1) porezno tijelo za injenice koje utemeljuju porez 2) porezni obveznik za injenice koje smanjuju ili ukidaju porez a) Knjigovodstvo i evidencije poreznog obveznika Oporezivanje se temelji na podacima iz knjigovodstva i na evidencijama poreznog obveznika koje je on obvezan voditi ako okolnosti pojedinog sluaja ne upuuju na njihovu netonost. Dokazna sredstva time dobivaju primarno znaenje kod utvrivanja porezne obveze. b) Fiducija, zastupanje, zalog Porezne injenice utvruju se prema njihovoj biti pa porezni obveznik moe biti i osoba na ije ime glase prava ili koja posjeduje stvari relevantne za utvrenje porezne obveze. Da bi fiducijar, zastupnik druge osobe ili zaloni vjerovnik od sebe otklonio poreznu obvezu, mora na traenje poreznog tijela dokazati tko je vlasnik tih prava ili stvari jer e se u protivnom smatrati da su njegovo vlasnitvom te e se u skladu s naelom gospodarskog pristupa smatrati poreznim obveznikom. c) Procjena porezne osnovice Ako porezno tijelo ne moe utvrditi poreznu osnovicu na temelju primarnog sredstva dokazivanja, mora je procijeniti. Takvi sluajevi su uzrokovani propustima ili nesuradnjom poreznog obveznika u postupku utvrivanja injenica bitnih za oporezivanje. Pri utvrivanju porezne osnovice procjenom, porezno tijelo e polaziti od raspoloive dokumentacije poreznog obveznika, ali e se takoer sluiti i metodom parifikacije (usporedba sa situacijom drugog poreznog obveznika) i indicijarnom metodom (podatak o mogunosti isporuke dobara ili obavljanja usluga). d) Povrat u prijanje stanje Ako je porezni obveznik iz opravdanih razloga propustio izvriti neku radnju u roku i zbog toga proputanja trpi posljedicu, dopustit e se njegov zahtjev u prijanje stanje. 12

Zahtjev za povrat u prijanje stanje podnosi se u roku od 8 dana od dana kada je prestao razlog koji je uzrokovao proputanje (objektivni rok) ili od dana kada je porezni obveznik doznao za takav razlog (subjektivni rok). Razlozi kojima se obrazlae zahtjev moraju se uiniti barem vjerojatnima. O zahtjevu za povrat u prijanje stanje odluuje porezno tijelo zakljukom, protiv kojega nije doputena alba. Nakon isteka 3 mjeseca od proputenog roka, porezni obveznik ne moe podnijeti zahtjev za povrat u prijanje stanje.

(8.)
2. 8. POREZNI AKTI U POREZNOM POSTUPKU
Porezni akt je svaki akt kojim se pokree, dopunjuje, mijenja ili dovrava neka radnja u poreznom postupku. Porezni akti su: 1) porezno rjeenje (odluuje o pojedinanim pravima i obvezama) 2) zakljuak (npr. zakljuak o povratu u prijanje stanje, o peaenju poslovnih prostorija kod poreznog nadzora) 3) zapisnik (npr. zapisnik o poreznom nadzoru) 4) obavijest (npr. obavijest o poreznom nadzoru) 5) poziv 6) drugi akti Porezni akt donosi se u propisanom ili usmenom obliku. Usmeni oblik poreznog akta je iznimka, a takav akt moe donijeti ovlatena osoba poreznog tijela i narediti njegovo izvrenje bez odgode u sluaju kada je ugroena naplata poreza. Obvezni sadraj svakog poreznog akta je: 1) naziv poreznog tijela, broj i datum poreznog akta 2) ime i prezime odnosno naziv sudionika kome se upuuje 3) pravni i injenini temelj 4) potpis ovlatene osobe 2. 8. 1. UTVRENJE IZNOSA POREZNOG DUGA Utvrivanje poreznog duga je zavrni dio postupka utvrivanja porezne obveze. Taj postupak zavrava iskazivanjem novanog iznosa poreznog duga koji moe biti izraunat: 1) primjenom zakonom propisane porezne stope na poreznu osnovicu 2) mnoenjem apsolutno izraenog novanog iznosa propisanog za odreenu mjernu jedinicu poreznog dobra s brojem mjernih jedinica u konkretnom sluaju Tako izraunata porezna obveza mora biti izraena te poreznom obvezniku dostavljena u odreenom pravnom obliku (formi) porezno rjeenje. 13

2. 8. 2. POREZNO RJEENJE Nadleno porezno tijelo donosi porezno rjeenje na temelju injenica utvrenih u poreznom postupku. Opom normom je propisana obvezatnost donoenja poreznog rjeenja, no prema posebnim normama porezno rjeenje ne mora biti doneseno. Obveza donoenja poreznog rjeenja postoji i u sluaju kada se porezni obveznik u cijelosti ili djelomino oslobaa od plaanja poreza. Stvarno nadlena za utvrivanje porezne osnovice i porezne obveze u prvom stupnju su tijela Porezne uprave podruni uredi i ispostave podrunih ureda (donose prvostupanjska rjeenja). a) Rok za izdavanje rjeenja po godinjoj poreznoj prijavi Porezno rjeenje koje se donosi na temelju godinje porezne prijave mora se dostaviti poreznom obvezniku im je to mogue, a najkasnije u roku godine dana nakon isteka roka za podnoenje godinje porezne prijave.

b) Posebni sluajevi nedonoenja poreznog rjeenja (motivirano razlozima ekonominosti) Porezno tijelo ne mora, ali moe: 1) donijeti porezno rjeenje ako bi trokovi utvrivanja i naplate poreza bili nerazmjerni naplaenom porezu 2) u sluaju pogreno utvrene visine porezne obveze, izmijeniti porezno rjeenje ako bi poveani iznos poreza bio nerazmjeran trokovima postupka izmjene rjeenja c) Oblik i sadraj poreznog rjeenja Porezno rjeenje mora biti doneseno u pisanom obliku i mora biti oznaeno kao porezno rjeenje. Ono mora sadravati: 1) naziv poreznog tijela, broj i datum rjeenja 2) uvod, izreku i obrazloenje 3) uputu o pravnom lijeku 4) potpis ovlatene osobe i otisak peata Izreka poreznog rjeenja sadri ime i prezime, tj. naziv poreznog obveznika, vrstu poreza, poreznu osnovicu, poreznu stopu, iznos utvrenog poreza, razdoblje oporezivanja, nalog za uplatu poreza, rokove i uvjete plaanja. Ako porezno tijelo nije prethodno provelo postupak provjere injenica bitnih za donoenje toga rjeenja, takvo je rjeenje privremeno. Kod naknadne provjere vjerodostojnosti podataka porezno tijelo moe utvrditi da postoji osnova za izmjenu porezne obveze te e tada zamijeniti privremeno rjeenje novim. Ako porezno tijelo ne donese rjeenje kojim se zamjenjuje privremeno rjeenje, porezna obveza utvrena privremenim rjeenjem smatrat e se konano utvrenom poreznom obvezom. Privremeno rjeenje ima jo jednu primjenu. Ako postoji sumnja u pogledu vlasnitva nad nekim predmetom ili u pogledu njegove vrijednosti, porezno tijelo e privremenim rjeenjem utvrditi poreznu obvezu. U tom sluaju je privremeno rjeenje kompromis nejasna pravna situacija naspram potrebe za utvrivanjem porezne obveze. Rok za donoenje rjeenja kojim se konano utvruje porezna obveza je 3 godine od dana donoenja privremenog 14

rjeenja te je taj rok prekluzivan, tj. njegovim proputanjem privremeno rjeenje vie nije primjenjivo. Ako je propisano da se porez prijavljuje obraunskom prijavom, tada donoenje poreznog rjeenja nije potrebno. No, postoji izuzetak utvrivanja poreza rjeenjem u 3 sluaja: 1) ako je to zakonom propisano (lex specialis) 2) ako se rjeenjem utvruje drukiji iznos poreza od onoga koji je porezni obveznik samo obraunao 3) ako porezni obveznik nije predao obraunsku prijavu 2. 8. 2. 1. ZATITA PRAVA POREZNIH OBVEZNIKA PRI PONITAVANJU, UKIDANJU ILI IZMJENI POREZNOG RJEENJA Porezno tijelo ne moe ponititi, ukinuti ili izmijeniti porezno rjeenje na tetu poreznog obveznika zbog toga to je Ustavni sud RH utvrdio da je propis na kojemu se zasnivalo dotadanje utvrivanje poreza neustavan ili nezakonit. 2. 8. 2. 2. RJEENJE O NAPLATI POREZA NA OSNOVI JAMSTVA Naplata poreza na osnovi jamstva je situacija u kojoj porezni jamac mora podmiriti obvezu za poreznog dunika. Ope je pravilo (lex generalis) da je u takvim sluajevima potrebno donijeti rjeenje. No, rjeenje o naplati poreza na osnovi jamstva ne moe biti doneseno: 1) ako poreznom obvezniku utvrena porezna obveza nije dospjela ili je otpisana 2) ako je za porez koji je utvren poreznom obvezniku nastupila zastara prava na naplatu

(9.)
2. 13. ZASTARA
Institutom zastare u poreznom pravu smatra se nemogunost postavljanja zahtjeva iz porezno-dunikog odnosa te nemogunost donoenja, mijenjanja, ukidanja ili provedbe odreenih upravnih akata nakon proteka odreenog vremena. Zastara obuhvaa zahtjeve svakog sudionika porezno-dunikog odnosa, zahtjeve drave i zahtjeve poreznog dunika. Protekom zastarnih rokova prestaju prava iz porezni-dunikog odnosa. Pravo poreznog tijela na utvrivanje porezne obveze i kamata, pravo na pokretanje postupka naplate poreza, kamata i trokova ovrhe te pravo poreznog obveznika na povrat poreza, kamata i trokova ovrhe zastarijeva za 3 godine od dana kada je zastara poela tei. U jednakom roku zastarijeva i pravo poreznog tijela na pokretanje prekrajnog postupka. Treba znati razlikovati zastaru prava na utvrivanje porezne obveze te zastaru prava na naplatu porezne obveze: 1) zastarni rok za utvrivanje porezne obveze i kamata poinje tei nakon isteka godine u kojoj je trebalo utvrditi poreznu obvezu. 2) zastara prava na naplatu poreza, kamata i trokova ovrhe poinje tei nakon isteka godine u kojoj je porezno tijelo utvrdilo poreznu obvezu, kamate i trokove ovrhe 15

Zastara prava na povrat poreza, kamata i trokova ovrhe poinje tei istekom godine u kojoj je porezni obveznik stekao pravo na povrat. Apsolutni rok zastare prava poreznih tijela te prava poreznog obveznika nastupa za 6 godina raunajui od dana od kada je zastara prvi put poela tei. Pravo na naplatu poreza kamata i trokova nee zastarjeti samo u sluaju ako je potraivanje osigurano zalonim pravom ili hipotekom upisanima u javnu knjigu. Tada e se porezno tijelo naplatiti iz optereenih stvari. Tijek zastare moe se prekinuti radnjama poreznog tijela ili poreznog obveznika. Zastarni rokovi ponovno poinju tei nakon poduzetih radnji.

(10.)
2. 14. REDOVNI PRAVNI LIJEKOVI
Redovni pravni lijekovi u poreznom postupku su: 1) alba 2) prigovor 2. 14. 1. ALBA alba je: 1) redoviti pravni lijek (njezino podnoenje u upravnom postupku spreava nastupanje konanosti akata) 2) devolutivni pravni lijek (o osnovanosti pravnog lijeka rjeava vie tijelo, a ne ono koje je donijelo akt koji je pobijan pravnim lijekom) 3) suspenzivni pravni lijek (odgaa izvrenje rjeenja) 2. 14. 1. 1. DOPUSTIVOST ALBE I POKRETANJA UPRAVNOG SPORA Protiv poreznog akta kojim je odlueno o pojedinanim pravima i obvezama iz porezno-pravnog odnosa moe biti podnesena alba. alba je doputena i protiv rjeenja donesenog u prvostupanjskom poreznom postupku (ali ne i protiv drugostupanjskog rjeenja). alba moe biti podnesena i u sluaju tzv. utnje (porezne) administracije, tj. u sluaju da alitelj istakne kako o njegovu zahtjevu za donoenjem poreznog akta nije donesena odluka u propisanom roku (primjenjuje se fikcija o odbijanju zahtjeva). Taj je rok najvie godinu dana od isteka roka za podnoenje godinje porezne prijave. Regulirana je i mogunost sudske kontrole uprave tako da protiv rjeenja kojim je odlueno o albi moe biti podnesena tuba nadlenom sudu (Upravni sud RH). Podnesena tuba nema suspenzivni karakter, tj. ne odgaa izvrenje poreznog akta. 2. 14. 1. 2. PRAVO NA PODNOENJE ALBE albu na porezni akt moe podnijeti: 1) svaka osoba o ijim je pravima ili obvezama odluivano u prvostupanjskom poreznom postupku 2) svaka osoba koja za to ima pravni interes, a to je svaki na pravu utemeljen interes, tj. na pravu utemeljena konkretna korist 16

2. 14. 1. 3. SUDIONICI ALBENOG POSTUPKA Sudionici albenog postupka su: 1) alitelj 2) osoba pozvana da sudjeluje u postupku - drugostupanjsko porezno tijelo po slubenoj dunosti ili na temelju zahtjeva poreznog obveznika ukljuit e u postupak one osobe iji bi pravni interes mogao biti odlukom poreznog tijela pogoen, a prije svega osobe koje jame za porezni dug od poreznog obveznika - te osobe imaju pravo oitovati se, davati izjave o injenicama i postavljati vlastite zahtjeve u okviru aliteljevih zahtjeva Do donoenja rjeenja o albi, podnositelj albe moe odustati od albe, ali on odustankom od albe ne gubi pravo na ponovnu albu ako albeni rok nije istekao. 2. 14. 1. 4. ALBENI ROK I PRAVNI UINAK ALBE alba se podnosi u roku od 30 dana od dana primitka poreznog akta. alba odgaa izvrenje pobijanog poreznog akta do donoenja rjeenja o albi. Samo iznimno, alba ne odgaa izvrenje pobijanog poreznog akta koji je donesen u skraenom postupku. 2. 14. 1. 5. PODNOENJE ALBE alba se podnosi nadlenom drugostupanjskom poreznom tijelu, a predaje se neposredno ili potom preporueno, odnosno izjavljuje se na zapisnik prvostupanjskom poreznom tijelu. Razlozi za takvo postupanje su sljedei: 1) prvostupanjsko je tijelo duno izmijeniti svoje rjeenje ili uz provoenje dopunskog postupka donijeti novo rjeenje ako uvai razloge albe i time otkloni nedostatke u svom rjeenju (ostvarivanje naela ekonominosti) 2) novo doneseno rjeenje je prvostupanjsko te podobno za podnoenje albe 3) prvostupanjsko tijelo primljenu albu dostavlja drugostupanjskom tijelu sa svim relevantnim podacima koje je ono prikupilo tijekom prvostupanjskog postupka i na kojima je utemeljilo svoju odluku (time se otklanja opasnost da do drugostupanjskog tijela ne dou vani podaci za rjeavanje stvari koje ima prvostupanjsko tijelo) 4) prvostupanjsko tijelo tako saznaje da je alba podnesena te u sluaju suspenzivnog djelovanja albe ne pristupa izvrenju poreznog rjeenja Obvezni sadraj albe: 1) mora biti vidljivo tko je alitelj i koji se porezni akt pobija 2) alitelj albu mora potpisati 3) alitelj treba (ali nije obvezno) navesti albene razloge te dokaze 5) moe iznositi nove injenice i dokaze (duan je u tom sluaju obrazloiti zato te injenice i dokaze nije iznio tijekom prvostupanjskog postupka) U sluaju da alitelj albu preda nenadlenom tijelu bitna je injenica predaje albe u roku. Pa tako alba podnesena u roku, a predana nenadlenom tijelu, ne moe biti odbaena kao nepravodobna.

17

2. 14. 1. 6. POSTUPANJE PRVOSTUPANJSKOG TIJELA PO ALBI Prvostupanjsko e tijelo ispitati formalne pretpostavke za daljnje postupanje po albi, tj. ono e ispitati (zakonske pretpostavke za podnoenje albe): 1) da li je alba doputena 2) da li je podnesena od strane ovlatene osobe 3) da li je podnesena u roku Prvostupanjsko e tijelo albu odbaciti ako je nedoputena ili podnesena od neovlatene osobe ili nije podnesena u roku (nepostojanje zakonskih pretpostavki za njezino podnoenje). Odluku o odbacivanju albe prvostupanjsko tijelo donosi u obliku rjeenja. Protiv takvog rjeenja moe takoer biti podnesena alba. Osim provjere udovoljava li alba formalnim pretpostavkama, prvostupanjsko tijelo moe odluivati o osnovanosti albe (o meritumu stvari). Odluujui o osnovanosti albe, moe donijeti samo odluku koja je u korist alitelja zato jer ne moe odbiti albu (moe ju samo odbaciti!). Kad bi prvostupanjsko tijelo moglo odbiti albu, ono bi moglo sprijeiti odluivanje o albi od strane vieg tijela. Ako je alba doputena, podnesena po ovlatenoj osobi i u roku, prvostupanjsko tijelo moe: 1) dostaviti albu drugostupanjskom tijelu na daljnje rjeavanje 2) samo razmotriti navode albe i ispitati njezinu zakonitost, odnosno ocijeniti svrsishodnost rjeenja koje se albom osporava - dakle, prvostupanjsko tijelo e: a) izmijeniti porezni akt tijekom postupka po albi: => ako ocjeni da je alba opravdana i nije nuno provoditi novi ispitni postupak => ako ocjeni da je provedeni postupak bio nepotpun, a to je moglo biti od utjecaja na rjeavanje => ako alitelj u albi iznosi takve injenice i dokaze koji bi mogli biti od utjecaja na drukije rjeavanje stvari => ako je alitelju moralo biti omogueno sudjelovanje u postupku => ako je alitelj propustio sudjelovati u postupku, ali je u albi opravdao to proputanje b) albu usvojiti i novim poreznim aktom zamijeniti porezni akt kojim se alba pobija: => ako ocjeni da je alba opravdana i nije nuno provoditi novi ispitni postupak - bez provoenja dopunskog postupka => ako ocjeni da je provedeni postupak bio nepotpun, a to je moglo biti od utjecaja na rjeavanje uz provoenje dopunskog postupka => ako alitelj u albi iznosi takve injenice i dokaze koji bi mogli biti od utjecaja na drukije rjeavanje stvari uz provoenje dopunskog postupka => ako je alitelju moralo biti omogueno sudjelovanje u postupku uz provoenje dopunskog postupka => ako je alitelj propustio sudjelovati u postupku, ali je u albi opravdao to proputanje uz provoenje dopunskog postupka 18

Protiv novog poreznog akta porezni obveznik moe podnijeti albu. Ako je alba na taj akt podnesena, on takoer moe biti izmijenjen do donoenja odluke o albi. 2. 14. 1. 7. POSTUPANJE DRUGOSTUPANJSKOG TIJELA PO ALBI Nadleno drugostupanjsko porezno tijelo je Samostalna sluba za drugostupanjski upravni postupak koja ima 2 odjela Odjel za porezni postupak i Odjel za carinski postupak. Samostalna sluba za drugostupanjski postupak je ustrojstvena jedinica Ministarstva financija koja rjeava o albama protiv upravnih akata Porezne uprave, Carinske uprave i Financijske policije. Drugostupanjsko tijelo najprije e ispitati da li je alba doputena, pravodobna i izjavljena od ovlatene osobe (zakonske pretpostavke za nastavak postupka). Ako podnesena alba ne zadovoljava neku od pretpostavki, drugostupanjsko e tijelo odbaciti albu rjeenjem. Ako su pretpostavke zadovoljene, drugostupanjsko tijelo nastavlja s postupkom te ispituje zakonitost i ocjenjuje svrhovitost pobijanog rjeenja u granicama zahtjeva iz albe, ali pritom nije vezano albenim razlozima. Podnesena alba je povod da ispitivanje zakonitosti bude provedeno po slubenoj dunosti u odnosu na akt u cijelosti. to se tie injenine osnove poreznog predmeta, normirane su dvije mogunosti: 1) drugostupanjsko tijelo e rijeiti stvar na temelju injenica utvrenih u prvostupanjskom postupku (ako injenice utvrene u prvostupanjskom postupku daju dovoljno osnova za rjeavanje stvari, nema potrebe za utvrivanjem novih injenica) 2) ako injenice u prvostupanjskom postupku nisu u potpunosti utvrene ili su pogreno utvrene, drugostupanjsko e tijelo upotpuniti postupak samo ili putem prvostupanjskog tijela (u takvom sluaju alitelju mora biti omogueno sudjelovanje u postupku, u takvom sluaju drugostupanjsko tijelo moe odluiti da e se u postupku po albi izvoditi dokazi) 2. 14. 1. 8. ODLUKE DRUGOSTUPANJSKOG TIJELA U POVODU ALBE Drugostupanjsko tijelo moe: 1) albu odbiti 2) rjeenje ponititi u cijelosti ili djelomino 3) rjeenje izmijeniti to se tie ponitavanja, njime se ponitavaju sve pravne posljedice koje je rjeenje proizvelo. Drugostupanjsko tijelo e odbiti albu ako utvrdi: a) da je postupak koji je rjeenju prethodio pravilno proveden i da je rjeenje pravilno i na zakonu osnovano b) da je u prvostupanjskom postupku bilo nedostataka, ali da su oni takvi da nisu mogli utjecati na rjeenje stvari c) da je prvostupanjsko rjeenje na zakonu osnovano, ali zbog drugih razloga, a ne zbog onih koji su u rjeenju navedeni

19

Drugostupanjsko tijelo e ponititi rjeenje i samo rijeiti stvar ako utvrdi: a) da je u prvostupanjskom postupku nepotpuno ili pogreno utvreno injenino stanje b) povredu pravila porezno-upravnog postupka (u postupku nije voeno rauna o pravilima postupka koja bi bila od utjecaja na rjeavanje stvari) c) da je izreka pobojnog rjeenja nejasna ili je u proturjenosti s obrazloenjem d) pogrenu primjenu materijalnog prava (pogreno je primijenjen pravni propis na temelju kojega je rijeena stvar) Drugostupanjsko tijelo moe izmijeniti prvostupanjsko rjeenje. U sluaju izmjene rjeenja u povodu albe po drugostupanjskom tijelu propisana je primjena naela zabrane izmjene rjeenja na tetu alitelja (reformatio in peius). Iznimno, drugostupanjsko tijelo moe odluiti i na tetu alitelja samo ako postoje razlozi zbog kojih bi to rjeenje moglo biti proglaeno nitavim ili poniteno. 2. 14. 1. 9. POSTUPAK PO ALBI KAD PRVOSTUPANJSKO TIJELO NA ZAHTJEV STRANKE NIJE RIJEILO U ROKU U sluaju tzv. utnje administracije, tj. instituta upravnog prava kojim je regulirana situacija nerjeavanja zahtjeva stranke u roku, drugostupanjsko tijelo u postupanju po albi izjavljenoj iz tog razloga e bez odgode zatraiti obavijest o razlozima zbog kojih rjeenje nije doneseno u propisanom roku. Ukoliko prvostupanjsko tijelo nije donijelo rjeenje iz opravdanih razloga, drugostupanjsko tijelo e odrediti prvostupanjskom tijelu novi rok za donoenje koji ne moe biti dui od 30 dana. No, ukoliko razlozi za nedonoenje prvostupanjskog rjeenja nisu opravdani, drugostupanjsko tijelo e samo rijeiti upravnu stvar ili naloiti prvostupanjskom tijelu da u roku od 15 dana donese traeno rjeenje. 2. 14. 1. 10. DRUGOSTUPANJSKO RJEENJE Drugostupanjsko tijelo o albi odluuje rjeenjem. Za oblik i sadraj primjenjivi su propisi koji se odnose na prvostupanjsko rjeenje. Drugostupanjsko tijelo rjeenje o albi mora donijeti i dostaviti stranci putem prvostupanjskog tijela najkasnije u roku od 2 mjeseca od dana predaje albe. Protiv drugostupanjskog rjeenja nije doputena alba, ali moe biti pokrenut upravni spor. 2. 14. 2. PRIGOVOR Prigovor je poseban redovni pravni lijek putem kojega graani imaju mogunost zatititi svoja prava u mnogim sluajevima koji ne zavravaju donoenjem upravnog akta. Prigovor je u poreznom postupku remonstrativni pravni lijek jer se izjavljuje elniku tijela protiv ije odluke je prigovor upuen, a on o prigovoru odluuje rjeenjem u roku od 8 dana od dana izjavljivanja prigovora. Za oblik, sadraj i predaju prigovora primjenjuju se iste odredbe kao i za oblik, sadraj i predaju albe. Protiv rjeenja koje o prigovoru donese elnik prvostupanjskog tijela moe se izjaviti alba, a protiv rjeenja drugostupanjskog tijela o prigovoru moe se pokrenuti upravni spor. Ako nema drugostupanjskog tijela, protiv rjeenja tijela o prigovoru moe se pokrenuti upravni spor.

20

11.
8. 3. PRORAUNSKI TIJEK
Proraun je najvaniji instrument financiranja javnih potreba. U proraunu se osiguravaju sredstva za potrebe koje se izravno financiraju iz prorauna te za potrebe koje se financiraju putem proraunskih fondova. U pravilu se u proraunu osigurava i dio potrebnih sredstava za javne potrebe koje se financiraju putem ostalih instrumenata (neproraunskih fondova i javnih poduzea). Iz prorauna i drugih instrumenata financiranja javnih potreba najbolje se moe uoiti alokativna funkcija suvremene drave. Hrvatski sabor donosi dravni proraun, a dravni se prihodi i izdaci utvruju u dravnom proraunu. Osnovni pravni izvori kojima se regulira proraunski tok i meuproraunski odnosi su: 1) Zakon o proraunu 2) Zakon o financiranju jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave 8. 3. 1. IZRADA PRORAUNA 8. 3. 1. 1. IZRADA STRATEGIJSKIH VLADINIH PROGRAMA ZA TROGODIENJE RAZDOBLJE Jedno od bitnih obiljeja prorauna je njegova jednogodinjost, tj. u njemu se planiraju javni primici i izdaci za razdoblje od jedne godine. Kako proraunski prihodi i izdaci tekueg razdoblja bitno utjeu na budue proraunsko razdoblje, u mnogim se zemljama kao dopuna godinjem proraunskom planiranju uvodi strategijski program u kojem se na dui rok sagledavaju prihodi i izdaci javnog sektora. Strategijskim se programom predviaju i angairaju unaprijed sredstva za odreene namjene za vie godina (npr. kolstvo). Financijska aktivnost drave jednim je svojim dijelom i u funkciji ostvarivanja dugoronih politikih, gospodarskih, socijalnih i drugih razvojnih ciljeva (npr. politike zapoljavanja) koji se mogu ostvariti jedino putem financijskog plana. Vlada RH duna je svake godine prije prijedloga prorauna izraditi i donijeti strategiju vladinih programa za naredno trogodinje razdoblje (najkasnije do sredine svibnja). Strategija vladinih programa treba sadravati: 1) ukupnu zajedniku viziju, strateki cilj i makroekonomski okvir 2) glavna strateka podruja djelovanja Vlade s postavljenim ciljevima, nainima ispunjavanja ciljeva i mjerama procjene rezultata 3) rang stratekih prioriteta i mjera s organizacijskom i programskom klasifikacijom Upute za izradu strategijskih planova za trogodinje razdoblje sastavlja Ministarstvo financija u suradnji sa sredinjim tijelom dravne uprave nadlenim za razvojnu strategiju i dostavlja ih ministarstvima i drugim dravnim tijelima najkasnije do sredine oujka tekue godine. 8. 3. 1. 2. IZRADA SMJERNICA EKONOMSKE I FISKALNE POLITIKE Na temelju strategije vladinih programa za trogodinje razdoblje Ministarstvo financija izrauje nacrt smjernica ekonomske i fiskalne politike za trogodinje razdoblje te ga predlae Vladi najkasnije do svibnja tekue godine. Smjernice ekonomske i fiskalne politike za trogodinje razdoblje trebaju sadravati: 21

1) strateke ciljeve ekonomske i fiskalne politike RH 2) osnovne makroekonomske pokazatelje RH 3) osnovne pokazatelje fiskalne politike RH 4) procjenu prihoda i rashoda te primitaka i izdataka svih razina opeg prorauna 5) prijedlog visine financijskog plana po razdjelima organizacijske klasifikacije koji sadri visinu financijskog plana za prethodnu proraunsku godinu i tekuu proraunsku godinu te prijedlog visine financijskog plana za sljedeu proraunsku godinu i za sljedee dvije godine 6) predviene promjene javnog duga i strategiju upravljanja javnim dugom Te smjernice Vlade RH treba donijeti do sredine lipnja tekue godine. 8. 3. 1. 3. UPUTE ZA IZRADU PRIJEDLOGA PRORAUNA Na osnovi smjernica o ekonomskoj i fiskalnoj politici koje je donijela Vlada RH, Ministarstvo financija dostavlja (do kraja lipnja tekue godine) ministarstvima i drugim dravnim tijelima te izvanproraunskim korisnicima upute za izradu prijedloga dravnog prorauna. Upute za izradu prijedloga dravnog prorauna sadre: 1) osnovne ekonomske pokazatelje iz smjernica ekonomske i fiskalne politike 2) nain izrade i rokove za izradu dravnog prorauna Ministarstvo financija na temelju smjernica ekonomske i fiskalne politike te na temelju uputa o izradi dravnog prorauna sastavlja i upute za izradu prorauna jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave do kraja lipnja tekue godine. Na temelju njih upravna tijela za financije jedinica lokalne samouprave izrauju svoje upute koje dostavljaju korisnicima. Upute za izradu prorauna lokalne jedinice sadre: 1) temeljna ekonomska ishodita i pretpostavke za izradu prijedloga prorauna jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave 2) opis planiranih politika jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave 3) procjenu prihoda i rashoda te primitaka i izdataka prorauna jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave u sljedee 3 godine 4) prijedlog visine financijskog plana po proraunskim korisnicima koji sadri visinu financijskog plana za prethodnu proraunsku godinu i tekuu proraunsku godinu te prijedlog visine financijskog plana za sljedeu proraunsku godinu i za sljedee dvije godine 5) nain pripreme te terminski plan za izradu prorauna i prijedlog financijskih planova proraunskih i izvanproraunskih korisnika prorauna jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave 8. 3. 1. 4. IZRADA PRIJEDLOGA FINANCIJSKOG PLANA PRORAUNSKOG KORISNIKA (str. 440. - 441.) Proraunski korisnici dravnog prorauna izrauju prijedlog svojih financijskih planova na temelju uputa koje su dobili od Ministarstva financija. Prijedlozi financijskih planova proraunskih korisnika dravnog prorauna moraju sadravati: 1) prihode i primitke iskazane po vrstama 2) rashode i izdatke predviene za trogodinje razdoblje, razvrstane prema proraunskim klasifikacijama 22

3) obrazloenje prijedloga financijskog plana Ministarstvo i druga dravna tijela duni su usklaene prijedloge financijskih planova svojih korisnika dostaviti Ministarstvu financija do kraja srpnja tekue godine. Proraunski korisnici jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave izrauju prijedloge financijskih planova na osnovi uputa koje su dobili od upravnog tijela za financiranje lokalne jedinice. Te prijedloge financijskih planova dune su dostaviti upravnim tijelima za financije najkasnije do 15. rujna tekue godine.

8. 3. 1. 5. IZRADA NACRTA I PRIJEDLOGA PRORAUNA (str. 441. - 442.) Ministarstvo financija duno je dostaviti nacrt dravnog prorauna Vladi dok upravna tijela za financije lokalnih jedinica dostavljaju nacrt prorauna svojim poglavarstvima do 15. listopada tekue godine. Ako tijekom rasprave o predloenom dravnom proraunu doe do neslaganja izmeu ministra financija i proraunskog korisnika, ministar financija izrauje izvjetaj o predmetnom sporu predsjedniku Vlade koji o tome donosi konanu odluku. Vlada, odnosno poglavarstvo lokalne jedinice utvruje prijedlog prorauna i projekciju za naredne 2 godine te ih podnose Saboru RH, odnosno predstavnikom tijelu jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave do 15. studenog tekue godine. Nacrt prorauna (kao i prijedlog prorauna i sam proraun) sastoji se od: 1) opeg dijela ine ga raun prihoda i raun rashoda te raun financiranja 2) posebnog dijela sadri detaljniji raspored javnih izdataka po nosiocima, korisnicima i namjenama 8. 3. 2. DONOENJE PRORAUNA Proraun RH donosi Hrvatski sabor, a proraune jedinica lokalne samouprave donose njihova predstavnika tijela. Procedura donoenja prorauna zapoinje raspravama u odgovarajuim odborima i komisijama predstavnikog tijela (odbori i komisije za financiranje i proraun). Odbori i komisije predstavnikog tijela razmatraju i kritiki ocjenjuju opravdanost pojedinih predvienih izdataka kao i opravdanost i zasnovanost prorauna u cjelini. U posebnom dijelu prorauna iskazan je detaljan raspored javnih rashoda po pojedinim korisnicima i pojedinim namjenama. Odbori i komisije predstavnikog tijela, mogu, ako to ocjene potrebnim, pozivati pojedine korisnike da dopunski obrazloe svoje zahtjeve za proraunskim sredstvima (u sluaju nepridravanja jedinstvenih kriterija u planiranju od strane korisnika). Odbori i komisije predstavnikog tijela sainjavaju izvjetaj o svojim nalazima u odnosu na proraun s eventualnim primjedbama, prijedlozima za izmjenu i dopunu prijedloga prorauna koji su predmetom rasprave na plenumu predstavnikog tijela koje ga treba prihvatiti. Razmatranje prijedloga prorauna na plenumu predstavnikog tijela zapoinje izvjeima predstavnika Vlade. Nakon izvjea predstavnika Vlade, predstavnikom tijelu se podnosi izvjee odbora i komisija za financije i proraun predstavnikog tijela, a nakon toga slijedi rasprava o proraunu u cjelini te o pojedinim njegovim dijelovima. Zastupniki prijedlozi o eventualnim izmjenama i dopunama prijedloga prorauna podnose se u obliku amandmana.

23

Nakon sasluanih izvjea te provedbe rasprave, te nakon eventualnog prihvaanja nekih izmjena i dopuna u prijedlogu prorauna, pristupa se glasovanju. Dravni proraun se donosi u obliku zakona ili odluke. Objavljuje se u Narodnim novinama, a proraun jedinica lokalne samouprave u slubenom glasilu jedinice lokalne samouprave. 8. 3. 3. PRIVREMENO FINANCIRANJE Ako Sabor RH, odnosno predstavniko tijelo jedinica lokalne samouprave ne donese proraun prije poetka fiskalne godine za koju se donosi proraun, uvodi se privremeno financiranje. Odluku o privremenom financiranju javnih izdataka na dravnoj razini donosi Sabor, a za javne izdatke lokalnog znaenja predstavniko tijelo jedinica lokalne samouprave. Privremeno financiranje javnih izdataka obavlja se razmjerno sredstvima koritenim u istim razdobljima prema proraunu za prethodnu godinu, a mogu iznositi najvie do ukupnih prihoda rasporeenih proraunom za prethodnu fiskalnu godinu. Nakon proteka privremenog financiranja ostvareni prihodi te izvreni rashodi iz tog razdoblja ukljuuju se u proraun tekue godine. Privremeno financiranje obavlja se najdue za prva 3 mjeseca proraunske godine. U razdoblju privremenog financiranja proraunski korisnici ne smiju preuzimati nove obveze. 8. 3. 4. IZVRENJE PRORAUNA Izvriti proraun znai: 1) naplatiti proraunske prihode, 2) raspodijeliti ostvarene prihode korisnicima u okviru rasporeda izvrenog u proraunu 3) staviti na raspolaganje sredstva korisnicima ili nosiocima Tijela dravne uprave, odnosno tijela jedinica lokalne samouprave odgovorna su za potpuno i pravodobno prikupljanje prihoda na raun prorauna u skladu s odgovarajuim zakonima i provedbenim propisima. Nakon donoenja dravnog prorauna Ministarstvo financija je obvezno izvijestiti ministarstva, odnosno proraunske korisnike o odobrenim sredstvima u proraunu. U okviru svog djelokruga i ovlasti svaki izvritelj dravnog prorauna odgovoran je za provedbu propisa koji se odnose na proraun, a pravo i odgovornost za izvrenje prorauna jedinice lokalne samouprave ima nositelj izvrne vlasti. Ministarstvo financija, odnosno upravno tijelo za financije lokalne jedinice planira likvidnost prorauna na osnovi mjesenih planova za izvrenje prorauna. Oni takoer utvruju mjesenu dodjelu sredstava u skladu s likvidnou prorauna i preuzetim obvezama proraunskog korisnika. Ministarstvo financija izvjetava proraunskog korisnika o dodjeli sredstava barem 10 dana prije razdoblja za koje se odnose. O koritenju sredstava cjelokupne tekue rezerve dravnog prorauna odluuje Vlada RH, a do odreenih iznosa tekue rezerve raspolau predsjednik Vlade i ministar financija. Kratkoroni mjeseni proraunski planovi vie vode rauna o tome da se zahtjevi korisnika prorauna za sredstvima usklade s dinamikom pritjecanja javnih prihoda i da se na taj nain odrava dinamika ravnotea u proraunu. Za izvrenje dravnog prorauna odgovoran je ministar financija, a za proraune jedinica lokalne samouprave nositelji njihove izvrne vlasti. Naredbodavatelj za izvrenje dravnog prorauna u cjelini je ministar financija, a naredbodavatelj za izvrenje prorauna jedinica lokalne samouprave je nositelj izvrne vlasti (upan, gradonaelnik, naelnik) ili osoba ovlatena za poslove prorauna u skladu sa statutom jedinice lokalne samouprave. 24

8. 3. 5. IZMJENE I DOPUNE PRORAUNA Proraun se donosi za razdoblje od jedne proraunske godine. Naelo proraunske ravnotee jedno je od osnovnih naela proraunskog poslovanja. Ako se tijekom proraunske godine zbog nastanka novih obveza za dravni proraun ili promjena gospodarskih kretanja poveaju rashodi, odnosno smanje prihodi dravnog prorauna, Vlada moe na prijedlog Ministra financija, obustaviti izvrenje pojedinih rashoda radi uravnoteenja prorauna. Prijedlog mjera izrauje Ministarstvo financija uz sudjelovanje svih ministarstava i drugih tijela. Ako se za vrijeme provoenja privremene obustave izvravanja dravni proraun ne moe uravnoteiti, Vlada mora predloiti izmjene i dopune dravnog prorauna. O izmjeni, odnosno rebalansu prorauna govori se onda ako dolazi do promjena u visini javnih prihoda i javnih izdataka. Proraun se moe poveati ili smanjiti ako se prihodi politiko-teritorijalne zajednice ostvaruju u veim ili manjim iznosima od planiranih ili ako se planirani prohodi moraju uskladiti s poveanim odnosno smanjenim obujmom izdataka prorauna. Izmjena ili rebalans prorauna obavlja se po istom postupku koji je propisan za donoenje prorauna. Proraun se moe dopuniti ako u okviru ukupnog obujma izdataka treba planirane proraunske izdatke za pojedine namjene rasporediti drukije. Zapravo se radi o tome da se smanjuju proraunska sredstva jednom, a poveavaju za isti iznos sredstava nekom drugom korisniku (dopuna ili proraunski virman). Za ispostavljanje virmana u dravnom proraunu nadlena je Vlada RH, a za virmaniranje u proraunima jedinica lokalne samouprave, nadlena su njihova poglavarstva. 8. 3. 6. ZAKLJUNI (GODINJI) PRORAUN Zakljuni (godinji) proraun je instrument kojim izvrna vlast polae raun predstavnikom tijelu o tome kako su izvravali proraun. Naime, proraun je plan prihoda i izdataka, a zakljuni obraun prorauna je dokument kako je taj plan ostvaren. Sa zakljunim obraunom se utvruje kako su ostvareni proraunski prihodi i u kojoj su mjeri zadovoljene javne potrebe predviene proraunom. Nakon isteka godine za koju je proraun donesen, svaka politiko-teritorijalna zajednica sastavlja zakljuni obraun prorauna. U njemu se iskazuju: 1) predvieni i ostvareni izdaci 2) predvieni i ostvareni prihodi 3) razlike izmeu ostvarenih prihoda i izvrenih izdataka 4) odredbe o pokriu ostvarenog deficita u proraunu Zakljuni obraun ima mnogo slinosti sa samim proraunom. Te slinosti dolaze do izraaja: 1) u istom postupku izrade i donoenja 2) u primjeni iste klasifikacije za javne prihode i za javne izdatke 3) kod podjele zakljunog rauna na opi i posebni dio 4) u nainu objavljivanja zakljunog rauna prorauna Nacrt zakljunog obrauna izrauje tijelo uprave nadleno za proraun. Prijedlog zakljunog obrauna dravnog prorauna utvruje Vlada odnosno poglavarstva jedinica 25

lokalne samouprave. Zakljuni raun dravnog prorauna donosi Sabor RH odnosno predstavnika tijela jedinica lokalne samouprave. Usvojeni godinji obraun dravnog prorauna objavljuje se u slubenom glasilu, Narodne novine, a godinji obraun prorauna jedinica lokalne samouprave objavljuje se u lokalnom slubenom glasilu. 8. 3. 7. PRORAUNSKE STALNE REZERVE (ZALIHE) Sredstva stalnih rezervi prorauna koriste se za financiranje hitnih i nepredvidivih izdataka koji se pojave tijekom proraunske godine i koji su posljedica elementarnih nepogoda, ekolokih i drugih nesrea. Mogu i financirati namjene za koje se pokae tijekom godine da za njih nisu utvrena dovoljna sredstva. Proraunske stalne rezerve moraju se stalno obnavljati. Propisima je utvreno: 1) koliko e iznositi visina proraunskih stalnih rezervi 2) koliko e iznositi visina izdvajanja za proraunsku stalnu rezervu 3) rok do koga se mora dostii utvrena visina proraunskih stalnih rezervi 4) glavne svrhe upotrebe proraunskih stalnih rezervi Sredstva za proraunske rezerve izdvajaju se u visini od 0,50% od proraunskih prihoda. Visina proraunske rezerve utvruje se svake godine zakonom odnosno odlukom o izvrenju prorauna. Sredstva stalne proraunske rezerve politiko-teritorijalne zajednice koriste se: 1) za podmirivanje izdataka koji nastanu zbog izvanrednih okolnosti i za koje nisu sredstva osigurana u proraunu 2) za pozajmice prorauna ako se njegovi prihodi ne ostvaruju ravnomjerno Sredstva stalne proraunske rezerve koriste se bespovratno. Koritenje sredstava rezervi iz dravnog prorauna do odreenog iznosa u nadlenosti je predsjednika Vlade i ministra financija dok je preostali iznos u nadlenosti Vlade RH. Odobrenje za koritenje sredstava proraunskih rezervi jedinica lokalne samouprave u nadlenosti je nositelja izvrne vlasti pojedine jedinice. Ministar financija je obvezan svaki mjesec izvijestiti Vladu RH, a nositelj izvrne vlasti jedinica lokalne samouprave svoje poglavarstvo o koritenju sredstava proraunskih rezervi. Vlada izvjeuje Sabor tromjeseno o troenju sredstava proraunskih rezervi. 8. 3. 8. FINANCIJSKI PROGRAM Zakonom o financiranju jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave predvia se poseban raun kao instrument financiranja nekih javnih rashoda. Preko posebnih rauna financiraju se oni javni rashodi koji zahtijevaju utvrivanje financijskih sredstava za razdoblje due od 1 godine te poseban nain koritenja sredstava. Ovaj oblik financiranja javnih potreba obino se naziva financijskim programom. Temeljni nedostatak proraunskog financiranja naspram financijskog programa je njegovom obiljeju jednogodinjosti. Financijskim programom se za javne zadatke iji rok izvrenja traje dulje od jedne godine utvruje: 1) dinamiki program radova i akcija 2) ukupni obujam financijskih sredstava 3) dinamika pritjecanja sredstava po godinama 4) tijelo nadleno za izvrenje programa 5) mjere za izvrenje programa Financijski program je usko povezan s proraunom jer se iz prorauna ostvaruju 26

sredstva za njegovo izvrenje. Financijski program donosi se zakonom ili odlukom predstavnikog tijela. U tom zakonu, odnosno odluci, utvreni su: 1) bitni elementi financijskog programa (predmet i cilj programa, sredstva i nain njihova koritenja) 2) iznosi sredstava koji se mogu koristiti u pojedinim godinama 3) odluka o prenoenju nepotroenih sredstava iz godine u godinu 4) prava i dunosti investitora 5) podnoenje privremenih izvjea i zakljunog rauna Zakonom o proraunu iz 2008. godine ne spominje se financijski program, nego je umjesto njega uveden proraunski fond kao instrument financiranja za sve javne potreba iji rok financiranja traje due od 1 godine. Takvi proraunski fondovi prestaju kad protekne vrijeme te je ostvarena namjena zbog koje je osnovan. 8. 3. 9. DRAVNA RIZNICA (TREZOR) Dravna riznica je sustav koji organizacijski i informacijski objedinjava proraunske procese (pripremu prorauna, izvravanje dravnog prorauna, dravno raunovodstvo, upravljanje novanim sredstvima i javnim dugom). Zakonom o proraunu je propisano: 1) da dravni prorauni i prorauni jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave imaju samo jedan raun za sva plaanja 2) da proraunski korisnici imaju samo jedan raun koji je dio prorauna (riznice) 3) da samo odgovorna osoba prorauna, odnosno odgovorna osoba proraunskog korisnika moe otvoriti raun iz sustava rauna za izvravanje dravnog prorauna i prorauna jedinice lokalne i podrune (regionalne) samouprave Taj tip sustava jedinstvenog rauna za izvravanje dravnog prorauna i prorauna jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave je osnovno obiljeje trezora ili dravne riznice kao instrumenta financiranja javnih potreba. Dravna riznica u suvremenim uvjetima ima tri znaajne funkcije: 1) blagajniku funkciju (koncentracija svih proraunskih prihoda, te namirenje svih javnih izdataka) 2) bankarsku funkciju (osiguranje sredstava i u onim sluajevima kada javni prihodi ne doseu javne izdatke, kao i plasmani sredstava ako su prihodi prorauna u odreenim razdobljima vei od javnih izdataka) 3) funkciju novanog i financijskog nadzora radi uravnoteenja sveukupnih izdataka i politike kreiranja novca Dravna riznica u RH ustanovljena je kao zasebna organizacijska jedinica Ministarstva financija. Reguliran je i sustav upravljanja novanim sredstvima dravnog prorauna(sredstvima upravlja ministar financija) i prorauna jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave (sredstvima upravlja predsjednik poglavarstva). Raspoloiva sredstva prorauna (povremeni vikovi) mogu se: 1) polagati u HNB ili poslovne banke 27

2) ulagati u dravne vrijednosne papire Raspoloiva se sredstva prorauna ne smiju ulagati u dionice i na udjele trgovakih drutava. 8. 3. 10. NADZOR I REVIZIJA PRORAUNA (str. 453. 459.) Financiranje javnih potreba koje se obavljaju putem prorauna i drugih instrumenata financiranja mora biti pod stalnim nadzorom iz razloga to nije mogu potpuni nadzor javnog sektora primjenom trinog zakona nadzora (tko ne obavlja svoje poslovanje krajnje racionalno i ekonomino bit e od trita odbaen jer ne moe izdrati u stalnoj trinoj konkurenciji). Nadzor nad financijskim poslovanjem javnog sektora treba osigurati da se financiranje odvija u skladu s naelima zakonitosti i svrsishodnosti prikupljanja javnih prihoda te da se raspolaganje i uporaba tih sredstava odvija u skladu s naelima ekonominosti i namjene, sukladno proraunu i drugim instrumentima financiranja. Nadzor nad financijskim poslovanjem nije isto to i nadzor nad proraunom. Pojam proraunskog nadzora susree se u financijskoj teoriji i praksi u uem i irem smislu: 1) u uem smislu podrazumijeva se nadzor nad izvrenjem prorauna - to zapravo znai da taj nadzor obuhvaa nadzor nad ostvarenjem javnih prihoda u iznosima i po propisima koji su doneseni, raspored tih prihoda po korisnicima te nadzor nad uporabom tih sredstava. 2) pod pojmom proraunskog nadzora u irem smislu misli se na nadzor nad cjelokupnim financijskim poslovanjem politiko-teritorijalne zajednice, odnosno nad cijelim proraunskim tijekom od faze izrade nacrta i prijedloga prorauna do njegova izvrenja. Proraunski nadzor treba utvrditi 2 bitne injenice: 1) pitanje zakonitosti samog prorauna 2) pitanje racionalne i efikasne uporabe proraunskih sredstva S obzirom na organe koji obavljaju nadzor nad financijskim poslovanjem politikoteritorijalni zajednica, te drugih korisnika drutvenih sredstava razlikujemo sljedee oblike nadzora: 1) upravni nadzor 2) institucionalni nadzor 3) politiki nadzor Ministarstvo financija kao tijelo dravne uprave provodi upravni nadzor. Ovlatene osobe proraunskog nadzora su inspektori proraunskog nadzora Ministarstva financija. Proraunski se nadzor obavlja po: 1) predstavkama graana 2) zahtjevima sredinjih tijela, tijela lokalne i podrune (regionalne) samouprave 3) zahtjevima drugih pravnih osoba 4) nalogu ministra Politiki nadzor nad dravnim proraunom provodi Sabor, a nad proraunima lokalnih jedinica njihova predstavnika tijela. Predstavniko tijelo obavlja svoj politiki nadzor na osnovi posebnih izvjea i zakljunog rauna. Da bi se politiki nadzor uinkovito ostvario, financijsko poslovanje podvrgnuto je 28

najmanje 1 put godinje ili prema potrebi reviziji koju provodi Dravni ured za reviziju. Dravni ured za reviziju samostalna je institucija sa svojstvom pravne osobe koja je za svoj rad direktno odgovorna Saboru. Dravna revizija je oblik nadzora nad financijskim poslovanjem korisnika proraunskih sredstava kojima se naknadno ispituju dokumenti, isprave, raunovodstvena i financijska izvjea, te druge evidencije radi utvrivanja iskazuju li financijska izvjea istinit financijski poloaj i rezultate financijskih aktivnosti u skladu s prihvaenim raunovodstvenim naelima i revizijskim standardima.

Dravna revizija obuhvaa: 1) reviziju dravnih izdataka, financijskih izvjea i financijskih transakcija jedinica dravnog sektora 2) reviziju izdataka, financijskih izvjea i financijskih transakcija jedinica lokalne samouprave 3) reviziju izdataka, financijskih izvjea i financijskih transakcija iz prorauna 4) reviziju izdataka, financijskih izvjea i financijskih transakcija pravnih osoba s pretenim udjelom dravnog kapitala 5) reviziju izdataka, financijskih izvjea i financijskih transakcija HNB-a Dravi ured za reviziju podnosi Saboru izvjee o reviziji najkasnije 5 mjeseci nakon isteka roka za sastavljanje financijskih izvjetaja (zakljunih rauna). Dravnim uredom za reviziju rukovodi glavni dravni revizor kojeg imenuje Sabor. Zakonski predstavnik pravne osobe kod koje se obavlja revizija obvezan je ovlatenom dravnom revizoru staviti na raspolaganje cjelokupnu potrebnu dokumentaciju, isprave, izvjea i drugi evidenciju, te pruiti druge informacije radi obavljanja revizije.

29