Prometno informacioni sistem AC Butile - Vlakovo

GLAVNI PROJEKAT IZMJENE NA TRASI AC BUTILE VLAKOVO PROJEKAT PROMETNO INFORMACIONOG SISTEMA stacionaa 7+420.00 do 8+340.
.00 INVESTITOR BH KONZORCIJ EUROASFALT SARAJEVO I GP SARAJEVO
IPSA INSTITUT d.o.o. Sarajevo Oktobar 2013.
GLAVNI PROJEKAT IZMJENE NA TRASI AC BUTILE VLAKOVO PROJEKAT PROMETNO INFORMACIONOG SISTEMA
GLAVNI PROJEKAT IZMJENE NA TRASI AC BUTILE VLAKOVO PROJEKAT PROMETNO INFORMACIONOG SISTEMA stacionaa 7+420.00 do 8+340.00 INVESTITOR BH KONZORCIJ EUROASFALT SARAJEVO I GP SARAJEVO
Tekstualni dio i nacrti
Generalni direktor:
Doc.dr Amir Fejzi
IPSA INSTITUT d.o.o. Sarajevo Sarajevo, oktobar 2013.
IPSA INSTITUT d.o.o. Sarajevo
SADRAJ KNJIGE: OPTI DOKUMENTI Opti podaci Rjeenje o registraciji firme Ovlatenje Federalnog ministarstva prostornog ureenja za djelatnost projektovanja Rjeenje o postavljanju projektanata i saradnika Uvjerenje o poloenom strunom ispitu za odgovornog projektanta Potvrda o izvrenoj unutranjoj kontroli Uvjerenje o poloenom strunom ispitu za vrioca UTK Potvrda o zatiti na radu PROMETNO INFORMACIONI SISTEM 1. TEHNIKI OPIS Uvod Topologija sistema Opis opreme Cestovne prometne stanice i podstanice Oprema prometno informacionog Sistema u COKP Nadogradnja Sistema promjenjive prometne signalizacije Komunikacijski kablovi i kablovska kanalizacija Elektro napajanje promjenjive prometne signalizacije i opreme Uvod Bilans snage Tehniko rjeenje napajanja Zatita Prorauni Izbor presjeka kablova na trajno doputene struje sa provjerom zatite od preoptereanja Prikaz primjenjenih tehnikih rjeenja I mjera zatite Prikaz mjera zatite na radu Prikaz mjera zatite od poara
1.1. 1.2. 1.3. 1.3.1. 1.4. 1.4.1. 1.5. 1.6. 1.6.1. 1.6.2. 1.6.3. 1.6.4. 1.6.5. 1.6.6. 1.7. 1.7.1. 1.7.2. 2. 3.
PREDMJER OPREME I RADOVA NACRTI 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. Situacija prometno informacioni system 1:1000 (listova 3) Shema povezivanja loklanih ureaja na komunikacijsku mreu Shema povezivanja krajnjih ureaja na lokalne ureaje (listova 4) Shema napajanja lokalnih ureaja Nacrt temelja za lokalni ureaj i uvlaenje kabla Nacrt temelja portal i uvoda kablova Nacrt temelja komunikacijskog ormaria - KS
BROJ UGOVORA:
13-7732
INVESTITOR:
BH KONZORCIJ EUROASFALT SARAJEVO I GP SARAJEVO
PROJEKTNA ORGANIZACIJA:
IPSA INSTITUT d.o.o. SARAJEVO
PROJEKTNA DOKUMENTACIJA:
GLAVNI PROJEKAT IZMJENE NA TRASI AC BUTILE - VLAKOVO OD KM 7+420 DO 8+340 PROJEKAT PROMETNO INFORMACIONOG SISTEMA
VRIJEME IZRADE:
SEPTEMBAR 2013.
RADNI TIM:
ODGOVORNI PROJEKTANT:
Selma Prutina dipl.ing.el.
UNUTRANJA KONTROLA:
Ranko Niandi dipl.ing.el.
Generalni direktor:
Doc.dr Amir Fejzi
Sarajevo, oktobar 2013.
Na osnovu Pravilnika o vrsti i sadraju projekata za graenje i rekonstrukciju javnih cesta - lan 8e, br.08-02-2-1445-8-0/10, od 13.oktobra 2010 god, odnosno S.L. FBIH, br. 69, od 25.10.2010 god., izdaje se:
RJEENJE O POSTAVLJANJU PROJEKTANATA I SARADNIKA Za izradu investiciono tehnike dokumentacije:
GLAVNI PROJEKAT IZMJENE NA TRASI AC BUTILE VLAKOVO PROJEKAT PROMETNO INFPRMACIONOG SISTEMA stacionaa 7+420.00 do 8+340.00
Za projektante navedene investiciono tehnike dokumentacije odreuju se: 1. 2. Odgovorni projektant: Unutranja tehnika kontrola: Selma Prutina dipl.ing.el. Ranko Niandi dipl.ing.el.
Broj ugovora: 13- 7732
Generalni direktor: Doc.dr Amir Fejzi
10
11
POTVRDA O IZVRENOJ UNUTRANJOJ KONTROLI

IPSA INSTITUT DOO SARAJEVO IZDAJE POTVRDU Kojom se potvruje da je izvrena kontrola ispravnosti tehnike dokumentacije u skladu sa Pravilnikom o vrsti i sadraju projekata za graenje i rekonstrukciju javnih cesta - lan 8e, br.08-02-21445-8-0/10, od 13.oktobra 2010 god, odnosno S.L. FBIH, br. 69, od 25.10.2010.
GLAVNI PROJEKAT IZMJENE NA TRASI AC BUTILE VLAKOVO PROJEKAT PROMETNO INFORMACIONOG SISTEMA stacionaa 7+420.00 do 8+340.00
Projekat je izraen pod brojem: 13-7732
Kontrolu tehnike dokumentacije izvrio je: Ranko Niandi dipl.ing.el.
Generalni direktor:
Doc.dr Amir Fejzi
12
13
Na osnovu lana 10 stav 2 Zakona o zatiti na radu (Sl. list SRBiH 22/90, koji je preuzet kao vaei Sl. list RBiH 13/94) IPSA - Institut DOO Sarajevo izdaje slijedeu
POTVRDU O ZATITI NA RADU kojom se potvruje da je projekat:
GLAVNI PROJEKAT IZMJENE NA TRASI AC BUTILE VLAKOVO PROJEKAT PROMETNO INFORMACIONOG SISTEMA stacionaa 7+420.00 do 8+340.00
raen prema vaeoj Tehnikoj regulativi na snazi i Zakonima objavljenim u Sl. listu RBiH 13/94. Zakon o zatiti na radu Sl. list SRBiH 22/90 Zakon o zatiti od poara i vatrogastvu (Sl. novine F BiH broj 64/09) Prema l. 10 stav 1 Zakona o zatiti na radu Sl. listu RBiH 22/90, organizacija, odnosno poslodavac koji izrauje tehniku dokumentaciju za objekte namijenjene za radne i pomone prostorije i organizacije koje vre projektovanje tehniko-tehnolokog procesa obavezni su pri projektovanju primjenjivati propisane mjere zatite na radu sa naznakom svih opasnosti i predvienim mjerama za njihovo otklanjanje. Prema l. 10 stav 2 Zakona o zatiti na radu organizacija, izdaje ISPRAVU kojom se dokazuje da je projektovanje objekta, odnosno tehniko-tehnolokog procesa izvreno u skladu sa Zakonom i propisima. Projekat je izraen pod brojem: 13- 7732
Generalni direktor:
Doc.dr Amir Fejzi
14
PROMETNO INFORMACIONI SISTEM
15
1. TEHNIKI OPIS 1.1. Uvod
Glavni projekat Sarajevske obilaznice LOT 3A izraen je 2008. godine i sadravao je grupu kniga B.4. RASVJETA I INSTALACIJE sa sljedeim sadrajem: B.4.1. B.4.2. B.4.3. B.4.4. B.4.5 Glavni projekat rasvjete trase Obilaznice Sarajevo - LOT 3A Glavni projekat rasvjete tunela Treevine Anex projektima rasvjete fotometrijski prorauni Glavni projekat SN napajanja i transformatorskih stanica 10(20)/0,4kV Glavni projekat telekomunikacije A. Kablovska TK kanalizacija B. Optiki kabl C. Telefonsko pozivni sistem B.4.6. Glavni projekat promjenljive prometne signalizacije i video nadzora U skladu sa Ugovorom br 13-7732 vre se izmjene na graevinskom dijelu projekta u smislu da se odustaje od izgradnje tunela Treevine gdje se radi duboki usjek, odustaje se od vijadukta Treevine i skrauje se duina vijadukta Bojnik. Ove izmje ne uzrokuju promjene na projektima rasvjete i instalacija na sljedei nain: B.4.1. Glavni projekat rasvjete trase Obilaznice Sarajevo - LOT 3A izrauje se novi projekat B.4.2. Glavni projekat rasvjete tunela Treevine odustaje se od projekta B.4.3. Anex projektima rasvjete fotometrijski prorauni odustaje se od anexa B.4.4. Glavni projekat SN napajanja i transformatorskih stanica 10(20)/0,4kV izrauje se novi projekat B.4.5 Glavni projekat telekomunikacije A. Kablovska tk kanalizacija izrauje se novi projekat B. Optiki kabl - izrauje se novi projekat C. Telefonsko pozivni sistem - izrauje se novi projekat B.4.6. Glavni projekat promjenljive prometne signalizacije i video nadzora - izrauje se novi projekat pod nazivom Prometno informacioni sistem Navedeni projekti u skladu sa novim Ugovorom nee imatri ranije prefikse B. Izradom ovih projekata stavljaju se van snage projekti uraeni 2008. godine. Predmet ovog projekta su radovi na postavljanju lokalnih ureaja cestovnih prometnih stanica i podstanica za upravljenje promjenjivom prometnom signalizacijom, na cijelom potezu OBILAZNICE SARAJEVO, LOT 3A, petlja Butila petlja Vlakovo, od km 5+500 do km 8+600. Petlja Butila je obuhvaena projektnom dokumentacijom LOT-a 1 Sarajevske obilaznice a petlja Vlakovo projektnom dokumentacijom dionice autoceste koridora Vc Vlakovo Lepenica. Obilaznica Sarajevo ini dio Koridora Vc, tako da e se sva predviena oprema za Prometno informacioni sistem projektovati u skladu sa istim propisima, direktivama i usvojenim standardima kao na Koridoru Vc. Ovim projektom potrebno je definirati opremanje dionice Butila Vlakovo opremom
16
prometno informacionog sistema. Pri izradi projekta PIS-a koriteni su sljedei pravilnici, norme, smjernice; Europske norme: - EN 12966-1,2,3 Vertikalna prometna signalizacija - Promjenljivi prometni znakovi, 2005. - EN 60950-1 Oprema informacijske tehnologije - Sigurnost. - EN 50293:2000 Elektromagnetska kompatibilnost - Cestovni prometni signalni sistemi. - HD 384.4 Elektrine instalacije 4. dio: Sigurnosna zatita - EN 12899-1 Stalni okomiti cestovni prometni znakovi - 1. dio: Stalni znakovi (EN 12899-1:2001) - EN 15518 Road weather information systems - Product description and performance (Cestovni meteoroloki informacijski sistemi - Proizvodnja i karakteristike) - EN 61326:1997 Elektrika mjerna oprema - Elektromagnetska kompatibilnost - EN 55024:2003 Ureaji informatike tehnike -- Znaajke otpornosti -- Granice i metode mjerenja Europske smjernice i direktive: Low Voltage Directive (LVD) 2006/95/EC Directive of Electromagnetic Compatibility (EMC) 2004/108/EC Technische Lieferbedingungen fuer Streckenstationen (TLS) - Tehniki uvjeti za cestovne stanice - izdanje 2002. Direktiva 2004/54/EC Europskog parlamenta i vijea o minimalnim uvjetima sigurnosti za tunele u trans-europskoj cestovnoj mrei, april 2004.g RVS 9.282 SMJERNICE ZA PROJEKTOVANJE TUNELA - Pogonske i sigurnosne instalacije; Oprema tunela, - Savezna uprava za ceste Republike Austrije, juli 2002. Smjernice za projektovanje, graenje, odravanje i nadzor na putevima; FBiH, 2005.god. Uz autoceste se postavljaju informacijsko-komunikacijski sistemi (IKS) za razmjenu informacija koje mogu biti govorne ili iz nekog drugog izvora informacija. Openito, informacijsko-komunikacijski sistemi autoceste dijele se u dvije osnovne cjeline: informacijski sistemi (skr. IS) autoceste i komunikacijski sistemi (skr. KS) autoceste (telefonsko-pozivni sistem (TPS), sistem ozvuenja tunela i sistem radiodifuzije u tunelu).
Na dionici Obilaznice Sarajevo, predviaju se sljedei informacijski sistemi: - prometno - informacijski sistem (skr. PIS), - sistem daljinskog voenja (skr. SDV obuhvaen posebnim projektom Daljinsko voenje tunela) - CCTV sistem video nadzor i sistem automatske videodetekcije.
17
1.2.
Topologija sistema
Prema standardu TLS prometno-informacijski sistem podijeljen je na hijerarhijske nivoe: glavna prometna centrala (skr. GPC), podruna prometna centrala (skr. PPC), sekcijska prometne centrala (SPC), cestovna prometna stanica (skr. CPS), cestovna prometna podstanica (skr. CPPS) i krajnji ureaj (skr. KU).
Najvii nivo PIS-a predstavlja glavna prometne centrala GPC, koja e biti izgraena u Sarajevu, u sredinjoj taki cijelog PIS-a autocesta Federacije BiH. Podrune prometne centrale i sekcijska prometne centrale postavljaju se u COKP (centar za odravanje i kontrolu saobraaja). Sve PPC-i unutar jednog PIS-a e biti vezane s GPC-om u Sarajevu. Komunikacijska mrea koja meusobno povezuje glavnu, podrune i sekcijske prometne centrale naziva se temeljna komunikacijska mrea autoceste i biti e realizirana tehnologijom Ethernet preko optikog kabla autoceste. Komunikacijska mrea koja povezuje podrunu prometnu centralu sa cestovnim prometnim stanicama na trasi i u tunelima naziva se lokalna komunikacijska mrea AC-a, koja se takoe realizira tehnologijom Ethernet preko optikog kabla autoceste. Prometni podaci na relaciji SPC-CPS se takoer prenose Ethernet tehnologijom preko lokalnog optikog kabla. U cestovnoj prometnoj stanici je ugraen komunikacijski modul (skr. KM) koji je povezan s ulazno-izlaznim modulima (skr. I/OM) i sa cestovnim prometnim podstanicama pomou lokalne sabirnice. Ovisno o udaljenosti izmeu CPS i CPPS lokalnu je sabirnicu mogue fiziki realizirati pomou mu lti mode (MM) ili single mode (SM) optike. CPS-ovi i CPPS-ovi se postavljaju u ormare uz autocestu. Krajnji ureaji prometnog sistema su povezani na pripadajuu CPS ili CPPS i postavljaju se neposredno uz autocestu su sljedei: svjetlosno promjenljivi prometni znakovi
Predvieno je da se na CPS ili CPPS prikljuuje cca 10 do 15 krajnjih ureaja. Raspored ureaja na trasi je prikazan na situacionim nacrtima i emama povezivanja na nacrtima u prilogu. Na ovoj dionici Obilaznice projektirana su 4 portala sa promjenjivom prometnom signalizacijom, dva na izlazu sa petlje Butila prema Vlakovu i dva na ulazu u petlju Vlakovo. Poloaj ovih portala je diktirao povezivanje lokalnih ureaja koji upravljaju istim na dvije komunikacijske mree. Tako je CPS4 poveza na na komunikacijsku mreu LOT-a 1 Obilaznice Sarajevo, a CPPS1/1 na komunikacijsku mreu dionice
18
autoceste Vlakovo Lepenica. 1.3. Opis opreme
1.3.1. Cestovne prometne stanice i podstanice Cestovne prometne stanice (CPS) i podstanice (CPPS) su namijenjene za lokalno upravljanje promjenjivim prometnim znakovima, te prikupljanje podataka o saobraaju i meteorolokim uvjetima na saobraajnici. CPS se koristi kao samostalna jedinica koja upravlja prometnom signalizacijom na osnovu lokalno prikupljenih podataka ili kao dio sistema za upravljanje prometom. Obzirom da je cestovna prometna stanica ukljuena u sistem, sve prikupljene podatke alje u nadreeni centar COKP Drivua. Naredbe koje alje nadreeni centar, cestovna prometna stanica distribuira prema izvrnim elem entima. CPS / CSPS moraju biti izvedeni u potpunosti u skladu s TLS2002 preporukama. CPS/CSPS treba omoguiti da se preko korisnikog interfejsa prikupe podaci i upravlja s izvrnim elementima i lokalno. CPS i CSPS osim komunikacije s promjenljivom prometnom signalizacijom (FG4 prema TLS 2002) dobiva podatke i od razliitih senzora: senzori za mjerenje prometnog toka (FG1 prema TLS2002) meteoroloki senzori (FG3 prema TLS2002) CPS / CSPS mora biti izvedena u kuitu s IP 54 zatitom i predviena za rad na temperaturi od -20oC do +60oC. Za zatitu od prenapona u CPS/CSPS ugrauju se plinski odvodnici na mreno napajanje a komunikacijske vodove potrebno je tititi grubom (plinski odvodnici) i finom (poluvodiki supresori) zatitom. Dijelovi cestovne prometne stanice/podstanice Kuite za vanjsku montau plastini orman s jednim ili dvoja vrata opremljena ruicom za otvaranje i cilindar bravom. Zatita od atmosferskih utjecaja IP 55. Kuite za unutarnju montau sastoji se od montanog okvira u koji su ugrae na sve komponente CPS/CPPS. Energetski dio ormana treba biti opremljen s prikljunim stezaljkama, zatitnim ureajima (FID sklopka, automatski osigurai, prenaponska zatita) i servisnom utinicom. Prikljuna ploa s prikljunim stezaljkama za prihvat signalnih vodova. Svi vodovi su zatieni plinskim odvodnicima prenapona, nazivnog napona 90V. 19" okvir za ugradnju elektroninih modula Programska podrka Osnovna programska podrka treba obuhvatiti upravljanje ureajima prikljuenim na CPS preko korisnikog interfejsa, te programsku podrku za sve komunikacijske protokole potrebne za komunikaciju s detektorima vozila, komunikaciju s promjenjivim znakovima i komunikaciju prema nadreenom centru. Komunikacijski protokoli prema promjenjivim znakovima i prema nadreenom centru trebaju biti izvedeni u skladu s TLS-om. Nadogradnja osnovne programske podrke izvodi se prema zahtjevima konfiguracije samog ureaja te zahtjevima konfiguracije unutar prometnog sistema.
19
Naini rada CPS treba raditi u tri osnovna naina rada. Lokalni nain rada Ureaj treba raditi u lokalnom modu rada za potrebe servisiranja, redovnog pregleda ili odravanja. Lokalni mod rada ima najvii prioritet i nije ga mogue iskljuiti preko daljinskog upravljanja. Prilikom zatvaranja vrata na ormanu CPS-a, kontrolni prekida na vratima automatski prebacuju Cestovnu prometnu stanicu u daljinski mod rada. Daljinski nain rada Kada je CPS u normalnom pogonu on treba raditi u daljinskom modu rada. Taj mod rada treba omoguiti komunikaciju izmeu COKP i CPS-a. Komunikacijski protokol izmeu CPS i COKP treba biti ostvaren prema TLS-u. Automatski nain rada U sluaju gubitka komunikacije s nadreenom centralom, CPS mora prei u automatski mod rada. U tom modu rada CPS sam donosi odluke o nainu rada ureaja, a na temelju lokalno sakupljenih podataka. Automatski mod rada primjenjuje se samo u specifinim situacijama u ovisnosti o projektnom rjeenju iz prometnog projekta, odnosno tek kada su jasno definirani algoritmi za taj mod. Programska podrka CPS-a mora omoguiti ugradnju unaprijed definiranih stacionarnih stanja ureaja iz FG4 i FG7u odnosu na status komunikacije prema centrali i trenutno dobivene podatke. U posebnom sluaju visokog prioriteta (npr. poar u tunelu - uvjeti moraju biti jasno definirani projektom), CPS moe prijei u automatski mod bez obzira na stanje komunikacije s nadreenom centralom. U takovom sluaju ako je komunikacija s centralom aktivna, CPS e poslati podatke o promjenama prema centrali. CPS/CPPS moraju ispunjavati slijedee: Elektriku sigurnost prema: EN 60950-1 Oprema informacijske tehnologije Sigurnost. Elektromagnetsku kompatibilnost prema: EN 50293:2000 Elektromagnetska kompatibilnost - Cestovni saobraajni signalni sistemi. U skladu sa preporukama TLS2002 - komunikacijski protokol za FG1; FG3; FG4; FG6; FG254.
1.4. Oprema prometno-informacijskog sistema u COKP Osnovni zadatak programske i sklopovske podrke u COKP -i je da omogui operaterima jednostavno i uinkovito upravljanje prometom na dionici autoceste i u tunelima. Da bi se to ostvarilo potrebno je zadovoljiti slijedee funkcionalne zahtjeve: Informacija koju dobiva operater mora biti precizna, aurna i tana; Izvrenje komandi koje izdaje operater prema sistemu mora biti osigurano automatskim kontrolnim mehanizmom koji e u sluaju neizvrenja naredbe upozoriti operatera zvunim i vizuelnim alarmom;
20
Svi dogaaji detektirani u prometno informacijskom sistemu moraju biti memorirani u relacijsku bazu podataka na nain koji omoguava kasniju reprodukciju dogaaja, analizu i statistiku obradu podataka; Svi razgovori obavljeni preko SOS pozivnog sistema moraju biti snimljeni na nain da je kod presluavanja mogue pretraivanje po vremenu i datumu; Video zapisi sa svih CCTV kamera moraju se snimati najmanje 24 sata a svi alarmni dogaaji moraju biti snimljeni u najkvalitetnijem formatu uz mogunost pohranjivanja na vanjski medij Kompletna sklopovska podrka (raunari, centralne procesorske jedinice, komunikacijska oprema) mora biti podrana rezervnim baterijskim napajanjem koje omoguava autonomnost rada sistema od trenutka nestanka napajanja minimalno 30 min. Kompletna programska podrka mora biti izvedena tako da omoguava proirenje, i prilagodbu novim i dodatnim podsistema PIS-a Programska podrka za pojedine sisteme mora omoguiti razmjenu podataka s centralnom programskom podrkom PIS-a Programska i sklopovska podrka u COKP-i mora biti izvedena tako da je postupak pokretanja sistema potpuno automatiziran i ne zahtjeva nikakvu aktivnost operatera. Rad sa sistemom i upravljanje PIS-om mora biti kontroliran kroz prijavu operatera s razliitim nivoima pristupa, a kroz primjenu kriptiranih lozinki za svakog operatera posebno. Kod pregleda istorije dogaaja i stanja sistema mora biti jasno odreeno koji je operater bio prijavljen na sistem u vrijeme pojedinih dogaaja. Automatske reakcije sistema inicirane programskom podrkom u COKP -i moraju se odvijati na temelju algoritama definisanih u centralnoj programskoj podrci (SCADA sistem PIS-a). Potrebno je osigurati da se za realizaciju automatskih algoritama mogu koristiti svi relevantni podaci o trenutnom stanju i dogaajima bez obzira na to koji ih je podsistem generisao. COKP koji kontrolie i tunele mora biti dodatno opremljen programskom i sklopovskom podrkom za funkcionalnu i ergonomsku integraciju svih podsistema. Glavni funkcionalni zahtjevi za taj sistem su: Relevantni podaci iz svih podsistema moraju biti prihvaeni, obraeni i memorisani u okviru programske podrke za funkcionalnu i ergonomsku integraciju Prikaz stanja i upravljanje radom svih podsistema mora biti omogueno kroz integracijski sistem Na temelju ulaznih podataka i ugraenih automatskih algoritama rada integracijski sistem mora omoguiti interakciju operatera, kroz grafiki korisniki interfejs, na tok izvoenja automatske procedure kada je to projektom predvieno Integracijski sistem mora na grafikom korisnikom interfejsu omoguiti prikazivanje interaktivnog uputstva za krizne situacije.
Konfiguracija sistema Prometno informacijski sistem instaliran u COKP treba da bude sastavljen iz slijedeih komponenti: SCADA sistem prometno informacijskog sistema objedinjuje rad svih ostalih podsistema Sistem promjenljive prometne signalizacije
21
Sistem video nadzora Sistem automatske video detekcije SOS pozivni sistem Sistem kratkorone vremenske prognoze Vatrodojavni sistem u tunelu Sistem daljinskog voenja tunela
1.4.1. Nadogradnja sistema promjenljive prometne signalizacije Prometna centrala Osnovna funkcionalnost: Glavni zadatak prometne centrale je razmjena podataka s Cestovnim Prometnim Stanicama (CPS). Komunikacija sa CPS mora biti realizirana prema TCP/IP protokolu. Operativni sistem prometne centrale mora omoguiti pouzdan rad i realizaciju komunikacije izmeu CPS i PIS u realnom vremenu. Sklopovske komponente: U svojoj osnovi prometna centrala je standardan raunar dovoljnih performansi da u realnom vremenu realizira komunikaciju s CPS, lokalno pamti razmijenjene telegrame te komunicira s jezgrom ili komunikacijskim interfejsom prometno informacijskog sistema. SCADA sistem za upravljanje PIS-om Upravljanje prometno informacijskim sistemom realizira se pomou specijaliziranog SCADA programskog sistema. Njegova osnovna zadaa je: prikupljanje svih relevantnih podataka o: trenutnom stanju svih pod sistema, trenutnom stanju gustoe i toka prometa, trenutnim meteorolokim uvjetima na prometnici alarmnim dogaajima prikaz trenutnog stanja na grafikom korisnikom interfejsu omoguiti runo i automatsko upravljanje izvrnim elementima svih podsistema omoguiti interakciju izmeu PIS-a i operatera prilikom donoenja odluka o daljnjem izvoenju automatskog programa omoguiti prikaz uputstava za rjeavanje kriznih situacija osigurati dvosmjerni protok svih relevantnih podataka prema podsistemima i bazi podataka SCADA programski sistem mora biti modularno koncipiran, ime se postie funkcionalna razdvojenost i zamjenjivost komponenti. Interna komunikacija izmeu modula mora biti zasnovana na standardnom TCP/IP protokolu kako bi se komponente sistema mogle nalaziti na fiziki odijeljenim lokacijama, u lokalnoj mrei ili WAN-u. Osnovne komponente sistema su podijeljene u tri skupine: jezgra sistema upravlja tokom informacija izmeu razliitih komponenti. Sve ostale komponente se spajaju na jezgru;
22
"driveri" apstrahiraju komunikaciju prema vanjskim sistemima, kao to su baze podataka, PLC sistemi i prometni sistem. Njihova glavna zadaa je konverzija u neki drugi protokol. korisnike komponente ("klijenti") npr. grafiko interfejs, generatori izvjetaja, grafova i sl.
Ova koncepcija omoguava spajanje vie istovrsnih "klijenata", npr. grafikih prikaza na istu jezgru. Prema tome, mogu je udaljeni nadzor i upravljanje sistemom. Komunikacijska jezgra Glavnina toka informacija je zasnovana na tri vida prijenosa: prijenos trenutnog stanja; prijenos svih promjena; naredbe i zahtjevi. Osnovni funkcionalni zahtjevi: Komunikacijska jezgra mora osigurati siguran protok informacija meu kontrolno upravljakim dijelovima PIS-a i njegovih podsistema; Komunikacijski kapacitet jezgre mora biti dovoljan za nesmetani protok informacija i u najnepovoljnijem sluaju (podizanje sistema, prijava klijenata, slanje grupnih naredbi i sl.).; Komunikacijska jezgra mora osigurati kontrolu ispravnosti formata podataka; Komunikacijska jezgra mora omoguiti da se kod prijave novog klijenta trenutna stanja svih pretplaenih objekata dobiju bez poveanja komunikacijskog prometa izmeu jezgre i driver-a podsistema; Grafiki korisniki interfejs Sam grafiki prikaz mora se sastojati od jednog ili vie slojeva, koji predstavljaju razliite pod-sisteme. U jednom trenutku je vidljiv samo jedan sloj. Na taj nain se izbjegava "natrpanost" ekrana razliitim objektima. S lijeve strane grafikog prikaza mora se nalaziti "traka" na kojoj su prikazani razliiti slojevi. Klikom mia, tipkama na tastaturi i sl. prikaz se prebacuje sa sistema na sistem. Iz grafikog prikaza se pokreu ostale aplikacije, kao to su generatori razliitih izvjetaja, grafikona, programi za administraciju i sl. Takve aplikacije se moraju moi po potrebama korisnika (npr. neki specifini izvjetaji) dodati i naknadno. Interakcija korisnika s objektima se vri preko mia: klik desnom tipkom daje "menu objekta". Osnovni funkcionalni zahtjevi za grafiki korisniki interf ejs su: U odreenim situacijama se signaliziraju alarmi. To su npr. kritine vrijednosti na senzorima, dojave vatre, kvarovi na opremi, gubitak komunikacije s dijelovima sistema i sl. Grafiki korisniki interfejs signalizira alarm operateru zvuno i vizua lno. Operater mora alarm "ponititi" da bi ga deaktivirao. Osim obavjetavanja operatera o alarmu, sistem moe automatski poduzeti i sljedee korake: pokrenuti interaktivni dijalog s operaterom koji daje mogunost operateru da utie na dalji tok odvijanja automatskog programa pokrenuti slanje niza automatskih grupnih naredbi bilo kojem podsistemu pokrenuti ispis interaktivnog uputstva
23
Grafiki korisniki interfejs podeavanje grupnih naredbi.
mora
omoguiti
izdavanje,
kreiranje
Baza podataka PIS-a Svi podaci koji prolaze kroz sistem (prometni podaci, meteoroloki podaci , alarmi itd.) spremaju se u bazu podataka. Minimalni zahtjevi koje baza podataka i hardver na kojoj ona radi trebaju udovoljiti su: Baza podataka mora biti relacijska. Mora biti podrana troslojna (Internet) arhitektura i viekorisniki rad. Baza podataka mora imati mogunost preslikavanja dijela podataka u neku drugu bazu (na drugoj lokaciji) u svrhu pruanja uvida dijela informacija koje su drugima potrebne. Svi podaci moraju biti na raspolaganju minimalno 1. godinu online ili unedogled preko vanjskih medija pohrane. Relacijska struktura baze podataka treba biti takva da omoguuje brzo dodavanje novih elemenata u sistem (znai modularna), a dodavanje elemenata ne smije utjecati na postojee elemente Proces arhiviranja (spremanja dijela starih podatka) mora biti u mogunosti vratiti podatke i nakon promjene strukture baze podataka Baza mora omoguiti stvaranje pomonih sintetikih i analitikih podataka na osnovu kojih je mogue dobiti razne tabline i grafike prikaze. Baza mora biti u mogunosti da na poseban nain oznai nelogine i neispravne podatke koji se spremaju. Mora postojati mogunost da se utvrdi da podaci nedostaju (izbrisani su) Podaci moraju biti spremljeni na polja diskova (minimalno RAID 1) Diskovni prostor mora omoguiti sadravanje podataka minimalno 2.godine uz jedan kompletni backup (ovisno o broju elemenata na trasi oko 100GB) Mora postojati trani ureaj za pohranu podataka na dui rok. 1.4.2. Automatski rad iz COKP Sistem automatskog djelovanja u sistemu upravljanja prometom treba obezbijediti slijedee: Automatsko upravljanje ovisno o meteoroloki uslovima Automatsko upravljanje ovisno u gustoi saobraaja Automatsko upravljanje ovisno o intenzitetu svijetla Scenariji S korisnike strane gledita razlika izmeu prve tri klase automatike i scenarija je u interakciji operatera i sistema. Prve tri klase automatike ne zahtijevaju interakciju sistem operater dok scenariji to zahtijevaju. Automatsko upravljanje u ovisnosti o meteorolokim uslovima i gustoi saobraaja
Automatsko upravljanje u ovisnosti o meteorolokim uslovima dio je prometno informacionog sistema zaduena za upravljanje prometnim djelom sistema ovisno o vremenskim uslovima oitanima na meteorolokim stanicama uz autocestu. Kada trenutni meteoroloki uslovi zadovoljavaju kriterije situacije za reakciju sistema
24
sistem e odrediti klasu situacije i postaviti predefinirani prometni program na komponente prometnog sistema, tj. mijenjat e slike na znakovima upozoravajui sudionike saobraaja na prilagoavanje brzine vremenskim uslovima. Prema kriterijima ogranienja brzine tipove stanja moemo podijeliti u etiri stepena teine koji su dani u tablici. Meteoroloko stanje POLEDICA Naziv stepena Kriterij ukljuivanja Kriterij iskljuivanja Nema oborina i C kolnika > C ledita Vidljivost 290 m Vidljivost 190 m Vidljivost 120 m Vidljivost 70 m Debljina vodenog sloja 0,2 mm Debljina vodenog sloja 0,5 mm Debljina vodenog sloja 1,5 mm Debljina vodenog sloja 3,0 mm Brzina vjetra 12 m/s Brzina vjetra 14 m/s Brzina vjetra 18 m/s Brzina vjetra 22 m/s Ogranienje brzine [km/h] 40 100 80 60 40 100 80 60 40 100 80 60 40
MAGLA
Vodeni sloj > POLEDICA 0,1mm i C kolnika <= C ledita Vidljivost 190 MAGLA 1 250 m Vidljivost 120 MAGLA 2 190 m Vidljivost 70 120 MAGLA 3 m MAGLA 4 MAKRO 1 Vidljivost < 70 m Debljina vodenog sloja 0,2 0,5 mm Debljina vodenog sloja 0,5 1,5 mm Debljina vodenog sloja 1,5 3,0 mm Debljina vodenog sloja 3,0 Brzina vjetra 12 14 m/s Brzina vjetra 14 18 m/s Brzina vjetra 18 22 m/s Brzina vjetra 22 m/s
SKLIZAK KOLOVOZ
MOKRO 2 MOKRO 3 MOKRO 4 VJETAR 1 VJETAR 2
VJETAR VJETAR 3 VJETAR 4
Slino automatskom upravljanju u ovisnosti o meteorolokim uslovima biti e izvedeno i automatsko upravljanje sistemom u ovisnosti o gustoi saobraaja. Sistem e prikupljati kratkorone podatke o gustoi saobraaja sa brojaa saobraaja te nakon obrade podataka postavljati jednu od etiri klase gustoe saobraaja dane u tablici. U ovisnosti o odreenoj klasi na prometni dio prometno informacionog sistema postavljat e se predefinirane slike obavjetavajuu sudionike u prometu na prilagoavanje brzine.
25
Meteoroloko stanje
Naziv stupanja
Kriterij ukljuivanja Gustoa prometnog toka 19 23 vozila / km. / prometnom traku i brzina toka 80 100 km/h nakon tri uzastopna intervala od 1 min. Gustoa prometnog toka 23 29 vozila / km. / prometnom traku i brzina toka 60 - 80 km/h nakon tri uzastopna intervala od 1 min. Gustoa prometnog toka 29 43 vozila / km. / prometnom traku i brzina toka 40 60 km/h nakon tri uzastopna intervala od 1 min. Gustoa prometnog toka 43 vozila / km. / prometnom traku i brzina toka 40 km/h nakon tri uzastopna intervala od 1 min.
Kriterij iskljuivanja Gustoa prometnog toka < 19 vozila / km. / prometnom traku nakon tri uzastopna intervala od 1 min. Gustoa prometnog toka < 23 vozila / km. / prometnom traku nakon tri uzastopna intervala od 1 min. Gustoa prometnog toka < 29 vozila / km. / prometnom traku nakon tri uzastopna intervala od 1 min. Gustoa prometnog toka < 43 vozila / km. / prometnom traku, nakon tri uzastopna intervala od 1 min.
Ogranienje brzine [km/h]
ZASTOJ 1
100
ZASTOJ 2
80
ZASTOJ
ZASTOJ 3
60
ZASTOJ 4
40
Za sve uslove automatskog djelovanja u ovisnosti o meteorolokim uslovima i gustoi saobraaja odreivat e se histereza, tj. razliiti ulazni i izlazni uslovi u ovisnosti o proloj situacija u zoni djelovanja. Histereza se uvodi da u sluaju malih oscilacija oko podruja uslova (granice sigurnosti) ne dolazi do stalnog prebacivanja znakova iz jedne slike u drugu. Algoritam odreivanja stepena tj. stanja meteoroloke situacije ili zastoja dat je blok dijagramom:
26
POETAK n=1
Meteoroloko / prometno stanje: MAGLA VJETAR VIDLJIVOST ZASTOJ stepeni: n = 1, 2, 3, 4
DOHVAT STAROG STANJA
DA n=n+1 STEPEN STAROG STANJA >=n?
NE
ZADOVOLJEN IZLAZNI UVIJET ZA STANJE STEPENA n
NE
DA NE ZADOVOLJEN ULAZNI USLOV ZA KLASU STEPENA n
NOVO STANJE JE STEPENA n-1
KRAJ
NE
n >=4
DA
NOVO STANJE JE STEPENA 4
KRAJ
Nakon odreenih stepeni za sva stanja (zastoj, magla, vjetar, mokro) odreuje se izlazno stanje najveeg stepena. Ukoliko dva ili vie stanja imaju isti stepen izlazno stanje odreuje se prioritetom koji je slijedei: 1. Poledica 2. Magla 3. Mokro 4. Vjetar 5. Zastoj gdje najvei prioritet ima stanje poledica a najmanji stanje zastoj. Ovisno o odreenom izlaznom stanju automatski e se postavljati predefinirani prometni program na prometni dio prometno informacionog sistema. Automatsko upravljanje u ovisnosti o meteorolokim uslovima i gustoi saobraaja ne zahtjeva stalnu interakciju s operaterima te je aktivna samo ukoliko su cestovne prometne stanice u automatskom nainu postavljanja slika na znakovima.
27
Automatsko upravljanje u ovisnosti o intenzitetu svijetla
Automatsko upravljanje u ovisnosti o intenzitetu svjetla dio je sistema koji e biti zaduen za mijenjanje intenziteta prometnih znakova prema koliini svijetla mjerenog na znakovima. Svaki znak treba da ima ugraen mjera svjetlosti koji al je podatak o koliini svjetla u prometno informacioni sistem. Sve vrijednosti koliine svjetlosti na znakovima na jednom portalu se usrednjuju te se proraunata informacija o intenzitetu alje natrag na znakove tako da su slike prikazane optimalnim intenzitetom. Automatsko upravljanje intenzitetom biti e aktivno samo ukoliko su cestovne prometne stanice u automatskom nainu postavljanja intenziteta. Scenariji
Scenariji predstavljaju tip automatike u prometno informacionom sistemu koji zahtijevaju interakciju sistema sa operaterom kroz grafiki korisniki interfejs. Operater e odluivati o krajnjem ishodu inicirane naredbe poslane prema prometnom sistemu. Informacije iz drugih sistema (sistem video detekcije incidenata, TPS sistem,) prosljeivat e se se glavnom sistemu upravljanja alarmirajui operatera, ukazujui mu na detektiranu incidentnu situaciju te navodei ga kroz propisanu proceduru omoguavaju mu i brzo i ispravno donoenje odluka i utjecanja na svjetlosnu signalizaciju prometno informacionog sistema. Glavni korisniki interfejs za rad sa scenarijima biti e videozid na kojem e se u grafikom korisnikom interfejsu nalaziti integrirani svi sistemi upravljanja autocestom (sistem videonadzorana, prometno informacioni sistem, itd.). Panel za upravljanje scenarijima sadrat e kontrole za prikaz informacija o statusu obrade alarma te izbornike za unos parametara i navigaciju kroz algoritme. Scenariji moemo podijeliti po prioritetima ovisno o tipovima incidenata tj. dogaaja koji ih pokreu. Dogaaje moemo podijeliti u dvije vrste: dogaaji u kojima odgovarajua vrijednost nekog signala u sistemu potie reakciju definiranu algoritmima dogaaji u kojima je scenarij iniciran od strane operatera odn osno runo pokrenut iz izbornika sistema prometno informacionog sistema Za neke scenarije postojat e skup dodatnih radnji koje operater mora izvriti u sklopu obrade alarma. Izvravanje tih radnji potvrivat e se kroz panel za proceduru na grafikom korisnikom interfesju u kojem e se operatera navoditi kroz propisane procedure koje mora napraviti biljeei njegove reakcije. Izvoenje jednog scenarija tipino poinje iniciranjem alarma e ukljuivati sljedee radnje: iniciranje zvunog alarma privlaei panju operatera prebacivanje prikaza na grafikom interfejsu na onaj dio prikaza na kojem se nalazi inicirani alarmni dogaaj automatsko postavljanje slika s kamera na kojima je incident uoen ili koje se nalaze u okolini incidenta na predefinirane monitore za alarmnu situaciju na videozidu interakcija s operaterom (prikaz informacije o dogaaju, opcije za potvrdu ili odbacivanje alarma, navoenje kroz opcije algoritama..)
28
interakcija s ostalim podsistemima postavljanje odgovarajue prometne signalizacije s obzirom na dogaaj i pokretanje akcije od strane ostalih podsistema popunjavanje odgovarajueg postupnika upis svih relevantnih podataka o dogaaju i postupku obrade dogaaja u bazu podataka Gdje bude potrebno implementacija scenarija treba omoguiti postupke odbacivanje alarma, povratka koraka unazad u obradi alarma ili reset alarma. Scenariji koji e postojati u sistemu su: detekcija zaustavljenog vozila pomou video sistema detekcije incidenata detekcija kolone/ zastoja vozila pomou video sistema detekcije incidenata detekcija vozila u krivom smjeru pomou video sistema detekcije incidenata dolazni poziv s TPS-a scenariji odravanja (radovi na cesti, opremi prometno informacionog sistema) 1.5.Komunikacijski kablovi i kablovska kanalizacija Za funkcionalno povezivanje i prenos podataka izmeu CPS, CPPS i komunikacionih ormaria koriste se monomodni i multi modni optiki kablovi. Kablovi se uvlae u PEHD cijevi (min 6 bara), koje su poloene u zajedniki rov sa energetskim kablovima. Na mjestima montae prometnih stanica i komunikacijskih ormaria predviena je ugradnja kablovskih okana. CPS i CPPS se povezuju monomodnim optikim kablom u redundantnu prstenastu konfiguraciju kako je prikazano na situaciji i na emama. Sve optike kablove potrebno je zavriti u optikim kasetama koje se nalaze u ormarima svakog ureaja, na ije niti se vare pigtajlovi. Optike kasete slue za smjetaj spojeva i njihovu mehaniku zatitu. Za komunikaciju izmeu CPS/CPPS/KS i promjenjivih znakova koriste se FTP CAT6 kablovi. Na drugu stranu autoceste kablovi za portal na suprotnoj strani, multimodni optiki kabl se provlai kroz konstrukciju portala i razdjelni pojas do komunikacijskog ormaria preko kojeg se uvezuju promjenjivi prometni znakovi sa druge strane autoceste. Na emama u grafikim prilozima date su vrste i kapaciteti svih komunikacijskih kablova. Na situacijama su prikazane trase kablova kao i naini polaganja kablova preko objekata.
29
1.6.ELEKTRONAPAJANJE PROMETNE SIGNALIZACIJE I OPREME 1.6.1. Uvod Predmet ovog dijela projekta je elektronapajanje prometne signalizacije i opreme, a kao podloge za projektovanje koriteni su: Situacija tretiranog obuhvata Podaci dobiveni od projektanta PIS-a Postojee stanje elektroinstalacija Vaei propisi i preporuke za ovakvu vrstu instalacija
Elektronapajanjem je obuhvaen prometni informacioni sistem na dionici Obilaznice Sarajevo LOT 3A. Elektronapajanje ureaja na pomenutim lokacijama vrie se sa postojee infrastrukture i u obuhvatu autoceste, tako da za izvoenje radova nije potrebno traiti saglasnost nadlene elektrodistribucije. U instalacije napajanja spadaju razvodni ormari napajanja rasvjete sa pripadajuom opremom i kablovi koji povezuju pomenute ormare sa napojnim takama sa jedne strane i ureajima prometne signalizacije i opreme sa druge strane. 1.6.2. Bilans snage Instalisana snaga pojedinih ureaja promjenljivog informacionog sistema (PIS) je: Vrsta ureaja Cestovna prometna stanica sa meteo stanicom Promjenljivi znakovi na portalu Instalisana snaga 300W 700W
Prema dispoziciji ureaja na pojedinim lokacijama dobivenoj od projektanta saobraajne signalizacije, ukupna instalisana snaga po lokacijama e biti: Lokacija Petlja Vlakovo - ulaz Petlja Butila Sveukupno 1.6.3. Tehniko rjeenje napajanja Napojne take po pojedinim lokacijama su sljedee: Lokacija Petlja Vlakovo ulaz Petlja Butila Napojna taka Razvodni ormar napajanja rasvjete ROR5 Razvodni ormar napajanja rasvjete ROR4
30
Instalisana snaga 1900W 1900W 3800W
Napojni i instalacioni kablovi za pojedine potroae se polau zajedno sa optikim kablovima ili u zajednikom raovu sa napojnim kablovima rasvjete, najveim dijelom direktno u kablovskom kanalu, dimenzija 0,4mx0,8m, ija je trasa prikazana na priloenoj situaciji. Na mostovima se kablovi polau u PEHD cijevima 50mm, koje su obujmicama privrene na konstrukciju mosta. Za prelazak kablova ispod saobraajnice koristie se pneumoprobojnici. Po iskopu rova dimenzija prema priloenim nacrtima, potrebno je obezbijedit i pijesak i tit za mehaniku zatitu kabla. Po zavretku iskopa i ostalih pripremnih radova pristupa se polaganju kabla. Polaganju kabla treba prii sa naroitom panjom vodei rauna o osjetljivosti kabla, jer svako oteenje, prije ili kasnije, dovodi d o proboja izolacije. Prema duini kabla potrebno je obezbijediti toliko radnika, da na svaka tri metra kabla doe po jedan radnik. Pri razvlaenju kabla radnici moraju da nose kabl oputenim rukama, a ne na ramenima, ime se izbjegava njegovo opasno ugiban je. Savijanje kabla u krivinama dozvoljeno je sa radijusom krivine koji je jednak 15ostrukom promjeru kabla (15D). Pri provlaenju kabla kroz cijevi treba obratiti panju da se orim ivicama cijevi ne oteti izolacija. U sluaju da je kabl potrebno polaga ti pri temparaturi nioj od +50C, tada se polaganje ne smije vriti bez prethodnog zagrijavanja, jer pri niskim temperaturama izolacija ila postaje tvrda i kod malog savijanja biva oteena. Zagrijavanje kabla se moe vriti na taj nain da se bubanj sa kablom dri najmanje 24 sata u dobro zagrijanoj prostoriji ili grijanje kabla ostvariti sa dvije korpe gorueg koksa smjetenih na udaljenosti 1 m sa jedne i druge strane bubnja pri emu bubanj treba lagano i ravnomjerno okretati. Duine kabla, odreene prema duini trase, treba poveati za 3% radi vijugavog polaganja i to je ve uraunato u ovom elaboratu. Nakon polaganja kabla u kanal na podlogu od 10 cm pijeska, na njega se pospe jo jedan sloj od 10 cm pijeska i tit za mehaniku zatitu kabla. Po zavretku polaganja kabla i pri zatrpavanju kablovskog kanala izvri se nabijanje zemlje u slojevima po 25 cm kako bi se sprijeilo naknadno slijeganje. Naroito treba solidno izvriti nabijanje zemlje na mjestima krianja kabla sa cestama kako bi se izbjeglo nepotebno stvaranje prepreka na cesti. Kod paralelnog voenja kabla sa vodovodnim instacijama, horizontalne udaljenosti jedne trase od druge treba da iznosi 0,5 m. Naroito treba izbjegavati pribliavanje vodovodnim ventilima, jer je iskustvo pokazalo, da esti radovi usljed kvarova kod ventila dovode do oteenja ili proboja izolacije kabla. Kod krianja kabla sa vodovodnim instalacijama, nastojati da kabl prolazi ispod ovih, ukoliko se ne nalaze na velikoj dubini, uz vertikalno odstojanje najmanje 0,3 m. Za ispitivanje kabla poslije polaganja postojei vaei standardi nita ne odreuju. Iz tog razloga se za ispitivanje kabla poslije polaganja, primjenjuje propis VDE 0271/63. U fabrici kabla svaka proizvedena duljina podvrgava se ispitivanju sa monofaznim izmjeninim naponom vrijednosti 2,5Uo + 15 (kV), odnosno sa trostrukim naponom jednosmjerne struje (Uo = nazivni napon izmeu provodnika i zemlje). Da bi se provjerilo da li su kablovi oteeni prilikom transporta i polaganja, potrebno je ponoviti ispitivanja i to na bubnju prije polaganja, nakon polaganja u kablovski kanal i poslije zavretka montanih radova. Ispitivanje kabla na bubnju vri se sa visokim naponom jednosmjerne struje. Napon koji se tom prilikom upotrijebi, ne treba da bude manji od 70 % i vei od 100 % od onog napona jednosmjerne struje sa kojom je kabl ispitan u fabrici. (Ovaj napon ne smije da prekorai 90 % amplitude izmjeninog napona kablovskih glava). Prilikom ispitivanja izmjenino se uzemljuje jedna ila kabla, dok
31
se ostale dvije (tri) podvrgavaju naponu u trajanju od 15 min. Na taj nain se praktiki svaka ila podvrgava ispitivanju od 30 min. Ispitivanje nakon polaganja u kablovski kanal svodi se samo na uzimanje oscilografskog snimka i ispitivanje izolacije sa induktorom. Po zavretku montanih radova ponovo treba izvriti sva ispitivanja kao i kada je kabl na bubnju. Potrebno je takoe izvriti mjerenje omskog otpora ila i kapaciteta kabla, kao i kontrolirati da li je izvreno usklaivanje redosljeda veza poloenog kabla. 1.6.4. Zatita Prikljuivanje svih ureaja i znakova na elektrinu mreu mora biti izvedeno pomou vijaka na regleti. Regleta se mora nalaziti unutar kuita znaka odnosno ureaja. Svi metalni dijelovi ureaja koji nisu pod naponom, moraju biti uzemljeni. Vodii za uzemljenje moraju imati oznake i bojom biti razliiti od faznih vodia. Svi ureaji prometne signalizacije koji se napajaju iz razdjelnika cestovne rasvjete trebaju se povezati na zajedniki uzemljiva. Otpor izolacije izmeu elektrinog vodia, kao i izmeu elektrinog vodia spojenih zajedno i spoja za uzemljenje, ne smije biti manji od: 20M u hladnom (iskljuenom) stanju kod normalne relativne vlanosti, 2M poslije provedena 72 sata u uvjetima s relativnom vlanosti zraka od 95%, pri temperaturi od 313K (40C).
Izolacija elektrinih vodia, kao i izmeu elektrinih vodia spojenih zajedno i spoja za uzemljenje, mora izdrati u toku 1 minute bez probijanja ili prekoraenja ispitni napon od 1500V, frekvencije 50Hz. Krajeve kablova koji ostaju u rovu, obavezno zatvoriti vodonepropusnim kapama. Na graevini je predviena zatita TN sisitemom. U cestovnoj prometnoj stanici i komunikacijskim ormariima interno se razdvajaju nul-vod i zatitni vod zbog zatite na dijelu CPS znak. Primjenjuje se sistem zdruenog uzemljenja gdje se sva uzemljenja vodljivo spajaju. Gdje je to mogue, obavezno se sistem uzemljenja spaja s uzemljivaima cestovne rasvjete. Zatitu od atmosferskih pranjenja treba izvesti uzemljivakom FeZn trakom 30x4mm, koja se polae u zajednikom rovu iznad kablova, tako da se naprave dva kraka, duine po 25m, kod svakog portala sa promjenljivom signalizacijom, kod KS ova. Sa tako izvedenog uzemljivaa, prave se izvodi na koji se spajaju dijelovi opreme koje treba uzemljiti. Konstrukcija znakova mora biti takva da prilikom upotrebe znaka ne moe doi do sluajnog dodira s djelovima pod naponom. Svi metalni dijelovi znaka, konzolni stup i stubovi portala koji se ne upotrebljavaju kao vodii, moraju biti uzemljeni (spojeni sa eljeznom pocinanom trakom). Vodii za uzemljenje moraju imati oznake i bojom biti razliiti od faznih vodia. 1.6.5. Prorauni Vrste prorauna i ulazni parametri Prorauni provedeni u ovom poglavlju odnose se na najkritinije strujne krugove,
32
prema duini napojnih kablova i snazi potroaa. Provjera vodia na pad napona Provjera vodia na pad napona se rauna po slijedeim obrascima:
200 P l u % 2 (%) , za monofazno optereenje S U
100 P l u % , za trofazno optereenje, ggje je: 2 S U
u - pad napona (%) l - duina voda (m) - vodljivost (za Cu 58,8 Sm/mm2 za Al 37 Sm/mm2) S - presjek vodia (mm2) P - snaga optereenja (W) U - nazivni napon (V) Podaci prorauna pada napona za najkritinije (najdue) strujne krugove dati su u priloenoj tabeli posebno za svaku petlju:
Pad napona
U (V)
P (W)
l (m)
(Sm/mm2)
S (mm2)
u (%)
ROR4 - CPS4 - KS1 ROR5 - CPPS1/1 ROR5 - KS2
380 380 380
1800 1000 800 ukupno
990 140 120
37 37 37
16 16 16
2,08 0,16 0,11 2,36
1.6.6. Izbor presjeka kablova na trajno doputene struje sa provjerom zatite od preoptereenja Izbor napojnih kablova za razvodne ormare, kao i sve strujne krugove vren je na osnovu maksimalnog optereenja koje se moe pojaviti na pomenutom kablu, kao i maksimalnog dozvoljenog pada napona. Prilikom odabira presjeka kablova i nominalne struje osiguraa, u obzir su uzeti korekcioni faktor temperature okoline k = 1 i korekcioni faktor paralelnog polaganja vie vodia kn = 0,75. Tip razvoda C. Koriten je prospektni materijal proizvoaa kablova ELKA Zagreb.
Dozvoljeni pad napona

u (%)
Napojni vod
Provodnost
Presjek kabla
Duina kabla
Napon
Snaga
33
1.7. PRIKAZ PRIMJENJENIH TEHNIKIH RJEENJA I MJERA ZATITE 1.7.1. PRIKAZ MJERA ZATITE NA RADU Openito Zakon o zatiti na radu, odreuje da se u posebnom dijelu glavnog projekta prikae skup svih tehnikih rjeenja za primjenu pravila zatite na radu prilikom: izgradnje objekata, eksploatacije objekata.
Prvenstveno se primjenjuju osnovna pravila zatite, a u sluaju potrebe i pos ebna pravila. U osnovna pravila zatite na radu spada: opskrbljenost sredstava rada zatitnim napravama (pod sredstvima rada smatraju se objekti namijenjeni za rad ili kretanje osoba na radu i pomone prostorije s pripadajuom instalacijom), osiguranje od udara elektrine energije, osiguranje potrebnih puteva za prolaz, transport i evakuaciju radnika, osiguranje istoe, potrebne temperature i vlanosti zraka, osiguranje potrebnog osvjetljenja radne okoline, ogranienje buke i vibracija u radnoj okolini, osiguranje od nastanka poara i eksplozije, osiguranje od tetnih atmosferskih i klimatskih uticaja, osigranje od djelovanja opasnih tvari i zraenja, osiguranje prostorija i ureaja za osobnu higijenu, ogranienje brzine kretanja zraka.
U posebna pravila zatite na radu spada: odreivanje uvjeta u pogledu strune osposobljenosti, zdravstvenog, tjelesnog i psihikog stanja, psihofizikih sposobnosti i spola radnika, odreivanje naina na koji se moraju izvoditi odreeni poslovi i radne operacije, odreivanje trajanja posla, koritenje osobnih zatitnih sredstava, zatitnih naprava i napitaka pri obavljanju odreenih poslova, obavezno postavljanje znakova upozorenja od odreenih opasnosti.
Posebna pravila zatite sadre i postupak s povrijeenim ili obolje lim osobama na radu do njihove predaje na lijeenje organizaciji zdravstva. Dok se ne donesu propisi o pravilima zatite na radu primjenjuju se priznata pravila zatite na radu u skladu s odredbama predmetnog Zakona. Upotreba sredstava za rad i osobnih zatitnih sredstava Sredstva za rad i osobna zatitna sredstva moraju biti u potpunosti ispravna i
34
izraena u skladu s pravilima zatite na radu da bi bila dozvoljena njihova upotreba. a) Posebno je vano da se provjeri ispravnost rada sredstava za rad s poveanim opasnostima, kao to su: orua koja pokree elektromotor, motor s unutranjim sagorjevanjem ili neka druga energija, te orua s posudom pod tlakom, koja prema pravilima zatite na radu moraju imati ventil sigurnosti, te orua ijim koritenjem nastaju opasne tvari. Provjera ispravnosti se mora izvriti: prije njihovog stavljanja u upotrebu, najmanje jedanput svake dvije godine, poslije rekonstrukcije a prije ponovnog poetka koritenja, ako posebnim propisima nisu odreeni drugi rokovi ispitivanja. b) Kao osobna zatitna sredstva koriste se: rukavice od izolacijskog materijala, alati s izoliranim drkama, kacige od izolacijskog materijala, obue od izolacijskog materijala, odijela od izolacijskog materijala, pribor za uzemljenje i spajanje, indikatori napona, izolacijske podloge i dr. Osiguranje od udara elektrine energije Zbog induktivnog utjecaja elektroenergetskih postrojenja ili zbog atmosferskog pranjenja na podzemnim kablovima moe se pojaviti opasni povieni potencijal. Za vrijeme rada izolirati cijelo tijelo prema zemlji ili barem na opasnim dijelovima pri emu treba paziti na slijedee: stajati na neprovodljivim materijalima, upotreba izolacijskih rukavica i izolacijskog alata, pri radu u zdencu ili kanalu, vlane zidove prekriti neprovodlji vim materijalom, drati radno odijelo suho, kod rada na kablovima, uzemljiti vodie na obje strane na mjestu gdje su vodii prekinuti
Osiguranje potrebne radne povrine i radnog prostora Tipske konstrukcije kablskih zdenaca prilagoene su potrebama radno g prostora. Otvor zdenda je potrebno ograditi zatitnom tipskom ogradom, a alat drati udaljen najmanje 20 cm od ruba otvora. Osiguranje potrebnih puteva za transport i evakuaciju radnika Za radove za uvlaenje kablova osigurati odgovarajui pristup ljud stva, prikolici za polaganje odnosno struju za uvlaenje kablova. Osiguranje istoe, temperature i vlanosti zraka ahtove za izradu nastavaka treba prije poetka rada oistiti od vode, uz pomo prirunih sredstava ili pumpi. Polaganje kablova i radova na kablu trebaju se obavljati u odreenim temperaturnim uvjetima, a u sluaju potrebe koristiti prikladnu zatitu nepromoivu odjeu i tipske atore.
35
Osiguranje osvjetljenja Rad na kablovima odvija se veinom danju, no u sluaju potrebe rada nou neophodno je osigurati elektrinu rasvjetu iz prirunog prenosnog agregata. Na prometnim mjestima postaviti nonu rasvjetu na otvorenim ahtovima. Spreavanje buke i vibracije Buka i vibracija javlja se kod kopanja rovova radi upotrebe pneumatskih ekia i agregata. Prevelika buka moe se smanjiti upotrebom zvunoprigunih kompresora. Primjena posebnih pravila zatite na radu Izvoenje pojedinih radnih operacija treba biti u skladu s vaeim uputstvima i preporukama proizvoaa opreme ili posebnih uputstava. Materijal, ureaji i oprema trebaju biti prije ugradnje pravilno uskladiteni i zatieni. Izgraeni kablski objekti ne predstavljaju opasnost po osoblje i ostale objekte. Po njihovoj eksploataciji takoer ne postoji opasnost od njih samih. Kod rada sa optikim kablovima potrebno je izbjegavati usmjeravanje niti prema oima, budui da se radi o koncentriranim izvorima svjetlosti velike snage koje mogu otetiti oko. 1.7.2. PRIKAZ MJERA ZATITE OD POARA Prema Zakonu o zatiti od poara potrebno je u projektu predvidjeti mjere zatite od poara, koje e se primjeniti prilikom izvoenja radova. Zatitu od poara ini skup svih mjera i radnji normativne, upravne, organizacijske, tehnike, obrazovne i propagandne naravi. Budui da izgraena kablska mrea nije potencijalni izvor poara, to se na njoj ni ne projektiraju posebne mjere zatite, ve se one predviaju samo u fazi izgradnje iste. Mogunost poara javlja se pri transportu, uskladitenju i manipulaciji sa zapaljivim materijalom koji se koristi kod izrade nastavka i kod jo nekih kabl-monterskih radova (benzin ili plin), te stoga te faze rada trebaju biti organizirane po posebnim pravilima. Da ne bi dolo do poara u toku rada, benzinske lampe ne smiju biti napunjene preko njihova volumena, a ostatak benzina mora se uskladititi na propisanoj udaljenosti od moguih mjesta iskrenja ili vatre i to u propisanoj posudi koja je dobro zatvorena. Posebnu panju treba posvetiti radovima u kablskoj kanalizaciji radi mogunosti prisustva plina u kablskim zdencima. Zbog toga poklopac treba podizati s
36
odgovarajuim alatom i pri tome treba paziti da se ne izazove iskra koja bi mogla izazvati eksploziju. U sluaju da je poklopac zaleen treba ga odlediti toplom vodom, a niti u kojem sluaju plinskom ili benzinskom lampom s otvorenim plamenom. Takoer nije dozvoljeno ulaziti u kablovske zdence s otvorenim plamenom ukoliko nije prethodno izvrena provjera prisutnosti i koncentracija plina u njima. Stoga je potrebno koristiti ispitivae plina detektore. U prostorijama gdje su instalirani kablovi ne smiju se koristiti graevinski materijali koji su lako zapaljivi i koji brzo sagorijevaju. Takoer treba biti omoguen pristup vatrogasnoj tehnici do objekta, u sluaju eventualne potrebne evakuacije.
37
2. PREDMJER OPREME I RADOVA

Red. broj 1 1. 1.A. Opis radova 2 OPREMA PROMETNO INFORMACIONOG SISTEMA UPRAVLJAKI, SIGNALNI I MJERNI UREAJI PROMETNO INFORMACIONOG SISTEMA Nabavka, isporuka i montaa glavnog lokalnog ureaja CPS u PVC ormaru (IP 55) na trasi, za prikupljanje podataka, upravljanje i nadzor znakova promjenjive signalizacije, zajedno sa ormarom i temeljem. Zadatak lokalnih ureaja je da prikupljaju podatke o prometu na odreenoj dionici, prikupljaju podatke o okolini i stanju kolovoza iz senzora, i/ili upravljaju radom izvrnih elemenata (prometni promjenljivi znakovi) obrauju ih, te dobivene podatke putem digitalne komunikacije alje do COKP. U sluaju "pucanja" veze s COKP, izvrni element mora biti postavljen u "zadnje stanje". Programska i sklopovska podrka mora podravati rad sa slijededim funkcijskim grupama definisanim prema TLS: FG1 (prikupljanje podataka o prometu)FG3 (prikupljanje meteorolokih podataka)FG4 (promjenjiva prometna signalizacija)FG6 (status lokalnog ureaja)FG7 (daljinsko upravljanje ureajima)FG254 (upravljanje sistemskim postavkama LU-a)Lokalni ureaj mora biti opremljen tipkovnicom i alfanumerikim prikazom (LCD) za runi rad. Programska podrka mora podravati tri naina rada:- 1) autonomni (lokalno i daljinski ) , - 2) runi (lokalno i daljinski ) . - 3) testni rad1. Podrazumjeva rad prema definiranom upravljakom algoritmu instaliranom programu.2. Podrazumjeva rad putem operatera koji iz COKP -a runo vri podeavanje parametara definiranog programa ili direktno upravlja sistemom signalizacije.Runi rad podrazumjeva i lokalno upravljanje signalizacijom sa same lokacije .3. Testni rad je rad u kojem lokalni ureaj lokalno ispituje komunikaciju unutar hardvera lokalnog ureaja te izmeu vanjskih jedinica svjetlosnih znakova i pomodnih lokalnih ureaja. U testnom modu rada na izvrnim ureajima (svjetlosnim promjenljivim znakovima) se ne prikazuju slike ved su oni stalno ugaeni. Izvedba prema TLS-u 2002. Elektrika sigurnost prema: EN 60950-1 Oprema informacijske tehnologije - Sigurnost. Elektromagnetska kompatibilnost LU sukladno EN50293:2000 Elektromagnetska kompatibilnost Cestovni prometni signalni sistemi. Jed. mjere 3 Koliina radova 4 Jedinina cijena 5 Ukupna cijena (KM) 6
1.
38
Red. broj 1
Opis radova 2 Lokalni ureaj treba da ima ugraen UPS modul za lokalnu autonomiju od 20 minuta Nabavka, isporuka i ugradnja lokalnog ureaja cestovne prometne podstanice (CPPS) sa temeljom. Zadatak CPPS je da prikupljaju podatke o prometu na odreenoj dionici, prikupljaju podatke o okolini i stanju kolovoza iz senzora, i/ili upravljaju radom izvrnih elemenata (prometni promjenljivi znakovi) obrauju ih, te dobivene podatke alje do CPS. U sluaju "pucanja" veze s CPS, izvrni element mora biti postavljen u "zadnje stanje". FG1 (prikupljanje podataka o prometu) FG3 (prikupljanje meteorolokih podataka) FG4 (promjenjiva prometna signalizacija) FG6 (status lokalnog ureaja) FG7 (daljinsko upravljanje ureajima) FG254 (upravljanje sistemskim postavkama LU-a) Ureaj mora imati energetski razvod za napajanje opreme kojom upravlja. Osim osiguraa za napajanje opreme u energetskom dijelu se treba nalaziti: -diferencijalni zatitni ureaj 40/0,3 A sa ureajem za ponovni uklop -servisna prikljunica 230 V, 10 A sa zatitnim kontaktom -grija ormarida s ugraenim termostatom -rasvjeta ormarida s ugraenom sklopkom na vratima ormarida -redne stezaljke -kablovske uvodnice za uvode kabla u ormarid Ureaj mora imati ugraenu prenaponsku zatitu na ulazu kabla za napajanje i ulazu signalnih kablova. Pouzdano funkcioniranje na radnoj temperaturi -40 do +70C. Ormar CPS treba imati stepen zatite IP 55. U testnom modu rada na izvrnim ureajima (svjetlosnim promjenljivim znakovima) se ne prikazuju slike ved su oni stalno ugaeni. Izvedba prema TLS-u 2002. Elektrika sigurnost prema: EN 60950-1 Oprema informacijske tehnologije - Sigurnost. Elektromagnetska kompatibilnost LU u skladu sa EN61000-2 i EN61000-6,te EN55022 class B.
Jed. mjere 3 kom
Koliina radova 4 1
Jedinina cijena 5
Ukupna cijena (KM) 6
2.
kom
39
Red. broj 1 3.
Opis radova 2 Nabavka, isporuka i ugradnja komunikacijskog ormaria (KS) sa temeljem i revizionim oknom prema detalju u prilogu, na trasi, minimalne zatite IP55 za napajanje i komunikaciju sa elementima prometno informacijskog sistema (PIS) i video sistema, sve sa ugraenom opremom: automatski osigura 2A C, Fi sklopka, prenaponske zatite 280V, predvieno mjesto za Ethernet preklopnik, MM optiki kabl i napajanje preklopnika te kazetu za optiku.
Jed. mjere 3
Koliina radova 4
Jedinina cijena 5
kom 4. Nabavka, isporuka i ugradnja Industrijskog Ethernet preklopnika (switch) sa podrkom prstenaste konfiguracije uz vrijeme oporavka manje od 300ms. -podrka za slijedede standarde: IEEE802.3, 802.3u, 802.3x, 802.1D, 802.1W, 802.1p -podrka za slijedede protokole: SNMPV1/V2c/V3, VLAN Minimalni zahtjevi po pitanju portova: -Combo portovi: 3x100/1000Base SFP/T(X) -RJ45 portovi: 6x 10/100BAseT(X) -optiki portovi:2x 100BaseFX SM ili MM -digitalni ulazi: 1x -DIN montaa -temperaturno podruje od -40do 75 C -ukljueni SFP moduli -ugradnja u ormar TS, CPS, CPPS, KS -dodatno napajanje 230VAC/24VDC Nabavka, isporuka i ugradnja industrijskog Ethernet preklopnika (switch) Minimalni zahtjevi po pitanju portova: -RJ45 portovi: 6x 10/100BAseT(X) -optiki portovi:2x 100BaseFX SM ili MM -DIN montaa -temperaturno podruje od -40do 75 C -ugradnja u ormar KS -dodatno napajanje 230VAC/24VDC Set rezervnih dijelova (10%)
kom
5.
kom
6. 1.A.
UPRAVLJAKI, SIGNALNI I MJERNI UREAJI PROMETNO INFORMACIONOG SISTEMA UKUPNO: KABLOVSKA KANALIZACIJA ENERGETSKIH I SIGNALNIH KABLOVA Iskolenje trase energetskih i signalnih kablova, spojnih mjesta, lokalnih ureaja, te svih ostalih elemenata prikazanih situacijom u projektu.
1.B. 1.
1400
40
Red. broj 1 2.
Opis radova 2 Mainski i runi iskop rova 40x80 cm u zemlji III/IV kategorije za polaganje energetskih kablova i instalacijskih PEHD cijevi. Komplet sa zavrnim radovima na zasipanju zemlje i planiranju rova sa odvozom vika materijala Nabavka, dostava i nasipavanje pijeska za izradu posteljice debljine 10 cm u iskopane rovove za polaganje energetskih kablova i instalacijskih PEHD cijevi za provlaenje signalnih kablova i naknadno zasipavanje dodatnim slojem od 10 cm. Nabavka, isporuka i polaganje PVC titnika za zatitu napojnih kablova uzdu zemljanog rova, komplet. Nabavka, isporuka i polaganje crvene PVC trake za upozorenje. Traka se polae iznad PVC titnika energetskog kabla. Izrada platoa za temelj CPS, CPPS, MS, BP, KS Nabavka, isporuka i ugradnja kulir ploa 50x50x4 cm za poploenje platoa za CPS, CPPS, MS, BP Nabavka i polaganje FeZn 30x4 mm2 trake za izradu uzemljivaa portala i razvodnih ormara. (Prosjeno 50m po objektu) Nabavka, isporuka i ugradnja betona u postojedi rov za zatitu cijevi Nabavka,isporuka i ugradnja elinih obujmicama sa hilti vijcima 3kom/m, za ugradnju PEHD cijevi na betonsku ogradu mosta Iskop jame za buenje (dimenzija 3x2x1m) Razbijanje i planiranje vika iskopa te odvoz na najbliu deponiju Sitni montani materijal i nepredvieni radovi (10%)
Jed. mjere 3
Koliina radova 4
Jedinina cijena 5
1400
3.
m3
56
4.
1400
5.
kg kom
53 4
6. 7.
kom
40
8.
400
9.
m3
30
10.
kom kom
375 4
11. 12.
m3
100
13. 1.B. 1.C.
KABLOVSKA KANALIZACIJA ENERGETSKIH I SIGNALNIH KABLOVA UKUPNO MONTANI RADOVI I MATERIJAL NA ELEKTROINSTALACIJAMA Rad i oprema se plaaju po jedininoj cijeni svake od ugraenih stavki. Nabavka, isporuka, uvlaenje i polaganje kabla tipa PP00-A 4x16 mm2
1.
1375
41
Red. broj 1 2.
Opis radova 2 Nabavka, isporuka, uvlaenje i polaganje kabla tipa PP00-Y 3x2,5 mm2 Nabavka, isporuka, uvlaenje i polaganje kabla tipa PP00-Y 3x1,5 mm2 Nabavka, isporuka i ugradnja P/F vodia 16mm2 uto zelenog za uzemljenje opreme, ureaja i kablova Nabavka, isporuka i ugradnja razvodnih kutija zatite IP 65 za napajanjelokalnih ureaja na trasi napojnog kabla (princip ulaz-izlaz PP00-A 4x16mm). Nabavka, isporuka i ugradnja razvodnih kutija zatite IP 65 za signalne i napojne kablove na portalima s promjenjivom signalizacijom Izrada spojeva za izjednaenje potencijala svih metalnih dijelova opreme koji u normalnom radu nisu pod naponom. uzemljenje plateva oklopljenih kablova, uzemljenje plateva TK kabla, uzemljenje razdjelnika s prenaponskim zatitama, uzemljenje svih nosivih konstrukcija promjenljivih znakova uzemljenje svih cestovnih stanica i podstanica i sve ostale opreme, komplet sa svim spojnim priborom. Nabavka, isporuka i ugradnja kablovske spojnice za vanjsku montau za EE kabl Mjerenje otpora izolacije napojnih kablova i ispitivanje efikasnosti zatite, te izrada atesta o izvrenom mjerenju, komplet Ugradnja dodatne opreme (osiguraa) za zatitu napojnih kablova u postojede razvodne ormare i NN ormare TS. Komplet sa izradom spojeva. Izrada kablovskih zavretaka na napojnim kablovima i spajanje kablova na napojnim tokama na sabirnice NN razdjelnika ili UPS-a i lokalnim ureajima s ispitivanjem nakon spajanja Sitni montani materijal i nepredvieni radovi (10%)
Jed. mjere 3 m
Koliina radova 4 200
Jedinina cijena 5
3.
200
4.
200
5.
kom
6.
kom
7.
kompl
8.
kom
9.
kompl.
10.
kom
12.
kom
13. 1.C. 1.D.
MONTANI RADOVI I MATERIJAL NA ELEKTROINSTALACIJAMA UKUPNO MONTANI RADOVI I MATERIJAL NA SIGNALNIM INSTALACIJAMA Rad i oprema se plaaju po jedininoj cijeni svake od ugraenih stavki.
42
Red. broj 1 1.
Opis radova 2 Nabavka, isporuka i polaganje multimodnog optikog kabla MM 6 nitni, prema situaciji i emi. Nabavka, isporuka i ugradnja FTP CAT6 komunikaciong kabla skupa sa konektorima Zavravanje FTP kablova u CPS i CPPS, kutijama i ormaridima Runo provlaenje napojnih i signalnih kablova kroz portal zbog prelaska kablova u rov u zelenom pojasu autoceste Oienje portala i spajanje znakova na portalu Dobava i isporuka prefabriciranih optikih prespojnih SM (singl mode) kablova duine 2m za spajanje ethernet switch-eva na optike kazete Dobava i isporuka prefabriciranih optikih prespojnih MM (multimode mode) kablova duine 2m za spajanje ethernet switch-eva na optike kazete Nabavka, isporuka i ugradnja kasete i seta pigtailova za prihvat optikih kablova u vanjskim ureajima komplet sa SC konektorima (CPS/CPPS/KS/BP) Isporuka i montaa eline pocinane fleksibilne cijevi 18 mm, sa svim spojnim i montanim priborom. Cijevi se koriste za uvlaenje signalnig i napojnih kablova na portalima na trasi autoceste Zavravanje SV kablova u CPS i CPPS, kutijama i ormaridima Sitni materijal (10%)
Jed. mjere 3 m
Koliina radova 4 800
Jedinina cijena 5
1.
800
2.
kom
3.
m kom
350 4
4. 5.
kom
6.
kom
7.
kom
8.
80
9.
kompl.
10. 1.D. 1.E. 1.
MONTANI RADOVI I MATERIJAL NA SIGNALNIM INSTALACIJAMA UKUPNO DOKUMENTACIJA I ISPITIVANJA Izrada izvedbenog projekta prometno informacionog sistema i video sistema u 6 kopija. Knjige dokaza o kvaliteti (atesti o ugraenoj opremi) Prometno informacionog sistema Izrada dokumentacije za katastar vodova elektrinih instalacija i signalnog kablova u 6 primjeraka, komplet sa upisom u Katastar podzemnih instalacija
kpl
2.
kpl
3.
kpl
43
Red. broj 1 4.
Opis radova 2 Mjerenje otpora uzemljenja i izrada revizione knjige pojedinih segmenata instalacije uzemljenja zbog potrebnih godinjih pregleda u skladu s pravilnicima o koritenju i odravanju korisnika instalacija. Izrada protokola ispitivanja promjenjive prometne signalizacije, mjernih i signalnih ureaja na dionici i u tunelu, s izradom dokumentacije o ispitivanju. Funkcijsko ispitivanje implementiranog prometnoinformacijskog sistema i ispitivanje funkcijske povezanosti s ostalim podsistemima na dionici. Projektantski nadzor i struna pomod prilikom izvoenja. usklaenost izvedenog stanja sa projektnom dokumentacijom. Ovlateni struni nadzor Investitora Trokovi tehnikog pregleda DOKUMENTACIJA I ISPITIVANJA UKUPNO: COKP - NADOGRADNJA POSTOJEEM SISTEMU Server za Traffic Management System sa funkcionalnostima : - Automatic Incident Detection (AID) - Network Video Recorder (NVR) - Live Streaming Server (LIVE s.s.) - Weather Station Servers (WS) - Fire Detection Server (FD) - Supervisory/Data (SCADA) - TelePhone Server System (TPS) Licenca po instaliranom ureaju na trasi.
Jed. mjere 3
Koliina radova 4
Jedinina cijena 5
kpl
5.
kpl
6.
kpl
7.
kpl kpl kpl
1 1 1
8. 9. 1.E. 1.F. 1.
kom.
16
1.F.
COKP - NADOGRADNJA POSTOJEEM SISTEMU UKUPNO REKAPITULACIJA
1. 1.A. 1.B. 1.C. 1.D. 1.E. 1.F.
OPREMA PROMETNO INFORMACIONOG SISTEMA UPRAVLJAKI, SIGNALNI I MJERNI UREAJI PROMETNO INFORMACIONOG SISTEMA KABLOVSKA KANALIZACIJA ENERGETSKIH I SIGNALNIH KABLOVA MONTANI RADOVI I MATERIJAL NA ELEKTROINSTALACIJAMA MONTANI RADOVI I MATERIJAL NA SIGNALNIM INSTALACIJAMA DOKUMENTACIJA I ISPITIVANJA COKP - NADOGRADNJA POSTOJEEM SISTEMU
UKUPNO
44
3.
NACRTI 1. Situacija prometno informacioni system 1:1000 (listova 3) 2. Shema povezivanja loklanih ureaja na komunikacijsku mreu 3. Shema povezivanja krajnjih ureaja na lokalne ureaje (listova 4) 4. Shema napajanja lokalnih ureaja 5. Nacrt temelja za lokalni ureaj i uvlaenje kabla 6. Nacrt temelja portal i uvoda kablova 7. Nacrt temelja komunikacijskog ormaria - KS
45

Prometno informacioni sistem AC Butile - Vlakovo

Uploaded by

Document Information

Original Description:

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Prometno informacioni sistem AC Butile - Vlakovo

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

GLAVNI PROJEKAT IZMJENE NA TRASI AC BUTILE VLAKOVO PROJEKAT PROMETNO INFORMACIONOG SISTEMA stacionaa 7+420.00 do 8+340.

.00 INVESTITOR BH KONZORCIJ EUROASFALT SARAJEVO I GP SARAJEVO

IPSA INSTITUT d.o.o. Sarajevo Oktobar 2013.

Tekstualni dio i nacrti

Doc.dr Amir Fejzi

IPSA INSTITUT d.o.o. Sarajevo Sarajevo, oktobar 2013.

IPSA INSTITUT d.o.o. Sarajevo

IPSA INSTITUT d.o.o. Sarajevo

BH KONZORCIJ EUROASFALT SARAJEVO I GP SARAJEVO

IPSA INSTITUT d.o.o. SARAJEVO

Selma Prutina dipl.ing.el.

Ranko Niandi dipl.ing.el.

Doc.dr Amir Fejzi

Sarajevo, oktobar 2013.

IPSA INSTITUT d.o.o. Sarajevo

IPSA INSTITUT d.o.o. Sarajevo

IPSA INSTITUT d.o.o. Sarajevo

IPSA INSTITUT d.o.o. Sarajevo

IPSA INSTITUT d.o.o. Sarajevo

IPSA INSTITUT d.o.o. Sarajevo

RJEENJE O POSTAVLJANJU PROJEKTANATA I SARADNIKA Za izradu investiciono tehnike dokumentacije:

Broj ugovora: 13- 7732

Generalni direktor: Doc.dr Amir Fejzi

Sarajevo, oktobar 2013.

IPSA INSTITUT d.o.o. Sarajevo

IPSA INSTITUT d.o.o. Sarajevo

POTVRDA O IZVRENOJ UNUTRANJOJ KONTROLI

Projekat je izraen pod brojem: 13-7732

Kontrolu tehnike dokumentacije izvrio je: Ranko Niandi dipl.ing.el.

Doc.dr Amir Fejzi

Sarajevo, oktobar 2013.

IPSA INSTITUT d.o.o. Sarajevo

IPSA INSTITUT d.o.o. Sarajevo

POTVRDU O ZATITI NA RADU kojom se potvruje da je projekat:

Doc.dr Amir Fejzi

Sarajevo, oktobar 2013.

IPSA INSTITUT d.o.o. Sarajevo