SVEUILITE U ZAGREBU

HRVATSI STUDIJI

DIDAKTIKA
Jelavi, F. (2008) Didaktika, Zagreb:
Naklada slap
Izradio: Saa Pokos
Nositelj predmeta: prof. dr. sc. Marko Pranji
Predmet: kolokvij iz: Didaktika

SADRAJ
1.

OSNOVNI POJMOVI DIDAKTIKE

2.

ORGANIZACIJA NASTAVE

3.

PLANIRANJE NASTAVE

4.

NASTAVNI KURIKULUM

5.

NASTAVNI SUSTAVI

6.

KRITIKI OSVRT

1. OSNOVNI POJMOVI DIDAKTIKE

Didaktika
Sustav ideja, uputa i naputaka o vjetini pouavanja

Uenje
Aktivnost kojom pojedinac postie relativno trajnu promjenu svog ponaanja

Obrazovanje
Intencionalno, pedagoki (didaktiki) osmiljeno i sustavno organizirano uenje
koje se oituje porastom znanja i vjetina te razvojem sposobnosti

Odgoj
Djelovanje na mlado bie, uenika koje e ga uiniti osobom

Nastava
Sustav sa svrhovitom organizacijom

1.1. Obrazovno-odgojni proces

NASTAVA
dimenzija
sadraja

dimenzija
odnosa

obrazovanje

odgoj

stjecanje znanja i
vjetina

razvoj
sposobnosti

personalizacija,
osobnost,
samopotovanje,
pozitivna slika o
sebi ,
intelektualna i
moralna
autonomija
pojedinca i dr.

1.2. Komponente nastavnoga procesa

Uenik

Nastavno
ozraje i
komunikacija

Prostor i
oprema

Od didaktike
pedagogije do
novog naina
uenja

Uitelj/nasta
vnik

Sadraj
nastave

1.3. Socijalno-radne forme nastave

RAZLIKE MEU UENICIMA
Frontalna
nastava
naglaena uloga
uitelja
receptivno i
reaktivno
ponaanje
uesnika

Grupni rad

Rad u paru

vie grupa
svaka grupa
djeluje kao jedna
cjelina i ima svoje
odgovornosti
glede
zajednikog cilja

dvojica uenika
zajedno
uejedan od
drugoga

Individualni
rad
potpuno
samostalno uenje

1.4. Shvaanje aktivnosti

Operacije

Sustav
aktivnosti

ZNANJE

Proces koji predstavlja prijem i obradu sadraja

(informacija) u dodiru s nastavnim sadrajima

1.5. Nastavne metode

VERBALNE

VIZUALNE
KOJU METODU ODABRATI?

PRAKTIAN
RAD

Koju metodu odabrati?

TO, ZATO, KAKO I POD KOJIM UVJETIMA elimo

nastavom postii?
Kod odabira vano je pitati se:

Kakva je moja didaktiko-metodika kompetencija?

to jo moram uiti i nauiti kako bih bio u korak s
vremenom?
.....

2. ORGANIZACIJA NASTAVE

Cilj/evi (C) znanje to;

oekivane vrijednosti
Proces (P) znanje kako,
ciljne aktivnosti
Kriteriji (K) vrednovanja
postignua pojedinca, grupa;
procesa; ciljeva; opaene
vrijednosti

C
K

Svrhovito organiziran
sustav

2.1. Ciljevi nastave

OBRAZOVNI
Materijalni ciljevi nastave
Funkcionalni ciljevi nastave

ODGOJNI
Navike
Osobnost
Razumijevanje, odgovornost i dr.

2.2. Nastavni proces

Uenik

Graa

V
Nastavnik

C ciljevi;

V - vrednovanje

2.2.1. Nastavno uenje

Da bi se ostvarili obrazovni ciljevi nastave,

potrebno je organizirati sljedee aktivnosti:
1.
2.
3.

Prijem i obrada novih sadraja

Vjebanje
Ponavljanje

Pored osnovnih, u nastavi susreemo i druge

aktivnosti pripremanje i vrednovanje

2.2.2 Organizacija uenja

Organizacija nastavnog sata

Usklaeni napor nastavnika i uenika oko izvravanja staovitih zadataka
da bi se ostvario odgoj i obrazovanje

Domaa zadaa
Samostalno uenje bez izravnog utjecaja i nadzora nastavnika
vjebanje, ponavljanje i obrada novog sadraja

Uenje kod kue

Uenje uenja, znanje i umijee uenja

3. PLANIRANJE NASTAVE
Dvije razine:
1. Globalno planiranje
1.

2.

Istaknuti osnove
Konkretizacija

Planiranje nastavnog sata

2.
1.

2.

3.

Jasno, operantno iskazivanje ciljeva znanja i vjetina

Definirati proces koji implicira: emisiju sadraja, aktivnosti
poticanja (nastavnik) i aktivnosti prijema i obrade (uenik)
Definiranje kriterija za vrednovanje postignua

4. NASTAVNI KURIKULUM

1.
2.

3.

Lat. Curriculum = tok (tijek) pouavanja i uenja

metodologija planiranja, izrade, razvoja,
strukturiranja i upravljanja
Koji tijek slijediti u planiranju kurikuluma (Tyler,
1949)?
to se ovim uenjem eli postii? Znanje to!
to uiniti kako bi se oekivanja ispunila? Znanje
Kako!
to evaluirati?

Temeljna naela u planiranju, provedbi i

evaluaciji kurikuluma

VJERODOSTOJNOST
odreuje se
stupnjem
suglasja/korelacije
procesa uenja i
onoga to predmet
uenja jest

CJELINA I
KOMUNIKATIVNOST
programski
podsustav
tehnoloki podsustav
organizacijski
podsustav
komunikacijski
podsustav

ORIJENTACIJA NA
UENIKA
stvaranje ozraja i
komunikacije koju
karakterizira
sluanje s
razumijevanjem

5. NASTAVNI SUSTAVI
Dva stila ponaanja nastavnika
1.

2.

Direktivni nastavnik ima

inicijativu u svojim rukama,
daje informacije i
postavlja pitanja, ocjenjuje
i dr.
Nedirektivni oslobaa
inicijativu uenika

Dva kljuna momenta za odgoj u

nastavi
1.

2.

Kako se shvaa kognitivno

uenje
Koliko se uz kognitivno
uenje ostavlja prostora
afirmaciji humaniteta

Vrste nastavnih sustava:

Katekizmika nastava
Majeutika nastava
Predavaka nastava
Heuristika nastava
Programirana nastava
Egzemplarna nastava
Problemska istraivako-eksplorativna nastava
Timska nastava

6. KRITIKI OSVRT

Jasno razraeni osnovni pojmovi

didaktite i znaaj didaktike u
obrazovno-odgojnom procesu
Potie studente i nastavnike na
istraivanje pronalazak samog
sebe u njoj
Bogata ilustracijama i primjerima

Nedostatak primjera dobre

prakse u susjednim zemljama i
ostatku svijeta
Nedostatak primjera izvedenih iz
osobnih iskustava u radu s
djecom, uenicima/studentima i
nastavnicima