NADNASLOV: to je to psihoneuroimunologija? NASLOV: STRAH NA NEPRIJATELJ PODNASLOV: Nae emocije imaju vitalnu ulogu u naem fizikom zdravstvenom stanju.

. Ipak, uvijek imajte na umu zlatno pravilo istone medicine i budite umjereni u svemu. BODY TEKST: Zapadna medicina se odnedavno poela baviti podrujem nazvanom psihoneuroimunologija (psyhoneuroimmunology, pni koje prati uzajamni utjecaj psihe i tijela. Rije je novom podruju prouavanja, koje moe djelovati zbunjujue za prozapadno orijentiranu osobu 21. stoljea. Naime, odrasli smo u vjerovanju da na organizam funkcionira poput stroja. Dakle, ponekad nastane kvar" te mu je potreban "popravak Doktori irih shvaanja slau se u stavu kako ima sluajeva koji se ne uklapaju u takvu tezu. Novo podruje, PNI, dokazalo je tezu da nae emocije imaju vitalnu ulogu u naem fizikom zdravstvenom stanju. Takav stav nije iznenadio refleksologe, kao uostalom ni druge komplementarne terapeute, kojima je uvijek bio jasan. VEZA TIJELA I EMOTIVNOG STANJA Ispitivanja sve vie potvruju meusobnu povezanost tijela i emotivnog stanja. Bolan gubitak (npr. smrt bliske osobe) moe dovesti do nastanka raka. Rizik od raka dojke kod ena je duplo vei tijekom prve godine nakon razvoda braka. Osjeaj frustracije utjee na rad crijeva. Depresija i osjeaj bijesa poveavaju rizik od oboljenja srca. Isto tako, ispitivanja su pokazala da smijeh jaa imunoloki sustav. Statistika govori da religiozni ljudi ive due. Kada ipak nastupi tee oboljenje, sretan brak je najbolji put ka oporavku. Oboljeli ljudi okrueni bliskim prijateljima i obitelji uspjenije se i bre oporave, ne samo zahvaljujui odgovarajuoj njezi. Oni se bolje oporave nego drugi bolesnici koji su imali njegu profesionalnog osoblja. UTJECAJ EMOCIJA NA ODREENE ORGANE Slian stav zastupa i kineska tradicionalna medicina, koja polazi od stava da je svaka emocija povezana sa jednim organom naeg tijela. Emocija moe, dakle, utjecati na rad odreenog organa i njegovog meridijana. Strah, na primjer, utjee na rad bubrega. Strah moe imati razne oblike, od neugodnog osjeaja plaljivosti, do osjeaja uznemirenosti i anksioznosti uslijed gubitka samopouzdanja. Simptomi straha su lupanje srca, suha usta, a kod djece mokrenje u krevetu. U kineskoj medicini navedeni simptomi se promatraju kao posljedica oslabljene energije bubrega, te se ovakvi poremeaji tretiraju radom na meridijanu bubrega, umjesto lijeenjem kemijskim preparatima. Duboki osjeaj alosti vee se za plua, a preko njih za srce. Osjeaj brige i zabrinutosti takoer smanjuje energiju plua izazivajui osjeaj anksioznosti i oteanog disanja. Premor optereuje slezenu, umanjujui njenu sposobnost odravanja sustava za probavu u optimalnom stanju. Ljutnja moe dovesti do vika energije u jetri, a posljedica su glavobolja i vrtoglavice. Ugodne emocije, npr. osjeaj zadovoljstva i sree, dobre su za tijelo i psihu, ali istovremeno, ukoliko su suvie intenzivne, mogu djelovati previe stimulativno na srce izazivajui nesanicu i uznemirenost. Dakle, zlatno pravilo istone medicine glasi umjerenost u svemu.