Dobra nastava

tema za stručno usavršavanje

Tema za stručno usavršavanje____________________________________ januar 2015.

Radna definicija „dobre nastave“

Nema nastave koja je dobra „sama posebi“. Treba odgovoriti na četiri pitanja.

ZA KOGA NASTAVA TREBA BITI DOBRA?

Kriteriji valjanosti trebaju vrijediti za sve učenike općeobrazovnih i strukovnih škola,

dakle za djevojčice i dječake, za visokodarovite i slabije darovite, za učenike kojima
bosanski nije materinji jezik, za one koji uče brzo i za one koji uče polako, za
hiperaktivne učenike i za mirnu djecu koju svi hvale zbog umiljatosti.

ZA KOJE PREDMETE KRITERIJI TREBAJU VRIJEDITI?

Kriteriji valjanosti u načelu trebaju vrijediti za sve školske predmete, za sve školske
stupnjeve i za sve oblike škola što potiče uvođenje dodatnih kriterija za određene
predmete, stupnjeve i oblike škola.

ZA KOJE CILJEVE KRITERIJI TREBAJU VRIJEDITI?

Kriteriji trebaju pomoći da ostvarimo nastavu kojom će se pospješiti kognitivno,

afektivno i socijalno učenje učenika.

ČEMU KRITERIJI TREBAJU SLUŽITI, TJ. KOJA IM FUNKCIJA TREBA PRIPASTI PRI
OSIGURAVANJU KVALITETE?

Kriteriji trebaju služiti anallizi i vrednovanju svakodnevne nastave. Mogu se upotrebiti za

individualno razmišljanje o jakim i slabim stranama vlastite nastave i za zajedničke
procese vrednovanja u nastavničkom vijeću, na studijskom seminaru ili na sveučilištu. Za
istraživačke svrhe nisu pogodni jer se u njima krije još previše neoperacionaliziranih
elemenata.

Što jest i što bi trebala biti dobra nastava se ne može izvesti iz rezultata emirijskog
istraživanja nastave. Utvrđuje se normativno (na osnovi teorije obrazovanja).

Definicija 1: Dobra nastava je ona u kojoj se

 u okviru demokratske nastavne kulture (nastava treba pripomoći u razvijanju

zrelosti i solidarnosti učenika i učenica te tako pridonijeti održavanju i daljnem
razvitku našeg društva)
 na temelju odgojne zadaće (nema nastave koja istodobno ne odgaja za dobro ili
za zlo. Njena snaga leži u tome što predmetno učenje povezuje s odgojem)
 i radi uspješnog radnog saveza ostvaruje (zahtjev da se uspostavi radni savez
između učitelja i učenika ima dugu tradiciju koja seže sve do Jeana Jacquesa
Rousseaua. Radni savez se može sastojati od prešutnog sporazuma između
nastavnika i učenika da svakog jutra iznova prionu na rad, može biti predmet
2
Tema za stručno usavršavanje____________________________________ januar 2015.

dugotrajnih i prijepornih pregovora između nastavnika i njegovih učenika. Radni

savez je didaktičko-društveni ugovor između nastavnika i njegovih učenika o
vrijedećim pravima i obvezama u nastavi i o očekivanim postignućima.)
 usmjerenost na zasnivanje smisla i (nastava treba pobuditi rasudnu moć,
obrazovati ukus i osposobiti za uspravan hod – osnažiti učenikovu ličnost,
ponuditi mu model identifikacije za svladavanje njegovih osobnih razvojnih
zadaća)
 pridonosi trajnom razvitku kompetencija svih učenika i učenica. (pomoć
učenicima u sustavnoj izgradnji znanja i umijeća u podržavajućoj i poticajnoj
nastavnoj zajednici zbog čega se trebaju staviti na raspolaganje slobodni prostori,
vrijeme i dokolica za uvježbavanje, primjenu i produbljivanje naučenog)

Usmjerenost na nastavnika: valjanost nastave ne smije se definirati samo s

obzirom na učenike. I za nastavnike treba stvoriti humano radno mjesto.

Definicija 2: Obilježja dobre nastave su empirijski istražene karakteristike nastave koje

pridonose trajno visokim rezultatima kognitivnog, afektivnog i/ili socijalnog učenja.

Definicija 3: Kriteriji valjanosti, od. kriteriji dobre nastave su teorijski obrazložena

mjerila za ocjenu kvalitete nastave, formulirana uz poznavanje rezultata empirijskih
istraživanja. (kriteriji valjanosti su „teorijski konstrukti“ uspostavljeni ljudskom rukom i
nisu ništa realno, već su jezične šifre što se namjerno apstraktno formuliraju)

Definicija 4: Indikatori konkretno i zamjetljivo opisuju na čemu znanstvenici u

stvarnosti utvrđuju fenomeme definirane u terijskom konstruktu.

Definicija 5: Obrazovni standardi su razine kompetencija učenika, utvrđene

obrazovnom politikom, koje je moguće provjeriti na temelju nacionalno ili
međunarodno prikladnih mjernih instrumenata. 

Deset obilježja dobre nastave – ovdje ćemo obraditi prvo obilježje, a to je:

1. JASNO STRUKTURIRANJE NASTAVE

(jasnoća procesa, ciljeva i sadržaja, jasnoća uloga, dogovor o pravilima, ritualima i

slobodama)

Jasno strukturiranje: dobrom vođenju nastave i vještom vođenju didaktičko-metodičkih

linija pridonose „svenaznočnost nastavnika“, jasnoća pravila i uloga, dosljednost, rituali,
vješta režija prostora, kooperativno upravljanje , sudjelovanje u planiranju, podudarne
odluke o ciljevima, sadržajima i metodama, informativni uvodi, jasno postavljeni zadaci,
tehnike ispitivanja, dosljednost metodičkog hoda nastave, vješto ritmiziranje tijeka
nastave i to vodi do visokog udjela stvarnog vremena učenja, visoke pozornosti učinka,
reduciranja i prevencije ometanja i transparentnosti očekivanih postignuća –  povećani
uspjeh u  učenju.
3
Tema za stručno usavršavanje____________________________________ januar 2015.

a. Definicija i objašnjenja

Jasnoća kao mjerilo kvalitete nastave može se odnositi na 6 temeljnih dimenzija

nastavnog djelovanja – ciljnu, sadržajnu, procesnu, djelatnu i prostornnu
strukturu nastave.

Jasnoća ima vanjsku stranu – vođenje nastave i unutarnju – didaktičko-

metodičke linije vođenja.

Definicija 6: Nastava je jasno strukturirana ako vođenje nastave funkcionira te ako se

kroz sat provlači „crvena nit“ (disktičko-metodičko vođenje linija nastave) koju
podjednako jasno razabiru i nastavnik i učenici.

Objašnjenja „crvene niti“ (Goethe)

Podudarnost ciljeva, sadržaja i metoda: Ciljevi, sadržaj i metode nisu proizvoljni.

Podudarnost se može ostvariti dobrim planiranjem, didaktičko-metodičkom vještinom
nastavnika i konstruktivnom suradnjom učenika.

Dosljednost metodičkog hoda: dosljednost kojom drugi nastavni korak proizlazi iz prvog
koraka, treći iz drugoga. Jedinstveni metodički hod ne postoji.

Temeljni metodički ritam: slijed metodičkih koraka: „uvod/obrada/utvrđivanje

rezultata“

Janoća zadataka: učenici znaju „što slijedi“ (shvatili su povezanost ciljeva, sadržaja i
metoda) što se osigurava ako nastavnik omogući učenicima sudjelovanje u svojim
didaktičkim promišljajima.

Jasnoća pravila: stvara pouzdanost radnih odnosa – nastavnik snosi glavnu odgovornost
za dogovaranje o pravilima i za njihovo poštivanje.

Jasnoća uloga: prepoznavanje, prihvaćanje i poštivanje razlike u ulogama obaju

partnera, nastavnika i učenika. Uloge: (tradicionalna) uloga predavača, (tradicionalna)
uloga učenika, uloga moderatora, uloga organizatora, uloga kritičkog
prijatelja/prijateljice. Nejasnoće nastaju kad nastavnik razvija aktivnosti koje ne
odgovaraju nastavnom cilju i odabranoj nastavnoj metodi.

b. Indikatori

Izravno zamjetljivi indikatori strukturiranja nastave:

 razumljivi jezik nastavnika i učenika;

 jasna definicija uloga sudionika;
 dosljednost nastavnika u pridržavanju vlastitih najava;
4
Tema za stručno usavršavanje____________________________________ januar 2015.

 jasnoća postavljenih zadataka;

 jasno označivanje pojedinih koraka u nastavi;
 jasno razlikovanje nastavnih faza (kad je aktivan nastavnik, a kad učenik);
 vješto ritmiziranje nastavnog tijeka i ubacivanje predaha;
 poštivanje pravila i primjena rituala;
 režija prostora prilagođenoj cilju, sadržaju i metodma nastave.

Sekundarni faktori – učinci koje jasnoća izaziva kod učenika:

 Učenici u bilo kojem trenutku mogu objasniti što čine i koji je cilj.
 Lako im je pridržavati se dogovora i poštivati granice.
 Spremni su dopustiti nastavniku da im pomogne pri učenju i s njim
sklopiti radni savez.
 Opseg smetnji je neznatan.
 Razina bude je primjerena obliku rada.
 Visoki udio stvarnog vremena učenja.
 Nastava teče mirno, a ne užurbano.
 Samo je nekoliko uvjerljivo objašnjenih ispravaka plana.

c. Rezultati istraživanja

Načela učinkovitog vođenja razreda Jacoba Kounina (prevencija ometanja mnogo

je svrhovitija od naklapanja o neprimjerenom ponašanju učenika)

 nastavnikova svenaznočnost
 ležernost i polet
 gipkost tijela
 preklapanje sadržajnog rada, sređivanja, organizacijskih poslova i
prevencije ometanja
 cjelokupni razred na oku
 spretno vođenje prijelaza
 raznolik i zahtjevan individualni rad
 prepoznavanje i izbjegavanje glumljene pozornosti učenika

d. Savjeti

 inteligentno pripremanje za nastavu

 informativni uvodi u nastavu
 derutiziranje tehnike ispitivanja
 rad s nastavnim ritualima (uspostavljaju mir, red i pouzdanost, stvaraju
socijalnu distancu između nastavnika i učenika, uspostavljaju dramaturški
raščlanjen tijek nastave)
 slobode

/preuzeto s www.sajt.com.hr – Pedagoški modul/

5