Aritmetiki operatori Aritmetiki operatori ukljuuju zbrajanje (+), oduzimanje (-), mnoenje (*) i dijeljenje (/).

Mogu se koristiti na rijednostima bilo koje numerike rste! byte, short, int, long, float, ili double. "ad raunalo iz r#a a jednu od o i$ opera%ija, rijednosti koje uzima u raun moraju biti iste rste. &koliko se rste arijabli u raunu razlikuju, raunalo 'e jednu od arijabli pre esti u drugu rstu. (pr. pri raunanju )*.+ + ,- raunalo pre odi %jelobrojnu rijednost ,- u realnu rijednost ,-.- i zatim izrauna a )*.+ + ,-.-. .ako su ,- i ,-.- naizgled iste rijednosti, raunalo i$ interno promatra sas im razliito. (aje#'e raunalo o u pret orbu oba lja automatski. /ezultat opera%ije (nakon #to je jedna od arijabli pre edena u drugu rstu) je iste rste kao i arijable na kojima je opera%ija iz r#ena. /ezultat mnoenja d iju %jelobrojni$ arijabli je %jelobrojna arijabla, rezultat mnoenja double arijabli je opet double. 0prez je potreban kod operatora dijeljenja. /ezultat dijeljenja d iju %jelobrojni$ arijabli je %ijeli broj, a e entualni ostatak kod dijeljenja se odba%uje, npr. * / 1 je ), a ne ).2, , / ( je - za s aki %ijeli broj ( e'i od , (za dobiti tono rje#enje o og izraza potrebno je pret oriti jednu arijablu u real! ,.-/(). 3a a ima i operator koji rauna ostatak %jelobrojnog dijeljenja. 4aj operator oznaa a se znakom 5. 6rimjeri ostatka %jelobrojnog dijeljenja! * 5 17,, )+2** / ,-- 7 **, 2- / 8 7 1. (aje#'a primjena o og operatora je pri ispiti anju da li je broj ( paran ili neparan! ako je ( 5 1 7 - broj ( je paran, a ako je , broj ( je neparan. 9ruga esta primjena je dijelji ost broje a! broj ( je dijelji s M ako je ( 5 M 7 -. 6osljednji ani operator je unarni minus, koji daje negati nu rijednost broja. 4ako, na primjer, opera%ije -: i (-,)*: daju jednake rezultate. Inkrement i dekrement 9oda anje i oduzimanje , postoje'oj rijednosti neke arijable postup%i u programiranju. &obiajeni zapis ti$ opera%ija je!
brojac brojac = = brojac + 1; brojac - 1;

rlo su esti

6ostupak iz o;enja o i$ izraza je da se uzme stara rijednost arijable, izrauna se koliko iznosi ta rijednost u e'ana (ili umanjena) za , i rezultat se sprema kao no a rijednost arijable. 9rugi nain zapisi anja o i$ postupaka je!
brojac++; brojac--;

++ i -- se nazi aju operatori inkrementa (++) i dekrementa (--) i mogu se primijeniti na s im rstama numeriki$ arijabli i na char arijablama. Relacijski operatori

3a a podra a logike (boolean) arijable i izraze za opis u jeta koji mogu biti true ili false. 3edan od naina st aranja logikog izraza je usporedba d iju rijednosti pomo'u rela%ijskog operatora. /ela%ijski operatori ispituju da li su d ije rijednosti jednake, jedna e'a od druge... /ela%ijski operatori u 3a i su!
A A A A A A == B != B < B > B <= B >= B Da Da Da Da Da Da li li li li li li je je je je je je A A A A A A "jednak" B? "razliit od" B? "manji od" B? "ve i od" B? "manji ili jednak" B? "ve i li jednak" B?

0 i operatori mogu se koristiti za uspore;i anje bilo koje rste numeriki$ rijednosti i rijednosti rste char. <a znako e, operatori = i > su odre;eni prema odgo araju'im Unicode rijednostima znako a, pri emu treba oditi rauna o tome da to nije jednako abe%ednom redoslijedu. 0peratori == i != mogu biti kori#teni za uspore;i anje logiki$ rijednosti kao u o om primjeru!
boolean i!ti"nak; i!ti"nak = ##$ > %& == #' > %&&;

Logiki operatori & go ornom jeziku kori#tenjem rijei ?i?, ?ili? i ?ne? se mogu izgraditi sloeni u jeti. .ste tak e rijei postoje i u 3a i i zo u se logiki operatori. (amjena im je, kao i u go ornom jeziku, st aranje manje ili i#e sloeni$ u jeta. @ogiki operator ?i? se zapisuje kao AA i slui slaganju d iju logiki$ rijednosti. 4abli%a istine za logiki operator ?i?!
A , , B , , AAB ,

@ogiki operator ?ili? se zapisuje kao CC, s tabli%om istine!

A , , B , , A CC B , , ,

@ogiki operator ?ne? je unarni operator, oznaa a se kao! D i zapisuje se ispred elementa i mijenja njego u logiku rijednost iz true u false ili iz false u true.

Uvjetni operator & jetni operator je ternarni operator, tj. ima tri elementa. 6i#e se u obliku!
lo(iki izraz ? izraz-1 ) izraz -*

/aunalo ispituje rijednost logikog izraza i ako je rijednost true iz r#a a izraz -1, a ako je false iz r#a a izraz-2. .zraz u primjeru pridjeljuje rijednost ( / 1 arijabli broj ako ( paran broj, a rijednost ( 3 * N + 1 ) ako je ( neparan broj!
broj = #+ , * == %& ? #+-*& ) #./++1&;

Operator pridjeljivanja 0perator pridjelji anja 7 pridjeljuje arijabli s lije e strane rijednost izraza s desne strane operatora. /aunalo po potrebi mijenja rijednost izraza da bi odgo arala rsti arijable u koju se upisuje. 0 o pre o;enje se oba lja iskljui o kad moe biti oba ljeno bez promjene znaenja rijednosti. 6rimjeri pridjelji anja!
int a; do0ble $; !1ort b; a = 12; $ = A; -- a !e 3revodi 0 do0ble b = A; -- nije dozvoljeno4 nema a0tomat!ko( 3revo5enja iz int 0 -- jer neke int vrijedno!ti nadilaze o3!e( !1ort varijabli

!1ort

"ad se eli oba iti pre o;enje tipo a arijabli koje se ne moe oba iti automatski, koristi se izriita pret orba tipo a (tEpe %asting) tako da se eljena rsta arijable upisuje u zagrade ispred rijednosti koju se eli pret oriti. (a primjer!
do0ble a; int b; a = 1262; b = #int&a; vrijedno!t 126

--

!e

izriito

3revodi

inte(er6

3o3rima