PROSTOR Vol. II (l 994) No. 1-2 (l 7-48) Milan Podrijetlo i svojstva...

Pregledni znanstveni UDK 72.013

PODRIJETLO I SVOJSTVA
ARHITEKTONSKOG OBLIKA
Milan
Arhitektonski fakultet u Zagrebu
Primljeno: 17. 1994.
Saetak
Arhitektonski tvarni oblik od prirodnih oblika, ali ga
njegovo svojstvo artificijelnost izdvaja iz prirodnih oblika koji se
prema fizikalnim zakonima, bez nama poznatog cilja.
Arhitektonski oblik ima uporabnu i estetsku namjenu, sadraj i
poruku, cilj mu je da se ostvari, ostvarenja
i svog autora.
Osim oblika, arhitektonski oblik ima i oblik pojedinosti,
podrobnosti, detalja koji najjasnije prevode
geometrijski oblik u arhitektonski.
Arhitektonski je oblik, uz namjenu zgrade, organizirani
prostor, matrijal, konstrukciju i tehniku kategorija na
osnovi utjecaja u sloenom procesu projeki-
ranja i kao njihov sklop nastaje arhitektonska zgrada.
Arhitektonski oblik povijesno ima svoj i arhetipove, koji
se takvi, ili u sloenijemu, i isprepletenom obliku primjenjuju
i danas, u procesu geneze.
Esteska zamisao uvodi arhiektonski oblik u svijet likovnih umjet-
nosti i njihovih zakonitosti.
Analiza kompozicija arhitektonskogoblika pokazujedva osnovna
pristupa estetskom Jedan se provodi kao racionalno,
unaprijed i moe se kontrolirati, ali primijen-
jen moe rezultirati Drugi se pristup temelji na Ira-
cionalnom I u autora skromnijega arhitektonskog
potencijala moe dovesi do nerazumljivosti djela.
projektanskih metoda i analiza priznatih svjetskih i
hNatsklh arhitektonskih ostvarenja ostaje jedini autorova
ulaska u materiju I nalaenja vlastitog puta u radu.
Predgovor
Ovaj rad govori o arhitektonskom obliku. Kako je arhitektonski oblik
ujedno stvarni i estetski govor arhitektonskog crtea i zgrade, ovaj je rad
govor o arhitekturi i njezinim oznakama. U radu Tlo i arhitektura,
17
PROSTOR Vol./I(1994)No.1-2(l7-48) Milan Podrijetlo i svojstva...
objavljenome 1985. godine u odjeljku postavke o arhitekturi, u
neznatno obliku razmarao sam i arhitektonske oznake,
kojima i oblik i njegovu neraskidivu povezanost s ostalim arhitek-
tonskim kategorijama.
Ova me tema posebno zanimala te sam proteklih godina, uz ostalu
djelatnost koja proizlazi iz mog projektantskoga i nastavnog rada, priku-
pljao razmiljao i pomalo biljeio svoja opaanja na temu arhitek-
tonskog oblika, koju imate pred sobom.
U odnosu prema radu iz 1985. godine mogu da je sadanji rad
upotpunjen novim podacima, spoznajama, sistematizacijom, a
djelomice i terminologijom, ali mi je, svoj skicioznosti misli i
sadraja, prvi rad ipak posluio kao poticaj i osnova ovog rada.
misao koja se kroz ovaj rad jest cjelovitost arhitektonskog
djela. Ona se odnosi na interakcijsku neraskidivu povezanost arhitek-
tonskih oznaka, kategorija, dijelova u procesu nastajanja djela koje
stvaralac, arhitekt, ostvaruje na osnovi neke zamisli. To su
sadraj, okoli, organizirani prosor, materijal, konstrukcija, tehnika
i oblik.
Tako je govor o arhitektonskom obliku uvijek razgovor svih
spomenutih kategorija i oblika, razgovor i kao
metoda je proveden u cijelom radu. Nastojao sam na njegovu pre-
poznavanju. U svakoj je podtemi moda naglasak na onome to se
teorijski moe razmatrati odvojeno, ali ga u realnom svijetu
nalazimo zajedno, kao neraskidiv sklop u cjelini arhitektonskog
ostvarenja.
Uvod
U arhitekturi je proteklo donijelo velike promjene koje su se
u negiranju kontinuiteta, predstavljenog histo-
ricizmom i elekticizmom, stvaranju arhitekture istine, njezinim negiran-
jem, ponovnom obnovom to se u postmodernizmu
i neomodernizmu te dekonstruktivizmu.
Od razmiljanja da oblik slijedi funkciju, do postmod-
razmiljanja da funkcija slijedi oblik velik je raspon i znatne
su suprotnosti. Subjektivno je izbilo u prvi plan, no se zanemaruje
da ono ne moe opstati bez objektivnoga.
Pretjerana subjektivnost moe rezulirati kaosom.
Arhitektonski je oblik povezan sa sadrajem, ali ima svoje zakonistosti.
Arhitektonski je sadraj povezan s oblikom, ali posjeduje
vlastite zakonitosti, kako u racionalnoga, tako i u sklopu
nizanja prostora.
18
PRoSTOR Vol. II (J994) No. J-2 (17-48) Milan Podrijetlo i svojstva...
Oba su ta predmeta kao dvije strane iste stvari odnosno tvarnog oblika
- strukture i zgrade. Kao to se iz prethodnog teksta, priloga i sadraja
namjera ovog rada je da pomogne u rasvjetljavanju i razumi-
jevanju tvarnog oblika putem podrijetla i svojstva, da upozori na objek-
tivno i subjektivno, racionalno i iracionalno u ovom predmetu te da
pokua ustanoviti odrednice kojima su oni povezani.
U takvoj situaciji se uputnim unatrag podrijetlom tvarnog
oblika i to je potpunije sagledati njegova svojstva,
njegova nastajanja, te najprije promatrati najjednostavnije elementarne
oblike je bit, smisao i formula najjasnija.
Ujedno valja istraiti kako uvjeti na oblik i njegova svojstva, kako
su oni povezani i kada je ta povezanost izravnija, a kada je
gdje je mjesto u arhitektonskom obliku, koji ljudi na nj
i kako to
Da bismo analizirali oblik, treba ga najprije iskusiti, doivjeti i osjetiti
jer i to na svojstva oblika i ih. Tvami su oblici dio realnog
svijeta, ali mi smo subjekti svaki sa svojim svijetom, "svojim osjetima i
mislima" te se kao da nam taj realni svijet Naime, on postoji,
ali ga mi ne moemo uhvatiti onakvim kakav jest jer postoji mimo nas i
naih interesa. Zanima nas i kada geometrijski ili bilo koji tvarni element
postaje estetski arhitektonski element, kada poruka njegove biti kao
odrednica prelazi u estetsku poruku, jer nam se da se to manje
stvarima, a vie uspostavljenim odnosom njih.
arhitektonsku prepoznatljivost, koja danas manje obiljeava
razdoblje ili a vie skupinu autora ili pojedinog arhitekta,
ustanovljujemo da ona proizlazi iz postupka rezultat kojih je neka
atmosfera to uzdie nau duhovnu plimu, a proizvod
stilskih oblika koji se manje ili vie neusiljeno ponavljaju u
djelima i tako im formalno daju obiljeja.
Uz ostalo, istraivanje, iskuavanje, traenje originalnoga, osobnoga -
osnovno je obiljeje minulog vremena.
O tome su i upozorenja iskazali arhitekti i
drugi umjetnici, od Preloga, koji upozorava da dobro i novo nije isto te
da njihova valja razlikovati, do miljenja da arhitektura treba
biti dobra, a ne originalna. se i miljenje, dano u
sklopu predavanja o interijeru, da je bolje dobar uzor nego lo original.
Moda je to najjasnije izrazio veliki glazbenik Guiseppe Verdi rekavi
jednom prilikom: "Istraivanje da, ali tako da ostane glazba."
je, naravno, u tome da treba to je to arhitektura ili
umjetnost, u je bit njihove magije. To je ali ne s pos-
vemanjom glede prolih vremena i djela. Stvaraocima
djela ostaje da tapkanjem u ili manjemu mraku trae
magiju.
19
PROSTO R Vol. II (1994) No. 1-2 (17-48) Milan Podrijetlo i svojstva...
S obzirom na terminologiju trebam da simetrija u ovom tekstu
rabim u smislu zrcalne simetrije, a simetrala kao raspolovnicu
okomitu na pravac.
Kaem to zato to .\)'mmetria, kao i harmonia, osim
zrcalne simetrije i svaki sklad te pravilan raspored i
elemenata u prostoru, to i sklad nastao iz pravila bez zrcalne
simetrije, i linearno, ravninsko, prostorno ponavljanje, usmjerenje, ni-
zanje i orijentaciju.
Autori poput Mac Gillaryja, Shubnikova i Koptsika objanjavaju
simetriju i kao sve navedene vrste sklada.
Smatrao sam da biti jasnije i preglednije ako te smatram
odnosno zasebnim pravilima u kompiziciji odnosno ukupnom
obliku.
harmonija je tijekom vremena upotrebljavana u kontekstu
sklada to ga u nama neka dobra kompozicija, u
smislu: dobra je kompozicija i ja sam je prihvatio u takvom

Pravci i ravnine gledanja
Pravci i ravnine gledanja su ljudskog tijela i njegovim
stajalitem u prirodi. Realnost ivota na Zemlji, sile i zakoni koji iz toga
proizlaze na vizualni doivljaj, gledanje i terminologiju
kojom se sluimo u opisivanju vizualnog doivljaja.
Oblik se mijenja ovisno o stajalitu, kutu gledanja, udaljenosti od pro-
matranog predmeta te o uspravnome ili kosom poloaju ljudskog tijela.
se gradi na zemlji, njezin je poloaj stalan, osim kad je o
pokretnim ili montanim zgradama. pak mijenja svoje
mjesto.
Iz tih koje moemo jasno opisati samo
ako odredimo pravce i ravnine gledanja te terminologiju
nunu za njihov opis.
Pravac X - X prolazi kroz oba oka i to je lijevo, a to desno
od nas. Pri okomitom poloaju glave on je vodoravan.
Pravac Y - Y prolazi oba oka, a lei na ravnini i
to je gore ili dolje, odnosno ono to je iznad ili ispod nas. Pri okomitom
poloaju tijela on je okomit.
Pravac Z - Z prolazi oba oka, a okomit je na pravce X - X i Y -
Y te to je ispred, a to iza nas. Pri okomitom poloaju tijela
on je vodoravan kao i pravac X - X.
20
PRaSTOR Vol. II (1994)No. 1-2(17-48) Milan Podrijetlo i svojstva...
RavninaX- Z prolazikrozobaokaiokomitajena ravninu.Pri
okomitompoloajutijelaonajevodoravna.
RavninaX- Y jeravninakojaprolaziispredobaoka.Priokomi-
tompoloajutijelaonaje okomita.
RavninaY - Z okomitajena ravninuiprolazi obaoka.
Tojeidubinskaravnina. Priokomitompoloaju tijelaonajeokomita
kaoi ravnina.
Slika1.
Aksonometrijski prikazpravacairavninagledanja
eJe1ovft pri kaz
y
Vertikalna dubinska ravnina
r
teIna ravnina
y
Horizontalna ravnina
21
PRaSTO R VoL II (1994) No. 1-2 (17-48) MiJf1n Podrijetlo i svojstva...
()eometrijski oblici
Geometrijski svijet pripada idealnom bitku. Zakonitosti na kojima se
zasniva njihova tvorevina jesu njihove zakonitoSti, njihove biti.
To je surealna tvorevina idealnih oblika koja nam pomae da oblike
realnog svijeta prepoznajemo kao neku jednostavnu ili sloenu
geometrijsku konfiguraciju te da je zatim opiemo geometrijskom ter-
minologijom i pravilima prije nego bilo to drugo moemo o njima
Geometrijski su elementi, ako se ne udubljujemo U sve detalje i spe-
crta (ravna ili zakrivljena)fploha (ravna ili zakrivljena)
i tijelo (ugtato ili oblo).
Svaki od tih elemenata ima svojii definiciju koja ga jedinstvenim,
trajnim i nepromjenjivim. Definicija govori samo o nje'mu, a ne o
njegovu odnosu prema realnom svijetu, pa ni o njegovoj Pojavnosti u
tom svijetu. On se vidi duhom, a u realnom se svijetu
crteom, dakle nekim materijalom, grafitom, tuem, kredom
i a konstruira se instrumentarijem - pisaljkama, estarom i
ravnalom, koji i ili tehniku elemenata na nekoj
podlozi. Iz toga svega neovisne o nama.
Glatka i svijetla podloga precizniji i kontrastniji
crte. Izbor tehnike i podloge ovisi o a crtea
i o njegovoj vjetini crtanja.
Tako geometrijski elementi u realni materijalni svijet dobi-
vaju tog svijeta, materijalnost, nesavrenost i ovisnost
o osobinama - dakle o subjektivnome. Ali i o pojmu
kvalitete.! Tako crte kvadrata s upisanom krunicom taj
geometrijski odnos, ali on to nije. Pritom linija osim duljine ima i irinu,
ali i (dodue, mikronsku) debljinu, pa primjerice stranica kvadrata ne
dodiruje krunicu u jednoj
Spomenuli smo podlogu, elemente i kvalitete. Ti su ele-
menti predmet ne samo crtea i njegova smisla nego i pred-
'met estetike. No, uporaba tih crtea za potrebe
geometrijske znanosti poprima estetsku komponentu kao dobrodolu,
ali je stavlja u drugi plan. U pIVom je planu njezino znanstveno
i uloga.
Moda je to najjasnije iskazao Hegel! u djelu O ljepoti i njezi.ni1rl oblicima
rekavi: "Svaka krivulja nosi istinu o njezinu postojanju,
egzaktnost zakona, izraz jedne ideje, zov vrline, a uskrata i poricanje
toga je samo isprike u sljepilu uskogrudnosti jedne ighOrantske
lijenosti."
22
PROSTOR VoLII(l994)No,l-2(17-48) Milan Podrijetlo isvojstva.. ,
Tvarni oblici
Savjematerijalnisvijetsastavljenodtvarnihoblika.Tajsesvijetsastoji
od neive prirode, ive prirode i tvarnih oblika koji su proizvod ive
prirode biljaka, ivotinja i I dok proizvodne oblike biljaka i
ivotinja nastale bez svijesti o stvaranju moemo svrstati u
prirodne oblike, tvarni oblik to ga je proizveo s
namjerom,idejomi nazivamoartificijelnim,ipritomnijebitna
ilinamjernapodudarnostsprirodnimoblikom.
Prirodne oblike opisujemo, ostalim, i putem pripadnosti
geometrijskoj konfiguraciji, ali nemamo sve elemente za njihovo
iobjanjenje.Namjeraodnosnosvrha,tehnikaimaterijalte
oblikovna zamisao artificijelnih oblika podlijeu analizi i
ili objanjenju nastanka, uporabe i
doivljaja.
tvarniobliknekogpredmeta jenjegovomtvariodnosno
njegovim materijalnim granicama. Sve tvari nekog predmeta
njegov oblik.
Prirodni oblici
Oblicineiveprirode
Promatranosastajalitageometrijskepripadnosti,uprirodiosimnebro-
jenihnepravilnih, i oblika nalazimo ibrojne
pravilneoblikekojiimajunekageometrijskasvojstva,simetriju,zakoni-
tost,ritamilirasterteproporciju.
Takonalazimo zrno,zvjezdanonebo,putanjukometa,
krug, mjehursapunice, spirainumaglicu, kristalne oblikejednostavne
ilisloene iliimpozantnestrukturneoblike bazalta.
Slika2.
Primjerisvemirskihoblika:
a) Plejade u Bika isvemir",
zvjezdarniceHrvatskogaprirodoslovnogdrutva,1985/1986, br.2)
b) Potpuna Sunca isvemir',br.4,1985/1986.)

I ' j
"
j ! I
.
'iII'

'.
I
l
j
.j
!
. 'I j
,
,.
II
"
l
W

l
I
.".
l!
j,
I
l ..
I
.j' 'j

! l'
l

l '
j'
, l

l
I'
il
23
PROSTOR Vol. II (1994) No. J-2 (17-48) Milan Podrijetlo isvojstva...
Kako pokazuju slike ovih predmeta neive prirode, njihova geometri-
jska konfiguracija se od do pravca, krivulje, i
zakrivljene plohe do uglatih i oblih tijela, uz napomenu da se pritom
manja ili odstupanja od idealnoga geometrizma uzrok-
ovana sloenim prirodnim uvjetima i silama.
Obliciiveprirode
Oblike ive prirode dijelimo na tri velike skupine: biljke, ivotinje i ljude.
Slika3.
Primjeri kristalnih reetaka dijamanta, klorovodika i natri-klorida
enciklopedija JLZ)
No ct
U ovom se tekstu uputati u bioloke i druge probleme i dileme,
razmotriti bioloki jasnije situacije. Promatrat dakle,
neke oblike, prirodnu sredinu u kojoj ive, uvjete njihova ivljenja i
na koji im pritom pomae njihov oblik, odnosno vezu tih

Oblicibiljaka
Sa stajalita geometrijske konfiguracije, biljkama nalazimo
pravilne i nepravilne oblike. Nepravilni oblici uglavnom nastaju kada
prevlada neki jednostavni uvjet.
U brojnim primjerima pravilnih oblika vrijedi ista primjedba
kao i za oblike neive prirode: oblici nisu idealni odnosno postoje
odstupanja od idealne geometrije, i to zbog prirodnih i
uvjeta. Ipak ih moemo svrstati pod geometrijsku konfigu-
raciju jer je to jedan od putova vizualnoga i ostalog prepoznavanja.
Poznati su primjeri deformacije debla i kronje na predjelima
izloenim buri ili pri se ona povijaju
prema smjeru vjetra ilise razvijaju dijelovi kronje, da i
ne govorimo o deformacijama zbog bolesti, to je prirodno i
normalno.
24
PROSTOR Vol. II (1994) No. 1-2 (17-48) Milan Podrijetlo isvojstva...
Slika4.
Pupoljak omorike (Bach, Kalus i dr. Pneus in Natur und Tehcnik, Karl
KramerVerlag, Stutgart/Bern,1977)
Obliciivotinja
oblike ivotinja da su oni s
ivljenja i njegovim vrlo vanim segmentom - kretanjem te ivotnom
sredinom pojedine vrste ivotinja. Oblik svake vrste vezan je za ge-
matricu, na odstupanje oblika, broja i
prema vrsti, starosti i drugim obiljejima.
Kad je o oblicima ivotinja, osnovne geometrijske
oblike, uglavnom dijelova tijela. Odstupanja od idealnoga geometri-
jskog oblika su znatna, ali treba naglasiti da su ba ta odstupanja
karakteristika vrste, tj. da ba ona vrstu. Tako
upravo postaju sama bit vrste i po tome su one pozitivne.
Pritom je smanjenje opsega idealnih geometrijskih oblika, zamijenjeno
izvornim organskim oblikom ivotinjske vrste, koji u
Slika5.
a) Leptirlastin rep (Bach, O.C.)
b) Strukturaosinjeg (Bach,O.C.)
25
PROSTOR Vol. II (1994) No. 1-2 (17-48) Milan Podrijetlo i svojstva...
ima obiljeja simetrije, pravilnosti, strukture ili, ako
nita drugo, matrice.
U jednostavnijih vrsta ivotinja nalazimo vieravninsku simetriju u
jeinca, primjerice nalazimo jednu ravninu simetrije, i to preteito
vertikalnu, kakvu imaju normalno pokretne vrste. Naime, pri
brzini kretanja oblici tijela stvaraju znatne smetnje, a o
tome ovisi ulov i preivljavanje ivotinje. Smjer rasta je horizontalan,
okomit na stojnu vertikalu, a istovjetan je smjeru kretanja i primarnom
potrebom za hranom.
Slika6.
Muko tijelo (Barcsay, Jeno, Anatomija za umetnike, Forum, Novi Sad,
Jugoslavenskaknjiga, Beograd,1989)
Artificijelnioblici
Oblikkaorezultat stvaranja
dostupne primjere ljudske materijalne kulture,
da je od najstarijih vremena, od pronalaska sredstava za lov,
ratarstva, obrta i specijalizacije, pa i stvarao
korisne, ukrasne i religijske oblike, da odgovaraju namjeni i
prigodi, pritom na funkciju i oblik predmeta.
Nekad je te predmete nalazio u prirodi i samo ih malo dotjerao
odnosno bili dio prirode - kamen, drvo, hrast, pilja, kronja
zemunica... Starim su predmetima novi, dotjeraniji,
geometrijski pravilniji.
su novi materijali, nove tehnologije i novi oblici.
26
PROS TO R Vol. II (1994) No. 12 (1748) Milan Podrijetlo i svojstva...
se broj sektorskih specijalizacija koje daju nova rjeenja, ali
stvaraju i nove potrebe. No i sve povoljnijim uvjetima rada i
razvoja znanosti i umjetnosti, broj oblika ljudske materijalne
kulture nema tako jasne oznake svrsishodnosti da bismo ih nazvali
znanstvenim ni estetskima, da bismo ih nazvali
Tako stvorene oblike, koji su proizvod dijelimo na utilitarne,
znanstvene i oblike dijelimo prema vrstama
umjetnosti. Kako se takvim oblicima bavimo ponajprije sa stajalita
arhitekture da je ona dio likovnih umjetnosti, zajedno s
dizajnom, kiparstvom i slikarstvom. Arhitektura je u povijesti bila, a i
danas je, tijesno povezana s ostalim granama likovnih umjetnosti, bilo
da su one nedjeljivi dio arhitektonskog oblika, bilo da su njegov vari-
jabilni dio. Arhitektura zbog svoje prirode ujedinjuje sve grane
likovnih umjetnosti, ima mnoge karakteristike s njima, ali
postoji i ono to je razlikuje od njih i je samostalnom. Bitna razlika
arhitekture i drugih likovnih disciplina jest postojanje korisne
unutranje upljine koja tvori novi unutranji svijet kakvoga nema u
prirodi. To je potpuno artificijelni svijet, sa svih strana oblicima
koje je stvorio (a ne priroda) s namjerom i idejom,
svijet koji ima svoje oblike, boje, materijale, svoje svjetlo i sjene, svoje
poruke.
Najzad, to je svijet koji svojom uzdie nau duhovnu i
plimu i pridonosi kvaliteti naeg djelovanja i ivljenja.
Spirala
Spirala se u prirodi javlja pri kretanju, ali ne kao jedini oblik. Tako
u astralnim maglicama osim spirainih ima i inepravilnih
oblika. U Zemljinoj atmosferi oblaci stvaraju spiralni oblik u sreditu
ciklone, a u vjetru nastaju pijavice. U ivoj prirodi spirala moe biti
posljedica rasta, koji je neka vrsta kretanja. U tim se
pojavljuju spiralni oblici (pueva ali i oblik zavojnice. Zavojnica
nastaje kad povijua raste oko valjka.
Spiralu u ivotinjskom svijetu nalazimo u poloaju mirovanja odnosno
odmora, i to moda najizrazitije u crva ali i u gmazova.
Zametke spirale prepoznajemo u svakoj ivotinji, pa i u
Spirala je i dvovrsnog oblika. Ona je lijeva ili desna, ali u
ravninskoj je varijanti i lijeva i desna, ovisno o stajalitu motritelja. Na
puevoj pretean je oblik lijeve spirale, ali postoji i contraria ili
desna spirala.
U nekih ravninskih struktura (kao u sjemenki suncokreta ili omorike)
istodobno se s istog motrita moe vidjeti i lijeva i desna spirala.
U arhitekturi je spirala likovni izraz od prapovijesti. Na kapitelima
stupova spiralu nalazimo u paru, kao lijevu i desnu,
postavljene na uzdunoj osi stupa. Osim kao oblik pojedinosti, spiralu
27
PRoSTOR Vol. II (1994) No. 1-2 (17-48) Milan Podrijetlo i svojstva...
kao oblikovnu zakonitost nalazimo u obliku arhitektonskog
korpusa u prostornoj i "ravninskoj" varijaciji.
Primjena spiralnog oblika, koji je Arhimed i geometrijski odredio, u
arhitektiri se moe i kad se u prostorima
provodi djelatnost s jasno jednosmjernim trajan-
jem i krajem. Ali to su malobrojni a i kad postoje, mogu se
rijeiti i drugim oblicima. Uporaba spirale rezultat je njezine prirnam-
Slika7.
Usporedni prikaz spirainih prirodnih i arhitektonskih oblika, spiralna
maglica u Malom medvjedu (Messier 81, LC-ov crte pueve
Jonskikapitel,5.st.prijeKrista,LC-ovMuzejsuvremeneumjetnosti,Pariz,
1921)
28
PROSTOR Vol. II (1994) No. 1-2(17-48) Milan Podrijetlo i svojstva...
ljivosti, zanimljivosti, i promjenljivosti, koja je
posljedica njezine ne zakonitosti.
Stoasta spirala ima i teorijsko ishodite, koje se zbog problema s
ne moe konstruirati, ali se moe zamisliti kao vrh stoca ili
kao sredite kruga u ravninskoj projekciji.
Mrena struktura
Mrenu strukturu nalazimo u svijetu prirodnih i artificijelnih tvarnih
oblika. Javlja se u ravninskoj i prostornoj varijanti.
Ovisno o obliku oka odnosno osnovnoj jednostavnoj jedinici,
u mrei postoje pravci i krivulje odnosno i zakrivljene te
kontinuirane i diskontinuirane ili izlomljene plohe.
Kristalna se mrea javlja kao prostorna reetka oblika.
Sloena morfologija kristala nastaje kao posljedica pravilnog slaganja
osnovne jednostavne jedinice. Iako su dimenzije i oblici ploha
osnovne jedinice varijabilni, kutovi njima su stalni.
U oblicima ive prirode i artificijelnim oblicima osim pravaca i
ploha nalazimo i krivulje, i zakrivljene plohe, i njihovu kom-
binaciju.
Smjer mree ne mora se nuno podudarati s pravcima ili krivuljama
njezinih stranica. Smjerovi su uvijek kontinuirani. Po smjeru nizanja
osnovne jedinice mrea moe biti ortogonalna i radijalna. Obje te mree
imaju sredite i u tom smislu imaju i raspored elemenata,
odnosno organiziranosti. Oblikom plonoga ili
prostornoga osnovnog elementa, pravcima, krivuljama, plohama i
kutovima te smjerovima nizanja elemenata mrea, unosi prepoznatljiv
red u oblik koji je nje, bez obzira na to
je li on pravilan ili nije. U tome je snaga njegove to je
argument koji njegovu gotovo beskrajno iroku primjenu i
pojavnost u tvarnom svijetu, bilo da je prirodan, bilo artificijelan.
New York svojim ortogonalnim sustavom raznovrsno oblik-
ovane i dimenzionirane vertikale u neki poetski racionalizam. je
s Le Corbusierovim projektima bolnice ili upravne zgrade rudnika

Arhitektonski oblik
Arhitektonski oblik i arhitekturu promatramo samostalno, iako
je u ivotu takvo odjeljivanje Arhitektura je u stvarnosti dio
likovnih umjetnosti, i to zbog nekoliko
Prvo, arhitektura se uvelike bavi istim problemima kao i ostale likovne
umjetnosti, irna jednak ili smisao i pravila. I odrednica prema
kojoj je arhitektura organiziran, konstruiran i estetski oblikovan prostor
29
PROSTOR Vol. II (l 994) No. 1-2 (l7-48) Milan Podrijetlo i svojstva...
i predmet odnosi se i na ostale likovne umjetnosti. Saetak s vie
odrednica koje bi se odnosile samo na arhitekturu nuno bi
neka arhitektonska nastojanja i ostvarenja i stavio arhitekturu u krute
granice i kanone koji ne bi izdrali osnovne arhitektonske karakteristike
- promjenjivost, individualnost i ljudske potrebe.
Drugo, arhitektonski prostor i korpus povijesno su stjecite svih likovnih
umjetnosti, neovisno o tome nalaze li se u njima i ostala djela likovnih
umjetnosti kao samostalna ili su pak arhitektorske pojedinosti
Slika 8.
Usporedni prikaz mrenih struktura bazalta i grada New Yorka
30
PRoSTOR Vol. II (1994) No. 1-2 (17-48) Milan Podrijetlo i svojstva...
kao dizajn, slika ili skulptura, to je nastojanje, a prema nekim
autorima i vrhunski cilj arhitekture.
Osim arhitektonski oblik sadri i znanstvenu komponentu.
Odabir oblika ne prelazi samo estetsku selekciju i znanstveni odabir
u konstruiranja, odabira sustava, koji nije samo likovni i
u koji i znanstveno precizno
dimenzije oblika, u veza na osnovi nekih tehnolokih
zakonitosti, u topline, i akustike, tehnike, optike pa
i ekonomike, da ostala znanstvena ne spominjemo.
Tehnika je vrlo bitna zbog preciznosti stupnjevi
preciznosti bitno i izravno na manju ili deforma-
ciju zamiljenog oblika, koji u najnegativnijem moe dovesti do
takvih odstupanja da oblik ne bude prepoznatljiv ili, naprotiv, svojom
pridonijeti da izvedeni objekt bude jednak ili bolji od
zamiljenoga inacrtanoga.
Moemo da su znanstvena i komponenta arhitek-
tonskog oblika nedjeljive i da u realnom svijetu arhitekture nisu
na pravi uravnoteene.
Arhitektonski je oblik obitelji tvarnih oblika, pa
promatrati i opisivati tvarne oblike a zatim
neke posebnosti arhitektonskog oblika.
Tvarni je oblik neodvojivo povezan sa svojom tvamom strukturom
odnosno te je i granicom svoje materije i
prostora. Tako je tvarni oblik pune metalne kocke njezinim
stranicama.
Mjerenjem tvarnih oblika dobivamo daljnje podatke o i drugim
svojstvima - teini, boji, i drugim bitnim odred-
nicama koje nas zanimaju, a proizlaze iz prirode oblika.
Informacije o tvarnim oblicima dobivamo osjetilima vida, opipa, sluha
pa i mirisa i okusa. Oblik koji smo dobili dbavijestima osjetila jest
osjetilni ili senzitivni oblik.
Oblik, ovisno o tome kojim ga osjetilom moe biti vizualni,
taktilni, ili neki drugi.
Osjetilni oblik u naem duhu neke pozitivne, negativne ili
dojmove odnosno doivljaje koje moemo nazvati doivlja-
jnim ili emotivnim oblikom.
Racionalnom analizom podataka i dojmova odnosno emocija, te pre-
poznavanjem i komparacijom s prethodno znanjem i
iskustvom dobivamo spoznajni ili ukupni oblik.
31
PROS TO R Vol. II (1994) No. 1-2 (17-48) Milan Podrijetlo i svojstva...
Sada se vratiti arhitektonskom obliku. Da bismo o njemu mogli
govoriti, nije dovoljno da je on i racionalni, dakle znanstveni i
te likovni, estetski, dakle oblik. Zbog elje da o
njemu kaemo neto vie, moramo ga nekim osobitostima izdvojiti iz
ire grupacije likovnih umjetnosti. To najjednostavnije i najjasnije
tako da neka obiljeja arhitekture iz kojih se ipak
vidjeti njezine Pri tome primamljivoj zamci
pokuaja oblikovanja definicije. Definicija, ostalim,
dakle nepromjenljivo stanje onoga to se definira. Arhitektura
se neprekidno mijenja, stvara nove odnose, nalazi nove
vrijednosti, arhitekture se iri. Kako u istu definiciju uklopiti
hram, zgradu moderne high tech ili zgradu?
Kako pod tu istu definiciju svesti pokretne na ili
kazalite a da se u to ne uklope i automobil i brod? Kako istraivati, iriti
granice, nalaziti novo ako da pouzdano i do kraja znamo o
je
Uvjerljiviji je davanje nekih obiljeja na temelju promatranja
povijesnih i recentnih primjera arhitektonskih zgrada. Neke od tih
svojstvene su i tvarnim oblicima i oblicima likovnih umjet-
nosti, ali preteito su osnova arhitekture i arhitektonskih oblika.
U ovom su radu opisani primjeri mijenjanja arhitektonskog oblika, to
da je geneza jedna od osnovnih odrednica arhitekture. Ona
proizlazi iz drutvenih i kulturnih potreba i na nekom pros-
toru tijekom vremena i o individualnosti stvaraoca arhitekture
- arhitekta, ali i o sve snanijoj da je svijet "globalno selo".
Pobuda za stvaranjem arhitektonske zgrade ujedno je i potreba.
zgrade, teren i komunalije preskupi su da bi zasnivanje zgrade
bio hir ili samo estetska potreba.
Bit arhitekture nije samo poruka, zaista ljudima potre-
bna djelatnost. Kako je sam materijalan, kao i predmeti kojima
se on koristi, za smjeta,i ljudi i predmeta, za obavljanje neke djelatnosti
i za kretanje potreban je prostor, ispravno dimenzioniran, osvijetljen,
grijan i sl. Taj prostor nastaje kao rezultat konstruiranja materijalnih
dijelova zgrade.
I najzad, ne manje vano, jest oblikovanje kao posljedica ljudske elje,
nagona za redom - likovnim, i estetskim, te za unoenjem
vlasitog tog reda. Kako zgradu u vrijeme, u konkret-
nom prirodnome, urbanom i arhitektonskom okoliu, za
podie autor u nekoj drutvenoj i kulturnoj sredini,
to sva ta obiljeja utjecati na nastajanje arhitektonske zgrade i njezin
oblik. Sve te situacije i uvjete koje iz njih proizlaze treba
uskladiti u jedinstveno arhitektonsko djelo - oblik.
32
PROSTOR Vol. II (l 994) No. 1-2 (l 7-48) Milan Podrijetlo i svojstva...
Kako primjeri najbolje govore, navest onaj koji govori o jednome
od uzroka nastanka novog oblika, novog stila ili moda pokreta - o
arhitektu Peteru Eisenmanu, jednome od i izrazitih pred-
stavnika dekonstruktivizma. Eisenman u jednom inteIVjuu kae da se
kao idov i sa strane" nikad nije kao dio
kulture. Ne da takav ne postmoderni
izraz u svom radu nego svoje nalazi u derivaciji modernizma,
u drutvu obilja na minimum odnos i povezanost prostora,
konstrukcije i oblika, ih u dvosmislene odnose i
pa i oblike.
se u arhitektonskom upotrebljava izraz dobar To
je posve opravdano jer dodatak dobar sadri osim estetske i
uporabnu komponentu, koja govori daje neki arhitektonski oblik estet-
ski dobar za neku namjenu. To ni nije jer i estetika i etika
imaju iste izvore, to je vidljivo i u hrvatskog jezika, uz odred-
nicu lijep. U estetskom smislu ta se rabi primjerice u sintagmi lijepa
ena, i tada se govori o obliku tijela ene, ali se moe i lijepo
ponaanje, i tada lijepo ima jer dobro,
ispravno prema drugim ljudima.
Arhitektonska je zgrada sloena prostorna i konstruktivna, a
time i sloena oblikovna struktura je upoznavanje sloen proces, to
smo iz dosadanjeg teksta shvatili. Za taj je proces, ostalim,
potrebno i vrijeme, kretanje kroz prostore u zgradi i oko nje.
Pritom mi informacije primamo svim svojim osjetilima, da bi na kraju
"obilaska" svi ti dojmovi bili prikupljeni u jedinstveni, ali slojevit
doivljaj arhitektonskog oblika zgrade.
Arhitektonski oblik, kako smo vidjeli, ima objektivna, ali i subjektivna
doivljajna svojstva. Objektivna se svojstva odnose na stvarni raspored
materijalnih dijelova u prostoru, a subjektivna razumijevanju
kojim ti dijelovi na gledaoca, posjetioca ili korisnike
arhitektonske tvorevine.
Arhitektonski oblik, bez obzira na to je li o arhetipskome ili o vrlo
sloenome, uvijekje jedinstven. Ali u teorijskom razmatranju u procesu
projektiranja i on se moe promatrati izdvojeno: kao tlocrtni
oblik, oblik presjeka i oblik koji, kako smo rekli,
jedinstveni prostorni arhitektonski oblik i kompoziciju.
Svaki od tih oblika ima svoje zakonitosti, koje se uvijek ne podudaraju,
svaki spomenuti oblik nedvojbeno na drugi, a neki su im materi-
jalni dijelovi istovjetni. Tako je stranica tlocrta ujedno i donja stranica
fasade. Horizontalni dijelovi presjeka su i dijelovi poda
tlocrta, a obris presjeka je i okvir fasade, odnosno njezin oblik. U
tom je smislu i tijelo zgrade, odnosno njezin prostorni oblik sastavljen
od oblika tlocrta, presjeka i fasada. Prostorni odnos tih dvodimenzijskih
oblika daje trodimenzijski oblik.
33
PRoSTOR VoLlI (1994) No. 1-2 (17-48) Milan Podrijetlo i fl'ojstlla. ..
Ta povezanost oblika i da se svaka promjena nekog elementa
odraava na svim ostalima.
i oblik
Oblik arhitektonskog djela oblik je cjeline, ukupni oblik. U materijal-
nom smislu ga svi materijalni dijelovi i bez njih on i ne postoji. U
oblikovanom smislu taj cjeloviti oblik svi oblici koji su sadrani u
njemu, ali ne kao pusti zbroj kao skup tih oblika.
Oblike koji jedinstveni, estetski nedjeljivi cjeloviti arhitektonski
oblik u razmatranju, ali ne i u stvarnosti, moemo podijeliti na dvije
velike kategorije: i oblike.
U stvarnosti ne moemo vidjeti prozor, vrata, stup, podnoje ili vijenac,
a da ne vidimo i pak vidimo kao dio tijela, arhitekton-
skog korpusa, oblika.
oblik volumen zgrade, koji se i krovitern,
tj. oplojem zgrade i odraava unutranju prostornu strukturu koja
izrasta iz tlocrta i presjeka.
Prostorna struktura je korisna upljina koju od vanjskog prostora dijeli
konstrukcija te njezine zakonitosti i oblici.
oblik zapravo je geometrizirana vizija i samo zajedno s pojed-
oblikom arhitektonski estetski oblik i smisao.
oblik, koliko god se promilja neovizno, svoj smisao ispun-
java tek u potpunom jedinstvu s oblikom. Pritom se u cjelovitom
obliku mijenja i dopunjuje vrijednost i smisao i i
oblika. Njihov smisao, vrijednost i cilj ukupni je oblik.
Na primjeru hale portova P.L.Nervija moemo vizualno pratiti
nastajanje tlocrtnog oblika iz tlocrtnog oblika prostome organizacije i
konstrukcije. da sam prostor ilipak konstrukcija djeluje
Slika9.
Prikazvrstaarhitektonskihoblika
nOCRTlI OIL u:
PROSTORNA OUMllAClJA
34
PROS TO R Vol. II (1994) No. 1-2 (17-48)
Mi/an Podrijetlo i SlIojstva...
nedovreno, nerealno, i tek supsumiranje sadraja daje ukupni, artikuli-
rani tlocrt oblik.
se dojam i pri neovisnom promatranju i pojed-
oblika. Dok se oblik geometrijski, detalj djeluje kao
istrgnuti smisao. Samo u jedinstvenome ukupnom arhitektonskom
obliku oni dobivaju punu realnost i
Struktura i svojstva elementarnih oblika
Svaki elementarni oblik ima strukturu iz koje proizlaze i njegova svojstva
i njegove primjene za stvaranje novih, sloenijih oblika.
Novi je oblik prema jednoj ideji dobiti umnoavanjem proma-
tranog oblika iste ili ili pak dodavanjem promatranom
obliku, po nekom pravilu ili slobodno (dakle, pravilu a posteri-
ori), drugih oblika i svega onoga to se pod tim razumijeva. Pritom
vrijedi pravilo da jednostavniji elementarni oblik daje vie
vie varijacija, manje obveza i prisile u stvaranju novih oblika.
Elementarni oblici koje razmatramo, bilo da su bilo da su
zasnovani su na nekom pravilu rasporeda njihovih
u prostoru. Jedino takvi mogu sluiti za slaganje i sloenih oblika
koji, osim te dvije kategorije, imaju i kategoriju proizvoljno, slobodno
sloenih, sklopljenih oblika.
Moramo priznati da je u prirodi svaki oblik pravilan jer se
kao rezultat djelovanja prirodnih sila, od kojih svaka djeluje
prema nekom pravilu.
Valja da i uvjetno stvoreni pojam nereda red koji ne
razumijemo ili jo nismo proniknuli u nj. Tako se oblici koji su posljedica
reda to ga razumijemo mogu smatrati pravilnima.
S vremenom se u umjetnosti, a posebno u ovom javlja tzv.
slobodni red, kompozicija na osnovi koja je toliko spe-
i subjektivna da je vrlo malo ljudi, a razumije jo manje
njih. Oblikom je tzv. oblicima i potrebno je vrlo mnogo
kulture i tolerancije da bi se prihvatila.
Vratimo se elementarnim, primarnim oblicima.
Promatramo li moemo da je ona u estetskom svijetu ono to
bismo nazvali materijalnom boje, te bijela ili crna
Rjetko se pojavljuje sama, ali je nalazimo kao ishodite sloeni-
jih oblika ili u sastavu, strukturi svakog elementa odnosno oblika.
je ishodite i radijainih oblika, sustava i kompozicija.
Za crtu moemo da je struktura da ima autoritet smjera te
da se na nju moe postaviti simetrala, usporednica, okomica ili proiz-
voljno postavljena crta odnosno neki drugi element. Ishodite je
ploha, tijela, sustava i kompozicija.
35
PROSTOR Vol. Il (1994) No. 1-2 (17-48) Milan Podrijetlo i svojstva...
Prema istom moemo analizirati i druge elementarne oblike.
Obratit pozornost kvadratu kao jednome od elementarnih plonih
oblika. Arnheim je svoja zapaanja o strukturi kvadrata podvrgnuo
eksperimentalnim provjeravanjima u Psiholokom laboratoriju
u Stockholmu!. Ispitivano je tei li krug u bilo kojem smjeru
i je intenzitet te tenje s obzirom na osam
smjerova svake Ispitivanja s crnim krugom na
bijelom kvadratu su na priloenom crteu.
Arnheim da eksperiment ne dokazuje spontanost
doivljavanja vizualne dinamike pokazuje da se reagiranja ispitanika
ne nego se usmjeravaju du glavnih osovina struk-
turalnog skelete kad ih upozorimo na tenju prema usmjerenosti.
ustanovljuje da ne postoji tenja prema rubovima kvadrata.
Nije ustanovljena nikakva sreditu, nego samo dio
relativne stabilnosti oko njega.
Valja dodati da su Arnheimove glavne osovine strukture kvadrata
njegove geometrijske simetrale, dvije ortogonalne i dvije di-
jagonalne. Ispitanici su iz sredita izveli osam vektora, iz kutova
a iz sredine stranice po dva vektora, to govori o vizualnoj vrijednosti
svake pojedine
treba da simetrale kvadrata unutar njegove povrine
stvaraju nove, manje povrine, koje se mogu vidjeti ili i kao nova
manja kvadrata i osam pravokutnih trokuta, to je utvrdio Platon u
svojoj nuklearnoj teoriji.
Slika10.
Shema skrivene strukture kvadrata (Arnheim, R. Umetnost i vizuelno
zapaanje, Univerzitetumetnosti,Beograd,1981)
36
PROSTOR Vol. II (1994) No. 1-2(17-48) Milan Podrijetlo i svojstva...
Isto tako pet od devet ima po-
stabilnosti koja mogu, kako pokazati, biti ishodita novih
oblika.
Arnheimovo je istraivanje pokazalo, on posebno ne da
struktura kvadrata i smjer tenje ispitanika izlaze izvan granica kvadrata.
Dodamo li tome da nova, manja kvadrata imaju vlastitu strukturu kao
i kvadrat iz kojega su nastali, javljaju se nove koje se
svode na svojstva modularne mree od Platonova pravokutnoga
trokuta.
Neovisno o Arnheimovim i Portrnanovim analizama kvadrata, radio
sam 1983. godine kao projekt upravnu zgradu, se kom-
pozicija zasnivala na strukturi kvadrata. Rezultat koji vidite na
priloenoj fotografiji modela posebno je strukture kvadrata koja
je sukladna srukturama do kojih su doli spomenuti autori.
Struktura kvadrata moe se, zavisno o potrebama i autorima, iskoristiti
za postizanje ili ravnotee kompozicije.
tlocrtne kompozicije upravne zgrade ublaena je dijagonal-
nom denivelacijom glavnih prizma volumena.
Osnovna i ravnotee
Ravnotea je u kompozicijskom smislu povezana s kutom gledanja i
odnosom lika i podloge u odnosom unutar lika. Ravnotea
ne postoji sama nego u odnosu na neto.
U arhitekturi razlikujemo gledanje arhitektonskog crtea od gledanja
zgrade. Arhitektonski se crte u smislu gledanja podudara s gledanjem
crtea Pri gledanju zgrade ovisni smo o horizontali i vertikali
zemlje, realnom prostoru, materijalu i njegovim svojstvima.
U promatranju navedenih crtea treba imati na umu da oni nisu samo
znak za neki realni element, stup, gredu, prozor, fasadu i tijelo ... da
u stvarnosti oni to jesu ili biti. Stoga arhitektonski crte treba biti
realan, to izvediv u naemu realnom svijetu, kao i njegov nacrt.
Radi jednostavnosti, ipak upotrebljavati geometrijsku terminolo-
giju. .
Djelovanje pravca ovisi o kutu koji zatvara s horizontalnom, vertikalom
i podlogom (tlom ili drugim dijelovima zgrade).
Vertikalni i horizontalni pravac na ravnoj horizontalnoj podlozi
djelovati mirno, uravnoteeno.
Pravac koji u odnosu prema podlozi zatvara neki otri kut se kao da
je u kretanju prema njoj i stvara ravnoteu.
37
PRoSTOR Vol. II (1994) No. 1-2 (17-48) Milan Podrijetlo i flIojSt\la. ..
Primjeri pravaca ucrtanih na likove ponaaju se jednako. Dijagonale
kvadrata i pravokutnika, kao i kosa transverzala krunice, u stanju su
ravnotee i da u nama iskazivaju pokre-
tanja koji proizlazi iz neravnotee sila. Krunice s horizontalnom i
vertikalnom transverzalnom djeluju mimo, da se
pokrenuti.
Pri promatranju lika, a isto je i s tijelom, nastojanje ili
ravnotee ovisi o unutranjoj strukturi lika koju njegovi pravci i
ravnine simetrije.
S krugom (i kuglom) pri zakretanju u odnosu prema podlozi nita se ne
jer krug ima radijainu simetriju i kako god ga postavimo, uvijek
neka njegova simetrala biti okomita na podlogu. Dakle, stanje
trajno. Krunica, krug, i kugla nemaju pravac ni kutove koji
iz njih proizlaze, pa u njih bez dodatnih oznaka ne moemo
promjenu poloaja.
trokut i kvadrat te drugi likovi mogu u
odnosu prema poslozi zauzeti onoliko poloaja ravnotee
koliko imaju simetrala, i to tako daje simetrala Gedina ili jedna od vie
njih) simetrala okomita na podlogu, odnosno vertikalna.
U svakom kad simetrala lika nije vertikalna te ima kosi poloaj
na horizontalu, nastaju sile koje stvaraju
ravnoteu.
moemo da ravnotea nastaje u
oblika, uz uvjet da je jedna simetrala horizontalna ili vertikalna, pri
udvajanju oblika u odnosu prema horizontali ili vertikali
i pri postavljanju jednog oblika ili skupine oblika unutar oblika
po pravilu simetrije.
ravnotea, naprotiv, nastaje u pravilnih oblika
ili pri postavljanju jednog oblika ili skupine oblika unutar oblika
po pravilu bez simetrije, te ako su pod nekim
kutom koji se ne podudara sa simetralom oblika.
djelovanje nastaje suprostavljanjem pravca i otrog
kuta bez obzira na to jesu li postavljeni po simetrali ili ne, samo je pri
postavu djelovanje naglaenije odnosno
izrazitij e.
predmeta na njegovo djelovanje.
Tako vertikale Yamasakijevih nebodera zrcalno
kompoziciji imaju koja iz, za
snanoga vertikalnog usmjerenja. Gledan, osobito s bliih stajalita,
objekt u bazi irok, a prema vrhu se suava i ponekad doslovce nestaje
u oblacima.
38
PROSTOR Vol. II (l 994) No. 1-2 (l 7-48) Milan Podrijetlo i svojstva...
se i s horizontalnim zgradama velike duljine, u kojih sila
koja proizlazi iz naglaeno horizontalnog usmjerenja u nama
djelovanje, napetost, pokret.
Suprotstavljanje struktura, odnosno tekstura povrina na jed-
nome ili vie oblika izaziva koja proizlazi
iz kontrasta glatko-hrapavo, pri usmjereno svjetlo stvara sjene na
hrapavom djelu, to naglaava kontrast zatamnjenjem hrapave povrine.
Daljnje ili stvaranje djelovanja nastaje upotre-
bom boje. Tako dva zrcalno postavljena kvadrata, jedan
obojen zeleno a drugi crveno, proizvesti u nama neku napetost i di-
..

Slika11.
i ravnoteapravcainekih likova
++-r
[2J 0 8CD(z)
39
PROSTOR Vol. II (1994) No. 1-2(17-48) Milan Podrijetlo i svojstva...
kontrast u tonalitetu i pridonijet naglaavanju

Prirodno je da se i obrnuto: pri
struktura i boja naglaava se smirenost, mir, to se moe
iskoristiti ili za smirenje neke vrlo kompozicije ili za posti-
zanje potpunijeg mira i ravnotee nekoga kontemplacijskog prostora ili
oblika.
oblika
Oko je organ osvijetljenih tvarnih oblika realnoga materijalnog
svijeta u kojemu opstojimo, se, usmjeravamo, odabiremo,
mislimo i radimo sve ono to to postojanje
Bez to je dodue ali na i otean
U likovnim umjetnostima je osnovni, a u slikarstvu i jedini
doivljavanja djela, prenoenja estetske, poruke. Slijepac
moe, dodue, napipati okvir i povrinu slike, ali time on doznaje samo
o materijalnim, a ne i o svojstvima djela, to je bit i smisao
njegova postojanja. To moe samo oko povezano s umom, razumom i
duhom pripremljenim za tu vrstu doivljaja, umjetnosti.
Zelimo naglasiti da je oko samo instrument doivljaja.
Gledanje estetskih djela bez prethodnog znanja i razvijena ukusa moe
se usporediti s gledanjem nekog instrumenta za koji ne znamo
slui ili s izborom jabuka na trnici bez poznavanja svojstava vrste koju
na trnici vidite i bez vlastite predodbe o tome koja svojstva elite da
ima jabuka to je kupujete.
Gledanje estetskog djela usporedivo je s navedenim primjerom, ali je
mnogo sloeniji proces. Sloenija su i obiljeja koje to djelo ima i treba
biti pripreman za prijem estetske poruke.
Iako pripada kulturi, povijesnom slijedu i stilu, svako je
estetsko djelo posebno, jedinstveno. U njemu je najvrednije ne toliko
ono to ga vee za neke tragove, koliko ono posebno, osobno, individu-
alno to posjeduje samo to djelo, jer se samo po tome ono i izdvaja od
ostalih djela i ga onim to jest.
I pri stvaranju i pri prijemu estetskog djela osim stvaraoca i
vano je i ono to je autor iskusio, spoznao, osjetio,
a to su sve realni procesi koje svaka osoba na svoj povezuje u svojoj
osobi kao individualnome kulturnom i razumnom, senzibilnom i
kojim se koristi za stvaranje i/ili prijem.
povijesne i kulturne sredine svoje koje ih
razlikuju od drugih sredina, no kao proces podlijee
univerzalnim pravilima.
40
PROSTOR Vol. II (l 994) No. 1-2 (l 7-48) Milan Podrijetlo i yvojstva...
Teorija oblika tu materiju i naglaava kako je doivljaj
na tragu osobina i spoznaja i kako podraaja i opaanja,
i poimanja nastaje odnos.
Gestalttheorie
2
promatrati u usporedbi i primjeni na arhitekturu,
iako je njihovo djelovanje primjenjivo ne samo na sve likovne umjet-
nosti, nego i na sve oblike
Sav je univerzum sloeni oblik maglica, zvijezda, planeta i, u naem
promatranju, gradova, zgrada i njezinih elemenata. Univerzum vie
umom, ali ostale elemente vidimo tako da ih izdvojimo,
kad je o arhitekturi iz prirode ili urbane okoline, a kad je o
pojedinostima zgrade - tako da ju izdvojimo s podloge.
Na zgradi su svi oblici materijalni i sastavni dio tijela. Od osnovnih,
jednostavnih tijela polazimo prema natrag i nalazimo plohu kao dio
oploja tijela, crtu kao brid tijela i mjesto svijanja plohe ili mjesto
promjene, materijala, strukture, boje i, najzad, nalazimo kao
sjecite bridova ili kao ideju sredita.
U crteu arhitekture ti osnovni elementi imaju i estetska
svojstva.
Oblik nije dovoljno vidjeti, treba ga prepoznati.
Prepoznavanje je proces prispodobe s nekim poznatim orisom, oblikom,
konfiguracijom.
Takve su konfiguracije geometrijske, ili neke druge pravilne
ili proizvoljne u ponavljanju.
U projektu Plaza d'Italia oblik zemlje Italije iskoriten je kao matrica
za tlocrtni oblik trga.
oblik se moe asocirati bitnim elementima koji ga a ne
crtanjem ili svih dijelova od kojih se stvarno sastoji. Ti bitni
dijelovi alju nam poruke o cjelini koje uistinu nema, alije mi
A je zato to je ta cjelina pravilna i jednostavna jer smo je
mnogo puta vidjeli. Ona je u nama i dovoljne su neke karakteristike
pravila ili oblika, bitne ili kutovi da bismo ga prepoznatli. Tako
tri ili tri kuta asocirati na trokut, a na pravokutnik. Vie
moe asocirati i na viekutnik i na krug, je o
dvojnosti.
Zgrada je jednostavan, a sloen sklop oblika u kojemu se
elementima kompozicije koristimo da se neto sugerira, vidi, U
tom procesu nastaje i preobrazba oblika i prostora zgrade.
Spajanje pravokutnika i kvadrata, prizme i kocke moe se provesti tako
da se u novom sklopu osnovni oblici osjete ili izgube.
41
PROSTOR VoL II (l 994) No. 1-2 (l7-48) Milan Podrijetlo i svojstva...
U svezi s kompozicijom zgrade dolazi do opaajnog grupiranja pojedi-
nosti (volumena otvora, prozora i stupa ...). To se grupiranje provodi na
temelju smjera, razmaka, teksture, tona ili boje. Tako
oblike vidimo, a kao skupinu ih vidjeti ako su svi
ute boje na neutoj podlozi.
U arhitekture poznata je i pojava prevladavanja ili isticanja.
Tako u kompoziciji krivulja, zakrivljenih ploha i volumena najprije
jedan jedini jednostavni pravokutni oblik, ali i obrnuto. To govori
da najprije jednostavne, elemente neke kom-
pozicije, i da to proizlazi iz snage koja lei u jednostavnosti i
suprotstavljanju, kontrastu drugim oblicima.
Navedeni primjeri govore da oblike ne doivljavamo onakvim kakvi
realno jesu, onakvim kakve ih vidimo u suodnosu kompozicije,
podloge i okoline i da taj suodnos bitno na i
doivljavanja.
Posebna
o onome to vidimo na osnovi odnosa elemenata, oblika
i vlastite kulture, znanja, senzibiliteta, individualnosti, iskustva i
uvjebanosti.
Kontrola provodi se i drugim mjerenjima.
je usporedivo s arhitektonskim skiciranjem.
Neku horizontalnu duinu moemo nacrtati onoliko dobro koliko je
temeljito nae iskustvo i Na toj duini moemo odoka,
priblino, odrediti sredinu. U vjetog duina biti ravna.
Ako nije vrlo vizualna je kontrola dostatna. Sredina vjero-
jatno biti ali da bismo se uvjerili u to, morat provesti
mjerenje i pritom ustanoviti manja ili odstupanja.
Pri percepciji predmeta i oblika javljaju se isti fenomeni. Vidimo
priblino ali da bismo se o onome tovidomo, moramo
obaviti mjerenja. percepiranjem arhitektonskih nacrta i
zgrade nisu potrebna mjerenja niti nam je vano kakvi su ti objekti
kako izgledaju. Pri stvaranju oblika treba uzerti u obzir nesavrenost
ali i to da to jest prema onome kako to
izgleda i kako ga vidimo.
Vidimo gore, dolje, lijevo, desno i naprijed.
Lijevo i desno vidimo uglavnom na jednak

se lijevo i
desno od nekog sredita udaljuje, smanjuje i perspektivno vidi na
zrcalno ako je predmet koji gledamo ili
na simetralu koja prolazi tim sreditem. Za
arhitektonske volumene i fasade ta je simetrija, osim tlocrtne, jedina
i to zbog sile tee i teine materijala zgrade, zakona koji vrijede
42
PROSTOR Vol. II (1994) No. 1-2 (17-48) Milan Podrijetlo i svojstva...
na Zemlji te bitno i presudno na oblikovna svojstva i
zgrada.
Iz toga se moe da je istina ono to smo rekli o priblino
istom nalijevo i nadesno.
Slika 12.
Posebna realni ividljivi oblikfasade

,,","'''''' lat. , ......,-
"'liu
43
PROS TO R Vol. II (1994) No. 1-2 (17-48) Milan Podrijetlo i svojstva. ..
U zgrade, a time i nacrta fasada, nastaje razlika. U teoriji oblika
ona se objanjava osobinama, a time to i svojstvima
koja na
Saeto sila tea tijela pa stoga uzdizanje njezino
svladavanje i pobjedu, a pad poputanje i predavanje toj sili.
H.S. Langfeld je eksperimentalnom demonstracijom dokazao da na
vertikalnoj crti, bez mjerenja, ljudi gotovo beziznimno polovite
stavljaju suvie visoko. Pri prepolovljenim crtama ljudi su gornju
polovicu preteno vidjeli duljom.
Ta zapaanja moemo i perspektivnim gledanjem, jer ono
postoji, perspektivnim crteom ili fotografijom bilo koje visoke
zgrade, jer se to na njoj najjasnije vidi.
Radi lakeg razumijevanja, pogledajmo pravokutnu fasadu vertikalne
proporcije a: za, koja je razdijeljena na polja dijagonalama i raspolovni-
cama stranica.
Usporedimo ortogonalni nacrt i perspektivni crte fasade, dakle znan-
stvene crtee trokuta i mjerila. Odmah
da je na ortogonalnom nacrtu zgrada via nego na perspek-
tivnom crteu jer se udaljeniji elementi vide kao manji. Perspektivna
raspolovnica fasade nije u sredini visine nego je iznad nje, pa gornju
polovicu zaista vidimo manjom.
U arhitekturi i urbanizmu predmeti (zgrade) i udaljenosti vrlo su veliki
u odnosu prema (u promatranom primjeru zgrada je 20 puta
via od tako da se perspektiva jasno Pri gledanju crtea
se pojavljuje perspektiva, samo zbog relativno male
predmeta mislimo da vidimo paralelno, s nedogledima u
odnosno da predmete vidimo u ortogonalnoj projekciji. Ipak, naa je
psiha iz gledanja velikih predmeta s manjih i udaljenosti
korigirati na
Nije stoga da nam se odmjerena gornja polovica na verti-
kalnom pravcu viom.
To da pravac, ploha, tijelo, teina u gornjem djelu vie

Na tom osjetilnom fenomenu zasnivaju se tri odnosa arhitektonskih
zgrada prema tlu na kojemu su
Prvi karakterizira povezanost zgrade za tlo. Postie se smanjenjem
teine, volumena i povrina u gornjem dijelu zgrade i tih
dijelova u dijelu uz tlo. Tako se stvarno i vuzualno teite sniava i "vee"
zgradu za tlo. To se s piramidama, crkvama sa zvonicima i svim
zgradama kosih krovova.
44
PRoSTOR Vol. II (1994) No. 1-2 (17-48) Milan Podrijetlo i svojstva...
Drugi obiljeava dvosmislenost povezanost prema dolje (tlu) i
tenja prema gore. Postie se pravokutnim oblicima. U
tom je stvarno teite zgrade u sredini, vizualno je malo vie, i ta
spoznaja i stvaraju u nama tu dvosmislenost. Toj pojavi pod-
lijeu stare i suvremene zgrade s ravnim krovom.
se javlja u novije vrijeme i tenju negiranju
povezanosti zgrade za tlo na kojemu je Pri tom su odnosu
teina, volumen i povrina zgrade u gornjem dijelu, a posljedica
toga je stvarno i povienje teita zgrade, manje
povezanosti s tlom, odcjepljenje, pa i lebdenja. To se zbiva sa
zgradama u obliku kugle (Fuller), obrnute piramide (Niemayer), i u
zgrada na stupovima (Mies, Le Corbusier).
U literaturi o obliku ne spominje se, ali postoji, jo jedan gledanja:
sprijeda ili naprijed, a odnosi se na oblike ispred nas, koji se nalaze u
horizontalnoj ravnini. U arhitekturi su to crtei tlocrta ili, uvjetno
dvodimenzijski horizontalni objekti poput trgova, igralita,
terasa, ravnih krovova, bazena i srodnih objekata. U prirodi postoji i ono
iza nas i da bismo to vidjeli, moramo se okrenuti, pri se objekti iza
nas pretvaraju u neki od navedenih
Pri gledanju objekata u horizontalnoj ravnini djelovanje sile tee jed-
nako je u svim dijelovima. Perspektivno, fotografski i prema percepciji
taj je srodan gledanju gore. Horizontala se na isti kao i
vertikala udaljuje od oka, pa se i njezina raspolovnica
ponaa kao i ona u vertikale - i objektivno i subjektivno.
Pri gledanju arhitektonske zgrade postoji jo jedna osobitost, koja se
i pri gledanju svih trodimenzijskih predmeta: i di-
djelovanje predmeta s obzirom na stojnu iz koje
promatramo zgradu. Zgrade kompozicije najvjerojatnije
se iz gotovo svih poloaja vidjeti i doivjeti kao kompozicija.
No pri gledanju zgrade fasade kompozicije postoje samo po-
jedine iz kojih se kompozicija vidi kao To su na
pravcu simetrale fasade ili simetrale kuta, uz kvadratne tlocrte zgrada.
U svim ostalim znamo da je zgrada odnosno fasada
kompozicije, ali je vidimo To je pak rezultat perspektive,
pa bliu vertikalnu stranicu vidimo udaljeniju manjom, horizon-
talne stranice nisu paralelne nego kose, a javlja se i di-

Ta pojava moe utjecati na poloaj i oblik zgrade ako elimo da se ona
iz neke vizure vidi na
Suvremenost i letjelice nova i doivljaje zgrade,
gradova, pa i Zemlje.
45
PROSTOR Vol. II (l 994)No. 1-2(l 7-48) Milan Podrijetlo i svojstva...
IzhelikopteraNewYorkizgledakaoRichterovaSstruktura,plastikaiz
pokreta"Novetendencije",samoneusporedivo iraznolikija.Grad
postajemrenostrukturirana
Biljeke
1 GeorgWilhelmFriedrichHegel
2 Vidjeti: R.Arnheim,Umjetnost i vizuelno zapaianje, Beograd,1987,str. 19.
3 O tomeopirnijeudjelimaR.ArnheimaiD.Quarantenavedenimauliteraturi.
4U zapadnomkulturnomkrugukosasecrta,kojajenalijevomkrajuniaanadesnome
via,preteitodoivljavakaouspon,anagnutacrtakaopad.
5VjenceslavRichter
Literatura
1.Archteberg,G.,Gatz.K,Architektur farbing, Callwey,Miinchen,1966.
2. Argon,G.c.,Arhitektura i kultura, Logos,Split,1989.
3. Arnheim, R. Umetnost i vizuelno zapaianje, Psihologija ledanja, Uni-
verzitetumetnosti,Beograd,1981.
4. Bembe,C.A,Von der Linie zum Raum, GedauhenfurHentigenArchitecttur,Verlag
GeorgD.W.Callwey,Miinchen
5. Bense,M. Estetika, OtokarKerovani,Rijeka,1978.
6. Benton,Ch.,Sharp,D.,Form and function, GranadaPublishing,London,1975.
7. Bialostocki,J.,Povijest umjetnosti i humanistilke znanosti, GZH,Zagreb,1986.
8. K,Zavod u vizuelnu kulturu, Zavodza udbenike i nastavna sredstva,
Beograd,1986.
9. Bragg,W.L.,The Cristaline state, a general survey, G.BellandSonsLTD,London,1949.
10.Brolin,B.c.,Arhitektura u kontekstu, knjiga,Beograd,1985.
11. Chevalier,I., Gheerbrant,A, simbola, mitovi, sni, geste, oblici, likovi,
boje, brojevi, Nakladnizavod, Zagreb,1983.
12. Ching, FrancisD.K,Architectture: Form, Space & order D,VanNostrandReinhold
Company,NewYork,1979.
13. M., Prostorna organizacija stana, RSi muzejOgulina,Ogulin,1983.
14. M.,110 i arhitektura, AF,Zagreb,1985.
15. Damjanov,J.,Likovna umjetnost I, SK, Zagreb,1976.
16. Doginaux,R.idr.,Dnevno svjetlo u arhitekturi, SAH,Zagreb,1967.
17. Filips, D.,Osvetljenje u arhitektonskom projektovanju, knjiga, Beograd,
1971.
18. Focillon,H.,ivot oblika, Pohvala ruci, Kultura,Beograd,1964.
19.Frampton,K,Na regionalizmu, V. Quorum,Petorazdoblje,br.5,Zagreb,
.
20. Frankl, P.,Principles ofArchitectural History, Thefour phases ofarchitecturalstyle,
1420-1900,Hames!S.Acherman,Cambridge,1968. .
21. D.,Za umjetnost, SK,Zagreb,1983.
22.Frillo,P.J.,Form function and design, PaulTheoboldCompany,London,1960.
23. Gutheim,F.,Alvar Aalto, Braziler,6, NewYork,1960.
24.Jancks,Ch.,Jezik postmoderne arhitekture, Vuk Beograd,1985.
25.Jancks,Ch.,Moderni pokreti u arhitekturi, knjiga, Beograd,1986.
26. Kant,I.,Logika, zapredavanje,Grafos,Beograd,1985.
46
PROSTOR Vol. II (1994) No. 1-2(17-48) Milan n k o v i Podrijetlo i svojstva...
Summary
ORIGIN AND CHARACTERISTICS OF THE ARCHI-
TECTURALFORM
Milan n k o v i
The architectural form arises from the natural form, but lt is artificIal in character
and this makes it different from the natural form that behaves accordIng to physIcal
laws that are not geared towards any purpose. The architectural form has a
functional and aesthetic task, lt has content and message, lt has a purpose to
accomplish and a moment when this purpose is achieved.
Besides its general form of pronounced geometry, the architectural form also has
a specific form, it has particulars and details that explicitly transfarm the general
into the architectural form.
The architectural form combines with the funciton of the building, with the environ-
ment, organizedspace, material, structure andmethodof exection. It is their mutual
interaction in the complicated process of planning and buildIng that gives rise to
an architectural structure. The archItectural form had a historic beginning and
archetypes, which are still intertwining and being utilized through a more complex
process of genesis.
The aesthetic idea introduced the architectural form into the world of visual arts and
their laws.
The composition of the architectural form shows two basic approaches to aesthetic
arrangement. One ls rational, planned in advance and can be controlled, but can
result in rigidity if implementation is unprofessiona/. The other approach is based
on irrational awareness and may result in an unclear work if the author has modest
architecttural potentials.
The only way in which an architect can enter into the material and try to find his own
way of work is to study methods of designing and analyze recognized world and
Croatian architectural works.
47