Zakon o Upravnom Postupku F BIH 2-98

Godina V - Broj 2
Utorak, 20. sije~nja/januara 1998. SARAJEVO
Akontacija za I kvartal 1998. uklju~uju}i i pretplatu za "Slubeni glasnik BiH": KM 45.-
12
Na temelju poglavlja IV Odjeljak B, ~lanka 7a Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim
daljem tekstu: institucije koje imaju javne ovlasti) koje su im povjerene zakonom ili propisom gradskog ili op}inskog vije}a, rje{avaju u upravnim stvarima. 2. Poseban postupak ^lanak 2. Pojedina pitanja postupka za odre|enu upravnu oblast mogu se samo izuzetno, posebnim zakonom urediti druk~ije nego {to su ure|ena ovim zakonom, ako je to nuno za druga~ije postupanje u tim pitanjima, s tim da ne mogu biti protivna na~elima ovog zakona. 3. Supsidijarna primjena zakona ^lanak 3. U upravnim oblastima za koje je zakonom propisan poseban postupak, postupa se po odredbama tog zakona, s tim da se po odredbama ovog zakona postupa u svim pitanjima koja nisu ure|ena posebnim zakonom. 4. Na~elo zakonitosti ^lanak 4. (1) Organi i institucije koje imaju javne ovlasti kada postupaju u upravnim stvarima duni su da te stvari rje{avaju na osnovu zakona i drugih propisa, kao i op}ih akata institucija koje imaju javne ovlasti i koje one donose na osnovu javnih ovlasti. (2) U upravnim stvarima u kojima je organ odnosno institucija koja ima javne ovlasti zakonom ili na zakonu zasnovanom propisu ovla{ten da rje{ava po slobodnoj ocjeni, rje{enje mora biti doneseno u granicama ovla{tenja i u skladu s ciljem s kojim je ovla{tenje dato. (3) Pravila postupka utvr|ena odredbama ovog zakona vae i za slu~ajeve u kojima je organ odnosno institucija koja ima javne ovlasti ovla{ten da u upravnim stvarima rje{ava po slobodnoj ocjeni. 5. Za{tita prava gra|ana i za{tita javnog interesa ^lanak 5. (1) Kad organi i institucije koje imaju javne ovlasti vode postupak i rje{avaju, duni su da strankama omogu}e da {to lak{e za{tite i ostvare svoja prava, vode}i pri tom ra~una da ostvarivanje njihovih prava ne bude na {tetu prava drugih osoba niti u suprotnosti sa zakonom utvr|enim javnim interesom.
UKAZ
O PROGLA[ENJU ZAKONA O UPRAVNOM POSTUPKU Progla{ava se Zakon o upravnom postupku koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Zastupni~kog doma odranoj 29. listopada/oktobra 1997. godine i na sjednici Doma naroda odranoj 4. prosinca/decembra 1997. godine. Predsjednik Broj 01-7/98 Federaciji BiH 8. januara/sije~nja 1998. godine prof. dr Ejup Gani}, s. r. Sarajevo
ZAKON
O UPRAVNOM POSTUPKU
PRVI DIO
OP]E ODREDBE I - OSNOVNA NAÊLA 1.Vaenje zakona ^lanak 1. (1) Po ovom zakonu duni su postupati organi uprave Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija) i organi uprave kantona-upanije, kao i gradske i op}inske slube za upravu i drugi organi (u daljem tekstu: organi) kad u upravnim stvarima, neposredno primjenjuju}i propise, rje{avaju o pravima, obvezama ili pravnim interesima gra|ana, pravnih osoba ili drugih stranaka. (2) Nadlena tijela kantona - upanija mogu donositi dopunska pravila upravnog postupka koja moraju biti sukladna ovom zakonu. (3) Po ovom zakonu duna su postupati i poduze}a (dru{tva), ustanove i druge pravne osobe kad u obavljanju javnih ovlasti (u
Broj 2 - Strana 34
SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 12. Kona~nost rje{enja
Utorak, 20. sije~nja/januara 1998.
(2) Kad slubena osoba koja rje{ava neku upravnu stvar, s obzirom na postoje}e ~injeni~no stanje, sazna ili ocijeni da odre|ena stranka ima osnova za ostvarenje nekog prava, upozori}e je na to. (3) Ako se na osnovu zakona strankama nalau kakve obveze, prema njima }e se primjenjivati one mjere predvi|ene propisima koje su za njih povoljnije, ako se takvim mjerama postie cilj zakona. 6. Na~elo efikasnosti ^lanak 6. Kad organi i institucije koje imaju javne ovlasti rje{avaju u upravnim stvarima, duni su da osiguraju efikasno ostvarivanje prava i interesa gra|ana, poduze}a (dru{tava), ustanova i drugih pravnih osoba, {to obuhvata dobru organizaciju na izvr{avanju poslova od strane organa, koja osigurava brzo, potpuno i kvalitetno rje{avanje upravnih stvari u upravnom postupku uz svestrano razmatranje tih stvari. 7. Na~elo materijalne istine ^lanak 7. U postupku se mora utvrditi pravo stanje stvari, i u tom cilju moraju se utvrditi sve ~injenice koje su od vanosti za dono{enje zakonitog i pravilnog rje{enja. 8. Na~elo saslu{anja stranke ^lanak 8. (1) Prije dono{enja rje{enja stranci se mora pruiti mogu}nost da se izjasni o svim ~injenicama i okolnostima koje su vane za dono{enje rje{enja. (2) Rje{enje se moe donijeti bez prethodnog izja{njenja stranke samo u slu~ajevima kad je to zakonom dopu{teno. 9. Ocjena dokaza ^lanak 9. Koje }e ~injenice uzeti kao dokazane odlu~uje ovla{tena slubena osoba po svom uvjerenju, na osnovu savjesne i briljive ocjene svakog dokaza posebno i svih dokaza zajedno, kao i na osnovu rezultata cjelokupnog postupka. 10. Samostalnost u rje{avanju ^lanak 10. (1) Organ vodi upravni postupak i donosi rje{enje samostalno u okviru ovlasti datih zakonom, drugim propisima i op}im aktima. (2) Ovla{tena slubena osoba organa nadlenog za vo|enje postupka samostalno utvr|uje ~injenice i okolnosti, i na podlozi utvr|enih ~injenica i okolnosti primjenjuje propise, odnosno op}e akte na konkretni slu~aj. 11. Pravo albe ^lanak 11. (1) Protiv rje{enja donesenog u prvom stupnju stranka ima pravo albe. Samo zakonom moe se propisati da u pojedinim upravnim stvarima alba nije dopu{tena, i to ako se na drugi na~in osigura za{tita prava i zakonitosti. (2) Ako nema organa uprave drugog stupnja, alba protiv prvostupanjskog rje{enja moe se izjaviti samo kad je to zakonom predvi|eno. Tim zakonom odredit }e se i organ koji }e rje{avati po albi. (3) Pod uvjetima iz ovog zakona stranka ima pravo albe i kad prvostupanjski organ nije u odre|enom roku donio rje{enje o njenom zahtjevu. (4) Protiv rje{enja donesenog u drugom stupnju alba nije dopu{tena.
^lanak 12. Rje{enje protiv kojeg se ne moe izjaviti redovno pravno sredstvo (alba) u upravnom postupku (kona~no u upravnom postupku), a kojim je stranka stekla neko pravo, odnosno kojim su stranci odre|ene neke obveze, moe se poni{titi, ukinuti ili izmijeniti samo u slu~ajevima koji su ovim ili drugim zakonom predvi|eni. 13. Pravomo}nost rje{enja ^lanak 13. Rje{enje protiv koga se ne moe izjaviti alba niti pokrenuti upravni spor (pravomo}no rje{enje), a kojim je stranka stekla odre|ena prava, odnosno kojim su stranci odre|ene neke obveze, moe se poni{titi, ukinuti ili izmijeniti samo u slu~ajevima koji su ovim ili drugim zakonom predvi|eni. 14. Ekonomi~nost postupka ^lanak 14. Postupak se ima voditi brzo i sa {to manje tro{kova i gubitka vremena za stranku i druge osobe koje u~estvuju u postupku, ali tako da se pribavi sve {to je potrebno za pravilno utvr|ivanje ~injeni~nog stanja i za dono{enje zakonitog i pravilnog rje{enja. 15. Pomo} neukoj stranci ^lanak 15. Organ koji vodi postupak starat }e se da neznanje i neukost stranke i drugih osoba koje u~estvuju u postupku ne bude na {tetu prava koja im po zakonu pripadaju. 16. Upotreba jezika i pisma ^lanak 16. (1) Upravni postupak vodi se na bosanskom jeziku i hrvatskom jeziku, a kao sredstva komuniciranja mogu se koristiti i ostali jezici. (2) Organ koji vodi upravni postupak osigurava ravnopravnu upotrebu bosanskog jezika i hrvatskog jezika. (3) Ako je federalnim zakonom kao slubeni jezik odre|en i dodatni jezik, taj jezik }e se koristiti sukladno federalnom zakonu. (4) Ako se postupak ne vodi na jeziku stranke, organ koji vodi postupak duan je da joj omogu}i da prati tok postupka na svom jeziku. Organ }e pou~iti stranku odnosno drugog u~esnika o mogu}nosti kori{tenja njenog jezika u postupku, a u zapisnik }e se zabiljeiti da je stranka, odnosno drugi u~esnik pou~en o tom pravu i njegova izjava u svezi sa datom poukom unijet }e se u zapisnik. (5) Stranke i drugi u~esnici u postupku koji nisu dravljani Federacije Bosne i Hercegovine, a ne znaju jezik na kome se vodi postupak, imaju pravo da tok postupka prate preko tuma~a (prevodioca). (6) U upravnom postupku slubeno pismo je latinica. 17. Upotreba izraza "organ" ^lanak 17. Pod organom koji vodi postupak odnosno rje{ava u upravnim stvarima, u smislu ovog zakona, podrazumijevaju se organi uprave i upravne ustanove, slube i institucije iz ~lanka 1. ovog zakona, ako ovim zakonom nije druga~ije odre|eno. II - NADLE@NOST 1. Stvarna i mjesna nadlenost ^lanak 18. (1) Stvarna nadlenost za rje{avanje u upravnom postupku odre|uje se po propisima kojima se ure|uje odre|ena upravna
SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH
Broj 2 - Strana 35
oblast ili po propisima kojima se odre|uje nadlenost pojedinih organa. (2) Mjesna nadlenost se odre|uje po federalnim propisima kojima su ure|ene federalne jedinice (kantoni - upanije) Federacije, kao i po propisima o teritorijalnoj podjeli op}ina i po propisima o organizaciji federalnih i kantonalnih-upanijskih organa uprave, odnosno po gradskim i op}inskim propisima o organizaciji gradskih i op}inskih slubi za upravu. ^lanak 19. (1) Za rje{avanje u upravnim stvarima u prvom stupnju stvarno je nadlean federalni i kantonalni-upanijski organ uprave, odnosno gradska i op}inska sluba za upravu, ako zakonom ili odlukom gradskog, odnosno op}inskog vije}a nije odre|ena nadlenost drugog organa. (2) Federalni organi uprave rje{avaju u prvom stupnju u onim upravnim stvarima iz isklju~ive nadlenosti Federacije, i zajedni~ke nadlenosti Federacije i kantona-upanije koje su federalnim zakonom stavljene u nadlenost tih organa, osim pitanja koja su federalnim zakonom prenesena na kantonalne-upanijske organe uprave, odnosno gradske i op}inske slube za upravu, kao i u upravnim stvarima iz nadlenosti kantona-upanije koje su zakonom kantona-upanije prenesene na federalne organe uprave. (3) Kantonalni-upanijski organi uprave rje{avaju u prvom stupnju u upravnim stvarima koje su kantonalnim-upanijskim zakonom stavljene u nadlenost kantonalnih-upanijskih organa uprave i u upravnim stvarima koje su federalnim zakonom prenesene na kantonalne-upanijske organe uprave. (4) Gradske odnosno op}inske slube za upravu rje{avaju u prvom stupnju u upravnim stvarima iz oblasti uprave i samouprave koje su statutom grada odnosno op}ine i propisom gradskog odnosno op}inskog vije}a stavljene u nadlenost gradskih odnosno op}inskih slubi za upravu, kao i u upravnim stvarima koje su federalnim i kantonalnim-upanijskim zakonom prenesene u nadlenost tih slubi. (5) Ako propisima iz st. 1. do 4. ovog ~lanka nije odre|eno koji je organ uprave stvarno nadlean za rje{avanje u odre|enoj upravnoj stvari, a to se ne moe utvrditi ni po prirodi stvari, takva stvar spada u nadlenost organa uprave koji je nadlean za poslove uprave u Federaciji odnosno kantonu- upaniji, a u gradu i op}ini sluba koja se odredi propisom gradskog odnosno op}inskog vije}a. ^lanak 20. (1) Nijedan organ ne moe preuzeti odre|enu upravnu stvar iz nadlenosti drugog organa i sam je rije{iti, osim ako je to zakonom predvi|eno i pod uvjetima propisanim tim zakonom. (2) Organ nadlean za rje{avanje u odre|enoj upravnoj stvari moe samo na osnovu izri~itog zakonskog ovla{tenja prenijeti rje{avanje u toj stvari na drugi organ. (3) Stvarna i mjesna nadlenost ne mogu se mijenjati dogovorom stranaka, dogovorom organa i stranaka, ni dogovorom organa, osim ako je to zakonom druk~ije odre|eno. ^lanak 21. (1) U okviru propisa predvi|enih u ~lanku 18. stavak 2. ovog zakona, mjesna nadlenost se odre|uje: 1) u stvarima koje se odnose na nepokretnost - prema mjestu gdje se nepokretnost nalazi; 2) u stvarima koje se odnose na djelatnost nekog organa, poduze}a (dru{tva), ustanove ili druge pravne osobe prema mjestu njihovog sjedi{ta. U stvarima koje se odnose na djelatnost poslovnih jedinica pravnih osoba, nadlenost se odre|uje prema sjedi{tu poslovne jedinice;
3) u stvarima koje se odnose na vo|enje radnje ili na profesionalnu djelatnost pojedinih osoba koja se obavlja ili se ima obavljati u odre|enom mjestu - prema sjedi{tu radnje, odnosno prema mjestu gdje se djelatnost obavlja; 4) u ostalim stvarima - prema prebivali{tu stranke. Kad ima vi{e stranaka, nadlenost se odre|uje prema stranci prema kojoj je zahtjev upravljen. Ako stranka nema prebivali{te u Federaciji, nadlenost se odre|uje prema mjestu njenog boravi{ta, a ako nema ni boravi{ta - prema mjestu njenog posljednjeg prebivali{ta, odnosno boravi{ta u Federaciji. (2) Ako se mjesna nadlenost ne moe odrediti po odredbama stavka 1. to~. 1 do 4. ovog ~lanka, ona se odre|uje prema mjestu gdje je nastao povod za vo|enje postupka. (3) U stvarima koje se odnose na brod ili zrakoplov, ili u kojima je povod za vo|enje postupka nastao na brodu ili zrakoplovu, mjesna se nadlenost odre|uje prema mati~noj luci broda, odnosno mati~nom pristani{tu zrakoplova. (4) Odredbe ovog ~lanka primjenjuju se ako posebnim propisima nije druga~ije odre|eno. ^lanak 22. (1) Ako bi prema odredbama ~lanka 21. ovog zakona istovremeno bila mjesno nadlena dva ili vi{e organa, nadlean je onaj organ koji je prvi pokrenuo postupak, ali se mjesno nadleni organi mogu sporazumjeti koji }e od njih voditi postupak. (2) Svaki mjesno nadleni organ izvr{it }e na svom podru~ju one radnje postupka koje ne trpe odlaganje. ^lanak 23. Organ koji je pokrenuo postupak kao mjesno nadlean zadrava nadlenost i kad u toku postupka nastupe okolnosti prema kojima bi bio mjesno nadlean drugi organ. Organ koji je pokrenuo postupak moe ustupiti predmet organu koji je prema novim okolnostima postao mjesno nadlean, ako se time znatno olak{ava postupak, naro~ito za stranku. ^lanak 24. (1) Svaki organ pazi po slubenoj dunosti u toku cijelog postupka na svoju stvarnu i mjesnu nadlenost. (2) Ako organ na|e da nije nadlean za rad po odre|enoj upravnoj stvari, postupi}e na na~in propisan u ~lanku 65. st.3. i 4. ovog zakona. (3) Ako je nenadleni organ izvr{io koju radnju postupka, nadleni organ kome je stvar ustupljena cijeni}e da li }e koju od tih radnji ponoviti. 2. Stranke sa diplomatskim imunitetom ^lanak 25. (1) Glede nadlenosti doma}ih organa u stvarima u kojima je stranka stranac koji uiva pravo imuniteta u Federaciji, strana drava ili me|unarodna organizacija, imaju u upravnom postupku poloaj ure|en me|unarodnim pravom, odnosno me|unarodnim ugovorima, priznatim od strane Bosne i Hercegovine i Federacije. (2) U slu~aju sumnje o postojanju i obimu prava imuniteta, obja{njenje daje organ uprave nadlean za vanjske poslove Bosne i Hercegovine. (3) Slubene radnje koje se ti~u osoba koje uivaju pravo imuniteta obavljaju se posredovanjem organa uprave nadlenog za vanjske poslove Bosne i Hercegovine. 3. Prostorno ograni~enje nadlenosti ^lanak 26. (1) Svaki organ vr{i slubeni rad u granicama svog podru~ja. (2) Ako postoji opasnost zbog odga|anja, a slubenu radnju bi trebalo izvr{iti van granica podru~ja organa, organ moe
Broj 2 - Strana 36
izvr{iti radnju i van granica svog podru~ja. On je duan da o tome odmah obavijesti organ na ~ijem je podru~ju tu radnju poduzeo. (3) Slubene radnje u zgradama ili drugim objektima u posjedu vojnih organa obavljaju se po prethodnoj prijavi zapovjedniku zgrade, odnosno objekta i po sporazumu s njim. (4) Slubene radnje koje se obavljaju na eksteritorijalnom podru~ju vr{e se posredovanjem organa uprave nadlenog za vanjske poslove Bosne i Hercegovine. 4. Sukob nadlenosti ^lanak 27. Sukobe nadlenosti u upravnom postupku izme|u organizacionih jedinica federalnih organa uprave koje se nalaze van sjedi{ta federalnog organa uprave, a osnovane su sa zadatkom da obavljaju odre|ene upravne poslove iz nadlenosti federalnog organa uprave, rje{ava federalni organ uprave iz ~ije nadlenosti obavljaju poslove te organizacione jedinice. ^lanak 28. Sukob nadlenosti u upravnom postupku na nivou Federacije rje{ava: 1) izme|u federalnih organa uprave, izme|u federalnih organa uprave i federalnih ustanova, kao i izme|u federalnih ustanova - Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vlada Federacije); 2) izme|u organa uprave dva ili vi{e kantona-upanija Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vrhovni sud Federacije); 3) izme|u institucija koje imaju javne ovlasti s podru~ja dva ili vi{e kantona-upanija, kao i sukobe nadlenosti izme|u tih institucija i federalnih organa uprave - Vrhovni sud Federacije; 4) izme|u federalnih organa uprave i federalnih ustanova i kantonalnih-upanijskih organa uprave i kantonalnihupanijskih ustanova, kao i federalnih i kantonalnihupanijskih institucija koje imaju javne ovlasti - Vrhovni sud Federacije. ^lanak 29. Sukobe nadlenosti u upravnom postupku izme|u vlada dva ili vi{e kantona-upanija, odnosno izme|u Vlade Federacije i vlade kantona-upanije, rje{ava Vrhovni sud Federacije. ^lanak 30. Sukobe nadlenosti u upravnom postupku izme|u federalnih organa koji nisu predvi|eni u ~l. 27. i 28. ovog zakona i za koje nije odre|ena nadlenost drugog organa ili suda, rje{ava Vrhovni sud Federacije. ^lanak 31. Sukob nadlenosti u upravnom postupku u kantonu-upaniji rje{ava: 1) izme|u kantonalnih-upanijskih organa uprave, izme|u kantonalnih-upanijskih organa uprave i kantonalnihupanijskih ustanova, kao i izme|u kantonalnih-upanijskih ustanova - vlada kantona-upanije; 2) izme|u kantonalnih-upanijskih institucija koje imaju javne ovlasti i kantonalnih-upanijskih organa uprave i kantonalnih-upanijskih ustanova - najvi{i sud kantonaupanije. ^lanak 32. Sukob nadlenosti u upravnom postupku u op}ini rje{ava: 1) izme|u op}inskih slubi za upravu, izme|u op}inskih slubi za upravu i op}inskih ustanova, kao i izme|u op}inskih ustanova - op}inski na~elnik;
2) izme|u op}inskih slubi za upravu dvije ili vi{e op}ina najvi{i sud kantona-upanije; 3) izme|u institucija koje imaju javne ovlasti s podru~ja dvije ili vi{e op}ina, kao i sukobe nadlenosti izme|u tih institucija i op}inskih slubi za upravu - najvi{i sud kantona-upanije; 4) izme|u op}inskih na~elnika dvije ili vi{e op}ina, odnosno izme|u op}inskog na~elnika i vlade kantona-upanije najvi{i sud kantona-upanije. ^lanak 33. Sukob nadlenosti u upravnom postupku u gradu rje{ava: 1) izme|u gradskih slubi za upravu, izme|u gradskih slubi za upravu i gradskih ustanova, kao i izme|u gradskih ustanova - gradona~elnik; 2) izme|u gradskih slubi za upravu i op}inskih slubi za upravu - najvi{i sud kantona-upanije; 3) izme|u gradskih institucija koje imaju javne ovlasti, kao i sukobe nadlenosti izme|u tih institucija i gradskih slubi za upravu i gradskih ustanova - najvi{i sud kantonaupanije. ^lanak 34. (1) Kada se dva organa izjasne kao nadleni ili kao nenadleni za rje{avanje u istoj upravnoj stvari, prijedlog za rje{avanje sukoba nadlenosti podnosi organ koji je posljednji odlu~ivao o svojoj nadlenosti, a moe ga podnijeti i stranka. (2) Organ koji rje{ava sukob nadlenosti istovremeno }e poni{titi rje{enje koje je u upravnoj stvari donio nenadleni organ, odnosno poni{ti}e zaklju~ak kojim se nadleni organ izjasnio kao nenadlean i dostavit }e spise predmeta nadlenom organu. (3) Protiv rje{enja kojim se odlu~uje o sukobu nadlenosti stranka ne moe izjaviti posebnu albu ni voditi poseban upravni spor. (4) Odredbe ~lanka 22. stavak 2. ovog zakona shodno se primjenjuje i u slu~aju sukoba nadlenosti. ^lanak 35. (1) Ako organ u sukobu smatra da mu je rje{enjem kojim je odlu~eno o sukobu nadlenosti povrije|eno kakvo pravo, moe na to rje{enje izjaviti albu. Ako je o sukobu nadlenosti rije{io nadleni sud, alba nije dopu{tena. (2) Ako organ nadlean za rje{avanje po albi iz stavka 1. ovog ~lanka utvrdi da rje{enje o sukobu nije zasnovano na propisima, raspravit }e odnose koji su usljed toga nastali izme|u organa koji se alio i organa koji je rje{enjem o sukobu nadlenosti ogla{en za nadlenog, vode}i ra~una o pravima koja po odgovraju}im propisima pripadaju organu koji se alio. Rje{enje doneseno po albi smatra se prvostupanjskim rje{enjem o odnosima koji se njime rje{avaju. (3) @alba po stavku 1. ovog ~lanka i rje{enje doneseno po toj albi nemaju uticaja na upravni postupak u konkretnom predmetu, jer tu upravnu stvar rje{ava organ koji je odre|en kao nadlean rje{enjem donesenim o sukobu nadlenosti. 5. Slubena osoba ovla{tena za vo|enje postupka i za rje{avanje ^lanak 36. (1) U upravnoj stvari za ~ije je rje{avanje nadlean organ uprave, rje{enje u upravnom postupku donosi rukovoditelj tog organa, ako propisima o organizaciji tog organa ili drugim posebnim propisima nije druk~ije odre|eno. (2) Rukovoditelj organa uprave moe ovlastiti drugu slubenu osobu istog organa da rje{ava u upravnim stvarima iz odre|ene vrste upravnih poslova ili drugu stru~nu slubenu
Broj 2 - Strana 37
osobu za vo|enje postupka odnosno preduzimanje radnje u postupku prije dono{enja rje{enja. (3) O ovla{tenju slubenih osoba iz stavka 2. ovog ~lanka, rukovoditelj organa uprave duan je donijeti posebno rje{enje koje sadri li~ne podatke slubenih osoba i obim njihovih ovla{tenja za rje{avanje u upravnim stvarima ( da rje{ava upravne stvari ili da vodi upravni postupak ili i jedno i drugo ). (4) Ovla{tenje za rje{avanje obuhvata i vo|enje postupka koje prethodi rje{avanju. ^lanak 37. Ako je za rje{avanje u upravoj stvari nadlena Vlada Federacije ili vlada kantona-upanije, postupak vodi i priprema prijedlog rje{enja ovla{tena osoba ili tijelo koje svojim aktom odrede te vlade, ako posebnim propisima nije druga~ije odre|eno. ^lanak 38. Ako je za rje{avanje u upravnoj stvari nadlean dom Parlamenta Federacije ili zakonodavno tijelo kantona-upanije odnosno gradsko ili op}insko vije}e, postupak vodi i priprema prijedlog rje{enja ovla{tena osoba ili komisija ili drugo tijelo koje svojim aktom odrede ti organi, ako zakonom odnosno drugim propisom nije druk~ije odre|eno. ^lanak 39. U upravnim stvarima u kojima rje{ava institucija koja ima javne ovlasti, rje{enje donosi rukovoditelj institucije, ako zakonom ili drugim propisom nije druk~ije odre|eno. Rukovoditelj moe ovlastiti drugu slubenu osobu institucije da poduzima radnje u postupku do dono{enja rje{enja ili da rje{ava u upravnim stvarima iz nadlenosti te institucije, o ~emu se donosi posebno rje{enje koje sadri li~ne podatke slubenih osoba i obime ovla{tenja za rje{avanje u upravnim stvarima. 6. Pravna pomo} ^lanak 40. (1) Za izvr{enje pojedinih radnji u postupku koje se imaju poduzeti izvan podru~ja nadlenog organa, ovaj }e organ zamoliti organ uprave na ~ijem se podru~ju radnja ima poduzeti da izvr{i te radnje. (2) Organ nadlean za rje{avanje u upravnoj stvari moe, radi lak{eg i breg obavljanja radnje ili izbjegavanja nepotrebnih tro{kova, zamoliti drugi odgovaraju}i organ ovla{ten za poduzimanje takve radnje da izvr{i pojedinu radnju u postupku. ^lanak 41. (1) Organi, kao i institucije koje imaju javne ovlasti za rje{avanje u upravnim stvarima, duni su jedni drugima ukazivati pravnu pomo} u upravnom postupku. Ova se pomo} trai posebnom molbom. (2) Zamoljeni organi,odnosno institucije iz stavka 1. ovog ~lanka, duni su postupati po molbi u granicama svog podru~ja i djelokruga, bez odga|anja, a najkasnije u roku od 10 dana od dana prijema molbe. (3) Pravna pomo} za izvr{enje pojedinih radnji u postupku moe se traiti od sudova samo u okviru posebnih propisa. Izuzetno, organ,odnosno institucija koja ima javne ovlasti za rje{avanje u upravnim stvarima, moe traiti od sudova da im dostave spise koji su potrebni za vo|enje upravnog postupka. Sudovi su duni postupiti po takvom traenju ako se time ne ometa sam sudski postupak. Sud moe odrediti rok u kom mu se spisi moraju vratiti. (4) Za pravnu pomo} u odnosu sa inozemnim organima vae odredbe me|unarodnih ugovora, a ako ovih ugovora nema, primjenjuje se na~elo reciprociteta. Ako postoji sumnja o postojanju reciprociteta, obja{njenje o tom pitanju zatrait }e se od organa uprave nadlenog za vanjske poslove Bosne i Hercegovine.
(5) Doma}i organi ukazuju pravnu pomo} inozemnim organima na na~in predvi|en u doma}em zakonu. Organ }e uskratiti pravnu pomo} ako se trai radnja koja je protivna doma}em zakonu. Radnja koja je predmet molbe inozemnog organa moe se izvr{iti i na na~in koji zahtijeva inozemni organ, ako takav postupak nije protivan doma}em zakonu. (6) Ako me|unarodnim ugovorima nije predvi|ena mogu}nost neposrednog kontakta sa inozemnim organima, doma}i organi kontaktiraju sa inozemnim organima preko organa uprave nadlenog za vanjske poslove Bosne i Hercegovine. 7. Izuze}e ^lanak 42. Slubena osoba koja je ovla{tena da rje{ava ili da obavlja pojedine radnje u postupku, izuzet }e se od rada u predmetu: 1) ako je u predmetu u kome se vodi postupak stranka, suovla{tenik, odnosno suobveznik, svjedok, vje{tak, puno-mo}nik ili zakonski zastupnik stranke; 2) ako je sa strankom, zastupnikom ili punomo}nikom stranke srodnik po krvi u pravoj liniji, a u pobo~noj liniji do ~etvrtog stupnja zaklju~no, bra~ni drug ili srodnik po tazbini do drugog stupnja zaklju~no, pa i onda kad je brak prestao; 3) ako je sa strankom, zastupnikom ili punomo}nikom stranke u odnosu staraoca, usvojioca, usvojenika ili hranioca; 4) ako je u prvostupanjskom postupku u~estvovalo u vo|enju postupka ili u dono{enju rje{enja. ^lanak 43. Slubena osoba koja je ovla{tena da rje{ava u odre|enoj upravnoj stvari ili da obavi koju radnju u postupku, ~im sazna da postoji koji od razloga za izuze}e iz ~lanka 42. ovog zakona, duna je da prekine svaki dalji rad na predmetu i da o tome obavijesti organ nadlean za rje{avanje o izuze}u (~lanak 45). Ako slubena osoba smatra da postoje druge okolnosti koje opravdavaju njeno izuze}e, obavijestit }e o tome isti organ ne prekidaju}i rad. ^lanak 44. (1) Stranka moe zahtijevati izuze}e slubene osobe iz razloga navedenih u ~lanku 42. ovog zakona, a i kad postoje druge okolnosti koje dovode u sumnju njenu nepristrasnost. U svom zahtjevu stranka mora navesti okolnosti zbog kojih smatra da postoji koji od razloga za izuze}e. (2) Slubena osoba za koju je stranka zahtijevala izuze}e iz nekog od razloga navedenog u ~lanku 42. ovog zakona ne moe, sve do dono{enja zaklju~ka o ovom zahtjevu, obavljati nikakve radnje u postupku, osim onih koje ne trpe odga|anje. ^lanak 45. (1) O izuze}u slubene osobe u federalnom organu uprave i federalne ustanove, odnosno u kantonalnom-upanijskom organu uprave i kantonalnoj- upanijskoj ustanovi, odlu~uje rukovoditelj koji rukovodi tim organom odnosno ustanovom. (2) O izuze}u slubene osobe u gradskoj odnosno op}inskoj slubi za upravu odlu~uje gradona~elnik odnosno op}inski na~elnik. (3) O izuze}u slubene osobe organa koji se nalazi u sastavu organa uprave odlu~uje rukovoditelj organa koji se nalazi u sastavu organa uprave. (4) O izuze}u rukovoditelja iz stavka 1. ovog ~lanka odlu~uje Vlada Federacije odnosno vlada kantona-upanije, a o izuze}u rukovoditelja organa koji se nalazi u sastavu drugog organa uprave odlu~uje rukovoditelj organa u ~ijem se sastavu nalazi taj organ.
Broj 2 - Strana 38
(5) O izuze}u gradona~elnika odnosno op}inskog na~elnika odlu~uje gradsko odnosno op}insko vije}e. (6) O izuze}u slubene osobe institucije koja ima javne ovlasti odlu~uje rukovoditelj te institucije, a o izuze}u rukovoditelja te institucije odlu~uje organ utvr|en statutom ili drugim op}im aktom institucije, ako zakonom ili propisom donesenim na osnovu zakona ili drugim posebnim propisom nije druk~ije odre|eno. (7) Odredbe ovog zakona o izuze}u slubenih osoba shodno se primjenjuju i na izuze}e slubenih osoba iz ~l. 37. i 38. ovog zakona. O izuze}u tih osoba odlu~uju odgovaraju}a vlada odnosno dom. (8) O izuze}u se odlu~uje zaklju~kom. ^lanak 46. (1) U zaklju~ku o izuze}u odredit }e se slubena osoba koja }e rje{avati, odnosno obavljati pojedine radnje u postupku u vezi s predmetom u kome je izuze}e odre|eno. (2) Protiv zaklju~ka kojim se odre|uje izuze}e nije dopu{tena alba. ^lanak 47. (1) Odredbe ~lanka 45. ovog zakona o izuze}u slubenih osoba shodno se primjenjuju i na izuze}e zapisni~ara. (2) Zaklju~ak o izuze}u zapisni~ara donosi slubena osoba koja je ovla{tena da vodi postupak. III - STRANKA I NJENO ZASTUPANJE 1. Stranka ^lanak 48. Stranka je osoba po ~ijem je zahtjevu pokrenut postupak ili protiv koje se vodi postupak, ili koja radi za{tite svojih prava ili pravnih interesa ima pravo da u~estvuje u postupku. ^lanak 49. (1) Stranka u upravnom postupku moe biti svaka fizi~ka i pravna osoba. (2) Organi uprave i drugi organ i poslovna jedinica poduze}a (dru{tva), naselje, grupa osoba i dr. koji nemaju svojstvo pravne osobe, mogu biti stranke u postupku, ako mogu biti nosioci prava i obveza o kojima se rje{ava u upravnom postupku. (3) Stranka moe biti i sindikalna organizacija ako se upravni postupak odnosi na kakvo pravo ili pravni interes slubenika i namje{tenika u organima uprave, kao i radnika u poduze}u (dru{tvu), ustanovi ili drugoj pravnoj osobi. (4) Kad u vr{enju poslova iz svoje nadlenosti ombudsmen na|e da je kona~nim upravnim aktom povrije|eno ljudsko dostojanstvo prava i slobode gra|ana zajam~ene ustavom on moe prisustvovati upravnom postupku do dono{enja pravomo}ne sudske odluke i u postupcima vanrednih pravnih lijekova. ^lanak 50. (1) Poduze}e (dru{tvo), ustanova i druga pravna osoba, dru{tvena organizacija i udruenje gra|ana koji prema svom op}em aktu imaju zadatak da {tite odre|ena prava i interese svojih ~lanova, mogu, po pristanku svog ~lana, u njegovo ime da stave zahtjev koji se odnosi na takva prava i interese, kao i da stupe u ve} pokrenuti postupak sa svim pravima stranke. (2) Pravna osoba iz stavka 1. ovog ~lanka, moe da zastupa svog radnika u upravnom postupku na njegov zahtjev, ako je to predvi|eno op}im aktom te pravne osobe. ^lanak 51. (1) Ako su tuitelj, pravobranitelj i drugi organi vlasti zakonom ovla{teni da u upravnom postupku zastupaju javne interese, imaju u granicama svojih ovla{tenja, prava i dunosti stranke.
(2) Organi iz stavka 1. ovog ~lanka, ne mogu u upravnom postupku imati {ira ovla{tenja nego {to ih imaju stranke, ako zakonom nije druk~ije odre|eno. 2. Procesna sposobnost i zakonski zastupnik ^lanak 52. (1) Fizi~ka osoba koja je potpuno poslovno sposobna moe sama obavljati radnje u postupku (procesna sposobnost). (2) Za procesno nesposobnu fizi~ku osobu radnje u postupku obavlja njegov zakonski zastupnik. Zakonski zastupnik se odre|uje na osnovu zakona ili aktom nadlenog organa donesenog na osnovu zakona. (3) Pravna osoba obavlja radnje u postupku preko svog predstavnika odnosno zakonskog zastupnika. Predstavnik, odnosno zakonski zastupnik pravne osobe odre|uje se njegovim op}im aktom, ako nije odre|en zakonom ili aktom nadlenog organa donesenog na osnovu zakona. (4) Organ uprave obavlja radnje u postupku preko zakonom odre|enog predstavnika, poslovna jedinica poduze}a (dru{tva)preko osobe koja rukovodi radom poslovne jedinice, a naselje, odnosno grupa osoba koje nemaju svojstvo pravne osobe - preko osobe koju oni odrede, ako posebnim propisima nije druga~ije odre|eno. (5) Kad organ koji vodi postupak ustanovi da zakonski zastupnik osobe pod starateljstvom ne pokazuje potrebnu panju u zastupanju, obavijestit }e o tome organ starateljstva. ^lanak 53. (1) U toku cijelog postupka organ }e po slubenoj dunosti paziti da li osoba koja se pojavljuje kao stranka moe biti stranka u postupku, i da li stranku zastupa njen zakonski zastupnik odnosno predstavnik. (2) Ako u toku postupka nastupi smrt stranke, postupak se moe obustaviti ili nastaviti, zavisno od prirode upravne stvari koja je predmet postupka. Ako prema prirodi stvari postupak ne moe da se nastavi, organ }e obustaviti postupak zaklju~kom protiv kojeg je dopu{tena posebna alba. 3. Privremeni zastupnik ^lanak 54. (1) Ako procesno nesposobna stranka nema zakonskog zastupnika ili se neka radnja ima poduzeti protiv osobe ~ije je boravi{te nepoznato, a koja nema punomo}nika, organ koji vodi postupak postavit }e takvoj stranci privremenog zastupnika ako to trai hitnost predmeta, a postupak se mora provesti. Organ koji vodi postupak }e odmah izvijestiti o tome organ starateljstva, a ako je privremeni zastupnik postavljen osobi ~ije je boravi{te nepoznato, objavit }e svoj zaklju~ak na oglasnoj tabli ili na drugi uobi~ajen na~in. (2) Ako poduze}e (dru{tvo), ustanova ili druga pravna osoba nema zakonskog zastupnika, predstavnika ni punomo}nika, organ koji vodi postupak, pod uvjetima iz stavka 1. ovog ~lanka, postavit }e takvoj stranci privremenog zastupnika, po pravilu, iz reda osoba iz pravne osobe , i o tome }e, bez odga|anja,obavijestiti tu pravnu osobu. (3) Na na~in predvi|en u odredbama st. 1. i 2. ovog ~lanka, postavit }e se privremeni zastupnik i kad se ima izvr{iti radnja koja se ne moe odgoditi, a stranku, odnosno njenog punomo}nika ili zastupnika nije mogu}e pravovremeno pozvati. O tome }e se stranka, punomo}nik ili zastupnik odmah obavijestiti. (4) Postavljena osoba je duna primiti se zastupanja, a zastupanje moe odbiti samo iz razloga koji su predvi|eni posebnim propisima. Privremeni zastupnik u~estvuje samo u postupku za koji je izri~ito postavljen i to dok se ne pojavi zakonski zastupnik ili predstavnik, odnosno sama stranka ili njen punomo}nik.
Broj 2 - Strana 39
4. Zajedni~ki predstavnik ^lanak 55. (1) Dvije ili vi{e stranaka mogu, ako posebnim propisom nije druga~ije odre|eno, u istom predmetu istupati zajedni~ki. One su u takvom slu~aju dune nazna~iti tko }e od njih istupati kao njihov zajedni~ki predstavnik, ili postaviti zajedni~kog punomo}nika. (2) Organ koji vodi postupak, moe, ako to ne zabranjuje poseban propis, odrediti strankama koje u postupku u~estvuju s istovjetnim zahtjevima da u odre|enom roku nazna~e tko }e ih izme|u njih predstavljati, ili da postave zajedni~kog punomo}nika o ~emu se donosi zaklju~ak. Ako stranke po takvom zaklju~ku ne postupe, moe to odrediti sam organ koji vodi postupak, u kom slu~aju zajedni~ki predstavnik, odnosno punomo}nik zadrava to svojstvo sve dok stranke ne postave drugog. Protiv takvog zaklju~ka stranke imaju pravo posebne albe, ali alba ne odga|a izvr{enje zaklju~ka. (3) I u slu~aju odre|ivanja zajedni~kog predstavnika, odnosno punomo}nika, svaka stranka zadrava pravo da istupa kao stranka u postupku, da daje izjave, da samostalno izjavljuje albe i koristi druga pravna sredstva. 5. Punomo}nik ^lanak 56. (1) Stranka, odnosno njen zakonski zastupnik moe odrediti punomo}nika koji }e je zastupati u postupku, osim u radnjama u kojima je potrebno da sama stranka daje izjave. (2) Radnje u postupku koje punomo}nik poduzima u granicama punomo}i imaju isto pravno djelovanje kao da ih je poduzela sama stranka. (3) I pored punomo}nika, sama stranka moe davati izjave, a ove izjave se mogu od stranke i neposredno traiti. (4) Stranka koja je prisutna kad njen punomo}nik daje usmenu izjavu, moe neposredno poslije date izjave, izmijeniti ili opozvati izjavu svog punomo}nika. Ako u pismenim ili usmenim izjavama koje se ti~u ~injenica postoji nesuglasnost izme|u izjava stranke i njenog punomo}nika, organ koji vodi postupak cijenit }e obje izjave u smislu ~lanka 9. ovog zakona. ^lanak 57. (1) Punomo}nik moe biti svaka osoba koja je potpuno poslovno sposobna, osim osobe koja se bavi nadripisarstvom. (2) Ako se kao punomo}nik pojavi osoba koja se bavi nadripisarstvom, organ }e takvoj osobi uskratiti dalje zastupanje o ~emu se donosi zaklju~ak i o tome }e odmah obavijestiti stranku. (3) Protiv zaklju~ka o uskra}ivanju zastupanja moe se izjaviti posebna alba, koja ne odga|a izvr{enje zaklju~ka. ^lanak 58. (1) Punomo} se moe dati pismeno, ili usmeno u zapisnik koji sa~injava slubena osoba organa koji vodi postupak. (2) Stranka koja nije pismena ili nije u stanju da se potpi{e stavit }e na pismenu punomo} umjesto potpisa otisak prsta. Ako se punomo} izdaje osobi koja nije advokat, potrebno je i prisustvo dvojice svjedoka koji }e se potpisati na punomo}. (3) Iznimno, slubena osoba koja vodi postupak ili obavlja pojedine radnje u postupku moe dopustiti da u ime stranke, kao njen punomo}nik, izvr{i odre|enu radnju osoba koja nije podnijela punomo} (~lan porodice i dr), ali }e istovremeno narediti toj osobi da naknadno u odre|enom roku podnese odgovaraju}u punomo} za tu radnju. ^lanak 59. (1) Ako je punomo} data u obliku privatne isprave, pa se posumnja u njenu istinitost, moe se narediti da se podnese ovjerena punomo}.
(2) Pravilnost punomo}i ispituje se po slubenoj dunosti, a nedostaci pismene punomo}i uklanjaju se shodno odredbi ~lanka 67. ovog zakona, pri ~emu slubena osoba, koja vodi postupak moe dopustiti punomo}niku s neurednom punomo}i da izvr{i hitne radnje u postupku. ^lanak 60. (1) Za sadraj i obim punomo}i mjerodavne su odredbe punomo}i. Punomo} se moe dati za cio postupak ili samo za pojedine radnje, a moe se i vremenski ograni~iti. (2) Punomo} ne prestaje smr}u stranke, gubitkom njene procesne sposobnosti ili promjenom njenog zakonskog zastupnika, ali pravni sljedbenik stranke, odnosno njen novi zakonski zastupnik moe opozvati raniju punomo}. (3) Na pitanja u svezi s punomo}i koja nisu ure|ena odredbama ovog zakona shodno }e se primjenjivati odgovaraju}e odredbe zakona kojim je ure|en parni~ni postupak. ^lanak 61. Odredbe ovog zakona koje se odnose na stranke, vae shodno i za njihove zakonske zastupnike, punomo}nike, privremene zastupnike i zajedni~ke predstavnike. ^lanak 62. (1) Stranci }e se dozvoliti da u stvarima za koje se trai stru~no poznavanje pitanja u svezi s predmetom postupka dovede stru~nu osobu koja }e joj davati obavje{tenja i savjete (stru~ni pomaga~). Ova osoba ne zastupa stranku. (2) Stranka ne moe dovesti kao stru~nog pomaga~a osobu koja nije poslovno sposobna ili koja se bavi nadripisarstvom. IV - KOMUNICIRANJE ORGANA I STRANAKA 1. Podnesci ^lanak 63. (1) Pod podnescima se podrazumijevaju zahtjevi, obrasci koji se koriste za automatsku obradu podataka, prijedlozi, prijave, molbe, albe, prigovori i druga priop}enja kojima se pojedinci ili pravne osobe obra}aju organima. (2) Podnesci se, po pravilu, predaju neposredno ili {alju po{tom pismeno, ili se usmeno priop}avaju na zapisnik kod organa, a mogu se, ako nije druga~ije propisano, izjavljivati i faksom ili telegrafski. Kratka i hitna priop}enja mogu se davati i telefonski, ako je to po prirodi stvari mogu}e. ^lanak 64. Podnesak se predaje organu nadlenom za prijem podneska, a moe se predati svakog radnog dana u toku radnog vremena. Za usmene podneske koji nisu vezani s rokom ili ina~e nisu neodloni, moe se odrediti da se predaju samo u odre|ene sate u toku radnog vremena. Vrijeme za predaju ovakvih podnesaka objavljuje svaki organ u svojim prostorijama na vidnom mjestu. ^lanak 65. (1) Organ koji je nadlean za prijem podneska, odnosno usmenog priop}enja, duan je primiti podnesak koji mu se predaje, odnosno uzeti na zapisnik usmeno priop}enje. (2) Slubena osoba koja primi podnesak duna je po slubenoj dunosti ili na usmeno traenje podnositelja dati potvrdu o prijemu podneska. Za ovu potvrdu ne pla}a se taksa. (3) Ako organ nije nadlean za prijem pismenog podneska, odnosno priop}enja na zapisnik, slubena osoba ovog organa }e upozoriti na to podnosioca i uputiti ga organu nadlenom za prijem. Ako podnosilac i pored toga zahtijeva da se njegov podnesak odnosno priop}enje na zapisnik primi, slubena osoba je duna primiti takav podnesak, odnosno usmeno priop}enje. Ako organ na|e da nije nadlean za rad po takvom podnesku, donijet }e zaklju~ak kojim }e odbaciti podnesak zbog nenadlenosti i zaklju~ak odmah dostaviti stranci.
Broj 2 - Strana 40
(4) Kad organ po{tom dobije podnesak za ~iji prijem nije nadlean, a poznato mu je koji je organ nadlean za prijem, poslat }e podnesak bez odga|anja nadlenom organu, odnosno sudu i o tome }e obavijestiti stranku. Ako organ koji je dobio podnesak ne moe da utvrdi koji je organ nadlean za rad po podnesku, donijet }e bez odlaganja zaklju~ak kojim }e odbaciti podnesak zbog nenadlenosti i zaklju~ak odmah dostaviti stranci. (5) Protiv zaklju~ka donesenog po st. 3. i 4. ovog ~lanka, dopu{tena je posebna alba. (6) Ako organ po{tom dobije tubu za pokretanje upravnog spora, tubu }e bez odga|anja dostaviti nadlenom sudu, o ~emu }e pismeno obavijestiti podnosioca tube. ^lanak 66. (1) Podnesak mora biti razumljiv i sadravati sve {to je potrebno da bi se po njemu moglo postupiti. Podnesak naro~ito treba da sadri: ozna~enje organa kome se upu}uje, predmet na koji se odnosi zahtjev, odnosno prijedlog, tko je zastupnik ili punomo}nik ako ga ima, i ime i prezime i boravi{te (adresu) podnosioca odnosno zastupnika ili punomo}nika. (2) Podnosilac je duan svojeru~no potpisati podnesak. Izuzetno, podnesak moe umjesto podnosioca potpisati njegov bra~ni drug, jedan od njegovih roditelja, sin ili k}i, ili odvjetnik koji je po ovla{tenju stranke sastavio podnesak. Osoba koja je potpisala podnesak za podnosioca duna je da na podnesku potpi{e svoje ime i stavi svoju adresu. (3) Ako je podnosilac nepismen ili nije u stanju da se potpi{e, potpisat }e ga druga pismena osoba, koja }e potpisati i svoje ime i adresu. ^lanak 67. (1) Ako podnesak sadri koji formalni nedostatak koji sprije~ava postupanje po podnesku, ili je podnesak nerazumljiv ili nepotpun, ne moe se samo zbog toga odbaciti. Organ koji je primio takav podnesak duan je u~initi one radnje koje }e osigurati da se nedostaci otklone i odredit }e podnosiocu rok u kome je duan da to u~ini. Ovo se moe saop}iti podnosiocu pismeno, faksom ili telefonski, a i usmeno, ako se podnosilac zatekne kod organa koji ovo saop}ava. O u~injenom saop}enju organ }e sastaviti slubenu zabilje{ku u spisu. (2) Ako podnosilac otkloni nedostatke u odre|enom roku, smatrat }e se da je podnesak bio od po~etka uredan. Ako podnosilac ne otkloni nedostatke u odre|enom roku, pa se usljed toga ne moe po podnesku postupati, smatrat }e se da podnesak nije ni podnesen. O tome }e organ donijeti zaklju~ak protiv koga se moe izjaviti posebna alba. Na ovu posljedicu podnosilac }e se naro~ito upozoriti u pozivu za ispravku podneska. (3) Kad je podnesak poslan faksom, telegrafski ili je primljeno telefonsko priop}enje, pa se posumnja da podnesak nije podnijela osoba ~ije je ime ozna~eno na telegrafskom ili fax podnesku, odnosno da ne poti~e od osobe koja je pri telefonskom priop}enju kazala svoje ime, nadleni organ }e povesti postupak za utvr|ivanje ovih ~injenica, pa ako se nedostaci ne otklone, postupit }e na na~in propisan u stavku 2. ovog ~lanka. ^lanak 68. Ako podnesak sadri vi{e zahtjeva koji se moraju rje{avati odvojeno, organ koji primi podnesak uzet }e u rje{avanje zahtjeve za ~ije je rje{avanje nadlean, a sa ostalim zahtjevima postupit }e u smislu ~lanka 65. stavka 4. ovog zakona. 2. Pozivanje ^lanak 69. (1) Organ koji vodi postupak ovla{ten je da poziva osobu ~ije je prisustvo u postupku potrebno, a koje boravi na njegovom podru~ju. Po pravilu, pozivanje se ne moe vr{iti radi dostavljanja pismenih otpravaka rje{enja i zaklju~aka, ili radi
saop}enja koja se mogu izvr{iti po{tom i na drugi na~in pogodniji za osobu kojoj se saop}enje ima u~initi. (2) Izuzetno, na usmenu raspravu moe biti pozvana osoba koja boravi van podru~ja organa koji vodi postupak, ako se time postupak ubrzava ili olak{ava, a dolazak ne prouzrokuje ve}e tro{kove ili ve}u dangubu za pozvanog. (3) Pozivanje se vr{i pismenim putem, ako posebnim propisima nije predvi|en drugi na~in pozivanja. ^lanak 70. (1) U pismenom pozivu nazna~it }e se naziv organa koji poziva, ime i prezime i adresa osobe koja se poziva, mjesto, dan, a kad je to mogu}e i sat dolaska pozvanog, predmet zbog koga se poziva i u kom svojstvu (kao stranka, svjedok, vje{tak itd.), a zatim i koja pomo}na i dokazna sredstva pozvani treba da ponese. U pozivu se mora navesti da li je pozvana osoba duna da do|e li~no ili moe poslati punomo}nika koji }e je zastupati, a zatim }e se upozoriti da je u slu~aju sprije~enosti da se odazove pozivu duna da izvijesti organ koji je izdao poziv. Pozvani }e se isto tako upozoriti da moe biti priveden ako se iz neopravdanih razloga ne odazove pozivu, ili ne izvijesti da je sprije~en da do|e, odnosno da moe biti nov~ano kanjen. (2) U pozivu na usmenu raspravu stranka se moe pozvati da podnese pismene i druge dokaze, a moe se upozoriti i da moe povesti svjedoke na koje se namjerava pozvati. (3) Kad to dopu{ta priroda stvari, moe se ostaviti na volju pozvanoj osobi da umjesto li~nog dolaska preda, do odre|enog dana, potrebnu pismenu izjavu. ^lanak 71. (1) Pri pozivanju organ }e voditi ra~una da se osoba ~ije je prisustvo potrebno, pozove da do|e u vrijeme koje }e najmanje ometati pozvanog u obavljanju njegovog redovnog posla. (2) Nitko ne moe biti pozvan da do|e u toku no}i. Pozivanje za dolazak no}u moe se izvr{iti samo izuzetno, ako je to predvi|eno posebnim propisima i ako se radi o izvr{enju hitnih i neodgodivih mjera koje u pozivu moraju biti navedene, kao i propis na osnovu kojeg se vr{i to pozivanje. ^lanak 72. (1) Pozvana osoba duna je da se odazove pozivu. (2) Ako je pozvana osoba zbog bolesti ili kog drugog opravdanog razloga sprije~ena da do|e, duna je odmah po prijemu poziva o tome izvijestiti organ koji je izdao poziv, a ako je razlog sprije~enosti nastao kasnije onda odmah poslije saznanja tog razloga. (3) Ako se osoba kojoj je poziv li~no dostavljen (~lanak 83.) ne odazove pozivu, a izostanak ne opravda, moe biti privedena, ako je njeno prisustvo potrebno, a pored toga i kanjena nov~anom kaznom do 50 DM. Ove }e se mjere primijeniti samo ako je u pozivu bilo nazna~eno da }e se te mjere primijeniti. Ako su zbog neopravdanog izostanka pozvane osobe nastali tro{kovi u postupku, moe se odrediti da te tro{kove snosi osoba koja je izostala. Zaklju~ak o privo|enju, o izricanju kazne ili o pla}anju tro{kova, donosi slubena osoba koja vodi postupak u suglasnosti sa slubenom osobom ovla{tenom za rje{avanje stvari, a kod zamoljenog organa - u suglasnosti s rukovoditeljom tog organa, odnosno sa slubenom osobom ovla{tenom za rje{avanje u sli~nim stvarima. Protiv ovog zaklju~ka dopu{tena je posebna alba. (4) Ako se pozivu nije odazvala vojna osoba ili slubenik policije, organ }e se obratiti nadlenoj vojnoj komandi odnosno organu policije te osobe sa zahtjevom da se ona dovede, a moe ga i kazniti po stavku 3. ovog ~lanka, odnosno odrediti da snosi tro{kove.
Utorak, 20. sije~nja/januara 1998. 3. Zapisnik
Broj 2 - Strana 41
^lanak 73. (1) O usmenoj raspravi ili drugoj vanijoj radnji u postupku, kao i vanijim usmenim izjavama stranaka ili tre}ih osoba u postupku, sastavlja se zapisnik. (2) O manje vanim radnjama i izjavama stranaka i tre}ih osoba koje bitno ne uti~u na rje{enje stvari, o upravljanju toka postupka, o saop}enjima, slubenim opaanjima, usmenim uputstvima i nalozima, kao i okolnostima, koje se ti~u samo unutra{njeg rada organa kod koga se vodi postupak, ne}e se, po pravilu, sastavljati zapisnik ve} }e se u samom spisu sastaviti slubena zabilje{ka, koju potpisuje slubena osoba koja ju je sastavila, uz oznaku datuma. Ne mora se sastavljati zapisnik ni o onim usmenim zahtjevima stranke o kojima se odlu~uje po skra}enom postupku, a kojima se udovoljava. ^lanak 74. (1) U zapisnik se unosi: naziv organa koji obavlja radnju, broj i datum, mjesto gdje se obavlja radnja, dan i sat kad se obavlja radnja i predmet u kome se ona obavlja, imena slubenih osoba, prisutnih stranaka i njihovih zastupnika ili punomo}nika i drugih osoba koje su prisutne izvo|enju radnje. (2) Zapisnik treba da sadri to~no i kratko tok i sadraj u postupku izvr{ene radnje i datih izjava i da se te radnje i izjave ograni~e na ono {to se ti~e same stvari koja je predmet postupka. U zapisniku se navode sve isprave koje su u bilo koju svrhu upotrijebljene pri izvo|enju radnje, a prema potrebi, ove se isprave prilau zapisniku. (3) Izjave stranaka, svjedoka, vje{taka i drugih osoba koje u~estvuju u postupku, a koje su zna~ajne za dono{enje rje{enja, upisuju se u zapisnik {to to~nije, a prema potrebi i njihovim rije~ima. U zapisnik se upisuju i svi zaklju~ci koji se u toku radnje donesu. (4) Ako se koje saslu{anje obavlja preko tuma~a (prevoditelja), ozna~it }e se na kom je jeziku saslu{ani govorio i tko je bio tuma~ (prevoditelj). (5) Zapisnik se vodi u toku obavljanja slubene radnje. Ako se radnja ne moe istog dana zavr{iti, unijet }e se svakog dana posebno u isti zapisnik ono {to je tog dana ura|eno i to }e se potpisati. (6) Ako se radnja o kojoj se vodi zapisnik nije mogla obaviti bez prekida, u zapisniku }e se nazna~iti da je bilo prekida. (7) Ako su u toku radnje izra|eni ili pribavljeni planovi, skice, crtei, fotografije i tome sli~no,te akte }e svojim potpisom ovjeriti slubena osoba i priklju~iti zapisniku, a u zapisniku konstatovati akte koji su uzeti. (8) Propisima se moe odrediti da se zapisnik u odre|enim stvarima moe voditi u vidu knjige ili drugih sredstava evidencije. ^lanak 75. (1) Zapisnik mora biti vo|en uredno i u njemu se ne smije ni{ta brisati. Mjesta koja su precrtana do zaklju~enja zapisnika moraju ostati ~itljiva, i njih svojim potpisom ovjerava slubena osoba koja rukovodi radnjom postupka. (2) U ve} potpisanom zapisniku ne smije se ni{ta dodavati ni mijenjati. Dopuna u ve} zaklju~enom zapisniku unosi se u dodatak zapisnika. ^lanak 76. (1) Prije zaklju~enja zapisnik }e se pro~itati saslu{anim osobama i ostalim osobama koje u~estvuju u radnji postupka. Ove osobe imaju pravo da i same pregledaju zapisnik i da stavljaju svoje primjedbe, a slubena osoba je obvezna to omogu}iti. Na kraju zapisnika navest }e se da je zapisnik pro~itan i da nisu stavljene nikakve primjedbe, ili ako jesu, ukratko }e se upisati sadraj datih primjedaba. Te primjedbe }e potpisati osoba koja
ih je dala.Zatim }e se pristupiti potpisivanju zapisnika na na~in {to }e se prvo potpisati osobe koje su saslu{ane, odnosno davale izjave u postupku, a na kraju zapisnik }e ovjeriti svojim potpisom slubena osoba koja je rukovodila radnjom, kao i zapisni~ar,ako ga je bilo. (2)Stranka, svjedoci, vje{taci i druge osobe koje su saslu{ane u postupku u zapisniku }e se potpisati ispod onog dijela zapisnika gdje je upisana njihova izjava. (3) Ako su vr{ena suo~enja, dio zapisnika o tome potpisat }e osobe koje su suo~ene. (4) Ako se zapisnik sastoji od vi{e listova, oni }e se ozna~iti rednim brojevima,a svaki list }e na kraju svojim potpisom ovjeriti slubena osoba koja rukovodi radnjom postupka i osoba ~ija je izjava upisana na kraju lista. (5) Dopune ve} zaklju~enog zapisnika ponovo }e se potpisati i ovjeriti. (6) Ako osoba koja treba da potpi{e zapisnik nije pismena, ili ne moe da pi{e,potpisat }e ga jedna pismena osoba koja }e staviti i svoj potpis. Ovo ne moe biti slubena osoba koja rukovodi radnjom postupka, niti zapisni~ar. (7) Ako neka osoba ne}e da potpi{e zapisnik, ili se udalji prije zaklju~enja zapisnika, to }e se upisati u zapisnik i navesti razlog zbog kog je potpis uskra}en. ^lanak 77. (1) Zapisnik sastavljen sukladno s odredbama ~lanka 76. ovog zakona jeste javna isprava. Zapisnik je dokaz o toku i sadrini radnje postupka i datih izjava, osim onih dijelova zapisnika na koje je saslu{ana osoba stavila primjedbu da nisu pravilno sastavljeni. (2) Dozvoljeno je dokazivati neto~nost zapisnika. ^lanak 78. (1) Kad u upravnom postupku rje{ava kolegijalni organ, o vije}anju i glasanju sastavlja se poseban zapisnik. Kad je u postupku po albi jednoglasno odlu~eno, ne mora se sastavljati zapisnik o vije}anju i glasanju, ve} se o tome moe sastaviti samo slubena zabilje{ka u spisu koja se ovjerava potpisom slubene osobe koja predsjedava kolegijalnim organom. (2) U zapisnik o vije}anju i glasanju upisuje se, pored podataka o li~nom sastavu kolegijalnog organa, ozna~enje predmeta o kome je rije~ i kratak sadraj onoga {to je rije{eno, kao i odvojena mi{ljenja ako ih je bilo. Ovaj zapisnik potpisuje osoba koja predsjedava i zapisni~ar. (3) Kad u upravnom postupku rje{ava organ zakonodavne ili organ izvr{ne vlasti, ne}e se voditi poseban zapisnik o vije}anju i glasanju, ve} }e se zaklju~ak donesen u upravnoj stvari unijeti u zapisnik, kao i ostali zaklju~ci tih organa. 4. Razgledanje spisa i obavje{tavanje o toku postupka ^lanak 79. (1) Stranke imaju pravo da razgledaju spise predmeta i da o svom tro{ku prepi{u potrebne spise, a organ je obvezan to omogu}iti. Spisi se razgledaju i prepisuju pod nadzorom odre|ene slubene osobe. (2) Pravo da razgleda spise i da o svom tro{ku prepi{e pojedine spise ima i svaka druga osoba koja u~ini vjerovatnim svoj pravni interes za to, kao i dru{tvena organizacijai udruenje gra|ana, ako za to postoji opravdan interes. (3) Zahtjev za razgledanje i prepisivanje spisa moe se staviti i usmeno. Organ moe traiti od osobe iz stavka 2. ovog ~lanka,da pismeno ili usmeno na zapisnik obrazloi postojanje svog pravnog interesa. (4) Ne mogu se razgledati ni prepisivati: zapisnik o vije}anju i glasanju, slubeni referati i nacrti rje{enja, kao ni drugi spisi koji se vode kao povjerljivi, ako bi se time mogla osujetiti svrha
Broj 2 - Strana 42
postupka, ili ako se to protivi javnom interesu ili opravdanom interesu jedne stranke ili tre}ih osoba. (5) Stranka i svaka druga osoba koja u~ini vjerovatnim svoj pravni interes u predmetu, kao i zainteresirani organi, imaju pravo da se obavje{tavaju o toku postupka. (6) Protiv odbijanja zahtjeva iz odredaba ovog ~lanka, dopu{tena je posebna alba i kad zaklju~ak nije izdat pismeno. @alba se moe izjaviti odmah. V - DOSTAVLJANJE PISMENA 1. Na~in dostavljanja pismena ^lanak 80. (1) Dostavljanje pismena (poziva, rje{enja, zaklju~aka i drugih slubenih spisa) vr{i se, po pravilu, tako {to se pismeno predaje osobi kojoj je namijenjeno. (2) Dostavljanje se vr{i preko po{te ili ga vr{i organ preko svoje slubene osobe. Osoba kojoj ima da se pismeno dostavi moe biti pozvana radi prijema pismena samo izuzetno, kad to zahtijeva priroda ili zna~aj pismena koje se ima uru~iti, ako je takva dostava posebnim propisom predvi|ena. (3) Na~in dostavljanja odre|uje organ ~ije se pismeno dostavlja sukladno odredbama ovog zakona, o dostavljanju pismena. ^lanak 81. (1) Dostavljanje se vr{i samo radnim danom, i to danju. (2) Organ ~ije se pismeno ima dostaviti moe, izuzetno, iz osobito vanih razloga odrediti da se dostavljanje izvr{i i u nedjelju ili drugi neradni dan ili na dan dravnog praznika. (3) Dostavljanje po{tom moe se vr{iti i u dane iz stavka 2. ovog ~lanka. ^lanak 82. (1) Dostavljanje se vr{i, po pravilu, u stanu ili na radnom mjestu gdje je zaposlena osoba kojoj se dostavljanje ima izvr{iti, a odvjetniku u njegovom odvjetni~kom uredu. (2) Dostavljanje se moe izvr{iti i van prostorija navedenih u stavku 1. ovog ~lanka, ako osoba kojoj se dostavljanje vr{i pristane primiti pismeno koje se dostavlja, a ako tih prostorija nema, moe se takvoj osobi izvr{iti dostavljanje gdje god se ona zatekne. 2. Obvezno osobno dostavljanje pismena ^lanak 83. (1) Dostavljanje se mora izvr{iti li~no osobi kojoj je pismeno namijenjeno kad je takvo dostavljanje odre|eno ovim zakonom ili drugim propisom, kad od dana dostavljanja po~inje te}i rok koji se po zakonu ne moe produavati, ili kad to odredi organ koji je naredio dostavljanje. Smatra se da je izvr{eno osobno dostavljanje odvjetniku i predajom pismena osobi zaposlenoj u odvjetni~kom uredu. (2) Kad se osoba kojoj se dostavljanje ima osobno izvr{iti ne zatekne u stanu, odnosno na radnom mjestu, ili se u odvjetni~kom uredu ne zatekne ni osoba koja je u njoj zaposlena, dostavlja~ }e se obavijestiti kad i na kom mjestu ga moe na}i, pa }e mu kod koje od osoba navedenih u ~lanku 84. ovog zakona, ostaviti pismeno obavje{tenje da odre|eni dan i sat bude u svom stanu, odnosno na radnom mjestu, radi primanja pismena. Ako i poslije toga dostavlja~ ne zatekne osobu kojoj se dostavljanje ima izvr{iti, dostavlja~ }e postupiti na na~in propisan u ~lanku 86. ovog zakona, i tada se smatra da je dostavljanje izvr{eno. (3) Dostavljanjem pismena zakonskom zastupniku, punomo}niku ili punomo}niku za primanje pismena (~lanak 88), smatra se da je dostavljanje izvr{eno samoj stranci.
3. Posredno dostavljanje pismena ^lanak 84. (1) Kad se osoba kojoj se dostavljanje ima izvr{iti, ne zatekne u svom stanu, dostavljanje se vr{i predajom pismena nekom od odraslih ~lanova njegovog doma}instva, a ako se ni oni ne zateknu u stanu, pismeno se moe predati susjedu, ako on na to pristane. (2) Ako se dostavljanje vr{i na radnom mjestu osobe kojoj se pismeno ima dostaviti, a ta osoba se tu ne zatekne, dostavljanje se moe izvr{iti osobi koja je na istom mjestu zaposlena, ako ona pristane da primi pismeno. Dostavljanje odvjetniku moe se izvr{iti i predajom pismena osobi zaposlenoj u odvjetni~kom uredu. (3) Dostavljanje po st. 1. i 2. ovog ~lanka ne moe se izvr{iti osobi koja u istom postupku u~estvuje sa suprotnim interesom. ^lanak 85. (1) Ako se utvrdi da je osoba kojoj se dostavljanje ima izvr{iti odsutna i da joj osoba navedena u ~lanku 84. ovog zakona ne moe pismeno na vrijeme predati, pismeno }e se vratiti organu koji ga je izdao, uz nazna~enje gdje se odsutna osoba nalazi. (2) Ako je boravi{te osobe kojoj se dostavljanje ima izvr{iti i pored istraivanja, ostalo nepoznato, organ koji je izdao pismeno postavit }e toj osobi privremenog zastupnika u smislu ~lanka 54. ovog zakona i njemu }e predati pismeno. ^lanak 86. (1) Ako se dostavljanje ne moe izvr{iti ni na na~in propisan u ~lanku 84. ovog zakona, a nije utvr|eno da je osoba kojoj se dostavljanje ima izvr{iti odsutna, dostavlja~ }e predati pismeno nadlenom organu op}ine na ~ijem se podru~ju nalazi boravi{te osobe kojoj se dostavljanje vr{i, ili po{ti u mjestu njegovog boravi{ta, ako se dostavljanje vr{i preko po{te. Na vratima stana osobe kojoj se dostavljanje ima izvr{iti, dostavlja~ }e pribiti pismeno saop}enje u kojem je nazna~eno gdje se pismeno nalazi. Na saop}enju i na samom pismenu koje se imalo dostaviti, dostavlja~ }e nazna~iti razlog ovakvog dostavljanja, kao i datum kad je saop}enje u kojem je nazna~eno pribio na vrata, i staviti svoj potpis. (2) Dostavljanje se smatra izvr{enim kad je saop}enje pribijeno na vrata s tim da o{te}enje ili uni{tenje ovog saop}enja izvr{eno nakon pribijanja na vratima nema uticaja na valjanost dostavljanja. (3) O dostavljanju izvr{enom na na~in propisan u stavku 1. ovog ~lanka, obavijestit }e se organ koji je naredio dostavljanje. 4. Posebni slu~ajevi dostavljanja pismena a) Dostavljanje pismena zakonskom zastupniku i punomo}niku ^lanak 87. (1) Dostavljanje zakonskom zastupniku ili punomo}niku, ako ih stranka ima, vr{i se na na~in propisan u ~l. 80. do 86. ovog zakona. (2) Ako vi{e stranaka imaju zajedni~kog zakonskog zastupnika ili punomo}nika u istom predmetu, dostavljanje se za sve njih vr{i tom zakonskom zastupniku, odnosno punomo}niku. Ako stranka ima vi{e punomo}nika, dovoljno je da se dostavljanje izvr{i samo jednom od njih. b) Dostavljanje pismena punomo}niku za primanje pismena ^lanak 88. (1) Stranka moe ovlastiti odre|enu osobu kojoj se imaju vr{iti sva dostavljanja za nju. Kad stranka pismeno obavijesti o tom ovla{tenju organ koji vodi postupak, taj organ je obvezan sva dostavljanja vr{iti ovom punomo}niku (punomo}nik za primanje pismena).
Broj 2 - Strana 43
(2) Punomo}nik za primanje pismena duan je svaki akt bez odga|anja poslati stranci. (3) Ako bi neposredno dostavljanje stranci, punomo}niku ili zakonskom zastupniku znatno odugovla~ilo postupak, slubena osoba koja vodi postupak moe naloiti stranci da po odre|enom predmetu, a u odre|enom roku postavi u sjedi{tu organa punomo}nika za primanje pismena. Ako stranka ne postupi po ovom nalogu, organ moe postupiti shodno ~lanku 54. ovog zakona. (4) Kad se stranka ili njen zakonski zastupnik nalaze u inozemstvu, a nemaju ponomo}nika u Federaciji, pozvat }e se pri dostavljanju prvog pismena da u odre|enom roku postave punomo}nika ili punomo}nika za primanje pismena, i upozorit }e se da }e im se, ako u ostavljenom roku ne postave punomo}nika, postaviti po slubenoj dunosti punomo}nik za primanje pismena, odnosno privremeni zastupnik. (5) Dostavljanjem pismena punomo}niku za primanje pismena smatra se da je dostavljanje izvr{eno stranci kojoj je pismeno imalo biti dostavljeno. ^lanak 89. (1) Kad vi{e stranaka koje u postupku zajedni~ki u~estvuju s istovjetnim zahtjevima nemaju zajedni~kog punomo}nika, dune su pri prvoj radnji u postupku prijaviti organu zajedni~kog punomo}nika za primanje pismena, po mogu}stvu takvog koji stanuje u sjedi{tu organa. Dok ne prijave zajedni~kog punomo}nika za primanje pismena, smatrat }e se za takvog punomo}nika ona stranka izme|u njih koja je na prvom zajedni~kom podnesku prva potpisana ili ozna~ena. Ako se na takav na~in ne moe odrediti punomo}nik, slubena osoba koja vodi postupak moe odrediti za punomo}nika bilo koju od tih stranaka. Ako je broj stranaka velik ili su iz raznih mjesta, mogu stranke prijaviti, a i sama slubena osoba moe odrediti i vi{e takvih punomo}nika i ozna~iti koju }e od stranaka svaki od njih zastupati. (2) Zajedni~ki punomo}nik za primanje pismena duan je bez odga|anja obavijestiti sve stranke o pismenu koje je za njih primio i omogu}iti im da pregledaju, prepi{u i ovjere pismeno koje, po pravilu, on treba da ~uva. (3) U pismenu koje se dostavlja punomo}niku za primanje pismena ozna~it }e se sve osobe za koje se dostavljanje vr{i. c) Dostavljanje pismena organima vlasti, poduze}ima (dru{tvima), ustanovama i drugim pravnim osobama ^lanak 90. (1) Dostavljanje pismena organima vlasti, poduze}ima (dru{tvima), ustanovama i drugim pravnim osobama vr{i se predajom pismena slubenoj osobi odnosno osobi odre|enoj za primanje pismena, tih organa odnosno pravnih osoba, ako za pojedine slu~ajeve nije druk~ije propisano. (2) Ako u postupku u~estvuju poslovne jedinice, naselja, grupe osoba i dr. (~lanak 49. stavak 2.) dostavljanje se vr{i predajom pismena osobi koju su oni odredili za primanje pismena (~lanak 52. stavak 4.). (3) Ako dostavlja~ u tijeku radnog vremena ne na|e osobu odre|enu za primanje pismena, predaju pismena moe izvr{iti ma kojoj osobi zaposlenoj u tom organu, odnosno pravnoj osobi, koja se zatekne u njihovim prostorijama. d) Dostavljanje pismena ostalim osobama ^lanak 91. (1) Fizi~kim osobama i pravnim osobama u inozemstvu, kao i stranim dravama, me|unarodnim organizacijama i osobama u Federaciji koje uivaju diplomatski imunitet, dostavljanje pismena se obavlja preko organa uprave nadlenog za vanjske
poslove Bosne i Hercegovine, ako me|unarodnim ugovorima nije druk~ije odre|eno. (2) Dravljanima Federacije koji se nalaze u inozemstvu, dostavljanje izvoda iz mati~nih knjiga, svjedodaba, diploma, uvjerenja, potvrda i drugih pismena izdatih na zahtjev stranke, moe se obavljati neposredno. Dostavljanje ovih i drugih pismena moe se obavljati i preko diplomatskih i konzularnih predstavni{tava Bosne i Hercegovine u inozemstvu. (3) Vojnim osobama, pripadnicima policije, osobama zaposlenim u suhozemnom, rije~nom, pomorskom i zra~nom saobra}aju, dostavljanje pismena se moe vr{iti i preko njihove komande, odnosno organa ili pravne osobe u kojima su zaposleni. (4) Osobama koje su li{ene slobode dostavljanje pismena se vr{i preko uprave ustanove u kojoj se nalaze. e) Dostavljanje pismena javnim priop}enjem ^lanak 92. Ako se radi o osobi ili vi{e osoba koje organu nisu poznate ili koje se ne mogu odrediti, dostavljanje pismena }e se izvr{iti javnim priop}enjem na oglasnoj tabli organa koji je pismeno izdao. Smatra se da je dostavljanje pismena izvr{eno poslije isteka 15 dana od dana isticanja priop}enja na oglasnoj tabli, ako organ koji je pismeno izdao ne odredi dui rok. Pored objavljivanja na oglasnoj tabli, organ moe objaviti priop}enje u novinama, odnosno drugim sredstvima javnog informiranja ili na koji drugi uobi~ajeni na~in. f) Odbijanje prijema pismena ^lanak 93. (1) Ako osoba kojoj je pismeno upu}eno, odnosno odrasli ~lan njegovog doma}instva bez zakonskog razloga odbije da primi pismeno, ili to u~ini osoba zaposlena u organu, poduze}u (dru{tvu), ustanovi ili drugoj pravnoj osobi ili u odvjetni~kom uredu, odnosno ako to u~ini osoba koju su za prijem pismena odredili naselje, grupa osoba i dr. (~lanak 49. stavak 2.), dostavlja~ }e pismeno ostaviti u stanu ili radnom mjestu gdje je ta osoba zaposlena ili }e pismeno pribiti na vrata stana ili prostorije gdje je zaposlena. (2) Kad je dostavljanje pismena izvr{eno na na~in predvi|en u stavku 1. ovog ~lanka, dostavlja~ }e zabiljeiti na dostavnici datum, sat i razlog odbijanja prijema, kao i mjesto gdje je pismeno ostavio, i time se smatra da je dostavljanje izvr{eno. g) Promjena stana ^lanak 94. (1) Kad stranka ili njen zakonski zastupnik u toku postupka promijene svoje prebivali{te ili stan, duni su da o tome odmah obavijeste organ koji vodi postupak. (2) Ako oni to ne u~ine, a dostavlja~ i pored istraivanja ne moe saznati kuda su se odselili, organ }e odrediti da se sva dalja dostavljanja pismena u postupku za tu stranku vr{e pribijanjem pismena na oglasnoj tabli organa koji vodi postupak. (3) Dostavljanje se smatra izvr{enim poslije isteka 15 dana od dana pribijanja pismena na oglasnoj tabli organa koji vodi postupak. (4) Kad punomo}nik, odnosno punomo}nik za primanje pismena u toku postupka promijeni svoje prebivali{te ili stan, a ne obavijesti o tome organ koji vodi postupak, dostavljanje }e se izvr{iti kao da punomo}nik nije ni postavljen. 5. Dostavnica ^lanak 95. (1) Dokaz za izvr{eno dostavljanje pismena predstavlja potvrda o dostavljanju (dostavnica).
Broj 2 - Strana 44
(2) Dostavnica sadri. naziv organa koji dostavlja, broj i datum, naziv pismena koje se dostavlja, ime stranke odnosno osobe kojoj se pismeno dostavlja i njena adresa. (3) Na dostavnici se upisuje datum dostavljanja i potpisuje je primalac i dostavlja~. Primalac }e na dostavnici sam slovima nazna~iti datum prijema. (4) Ako je primalac nepismen ili ne moe da se potpi{e, dostavlja~ }e na dostavnici nazna~iti njegovo ime i datum predaje i stavit }e napomenu za{to primalac nije stavio svoj potpis. (5) Ako primalac odbije da potpi{e dostavnicu, dostavlja~ }e to zabiljeiti na dostavnici i ispisati slovima datum predaje, i time se smatra da je dostavljanje izvr{eno. 6. Gre{ke u dostavljanju pismena ^lanak 96. (1) Ako pri dostavljanju pismena bude u~injena gre{ka koja se odnosi na datum dostavljanja ili osobu kojoj je pismeno predato, organ o ~ijem se pismenu radi duan je sprovesti postupak radi utvr|ivanja tih ~injenica. Smatrat }e se da je dostavljanje izvr{eno onog datuma za koji se u postupku utvrdi da je osoba kojoj je pismeno namijenjeno stvarno dobila to pismeno. (2) Ako je dostavnica nestala, izvr{eno dostavljanje pismena moe se dokazivati i drugim sredstvima {to se utvr|uje u postupku, sukladno odredbi stavka 1. ovog ~lanka. VI - ROKOVI ^lanak 97. (1) Za poduzimanje pojedinih radnji u postupku mogu biti odre|eni rokovi. (2) Ako rokovi nisu odre|eni zakonom ili drugim propisom, odre|uje ih, s obzirom na okolnosti slu~aja, slubena osoba koja vodi postupak. (3) Rok koji je odredila slubena osoba koja vodi postupak, kao i rok odre|en propisima za koji je predvi|ena mogu}nost produenja, moe se produiti na molbu zainteresirane osobe koja se podnese prije isteka roka ili tri dana po isteku roka, ako postoje opravdani razlozi za produenje, o ~emu se sa~injava slubena zabilje{ka u spisu. ^lanak 98. (1) Rokovi se odre|uju na dane, mjesece i godine. (2) Kad je rok odre|en po danima, dan u koji je dostavljanje ili priop}enje izvr{eno, odnosno u koji pada doga|aj od koga treba ra~unati trajanje roka, ne ura~unava se u rok, ve} se za po~etak roka uzima prvi naredni dan. Rok koji je odre|en po mjesecima, odnosno po godinama zavr{ava se istekom onog dana, mjeseca, odnosno godine, koji po svom broju odgovara danu kad je dostavljanje ili priop}enje izvr{eno, odnosno danu u koji pada doga|aj od koga se ra~una trajanje roka. Ako nema tog dana u posljednjem mjesecu, rok isti~e posljednjeg dana tog mjeseca. (3) Svr{etak roka moe se ozna~iti i izvjesnim kalendarskim datumom. ^lanak 99. (1) Po~etak i tok rokova ne sprije~avaju nedjeljni dani odnosno dani kada se ne radi i dani dravnih praznika. (2) Ako posljednji dan roka pada u nedjelju ili na dan dravnog praznika, ili u neki drugi dan kad organ kod koga se radnja postupka ima poduzeti, ne radi, rok isti~e istekom prvog narednog radnog dana. ^lanak 100. (1) Podnesak je podnesen u roku ako je prije nego {to rok istekne stigao organu kome je imao biti predat.
(2) Kad je podnesak upu}en po{tom preporu~eno ili telegrafski, dan predaje po{ti smatra se danom predaje organu kome je upu}en. (3) Za osobe koje se nalaze u vojsci Federacije, dan predaje podneska vojnoj jedinici, odnosno vojnoj ustanovi ili {tabu, smatra se danom predaje organu kome je upu}en. (4) Za osobe li{ene slobode, dan predaje podneska upravi ustanove u kojoj se te osobe nalaze, smatra se danom predaje organu kome je upu}en. (5) Ako je nadleni organ odredio dan kad }e se raspravljati o podnesku koji je stranka duna da podnese, pa pozvao stranku da podnesak dostavi do odre|enog dana, organ je duan uzeti u razmatranje podnesak koji je primljen prije po~etka raspravljanja. VII - POVRAT U PRE\A[NJE STANJE ^lanak 101. (1) Stranci koja je iz opravdanih razloga propustila da u roku izvr{i neku radnju postupka, pa je usljed tog propu{tanja isklju~ena od vr{enja ove radnje, dozvolit }e se, po njenom prijedlogu, povrat u pre|a{nje stanje. (2) Na prijedlog stranke koja je propustila da u roku preda podnesak, dozvolit }e joj se povrat u pre|a{nje stanje i kad je ona iz neznanja ili o~iglednom oma{kom podnesak pravovremeno poslala po{tom ili neposredno predala nenadlenom organu. (3) Povrat u pre|a{nje stanje dozvolit }e se i u slu~aju kad je stranka o~iglednom oma{kom prekora~ila rok, ali je podnesak ipak primljen od nadlenog organa najkasnije za tri dana poslije isteka roka, ako bi stranka zbog zaka{njenja izgubila neko pravo. ^lanak 102. (1) Stranka je duna da u prijedlogu za povrat u pre|a{nje stanje iznese okolnosti zbog kojih je bila sprije~ena da u roku izvr{i propu{tenu radnju i da te okolnosti u~ini bar vjerovatnim (~lanak 160.). (2) Prijedlog za povrat u pre|a{nje stanje ne moe se zasnivati na okolnosti koju je organ ve} ranije ocijenio nedovoljnom za produenje roka ili odga|anje rasprave. (3) Ako se povrat u pre|a{nje stanje trai zbog toga {to je propu{teno da se podnese kakav podnesak, prijedlogu treba priloiti i taj podnesak. ^lanak 103. (1) Prijedlog za povrat u pre|a{nje stanje podnosi se u roku od osam dana ra~unaju}i od dana kad je prestao razlog koji je prouzrokovao propu{tanje, a ako je stranka tek kasnije saznala za propu{tanje, onda od dana kad je to saznala. (2) Poslije isteka tri mjeseca od dana propu{tanja ne moe se traiti povrat u pre|a{nje stanje. (3) Ako se propusti rok iz st. 1. i 2. ovog ~lanka za traenje povrata, ne moe se traiti povrat zbog propu{tanja ovog roka. ^lanak 104. (1) Prijedlog za povrat u pre|a{nje stanje podnosi se organu kod koga je trebalo izvr{iti propu{tenu radnju. (2) O prijedlogu odlu~uje zaklju~kom organ kod koga je trebalo izvr{iti propu{tenu radnju. (3) Nepravovremeno podnesen prijedlog odbacit }e se bez daljeg postupka. (4) Ako su ~injenice na kojima se prijedlog zasniva op}e poznate, nadleni organ moe odlu~iti o prijedlogu bez izja{njenja protivne stranke. ^lanak 105. (1) Protiv zaklju~ka kojim se dozvoljava povrat u pre|a{nje stanje nije dopu{tena alba, osim ako je povrat dozvoljen po
Broj 2 - Strana 45
prijedlogu koji je nepravovremeno podnesen ili je nedopu{ten (~lanak 103. stavak 3.). (2) Protiv zaklju~ka kojim je odbijen prijedlog za povrat u pre|a{nje stanje dopu{tena je posebna alba samo ako je zaklju~ak donio prvostupanjski organ. (3) @alba nije dopu{tena protiv zaklju~ka o prijedlogu za povrat u pre|a{nje stanje koji je donio organ nadlean za rje{avanje u drugom stupnju o glavnoj stvari. (4) Protiv zaklju~ka kojim je kao nepravovremen odba~en prijedlog za povrat u pre|a{nje stanje dopu{tena je posebna alba samo kad je zaklju~ak donio prvostupanjski organ. ^lanak 106. (1) Prijedlog za povrat u pre|a{nje stanje ne zaustavlja tok postupka, ali organ nadlean za odlu~ivanje o prijedlogu moe privremeno prekinuti postupak dok zaklju~ak o prijedlogu kojim je rije{eno o povratu ne postane kona~an. (2) Kad je povrat u pre|a{nje stanje dozvoljen, postupak se vra}a u ono stanje u kome se nalazio prije propu{tanja, a poni{tavaju se sva rje{enja i zaklju~ci koje je organ donio u svezi s propu{tanjem. VIII - ODR@AVANJE REDA ^lanak 107. (1) Slubena osoba koja rukovodi radnjom postupka duna je da se stara o odravanju reda pri radu. (2) S tim ciljem slubena osoba je ovla{tena da opominje osobe koje smetaju rad organa i da odre|uje mjere potrebne da se red odri o ~emu se u spisu sa~injava slubena zabilje{ka. (3) Osoba koja prisustvuje kakvoj radnji postupka ne smije nositi oruje ili opasno oru|e. ^lanak 108. (1) Osoba koja i pored opomene ometa rad ili u~ini nepristojnost pri vr{enju radnje postupka ili ne}e da odloi oruje odnosno oru|e, moe biti udaljena. Osoba koja u~estvuje u radnji postupka moe biti udaljena tek po{to je prethodno bila opomenuta da }e biti udaljena i po{to su joj bile predo~ene pravne posljedice takve mjere. Udaljenje zbog naru{avanja reda ili zbog nepristojnosti ili no{enja oruja ili opasnog oru|a,izri~e slubena osoba koja rukovodi radnjom postupka. (2) Ako na osnovu odredbe stavka 1. ovog ~lanka, bude udaljena stranka koja nema punomo}nika, ili ako bude udaljen punomo}nik ~iji vlastodavac nije prisutan, slubena osoba koja rukovodi radnjom postupka pozvat }e osobu koja se udaljava da postavi svog punomo}nika. Ako pozvana osoba to ne u~ini, slubena osoba moe odgoditi radnju na tro{ak osobe koja je odbila da postavi svog punomo}nika, a moe mu i sama postaviti punomo}nika, ako je to potrebno. Ovakav punomo}nik moe zastupati samo u onoj radnji postupka s koje je stranka udaljena. (3) O udaljenju iz st. 1. i 2. ovog ~lanka donosi se zaklju~ak. Protiv zaklju~ka donesenog po stavku 2. ovog ~lanka, moe se izjaviti posebna alba. ^lanak 109. (1) Tko u radnji postupka tee naru{i red ili u~ini krupniju nepristojnost, moe se, pored udaljenja, kazniti nov~anom kaznom do 50 DM. (2) Ova kazna ne isklju~uje krivi~nu ili disciplinsku odgovornost. (3) Kaznom iz stavka 1. ovog ~lanka moe biti kanjena i osoba koja svojim podneskom grubo povrijedi obi~aje pona{anja prema organu ili slubenoj osobi koja vodi postupak. ^lanak 110. (1) Nov~ane kazne, zbog radnji predvi|enih u ~lanku 109. stavak 1. ovog zakona, izri~e slubena osoba koja rukovodi
radnjom postupka, a zbog radnji predvi|enih u ~lanku 109. stavak 3. - organ koji vodi postupak. (2) Protiv zaklju~ka o kazni moe se izjaviti posebna alba. @alba protiv zaklju~ka o nov~anoj kazni zbog naru{avanja reda ne odga|a izvr{enje te kazne. IX - TRO[KOVI POSTUPKA 1. Tro{kovi organa i stranaka ^lanak 111. (1) Izdaci u gotovom novcu organa koji vodi postupak, kao {to su: putni tro{kovi slubenih osoba, izdaci za svjedoke, vje{take, tuma~e, uvi|aj, oglase i sl., a koji su nastali provo|enjem postupka po nekoj upravnoj stvari, padaju, po pravilu, na teret onoga koji je cio postupak vodio. (2) Kad osoba koja u~estvuje u postupku prouzrokuje svojom krivicom ili obije{}u tro{kove pojedinih radnji u postupku, duna je da snosi te tro{kove. (3) Kad je postupak koji je pokrenut po slubenoj dunosti okon~an povoljno po stranku, tro{kove postupka snosi organ koji je postupak pokrenuo. ^lanak 112. (1) Svaka stranka snosi, po pravilu, sama svoje tro{kove prouzrokovane postupkom, kao {to su tro{kovi dolaenja, danguba, izdaci na takse, za pravno zastupanje i stru~no pomaganje. (2) Kad u postupku u~estvuju dvije ili vi{e stranaka sa suprotnim interesima, stranka koja je izazvala postupak, a na ~iju je {tetu postupak okon~an, duna je da protivnoj stranci naknadi opravdane tro{kove koji su toj stranci nastali u~estvovanjem u postupku. Ako je u takvom slu~aju koja od stranaka djelimi~no uspjela sa svojim zahtjevom, ona je duna da naknadi protivnoj stranci tro{kove srazmjerno dijelu svog zahtjeva s kojim nije uspjela. Stranka koja je obije{}u prouzrokovala protivnoj stranci tro{kove u postupku, duna je da toj stranci te tro{kove naknadi. (3) Tro{kovi za pravno zastupanje nakna|uju se samo u slu~ajevima kad je takvo zastupanje bilo nuno i opravdano. (4) Zahtjev za naknadu tro{kova po odredbama st. 2. i 3. ovog ~lanka, mora biti stavljen prije dono{enja rje{enja kojim se rje{ava upravna stvar, na vrijeme, tako da organ koji vodi postupak moe o njemu odlu~iti u rje{enju. U protivnom, stranka gubi pravo na naknadu tro{kova. Slubena osoba koja vodi postupak duna je da na ovo blagovremeno upozori stranku. (5) Svaka stranka snosi svoje tro{kove postupka koji je zavr{en poravnanjem, ako u poravnanju nije druk~ije odre|eno. (6) Tro{kovi stranke i druge osobe u postupku prouzrokovane postupkom pokrenutim po slubenoj dunosti ili u javnom interesu, a koje stranka, odnosno druga osoba u postupku nije izazvala svojim pona{anjem, snosi organ koji je pokrenuo postupak. ^lanak 113. Tro{kove postupka u svezi s izvr{enjem snosi izvr{enik. Ako se ovi tro{kovi od njega ne mogu naplatiti, snosi ih stranka po ~ijem je prijedlogu izvr{enje provedeno. ^lanak 114. Ako se postupak pokre}e po zahtjevu stranke, a sa sigurno{}u se moe predvidjeti da }e izazvati izdatke u gotovom novcu (u svezi s uvi|ajem, vje{ta~enjem, dolaskom svjedoka i sl.), organ koji vodi postupak moe zaklju~kom odrediti da stranka unaprijed poloi potreban iznos za pokri}e tih tro{kova. Ako stranka ne poloi taj iznos u odre|enom roku, organ moe odustati od izvo|enja tih dokaza ili obustaviti postupak, osim ako se produenje postupka mora nastaviti zbog javnog interesa.
Broj 2 - Strana 46
^lanak 115. (1) U rje{enju kojim se postupak zavr{ava, organ koji donosi rje{enje odre|uje tko snosi tro{kove postupka, njihov iznos i kome se i u kom roku imaju isplatiti. (2) U rje{enju se mora posebno navesti da li }e onaj koji snosi tro{kove imati da naknadi tro{kove drugoj stranci (~lanak 112. st. 2. i 3.). (3) Ako tro{kove postupka snosi vi{e osoba, tro{kovi }e se izme|u njih razdijeliti na jednake dijelove, odnosno u odgovaraju}oj srazmjeri. (4) Ako organ u rje{enju ne odlu~i o tro{kovima, navest }e se da }e se o tro{kovima donijeti poseban zaklju~ak. ^lanak 116. (1) Svjedoci, vje{taci, tuma~i (prevoditelji) i slubene osobe imaju pravo na naknadu tro{kova putovanja i izdataka izazvanih boravljenjem u mjestu radi izvr{enja tih radnji, s tim da tim osobama pripada i naknada izgubljene zarade, ako za to vrijeme ne ostvaruju zaradu temeljem radnog odnosa u organu vlasti ili pravnoj osobi ili drugoj osobi odnosno instituciji u kojima su zaposlene. Pored naknade, vje{taci i tuma~i imaju pravo i na posebnu nagradu. (2) Zahtjev za naknadu odnosno nagradu duni su svjedoci, vje{taci i tuma~i postaviti pri saslu{anju, tuma~enju (prevo|enju), odnosno davanju vje{takovog mi{ljenja. U protivnom, gube to pravo. Slubena osoba koja vodi postupak duna je da na ovo upozori svjedoka, vje{taka ili tuma~a (prevoditelja). (3) Iznos naknada utvr|uje posebnim zaklju~kom organ koji vodi postupak, odre|uju}i tko je duan da ih plati i u kom roku. Protiv ovog zaklju~ka dopu{tena je posebna alba. Ovaj zaklju~ak predstavlja osnov za izvr{enje. ^lanak 117. (1) Naknade tro{kova, izdataka i izgubljene zarade svjedocima, vje{tacima i tuma~ima, odnosno posebne nagrade vje{tacima i tuma~ima, na~in naplate i isplate tih naknada i nagrada, kao i oslobo|enje od pla}anja tro{kova, reguli{e se propisom Vlade Federacije za tro{kove pred federalnim organima na prijedlog federalnog ministra pravde, a propisom vlade kantona-upanije za tro{kove pred kantonalnim-upanijskim organima i op}inskim i gradskim slubama za upravu na prijedlog rukovoditelja kantonalnog-upanijskog organa uprave nadlenog za op}u upravu. (2) U pogledu naknade slubenim osobama vae propisi o naknadama za slubene osobe koje utvrde organi iz stavka 1. ovog ~lanka. 2. Osloba|anje od pla}anja tro{kova ^lanak 118. (1) Organ koji vodi postupak moe osloboditi stranku sno{enja tro{kova u cijelosti ili djelomi~no, ako na|e da ona ne moe podnijeti tro{kove bez {tete po nuno izdravanje svoje i svoje porodice. Organ donosi zaklju~ak o tome po prijedlogu stranke, na osnovu uvjerenja o njenom imovnom stanju koje izdaje nadleni organ. (2) Osloba|anje od sno{enja tro{kova odnosi se na osloba|anje od taksa, izdataka organa koji vodi postupak, kao {to su putni tro{kovi slubenih osoba, izdaci za svjedoke, vje{take, tuma~e, uvi|aj, oglase i sl., kao i na osloba|anje od polaganja osiguranja za tro{kove. (3) Strani dravljani oslobodit }e se sno{enja tro{kova samo pod uvjetom reciprociteta. U slu~aju sumnje o postojanju reciprociteta, obja{njenje daje organ uprave nadlean za vanjske poslove Bosne i Hercegovine. Za traenje obja{njenja vai odredba ~lanka 41. stavak 4. ovog zakona.
^lanak 119. Organ koji vodi postupak moe u toku postupka ukinuti zaklju~ak o osloba|anju od sno{enja tro{kova ako utvrdi da vi{e ne postoje razlozi zbog kojih je stranka bila oslobo|ena sno{enja tro{kova. ^lanak 120. Protiv zaklju~ka kojim se odbija zahtjev stranke za osloba|anje sno{enja tro{kova, kao i protiv zaklju~ka iz ~lanka 119. ovog zakona, stranka moe izjaviti posebnu albu.
DRUGI DIO
PRVOSTUPANJSKI POSTUPAK X - POKRETANJE POSTUPKA I ZAHTJEVI STRANAKA 1. Pokretanje postupka ^lanak 121. Upravni postupak pokre}e nadleni organ po slubenoj dunosti ili povodom zahtjeva stranke. ^lanak 122. (1) Nadleni organ }e pokrenuti postupak po slubenoj dunosti kad to odre|uje zakon ili na zakonu zasnovan propis ili kad utvrdi ili sazna da, s obzirom na postoje}e ~injeni~no stanje, treba radi za{tite javnog interesa, pokrenuti upravni postupak. (2) Pri pokretanju upravnog postupka po slubenoj dunosti nadleni organ uzima u obzir i eventualne predstavke gra|ana i pravnih osoba i upozorenje organa. ^lanak 123. (1) Upravni postupak je pokrenut ~im je nadleni organ izvr{io ma koju radnju radi vo|enja postupka. (2) Ako nadleni organ povodom stavljenog zahtjeva stranke na|e da po vae}im propisima nema uvjeta za pokretanje postupka, donijet }e o tome zaklju~ak,kojim }e se podneseni zahtjev odbaciti kao preuranjen. Protiv tog zaklju~ka dopu{tena je posebna alba. ^lanak 124. U stvarima u kojima je po zakonu ili po prirodi stvari za pokretanje i vo|enje upravnog postupka potreban zahtjev stranke, nadleni organ moe pokrenuti i voditi postupak samo ako postoji takav zahtjev. 2. Spajanje stvari u jedan postupak ^lanak 125. (1) Ako se prava ili obveze stranaka zasnivaju na istom ili sli~nom ~injeni~nom stanju i na istom pravnom osnovu i ako je organ koji vodi postupak u pogledu svih predmeta stvarno nadlean, moe se pokrenuti i voditi jedan postupak i onda kad je rije~ o pravima i obvezama vi{e stranaka. (2) Pod istim uvjetima, jedna ili vi{e stranaka mogu u jednom postupku ostvarivati i vi{e razli~itih zahtjeva. (3) O vo|enju jednog postupka u ovakvim slu~ajevima nadleni organ }e donijeti poseban zaklju~ak, protiv koga se moe izjaviti alba, osim ako je zaklju~ak donio drugostupanjski organ. ^lanak 126. Nadleni organ moe javnim priop}enjem pokrenuti upravni postupak prema ve}em broju osoba koje organu nisu poznate ili se ne mogu odrediti, a koja u postupku mogu imati poloaj stranke, ako je rije~ o bitno istom zahtjevu prema svim tim osobama.
SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 5. Poravnanje
Broj 2 - Strana 47
^lanak 127. (1) Kad se u smislu ~lanka 125. ovog zakona vodi jedan postupak ili kad je postupak pokrenut javnim priop}enjem u smislu ~lanka 126. ovog zakona, svaka stranka istupa u postupku samostalno. (2) U zaklju~cima kojima se u takvom postupku poduzimaju izvjesne mjere prema strankama, mora se odrediti koja se od tih mjera odnosi na koju od stranaka, osim ako je rije~ o strankama koje u postupku zajedni~ki u~estvuju s istovjetnim zahtjevima, ili ako zakonom nije druk~ije propisano. 3. Izmjena zahtjeva ^lanak 128. (1) Po{to je postupak pokrenut, stranka moe do dono{enja rje{enja u prvom stupnju pro{iriti stavljeni zahtjev, ili umjesto ranijeg zahtjeva staviti drugi, bez obzira da li se pro{ireni ili izmjenjeni zahtjev zasniva na istom pravnom osnovu, pod uvjetom da se takav zahtjev zasniva na bitno istom ~injeni~nom stanju. (2) Ako organ koji vodi postupak ne dozvoli pro{irenje ili izmjenu zahtjeva, donijet }e o tome zaklju~ak. Protiv takvog zaklju~ka dopu{tena je posebna alba. 4. Odustanak od zahtjeva ^lanak 129. (1) Stranka moe odustati od svog zahtjeva u toku cijelog postupka. (2) Kad je postupak pokrenut povodom zahtjeva stranke, a stranka odustane od svog zahtjeva, organ koji vodi postupak donijet }e zaklju~ak kojim se postupak obustavlja. O tome }e biti obavije{tena protivna stranka, ako je ima. (3) Ako je dalje vo|enje postupka potrebno u javnom interesu, ili ako to zahtijeva protivna stranka, nadleni organ }e produiti vo|enje postupka. (4) Kad je postupak pokrenut po slubenoj dunosti, organ moe obustaviti postupak. Ako je postupak u istoj stvari mogao biti pokrenut i po zahtjevu stranke, postupak }e se nastaviti, ako stranka to zahtijeva. (5) Protiv zaklju~ka kojim se obustavlja postupak dopu{tena je posebna alba. ^lanak 130. (1) Stranka odustaje od svog zahtjeva podno{enjem pismene izjave koju daje organu koji vodi postupak ili usmeno na zapisnik. Dok organ koji vodi postupak ne donese zaklju~ak o obustavljanju postupka i ne dostavi ga stranci, stranka moe opozvati svoj odustanak od zahtjeva. (2) Pojedina radnja ili propu{tanje stranke moe se smatrati njenim odustankom od zahtjeva samo kad je to zakonom odre|eno. (3) Ako je stranka odustala od svog zahtjeva poslije dono{enja prvostupanjskog rje{enja, a prije isteka roka za albu, zaklju~kom o obustavi postupka poni{tava se prvostupanjsko rje{enje, ako je njime zahtjev stranke bio pozitivno ili djelomi~no pozitivno rije{en. Ako je stranka odustala od svog zahtjeva poslije izjavljene albe, a prije nego {to joj je dostavljano rje{enje doneseno povodom albe, zaklju~kom o obustavi postupka poni{tava se prvostupanjsko rje{enje kojim je zahtjev stranke bio usvojen, bilo u cijelosti bilo djelomi~no, ako je stranka u cijelosti odustala od svog zahtjeva. ^lanak 131. Stranka koja je odustala od zahtjeva duna je da snosi sve tro{kove koji su nastali do obustavljanja postupka, osim ako posebnim propisima nije druga~ije propisano.
^lanak 132. (1) Ako u postupku u~estvuju dvije ili vi{e stranka sa suprotnim zahtjevima, slubena osoba koja vodi postupak nastojat }e u toku cijelog postupka da se stranke poravnaju, potpuno ili bar u pojedinim spornim to~kama. (2) Poravnanje mora biti uvijek jasno i odre|eno, i ne smije biti na {tetu javnog interesa, javnog morala ili pravnog interesa tre}ih osoba. Slubena osoba koja vodi postupak mora na to paziti po slubenoj dunosti. Ako se utvrdi da bi poravnanje bilo na {tetu javnog interesa, javnog morala ili pravnog interesa tre}ih osoba, organ koji vodi postupak ne}e prihvatiti da se zaklju~i poravnanje, i o tome }e donijeti poseban zaklju~ak. (3) Poravnanje se upisuje u zapisnik. Poravnanje je zaklju~eno kad stranke poslije pro~itanog zapisnika o poravnanju potpi{u zapisnik. Ovjeren prepis zapisnika predat }e se strankama ako ga trae. (4) Poravnanje ima snagu izvr{nog rje{enja donesenog u upravnom postupku. (5) Organ pred kojim je zaklju~eno poravnanje donijet }e zaklju~ak kojim }e prema potrebi postupak obustaviti u cijelosti ili djelomi~no. (6) Ako zaklju~ak o obustavljanju, odnosno o nastavljanju postupka nije u skladu sa zaklju~enim poravnanjem, protiv zaklju~ka je dopu{tena posebna alba. XI - POSTUPAK DO DONO[ENJA RJE[ENJA A. OP]A NAÊLA 1. Zajedni~ke odredbe ^lanak 133. (1) Prije dono{enja rje{enja imaju se utvrditi sve ~injenice i okolnosti koje su zna~ajne za rje{enje i strankama omogu}iti da ostvare i za{tite svoja prava i pravne interese o ~emu se stara slubena osoba koja vodi postupak. (2) Ovo se moe izvr{iti u skra}enom postupku ili u posebnom ispitnom postupku. ^lanak 134. (1) Slubena osoba koja vodi postupak moe u toku cijelog postupka upotpunjavati ~injeni~no stanje i izvoditi dokaze i o onim ~injenicama koje ranije u postupku nisu bile iznesene ili jo{ nisu utvr|ene. (2) Slubena osoba koja vodi postupak naredit }e po slubenoj dunosti izvo|enje svakog dokaza ako na|e da je to potrebno radi razja{njenja stvari. (3) Slubena osoba koja vodi postupak obvezna je pribaviti po slubenoj dunosti podatke o ~injenicama o kojima slubenu evidenciju vodi organ nadlean za rje{avanje. Na isti na~in postupit }e slubena osoba u pogledu ~injenica o kojima slubenu evidenciju vodi drugi organ, odnosno poduze}e (dru{tvo), ustanova ili druga pravna osoba. ^lanak 135. (1) înjeni~no stanje na kom zasniva svoj zahtjev, stranka je duna da iznese to~no, istinito i odre|eno. (2) Ako nije rije~ o ~injenicama koje su op}e poznate, stranka je duna da za svoje navode ponudi dokaze i da ih po mogu}nosti podnese. Ako sama stranka tako ne postupi, slubena osoba koja vodi postupak pozvat }e je da to u~ini. Od stranke se ne}e traiti da pribavi i podnese dokaze koje bre i lak{e moe pribaviti organ koji vodi postupak, niti da podnosi takva uvjerenja koja organi nisu duni izdavati po ~lanku 170. ovog zakona. (3) Ako stranka nije u naknadno odre|enom roku podnijela dokaze, organ ne moe zbog toga odbaciti zahtjev kao da nije
Broj 2 - Strana 48
podnesen (~lanak 65. stavak 2.), nego je duan da nastavi postupak i da, u skladu s pravilima postupka i prema materijalnom propisu, rije{i upravnu stvar. ^lanak 136. (1) Stranka u tijeku postupka daje svoju izjavu, po pravilu, usmeno,a moe je dati i pismeno. (2) Kad je rije~ o sloenoj stvari ili kad su potrebna op{irnija stru~na obja{njenja, slubena osoba koja vodi postupak moe naloiti stranci da podnese pismenu izjavu, odre|uju}i joj dovoljan rok za to. U takvom slu~aju i stranka ima pravo da trai da joj se dopusti davanje pismene izjave. (3) Ako je stranci naloeno ili dopu{teno da podnese pismenu izjavu, ne moe joj se usljed toga oduzeti pravo da svoju izjavu da usmeno. ^lanak 137. Ako se u toku postupka pojavi osoba koja do tada nije u~estvovala u postupku kao stranka, pa zahtjeva da u~estvuje u postupku kao stranka, slubena osoba koja vodi postupak ispitat }e njeno pravo da bude stranka i o tome }e donijeti zaklju~ak. Protiv zaklju~ka kojim se ne priznaje to svojstvo dopu{tena je posebna alba. ^lanak 138. Slubena osoba koja vodi postupak duna je da, po potrebi, upozori stranku na njena prava u postupku i da joj ukazuje na pravne posljedice njenih radnji ili propu{tanja u postupku. 2. Skra}eni postupak ^lanak 139. (1) Organ moe po skra}enom postupku rije{iti stvar neposredno: 1) ako je stranka u svom zahtjevu navela ~injenice ili podnijela dokaze na podlozi kojih se moe utvrditi stanje stvari, ili ako se to stanje moe utvrditi na podlozi op}epoznatih ~injenica ili ~injenica koje su organu poznate; 2) ako se stanje stvari moe utvrditi na podlozi slubenih podataka kojima organ raspolae, a nije potrebno posebno saslu{anje stranke radi za{tite njenih prava, odnosno pravnih interesa; 3) u slu~aju kad je propisom predvi|eno da se stvar moe rije{iti na podlozi ~injenica ili okolnosti koje nisu potpuno dokazane ili se dokazima samo posredno utvr|uju, ali su ~injenice ili okolnosti u~injene vjerovatnim, a iz svih okolnosti proizilazi da se zahtjevu stranke ima udovoljiti; 4) kad je rije~ o poduzimanju u javnom interesu hitnih mjera koje se ne mogu odga|ati, a ~injenice na kojima rje{enje treba da bude zasnovano su utvr|ene ili bar u~injene vjerovatnim. (2) Rje{enja iz to~. 1. i 2. stavka 1. ovog ~lanka, mogu se izra|ivati elektronskim ra~unarima. 3. Poseban ispitni postupak ^lanak 140. (1) Poseban ispitni postupak se provodi kad je to potrebno radi utvr|ivanja ~injenica i okolnosti koje su zna~ajne za razja{njenje stvari ili radi davanja strankama mogu}nosti da ostvare i za{tite svoja prava i pravne interese. (2) Tok ispitnog postupka odre|uje, prema okolnostima pojedinog slu~aja, slubena osoba koja vodi postupak, pridravaju}i se odredaba ovog zakona i propisa koji se odnose na stvar o kojoj je rije~. (3) U ovim granicama slubena osoba koja vodi postupak naro~ito:odre|uje koje se radnje u postupku imaju izvr{iti i izdaje nare|enja za njihovo izvr{enje; odre|uje red kojim }e se pojedine radnje vr{iti i rokove u kojima }e se izvr{iti, ako oni nisu
propisani zakonom; odre|uje usmene rasprave i saslu{anja, kao i sve {to je potrebno za njihovo odravanje; odlu~uje koji se dokazi imaju izvesti i kojim dokaznim sredstvima, i odlu~uje o svim prijedlozima i izjavama. (4) Slubena osoba koja vodi postupak odlu~uje da li }e se raspravljanje i dokazivanje vr{iti odvojeno o pojedinim spornim pitanjima ili zajedno za cio predmet. ^lanak 141. (1) Stranka ima pravo da u~estvuje u ispitnom postupku i, radi ostvarenja cilja postupka, da daje potrebne podatke i brani svoja prava i zakonom za{ti}ene interese, a slubena osoba je obvezna to omogu}iti. (2) Stranka moe iznositi ~injenice koje mogu uticati na rje{enje stvari i pobijati to~nost navoda koji se ne slau s njenim navodima. Ona ima pravo da sve do dono{enja rje{enja dopunjuje i obja{njava svoja tvr|enja, a ako to ~ini poslije odrane usmene rasprave, duna je da opravda zbog ~ega to nije u~inila na raspravi. (3) Slubena osoba koja vodi postupak duna je da prui mogu}nost stranci: da se izjasni o svim okolnostima i ~injenicama koje su iznesene u ispitnom postupku, o prijedlozima i ponu|enim dokazima, da u~estvuje u izvo|enju dokaza i da postavlja pitanja drugim strankama, svjedocima i vje{tacima preko slubene osobe koja vodi postupak, a s njenom dozvolom i neposredno, kao i da se upozna s rezultatom izvo|enja dokaza i da se o tome izjasni. Nadleni organ ne moe donijeti rje{enje prije nego {to stranci prui mogu}nost da se izjasni o ~injenicama i okolnostima na kojima treba da se zasniva rje{enje, a o kojima stranci nije bila data mogu}nost da se izjasni. 4. Prethodno pitanje ^lanak 142. (1) Ako organ koji vodi postupak nai|e na pitanje bez ~ijeg se rje{enja ne moe rije{iti sama stvar, a to pitanje ~ini samostalnu pravnu cjelinu za ~ije je rje{enje nadlean sud ili koji drugi organ (prethodno pitanje), on moe, pod uvjetima iz ovog zakona, sam raspraviti to pitanje, ili postupak prekinuti dok nadleni organ to pitanje ne rije{i. O prekidu postupka donosi se zaklju~ak, protiv kog je dopu{tena posebna alba, osim ako je zaklju~ak donio drugostupanjski organ. (2) Ako je organ raspravio prethodno pitanje, rje{enje takvog pitanja ima pravno djelovanjesamo u stvari u kojoj je to pitanje rije{eno. (3) U pitanju postojanja krivi~nog djela i krivi~ne odgovornosti u~inioca, organ koji vodi postupak vezan je pravomo}nom presudom krivi~nog suda kojom je optueni ogla{en krivim. ^lanak 143. (1) Organ koji vodi postupak mora prekinuti postupak kad se prethodno pitanje odnosi na postojanje krivi~nog djela, na postojanje braka, utvr|ivanje o~instva, ili kad je to zakonom odre|eno. (2) Kad se prethodno pitanje odnosi na krivi~no djelo, a nema mogu}nosti za krivi~no gonjenje, organ koji vodi postupak raspravit }e i to pitanje. ^lanak 144. U slu~aju kad se zbog prethodnog pitanja ne mora prekinuti postupak po ~lanku 143. stavak 2. ovog zakona, organ koji vodi postupak moe sam uzeti u pretres prethodno pitanje i raspraviti ga kao sastavni dio stvari, i na toj osnovi rije{iti samu stvar. ^lanak 145. (1) Ako organ koji vodi upravni postupak ne uzme prethodno pitanje u pretres u smislu ~lanka 144. ovog zakona, a postupak za rje{enje prethodnog pitanja koji se moe voditi samo po
Broj 2 - Strana 49
slubenoj dunosti jo{ nije pokrenut kod nadlenog organa, on }e traiti da nadleni organ pokrene postupak o tom pitanju. (2) U stvari u kojoj se postupak za rje{enje prethodnog pitanja pokre}e povodom zahtjeva stranke, organ koji vodi upravni postupak moe zaklju~kom naloiti jednoj od stranaka da radi rje{enja prethodnog pitanja trai od nadlenog organa pokretanje postupka, odre|uju}i joj rok u kom je duna da to u~ini, i da mu o podnesenom traenju podnese dokaz. Pri tom }e organ koji vodi upravni postupak upozoriti stranku na posljedice propu{tanja. Rok za traenje pokretanja postupka za rje{enje prethodnog pitanja po~inje te}i od dana kona~nosti zaklju~ka. (3) Ako stranka ne podnese u odre|enom roku dokaz da je od nadlenog organa traila pokretanje postupka o prethodnom pitanju, smatrat }e se da je stranka koja je postavila zahtjev odustala od njega, a organ koji vodi upravni postupak obustavit }e postupak. Ako to nije u~inila protivna stranka, organ }e nastaviti postupak i sam }e raspraviti prethodno pitanje. (4) Protiv zaklju~ka donesenog po stavku 2. ovog ~lanka, dopu{tena je posebna alba. ^lanak 146. (1) Postupak prekinut zbog rje{avanja prethodnog pitanja kod nadlenog organa, nastavit }e se po{to rje{enje doneseno o tom pitanju postane kona~no. (2) Postupak se moe nastaviti po slubenoj dunosti i u slu~aju kad se ocijeni da vi{e nema razloga da se ~eka na kona~no rje{enje prethodnog pitanja kod nadlenog organa, osim u slu~aju iz stavka 1. ~lanka 143. ovog zakona. 5. Usmena rasprava ^lanak 147. Slubena osoba koja vodi postupak odre|uje, na svoju inicijativu ili na prijedlog stranke, usmenu raspravu u svakom slu~aju kad je to korisno za razja{njenje stvari, a mora je odrediti: 1) u stvarima u kojima u~estvuju dvije ili vi{e stranaka s protivnim interesima, ili 2) kad se ima izvr{iti uvi|aj ili saslu{anje svjedoka ili vje{taka. ^lanak 148. (1) Usmena rasprava je javna. (2) Slubena osoba koja vodi postupak moe isklju~iti javnost za cijelu usmenu raspravu ili samo za jedan njen dio: 1) ako to zahtijevaju razlozi morala ili javne sigurnosti, 2) ako postoji ozbiljna i neposredna opasnost ometanja usmene rasprave, 3) ako treba da se raspravlja o odnosima u nekoj obitelji, 4) ako treba da se raspravlja o okolnostima koje predstavljaju slubenu, poslovnu, profesionalnu, nau~nu ili umjetni~ku tajnu. (3) Prijedlog za isklju~enje javnosti moe staviti i zainteresirana osoba. (4) O isklju~enju javnosti donosi se zaklju~ak koji mora biti obrazloen i javno objavljen. (5) Pri priop}avanju rje{enja javnost se ne moe isklju~iti. ^lanak 149. (1) Isklju~enje javnosti ne odnosi se na stranke, njihove punomo}nike i stru~ne pomaga~e. (2) Slubena osoba koja vodi postupak moe dopustiti da usmenoj raspravi s koje je javnost isklju~ena prisustvuju pojedine slubene osobe, nau~ni i javni radnici, ako je to od interesa za njihovu slubu, odnosno nau~ni rad. Slubena osoba koja vodi postupak upozorit }e ove osobe da su dune da ~uvaju kao tajnu ono {to budu na raspravi saznale.
^lanak 150. (1) Organ koji vodi postupak duan je da poduzima sve {to je potrebno da se usmena rasprava obavi bez odugovla~enja i po mogu}nosti bez prekidanja i odlaganja. (2) Osobama koje se pozivaju na usmenu raspravu mora se ostaviti dovoljno vremena da se pripreme za raspravu i da na nju do|u na vrijeme i bez vanrednih tro{kova. Pozvanim osobama ostavit }e se, po pravilu, osam dana od dostavljanja poziva do dana rasprave. ^lanak 151. Kad je raspravljanje na usmenoj raspravi potrebno je izvr{iti uvid u odre|ene planove, spise ili druge predmete, ove predmete treba staviti na uvid pozvanim osobama istovremeno s odre|ivanjem rasprave, a u pozivu za raspravu nazna~iti vrijeme i mjesto, kad i gdje se oni mogu razgledati. ^lanak 152. (1) Organ koji vodi postupak duan je da i javno objavi odre|ivanje usmene rasprave: kad postoji opasnost da se pojedina~ni pozivi ne}e mo}i na vrijeme dostaviti, kad postoji vjerovatno}a da ima zainteresiranih osoba koje se jo{ nisu pojavile kao stranke, ili kad to nalau drugi sli~ni razlozi. (2) Javna objava usmene rasprave treba da sadri sve podatke koji moraju biti navedeni u pojedina~nom pozivu, kao i poziv da na raspravu do|e svako ko smatra da se stvar ti~e njegovih pravno za{ti}enih interesa. Ova se objava priop}ava na na~in propisan u ~lanku 92. ovog zakona. ^lanak 153. Usmena rasprava odrat }e se, po pravilu, u sjedi{tu organa koji vodi postupak. Ako je potreban uvi|aj u mjestu van sjedi{ta tog organa, usmena rasprava se moe odrati na mjestu uvi|aja. Organ koji vodi postupak moe odrediti za usmenu raspravu i drugo mjesto kad je to potrebno zbog znatnog smanjenja tro{kova i zbog temeljnijeg, breg ili jednostavnijeg raspravljanja stvari. ^lanak 154. (1) Slubena osoba koja vodi postupak duna je da na po~etku usmene rasprave utvrdi koje su od pozvanih osoba prisutne, a za odsutne, da provjeri da li su im pozivi pravilno dostavljeni. (2) Ako neka od stranaka koja jo{ nije saslu{ana nije do{la na raspravu, a nije utvr|eno da joj je poziv pravilno dostavljen, slubena osoba koja vodi postupak odgodit }e raspravu, osim u slu~aju kad je usmena rasprava na vrijeme objavljena javnom objavom. (3) Ako na usmenu raspravu ne do|e stranka po ~ijem je zahtjevu postupak pokrenut, mada je uredno pozvana, a iz cjelokupnog stanja stvari se moe pretpostaviti da je stranka zahtjev povukla, slubena osoba koja vodi postupak obustavit }e postupak. Protiv zaklju~ka o tome dopu{tena je posebna alba. Ako se ne moe pretpostaviti da je stranka sama povukla zahtjev, ili ako bi se postupak u javnom interesu morao nastaviti po slubenoj dunosti, slubena osoba }e prema okolnostima slu~aja, provesti raspravu bez te osobe ili }e je odgoditi. (4) Ako stranka protiv koje je pokrenut postupak neopravdano izostane mada je uredno pozvana, slubena osoba koja vodi postupak moe provesti raspravu i bez nje, a moe na njen tro{ak i odgoditi usmenu raspravu, ako je to potrebno radi pravilnog rje{enja stvari. ^lanak 155. (1) Ako prisutna stranka, i pored upozorenja na posljedice ne stavi u toku same rasprave primjedbu na rad koji se na raspravi obavlja, smatrat }e se da nema primjedbi. Ako ta stranka kasnije stavi primjedbu na rad obavljen na raspravi, organ koji rje{ava o stvari cijenit }e tu primjedbu, ako ona moe imati uticaj na
Broj 2 - Strana 50
SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 2. Isprave
rje{avanje stvari, i ako nije data poslije rasprave da bi se odugovla~io postupak. (2) Ako stranka koja je pozvana javnim priop}enjem poziva nije do{la na raspravu, a primjedbe na rad obavljen na raspravi stavi poslije rasprave, ove }e se primjedbe uzeti u obzir pod uvjetom iz stavka 1. ovog ~lanka. ^lanak 156. (1) Na usmenoj raspravi treba da se pretrese i utvrdi ono {to je predmet ispitnog postupka. (2) Ako se predmet ne moe pretresti na jednoj raspravi, slubena osoba koja vodi postupak prekinut }e raspravu i zakazati {to prije njen nastavak. Za ovaj nastavak slubena osoba }e poduzeti sve mjere koje su propisane za odre|ivanje usmene rasprave, a prisutnim osobama moe usmeno priop}iti te mjere, kao i vrijeme i mjesto nastavka rasprave. Pri nastavku usmene rasprave slubena osoba koja vodi postupak iznijet }e u glavnim crtama tok dotada{nje rasprave. (3) Za izvo|enje pismenih dokaza koji se naknadno podnesu ne mora se ponovo odre|ivati usmena rasprava, ali }e se stranci dati mogu}nost da se o izvedenim dokazima izjasni. B. DOKAZIVANJE 1. Op}e odredbe ^lanak 157. (1) înjenice na podlozi kojih se donosi rje{enje utvr|uju se dokazima. (2) Kao dokazno sredstvo upotrijebit }e se sve {to je podesno za utvr|ivanje stanja stvari i {to odgovara pojedinom slu~aju, kao {to su: isprave, odnosno mikrofilmska kopija isprave ili reprodukcija te kopije, svjedoci, izjava stranke, vje{taci, uvi|aj. ^lanak 158. (1) Da li neku ~injenicu treba dokazivati ili ne, odlu~uje slubena osoba koja vodi postupak, ovisno od toga da li ta ~injenica moe imati uticaja na rje{avanje stvari. Dokazi se, po pravilu, izvode po{to se utvrdi {ta je u ~injeni~nom pogledu sporno ili {ta treba dokazivati. (2) Ne treba dokazivati ~injenice koje su op}e poznate. (3) Isto tako, ne treba dokazivati ~injenice ~ije postojanje zakon pretpostavlja, ali je dopu{teno dokazivati nepostojanje tih ~injenica, ako zakonom nije druk~ije odre|eno. ^lanak 159. Ako je dokazivanje pred organom koji vodi postupak neizvodljivo ili skop~ano s nesrazmjernim tro{kovima ili s velikim gubitkom vremena, dokazivanje ili pojedini dokazi mogu se izvoditi pred zamoljenim organom. ^lanak 160. Kad je propisom predvi|eno da se stvar moe rije{iti na podlozi ~injenica ili okolnosti koje nisu potpuno dokazane ili se dokazima samo posredno utvr|uju (~injenice i okolnosti koje su u~injene vjerovatnim) ne moraju se izvoditi posebni dokazi radi utvr|ivanja tih ~injenica predvi|eni odredbama ovog zakona o izvo|enju dokaza. ^lanak 161. (1) Ako organu koji rje{ava o stvari nije poznato pravo koje vai u stranoj dravi, moe se obavijestiti o tome kod federalnog organa uprave nadlenog za poslove pravosu|a i uprave. (2) Organ koji rje{ava o stvari moe od stranke zatraiti da podnese javnu ispravu koju je izdao nadleni inozemni organ kojom se potvr|uje koje pravo vai u stranoj dravi. Dopu{teno je dokazivanje stranog prava protivno ovakvoj javnoj ispravi,ako me|unarodnim ugovorom nije druk~ije predvi|eno.
^lanak 162. (1) Isprava koju je u propisanom obliku izdao organ u granicama svoje nadlenosti, a koja moe biti prilago|ena elektronskoj obradi podataka, kao i isprava koju je u takvom obliku izdala institucija koja ima javne ovlasti odnosno druga pravna osoba (javna isprava), dokazuje ono {to se u njoj potvr|uje ili odre|uje. (2) U postupku dokazivanja, mikrofilmska kopija isprave, odnosno reprodukcija te kopije, izjedna~ava se s ispravom iz stavka 1. ovog ~lanka, ako je takvu mikrofilmsku kopiju, odnosno reprodukciju te kopije, izdao organ u granicama svoje nadlenosti, odnosno institucija koja ima javne ovlasti ili druga pravna osoba. (3) Dopu{teno je dokazivati da su u takvoj ispravi, odnosno mikrofilmskoj kopiji isprave ili reprodukciji te kopije, ~injenice neistinito potvr|ene ili da je sama isprava, odnosno mikrofilmska kopija isprave ili reprodukcija te kopije, neispravno sastavljena. (4) Dopu{teno je dokazivati da mikrofilmska kopija, odnosno reprodukcija te kopije nije vjerna originalu. ^lanak 163. Ako je na ispravi ne{to precrtano, ostrugano, ili ina~e izbrisano, umetnuto, ili ako na ispravi postoje kakvi drugi vanjski nedostaci, slubena osoba koja vodi postupak ocijenit }e prema svim okolnostima da li je time i u kojoj mjeri umanjena dokazna vrijednost isprave ili je isprava potpuno izgubila dokaznu vrijednost za rje{avanje stvari o kojoj se vodi postupak. ^lanak 164. (1) Isprave koje slue kao dokaz podnose stranke ili ih pribavlja slubena osoba koja vodi postupak. Stranka podnosi ispravu u originalu, mikrofilmskoj kopiji isprave ili reprodukciji te kopije ili u ovjerenom prepisu ili ovjerenoj fotokopiji, a moe je podnijeti i u prostom prepisu. Kad stranka podnese ispravu u ovjerenom prijepisu slubena osoba koja vodi postupak moe traiti da stranka pokae originalnu ispravu, a kad podnese ispravu u prostom prepisu, slubena osoba }e utvrditi da li je prost prepis vjeran originalu. Mikrofilmska kopija isprave ili reprodukcija te kopije koju je na propisan na~in izdao organ u granicama svoje nadlenosti ili institucija koja ima javne ovlasti,odnosno druga pravna osoba,ima u upravnom postupku dokaznu vrijednost originalne isprave, u smislu ~lanka 162. stavak 1. ovog zakona, za rje{avanje stvari o kojoj se vodi postupak. (2) Ako je neke ~injenice ili okolnosti organ koji je za to bio nadlean ve} utvrdio ili su posvjedo~ene u javnoj ispravi (kao osobna karta, izvod iz mati~ne knjige i dr), organ koji vodi postupak uzet }e ove ~injenice i okolnosti za dokazane. Kad je u pitanju sticanje ili gubljenje prava, a postoji vjerovatno}a da su se te ~injenice i okolnosti naknadno izmijenile, ili ih na osnovu posebnih propisa treba posebno dokazati, slubena osoba }e traiti da stranka podnese posebne dokaze o tim ~injenicama i okolnostima, ili }e ih organ sam pribaviti. ^lanak 165. (1) Slubena osoba koja vodi postupak moe pozvati stranku koja se poziva na kakvu ispravu da je podnese, ako njom raspolae ili ako je moe pribaviti. (2) Ako se isprava nalazi kod protivne stranke, a ta stranka ne}e dobrovoljno da je podnese ili pokae, slubena osoba koja vodi postupak pozvat }e tu stranku da podnese ili pokae ispravu na raspravi, da bi se druge stranke mogle o njoj izjasniti. (3) Ako stranka koja je pozvana da podnese, odnosno pokae ispravu ne postupi po pozivu, slubena osoba koja vodi postupak cijenit }e, s obzirom na sve okolnosti slu~aja, od kakvog je to uticaja za rje{avanje stvari.
Broj 2 - Strana 51
^lanak 166. Ako se isprava koja se ima upotrijebiti kao dokaz u postupku nalazi kod organa ili institucije koja ima javne ovlasti odnosno druge pravne osobe, a stranka koja se pozvala na tu ispravu nije uspjela da je pribavi, organ koji vodi postupak pribavit }e ovu ispravu po slubenoj dunosti. Ti organi, institucije i pravne osobe duni su postupiti po traenju nadlenog organa. ^lanak 167. (1) Ako se isprava nalazi kod tre}e osobe, a ta osoba ne}e dobrovoljno da je pokae, organ koji vodi postupak pozvat }e zaklju~kom tu osobu da pokae ispravu na raspravi, da bi se stranke mogle o njoj izjasniti. (2) Tre}a osoba moe uskratiti pokazivanje isprave iz istih razloga, kao i svjedok svjedo~enje. (3) Protiv tre}e osobe koja bez opravdanog razloga, odbije da pokae ispravu postupit }e se kao protiv onoga koji odbije da svjedo~i. (4) Protiv zaklju~ka kojim mu se nare|uje pokazivanje isprave, kao i protiv zaklju~ka o kazni zbog nepokazivanja isprave, tre}a osoba ima pravo albe, koja odga|a izvr{enje zaklju~ka. (5) Stranka koja se poziva na ispravu koja se nalazi kod tre}e osobe duna je naknaditi tro{kove koje je ta osoba imala u svezi sa pokazivanjem isprave. ^lanak 168. (1) Sukladno Ustavu Federacije stranka ima pravo da podnosi isprave na jeziku iz ~lanak 16. ovog zakona. (2) Isprave koje su izdate na stranom jeziku podnose se u ovjerenom prevodu, ako je to potrebno. (3) Isprave koje je izdao inozemni organ, koje u mjestu gdje su izdate vae kao javne isprave, imaju pod uvjetima reciprociteta, istu dokaznu snagu kao i doma}e javne isprave, ako su propisno ovjerene. 3. Uvjerenja ^lanak 169. (1) Organi su duni izdavati uvjerenja, odnosno druge isprave (certifikate, potvrde i dr.) o ~injenicama o kojima vode slubenu evidenciju. (2) Pod uvjetima iz stavka 1. ovog ~lanka, institucije koje imaju javne ovlasti, kao i druge pravne osobe i institucije, izdaju uvjerenja, odnosno druge isprave o ~injenicama u svezi sa poslovima koje sukladno zakonu obavljaju te institucije odnosno pravne osobe i institucije. (3) Uvjerenja i druge isprave o ~injenicama o kojima se vodi slubena evidencija moraju se izdavati sukladno s podacima slubene evidencije. Takva uvjerenja, odnosno druge isprave imaju zna~aj javne isprave. (4) Pod slubenom evidencijom podrazumijevaju se evidencije koje su ustanovlje ne zakonom ili drugim propisom, ili op}im aktom institucije koja ima javne ovlasti odnosno druge pravne osobe i institucije. (5) Uvjerenje i druge isprave o ~injenicama o kojima se vodi slubena evidencija izdaju se stranci na usmeni zahtjev, po pravilu, istog dana kada je stranka zatraila izdavanje uvjerenja odnosno druge isprave, a najkasnije u roku od pet dana, ako propisom iz stavka 4. ovog ~lanka, kojim je ustanovljena slubena evidencija, nije druk~ije odre|eno. (6) Ako organi, pravne osobe i institucije iz st. 1. i 2. ovog ~lanka, odbiju zahtjev za izdavanje uvjerenja, odnosno druge isprave duni su da o tome donesu posebno rje{enje. Ako u roku od pet dana od dana podno{enja zahtjeva ne izdaju uvjerenje, odnosno drugu ispravu, niti donesu i dostave stranci rje{enje o odbijanju zahtjeva, smatra se da je zahtjev odbijen.
(7) Ako stranka, na osnovu dokaza kojima raspolae, smatra da joj uvjerenje, odnosno druga isprava nije izdata u skladu s podacima iz slubene evidencije, moe zahtijevati izmjenu uvjerenja, odnosno druge isprave. Organ, odnosno pravna osoba i institucije duan da donese posebno rje{enje, ako odbije zahtjev stranke da joj izmijeni, odnosno izda novo uvjerenje ili drugu ispravu. I u tom slu~aju vai rok od pet dana od dana podno{enja zahtjeva za izdavanje novog uvjerenja, odnosno druge isprave, a ako to ne bude u~injeno u tom roku, smatra se da je zahtjev odbijen. ^lanak 170. (1) Organi, odnosno poduze}a (dru{tva), ustanove i druge pravne osobe duni su izdavati uvjerenja, odnosno druge isprave i o ~injenicama o kojima ne vode slubenu evidenciju, ako je to zakonom odre|eno. U tom slu~aju ~injenice se utvr|uju vo|enjem postupka propisanog odredbama ove glave o dokazivanju. (2) Uvjerenje, odnosno druga isprava izdata na na~in predvi|en u stavku 1. ovog ~lanka, ne vezuje organ kome je podnesena kao dokaz i koji treba da rje{ava o stvari. Ako organ ne prihvati to uvjerenje odnosno drugu ispravu kao dokaz, u tom slu~aju on }e sam pristupiti utvr|ivanju ~injenica navedenih u uvjerenju. (3) Uvjerenje, odnosno druga isprava stranci se izdaje odnosno rje{enje o odbijanju zahtjeva donosi i stranci dostavlja u roku od osam dana od dana podno{enja zahtjeva, a ako se tako ne postupi, smatra se da je zahtjev stranke odbijen. 4. Svjedoci ^lanak 171. (1) Svjedok moe biti svaka fizi~ka osoba koja je bila sposobna da opazi ~injenicu o kojoj ima da svjedo~i i koja je u stanju da to svoje opaanje saop}i. (2) Osoba koja u postupku u~estvuje u svojstvu slubene osobe ne moe biti svjedok. ^lanak 172. Svaka osoba koja se kao svjedok poziva duna je da se odazove pozivu, a i da svjedo~i, ako ovim zakonom nije druk~ije odre|eno. ^lanak 173. Ne moe se ispitati kao svjedok osoba koja bi svojim iskazom povrijedila dunost ~uvanja slubene, dravne ili vojne tajne, dok ga nadleni organ ne oslobodi te dunosti. ^lanak 174. (1) Svjedok moe uskratiti svjedo~enje: 1) na pojedina pitanja na koja bi odgovor izloio te{koj sramoti, znatnoj imovinskoj {teti ili krivi~nom gonjenju, njega, njegovog srodnika po krvi u pravoj liniji, a u pobo~noj liniji do tre}eg stupnja zaklju~no, njegovog bra~nog druga ili srodnika po tazbini, do drugog stupnja zaklju~no i onda kad je brak prestao, kao i njegovog staraoca ili starinika, usvojioca ili usvojenika; 2) na pojedina pitanja na koja ne bi mogao odgovoriti, a da ne povrijedi obvezu,da ~uva poslovnu, profesionalnu, umjetni~ku ili znanstvenu tajnu; 3) o onome {to je stranka povjerila svjedoku kao svom punomo}niku; 4) o onome o ~emu se stranka ili druga osoba ispovijedala svjedoku, kao vjerskom ispovjedniku. (2) Svjedok se moe osloboditi dunosti svjedo~enja i o pojedinim drugim ~injenicama kad iznese vane razloge za to. Ako je potrebno, on treba te razloge da u~ini vjerovatnim. (3) Svjedok ne moe zbog opasnosti od kakve imovinske {tete uskratiti svjedo~enje o pravnim poslovima pri kojima je bio
Broj 2 - Strana 52
prisutan kao svjedok, pisar ili posrednik, o radnjama koje je u svezi sa spornim pitanjem poduzeo kao pravni prethodnik ili zastupnik jedne od stranaka, kao i o svakoj onoj radnji o kojoj je na osnovu posebnih propisa duan podnijeti prijavu ili dati izjavu. ^lanak 175. (1) Svjedoci se saslu{avaju pojedina~no, bez prisustva onih svjedoka koji }e se kasnije saslu{ati. (2) Saslu{ani svjedok ne smije se udaljiti bez dozvole slubene osobe koja vodi postupak. (3) Slubena osoba koja vodi postupak moe ve} saslu{anog svjedoka ponovo saslu{ati, a svjedoke ~iji se iskazi ne slau moe suo~iti (4) Osoba koja zbog bolesti ili tjelesne nesposobnosti ne moe do}i po pozivu, ispitat }e se u svom stanu. ^lanak 176. (1) Svjedok }e se prethodno upozoriti da je duan da govori istinu, da ne smije ni{ta pre{utjeti i da moe na svoj iskaz biti zaklet, pa }e mu se predo~iti i posljedice davanja lanog iskaza. (2) Od svjedoka }e se zatim uzeti op}i osobni podaci ovim redom: ime i prezime, zanimanje, boravi{te, mjesto ro|enja, godine ivota i bra~no stanje. Ako je potrebno, svjedok }e biti ispitan i o okolnostima koje se ti~u njegove vjerodostojnosti kao svjedoka u predmetu o kom je rije~, a osobito o njegovim srodni~kim odnosima prema strankama. (3) Slubena osoba koja vodi postupak ukazat }e svjedoku na koja pitanja moe uskratiti svjedo~enje. (4) Nakon toga svjedoku }e se postavljati pitanja o samom predmetu i pozivat }e se da iznese {ta mu je o tome poznato (5) Nije dopu{teno postavljati takva pitanja koja ukazuju na to kako bi se imalo odgovoriti. (6) Svjedok }e se uvijek pitati otkuda mu je poznato ono {to svjedo~i. ^lanak 177. (1) Ako svjedok ne zna jezik na kom se vodi postupak, ispitat }e se preko tuma~a (prevoditelja). (2) Ako je svjedok gluh, pitanja }e mu se postavljati pismeno, a ako je nijem pozvat }e se da pismeno odgovora. Ako se ispitivanje ne moe izvr{iti na ovaj na~in, pozvat }e se kao tuma~ osoba koja se sa svjedokom moe sporazumjeti. ^lanak 178. (1) Po{to saslu{a svjedoka, slubena osoba koja vodi postupak moe odlu~iti da svjedok poloi zakletvu na svoj iskaz. Ne}e se zaklinjati svjedok koji je maloljetan ili koji ne moe dovoljno da shvati zna~aj zakletve. (2) Zakletva se polae usmeno izgovaranjem ovih rije~i: "Zaklinjem se da sam o svemu o ~emu sam ovdje pitan govorio istinu i da ni{ta {to o ovoj stvari znam nisam pre}utao". (3) Nijemi svjedoci koji znaju ~itati i pisati zaklinju se na taj na~in {to potpisuju tekst zakletve, a gluhi svjedoci }e pro~itati tekst zakletve. Ako nijemi ili gluhi svjedoci ne znaju ~itati ni pisati, zaklet }e se preko tuma~a. ^lanak 179. (1) Ako svjedok koji je uredno pozvan ne do|e, a izostanak ne opravda, ili se bez odobrenja ili opravdanog razloga udalji sa mjesta gdje treba da bude saslu{an, organ koji vodi postupak moe narediti da se prisilno dovede i da snosi tro{kove dovo|enja, a moe ga i kazniti nov~ano do 50 DM. (2) Ako svjedok do|e, pa bez opravdanog razloga odbije da svjedo~i i ako je upozoren na posljedice odbijanja, moe se kazniti nov~ano do 50 DM, a ako i poslije toga odbije da svjedo~i, moe se jo{ jedanput kazniti do 50 DM. Zaklju~ak o izricanju nov~ane kazne donosi slubena osoba koja vodi postupak u
suglasnosti sa slubenom osobom ovla{tenom za rje{avanje stvari, a kod zamoljenog organa - u suglasnosti s rukovoditeljem tog organa, odnosno sa slubenom osobom ovla{tenom za rje{avanje u sli~nim stvarima. (3) Ako svjedok naknadno opravda svoj izostanak, slubena osoba koja vodi postupak poni{tit }e zaklju~ak o kazni ili tro{kovima. Ako svjedok naknadno pristane da svjedo~i, slubena osoba moe poni{titi zaklju~ak o kazni. (4) Slubena osoba koja vodi postupak moe odlu~iti da svjedok naknadi tro{kove koje je prouzrokovala svojim izostankom ili odbijanjem da svjedo~i. (5) Protiv zaklju~ka o tro{kovima ili nov~anoj kazni donesenog na temelju ovog ~lanka, dopu{tena je posebna alba. 5. Izjava stranke ^lanak 180. (1) Ako za utvr|ivanje odre|ene ~injenice ne postoji neposredan dokaz, ili se takva ~injenica ne moe utvrditi na podlozi drugih dokaznih sredstava, za utvr|ivanje te ~injenice moe se kao dokazno sredstvo uzeti i usmeno data izjava stranke. Izjava stranke moe se uzeti kao dokazno sredstvo i u stvarima malog zna~aja ako bi se odre|ena ~injenica imala utvr|ivati saslu{anjem svjedoka koji ivi u mjestu udaljenom od sjedi{ta organa, ili bi ina~e, usljed pribavljanja drugih dokaza, bilo oteano ostvarivanje prava stranke. Izjava se unosi u zapisnik. (2) Zakonom se moe propisati da se i u slu~ajevima, osim onih iz stavka 1. ovog ~lanka, odre|ene ~injenice mogu dokazivati izjavom stranke. (3) Vjerodostojnost izjave stranke cijeni se po na~elu propisanom u ~lanku 8. ovog zakona. (4) Prije uzimanja izjave stranke slubena osoba koja vodi postupak duna je upozoriti stranku na krivi~nu i materijalnu odgovornost za davanje lane izjave. 6. Vje{taci ^lanak 181. Kad je za utvr|ivanje ili ocjenu neke ~injenice vane za rje{avanje stvari potrebno stru~no znanje kojim ne raspolae slubena osoba koja vodi postupak, izvest }e se dokaz vje{ta~enjem. ^lanak 182. (1) Ako bi dokazivanje vje{ta~enjem bilo nesrazmjerno skupo prema zna~aju ili vrijednosti predmeta, stvar }e se rije{iti na temelju drugih dokaznih sredstava. (2) U slu~aju iz stavka 1. ovog ~lanka, vje{ta~enje }e se izvr{iti ako stranka to zahtijeva i pristane da snosi tro{kove. ^lanak 183. (1) Radi izvo|enja dokaza vje{ta~enjem, slubena osoba koja vodi postupak, odre|uje, po slubenoj dunosti ili na prijedlog stranke, jednog vje{taka, a kad ocijeni da je vje{ta~enje sloeno moe odrediti dva ili vi{e vje{taka. (2) Za vje{take }e se odrediti osobe koje su stru~ne, i to prvenstveno one koje imaju posebno ovla{tenje za davanje stru~nog mi{ljenja o pitanjima iz odgovoraju}e struke, ako je takvo ovla{tenje predvi|eno propisima. (3) Stranka }e se, po pravilu, prethodno saslu{ati o li~nosti vje{taka. (4) Za vje{taka se ne moe odrediti osoba koja ne moe biti svjedok. ^lanak 184. (1) Svako ko ima potrebnu stru~nu spremu mora se primiti dunosti vje{taka, osim ako ga slubena osoba koja vodi postupak od toga oslobodi iz opravdanih razloga, kao {to su preoptere}enost vje{ta~enjima, drugim poslovima i sli~no.
Broj 2 - Strana 53
(2) Osloba|anje od dunosti vje{ta~enja moe traiti i rukovoditelj organa ili pravne osobe gdje je vje{tak zaposlen, ako postoje opravdani razlozi. ^lanak 185. (1) Vje{tak moe uskratiti vje{ta~enje iz istih razloga iz kojih svjedok svjedo~enje. (2) Osobe zaposlene u organu }e biti oslobo|ene dunosti vje{ta~enja kad je posebnim propisom predvi|eno njihovo osloba|anje od te dunosti. ^lanak 186. (1) U pogledu izuze}a vje{taka, na odgovaraju}i na~in }e se primjenjivati odredbe ovog zakona,o izuze}u slubenih osoba. (2) Stranka moe traiti izuze}e vje{taka i ako u~ini vjerovatnim okolnosti koje dovode u pitanje njegovo stru~no znanje. (3) O izuze}u vje{taka odlu~uje zaklju~kom slubena osoba koja vodi postupak. ^lanak 187. (1) Prije po~etka vje{ta~enja, vje{taka treba upozoriti da je duan da predmet vje{ta~enja briljivo razmotri i u svojem pismenom nalazu to~no navede {to zapazi i na|e, kao i da svoje obrazloeno stru~no mi{ljenje iznese nepristrasno i sukladno s pravilima znanosti i vje{tine. (2) Slubena osoba koja vodi postupak zatim pokazuje vje{taku predmet koji ovaj ima da razmotri. (3) Kad vje{tak izloi svoj nalaz i mi{ljenje, slubena osoba koja vodi postupak, kao i stranke, mogu mu postavljati pitanja i traiti obja{njenja u pogledu datog nalaza i mi{ljenja. Nalaz i mi{ljenje daje se pismeno. (4) U pogledu saslu{avanja vje{taka na odgovaraju}i na~in }e se primjenjivati odredbe ~lanka 176. ovog zakona. (5) Vje{tak ne polae zakletvu. ^lanak 188. (1) Vje{taku se moe naloiti da izvr{i vje{ta~enje i izvan usmene rasprave. U tom slu~aju moe se traiti da vje{tak na usmenoj raspravi obrazloi svoj pismeni nalaz i mi{ljenje. (2) Ako je postavljeno vi{e vje{taka, oni mogu svoj nalaz i mi{ljenje dati zajedni~ki. Ako se ne slau, svaki }e od njih odvojeno izloiti svoj nalaz i mi{ljenje. ^lanak 189. (1) Ako nalaz i mi{ljenje vje{taka nisu jasni ili potpuni, ili ako se nalazi i mi{ljenje vje{taka bitno razlikuju, ili ako mi{ljenje nije dovoljno obrazloeno, ili se pojavi osnovana sumnja u to~nost datog mi{ljenja, a ti se nedostaci ne mogu otkloniti ni ponovnim saslu{avanjem vje{taka, obnovit }e se vje{ta~enje s istim ili drugim vje{tacima, a moe se zatraiti i mi{ljenje od koje znanstvene ili stru~ne ustanove. (2) Mi{ljenje od znanstvene ili stru~ne ustanove moe se traiti onda kad se zbog sloenosti slu~aja ili zbog potrebe vr{enja analize moe opravdano pretpostaviti da }e se na taj na~in do}i do to~nijeg mi{ljenja. ^lanak 190. (1) Ako vje{tak koji je uredno pozvan ne do|e, a izostanak ne opravda, ili do|e ali odbije da vje{ta~i, ili kad u ostavljenom roku ne podnese svoj pismeni nalaz i mi{ljenje, moe se kazniti nov~ano do 50 DM. Ako su usljed neopravdanog izostanka vje{taka, usljed njegovog odbijanja da vje{ta~i, ili usljed propu{tanja da podnose pismeni nalazi i mi{ljenje, nastali tro{kovi u postupku, moe se odrediti da te tro{kove snosi vje{tak. (2) Zaklju~ak o nov~anoj kazni ili o pla}anju tro{kova donosi slubena osoba koja vodi postupak u suglasnosti sa slubenom osobom ovla{tenom za rje{avanje stvari, a kod zamoljenog or-
gana - u suglasnosti s rukovoditeljem tog organa, odnosno sa slubenom osobom ovla{tenom za rje{avanje u sli~nim stvarima. (3) Ako vje{tak naknadno opravda svoj izostanak, ili naknadno opravda {to svoj pismeni nalaz i mi{ljenje nije podnio na vrijeme, slubena osoba koja vodi postupak, poni{tit }e zaklju~ak o nov~anoj kazni ili o tro{kovima, a ako vje{tak naknadno pristane da vje{ta~i, slubena osoba moe poni{titi zaklju~ak o nov~anoj kazni. (4) Protiv zaklju~ka o tro{kovima ili o nov~anoj kazni donosenog na temelju st. 1. ili 2. ovog ~lanka, dopu{tena je posebna alba. 7. Tuma~i (prevoditelji) ^lanak 191. (1) Tuma~ je osoba koja se odre|uje radi sporazumjevanja sa u~esnikom u postupku koji je gluh ili nijem, a ~ije se saslu{anje ne moe izvr{iti pismenim putem. (2) Ako u postupku u~estvuje osoba koja ne poznaje jezik na kojem se vodi postupak, toj osobi se odre|uje prevoditelj koji poznaje jezik te osobe. (3) Glede obveze odre|ivanja tuma~a, odnosno prevoditelja, osloba|anja od te dunosti, prava uskra}ivanja tuma~enja odnosno prevo|enja, izuze}a i druga pitanja na odgovaraju}i na~in se mijenjaju odredbe ovog zakona koje se odnose na vje{taka. 8. Uvi|aj ^lanak 192. Uvi|aj se vr{i kad je za utvr|ivanje neke ~injenice ili za razja{njenje bitnih okolnosti potrebno neposredno opaanje slubene osobe koja vodi postupak. ^lanak 193. (1) Stranke imaju pravo da prisustvuju uvi|aju. Koje }e osobe osim, stranaka, prisustvovati uvi|aju odre|uje slubena osoba koja vodi postupak. (2) Uvi|aj se moe izvr{iti i uz sudjelovanje vje{taka. ^lanak 194. Uvi|aj stvari koja se bez te{ko}e moe donijeti na mjesto gdje se postupak vodi, izvr{it }e se na tom mjestu, a ina~e uvi|aj se vr{i na mjestu gdje se stvar nalazi. ^lanak 195. (1) Vlasnik ili dralac stvari, prostorija ili zemlji{te koja se imaju razgledati, ili u kojima, odnosno na kojima se nalaze stvari uvi|aja, ili preko kojih je potrebno prije}i, duan je dopustiti da se uvi|aj izvr{i. (2) Ako vlasnik ili dralac ne dopusti da se izvr{i uvi|aj, na odgovaraju}i na~in }e se primijeniti odredbe ovog zakona o uskra}ivanju svjedo~enja. (3) Prema vlasniku ili draocu koji bez opravdanog razloga ne dopusti da se uvi|aj izvr{i, mogu se primijeniti iste mjere koje se primjenuju prema svjedoku koji odbije da svjedo~i (~lanak 179. st. 2., 3. i 4.). (4) [teta koja je nanesena prilikom obavljanja uvi|aja spada u tro{kove postupka (~lanak 111. stavak 1.) i naknadit }e se vlasniku ili draocu. O tome donosi zaklju~ak slubena osoba koja vodi postupak. Protiv tog zaklju~ka dopu{tena je posebna alba. ^lanak 196. Slubena osoba koja rukovodi uvi|ajem pazit }e da uvi|aj ne bude zloupotrijebljen i da ne bude povrije|ena ni~ija poslovna, profesionalna, znanstvena ili umjetni~ka tajna.
Broj 2 - Strana 54 9. Osiguranje dokaza
^lanak 197. (1) Ako postoji opravdana bojazan da se neki dokaz ne}e mo}i kasnije izvesti ili da }e njegovo izvo|enje biti oteano, moe se, radi osiguranja dokaza u svakom stanju postupka, pa i prije nego {to je postupak pokrenut, taj dokaz izvesti. (2) Osiguranje dokaza vr{i se po slubenoj dunosti ili po prijedlogu stranke, odnosno osobe koja ima pravni interes. ^lanak 198. (1) Za osiguranje dokaza u toku postupka nadlean je organ koji vodi postupak. (2) Za osiguranje dokaza prije pokretanja postupka nadlean je organ na ~ijem se podru~ju nalaze stvari koje treba razgledati, odnosno na ~ijem podru~ju borave osobe koje treba saslu{ati. ^lanak 199. (1) O osiguranju dokaza donosi se poseban zaklju~ak. (2) Protiv zaklju~ka kojim se odbija prijedlog za osiguranje dokaza dopu{tena je posebna alba, koja ne prekida tok postupka. XII - RJE[ENJE 1. Organ koji donosi rje{enje ^lanak 200. (1) Na podlozi ~injenica utvr|enih u postupku, organ nadlean za rje{avanje donosi rje{enje o stvari koja je predmet postupka. (2) Kad o stvari rje{ava kolegijalni organ, on moe rje{avati kad je prisutno vi{e od polovine njegovih ~lanova, a rje{enje donosi ve}inom glasova prisutnih ~lanova, ako zakonom ili drugim propisima nije odre|ena naro~ita ve}ina. (3) Glede rje{avanja upravne stvari od strane organa izvr{ne vlasti, primjenjuju se odredbe ovog zakona, ako posebnim propisima koji ure|uju ta pitanja o kojima rje{enje donosi organ izvr{ne vlasti nije druk~ije odre|eno. ^lanak 201. Kad je zakonom ili drugim propisom utemeljenim na zakonu odre|eno da o jednoj stvari rje{avaju dva ili vi{e organa, svaki je od njih duan da rije{i o toj stvari. Ovi }e se organi sporazumjeti koji }e od njih izdati rje{enje, i u tom rje{enju mora biti naveden akt drugog organa. ^lanak 202. (1) Kad je u zakonu ili na zakonu utemeljenom propisu odre|eno da rje{enje donosi jedan organ u suglasnosti sa drugim organom, organ koji donosi rje{enje sastavlja rje{enje i {alje ga sa spisima predmeta na suglasnost drugom organu, koji moe dati suglasnost potvrdom na samom rje{enju ili posebnim aktom. U takvom slu~aju rje{enje je doneseno kad je drugi organ dao suglasnost, a smatra se aktom organa koji je donio rje{enje. (2) U slu~aju iz stavka 1. ovog ~lanka,organ koji donosi rje{enje sastavlja i {alje ga sa spisima predmeta na suglasnost drugom organu, koji moe dati suglasnost potvrdom na samom rje{enju ili posebnima aktom. U takvom slu~aju rje{enje je doneseno kad je drugi organ dao suglasnost, a smatra se aktom organa koji je donio rje{enje. (3) Odredba stavka 2. ovog ~lanka vai i za slu~aj kad je u zakonu propisano da rje{enje donosi jedan organ uz potvrdu ili odobrenje drugog organa. (4) Kad je zakonom ili drugim propisom odre|eno da je nadleni organ duan da prije dono{enja rje{enja pribavi mi{ljenje drugog organa, rje{enje se moe donijeti samo poslije pribavljenog mi{ljenja. (5) Organ ~ija je suglasnost ili mi{ljenje,odnosno potvrda ili odobrenje potrebno za dono{enje rje{enja, duan je suglasnost ili mi{ljenje, odnosno potvrdu ili odobrenje dati u roku od 15 dana
od dana kada mu je zatraeno, ako posebnim propisima nije odre|en drugi rok. Ako taj organ u tom roku ne izda svoj akt i ne dostavi ga organu koji donosi rje{enje, kojim daje ili odbija suglasnost, potvrdu ili odobrenje,odnosno mi{ljenje, smatra se da je dao suglasnost, potvrdu ili odobrenje, odnosno mi{ljenje, a ako ne da nikakvo izja{njenje, nadleni organ moe donijeti rje{enje i bez pribavljene suglasnosti ili mi{ljenja, odnosno potvrde ili odobrenja,ako posebnim propisima nije druga~ije odre|eno. ^lanak 203. Ako slubena osoba koja je vodila postupak nije ovla{tena da donosi rje{enje, duna je da podnese nacrt rje{enja organu koji donosi rje{enje. Ova slubena osoba potpisuje nacrt rje{enja (~lanak 36. st. 2. i 3.). 2. Oblik i sastavni dijelovi rje{enja ^lanak 204. (1) Svako rje{enje mora se kao takvo ozna~iti. Iznimno, ako je to nuno posebnim propisima moe se predvidjeti da se rje{enju moe dati i drugi naziv. (2) Rje{enje se donosi pismeno. Iznimno, u slu~ajevima predvi|enim ovim zakonom, rje{enje se moe donijeti i usmeno. (3) Pismeno rje{enje sadri:naziv organa, broj i datum, uvod, dispozitiv (izreku), obrazloenje, uputstvo o pravnom lijeku, potpis ovla{tene slubene osobe i pe~at organa. U slu~ajevima predvi|enim zakonom ili propisom donesenim na temelju zakona, rje{enje ne mora sadravati pojedine od ovih dijelova. Ako se rje{enje obra|uje mehanografski, umjesto potpisa, moe da sadri faksimil ovla{tene slubene osobe. (4) I kad se rje{enje objavi usmeno, mora se izdati napismeno, sukladno ovom zakonu. (5) Rje{enje se mora dostaviti stranci u originalu ili u ovjerenom prepisu. ^lanak 205. (1) Uvod rje{enja sadri: naziv organa koji donosi rje{enje, propis o nadlenosti tog organa, ime stranke i njenog zakonskog zastupnika ili punomo}nika ako ga ima i kratko ozna~enje predmeta postupka. (2) Ako su rje{enje donijela dva ili vi{e organa, ili je doneseno uz suglasnost, potvrdu, odobrenje ili po pribavljenom mi{ljenju drugog organa, to se ima navesti u uvodu, a ako je stvar rije{io kolegijalni organ, u uvodu se ozna~ava dan sjednice kolegijalnog organa na kojoj je stvar rije{ena. Ako se rje{enje donosi po slubenoj dunosti, to se navodi u uvodu rje{enja. ^lanak 206. (1) Dispozitivom se rje{ava o predmetu postupka u cijelosti i o svim zahtjevima stranaka o kojima u toku postupka nije posebno rije{eno. (2) Dispozitiv mora biti kratak i odre|en, a kad je potrebno moe se podijeliti i na vi{e to~aka. (3) Dispozitivom se moe rije{iti i o tro{kovima postupka, ako ih je bilo, odre|uju}i njihov iznos, tko ih je duan platiti, kome i u kom roku. Ako se u dispozitivu ne rje{ava o tro{kovima, navest }e se da }e se o njima donijeti poseban zaklju~ak. (4) Ako se rje{enjem nalae izvr{enje kakve radnje, u dispozitivu }e se odrediti i rok u kome se ta radnja ima izvr{iti. (5) Kad je propisano da alba ne odga|a izvr{enje rje{enja, to mora biti navedeno u dispozitivu. ^lanak 207. (1) U jednostavnim stvarima u kojima u~estvuje samo jedna stranka, kao i u jednostavnim stvarima u kojima u postupku sudjeluju dvije ili vi{e stranaka, ali ni jedna ne prigovara postavljenom zahtjevu, a zahtjev se uvaava, obrazloenje rje{enja moe sadravati samo kratko izlaganje zahtjeva stranke
Broj 2 - Strana 55
i pozivanje na pravne propise na temelju kojih je stvar rije{ena. U ovakvim stvarima rje{enje se moe izdati i na propisanom obrascu. (2) U ostalim stvarima obrazloenje rje{enja sadri: kratko izlaganje zahtjeva stranaka,izvedene dokaze i utvr|eno ~injeni~no stanje,razloge koji su bili odlu~uju}i pri ocjeni dokaza, razloge zbog kojih nije uvaen koji od zahtjeva stranaka, razloge koji s obzirom na utvr|eno ~injeni~no stanje upu}uju na onakvo rje{enje kako je dato u dispozitivu i pravne propise na osnovu kojih je rije{ena upravna stvar. Ako alba ne odga|a izvr{enje rje{enja, obrazloenje sadri i pozivanje na propis koji to predvi|a. U obrazloenju rje{enja moraju biti obrazloeni i oni zaklju~ci protiv kojih nije dopu{tena posebna alba. (3) Kad je nadleni organ zakonom ili drugim propisom utemeljenim na zakonu ovla{ten da rije{i stvar po slobodnoj ocjeni, duan je da u obrazloenju, pored podataka iz stavka 2. ovog ~lanka, navede propis u kojem je predvi|eno rje{avanje po slobodnoj ocjeni i da izloi razloge kojima se pri dono{enju rje{enja rukovodio. Ovi se razlozi ne moraju navesti kad je to u javnom interesu zakonom ili drugim propisom izri~ito predvi|eno. (4) Ako je zakonom ili drugim propisom posebno predvi|eno da se u rje{enju donesenom po slobodnoj ocjeni ne moraju navesti razlozi kojima se organ pri dono{enju rje{enja rukovodio, u obrazloenju rje{enja navode se podaci iz stavka 2. ovog ~lanka,propis kojim je organ ovla{ten da rije{i stvar po slobodnoj ocjeni i propis kojim je ovla{ten da ne mora navesti razloge kojima se pri dono{enju rje{enja rukovodio. ^lanak 208. (1) Uputstvom o pravnom lijeku stranka se obavje{tava da li protiv rje{enja moe izjaviti albu ili pokrenuti upravni spor ili drugi postupak pred sudom. (2) Kad se protiv rje{enja moe izjaviti alba, u uputstvu se navodi naziv organa kome se alba izjavljuje, naziv organa kome se, u kom roku i s kolikom taksom alba predaje, s tim da se navede i da se alba moe izjaviti i na zapisnik kod organa koji je donio rje{enje. (3) Kad se protiv rje{enja moe pokrenuti upravni spor, u uputstvu se navodi naziv i sjedi{te suda kom se tuba podnosi, u kom roku i s kolikom taksom, a kad se moe pokrenuti drugi postupak pred sudom, navodi se sud kome se moe obratiti i u kom roku. (4) Kad je u rje{enju dato pogre{no uputstvo, stranka moe postupiti po vae}im propisima ili po uputstvu. Stranka koja postupi po pogre{nom uputstvu, ne moe zbog toga imati {tetnih posljedica. (5) Kad u rje{enju nije dato nikakvo uputstvo ili je uputstvo nepotpuno, stranka moe postupiti po vae}im propisima, a moe u roku od osam dana traiti od organa koji je rje{enje donio da dopuni rje{enje. U takvom slu~aju rok za albu, odnosno sudsku tubu te~e od dana dostavljanja dopunjenog rje{enja. (6) Kad je protiv rje{enja mogu}e izjaviti albu, a stranka je pogre{no upu}ena da protiv toga rje{enja nema mjesta albi ili da se protiv njega moe pokrenuti upravni spor, rok za albu te~e od dana dostavljanja rje{enja suda kojim je tuba odba~ena kao nedopu{tena, ako stranka nije ve} prije toga podnijela albu nadlenom organu. (7) Kad protiv rje{enja nije mogu}e izjaviti albu, a stranka je pogre{no upu}ena da se protiv tog rje{enja moe aliti, pa je izjavila albu i zbog toga propustila rok za pokretanje upravnog spora, ovaj rok joj te~e od dana dostavljanja rje{enja kojim joj je alba odba~ena, ako stranka nije ve} prije toga pokrenula upravni spor.
(8) Uputstvo o pravnom lijeku, kao poseban sastavni dio rje{enja, stavlja se poslije obrazloenja. ^lanak 209. (1) Rje{enje potpisuje slubena osoba koja je ovla{tena da donosi rje{enje (~lanak 36). (2) Rje{enje koje je donio kolegijalni organ potpisuje predsjedavaju}i, ako ovim zakonom ili posebnim propisom nije druga~ije odre|eno. (3) Kad je kolegijalni organ donio potpuno rje{enje, strankama se izdaje ovjeren prepis rje{enja, a kad je stvar rije{io zaklju~kom, rje{enje se izra|uje u skladu sa tim zaklju~kom, i ovjeren prepis takvog rje{enja izdaje se strankama. ^lanak 210. (1) Kad je rije~ o stvari koja se ti~e ve}eg broja odre|enih osoba, moe se za sve te osobe donijeti jedno rje{enje, ali one moraju biti imenovane u dispozitivu, a u obrazloenju rje{enja moraju biti izloeni razlozi koji se na svaku od njih odnose. Ovakvo rje{enje mora se dostaviti svakoj od tih osoba, osim u slu~aju predvi|enom u ~lanku 87. ovog zakona. (2) Ako je rije~ o stvari koja se ti~e ve}eg broja osoba koje organu nisu poznate, moe se za sve njih donijeti jedno rje{enje, ali ono mora sadravati takve podatke da se iz njih moe lako utvrditi na koje se osobe rje{enje odnosi (npr. stanovnici ili vlasnici imanja u odre|enoj ulici ili stranci iz jedne zgrade i sl). ^lanak 211. (1) U stvarima manjeg zna~aja u kojima se udovoljava zahtjevu stranke, a ne dira se u javni interes niti interes druge osobe, rje{enje se moe sastojati samo od dispozitiva u obliku slubene zabilje{ke u spisu, ako su razlozi za takvo rje{enje o~igledni i ako nije druga~ije propisano. (2) Takvo se rje{enje, po pravilu, priop}ava stranci usmeno, a napismeno joj se mora izdati ako ona to trai. (3) Takvo rje{enje, po pravilu, ne sadri obrazloenje, osim ako je ono po prirodi stvari potrebno. Ovakvo rje{enje moe se izdati na propisanom obrascu. ^lanak 212. Kad je rije~ o poduzimanju iznimno hitnih mjera u cilju osiguranja javnog mira i sigurnosti ili radi otklanjanja neposredne opasnosti po ivot i zdravlje ljudi ili imovine, nadleni organ, odnosno ovla{tena slubena osoba nadlenog organa (~lanak 36.), moe donijeti rje{enje i usmeno i narediti njegovo izvr{enje bez odga|anja, s tim {to je duan donijeti pismeno rje{enje najkasnije u roku od osam dana od dana dono{enja usmenog rje{enja. Sadraj pismenog rje{enja mora odgovarati sadraju usmenog rje{enja. 3. Djelimi~no, dopunsko i privremeno rje{enje ^lanak 213. (1) Kad se o jednoj stvari rje{ava u vi{e to~aka, a samo su neke od njih dozrele za rje{avanje, i kad se pokae svrsishodnim da se o tim to~kama rije{i posebnim rje{enjem, nadleni organ moe donijeti rje{enje samo o tim to~kama (djelimi~no rje{enje). (2) Djelimi~no rje{enje smatra se u pogledu pravnih lijekova i izvr{enja, kao samostalno rje{enje. ^lanak 214. (1) Ako nadleni organ nije rje{enjem odlu~io o svim pitanjima koja su bila predmet postupka, on moe, po prijedlogu stranke ili po slubenoj dunosti, donijeti posebno rje{enje o pitanjima koja ve} donesenim rje{enjem nisu obuhva}ena (dopunsko rje{enje). Ako prijedlog stranke za dono{enje dopunskog rje{enja bude odbijen, protiv zaklju~ka o tome dopu{tena je posebna alba.
Broj 2 - Strana 56
SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH XIII - ZAKLJUÂK
(2) Ako je predmet ve} dovoljno raspravljen dopunsko rje{enje moe se donijeti bez ponovnog provo|enja ispitnog postupka. (3) Dopunsko rje{enje smatra se u pogledu pravnih lijekova i izvr{enja, samostalnim rje{enjem. ^lanak 215. (1) Ako je prema okolnostima slu~aja neophodno prije okon~anja postupka donijeti rje{enje kojim se privremeno ure|uju sporna pitanja ili odnosi, takvo se rje{enje donosi na podlozi podataka koji postoje u ~asu njegovog dono{enja. U takvom rje{enju mora biti izri~no nazna~eno da je privremeno. (2) Dono{enje privremenog rje{enja po prijedlogu stranke nadleni organ moe uvjetovati davanjem osiguranja za {tetu koja bi mogla usljed izvr{enja tog rje{enja nastati za protivnu stranku u slu~aju da osnovni zahtjev predlaga~a ne bude uvaen. (3) Rje{enjem o glavnoj stvari koje se donosi nakon okon~anja postupka, ukida se privremeno rje{enje donijeto u toku postupka. (4) Privremeno rje{enje smatra se u pogledu pravnih lijekova i izvr{enja, kao samostalno rje{enje. 4. Rok za izdavanje rje{enja ^lanak 216. (1) Kad se postupak pokre}e povodom zahtjeva stranke, odnosno po slubenoj dunosti ako je to u interesu stranke, a prije dono{enja rje{enja nije potrebno provoditi poseban ispitni postupak, niti postoje drugi razlozi zbog kojih se ne moe donijeti rje{enje bez odgode (rje{avanje prethodnog pitanja i dr.), nadleni organ je duan donijeti rje{enje i dostaviti ga stranci {to prije, a najkasnije u roku od 30 dana ra~unaju}i od dana predaje urednog zahtjeva, odnosno od dana pokretanja postupka po slubenoj dunosti, ako posebnim propisom nije odre|en kra}i rok. (2) U ostalim slu~ajevima kad se postupak pokre}e povodom zahtjeva stranke, odnosno po slubenoj dunosti ako je to u interesu stranke, nadleni organ je duan donijeti rje{enje i dostaviti ga stranci najkasnije u roku od 60 dana, ako posebnim propisom nije odre|en kra}i rok. (3) Ako nadleni organ protiv ~ijeg je rje{enja dopu{tena alba ne donese rje{enje i ne dostavi ga stranci u roku iz st. 1. i 2. ovog ~lanka,stranka ima pravo izjaviti albu nadlenom organu,kao da je njen zahtjev odbijen. (4) Kad se u postupku radi o slu~ajevima iz ~lanka 139. ovog zakona, nadleni organ je duan rje{enje po zahtjevu stranke donijeti najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema zahtjeva. 5. Ispravljanje gre{aka u rje{enju ^lanak 217. (1) Organ koji je donio rje{enje, odnosno slubena osoba koja je potpisala ili izdala rje{enje, moe u svako vrijeme da ispravi gre{ke u imenima ili brojevima, pisanju ili ra~unanju, kao i druge o~igledne neto~nosti u rje{enju ili njegovim ovjerenim prepisima. Ispravka gre{ke proizvodi pravni u~inak od dana od koga proizvodi pravni u~inak rje{enje koje se ispravlja. (2) O ispravci se donosi poseban zaklju~ak koji se prilae izvorniku rje{enja i ~ini njegov sastavi dio. Ovjeren prijepis zaklju~ka dostavlja se i strankama kojima je dostavljeno rje{enje. Zaklju~ak potpisuje slubena osoba koja je potpisala rje{enje. Zaklju~ak obvezno sadri broj i datum rje{enja koje se ispravlja. (3) Protiv zaklju~ka kojim se ve} doneseno rje{enje ispravlja ili kojim se odbija prijedlog za ispravljanje, dopu{tena je posebna alba.
^lanak 218. (1) Zaklju~kom se odlu~uje o pitanjima koja se ti~u postupka. (2) Zaklju~kom se odlu~uje o onim pitanjima u kojima je ovim zakonom predvi|eno da se donosi zaklju~ak, kao i drugim pitanjima u svezi s provo|enjem postupka, a koja se ne rje{avaju rje{enjem. ^lanak 219. (1) Zaklju~ak donosi slubena osoba koja obavlja onu radnju postupka pri kojoj se pojavilo pitanje koje je predmet zaklju~ka, ako ovim zakonom ili drugim propisima nije druga~ije odre|eno. (2) Ako se zaklju~kom nalae izvr{enje neke radnje, odredit }e se i rok u kome se ta radnja ima izvr{iti. (3) Zaklju~ak se sa~injava u vidu slubene zabilje{ke u spisu i priop}ava zainteresiranim osobama usmeno, a napismeno se izdaje kada se protiv zaklju~ka moe izjaviti posebna alba, ili kad se moe odmah traiti izvr{enje zaklju~ka. (4) Zaklju~ak koji se izdaje pismeno sadri uvod, dispozitiv, obrazloenje i pouku o pravnom lijeku. ^lanak 220. (1) Protiv zaklju~ka moe se izjaviti posebna alba samo kad je to ovim ili drugim zakonom izri~ito predvi|eno. (2) @alba se izjavljuje u istom roku, na isti na~in i istom organu, kao i alba protiv rje{enja. (3) Zaklju~ke protiv kojih nije dopu{tena posebna alba mogu zainteresirane osobe pobijati albom protiv rje{enja, osim ako je alba protiv zaklju~ka ovim zakonom isklju~ena. (4) @alba ne odga|a izvr{enje zaklju~ka, osim ako je ovim ili drugim zakonom ili samim zaklju~kom druga~ije odre|eno.
TRE]I DIO
PRAVNI LIJEKOVI A) REDOVNI PRAVNI LIJEKOVI XIV - @ALBA 1. Pravo albe ^lanak 221. (1) Protiv rje{enja donesenog u prvom stupnju stranka ima pravo albe. (2) Tuitelj, pravobranitelj i drugi organi, kad su zakonom ovla{teni, mogu izjaviti albu protiv rje{enja kojim je povrije|en zakon u korist pojedinaca ili pravne osobe, a na {tetu javnog interesa. ^lanak 222. (1) Pravo albe protiv prvostupanjskih rje{enja federalnih organa uprave i federalnih ustanova, ure|uje se federalnim zakonom iz odgovaraju}e upravne oblasti. (2) Pravo albe protiv prvostupanjskih rje{enja kantonalnihupanijskih organa uprave i ustanova koja se donose na temelju zakona kantona- upanije, ure|uje se zakonom kantona-upanije iz odgovaraju}e upravne oblasti. (3) Pri odlu~ivanju o pravu na albu protiv rje{enja iz st. 1. i 2. ovog ~lanka, treba voditi ra~una da se, po pravilu, protiv svih prvostupanjskih rje{enja predvidi alba i da se time osigura princip dvostupanjskog rje{avanja u upravnom postupku, a da se alba moe isklju~iti samo iz naro~ito opravdanih razloga. (4) Zakonima iz st. 1. i 2. ovog ~lanka odre|uje se i organ koji }e rje{avati po albi.
Broj 2 - Strana 57
(5) Protiv rje{enja domova Parlamenta Federacije i zakonodavnog tijela kantona-upanije odnosno gradskog i op}inskog vije}a, kao i rje{enja Vlade Federacije i vlade kantona-upanije donesenog u prvom stupnju ne moe se izjaviti alba. (6) Ako protiv prvostupanjskih rje{enja iz ovog ~lanka alba nije dopu{tena, neposredno se moe pokrenuti upravni spor kod nadlenog suda. (7) @alba mora biti dozvoljena protiv svih prvostupanjskih rje{enja u kojima je zakonom isklju~en upravni spor. 2. Nadlenost organa za rje{avanje o albi ^lanak 223. (1) Ako je u prvostupanjskom upravnom postupku rje{avano na temelju statuta ili propisa op}inskog vije}a, u okviru isklju~ivih prava i dunosti op}ine, o albi protiv tih rje{enja u drugom stupnju, rje{ava op}inski organ odre|en statutom op}ine odnosno organ odre|en propisom op}inskog vije}a. (2) Ako je u prvostupanjskom upravnom postupku rje{avano na temelju statuta ili propisa gradskog vije}a, u okviru isklju~ivih prava i obveza grada, u drugom stupnju protiv tih rje{enja rje{ava gradski organ iz odgovaraju}e upravne oblasti odre|en statutom grada odnosno organ odre|en propisom gradskog vije}a. (3) Protiv prvostupanjskih rje{enja op}inskog na~elnika i gradona~elnika odnosno op}inskih i gradskih slubi za upravu, koja su u upravnom postupku donesena na temelju kantonalnogupanijskog zakona ili drugog kantonalnog- upanijskog propisa, u drugom stupnju rje{ava nadleni kantonalni-upanijski organ iz odgovaraju}e upravne oblasti, ako kantonalnim-upanijskim zakonom nije utvr|ena nadlenost drugog organa. (4) Protiv prvostupanjskih rje{enja op}inskog na~elnika i gradona~elnika odnosno op}inskih i gradskih slubi za upravu, koja su u upravnom postupku donesena na temelju federalnog zakona ili drugog federalnog propisa, u drugom stupnju rje{ava nadleni federalni organ uprave iz odgovaraju}e upravne oblasti, ako federalnim zakonom nije utvr|ena nadlenost drugog organa. ^lanak 224. (1) O albi protiv prvostupanjskih rje{enja kantonalnihupanijskih organa uprave i ustanova donesenih na temelju zakona i drugih propisa kantona- upanije, rje{ava nadleni organ kantona-upanije odre|en zakonom kantona-upanije. (2) O albi protiv prvostupanjskih rje{enja kantonalneupanijske uprave odnosno kantonalne-upanijske ustanove koje se nalaze u sustavu kantonalnog-upanijskog organa uprave rje{ava kantonalni-upanijski organ uprave u ~ijem se sustavu nalazi ta uprava odnosno ustanova. (3) O albi protiv prvostupanjskih rje{enja organizacionih jedinica kantonalnih-upanijskih organa uprave i kantonalnihupanijskih ustanova, koje su osnovane van sjedi{ta kantonalnog-upanijskog organa uprave i kantonalne-upanijske ustanove, sa zadatkom da obavljaju odre|ene upravne poslove iz nadlenosti kantonalnog-upanijskog organa uprave i kantonalne-upanijske ustanove, rje{ava kantonalni-upanijskih organ uprave i kantonalna-upanijska ustanova kojoj pripada ta organizaciona jedinica. (4) O albi protiv prvostupanjskih rje{enja kantonalnihupanijskih organa uprave i kantonalnih-upanijskih ustanova donesenih na temelju federalnih zakona i drugih federalnih propisa, rje{ava nadleni federalni organ uprave odnosno federalna ustanova iz odgovaraju}e upravne oblasti. (5) O albi protiv prvostupanjskih rje{enja federalne uprave odnosno federalne ustanove koje se nalaze u sastavu federalnog organa uprave, rje{ava federalni organ uprave u ~ijem se sastavu nalazi ta uprava odnosno ustanova.
(6) O albi protiv prvostupanjskih rje{enja organizacionih jedinica federalnih organa uprave i federalnih ustanova, koje su osnovane van sjedi{ta federalnog organa uprave i federalne ustanove, s zadatkom da obavljaju odre|ene upravne poslove iz nadlenosti federalnog organa uprave i federalne ustanove, rje{ava federalni organ uprave i federalna ustanova kome pripada ta organizaciona jedinica. (7) O albi protiv prvostupanjskih rje{enja federalnih organa uprave i federalne ustanove, rje{ava federalni organ odre|en federalnim zakonom. ^lanak 225. (1) O albi protiv rje{enja donesenog na osnovu ~lanka 201. ili 202. ovog zakona, rje{ava organ koji je nadlean za rje{avanje po albi protiv rje{enja organa koji je izdao (~lanak 201), odnosno donio (~lanak 202.) pobijano rje{enje, ako posebnim propisom nije odre|eno da o albi rje{ava drugi organ.U ovim slu~ajevima drugostupanjski organ moe samo poni{titi pobijano rje{enje, a ne moe ga izmijeniti. (2) Ako je organ koji je prema stavku 1. ovog ~lanka imao da rje{ava o albi dao suglasnost, odobrenje ili potvrdu na prvostupanjsko rje{enje, o albi rje{ava organ odre|en zakonom, a ako takav organ nije odre|en, protiv ovakvog rje{enja moe se neposredno pokrenuti upravni spor kod nadlenog suda. ^lanak 226. (1) O albi protiv prvostupanjskog rje{enja koje donosi poduze}e (dru{tvo), ustanova ili druga pravna osoba rje{ava organ odre|en statutom odnosno drugim op}im aktom tih pravnih osoba, ako zakonom nije propisano da o albi rje{ava drugi organ. (2) O albi protiv prvostupanjskog rje{enja institucije koja ima javne ovlasti, rje{ava organ odre|en statutom te institucije, ako zakonom kojim je data javna ovlast nije propisano da o albi rje{ava organ uprave odnosno drugi organ. (3) Ako za rje{avanje o albi nije odre|en organ u smislu odredaba st. 1. i 2. ovog ~lanka, o albi rje{ava organ uprave nadlean za odgovaraju}u upravnu oblast. 3. Rok za albu ^lanak 227. (1) @alba protiv rje{enja se podnosi u roku od 15 dana, ako zakonom nije druga~ije odre|eno. (2) Rok za albu za svaku osobu i za svaki organ kojima se rje{enje dostavlja ra~una se od dana dostavljanja rje{enja. ^lanak 228. (1) U toku roka za albu rje{enje se ne moe izvr{iti. Kad je alba propisno izjavljena, rje{enje se ne moe izvr{iti sve dok se rje{enje koje je doneseno po albi ne dostavi stranci. (2) Iznimno, rje{enje se moe izvr{iti u albenom roku, kao i po{to je alba izjavljena, ako je to zakonom predvi|eno ili ako je rije~ o poduzimanju hitnih mjera (~lanak 139. stavak 1. to~ka 4.), ili ako bi usljed odga|anja izvr{enja bila nanesena kojoj stranci {teta koja se ne bi mogla popraviti. U posljednjem slu~aju moe se traiti odgovaraju}e osiguranje od stranke u ~ijem se interesu provodi izvr{enje i ovim osiguranjem uvjetovati izvr{enje. 4. Sadraj albe ^lanak 229. (1) U albi se mora navesti rje{enje koje se pobija, ozna~uju}i naziv organa koji ga je donio, i broj i datum rje{enja. Dovoljno je da alilac izloi u albi u kom je pogledu nezadovoljan rje{enjem, ali albu ne mora posebno obrazloiti. (2) U albi se mogu iznositi nove ~injenice i novi dokazi, ali je alilac duan da obrazloi zbog ~ega ih nije iznio u prvostupanjskom postupku.
Broj 2 - Strana 58
(3) Ako su u albi iznesene nove ~injenice i novi dokazi, a u postupku sudjeluju dvije ili vi{e stranaka sa suprotnim interesima, albi se prilae jo{ i onoliko prepisa albi koliko ima takvih stranaka. U takvom slu~aju organ dostavlja svakoj takvoj stranci prepis albe i ostavlja joj rok da se o novim ~injenicama i dokazima izjasni. Ovaj rok ne moe biti kra}i od osam, ni dui od 15 dana. 5. Predavanje albe ^lanak 230. (1) @alba se neposredno predaje ili {alje po{tom organu koji je donio prvostupanjsko rje{enje. (2) Ako je alba predata ili poslata neposredno drugostupanjskom organu, on je odmah {alje organu prvog stupnja. (3) @alba predata ili poslata neposredno drugostupanjskom organu u pogledu roka, smatra se kao da je predata prvostupanjskom organu. 6. Rad prvostupanjskog organa po albi ^lanak 231. (1) Organ prvog stupnja ispituje da li je alba dopu{tena, pravovremena i izjavljena od ovla{tene osobe. (2) Nedopu{tenu, nepravovremenu ili od neovla{tene osobe izjavljenu albu organ prvog stupnja, odbacit }e svojim rje{enjem. (3) Pravovremenost albe koja je predata ili poslata neposredno drugostupanjskom organu, organ prvog stupnja cijeni prema danu kad je predata, odnosno poslata drugostupanjskom organu. (4) Protiv rje{enja kojim je alba odba~ena na osnovu stavka 2. ovog ~lanka, stranka ima pravo albe. Ako organ koji rje{ava o albi na|e da je alba opravdana rije{it }e ujedno i o albi koja je bila odba~ena. ^lanak 232. (1) Ako organ prvog stupnja koji je donio rje{enje na|e da je alba opravdana, a nije potrebno provoditi novi ispitni postupak, moe stvar rije{iti druga~ije i novim rje{enjem zamijeniti rje{enje koje se albom pobija. (2) Protiv novog rje{enja stranka ima pravo albe. ^lanak 233. (1) Ako organ koji je donio rje{enje na|e povodom albe da je provedeni postupak bio nepotpun, a da je to moglo uticati na rje{avanje stvari, on je duan postupak upotpuniti u skladu s odredbama ovog zakona. (2) Organ koji je donio rje{enje upotpunit }e postupak i onda kad alilac iznese u albi takve ~injenice i dokaze koji bi mogli uticati na druga~ije rje{enje stvari, ako je aliocu morala biti data mogu}nost da sudjeluje u postupku koji je prethodio dono{enju rje{enja, a ta mu mogu}nost nije bila data, ili mu je bila data, a on je propustio da je koristi, ali je u albi opravdao to propu{tanje. (3) Prema rezultatu dopunjenog postupka, organ koji je donio rje{enje moe u granicama zahtjeva stranke stvar rije{iti druga~ije i novim rje{enjem zamijeniti rje{enje koje se albom pobija. (4) Protiv novog rje{enja stranka ima pravo albe. ^lanak 234. Kad je rje{enje doneseno bez prethodno provedenog posebnog ispitnog postupka koji je bio obvezan, ili kad je doneseno po ~lanku 139. stavak 1. to~. 1., 2. i 3. ovog zakona, ali stranci nije bila data mgu}nost da se izjasni o ~injenicama i okolnostima koje su od vanosti za dono{enje rje{enja, a stranka u albi trai da se ispitni postupak provede, odnosno da joj se prui mogu}nost da se izjasni o takvim ~injenicama i okolnostima, prvostupanjski organ je duan da provede taj postupak.
Nakon provo|enja postupka prvostupanjski organ moe uvaiti zahtjev iz albe i donijeti novo rje{enje. ^lanak 235. (1) Kad organ koji je donio rje{enje na|e da je podnesena alba dopu{tena, pravovremena i izjavljena od ovla{tene osobe, a nije sukladno odredbama ~l. 232. do 234. ovog zakona novim rje{enjem zamijenio rje{enje koje se albom pobija, duan je, bez odga|anja, a najkasnije u roku od osam dana od dana prijema albe, poslati albu organu nadlenom za rje{avanje o albi. (2) Uz albu je duan priloiti sve spise koji se odnose na predmet. 7. Rje{avanje drugostupanjskog organa o albi ^lanak 236. (1) Ako je alba nedopu{tena, nepravovremena ili izjavljena od neovla{tene osobe, a prvostupanjski organ je propustio da je zbog toga odbaci, odbacit }e je rje{enjem organ koji je nadlean za rje{avanje o albi. (2) Ako albu ne odbaci, drugostupanjski organ uzima predmet u rje{avanje. (3) Drugostupanjski organ moe odbiti albu, poni{titi rje{enje u cijelosti ili djelimi~no, ili ga izmijeniti. ^lanak 237. (1) Drugostupanjski organ }e odbiti albu kad utvrdi da je postupak koji je rje{enju prethodio pravilno proveden i da je rje{enje pravilno i na zakonu zasnovano, a alba neosnovana. (2) Drugostupanjski organ }e odbiti albu i kad na|e da je u prvostupanjskom postupku bilo nedostataka, ali da su oni takvi da nisu mogli uticati na rje{enje stvari. (3) Kad drugostupanjski organ na|e da je prvostupanjsko rje{enje na zakonu zasnovano, ali zbog drugih razloga, a ne zbog onih koji su u rje{enju navedeni, on }e u svom rje{enju izloiti te razloge, a albu odbiti. ^lanak 238. (1) Ako drugostupanjski organ utvrdi da je u prvostupanjskom postupku u~injena nepravilnost koja ~ini rje{enje ni{tavim (~lanak 264.) proglasit }e takvo rje{enje ni{tavim, kao i onaj dio postupka koji je obavljen poslije te nepravilnosti. (2) Ako drugostupanjski organ utvrdi da je prvostupanjsko rje{enje donio nenadlean organ, poni{tit }e to rje{enje po slubenoj dunosti i dostaviti predmet nadlenom organu na rje{avanje. ^lanak 239. (1) Ako drugostupanjski organ utvrdi da su u prvostupanjskom postupku ~injenice nepotpuno ili pogre{no utvr|ene, da se u postupku nije vodilo ra~una o pravilima postupka koja bi bila od uticaja na rje{enje stvari, ili da je dispozitiv pobijanog rje{enja nejasan ili je u protivrje~nosti s obrazloenjem, on }e upotpuniti postupak i otkloniti izloene nedostatke bilo sam, bilo preko prvostupanjskog organa ili kog drugog zamoljenog organa, a ti organi su duni postupiti po traenju drugostupanjskog organa. Ako drugostupanjski organ na|e da se na podlozi ~injenica utvr|enih u upotpunjenom postupku stvar mora rije{iti druga~ije nego {to je rije{ena prvostupanjskim rje{enjem, on }e svojim rje{enjem poni{titi prvostupanjsko rje{enje i sam rije{iti stvar. (2) Ako drugostupanjski organ na|e da }e nedostatke prvostupanjskog postupka bre i ekonomi~nije otkloniti prvostupanjski organ, on }e svojim rje{enjem poni{titi prvostupanjsko rje{enje i vratiti predmet prvostupanjskom organu na ponovni postupak. U tom slu~aju drugostupanjski organ je duan svojim rje{enjem da ukae prvostupanjskom organu u kom pogledu treba upotpuniti postupak, a prvostupanjski organ je duan u svemu da postupi po drugostupanjskom rje{enju i bez odga|anja, a najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema predmeta, da
Broj 2 - Strana 59
donese novo rje{enje. Protiv novog rje{enja stranka ima pravo albe. ^lanak 240. (1) Ako drugostupanjski organ utvrdi da su u prvostupanjskom rje{enju pogre{no ocijenjeni dokazi, da je iz utvr|enih ~injenica izveden pogre{an zaklju~ak glede ~injeni~nog stanja, da je pogre{no primijenjen pravni propis na temelju koga se rje{ava stvar, da je u istoj upravnoj stvari ve} jednom poni{teno prvostupanjsko rje{enje, a posebno ako prvostupanjski organ nije u svemu postupio po drugostupanjskom rje{enju ili ako na|e da je na temelju slobodne ocjene trebalo donijeti druga~ije rje{enje, on }e svojim rje{enjem poni{titi prvostupanjsko rje{enje i sam rije{iti stvar. (2) Ako drugostupanjski organ utvrdi da je rje{enje pravilno glede utvr|enih ~injenica i u pogledu primjene zakona, ali da se cilj zbog koga je rje{enje doneseno moe posti}i i drugim sredstvima povoljnijim za stranku, izmijenit }e prvostupanjsko rje{enje u tom smislu. ^lanak 241. (1) Radi pravilnog rje{enja stvari drugostupanjski organ moe povodom albe izmijeniti prvostupanjsko rje{enje u korist alioca i mimo zahtjeva postavljenog u albi, a u okviru zahtjeva postavljenog u prvostupanjskom postupku, ako se tim ne vrije|a pravo druge osobe. (2) S istim ciljem drugostupanjski organ moe povodom albe izmijeniti prvostupanjsko rje{enje na {tetu alioca, ali samo iz nekog od razloga predvi|enih u ~l. 260., 263. i 264. ovog zakona. ^lanak 242. (1) Odredbe ovog zakona koje se odnose na rje{enje, sukladno se primjenjuju i na rje{enja koja se donose po albi. (2) U obrazloenju drugostupanjskog rje{enja moraju se ocijeniti i svi navodi albe. Ako je ve} prvostupanjski organ u obrazloenju svog rje{enja pravilno ocijenio navode koji se u albi iznose, drugostupanjski organ se moe u svom rje{enju samo pozvati na razloge iznesene u prvostupanjskom rje{enju. 8. @alba kad prvostupanjsko rje{enje nije doneseno u zakonskom roku ^lanak 243. (1) Ako je albu izjavila stranka po ~ijem zahtjevu prvostupanjski organ nije donio rje{enje u zakonskom roku(~lanak 216. st. 1. i 2), drugostupanjski organ je duan odmah, a najkasnije u roku od tri dana od prijema albe traiti da mu prvostupanjski organ odmah dostavi sve spise predmeta i da pismeno iznese razloge zbog kojih rje{enje nije doneseno u roku. Prvostupanjski organ je obvezan postupiti po tom traenju u roku koji odredi drugostupanjski organ s tim da taj rok ne moe biti dui od pet dana. Ako drugostupanjski organ na|e da rje{enje nije doneseno u roku zbog opravdanih razloga, ili zbog krivice stranke, odredit }e prvostupanjskom organu rok za dono{enje rje{enja, koji ne moe biti dui od 15 dana i vratiti mu sve spise predmeta na rje{avanje. (2) Ako drugostupanjski organ na|e da razlozi zbog kojih rje{enje nije doneseno u roku nisu opravdani, on }e rije{iti stvar prema spisima predmeta i donijet }e svoje rje{enje, ako je to mogu}e, a ako se stvar ne moe rije{iti prema spisima predmeta, sam }e provesti postupak i svojim rje{enjem rije{iti stvar. Izuzetno, ako drugostupanjski organ na|e da }e postupak bre i ekonomi~nije provesti prvostupanjski organ, naloit }e tom organu da to u~ini i da mu prikupljene podatke dostavi u odre|enom roku koji ne moe biti dui od osam dana, a prvostupanjski organ je obvezan postupiti po tom traenju. Nakon {to prvostupanjski organ dostavi traene podatke i dokaze, drugostupanjski organ
}e odmah rije{iti stvar. Rje{enje drugostupanjskog organa doneseno po ovoj odredbi je kona~no. 9. Rok za dono{enje rje{enja po albi ^lanak 244. (1) Rje{enje po albi mora se donijeti i dostaviti stranci {to prije, a najkasnije u roku od 30 dana ra~unaju}i od dana predaje albe, ako posebnim propisom nije odre|en kra}i rok. (2) Ako stranka odustane od albe, postupak po albi obustavlja se zaklju~kom. 10. Dostavljanje drugostupanjskog rje{enja ^lanak 245. Organ koji je rije{io stvar u drugom stupnju {alje, po pravilu, svoje rje{enje sa spisima predmeta prvostupanjskom organu, koji je duan da rje{enje dostavi strankama u roku od pet dana od dana prijema spisa. B) IZVANREDNI PRAVNI LIJEKOVI XV - OBNOVA POSTUPKA 1. Pokretanje obnove postupka ^lanak 246. Postupak okon~an rje{enjem ili zaklju~kom protiv koga nema redovnog pravnog lijeka u upravnom postupku (kona~no u upravnom postupku) obnovit }e se: 1) ako se sazna za nove ~injenice, ili se na|e ili stekne mogu}nost da se upotrijebe novi dokazi koji bi, sami ili u svezi s ve} izvedenim i upotrijebljenim dokazima, mogli dovesti do druga~ijeg rje{enja, da su te ~injenice, odnosno dokazi bili izneseni ili upotrijebljeni u ranijem postupku; 2) ako je rje{enje doneseno na podlozi lane isprave ili lanog iskaza svjedoka ili vje{taka, ili ako je do{lo kao posljedica kakvog djela kanjivog po kaznenom zakonu; 3) ako se rje{enje temelji na presudi donesenoj u kaznenom postupku ili u postupku o privrednom prestupu, a ta presuda je pravomo}no ukinuta; 4) ako je rje{enje povoljno za stranku doneseno na temelju neistinitih navoda stranke kojima je organ koji je vodio postupak bio doveden u zabludu; 5) ako se rje{enje organa koji je vodio postupak temelji na nekom prethodnom pitanju, a nadleni organ je to pitanje kasnije rije{io u bitnim to~kama druga~ije; 6) ako je u dono{enju rje{enja u~estvovala slubena osoba koja je po zakonu morala biti izuzeta; 7) ako je rje{enje donijela slubena osoba nadlenog organa koja nije bila ovla{tena za njegovo dono{enje; 8) ako kolegijalni organ koji je donio rje{enje nije rje{avao u sastavu predvi|enom vae}im propisima ili ako za rje{enje nije glasala propisana ve}ina; 9) ako osobi koja je trebala da sudjeluje u svojstvu stranke nije bila data mogu}nost da sudjeluje u postupku; 10) ako stranku nije zastupao zakonski zastupnik, a po zakonu je trebalo da je zastupa; 11) ako osobi koja je sudjelovala u postupku nije bila data mogu}nost da se pod uvjetima iz ~lanka 16. ovog zakona slui svojim jezikom. ^lanak 247. (1) Obnovu upravnog postupka moe traiti stranka, a organ koji je donio rje{enje kojim je postupak okon~an, moe pokrenuti obnovu postupka po slubenoj dunosti. (2) Zbog okolnosti navedenih u ~lanku 246. to~. 1, 6, 7, 8. i 11. ovog zakona, stranka moe traiti obnovu postupka samo ako
Broj 2 - Strana 60
bez svoje krivice nije bila u stanju da u ranijem postupku iznese okolnosti zbog kojih trai obnovu. (3) Iz razloga navedenih u ~lanku 246. to~. 6. do 11. ovog zakona, stranka ne moe traiti obnovu postupka, ako je taj razlog bio bez uspjeha iznesen u ranijem postupku. (4) Tuilac moe traiti obnovu postupka pod istim uvjetima kao i stranka. ^lanak 248. Ako je rje{enje po kome se trai obnova upravnog postupka bilo predmet upravnog spora, obnova se moe dozvoliti samo zbog onih ~injenica koje je organ utvrdio u ranijem upravnom postupku, a ne i zbog ~injenica koje je utvrdio sud u svom postupku. ^lanak 249. (1) Stranka moe traiti obnovu postupka u roku od 30 dana, i to: 1) u slu~aju iz ~lanka 246. to~ka 1. - od dana kad je stranka mogla iznijeti nove ~injenice, odnosno upotrijebiti nove dokaze; 2) u slu~aju iz ~lanka 246. to~. 2. i 3. - od dana kad je stranka saznala za pravomo}nu presudu u kaznenom postupku, ili u postupku o privrednom prestupu, a ako se postupak ne moe provesti, od dana kad je saznala za obustavu tog postupka ili za okolnosti zbog kojih se postupak ne moe pokrenuti, odnosno za okolnosti zbog kojih nema mogu}nosti za kazneno gonjenje, odnosno za gonjenje za privredni prijestup; 3) u slu~aju iz ~lanka 246. to~ka 5. - od dana kad je stranka mogla upotrijebiti novi akt (presudu, rje{enje); 4) u slu~aju iz ~lanka 246. to~. 4, 6, 7. i 8. - od dana kad je stranka saznala za razlog obnove; 5) u slu~aju iz ~lanka 246. to~. 9, 10. i 11. - od dana kad je rje{enje dostavljeno stranci. (2) Ako bi rok odre|en u stavku 1. ovog ~lanka, po~eo te}i prije nego {to je rje{enje postalo kona~no u upravnom postupku, taj }e se rok ra~unati od dana kad rje{enje postane kona~no, odnosno od dostavljanja kona~nog rje{enja nadlenog organa. (3) Nakon proteka roka od pet godina od dostavljanja kona~nog rje{enja stranci obnova se ne moe traiti niti se moe pokrenuti po slubenoj dunosti. (4) Iznimno, i poslije roka od pet godina, obnova se moe traiti, odnosno pokrenuti samo iz razloga navedenih u ~lanku 246. to~. 2, 3. i 5. ovog zakona. ^lanak 250. (1) Upravni postupak moe se obnoviti iz razloga navedenih u ~lanku 246. to~ka 2. ovog zakona i ako se kazneni postupak ne moe provesti, ili ako postoje okolnosti zbog kojih se postupak ne moe pokrenuti. (2) Prije dono{enja zaklju~ka o obnovi upravnog postupka iz razloga navedenih u ~lanku 246. to~ka 2. ovog zakona, slubena osoba }e od organa nadlenog za kazneno gonjenje zatraiti obavje{tenje o tome da li je kazneni postupak obustavljen, odnosno da li postoje okolnosti zbog kojih se postupak ne moe pokrenuti. Slubena osoba ne mora zatraiti takvo obavje{tenje ako je nastupila zastarjelost kaznenog gonjenja ili ako je nastupila smrt lica na ~iju se kaznenu odgovornost ukazuje u zahtjevu za obnovu upravnog postupka, odnosno ako okolnosti zbog kojih se postupak ne moe pokrenuti sama slubena osoba moe sa sigurno{}u utvrditi. ^lanak 251. Stranka je duna u prijedlogu za obnovu postupka u~initi vjerojatnim okolnosti na kojim temelji prijedlog, kao i okolnost da je prijedlog stavljen u zakonskom roku.
2. Rje{avanje o obnovi postupka ^lanak 252. (1) Prijedlog za obnovu postupka stranka predaje ili {alje organu koji je o predmetu rje{avao u prvom stupnju ili organu koji je donio rje{enje kojim je postupak okon~an. (2) O prijedlogu za obnovu postupka rje{ava onaj organ koji je donio rje{enje kojim je postupak okon~an. (3) Kad se obnova trai po rje{enju koje je doneseno u drugom stupnju, prvostupanjski organ koji primi prijedlog za obnovu priklju~it }e spise predmeta prijedlogu i poslat }e organu koji je rje{avao u drugom stupnju odmah, a najkasnije u roku od tri dana od dana prijema prijedloga. ^lanak 253. (1) Kad organ koji je nadlean za rje{avnaje o prijedlogu za obnovu primi prijedlog, duan je da ispita da li je prijedlog pravovremen i izjavljen od strane ovla{tene osobe i da li je okolnost na kojoj se prijedlog temelji u~injena vjerovatnom. (2) Ako uvjeti iz stavka 1. ovog ~lanka nisu ispunjeni, nadleni organ }e svojim zaklju~kom odbaciti prijedlog. (3) Ako su uvjeti iz stavka 1. ovog ~lanka ispunjeni, nadleni organ }e ispitati da li su okolnosti, odnosno dokazi koji se iznose kao razlog za obnovu takvi da bi mogli dovesti do druga~ijeg rje{enja, pa ako utvrdi da nisu, odbit }e prijedlog svojim rje{enjem. ^lanak 254. (1) Ako nadleni organ ne odbaci niti odbije prijedlog za obnovu na temelju ~lanka 253. ovog zakona, donijet }e zaklju~ak da se obnova postupka dozvoljava i odredit }e u kome }e se opsegu postupak obnoviti. Ako se obnova postupka pokre}e po slubenoj dunosti, nadleni organ donijet }e zaklju~ak kojim se obnova dozvoljava, ako prethodno utvrdi da su za obnovu ispunjeni zakonski uvjeti. Ranije radnje u postupku na koje ne utje~u razlozi obnove ne}e se ponavljati. (2) Kad je to prema okolnostima slu~aja mogu}e, a u interesu je ubrzanja postupka, nadleni organ moe, ~im utvrdi postojanje uvjeta za obnovu, prije}i na one radnje postupka koje se imaju obnoviti ne donose}i poseban zaklju~ak kojim se obnova dozvoljava. (3) Kad o prijedlogu za obnovu odlu~uje drugostupanjski organ, on }e sam izvr{iti potrebne radnje u obnovljenom postupku, a izninmo, ako na|e da }e te radnje bre i ekonomi~nije izvr{iti prvostupanjski organ, naloit }e mu da to u~ini i da mu materijal o tome dostavi u odre|enom roku koji ne moe biti dui od osam dana. Prvostupanjski organ je obvezan postupiti po nalogu drugostupanjskog organa. ^lanak 255. Na podlozi podataka pribavljenih u prija{njem i u obnovljenom u pravnom postupku, nadleni organ donosi rje{enje o stvari koja je bila predmet obnove postupka, i njime moe prija{nje rje{enje koje je bilo predmet obnove ostaviti na snazi ili ga zamijeniti novim rje{enjem. U ovom drugom slu~aju, a s obzirom na sve okolnosti pojedinog slu~aja, organ moe prija{nje rje{enje poni{titi ili ukinuti. ^lanak 256. (1) Protiv zaklju~ka donesenog o prijedlogu za obnovu postupka, kao i protiv rje{enja donesenog u obnovljenom postupku, moe se izjaviti alba samo kad je taj zaklju~ak, odnosno rje{enje donio prvostupanjski organ. (2) Ako je zaklju~ak ili rje{enje u obnovi postupka donio drugostupanjski organ, protiv tog zaklju~ka odnosno rje{enja moe se neposredno pokrenuti upravni spor kod nadlenog suda.
Broj 2 - Strana 61
^lanak 257. (1) Prijedlog za obnovu postupka, po pravilu, ne odga|a izvr{enje rje{enja po kome se obnova trai, ali organ koji je nadlean za odlu~ivanje o prijedlogu za obnovu postupka,ako smatra da }e prijedlog za obnovu biti uvaen, moe po slubenoj dunosti ili na zahtjev stranke rije{iti da se odgodi izvr{enje dok se ne odlu~i o pitanju obnove postupka. (2) Zaklju~ak kojim se dopu{ta obnova postupka odga|a izvr{enje rje{enja protiv koga je obnova dozvoljena. XVI - OSOBITI SLUÂJEVI PONI[TAVANJA, UKIDANJA I MIJENJANJA RJE[ENJA 1. Mijenjanje i poni{tavanje rje{enja u svezi s upravnim sporom ^lanak 258. (1) Organ protiv ~ijeg je rje{enja pravovremeno pokrenut upravni spor moe do okon~anja spora, ako uvaava sve zahtjeve tube, poni{titi ili izmijeniti svoje rje{enje iz onih razloga iz kojih bi sud mogao poni{titi takvo rje{enje, ako se time ne vrije|a pravo stranke u upravnom postupku ili tre}e osobe. (2) Rje{enje o poni{tavanju ili izmjeni rje{enja sukladno odredbi stavka 1. ovog ~lanka, organ donosi po slubenoj dunosti u momentu kad iz tube koju mu je sud dostavio na odgovor i uvidom u cijeli spis utvrdi da je tuba osnovana. (3) Rje{enje doneseno po odredbi stavka 2. ovog ~lanka dostavlja se stranci i sudu kod kojeg je pokrenut upravni spor. Rje{enje se donosi u roku koji je sud odredio za davanje odgovora na tubu, odnosno prije nego se okon~a upravni spor. 2. Zahtjev za za{titu zakonitosti ^lanak 259. (1) Protiv pravomo}nog rje{enja donesenog u stvari u kojoj se ne moe voditi upravni spor, a sudska za{tita nije osigurana ni izvan upravnog spora, tuilac ima pravo da podigne zahtjev za za{titu zakonitosti, ako smatra da je rje{enjem povrije|en zakon. (2) Zahtjev za za{titu zakonitosti po odredbi stavka 1. ovog ~lanka moe se podi}i u roku od 30 dana od dana kad je rje{enje dostavljeno tuitelju, a ako mu nije dostavljeno - u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja stranci. (3) Zahtjev za za{titu zakonitosti podie federalni tuitelj kad o zahtjevu rje{ava federalni organ, a kantonalni-upanijski tuitelj - kad o zahtjevu rje{ava kantonalni-upanijski organ odnosno gradska ili op}inska sluba za upravu. (4) O zahtjevu za za{titu zakonitosti protiv rje{enja koje je u upravnom postupku donio federalni organ uprave ili federalna ustanova, rje{ava federalni organ uprave koji je nadlean za rje{avanje po albi protiv pobijanog rje{enja,a ako takvog organa uprave nema - Vlada Federacije. (5) O zahtjevu za za{titu zakonitosti protiv rje{enja koje je u upravnom postupku donio kantonalno-upanijski organ uprave ili ustanova, odnosno gradska ili op}inska sluba za upravu, o zahtjevu za za{titu zakonitosti kantonalni-upanijski organ uprave koji je nadlean za rje{avanje po albi protiv pobijanog rje{enja,a ako takvog organa uprave nema - vlada kantonaupanije. (6) Povodom zahtjeva za za{titu zakonitosti nadleni organ moe ukinuti pobijano rje{enje ili odbiti zahtjev. Protiv rje{enja donesenog po zahtjevu za za{titu zakonitosti alba nije dopu{tena. (7) Inicijativu nadlenom tuiocu za podno{enje zahtjeva za za{titu zakonitosti moe podnijeti i stranka i druga zainteresirana osoba.
3. Poni{tavanje i ukidanje rje{enja po pravu nadzora ^lanak 260. (1) Rje{enje koje je kona~no u upravnom postupku nadleni }e organ poni{titi po pravu nadzora: 1) ako je rje{enje donio stvarno nenadleni organ, a nije rije~ o slu~aju predvi|enom u ~lanku 264. to~ka 1. ovog zakona; 2) ako je u istoj stvari ranije doneseno pravomo}no rje{enje kojim je ta upravna stvar druga~ije rije{ena; 3) ako je rje{enje donio jedan organ bez suglasnosti,potvrde, odobrenja ili mi{ljenja drugog organa, a ovo je potrebno po zakonu ili drugom propisu utemeljenom na zakonu; 4) ako je rje{enje donio mjesno nenadlean organ; 5) ako je rje{enje doneseno kao posljedica prisile, iznude, ucjene, pritiska ili druge nedopu{tene radnje. (2) Rje{enje koje je kona~no u upravnom postupku moe se ukinuti po pravu nadzora ako je njime o~igledno povrije|en materijalni zakon. U stvarima u kojima sudjeluju dvije ili vi{e stranaka sa suprotnim interesima, rje{enje se moe ukinuti samo po pristanku zainteresiranih stranaka. (3) Ako je za dono{enje rje{enja nadlean organ uprave odnosno gradska ili op}inska sluba za upravu, a rje{enje je donijelo zakonodavno tijelo ili organ izvr{ne vlasti Federacije ili kantona-upanije ili op}ine odnosno grada, takvo se rje{enje ne moe poni{titi na osnovu odredbe to~ke 1. stavka 1. ovog ~lanka, zbog toga {to ga nije donio nadleni organ. ^lanak 261. (1) Rje{enje moe poni{titi ili ukinuti po pravu nadzora drugostupanjski organ. Ako nema drugostupanjskog organa, rje{enje moe poni{titi ili ukinuti Vlada Federacije, ako se radi o rje{enju federalnog organa uprave ili federalne ustanove, odnosno vlada kantona-upanije ako se radi o rje{enju kantonalnogupanijskog organa uprave ili kantonalne - upanijske ustanove, kao i o rje{enju op}inskog na~elnika ili gradona~elnika, odnosno op}inske ili gradske slube za upravu. (2) Nadlean organ donosi rje{enje o poni{tenju rje{enja po slubenoj dunosti, na zahtjev stranke, tuioca ili ombudsmana, a rje{enje o ukidanju po slubenoj dunosti ili na zahtjev tuioca ili ombudsmana. (3) Rje{enje o poni{tenju na temelju to~. 1, 2. i 3. stavka 1. ~lanka 260. ovog zakona, moe se donijeti u roku od pet godina, a na temelju to~ke 4. stavka 1. tog ~lanka - u roku od jedne godine od dana kad je rje{enje postalo kona~no u upravnom postupku. (4) Rje{enje o poni{tenju rje{enja na temelju ~lanka 260. stavak 1. to~ka 5. ovog zakona, moe se donijeti bez obzira na rokove utvr|ene u stavku 3. ovog ~lanka. (5) Rje{enje o ukidanju na temelju stavka 2. ~lanka 260. ovog zakona moe se donijeti u roku od jedne godine od dana kad je rje{enje postalo kona~no u upravnom postupku. (6) Protiv rje{enja donesenog na osnovu ~lanka 260. ovog zakona,nije dopu{tena alba, ve} se protiv njega moe neposredno pokrenuti upravni spor kod nadlenog suda. 4. Ukidanje i mijenjanje pravomo}nog rje{enja uz pristanak ili na zahtjev stranke ^lanak 262. (1) Ako je pravomo}nim rje{enjem stranka stekla neko pravo, a organ koji je donio to rje{enje smatra da je u tom rje{enju nepravilno primijenjen materijalni zakon, moe rje{enje ukinuti ili izmijeniti radi njegovog uskla|ivanja sa zakonom samo ako stranka koja je na temelju tog rje{enja stekla pravo na to pristane i ako se time ne vrije|a pravo tre}e osobe. Pristanak stranke je
Broj 2 - Strana 62
obvezan i za izmjenu na {tetu stranke pravomo}nog rje{enja kojim je stranci odre|ena obveza. (2) Pod uvjetima iz stavka 1. ovog ~lanka, a na zahtjev stranke, moe se ukinuti ili izmijeniti i pravomo}no rje{enje koje je nepovoljno po stranku. Ako organ na|e da nema potrebe da se rje{enje ukine ili izmijeni, duan je da o tome obavijesti stranku. (3) Izmjena rje{enja na temelju ovog ~lanka djeluje samo ubudu}e. (4) Rje{enje na osnovu st. 1. i 2. ovog ~lanka, donosi prvostupanjski organ koji je donio rje{enje, a drugostupanjski organ samo kad je svojim rje{enjem odlu~io o stvari. Ako je taj organ ukinut ili je prestao biti nadlean u stvari o kakvoj je rije~, rje{enje donosi organ koji je za tu stvar nadlean u vrijeme dono{enja rje{enja. (5) @alba protiv novog rje{enja donesenog na osnovu ovog ~lana dopu{tena je samo ako je to rje{enje donio prvostupanjski organ. Ako je rje{enje donio drugostupanjski organ, odnosno ako je rje{enje prvostupanjskog organa kona~no, protiv tog rje{enja moe se pokrenuti upravni spor. 5. Izvanredno ukidanje rje{enja ^lanak 263. (1) Izvr{no rje{enje moe se ukinuti ako je to potrebno radi otklanjanja te{ke i neposredne opasnosti po ivot i zdravlje ljudi, javnu sigurnost, javni mir i poredak ili javni moral, ili radi otklanjanja poreme}aja u privredi, ako se to ne bi moglo uspje{no otkloniti drugim sredstvima, kojima bi se manje diralo u ste~ena prava. Rje{enje se moe ukinuti i samo djelimi~no, u opsegu koliko je neophodno da se opasnost otkloni ili za{tite navedeni javni interesi. (2) Ako je rje{enje donio prvostupanjski organ, to rje{enje moe, u smislu stavka 1. ovog ~lanka, ukinuti drugostupanjski organ,a ako drugostupanjskog organa nema - odgovaraju}i organ iz stavka 1. ~lanka 261. ovog zakona. (3) Protiv rje{enja kojim se izvr{no rje{enje ukida dopu{tena je alba samo kad je to rje{enje donio prvostupanjski organ. U protivnom protiv takvog rje{enja moe se neposredno pokrenuti upravni spor kod nadlenog suda. (4) Stranka koja usljed ukidanja rje{enja trpi {tetu ima pravo na naknadu samo stvarne {tete. Za rje{avanje o zahtjevu za naknadu {tete nadlean je u prvom stepenu sud koji bi po Zakonu o upravnim sporovima bio nadlean za rje{avnje upravnog spora protiv rje{enja donesenog na temelju ovog ~lanka. O visini naknade {tete ovaj sud rje{ava po op}im pravilima o naknadi {tete uzimaju}i u obzir sve okolnosti slu~aja. 6. Ogla{avanje rje{enja ni{tavim ^lanak 264. Ni{tavim se ogla{ava rje{enje: 1) koje je u upravnom postupku doneseno u stvari iz sudske nadlenosti ili u stvari o kojoj se uop}e ne moe rje{avati u upravnom postupku; 2) koje bi svojim izvr{enjem moglo prouzrokovati neko djelo kanjivo po kaznenom zakonu; 3) ~ije izvr{enje uop}e nije mogu}e; 4) koje je donio organ bez prethodnog zahtjeva stranke (~lanak 124.), a na koje rje{enje stranka nije naknadno izri~ito ili pre}utno pristala; 5) koje sadri nepravilnost koja je po nekoj izri~itoj zakonskoj odredbi predvi|ena kao razlog ni{tavosti. ^lanak 265. (1) Rje{enje se moe u svako doba oglasiti ni{tavim po slubenoj dunosti ili po prijedlogu stranke ili tuioca ili ombudsmana.
(2) Rje{enje se moe oglasiti ni{tavim u cijelosti ili djelimi~no. (3) Rje{enje ogla{ava ni{tavim organ koji ga je donio ili drugostupanjski organ, a ako drugostupanjskog organa nema odgovaraju}i organ iz stavka 1. ~lanka 261. ovog zakona. (4) Protiv rje{enja kojim se neko rje{enje ogla{ava ni{tavim ili se odbija prijedlog stranke ili tuioca ili ombudsmana za ogla{avanje rje{enja ni{tavim, dopu{tena je alba. Ako nema organa koji rje{ava o albi, protiv takvog rje{enja moe se neposredno pokrenuti upravni spor kod nadlenog suda. 7. Pravne posljedice poni{tavanja i ukidanja ^lanak 266. (1) Poni{tavanjem rje{enja i ogla{avanjem rje{enja ni{tavim, poni{tavaju se i pravne posljedice koje je takvo rje{enje proizvelo. (2) Ukidanjem rje{enja ne poni{tavaju se pravne posljedice koje je rje{enje ve} proizvelo do dana ukidanja, ali se onemogu}ava daljnje proizvo|enje pravnih posljedica ukinutog rje{enja. (3) Organ koji sazna za rje{enje kojim je povrije|en zakon, a povreda moe biti razlog za obnovu postupka, odnosno za poni{tavanje, ukidanje ili mijenjanje rje{enja, duan je bez odga|anja da o tome obavijesti organ nadlean za pokretanje postupka i dono{enje rje{enja.
ÊTVRTI DIO
XVII - IZVR[ENJE RJE[ENJA I ZAKLJUÂKA 1. Op}e odredbe ^lanak 267. (1) Rje{enje doneseno u upravnom postupku izvr{uje se po{to postane izvr{no. (2) Prvostupanjsko rje{enje postaje izvr{no: 1) istekom roka za albu, ako alba nije izjavljena; 2) dostavom stranci, ako alba nije dopu{tena; 3) dostavom stranci, ako alba ne odga|a izvr{enje; 4) dostavom stranci rje{enja kojim se alba odbacuje ili odbija. (3) Drugostupanjsko rje{enje kojim je izmijenjeno prvostupanjsko rje{enje postaje izvr{no kad se dostavi stranci. (4) Ako je u rje{enju odre|eno da se radnja koja je predmet izvr{enja moe izvr{iti u ostavljenom roku, rje{enje postaje izvr{no istekom tog roka. Ako rje{enjem nije odre|en rok za izvr{enje radnje, rje{enje postaje izvr{no u roku od 15 dana od dana dono{enja rje{enja. Rje{enjem ostavljeni rok za izvr{enje rje{enja, odnosno propisani rok od 15 dana za izvr{enje po~inje da te~e od dana kad rje{enje, u smislu st. 2. i 3. ovog ~lanka, postane izvr{no. (5) Izvr{enje se moe provesti i na temelju zaklju~enog poravnanja, ali samo protiv osobe koja je u~estvovala u zaklju~ivanju poravnanja. (6) Ako se rje{enje odnosi na dvije ili vi{e stranaka koje u postupku u~estvuju sa istovjetnim zahtjevima, alba koju podnese bilo koja od tih stranaka, spre~ava izvr{nost rje{enja. (7) Nakon isteka roka od pet godina od dana kad je rje{enje postalo izvr{no, ne moe se traiti njegovo izvr{enje. ^lanak 268. (1) Zaklju~ak donesen u upravnom postupku izvr{uje se po{to postane izvr{an.
Broj 2 - Strana 63
(2) Zaklju~ak protiv koga se ne moe izjaviti posebna alba, kao i onaj zaklju~ak protiv koga se moe izjaviti posebna alba koja ne odga|a izvr{enje zaklju~ka, postaje izvr{an priop}enjem, odnosno dostavom stranci. (3) Kad je zakonom ili samim zaklju~kom odre|eno da alba odga|a izvr{enje zaklju~ka, zaklju~ak postaje izvr{an istekom roka za albu, ako alba nije izjavljena, a ako je izjavljena dostavljanjem stranci rje{enja kojim se alba odbacuje ili odbija. (4) U ostalim slu~ajevima zaklju~ak postaje izvr{an pod uvjetima propisanim za izvr{nost rje{enja u ~lanku 267. st. 3, 4. i 6. ovog zakona. (5) Odredbe ovog zakona o izvr{enju rje{enja vae i za izvr{enje zaklju~ka. ^lanak 269. Izvr{enje rje{enja donesenog u upravnom postupku provodi se radi ostvarivanja nov~anih potraivanja ili nenov~anih obveza. ^lanak 270. (1) Kad postoji mugu}nost da se izvr{enje provede na vi{e na~ina i primjenom raznih sredstava, izvr{enje }e se provesti na onaj na~in i primjenom onog sredstva koje dovodi do cilja, a koje je po izvr{enika najblae. (2) Nedjeljom i u dane praznika kada se ne radi, kao i no}u, radnje izvr{enja mogu se provoditi samo iznimno i to ako postoji opasnost od nastanka znatne {tete i ako je organ koji provodi izvr{enje izdao za to pismeni nalog. ^lanak 271. (1) Izvr{enje se provodi protiv osobe koja je obvezna da ispuni obvezu (izvr{enik), odnosno njegovih nasljednika ili pravnih slijednika. (2) Izvr{enje se provodi po slubenoj dunosti ili na prijedlog stranke. (3) Po slubenoj dunosti izvr{enje se provodi kad to nalae javni interes. Izvr{enje koje je u interesu stranke provodi se na prijedlog stranke (trailac izvr{enja). ^lanak 272. (1) Izvr{enje rje{enja provodi se administrativnim putem (administrativno izvr{enje), a u slu~ajevima predvi|enim ovim zakonom- sudskim putem (sudsko izvr{enje). (2) Administrativno izvr{enje provode organi uprave po odredbama ovog, odnosno posebnog zakona, a sudsko izvr{enje - nadleni sud po propisima koji vae za sudsko izvr{enje. ^lanak 273. (1) Izvr{enje radi ispunjenja nenov~anih obveza izvr{enika provodi se administrativnim putem. (2) Izvr{enje radi ispunjenja nov~anih potraivanja provodi se sudskim putem. Izuzetno, izvr{enje radi ispunjenja nov~anih potraivanja iz primanja na temelju radnog odnosa moe se provesti administrativnim putem po pristanku izvr{enika. ^lanak 274. (1) Administrativno izvr{enje provodi organ uprave koji je o stvari rje{avao u prvom stupnju, ako posebnim propisom nije za to odre|en drugi organ. (2) Ako je propisano da administrativno izvr{enje ne moe provoditi organ uprave koji je o stvari rje{avao u prvom stupnju, a posebnim propisima nije odre|en organ koji je za to ovla{ten, izvr{enje provodi op}inska odnosno gradska sluba za upravu nadlena za poslove op}e uprave na ~ijem se podru~ju nalazi prebivali{te, odnosno boravi{te izvr{enika, ako federalnim odnosno kantonalnim-upanijskim zakonom nije odre|ena nadlenost drugog organa. (3) Administrativno izvr{enje rje{enja koja donose institucije koje imaju javne ovlasti, koje nisu zakonom ovla{tene da same izvr{uju svoja rje{enja, dozvoljava i provodi op}inska odnosno
gradska sluba za upravu nadlena za poslove op}e uprave na ~ijem podru~ju se nalazi prebivali{te, odnosno boravi{te izvr{enika, ako federalnim odnosno kantonalnim-upanijskim zakonom nije odre|ena nadlenost drugog organa. (4) Organi unutarnjih poslova duni su da organu nadlenom za provo|enje izvr{enja, na njegov zahtjev, prue pomo} u provo|enju izvr{enja. ^lanak 275. (1) Da bi se moglo pristupiti izvr{enju rje{enja potrebno je da organ nadlean za provo|enje administrativnog izvr{enja donese po slubenoj dunosti ili na zahtjev traioca izvr{enja zaklju~ak o dozvoli izvr{enja. Zaklju~kom se utvr|uje da je rje{enje koje se ima izvr{iti postalo izvr{no i odre|uje na~in izvr{enja. Protiv ovog zaklju~ka dopu{tena je alba nadlenom drugostupanjskom organu. (2) Zaklju~ak o dozvoli izvr{enja rje{enja koje je doneseno u upravnoj stvari po slubenoj dunosti, organ nadlean za provo|enje administrativnog izvr{enja duan je da donese bez odga|anja kad je takvo rje{enje postalo izvr{no, a najkasnije u roku od 30 dana, od dana kad je rje{enje postalo izvr{no, ako posebnim propisima nije druga~ije odre|eno s tim da se taj rok moe produiti jo{ do 30 dana. (3) Kad administrativno izvr{enje ne provodi organ koji je rje{avao u prvom stupnju,ve} drugi organ odre|en posebnim propisom, trailac izvr{enja podnosi prijedlog za izvr{enje tom organu ili instituciji koja ima javne ovlasti, ako je ta institucija donijela rje{enje koje se ima izvr{iti. Ako je rje{enje postalo izvr{no, ovaj organ odnosno institucija stavlja na rje{enje potvrdu da je postalo izvr{no (potvrda izvr{nosti) i dostavlja ga radi izvr{enja organu nadlenom za izvr{enje s tim {to obvezno istovremeno mora predloiti i na~in izvr{enja. (4) Kad se po slubenoj dunosti ima provesti izvr{enje rje{enja organa odnosno institucije koje imaju javne ovlasti, a nisu ovla{teni za provo|enje izvr{enja, oni se radi izvr{enja obra}aju organu nadlenom za izvr{enje na na~in propisan u stavku 3. ovog ~lanka. ^lanak 276. (1) Administrativno izvr{enje koje provodi organ, koji je o stvari rje{avao u prvom stupnju, provodi se na temelju rje{enja koje je postalo izvr{no i zaklju~ka o dozvoli izvr{enja. (2) Administrativno izvr{enje koje provodi koji drugi organ provodi se na temelju rje{enja na kom je stavljena potvrda izvr{nosti i donesen zaklju~ak o dozvoli izvr{enja. ^lanak 277. (1) U postupku administrativnog izvr{enja moe se izjaviti alba koja se odnosi samo na izvr{enje, a njome se ne moe pobijati pravilnost rje{enja koje se izvr{uje. (2) @alba se izjavljuje nadlenom drugostupanjskom organu. @alba ne odga|a zapo~eto izvr{enje. U pogledu roka za albu i organa nadlenog za rje{avanje o albi primjenjuju se odredbe ~l. 223. do 228. ovog zakona. ^lanak 278. (1) Organ nadlean za administrativno izvr{enje obvezan je po slubenoj dunosti obustaviti zapo~eto izvr{enje i provedene radnje poni{titi, ako se utvrdi da je obveza izvr{ena, da izvr{enje nije bilo uop}e dopu{teno, da je bilo provedeno prema osobi koja nije u obvezi, ili ako trailac izvr{enja odustane od svog zahtjeva, odnosno ako je izvr{no rje{enje poni{teno ili ukinuto. (2) Administrativno izvr{enje }e se odgoditi ako se utvrdi da je u pogledu izvr{enja obveze dozvoljen po~ek, ili je umjesto privremenog rje{enja koje se izvr{uje doneseno rje{enje o glavnoj stvari koje se razlikuje od privremenog rje{enja. Odga|anje izvr{enja odobrava organ koji je donio zaklju~ak o dozvoli izvr{enja.
Broj 2 - Strana 64
^lanak 279. (1) Nov~ane kazne izre~ene po ovom zakonu izvr{uju organi nadleni za izvr{enje nov~anih kazni izre~enih za prekr{aje. (2) Nov~ana kazna napla}uje se u korist Federacije ili kantona-upanije ili op}ine odnosno grada, zavisno od toga ~iji je organ izrekao kaznu. ^lanak 280. (1) Kad se ima provesti sudsko izvr{enje rje{enja donesenog u upravnom postupku, organ ~ije se rje{enje ima izvr{iti stavlja na rje{enje potvrdu izvr{nosti (~lanak 275. stavak 3. ) i dostavlja ga radi izvr{enja sudu nadlenom za izvr{enje. (2) Rje{enje doneseno u upravnom postupku koje sadri potvrdu izvr{nosti jeste temelj za sudsko izvr{enje. To izvr{enje provodi se po propisima koji vae za sudsko izvr{enje. (3) Neosnovanu potvrdu izvr{nosti ukinut }e rje{enjem organ koji je potvrdu stavio i to rje{enje odmah dostaviti sudu nadlenom za izvr{enje. 2. Izvr{enje nenov~anih obveza ^lanak 281. Izvr{enje radi ostvarenja nenov~anih obveza izvr{enika provodi se preko drugih osoba ili prinudom. a) Izvr{enje preko drugih osoba ^lanak 282. (1) Ako se izvr{enikova obveza sastoji u izvr{enju radnje koju moe izvr{iti i druga osoba, a izvr{enik je ne izvr{i uop}e ili je ne izvr{i u cijelosti, ova radnja }e se izvr{iti preko druge osobe, na tro{ak izvr{enika. Izvr{enik mora biti na to prethodno pismeno opomenut. (2) U takvom slu~aju organ koji provodi izvr{enje moe zaklju~kom naloiti izvr{eniku da unaprijed poloi iznos koji je potreban za podmirenje tro{kova izvr{enja, a da se obra~un naknadno izvr{i. Zaklju~ak o polaganju ovog iznosa je izvr{an. b) Izvr{enje prisilom ^lanak 283. (1) Ako je izvr{enik duan da ne{to dopusti ili da trpi, pa postupa protivno toj obvezi, ili ako je predmet izvr{enja izvr{enikova radnja koju ne moe umjesto njega da izvr{i druga osoba, organ koji provodi izvr{enje prisilit }e izvr{enika na ispunjavanje obveze izricanjem nov~anih kazni. (2) Organ koji provodi izvr{enje najprije }e zaprijetiti izvr{eniku primjenom prisilnog sredstva ako svoju obvezu ne izvr{i u ostavljenom roku. Ako izvr{enik u toku tog roka poduzme koju radnju protivno svojoj obvezi, ili ako ostavljeni rok bezuspje{no prote~e, zaprije~eno prisilno sredstvo }e se odmah izvr{iti, a ujedno }e se odrediti novi rok za izvr{enje radnje i zaprijetiti novom, stroijom prisilnom mjerom. (3) Prisilna nov~ana kazna koja se na osnovu stavka 2. ovog ~lanka izri~e prvi put ne moe biti ve}a od 50 DM. Svaka kasnija prisilna nov~ana kazna moe biti ponovo izre~ena u istom iznosu. (4) Napla}ena nov~ana kazna se ne vra}a. ^lanak 284. Ako se izvr{enje nenov~ane obveze ne moe uop}e ili ne moe pravovremeno provesti primjenom sredstava predvi|enih u ~l. 282. i 283. ovog zakona, izvr{enje se, prema prirodi obveze, moe provesti i neposrednom prisilom, ukoliko propisima nije druga~ije odre|eno. ^lanak 285. (1) Kad je na temelju rje{enja provedeno izvr{enje, a to rje{enje se kasnije poni{ti ili izmijeni, izvr{enik ima pravo da trai
da mu se vrati ono {to mu je oduzeto, odnosno da se vrati u stanje koje proizilazi iz novog rje{enja. (2) O traenju izvr{enika iz stavka 1. ovog ~lanka rje{ava organ koji je donio zaklju~ak o dozvoli izvr{enja. 3. Izvr{enje radi osiguranja i privremeni zaklju~ak a) Izvr{enje radi osiguranja ^lanak 286. (1) Radi osiguranja izvr{enja moe se zaklju~kom dopustiti izvr{enje rje{enja i prije nego {to je ono postalo izvr{no, ako bi bez toga moglo biti osuje}eno ili znatno oteano izvr{enje nakon {to rje{enje postane izvr{no. (2) Ako je rije~ o obvezama koje se prisilno izvr{uju samo na prijedlog stranke, predlaga~ mora opasnost od spre~avanja ili oteavanja ispunjenja u~initi vjerojatnim, a organ moe izvr{enje iz stavka 1. ovog ~lanka uvjetovati davanjem osiguranja prema ~lanku 215. stavku 2. ovog zakona. (3) Protiv zaklju~ka donesenog na prijedlog stranke za izvr{enje radi osiguranja, kao i protiv zaklju~ka donesenog po slubenoj dunosti, dopu{tena je posebna alba. @alba protiv zaklju~ka kojim je odre|eno izvr{enje radi osiguranja ne odga|a provo|enje izvr{enja. ^lanak 287. (1) Izvr{enje radi osiguranja moe se provoditi administrativnim ili sudskim putem. (2) Kad se izvr{enje radi osiguranja provodi sudskim putem, sud postupa po propisima koji vae za sudsko izvr{enje. ^lanak 288. Izvr{enje privremenog rje{enja (~lanak 215.) moe se provoditi samo u onom opsegu i u onim slu~ajevima ukoliko je dopu{teno izvr{enje radi osiguranja (~l. 286. i 287.). b) Privremeni zaklju~ak o osiguranju ^lanak 289. (1) Ako postoji ili je u~injena bar vjerojatnom obveza stranke, a postoji opasnost da }e obvezana stranka raspolaganjem imovine, dogovorom s tre}im osobama ili na drugi na~in osujetiti ili znatno oteati izvr{enje te obveze, organ nadlean za dono{enje rje{enja o obvezi stranke moe prije dono{enja rje{enja o toj obvezi donijeti privremeni zaklju~ak radi osiguranja izvr{enja obveze. Pri dono{enju privremenog zaklju~ka nadleni organ duan je voditi ra~una o odredbi ~lanka 270. ovog zakona i obrazloiti zaklju~ak. (2) Dono{enje privremenog zaklju~ka moe se uvjetovati davanjem osiguranja predvi|enog u ~lanku 215. stavku 2. ovog zakona. (3) Glede privremenog zaklju~ka donesenog na temelju stavka 1. ovog ~lanka, primjenjivat }e se odredbe ~lanka 286. stavak 3. i ~lanka 287. ovog zakona. ^lanak 290. (1) Ako je pravomo}nim rje{enjem utvr|eno da pravno ne postoji obveza stranke za ~ije je osiguranje bio donesen privremeni zaklju~ak, ili je na drugi na~in utvr|eno da je zahtjev za dono{enje privremenog zaklju~ka bio neopravdan, predlaga~ u ~iju je korist privremeni zaklju~ak donesen naknadit }e protivnoj stranci {tetu koja joj je uzrokovana donesenim zaklju~kom. (2) O naknadi {tete iz stavka 1. ovog ~lanka rje{ava organ koji je donio privremeni zaklju~ak. (3) Ako je u slu~aju iz stavka 1. ovog ~lanka o~ito da je privremeni zaklju~ak bio isposlovan iz obijesti, predlaga~ }e se kazniti nov~anom kaznom do 50 DM. Protiv zaklju~ka o kazni dopu{tena je posebna alba koja odga|a izvr{enje zaklju~ka.
Broj 2 - Strana 65
PETI DIO
PROVO\ENJE ZAKONA I PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE XVIII - MJERE ZA PROVO\ENJE ZAKONA ^lanak 291. (1) Institucije koje imaju javne ovlasti ne mogu u upravnom postupku koje one vode same primjenjivati prisilne mjere privo|enja ili dovo|enja predvi|ene u ~lanku 72. st. 3. i 4., ~lanku 167. stavak 3. i ~lanku 179. st. 1. i 2. ovog zakona. (2) Ako se u tijeku postupka koji vodi institucija koja ima javne ovlasti utvrdi da se postupak ne moe provesti uop}e ili se ne moe pravilno provesti bez primjene prisilnih mjera predvi|enih u odredbama stavka 1. ovog ~lanka, ta institucija }e se obratiti kantonalnom - upanijskom organu uprave nadlenom za poslove op}e uprave, radi primjene te prinudne mjere, ako federalnim odnosno kantonalnim-upanijskim zakonom nije odre|en drugi organ. Na traenje institucije koja ima javne ovlasti,taj kantonalno- upanijski organ je ovla{ten da primijeni predvi|enu prisilnu mjeru privo|enja odnosno dovo|enja, ako se utvrdi da je to neophodno radi provo|enja postupka. (3) Ako kantonalni-upanijski organ uprave kome se institucija koja ima javne ovlasti obratila u smislu stavka 2. ovog ~lanka, ne donese u roku od pet dana zaklju~ak o primjeni prinudne mjere, duan je odmah obavijestiti tu instituciju, zbog ~ega smatra da ne treba primijeniti traenu prinudnu mjeru privo|enja odnosno dovo|enja. (4) U slu~aju, da organ iz stavka 3. ovog ~lanka, ne donese u roku zaklju~ak o primjeni prinudne mjere ili ne obavijesti instituciju u propisanom roku o razlozima neprimjenjivanja prinudne mjere, institucija koja ima javne ovlasti moe u roku od osam dana od isteka roka iz stavka 3. ovog ~lanka, uloiti prigovor Federalnom ministarstvu pravde. Ovaj organ duan je odlu~iti o prigovoru u roku od tri dana od prijema prigovora. ^lanak 292. (1) U organima uprave, kao i u institucijama koje imaju javne ovlasti, ako zakonom nije druga~ije odre|eno, ovla{tenje za poduzimanje radnji u upravnom postupku i ovla{tenje za rje{avanje u upravnim stvarima (~lanak 36.) moe se dati samo osobi koja ima zakonom propisanu odgovaraju}u stru~nu spremu, radno iskustvo i poloen stru~ni ispit. (2) Osobe iz stavka 1. ovog ~lanka, polau stru~ni ispit prema federalnim propisima koji se odnose na polaganje stru~nog ispita slubenika federalnih organa uprave. ^lanak 293. (1) Rukovoditelji federalnih i kantonalnih-upanijskih organa uprave, a u gradu - gradona~elnik i u op}ini - op}inski na~elnik odnosno rukovoditelji institucija koje imaju javne ovlasti, odgovorni su za pravilnu i dosljednu primjenu ovog zakona, a naro~ito su odgovorni da se upravne stvari rje{avaju u zakonom propisanim rokovima. U cilju pravilnog i efikasnog rje{avanja stvari u upravnom postupku, te odgovorne osobe su obvezne poduzimati mjere da se kontinuirano osigurava i provodi stru~no usavr{avanje slubenika i drugih osoba koje rade na rje{avanju upravnih stvari. (2) Slubena osoba koja je ovla{tena za poduzimanje radnji u upravnom postupku odnosno koja je ovla{tena za rje{avanje u upravnim stvarima, duna je da u roku od tri dana od dana isteka roka za rje{avanje iz ~l. 216. i 244. ovog zakona, obavijesti pismeno stranku o razlozima zbog kojih rje{enje, odnosno zaklju~ak nije donesen i o tome koje }e radnje poduzeti radi dono{enja rje{enja odnosno zaklju~ka i pou~iti stranku koja
pravna sredstva moe koristiti. To obavje{tenje se istovremeno mora da dostavi i odgovornim osobama iz stavka 1. ovog ~lanka radi poduzimanja mjera da se rje{enje odnosno zaklju~ak donese bez odlaganja. (3) Slubena osoba iz stavka 2. ovog ~lanka koja jeovla{tena da vodi upravni postupak odnosno da rje{ava upravne stvari ~ini teu povredu radne dunosti,ako je njenom krivicom do{lo do neizvr{enja odre|enih procesnih radnji u upravnom postupku, radi kojih se rje{enje odnosno zaklju~ak nije mogao donijeti u zakonskom roku. (4) Nadlena upravna inspekcija ima pravo da zahtijeva pokretanje postupka odgovornosti kod nadlenog organa protiv rukovoditelja organa uprave odnosno rukovoditelja institucije koja ima javne ovlasti,koji propuste vr{enje dunosti iz stavka 1. ovog ~lanka, kao i onog koji, protivno ~lanku 292. ovog zakona, ovlasti slubenu osobu za poduzimanje radnji u postupku ili za rje{avanje u upravnim stvarima koja ne ispunjava propisane uvjete, kao i disciplinski postupak protiv osoba iz stavka 3. ovog ~lanka. ^lanak 294. (1) U gradu - gradona~elnik, a u op}ini - op}inski na~elnik, obvezni su jedanput godi{nje podnijeti pismeni izvje{taj gradskom odnosno op}inskom vije}u o rje{avanju upravnih stvari u upravnom postupku od strane svih gradskih odnosno op}inskih slubi za upravu. (2) Primjerak izvje{taja iz stavka 1. ovog ~lanka, istovremeno se dostavlja i kantonalnom-upanijskom organu uprave nadlenom za op}u upravu. (3) Kantonalni-upanijski organi uprave i upravne ustanove obvezni su da godi{nji izvje{taj o rje{avanju upravnih stvari u upravnom postupku iz svoje nadlenosti podnesu kantonalnoupanijskoj vladi, a federalni organ uprave i federalne ustanove izvje{taj podnoseVladi Federacije. (4) Kantonalni-upanijski i federalni organi uprave obvezni su primjerak izvje{taja iz stavka 3. ovog ~lanka, dostaviti i Federalnom ministarstvu pravde, a kantonalni-upanijski organi uprave svoj izvje{taj dostavljaju i kantonalnom-upanijskom organu uprave nadlenom za op}u upravu. (5) Kantonalni-upanijski organ uprave nadlean za poslove op}e uprave, odnosno Federalno ministarstvo pravde, izvje{taj iz stavka 2. odnosno stavka 4. ovog ~lanka, koristi za poduzimanje odgovaraju}ih mjera putem upravne inspekcije i drugih mjera za koje su zakonom ovla{teni radi pravilne i dosljedne primjene odredaba ovog zakona. (6) Izvje{taj iz stavka 1. odnosno stavka 3. ovog ~lanka sadri naro~ito slijede}e podatke:broj podnesenih zahtjeva od stranaka, broj pokrenutih upravnih postupaka po slubenoj dunosti, na~in i rokove rje{avanja upravnih stvari u prvostupanjskom i drugostupanjskom upravnom postupku, broj poni{tenih odnosno ukinutih upravnih akata, broj odba~enih zahtjeva, odnosno obustavljenih upravnih postupaka, broj i vrste primijenjenih prisilnih mjera odnosno izre~enih nov~anih kazni i broj nerije{enih upravnih predmeta. ^lanak 295. (1) Na~in iskazivanja podataka u izvje{tajima iz stavka 1. odnosno izvje{tajima iz stavka 3. ~lanka 294. ovog zakona, za gradske, op}inske i kantonalne-upanijske organe uprave i upravne ustanove propisuje rukovoditelj kantonalnog-upanijskog organa uprave nadlenog za op}u upravu, a za izvje{taj federalnih organa uprave i federalnih ustanova - federalni ministar pravde. (2) Federalni ministar pravde propisuje, po potrebi, obrasce za pozive, dostavnice, nare|enja za privo|enje odnosno dovo|enje, zapisnike, zapisnike u vidu knjiga, rje{enja iz ~lanka
Broj 2 - Strana 66
207. stavak 1. i ~lanka 211. i uvjerenja iz ~lanka 118. stavak 1. ovog zakona, kao i za druge akte u upravnom postupku za potrebe federalnih organa uprave i federalnih ustanova i federalnih institucija koje imaju javne ovlasti. (3) Rukovoditelj kantonalnog-upanijskog organa uprave nadlenog za op}u upravu, propisuje, po potrebi, obrasce iz stavka 2. ovog ~lanka, za potrebe kantonalnih-upanijskih organa uprave i upravnih ustanova,kantonalnih- upanijskih institucija koje imaju javne ovlasti i za gradske i op}inske slube za upravu. ^lanak 296. (1) Na traenje gra|ana, organa uprave, institucija koje imaju javne ovlasti, kao i drugih organa i institucija, Federalno ministarstvo pravde duno je davati obja{njenja o primjeni odredaba ovog zakona. (2) Obja{njenja o primjeni odredaba ovog zakona, Federalno ministarstvo pravde moe davati i po slubenoj dunosti radi osiguranja jedinstvene primjene ovog zakona. XIX- NADZOR NAD PROVO\ENJEM OVOG ZAKONA ^lanak 297. (1) Nadzor nad provo|enjem ovog zakona u federalnim organima uprave i federalnim ustanovama i drugim federalnim organima, u federalnim institucijama koje imaju javne ovlasti i u kantonalnim-upanijskim organima uprave i gradskim i op}inskim slubama za upravu, u pitanjima u kojima ti organi, slube i institucije u upravnom postupku rje{avaju o upravnim stvarima na temelju federalnog zakona ili drugog federalnog propisa, vr{i Federalno ministarstvo pravde. (2) Nadzor nad provo|enjem ovog zakona u kantonalnimupanijskim organima uprave i kantonalnim-upanijskim ustanovama, i drugim kantonalnim-upanijskim organima, u gradskim i op}inskim slubama za upravu, kao i institucijama koje vr{e javne ovlasti na temelju kantonalnog-upanijskog zakona, u pitanjima u kojima organi, slube i institucije u upravnom postupku rje{avaju o upravnim stvarima na temelju kantonalnogupanijskog zakona i drugog kantonalnog-upanijskog propisa, kao i propisa op}inskog i gradskog vije}a, vr{i kantonalniupanijski organ uprave nadlean za poslove pravosu|a. (3) Federalno ministarstvo pravde i kantonalni-upanijski organ uprave nadlean za poslove pravosu|a, nadzor iz st. 1. i 2. ovog ~lanka, nad provo|enjem ovog zakona ostvaruju prvenstveno putem upravne inspekcije, kao i na drugi zakonom dozvoljen na~in. (4) Organi, slube i institucije iz st. 1. i 2. ovog ~lanka, duni su omogu}iti ostvarivanje uvida u upravno rje{avanje i postupati po nalozima upravne inspekcije koja vr{i nadzor i na traenje te inspekcije dostavljati . XX - KAZNENE ODREDBE ^lanak 298. (1) Nov~anom kaznom od 2.000 do 8.000 KM kaznit }e se za prekr{aj institucija koja ima javne ovlasti: 1) ako za rje{avanje u upravnim stvarima, odnosno za poduzimanje radnji u postupku odredi osobu koja ne ispunjava propisane uvjete (~lanak 36. stavak 2, u svezi ~lanka 292. stavak 1), 2) ako odbije da primi pismeni podnesak stranke ili usmeno priop}enje u zapisnik, odnosno ne izda potvrdu o prijemu podneska (~lanak 65. st. 1, 2. i 3), 3) ako izvr{i pozivanje no}u suprotno odredbi ~lanka 71. stavak 2. ovog zakona, 4) ako se pozvana osoba prinudno privede, a u pozivu nije bila nazna~ena primjena te mjere (~lanak 72. stavak 3),
5) ako se po slubenoj dunosti ne pribavljaju podaci o ~injenicama o kojima se vodi slubena evidencija ili ako se od stranke trai da pribavi i podnese dokaze koje bre i lak{e moe pribaviti organ koji vodi postupak ili ako trai da stranka podnese uvjerenja koja organi nisu duni izdavati (~lanak 134. stavak 3. i ~lanak 135. stavak 2), 6) ako nije data mogu}nost stranci da se izjasni o ~injenicama i okolnostima na kojima se zasniva rje{enje,odnosno da u~estvuje u izvo|enju dokaza ili je done{eno rje{enje prije nego {to se stranci prui mogu}nost da se izjasni o ~injenicama i okolnostima (~lanak 141. stavak 3), 7) ako na zahtjev stranke ne}e da izda uvjerenje ili drugu ispravu o ~injenicama o kojima vodi slubenu evidenciju ili ako uvjerenje ili drugu ispravu ne izda u propisanom roku ili ne donese rje{enje o odbijanju zahtjeva za izdavanje uvjerenja (~lanak 169. st. 1. 2, 5. i 6), 8) ako ne postupi po zahtjevu nadlenog organa u vezi davanja isprave (~lanak 166), 9) ako po zahtjevu stranke ne donese rje{enje i ne dostavi ga stranci u propisanom roku (~lanak 216), 10) ako albu sa spisima ne dostavi drugostupanjskom organu u propisanom roku (~lanak 235), 11) ako ne postupi po traenju drugostupanjskog organa ili ako u svemu ne postupi po drugostupanjskom rje{enju ili ako rje{enje ne donese u propisanom roku (~lanak 239), 12) ako na zahtjev drugostupanjskog organa ne dostavi u roku traeno obavje{tenje ili ako po nalogu drugostupanjskog organa ne donese rje{enje u propisanom roku ili ako na zahtjev drugostupanjskog organa ne prikupi traene podatke i ne dostavi ih u propisanom roku (~lanak 243), 13) ako ne donese rje{enje po albi u propisanom roku (~lanak 244), 14) ako ne postupi po nalogu drugostupanjskog organa ili traeni materijal ne dostavi u roku (~lanak 254. stavak 3), 15) ako onemogu}ava uvid u upravno rje{avanje ili ako ne postupi po nalozima nadlenog organa, odnosno upravne inspekcije koja vr{i nadzor ili ne}e da dostavi potrebne podatke, spise i obavje{tenja na zahtjev organa odnosno upravne inspekcije (~lanak 297. stavak 4). (2) Za prekr{aj iz stavka 1. ovog ~lanka, kaznit }e se nov~anom kaznom od 300 do 1.200 KM i odgovorna osoba u instituciji koja ima javne ovlasti, kao i odgovorna osoba u organu uprave, odnosno u slubi za upravu. ^lanak 299. (1) Nov~anom kaznom od 1.500 do 6.000 KM kaznit }e se za prekr{aj institucija koja ima javne ovlasti: 1) ako ne prui zatraenu pravnu pomo} ili ako ne postupi po molbi za pomo} u odre|enom roku (~lanak 41. st. 1. i 2), 2) ako saslu{anim osobama ne pro~ita zapisnik ili ako onemogu}i da saslu{ane osobe pregledaju zapisnik (~lanak 76. stavak 1), 3) ako stranci ili drugoj osobi onemogu}i razgledanje spisa ili da prepi{u potrebne spise (~lanak 79. st. 1. i 2), 4) ako se ne sprovodi obvezno li~no dostavljanje u slu~ajevima predvi|enim u odredbi ~lanka 83. stavak 1. ovog zakona, 5) ako na zahtjev stranke ne}e da izda uvjerenje odnosno ne donese rje{enje o odbijanju zahtjeva u propisanom roku (~lanak 170. st. 1. i 3),
Broj 2 - Strana 67
6) ako ispita kao svjedoka osobu koja bi svojim iskazom povrijedila dunost ~uvanja slubene, dravne ili vojne tajne (~lanak 173), 7) ako ne izda pismeno rje{enje u propisanom roku (~lanak 212), 8) ako izvr{i prisilno privo|enje ili dovo|enje suprotno ~lanku 291. stavak 1. ovog zakona,odnosno ako u roku ne donese zaklju~ak o primjeni prinudne mjere ili u roku ne odlu~i o prigovoru (~lanak 291. st. 3. i 4), 9) ako ne poduzima mjere za kontinuirano stru~no osposobljavanje i usavr{avanje slubenih osoba koje su ovla{tene za rje{avanje u upravnim stvarima odnosno za poduzimanje radnji u postupku ili ako ne osigurava rje{avanje upravnih stvari u propisanim rokovima ili ako u propisanom roku ne obavijesti stranku o razlozima zbog kojih rje{enje odnosno zaklju~ak nije donesen (~lanak 293. st. 1. i 2). (2) Za prekr{aj iz stavka 1. ovog ~lanka kaznit }e se nov~anom kaznom u iznosu od 200 do 800 KM i odgovorna osoba u instituciji koja ima javne ovlasti, kao i odgovorna osoba u organu uprave, odnosno u slubi za upravu. ^lanak 300. (1) Nov~anom kaznom od 1.000 do 4.000 KM kaznit }e se za prekr{aj institucija koja ima javne ovlasti: 1) ako ne izuzme slubenu osobu kada su ispunjeni uvjeti za izuze}e (~l. 42. i 43), 2) ako ne dozvoli stranci da se koristi stru~nim pomaga~em (~lanak 62. stavak 1), 3) ako se pozivanje osobe radi prijema pismena vr{i suprotno odredbi ~lanka 80. stavak 2. ovog zakona, 4) ako se pismeno ne dostavlja punomo}niku za primanje pismena (~lanak 88. stavak 1), 5) ako ne pou~i svjedoka na koja pitanja moe uskratiti svjedo~enje, odnosno o kojim pitanjima vje{tak moe uskratiti vje{ta~enje (~lanak 176. stavak 3 i ~lanak 185. stavak 1). (2) Za prekr{aj iz stavka 1. ovog ~lanka, kaznit }e se nov~anom kaznom u iznosu od 150 do 600 KM i odgovorna osoba u instituciji koja ima javne ovlasti, kao i odgovorna osoba u organu uprave, odnosno u slubi za upravu. ^lanak 301. Do pu{tanja u opticaj KM, nov~ane kazne predvi|ene u odredbama ~l. 298. do 300. ovog zakona mogu se pla}ati u DEM ili u protuvrijednosti valuta koje se koriste u Platnom prometu Federacije BiH po srednjem te~aju koje objavljuje nadlena financijska institucija na dan pla}anja. ^lanak 302. (1) Odgovornom osobom u organu uprave, odnosno u slubi za upravu, u smislu odredbe ~lanka 298. stavak 2, ~lanka 299. stavak 2. i ~lanka 300. stavak 2. ovog zakona, smatra se rukovoditelj organa uprave, za gradske slube za upravu - gradona~elnik, a u op}inskim slubama za upravu - op}inski na~elnik, kao i slubenik u tim organima i slubama koji je ovla{ten za rje{avanje u upravnim stvarima ili ovla{ten za poduzimanje radnji u upravnom postupku, odnosno drugi slubenik koji je zaduen da neposredno izvr{i odre|eni posao, a nije izvr{io taj posao ili je izvr{io radnju protivno datoj obvezi. (2) Odgovornom osobom u instituciji koja ima javne ovlasti u smislu odredaba ~lanka 298. stavak 2, ~lanka 299. stavak 2. i ~lanka 300. stavak 2. ovog zakona, smatra se rukovoditelj institucije i druge osobe odre|ene statutom te institucije.
XXI - PRIJELAZNE I ZAVR[NE ODREDBE ^lanak 303. Upravni predmeti koji ne budu rije{eni do dana stupanja na snagu ovog zakona, rije{it }e se po odredbama ovog zakona. ^lanak 304. (1) Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje primjena zakona o op}em upravnom postupku i drugih propisa o upravnom postupku koji se primjenjuju na teritoriji Federacije do dana stupanja na snagu ovog zakona. (2) Ovaj zakon uskladit }e se sa odredbama odgovaraju}eg zakona kojeg donese Parlamentarna skup{tina Bosne i Hercegovine u roku koji bude odre|en tim zakonom. ^lanak 305. Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Slubenim novinama Federacije BiH". Predsjedatelj Predsjedatelj Doma naroda Zastupni~kog doma Parlamenta Federacije BiH Parlamenta Federacije BiH Mariofil Ljubi}, v. r. Enver Kreso, v. r.
13
Na temelju poglavlja IV Odjeljak B, ~lanka 7a Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, donosim
UKAZ
O PROGLA[ENJU ZAKONA O VANPARNI^NOM POSTUPKU Progla{ava se Zakon o vanparni~nom postupku koji je usvojio Parlament Federacije Bosne i Hercegovine na sjednici Zastupni~kog doma odranoj 29. listopada/oktobra 1997. godine i na sjednici Doma naroda odranoj 4. prosinca/decembra 1997. godine. Predsjednik Broj 01-8/98 Federacije BiH 8. januara/sije~nja 1998. godine prof. dr Ejup Gani}, s. r. Sarajevo
ZAKON
O VANPARNI^NOM POSTUPKU I - OP]E ODREDBE ^lanak 1. Ovim zakonom utvr|uju se pravila po kojima sudovi postupaju i odlu~uju o osobnim, obiteljskim, imovinskim i drugim pravima i pravnim interesima, koji se po zakonu rje{avaju u vanparni~nom postupku. Odredbe ovog zakona primjenjuju se i u drugim pravnim stvarima iz nadlenosti sudova za koje zakonom nije izri~ito odre|eno da se rje{avaju u vanparni~nom postupku, a ne odnose se na za{titu povrje|enog ili ugroenog prava, niti se zbog karaktera pravne stvari ili svojstva stranake u postupku mogu primijeniti odredbe zakona kojim je ure|en prani~ni postupak (u daljem tekstu: Zakon o prani~nom postupku). ^lanak 2. Op}e odredbe ovog zakona primjenjuju se i u posebnim vanparni~nim postupcima sadranim u ovom zakonu ako nije druga~ije odre|eno, kao i u drugim vanparni~nim stvarima za koje posebnim zakonom nisu ure|ena pravila postupanja. U vanparni~nom postupku shodno se primjenjuju odredbe Zakona o parni~nom postupku, ako zakonom nije druga~ije odre|eno.

Zakon o Upravnom Postupku F BIH 2-98

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Zakon o Upravnom Postupku F BIH 2-98

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Godina V - Broj 2

Utorak, 20. sije~nja/januara 1998. SARAJEVO

Akontacija za I kvartal 1998. uklju~uju}i i pretplatu za "Slubeni glasnik BiH": KM 45.-

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 12. Kona~nost rje{enja

Utorak, 20. sije~nja/januara 1998.

Utorak, 20. sije~nja/januara 1998.

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH

Utorak, 20. sije~nja/januara 1998.

Utorak, 20. sije~nja/januara 1998.

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH

Utorak, 20. sije~nja/januara 1998.

Utorak, 20. sije~nja/januara 1998.

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH

Utorak, 20. sije~nja/januara 1998.

Utorak, 20. sije~nja/januara 1998. 3. Zapisnik

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH

Utorak, 20. sije~nja/januara 1998.

Utorak, 20. sije~nja/januara 1998.

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH

Utorak, 20. sije~nja/januara 1998.

Utorak, 20. sije~nja/januara 1998.

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH

Utorak, 20. sije~nja/januara 1998.

Utorak, 20. sije~nja/januara 1998.

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 5. Poravnanje

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH

Utorak, 20. sije~nja/januara 1998.

Utorak, 20. sije~nja/januara 1998.

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH 2. Isprave

Utorak, 20. sije~nja/januara 1998.

Utorak, 20. sije~nja/januara 1998.

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH

Utorak, 20. sije~nja/januara 1998.

Utorak, 20. sije~nja/januara 1998.

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH

Broj 2 - Strana 54 9. Osiguranje dokaza

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH

Utorak, 20. sije~nja/januara 1998.

Utorak, 20. sije~nja/januara 1998.

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH XIII - ZAKLJU^AK

Utorak, 20. sije~nja/januara 1998.

Utorak, 20. sije~nja/januara 1998.

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH

Utorak, 20. sije~nja/januara 1998.

Utorak, 20. sije~nja/januara 1998.

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH

Utorak, 20. sije~nja/januara 1998.

Utorak, 20. sije~nja/januara 1998.

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH

SLU@BENE NOVINE FEDERACIJE BiH

Utorak, 20. sije~nja/januara 1998.

Utorak, 20. sije~nja/januara 1998.