PREDMET SOCIOLOGIJE I METODE ISTRAIVANJA

PREDMET SOCIOLOGIJE

ODREENJE I PREDMET
Sociologija je znanost koja prouava drutva i naine na koje ta drutva oblikuju ponaanje, vjerovanja i identitet ljudi. Znanstveno prouavanje drutvenog ponaanja. to je drutvo? Toliko definicija koliko pristupa i shvadanja drutva:
Pozitivisti prije svega vide drutvo kao skup pojava meu kojima vladaju zakonitosti i uzrono-posljedini odnosi. Bihevioristi svode drutvo na ponaanje njegovih lanova koje je racionalno odreeno. Marksisti kao povijesnu konfliktnu strukturu odreenu razvojem naina proizvodnje i klasnom borbom. Evolucionisti kao organizam koji se razvija i postaje sve sloeniji. Funkcionalisti kao sustav u kojem svaki dio obavlja neku funkciju kako bi se cjelina odrala i razvijala.

MARX, DURKHEIM I WEBER

Tri tipa socioloke analize: Marx historijski materijalizam; materijalni uvjeti ivota odreuju svijest, proizvodne snage i odnosi (vlasnitvo), klasne borbe Durkheim drutvo je entitet sui generis, ne moe se svesti na zbroj pojedinaca; studij socijalnih injenica koje se ne mogu svesti na akcije i motive pojedinaca Weber prouavanje ljudskog djelovanja, polazi od razumijevanja znaenja koje pojedinci pridaju vlastitom djelovanju. Osniva metodolokog individualizma moe se primijeniti na globalno drutvo Protestantska etika i duh kapitalizma

Drutvena injenica
Durkheim
Drutvena injenica je svaki, utvren ili ne, nain djelovanja koji je kadar izvriti izvanjsku prisilu; ili jo, koji je opdenit u cjelokupnom danom drutvu u isti mah posjedujudi vlastitu opstojnost, neovisnu o njezinim pojedinanim oitovanjima.

Drutvena injenica
Drutvene injenice ukljuuju procese i pojave koji imaju odreenu trajnost i rairenost (kriminalitet, razvodi, samoubojstva), a sadre element izvanjske prisile. Drutvenu pojavu prepoznajemo po tome to se pojedincu namede. Prisila je prisutna npr. kad svi lanovi nekog skupa ili gomile dijele isti osjedaj ili kad svi sudjeluju u nekoj kolektivnoj reakciji (kao to je smijeh).

Je li moda drutvena injenica?

Je li moda drutvena injenica?

Moda je drutvena pojava jer se u nekom vremenskom razdoblju oblaimo kao drugi.

Racionalnost
Racionalno i iracionalno; teorija racionalnog izbora Objektivna i subjektivna racionalnost Weber etiri tipa racionalnosti na kojima se temelji ljudsko djelovanje:
a) ciljna racionalnost kalkulativno, proraunano djelovanje, ono to donosi uspjeh b) vrijednosna racionalnost djelovanje zasnovano na vrijednostima (religioznim, ideolokim, filozofskim); sudjelovanje u revoluciji ili obrani zemlje iako su anse male c) afektivna racionalnost djelovanje na temelju afektivnih stanja; ljubav d) tradicionalna racionalnost uvijek se tako radilo

KONFLIKT I STABILNOST
Kakva je prava priroda drutva, to prevladava sukob ili harmonija, promjena ili stabilnost? Prouavanje konflikta i drutvene promjene (reforme, revolucije) marksizam i konfliktne teorije Prouavanje stabilnosti i reda Comte: socijalna statika i socijalna dinamika; funkcionalizam Parsons: funkcionalni imperativi

STRUKTURA I AKCIJA
Raymond Boudon prouavanje struktura i ljudskih interakcija Strukturalni pristup objektivne strukture koje odreuju nae ponaanje, postoji poredak stvari, vremenska stalnost i trajnost ljudskog ponaanja, nismo slobodni nego odreeni od roenja; Marx, strukturalizam Akcijski pristup subjektivno ljudsko djelovanje, smislenost naeg djelovanja, pojedinac je nositelj odreenih osobina, u njegovoj glavi izgraene su norme i vrijednosti kojih se dri, shvatiti motive; Weber

MIKRO I MAKROSOCIOLOGIJA
Mikrosociologija male skupine, obitelj, ueniki razredi, klanovi. Bavi se mikroproblemima vezanim uz te skupine alkoholizam i nasilje u obitelji, kriminalno ponaanje, narkomanija. Izravno promatranje. Odreuje se i prema metodama koje rabi: npr. izrada sociograma (Moreno) kako rasporediti uenike: napisati na ceduljicu tko eli s kim sjediti u razredu; koristi se i za odreenje parova u policijskim patrolama.

Makrosociologija
Vrsta sociologije koja prouava globalne drutvene sustave, odnose u velikim skupinama civilizacije, kulture, nacije, drave, religije, rase. Makroproblemi razvoj, nejednakosti, siromatvo, rat, rasizam Huntington i sukob civilizacija, vedina velikih sociologa bavila se makrosociologijom Marx klasna borba, Weber racionalizacija i birokratizacija

Izmeu mikro i makro razine

Dok se na mikro razini prouavaju odnosi ljudi koji se nalaze u izravnom kontaktu, a na makro razini globalno drutvo svjetsko, hrvatsko, francusko, mnotvo pojava ne pripada ni jednome od toga Mezo ili srednja razina odnosi modi u politikoj stranci ili velikoj korporaciji, gdje odnosi izmeu ljudi nisu izravni, osobni (lanovi stranke ne poznaju ak vou ili radnici vrhovne menadere) Za taj nivo drukiji pristup, ne izravno promatranje (iako mogude sjednicu vodstva sindikata i sl.), nego vie anketiranje, intervjuiranje, analiza dokumenata

SOCIOLOKE METODE

Metode analize i istraivanja

Metode su povezane s teorijskim pristupima koje istraivai zastupaju, te s prirodom fenomena koji se istrauje (sukob razreda s upravom kole, sukob civilizacija) Tri osnovne grupe tehnika skupljanja podataka:
analiza sluaja (studij sluaja) anketa analiza dokumenata (komparativno-historijska metoda)

Analiza (studij) sluaja

Sociolog promatra ili ivi s nekom manjom zajednicom i analizira njezin ivot. Zatitni znak etnologije i antropologije. ivot nekog plemena - Margaret Mead Spol i temperament u tri primitivna drutva ikaka kola studije kriminaliteta; analiza ivota u pojedinim kvartovima i zajednicama zasnovana na sudjelovanju i promatranju iz blizine; bande Razlika u primjeni s obzirom na: 1. status promatraa (zna li ili ne zajednica da je promatrana), 2. ulogu promatraa (promatranje sa ili bez sudjelovanja); ogranienja

William Thomas
Pionir biografske metode ili metode ivotnih pripovijesti. Ako je vjerovati samom Thomasu, metodu je otkrio sluajno. Jednog kinog dana dok je etao u blizini svoje kude, zastao je da izbjegne vredicu sa smedem baenu s jednog prozora. Vredica se raspala te je iz nje pred njegove noge ispalo dugo pismo. Uzeo ga je sa sobom i otkrio da ga je na poljskom napisala djevojka koja je pohaala neki struni teaj u bolnici i pisala ocu o obiteljskim prilikama. Thomas je otkrio koliko su korisna takva pisma. U knjizi ih je uporabio ukupno 754.

William Thomas
Thomasov teorem: Ako ljudi definiraju situacije kao realne, one su realne u svim svojim konzekvencama. To je osnovni postulat simbolikog interakcionizma koji podrazumijeva da ljudi ne reagiraju samo na objektivne znaajke neke situacije nego i na znaenje koje situacija za njih ima. Analiza drutva ne moe se usmjeriti samo na tzv. objektivne initelje neke pojave, nego i na to kako tu pojavu shvadaju sami akteri

Anketa
Najrairenija metoda prikupljanja podataka, odgovori ispitanika na pisano formulirana pitanja, zahvadanje velikog broja ispitanika

Anketa
Ogranienja:
a) vrlo usko znanje, b) prosjeno miljenje, c) trenutno miljenje; d) nepouzdanost odgovora (pogreno shvadanje pitanja ili neiskreni odgovori - nepopularni)

Komparativno-historijska metoda
Analiza dokumenata zatitni znak povijesti; itaju se tekstovi, dokumenti, knjige i dovode u vezu s kontekstom te se konstruira povijesna pria Komparativno-historijska metoda drukija od historiografije, jer ne samo opisuje (pria) nego se paralelno analizira vie sluajeva i donose teorijski zakljuci o uzrocima i obrascima koji se javljaju u povijesnom dogaanju Protestantska etika i duh kapitalizma osnovni materijal tekstovi protestantskih teologa, otkrivanje dominantnih vrijednosti i njihovo dovoenje u vezu s ljudskim djelovanjem i institucionalnim promjenama koje proizlaze iz tog djelovanja.

Protestantska etika i duh kapitalizma

Protestantizam nije jedini ali je glavni uzrok nastanka kapitalizma. Tamo gdje ga nije bilo (ili neke druge religije s istim dominantnim vrijednostima), kapitalizam nije spontano nastao. Ideja je da promjena vrijednosti nastanak protestantizma, prethodi institucionalnoj promjeni nastanak kapitalizma. Gdje takve vrijednosne promjene nije bilo, nisu se mogle pojaviti kapitalistike institucije. Kapitalizam je nastao u protestantskim zemljama

Postoji li najbolja metoda?

Svaka metoda ima prednosti i nedostataka. Na primjer, kritike povrnosti ankete dovele su do razvoja tehnike fokus grupe male grupe s kojima se moe voditi intenzivniji i dublji razgovor nego u pismenoj anketi.

Fokus grupa

Sastavljaju se da su zastupljeni svi tipovi ili osobine populacije koju elimo ispitati (starost, spol, obrazovanje, zanimanje) ili se skupine selekcioniraju prema odreenim osobinama i ispituju njihovi stavovi prema nekom problemu ili rjeenju. Ovaj drugi nain est u politikim kampanjama da bi politiari ispitali stavove raznih populacija i prilagodili kampanje svim ili to vedem broju grupa.