Professional Documents
Culture Documents
+
,
0 0
b a
f
.
+spitujemo u kojoj polovini se!menta lei korijen jednadbe.
1. #ko je
0
,
0 0
,
_
+ b a
f
& u"imamo da je
,
0 0
b a
c
+
traeni korijen jednadbe.
,. #ko je
0
,
0 0
,
_
+ b a
f
i
( ) [ ]
0
0 0
s!n
,
s!n a f
b a
f
1
]
1
,
_
+
& o"naimo
,
0 0
1
b a
a
+
i
0 1
b b
.
#ko je
0
,
0 0
,
_
+ b a
f
i
( ) [ ]
0
0 0
s!n
,
s!n b f
b a
f
1
]
1
,
_
+
& o"naimo
0 1
a a
i
,
0 0
1
b a
b
+
.
-ako je ( ) [ ] ( ) [ ]
1 1
s!n s!n b f a f & korijen jednadbe je u se!mentu [ ]
1 1
& b a na kojem
moemo ponoviti postupak polovljenja.
Nakon k koraka doli smo do se!menta
[ ]
k k
b a &
.
+"raunamo
,
k k
b a +
(polovimo se!ment) i
,
_
+
,
k k
b a
f
.
1. #ko je
0
,
,
_
+
k k
b a
f
& u"imamo da je
,
k k
b a
c
+
traeni korijen jednadbe.
PRIMIJENJENA MATEMATIKA 1
LAB05 Numerika
,. #ko je
0
,
,
_
+
k k
b a
f
i
( ) [ ]
k
k k
a f
b a
f s!n
,
s!n
1
]
1
,
_
+
& o"naimo
,
1
k k
k
b a
a
+
+
i
k k
b b
+1
.
#ko je
0
,
,
_
+
k k
b a
f
i
( ) [ ]
k
k k
b f
b a
f s!n
,
s!n
1
]
1
,
_
+
& o"naimo
k k
a a
+1
i
,
1
k k
k
b a
b
+
+
.
Nakon n.to! koraka doli smo do se!menta
[ ]
n n
b a &
& "a koje! vrijedi
n n
b c a
.
/obiajeno je "a "a priblinu vrijednost korijena jednadbe u"eti
,
n n
b a
c
+
.
Posti"anje traene tonosti :
1.
n n
a b
(praktino).
,.
( )
, lo!
lo! lo!
a b
n
(teorijski).
Primjer 1. 0etodom polovljenja odredite priblinu vrijednost korijena jednadbe
0 ln
,
+ x x s tono%u
,
10
.
Rjeenje:
1. +"olacija korijena (!ra'iki).
-orijen jednadbe 0 ln
,
+ x x oito je nultoka 'unkcije ( )
,
ln x x x f + (komplicirano
crtati !ra'). 1ednostavnije: jednadbu napisati u obliku
,
ln x x i problem svesti na
traenje sjecita !ra'ova 'unkcija ( ) x x f ln
1
i ( )
,
,
x x f .
2a slike oitamo:
3 . 0 a i 1 b .
*dre4ivanje broja koraka "a posti"anje
traene tonosti
,
10
:
( )
, lo!
lo! lo! a b
n
3.5678
, lo!
01 . 0 lo! 3 . 0 lo!
+
,
k k
b a
f
PRIMIJENJENA MATEMATIKA ,
0 0.5 1 1.5 2 2.5 3 3.5 4 4.5 5
-25
-20
-15
-10
-5
0
5
LAB05 Numerika
0 0.3000 1.0000
=300 . 0
,
1.0000 0.3000
+
>
1 0.3000 0.=300
0.5,30
,
0.=300 0.3000
+
.
, 0.5,30 0.=300
58=3 . 0
,
0.=300 0.5,30
+
>
7 0.5,30 0.58=3
535, . 0
,
0.58=3 0.5,30
+
>
6
0.5,30 0.535,
5605 . 0
,
0.535, 0.5,30
+
.
3
0.5605 0.535,
0.5686
,
0.535, 0.5605
+
.
5 0.5686 0.535,
Na kraju& stavljamo
0.53,7
,
0.535, 0.5686
+
c
.
Rjeavanje jednadbe
( ) 0 x f
u" pomo% 0#?#@.a
a) 0etoda je bisekcije vrlo jednostavna i pre!ledna& ali neto sporija od dru!iA& pa je u
standardnom 0#?#@.ovu toolboB.u nema. Ca potrebe oviA laboratorijskiA vjebi kreiramo
novi 'unkcijski m.'ile bis.m koji radi metodom polovljenja. Dunkciju bis po"ivamo s:
bis('f(x)', a, b, n
function r=bis(f a b n!
a0=a"
b0=b"
for i=0#n
c=(a0$b0!%&"
'=c"
(=e)a*(f!"
if (==0
break"
e*se
'=a0"
if si+n((!==si+n(e)a*(f!!
a0=c"
e*se
b0=c"
en,
en,
en,
r=c"
Dunkciju f(x) "adajemo kao strin! (obrati panju na obave"ne
navodnikeE). /la"ni parametri a& b rubovi su pola"no! intervala& a
n eljeni broj polovljenja.
Dunkciju f(x) "adajemo u navodnicima.
Primjer:
bis(x^3, -2, 3, 10)
pronala"i nul.toku 'unkcije f(x)=x^3& na intervalu :,&7& u 10
iteracija
/ 'unkciji bis koristi se naredba eval koja i"vodi "adani i"ra".
-orisnik 'unkciji proslije4uje polinom u navodnicima& a po"ivom
'unkcije eval matlab i"vodi "adani polinom. Polinom koristi
varijablu x. $a bi se polinom uspjeno i"raunao& prije po"iva
'unkcije eval u varijablu x moramo upisati eljenu vrijednost.
Rijeimo ponovo Primjer 1& koriste%i se ovaj put 'unkcijom bis i punom 0#?#@.ovom
preci"no%u.
PRIMIJENJENA MATEMATIKA 7
LAB05 Numerika
Primjer 1. 0etodom polovljenja odredite priblinu vrijednost korijena jednadbe
0 ln
,
+ x x s tonostima
,
10
i
eps
. Ca odabrane a&b& koliko treba polovljenja da
bi se posti!la traena tonostF
Rjeenje: $a bismo odredili broj korijena i poetnu aproksimaciju& skicirajmo !ra' 'unkcije
( )
2
+ x x x f ln .
Cadanu 'unkciju nacrtamo:
2a slike je oito da moemo u"eti 3 . 0 a i
1 b . 2ada po"ivamo bis "a ra"liite
vrijednosti n:
bis(Glo!(B)>BH,G&0.3&1&1) Re"ultati: ans 9 0-.,300000000000
bis(Glo!(B)>BH,G&0.3&1&,) ans 9 0-.8=30000000000
bis(Glo!(B)>BH,G&0.3&1&7) ans 9 0-.35,3000000000
bis(Glo!(B)>BH,G&0.3&1&6) ans 9 0-.605,300000000
bis(Glo!(B)>BH,G&0.3&1&3) ans 9 0-.6867=30000000
bis(Glo!(B)>BH,G&0.3&1&5) ans 9 0-.5,767=3000000
bis(Glo!(B)>BH,G&0.3&1&10) ans 9 0-.570=51=18=300
bis(Glo!(B)>BH,G&0.3&1&70) ans 9 0-.5&/01.20,I17,
bis(Glo!(B)>BH,G&0.3&1&30) ans 9 0-.5&/01.2020/&0
bis(Glo!(B)>BH,G&0.3&1&100) oan re"ultat ans 9 0-.5&/01.2020/&0
Pove%avanjem broja polovljenja n dola"i do ustaljivanja (ponavljanja) sve vie "namenaka u
rjeenju. Cnamenke rjeenja koje se uestalo ponavljaju moemo smatrati tonima.
Primje%ujemo da je "a posti"anje tonosti od
eps
u" odabrane a&b dovoljno napraviti
6= polovljenja. Ca
,
10
x
x cos
.
Ca odabrane a&b& odredi
koliko polovljenja treba da se posti!ne
traena tonostF
Rjeenje
PRIMIJENJENA MATEMATIKA 3
-2 -1.5 -1 -0.5 0 0.5 1 1.5 2
-20
0
20
40
60
80
100
120
0 1 2 3 4 5 6
-1
-0.5
0
0.5
1
1.5
2
2.5
3
LAB05 Numerika
2kiciranjem !ra'ova 'unkcija ( ) x x f cos
1
i
( )
1
7
,
+
x
x f
vidi se da je traeni korijen u
intervalu
[ ] 5 & 3
.
Ca pronalaenje rijeenja koristimo 'unkciju bis. +spostavlja se da se traena tonost
eps
postie sa n = 65 polovljenja.
bis(Gcos(B).7P(B>1)G&3&5&3) Re"ultat: ans 9 5-&071,300000000
bis(Gcos(B).7P(B>1)G&3&5&10) ans 9 5-&0.7083I7=3000
bis(Gcos(B).7P(B>1)G&3&5&,0) ans 9 5-&0.05575503873
bis(Gcos(B).7P(B>1)G&3&5&70) ans 9 5-&0.05566&38053
bis(Gcos(B).7P(B>1)G&3&5&60) ans 9 5-&0.05566&/1078
bis(Gcos(B).7P(B>1)G&3&5&30) oan re"ultat ans 9 5-&0.05566&/10&0
0etodu bisekcije moemo ilustrirati i tako da koritenjem naredbe "oom i mia Q"umiramoR
sliku& ali je bi to bio spor i nepreci"an postupak "a e'ektivno traenje korijena:
PRIMIJENJENA MATEMATIKA 5
5 5.1 5.2 5.3 5.4 5.5 5.6 5.7 5.8 5.9 6
0.2
0.3
0.4
0.5
0.6
0.7
0.8
0.9
1
5.205 5.21 5.215 5.22 5.225 5.23
0.47
0.475
0.48
0.485
0.49