SVEUILITEUSPLITU FILOZOFSKIFAKULTET Doc.dr.sc.

JosipVrandei

BISMARCKOVSUSTAVSAVEZA(1879.1890.)

Recezenti: Prof.dr.StijepoObad(umirovljeniprofesorFilozofskogfakultetauZadru) Doc.dr.MarkoTrogrli(FilozofskifakultetuSplitu)

ZNANSTVENOPODRUJE:Humanistikeznanosti ZNANSTVENOPOLJE:Povijest ZNANSTVENAGRANA:Opapovijestnovogvijeka STUDIJSKIPROGRAM:PrediplomskistudijOdsjekazapovijest GODINAISEMESTAR:2.godina,4.semestar FONDSATI:30satipredavanja+30satiseminara NASTAVNIPREDMET:Europskaisvjetskapovijest19.stoljea

PosljediceVelikekrize

Zajedniki ministar vanjskih poslova AustroUgarske Andrssy se s Berlinskog kongresanijevratiosBosnomiHercegovinomnapladnju.PodpritiskomsultanaAbdul HamidaIIiseyhulislamapoglavaramuslimanskihsveenikauCarstvuosmanskisu delegati odbili ulazak jedinicama Franje Josipa u Bosnu i Hercegovinu i nadgledanje Sanaka. Kada je Andrssy dao tajnu obvezu da se sultanova suverena prava nee naruitiidajeokupacijaprivremena,sultansesloiospotpisivanjemugovoradetaljisu imali biti usklaeni na bilateralnoj austroturskoj konvenciji. Andrssy je elio da OsmanskoCarstvo,kaoinovenezavisnebalkanskedrave,gledajupremaBeu.Klonio sedemonstrativnogulaskajedinicauBosnusmatraojedajepovoljnijeekatiosmansko odobrenje i onda jednostavno uetati u novu pokrajinu s "dva odreda vojnika na elu s vojnomglazbom". Turci su jo stenjali pod poniavajuim ugovorom iz Berlina s velikim je Carstvom bilo zavreno, a turska nacionalna drava jo nije stupila na njegovo mjesto. Srpski agent Ljubibrati je u Sarajevu pokuavao graditi zajedniki otpor okupaciji pravoslavnogimuslimanskogstanovnitva.ProtivulaskaBeauBosnujedignuoglavui Strossmayer ali ga je nepovjerljivo vodstvo srpske Prvoslavne crkve sumnjiilo kao ovjeka austrijskog dvora. akovaki je biskup vjerovao da je habsburki dvor mogao 1

rijeitinacionalnopitanjeiokupitiJuneSlavene,alijeizgubiotumogunostoslanjajui senadvapovlatenanarodaMonarhije. Do ljeta 1878. godine bosanski su muslimani formirali vlastitu obrambenu policiju, ojaanu dobro naoruanim regularnim turskim trupama u pobuni protiv sultanovogautoriteta.Kadajeaustrougarskavojskaprelagranicu29.srpnjasuoilase sa snanim otporom na podruju idealnom za obranu pojaanom turskim utvrdama nad dolinama. Austrijski zapovjedniciBeck i Mollinary su angairali vie od "dva odreda s vojnomglazbom"uBosnuiHercegovinujeulo85.000vojnika.Premdajeplanbioda se caru za roendan u kolovozu pokloni Sarajevo, Franjo Josip je bio prisiljen sazvati izvanredni ministarski koncil. Tijekom rujna okupacijska je vojska narasla na 160.000 ljudipajebekavladamoralatraiti odReichsratadodatnih25milijunaflorina.Dokraja listopada, kada je uspostavljen nesigurni mir, carska i kraljevska armija zvanino je izgubila 5198 vojnika. Franjo Josip je zahtijevao aneksiju provincija tvrdei da poslije ovakvih rtava pripadaju Monarhiji po pravu osvajanja. Dana 21. travnja 1879. godine postignut je formalnisporazum izmeuMonarhije i Carstvaookupaciji iadministraciji Bosne i Hercegovine. Okupirana je Bosna potpala pod zajedniko austrougarsko ministarstvofinancija.Od1882.do1903.godinenaeluBosnenalazioseBenjminvon Kllay, bivi Andrssyjev zastupnik u Beogradu. Slijedio je Andrssyjeve principe pokrajina je brzo napredovala pri emu se uvijek pazilo na srpsku i muslimansku zajednicunatetuBeuodanih katolika. PosljediceVelikeistonekrizeimalesueuropskoznaenje.BosnaiHercegovina jeuustankuizgubila150.000stanovnika.Srpskinacionalnipokretdoiviojedugoroni poraz.RazoaranostuRusijuistrahodBugarsketjeraojeBeogradnaservilnoponaanje prema Beu. Kada je polovicom 1881. knez Milan II u Petrogradu naiao na hladan prijem, na povratku je svratio u Hofburg. Tom je prilikom sklopio Tajne konvencije s Beom nadesetgodinakojimseSrbijaobvezaladaseneemjeatiuBosnuiSandak,te da nee zakljuiti politike ugovore s drugim vladama bez prethodnog dogovora s Beom.ZauzvratjedobilaobeanjedaeDvojnaMonarhijapomagatinjezinoirenjena jugi daevladaruipotomcimajamitiprijestolje. Kampanja ruske vojske iz 1877. godine otkrila je ogranienost unutranjih poskrimskih reformi. Ruski nacionalisti osuivali su Berlin premda je ugovor znaajno poboljaoruskumeunarodnupoziciju:zbrisanojeparikoponienjeiz1856.godine, ostvarenojeproirenjeuMalojAziji,Turskajeznaajnooslabljenaanjenisuslavenski podanicidobilinezavisnostiliautonomiju.AkosuruskipanslavistioptuivaliBismarcka za poniavajue ustupke, diplomacija je ostala svijesna odravanja dobrih odnosa s Berlinom,teje1881.godineobnovilaTrocarskuligu.TrojnisavezBerlina,BeaiRima iz 1882. godine izolirao je Francusku i potvrdio dominantnu njemaku poziciju na kontinentu. VelikaistonakrizapotvrdilajedugotrajnoruskobritanskorivalstvonaBliskom istoku i Aziji, pri emu su se obje sile okrenule prema Berlinu i odvratile panju od AlsaceLorraine i centralne Europe. Ova je tendencija postala jo snanijom tijekom 1880ihkadajeitavaserijadogaaja francuskozauzimanjeTunisa(1881.),britanska intervencija u Egiptu (1882.) i grabe za tropskom Afrikom oznaila poetak "novog imperijalizma". Dugorono razbuktavanje zapadnog kolonijalizma dodatno je naglasilo njemaki utjecaj u Europi i pomoglo Bismarckovom ouvanja europskog statusquoa. NeobinosloenBismarckovsustavsavezakojega jekonanozatvoriotijekom1880ih godinanijebioumogunostistvoritidugotrajnustabilnost,alijeosiguraomiristabilnost zanjegovamandata. 2

Vrhunacsustavasaveza

Bismarck je na Berlinskom kongresu djelovao kao poteni posrdnik koji je europskomjugoistokudoniomir.RazoaraojeRusekojisuodKongresaBerlinsmatrali lanimprijateljem.Dana7.listopada1879.godineBismarckjesklopiosavezsAustrijom oobostranojzatitikojijepredstavljaozaetakTrojnogsaveza. Sklapanje Druge Trocarske lige 1881. godine omogueno je nakon to su se Rusi smirili i ponovo pristupiliBismarcku. Za razliku od prvog saveza obnovljeni je ugovor imao javnikarakter.Imao je vrijedititrigodine odredio jeda eusluajuulaskaurat jedne od potpisnica, druge dvije ostati neutralne. Naznaio je da e Austrija anektirati Bosnuupogodnomtrenutku.Rusijajedobilapodrkuzazatvaranjeprolazatjesnacimau sluajurataaNjemakadaeFrancuskaostatiizolirana. Austrijska balkanska politika snaila je usljed razoaranosti malih balkanskih dravaruskomratnomavanturom.Bejeutiraoputnovcemieljeznicom.Godine1883. sklopljen je tajni ugovor Rumunjske, Austrije i Njemake na pet godina koji se odrao sve do 1916. godine. Kontradiktoran je ugovoru s Petrogradom koji je zagarantirao neutralnost Rusiji, jer je obeao pomo Rumunjskoj u sluaju ruskog napada. Upravo zbog ovog, historiografski jo nejasnog ugovora,Bismarckovi saveznici nisu obnavljali UgovoroosiguranjukojegajeBismarck1887.godinesklopiosRusijom. U BugarskojAlexander von Battenberg nije elio biti ruski ovjek pod utjecajem carskih savjetnika nego nezavisan vladar, samostalne drave u emu su ga hrabrili AustrijaikraljicaViktorija.Godine1885.izbiojeustanakuIstonojRumelijikojegaje Battenbergpodraodabipoveaonacionalniteritorijizadobioiru,nacionalnupodrku. Promjena statusa pokrajine predstavljala je povredu Berlina, ali ne i tajnog ugovora iz 1881.godine.KoristeisituacijuivlastitonezadovoljstvoodlukamaBerlinskogkongresa SrbisunapaliBugarsku1885.godinealisuporaenikodSlivnice.Godine1886.velike susilepriznaleunijuBugarskeiRumelije.RusisuuhitiliizatoiliAleksandrapriemu jeinovabugarskavladaostalaneprijateljskiraspoloenapremaPetrogradu. BismarkjenastojaoodratipodjeluBalkananadvijeinteresnesfere.UUgovoruo osiguranju koji je sklopio s Rusijom 1887. godine nastojao je zadovoljiti Petrograd obeanjemodiplomatskojpomoiuBugarskoj.AbdikacijaPrincaAleksandraBugarskog iz1886.godineusljedilajekaorezultatspomenutogruskogpritiskaiintriga.Izborprinca Ferdinanda I od SaxeCoburga od bugarske Skuptine za novog vladara 1887. godine privremeno je smirilo Balkan. Bugarski Bismarck Aleksandar Stambulov, proturuski premijer poduzeo je modernizaciju administracije, vojske i ekonomije. Nakon njegove ostavke,1896.godineFerdinandIjepopravioodnosesPetrogradom.Godine1908.uzeo jecarskinasloviproglasioBugarskunezavisnomdravom. ProtunjemakisuosjeajirasliuFrancuskojiRusiji.BismarckjeusmjerioParizu kolonije. Premijer Jules Ferry aktivan je u osvajanju Tunisa to ga je dovelo u sukob s Italijom 1881. godine. Francuska politika na Mediteranu i podrka Pariza Vatikanu u otporu zvaninom Rimu, doveli su 1882. godine Italiju u Trojni savez s Njemakom i Austrijom.TojeujednoimonarhijskisavezprotivrepublikanskeFrancuskecrneovce meu europskim monarhijama, nadahnut konzervativnim politikim i socjalnim naelima. Savez se obnavljao sve do 1915. godine: njegova je trajna slabost pretenzija Italijepremaaustrijskimjadranskimpokrajinama:Dalmaciji,Istri,Gorici,Trstui Tirolu. Navedenim probijanjem Sueskog kanala 1869. godine narasla je vanost Egipta. NakontojenjegovpoglavarkhedivaprodaosvojudioukanaluBritaniji1875,sljedee 3

je godine uspostavljeno zajedniko financijsko povjerenstvo koje je Egipanima imalo pomoiuotplatikredita.Godine1882.ustanovljenajeegipatskanacionalnavladatoje dovelo do britanske intervencije i okupacije Egipta. Premda je Gladstone okupaciju oznaio privremenom, izjava nije zadovoljila Pariz, koji je tradicionalno Egipat drao svojominteresnomsferom. EgipatsepokazaokaojabukarazdorailiAlsaceLorainneanglofrancuskihodnosa to jeradovalo Berlin. Bismarckovakolonijalna politikaostala je vrlo ograniena,tese koristila samoprigodom izborakakobi sedobili glasoviradikala i militarista.Britanija joj se snano protivila osobito nakon pretrpljenih poraza 1885. godine u Sudanu i Afganistanu. Bismarck je revanistikim Francuzima uporno poruivao: zaboravite Sedan kao to ste zaboravili Waterloo, a njemakojjavnosti da njegova mapa Afrike leiuEuropi,ukojojjeBerlinstijenjenizmeuParizaiPetrograda. Feryjevo komformistiko poputanje njemakom kancelaru u smislu francuske kolonijalne ekspanzije smatralo se u Francuskoj povijesnim zaboravom i nacionalnom izdajom. Politiki, Europa je 1880ih godina premreena mreom Bismarckovih saveza koja je izoliralaPariz.Godine1887.sklopljen je Mediteranskisporazum izmeuItalije, Austrije iBritanije formalno zazatituTurske,astvarno protiv Rusije i Francuske.Iste godine obnovljen je Trojni savez pri emu je Italija postavila zahtjeve na Balkanu. Konano, kao kruna kancelarevog sustava saveza 1887. godine je sklopljen Ugovor o sigurnostisRusijompokojemu jePetrogradimaoostati neutralanusluaju francuskog napada, a Njemaka za uzvrat pruiti Rusima podrku na Balkanu. Ugovor s Rusijom dovrio je kancelarevu paukovu mreu kojom je obuhvatio gotovo itavu Europu s ciljemizolacijeFrancuske.SustavomBismarckovihsavezazaokruenajeMetternichova politikaoteritorijalnomipolitikomstatusquouuEuropipriemujejedinoBismarck biozadovoljan. SlomBismarckovasustava WilhelmIumroje1888.godine.NasljediogajesinFriedrichIIIoenjenkerkom britanske carice Viktorije. Novi je car umro iste godine te je vladao samo 99 dana. Nasljedio ga je sin Wilhelm II, zbog ega je 1888. godina nazvana godinom triju careva. Wilhelm II je bio produkt svoga vremena. Unuk kraljice Viktorije, ovaj je dvadesetdevetogodinjak nedorasla osoba optereen kompleksom sakate ruke koji je kompenzirao lanim samopouzdanjem. Pametan, ali nekonzistentan i slabo obrazovan zanimaosezavojskuimornaricu,boljereenovojneparade.Bismarckajecijenioaliga nije sluao. Revolucionarni razvoj industrije i imperijalizam poticao je njegovu imaginaciju. Inspirirali su ga darwinizam i pangermanizam. Impulzivan i tat,okruen laskavcima i mediokritetima traio je za Carstvo svjetsku veliinu i mjesto pod suncem, odnosno da se njemaka rije uje svuda u svijetu. Tome su imali pridonjeti planovioizgradnjinajjaesvjetskemornarice,kaopreduvjetukolonijalnihambicija. Ugovor o sigurnosti sklopljen je u obostranoj atmosferi sumnje podgrijane od javnog mjenja. Potaknuti rusifikacijskim mjerama u susjednoj Poljskoj, Njemci su prestali kupovati ruske dravne obveznice to je umanjilo njihovu vrijednost. in je predstavljao strateku greku jer su Rusi svoje obveznice poeli plasirati na francusko trite.Premdasenijeradiloovelikojvrijednostiplasmanaimaojesimbolikoznaenje jerjepokazaodauerikapitalagospodarskiinteresiodreujuponaanjevladaiutjeuna javnomjenje.Godine1888.Rusisuplasirali 500milijunafranakaobveznicauParizu. Njemci su i dalje kreditirali Petrograd ali uz pojaani strah javnog mjenja da e Rusija iskoristiti novac za pripremu napada u saveznitvu s Francuskom. Bismarck je 4

1889. godine ponudio savez premijeru Salisburyju kako bi pokazao njemakim militaristima da se Njemaka nema bojati rata na dva fronata. Salisbury se nije htio obvezati.Britanskajevlada31.svibnja1889.izglasalavaanNavalDefenseActkojise imaosuprostavitifrancuskojruskojpomorskojsili.Osnovatogapaktajetakozvanitwo power standardkoji je nalagaoda Britanija moraodravatimornaricu jednakosnanu kombiniranoj pomorskoj sili dvije najvee svjetske mornarice, pri emu se mislilo na RusijuiFrancusku.UtomtrenutkunitkouLondonunijeraunaonaWilhelmovnavalni program.SalsburyikraljicaViktorijapozvalisunjemakogcarauposjetpremdasuznali zanjegoveprotubritanskeistupeizlostavljanjemajke.Zaslijepilisugaimenovanjemza poasnog admirala britanske flote i odjevanjem u Nelsonovu uniformu u kojoj je predvodiosmotrubritanskeflote. Bismarckjenastojaoizmjenitiustavkakobiograniio ikontroliraoambicioznogi neposlunogcara,aligajeWilhelm preduhitrioi prisilionaostavku.NakonBismarckova odlaska1890.godine,carjeizjaviodasmjernjemakepolitikeostajeistialijeupraksi poeorazgraivatitemeljekancelareveeuropskepolitike. Odbacivanje UgovoraosigurnostisRusijompredstavljalo jekljuankorakprema napuanjuBismarckovedoktrine.Rusi sugaeljeliobnoviti jerse nisu htjeli zaplesti u francuski revansche protiv Njemake. Francusku su smatrali radikalnom, atestikom republikom,spomenutom crnomovcommeueuropskimmonarhijama. Nakon to je otpustio Bismarcka car je novim kancelarom imenovao generala Leona von Caprivija koji je elio obnoviti Ugovor o osiguranju ali su se njegovi savjetnici usprotivili, otkrivi kontradikcije s postojeim sporazumima s Austro Ugarskom, Italijom, Rumunjskom i Mediteranskim ugovorom. Smatrali su ga beskorisnim jer nije umanjio protunjemako raspoloenje u Rusiji. Petrograd je nudio ugovor po njemakim eljama to je rusko inzistiranje u Berlinu uinilo dodatno sumnjivim. Njemci su krvo procjenili da e u sluaju rata s Njemakom, Rusi uvijek podratiFrancusku.Nisuseosvrtalinavrijednostformalnihobveza,jouvijekvanihu meunarodnojpolitici. Umjesto Bismarckove nesavrene politike saveza (eng. checks and balances), Caprivi se okrenuo doktrini saveza s prijateljskim zemljama koja je otvarala konfrontacijskuperspektivu.UmjestoRusijeokrenuoseBritaniji,kojajeuzTrojnisavez imalazaustaviti potencijalnisavezagresivnihdravaFrancuskeiRusije. BritancisenisueljeliobvezatitesunapustiliMediteranskiugovorisporazumeo Bliskom istoku kako bi omoguili ravnoteu snaga u Europi. Time su umanjili pregovaraku mo Berlina. Ipak su 1890. godine s Njemakom potpisali kolonijalni sporazum u kojem su Berlinu ustupili vani otoi Heligoland na uu Elbe i Wesera, odnosnoHamburgaiBremena,uzamjenuzateritorij njemakeIstoneAfrike. Francuzi su nastojali izdvojiti Italiju iz Trojnog saveza. Crespi je trai podrku Berlina za talijansku ekspanziju u Africi, pri emu nije uviao da je njemaki presti opao u Londonu. Wilhelmova majka posjetila je Francusku, ali se posjet pretvorio u fijasko jer jeposjetila bojita iz1870.godineime jeponizila Francusku.UBritaniji je jaao izolacionistiki osjeaj dijelom i zbog toga da bi zemlja dobila slobodne ruke za akcijudiljemsvijeta. Potpsivanjem navedenog anglonjemakog kolonijalnog sporazuma Rusi su pogrenomislilidajeudodatkupotpisantajnisavezBritanijeiTrojnogsaveza.Kadaje 1891.obnovljenTrojni savez, WilhelmIIse nalaziouLondonu.StogasuuPetrogradu otpoeli povijesno prijelomne francuskoruske pregovore u kojima su Francuzi htjeli osiguratiruskupodrkuprotivNjemakeuEuropiiAfrici,aRusifrancuskuprotivBea u Istonoj Europi i Britanije u Aziji. Javno je mijenje u objema zemljama podravalo 5

sporazum.Godine1891.francuskajeflotaposjetilaruskuvojnubazuKronstadtpriemu jecarnafrancuskombrodustrpljivoodsluaorevolucionarnuMarsseilesu.Ruskajeflota posjetuzvratilauplovljavanjemuToulon 1893.godine. Godine1894.ratificirane suvojnekonvencijekojesuoznailepoetakfrancusko ruskealijanse.Danesuzajednikegarancijeusluajunjemakogiliaustrijskognapada. U sluaju mobilizacije jedne od lanica Trojnog saveza, Francuska i Rusija se moraju mobilizirati.Ugovoriz1894.oznaio jekrajfrancuskediplomatskeizolacijepremdasu RusinaznailidaihneepodratiurevancshuprotivNjemake.ZaFrancuzeugovorje predstavljao korak prema oruanom povratku Alsacea i Lorraine. Rusima je donio podrkunaBalkanuiAziji.ImaojetrajatikolikoiTrojnisavez.Upoetkusesavezinio veomprijetnjomBritaniji jer je neposrednougroavalakolonijalne ambicijeobiju sila: Francuske u Africi i Rusije u Aziji. Stoga je i navedeni Dvostruki pomorski standard usmjeren poglavitoprotivFrancuskeiRusije. Berlin je smatrao da e Britanija zbog navedenog kolonijalnog sueljavanja s Rusijom ili Francuskom zbog Indije, Egipta i Perzije prije ili kasnije prii Njemakoj. Nisu shvatili da su ih vlastiti kolonijali zahtjevi, neprimjerne izjave i masivan program pomorskeizgradnjeprokazivaliuLondonukaorastuuprijetnju,opasnijuodfrancusko ruskogsaveza. Godine 1894. stvorena je navedena politika francuskoruska alijansa koja je omoguila modernizaciju ruske industrije i eljeznikog sustava uz pomo francuskog kapitala.OdnoseizmeuEngleskeiNjemakenaruavalajegospodarskakonkurencijai Krugerov telegrama 1896. godine, kojim je Wilhelm II otvoreno podrao burske secesioniste.Godine1898.usljediojenjemaki programnavalneizgradnjeoceanskeflote voen admiralom Triptizom, a slijedee je godine otpoela njemaka konstrukcija Bagdadskeeljeznice. Zbog francuske ekspanzije u Africi i krize oko Fashode 1898. godine, Britanci su odluilinapustitipolitikusjajneizolacije.Burskirat(1899.1902.)iBokserskiustanak 1900.godineuKini,pridonjelisuosjeajubritanskeizolacije.SadajeNjemakaodbila britanskiprijedlogzasavezkakobipovealaulogubuduimpregovorimasLondonom, mislei da je nemogu dogovor Londona s Parizom i Petrogradom. Godine 1902. sklopljen je britanskojapanski savez kojim je London olakao svoju imperijalnu protegnutostodDalekogIstokadokanala.Godine1904.otpoeojeRuskojapanskirati okretanje ruske politike prema Aziji. Napetost izmeu Engleske i Francuske zbog MarokaiEgiptajepoelapoputati.

Literatura: Paul Bernstein, Robert W. Green, History of Civilization, vol. II: since 1648, Paterson, NewJersey,1962. Barbara Jelavich, The Ottoman Empire, the Great Powers, and the Straits Question, 18701887,Bloomington,Ind.,1973. Grupaautora, Velikailustriranapovijestsvijeta18501918,vol.15,Rijeka1978. Paul Kennedy,TheRiseandFalloftheGreatPowers.Economic ChangeandMilitary Conflictfrom1500to2000,NewYork,1987. NormanRich,GreatPowerDiplomacy,18141914,NewYork,McGrawHill,Inc.,1992. A. D. P. Tejlor (A. J. P. Taylor), Borba za prevlast u Evropi, 18141914, New York, 1992. 6

AlanPalmer,TwilightoftheHabsburgs:thelifeandtimesofEmperorFrancisJoseph, NewYork,1995. Slaven Bertoa, Svjetska povijest modernoga doba XVI.XIX. stoljee. S posebnim osvrtomnaApeninskipoluotok,Zagreb,2004.