SAVJETI KOLA FOTOGRAFIRANJA

Iza objektiva

O fotografiji i fotoaparatu
Ukrotite svjetlost te sami odluite to ete snimiti i na koji nain
pie: Mario Besprska

a biste jednom u nekoj situaciji mogli rei kako ste fotograf, potrebno je znati barem znaenje te rijei. Bez brige, neemo vas gnjaviti sa suvinim strunim izrazima koji vam mogu koristiti samo kada elite nekoga impresionirati. No razumjeti znaenje rijei FOTOGRAFIJA neophodno je ukoliko elite ovladati svojim fotoaparatom i rabiti ga kao orue svojega ivota. FOTO = SVJETLO GRAFIJA = CRTANJE Doslovno prevedeno s grkog jezika glasilo bi crtanje svjetlom. Naravno, nije rije o suvremenoj novotariji staroj stoljee ili dva, ve je rije o tamnoj kutiji. Princip na kojem je zasnovana otkrio je Aristotel (384. - 322. pr.n.e.). U 10. stoljeu arapski uenjak Ibn al-Hartam (Alhazen) jasno je opisao njezin princip rada, a u 15. stoljeu slikar Leonardo da Vinci spominje je u svojim biljekama. Rije je o vrlo jednostavnoj napravi pomou koje moemo sa svjetlou reproducirati sliku onoga od ega se ta svjetlost odbija. Fotoaparat je pak suvremena izvedba Aristotelove mrane kutije, a napretkom digitalne tehnologije doveden je do svojih bljetavih vrhunaca.

Ekspozicija
Izloenost filma ili ipa svjetlu kontrolira se na dva naina. 1.) Prvi nain je otvor zaslona ili blende koji je oznaen slovom Planirajte: Prije nego to snimite fotografiju pokuajte "f" i brojem. Vei "f" broj oznaava isplanirati to ete gdje smjestiti i to elite istaknuti (zamislite linije). manji otvor blende i prua veu dubinsku otrinu. Tako primjerice s otvorom blende "f" vam se uglavnom nee sviati zbog loe kompozicije, 22 propusnost svjetla do ipa je mala, ali je dubinska ak i kada toga niste svjesni. otrina velika - to rezultira time da su na naoj fotoPogledajmo to se sve nalazi na naim fotografijagrafiji predmeti u pozadini otri kao i predmeti u ma i kvari ih. prvom planu. Ako smanjimo "f" broj za jedan korak 1) gomila detalja u pozadini, 2) mutni motivi u "f" 20, poveat emo propusnost svjetla, a otrina foto- prednjem planu, 3) sitni motivi u sreditu fotografije grafije e se smanjiti, iako e uvijek biti priblino jed- okrueni gomilom nebitnog prostora... noj treini ispred toke fokusa i dvije treine iza nje. Niti najmoderniji potpuno automatski fotoaparati 2.) Drugi nain na koji kontroliramo svjetlo jest s ultravrhunskom tehnologijom nee rijeiti ove probbrzina zatvaraa. Svjetlo moe dopirati do filma ili ipa leme umjesto vas, no uz malu pomo Vidija kompozisamo dok je zatvara otvoren. Dakle, eksponiranost cija na vaim fotografijama bit e savrena. ovisi o tome koliko brzo e se zatvara zatvoriti i zausNa trenutak pogledajte stare fotografije i vidjet e te taviti dotok svjetla. Brzina zatvaraa izraena je u se- da se vae oko rijetko zaustavlja u sreditu fotografije. kundama, stotinkama i tisuinkama. Da biste uspjeno To jednostavno nije mjesto koje e zadovoljiti ono za kontrolirali svjetlo, morate kombinirati otvor blende i ime vae oko traga. Objekt u sreditu fotografije obibrzinu zatvaraa, ovisno o tome to elite snimiti. no stvara statinu kompoziciju i tehniki vas vrlo rijetko zadovoljava. Moda u sluaju kada je objekt doOtrina voljno velik da zauzima prostor cijele fotografije, no Ukoliko elite da vam sve bude otro, pozadina i ak i tada emo detalje na objektu razmjestiti na nain prvi plan, zasigurno ete upotrijebiti vei "f" broj, to da stvorimo odreenu kompoziciju. znai manji otvor i veu otrinu. No manji otvor zahtijevat e sporiji zatvara, tako da e vrijeme brzine zat- Pravilo treina varaa vjerojatno biti izraeno u sekundama (ovisi o Metoda kojom se slikari koriste stoljeima lako je raspoloivom svijetlu). U pravilu za koliko koraka primjenjiva i na fotografiju. Kada gledate na displeju ili smanjite "f" broj, za isti broj koraka moete poveati kroz trailo svojega fotoaparata scenu koju namjerabrzinu zatvaraa. Sporiji zatvara povlai nove prob- vate snimiti, zamislite mreu od devet jednakih polja leme. Nemogue je mirno drati nalik onoj za ''krii krufotoaparat jednu sekundu: naii''. Mjesta na kojima se me, i najmanji pomak rezultirat linije sijeku zovu se vorne e mutnom slikom. Stoga je pretoke interesa. Na ta mjesporuka da se rabi vrsta podloga ta postavite objekt snimaili stativ. Suvremeni fotoaparati nja, ovisno o tome to eliimaju ugraene svjetlomjere kote naglasiti. ji vam predlau odreene vrijeNaglaeno nebo dnosti, no ne morate ih prihvatiti. elite li naglasiti nebo, horizont smjestite tako da Pravilo treine: Podijelite fotografiju na treine i, ovisno o jedna treina fotografije Kompozicija prikazuje zemlju, a dvije Koliko god da je vaa foto- tome to elite prikazati, smjestite objekt u jednu od treina. treine da prikazuju nebo. grafija otra i dobro eksponirana, kompozicija je ta koja e je odrediti kao dobru ili elite li pak naglasiti neto na zemlji, stavite to u jednu lou. Iako je rije o umjetnosti, a znamo da umjetnost od vornih toaka, a horizont postavite tako da dvije ne trpi kruta pravila, prikladna kompozicija predstav- treine fotografije prikazuju tlo, a jedna treina nebo. lja primarni kriterij za dobru fotografiju. Fotografija Postavite li neki objekt u prvom planu na jednu od
WWW.VIDI.HR

Svjetlo kao medij

Dakle, svjetlo pada na neto, odbija se od toga u objektiv naeg fotoaparata, tamo se usmjerava na film ili fotoosjetljivi ip i nastaje slika. Ako je slika previe tamna, a na mjestima potpuno crna, to je zato to nije bilo dovoljno svjetla koje bi djelovalo na film ili ip. Takvu fotografiju "f" broj: Vei f broj omoguava zovemo podeksponira- nam veu dubinsku otrinu. nom. Ukoliko je pak fotografija previe svijetla, a na mjestima uope nema boje (potpuno je bijela), u tom sluaju svjetla je bilo previe. Za tako snimljenu fotografiju kaemo da je preeksponirana ili spaljena. Fotograf amater mora znati na koji nain rijeiti ove probleme ne koristei se automatskim postavkama na fotoaparatu. Iako ete u poetku imati problema s kontrolom svjetla, ne odustajte. Vrlo brzo ete vidjeti da je na suvremenim fotoaparatima lako kontrolirati svjetlo, a to e vam omoguiti snimanje fotografija o kojima ste samo sanjali.

144

VIDI br. 127 / 2006

KOLA FOTOGRAFIRANJA SAVJETI

Ako je potrebno, promijenite poloaj objekta u odnosu na kameru. Ponekad to znai da ete zamoliti objekt neka se pomakne (ako je objekt zainteresiran posluati vas, a kamoli obaviti to od njega traite), a ponekad ete sami napraviti korak, dva ili stotinjak od objekta.

Okvir
Jedan od naina za eliminirati suvian prostor jest taj da pronaete motiv u prvom planu koji e vam posluiti kao okvir. Mogu posluiti prozor, vrata, most, arkada, grana nekog drveta u cvatu ili bilo to Vodilja: Na fotografiju smjestite neto to e voditi pogled promatraa. slino. Moramo imati na umu i to kako okvir odgovara onome to livadu, drvored uz etalite, cesta koja zavija i nestaje u elimo snimiti. Rijetko emo za okvir srednjovjekovne daljini, krivudavi potok ili rijeka... Vano je da crkve upotrijebiti modernu arkadu od stakla. Iako i to pomognemo promatrau slijediti predvien redoslijed moe biti zanimljivo elimo li prikazati razliku na fotografiji. arhitektura. Nemojte dopustiti da se oni koji e gledati vau fotografiju umaraju dok im oko luta po fotografiji. Jasno im dajte do znanja to je toka interesa na kojoj se oko mora zaustaviti. Svjetliji elementi su uvijek privlaniji za oko od tamnih. Izbjegavajte svijetle dijelove na rubovima fotografije jer e neprekidno odvlaiti pogled s fotografije. Takve fotografije su obino "naporne" jer moramo uloiti trud da pogled zadrimo na objektu umjesto da nam se oko odmara na njemu. Dubina: Hodnik u sredini fotografije u
ovom sluaju je prilino dosadan, ali ako ga pomaknemo u desnu treinu, stupovi lijevo daju dubinu hodniku, a postaju i linijom koja vodi pogled.

Treina ega? Ono to

elimo naglasiti dominirat e fotografijom. elimo li naglasiti krajolik, on e zauaeti dvije treine fotografije, a nebo jednu treinu. eimo li naglasiti nebo situacija e biti obrnuta.

vornih toaka, ali tako da se protee okomito kroz vei dio fotografije, a horizont postavite da nebo zauzima dvije treine, naglasit ete veliinu prostranstva.

Veliki objekti
Kako smo ranije rekli, kod fotografiranja velikih objekata, portreta, krupnih kadrova i sl., objekt e popuniti vei dio fotografije. Pravilo treine vai i u tom sluaju. Kod portreta u jednu od vornih toaka moete postaviti oko, usta; moete smjestiti na niu liniju na zamiljenoj mrei i slino. Sve ovisi o tome to zapravo elite naglasiti.

Pokret
Postavite objekt u jedan kraj, prvu ili treu treinu: na taj ete nain ostaviti prostor za pokret. U koji kraj smjestiti objekt? Pripadamo civilizaciji koja ita s lijeva na desno; na jednak nain promatramo i fotografije. Dakle, imajte na umu da e oni koji budu gledali vau fotografiju oima po njoj pretraivati s lijeva na desno. Naravno, ako je objekt fotografiranja osoba ili ivotinja, ostavite prostora na onoj strani na koji objekt gleda. Kada nam objekt nije u centru fotografije, moe se pojaviti problem s izotravanjem; stoga prvo usmjerite fotoaparat u objekt koji namjeravate snimiti, pritisnite gumb za okidanje do pola (tako ete fokusirati objekt); nakon to ste pravilno izotrili objekt, drei gumb do pola stisnut odaberite kadar, pomiui aparat smjestite objekt u jedan kraj i pritisnite gumb do kraja.

Budite kreativni
Ako elite prenijeti poruku ili pobuditi emocije, ako se elite umjetniki izraziti i to podijeliti s drugima, budite slobodni prekriti pravila, no da biste to mogli, morate poznavati osnove. Treba vam biti jasno na koji nain tehniki moete prikazati odreenu situaciju i osjeaj, trebate znati na koji nain i poradi ega e sadraj fotografije djelovati na promatraa. Trebate biti jasni u svojoj odluci i poruka na fotografiji treba odgovarati vaoj ideji. esto ete trebati snimiti nekoliko fotografija dok ne postignete zadovoljavajui rezultat. Tek kada u potpunosti budete upravljali prostorom na svojoj fotografiji, bit ete spremni kriti pravila i eksperimentirati.

Ako smo za okvir odabrali motiv iz prirode, moemo dobiti lijepe efekte ukoliko ga zamutimo - podesimo otvor blende na mali "f" broj i fokusiramo objekt u drugom planu. Ako smo pak za okvir odabrali neku arkadu ili slian detalj, dobro je da otvor blende postavimo tako da odaberemo veliki "f" broj jer e nam u tom sluaju biti osigurana vea dubinska otrina i okvir e biti otar. to god da ste odabrali za okvir neka bude ili potpuno zamueno ili potpuno otro. Nemojte zaboraviti da okvir treba biti dio kompozicije i samim tim nadopunjavati objekt i biti zanimljiv promatrau dok oima pretrauje vau fotografiju, a opet dovoljno skroman da ne odvlai panju s glavnog objekta.

Savjet
Uvijek pokazujte drugima samo one fotografije za koje ste sigurni da zadovoljavaju kriterije koje ste si postavili. Tako to rade najvei svjetski fotografi. Neuspjele fotografije prouavajte s iskusnijima i zapaajte pogreke koje u budunosti neete ponavljati.

Vodilja
Pokuajte na fotografiju smjestiti neto to e voditi pogled promatraa u smjeru u kojemu vi to elite: odozdo prema gore ili slijeva nadesno. Za tu svrhu mogu posluiti staza koja se protee kroz
WWW.VIDILAB.COM

Pokret: Ostavite abi mjesta da pobjegne.

VIDI br. 127 / 2006

145