Tehnoloki procesi

- vjebe
dr. sc. Sven Marii, mag. ing. mech.
LITERATURA
Tehnoloki procesi vjebe
dr. sc. Sven Marii, mag. ing. mech
Sveuilite u Rijeci
Tehniki fakultet
1. Kraut B., Strojarski prirunik, Tehnika knjiga Zagreb
2. Zdenkovi R., Obrada metala skidanjem osnova teorije i prakse, Sveuilite u Zagrebu
3. Ganik V., Vodenik F., Projektiranje tehnolokih procesa optimizacija reima i vremena
obrade, Tehnika knjiga Zagreb, 1990
4. Rebec B., Rezni alati, Tehnika knjiga Zagreb
5. avar ., Obrada metala odvajanjem estica I. i II. dio, kolska knjiga Zagreb, 1990.
6. Musafija B., Projektiranje tehnolokih procesa I. dio, Univerzitet u Sarajevu, 1966.
7. Cebalo R., Moderna tehnika bruenja, Sveuilina naklada Liber, Zagreb 1988.
FAZE DEFINIRANJA TP
- Kod postavljanja koncepta TP-a u podruju metaloprerade (komadna proizvodnja!) ima
razlika ovisno da li se radi o TP izrade djelova i poluproizvoda ili o TP montae.
- Kod izrade dijelova koncept TP sadri slijedee aktivnosti:
1. FAZA Definiranje koncepta TP
Postavljanje i propisivanje TP provodi se u 2 temeljne faze:
1. faza - definiranje koncepta TP (dajemo temeljnu postavku-osnutak, temeljni
podaci o buduem procesu)
2. faza - razrada TP (postavka procesa obogauje se podacima koji preciznije
definiraju uvjete i nain voenja TP-a u potrebnom obimu (po operacijama)
1. izbor MI
2. strukturu TP-a broj i sadraj operacija, vodei rauna o utjecaju djelujuih
elemenata ( unutarnjim naprezanjima, vibracijama, temperaturi, balansiranju
vremena op. naroito vano ako raunamo na tekuu proizvodnju, odvajanju
grube obrade od ostalih)
3. izbor odgovarajueg RM za svaku operaciju (proizvodna oprema vrsta, stupanj
automatizacije, stupanj opremljenosti) - obino ne jo definitivno!
4. izbor pogodnih ishodita (TB) pri svakoj operaciji. To su najee toke preko kojih
se odreuje poloaj dijela pri obradi - oslone toke vaan element postignute
tonosti!
5. odreivanje razine nadzora kvalitete - da li samo nadzor u okviru operacija izrade ili
posebne operacije kontrole
6. nain organiziranja proizvodnih kapaciteta kojem emo teiti u nastavku rada na
projektu, odnosno nain voenja proizvodnje. U uskoj vezi s (1)
Pri izradi koncepta u pravilu izraujemo vie alternativnih rjeenja kako bi u nastavku rada na
projektu imali bolje mogunosti pri indetifikaciji optimalnog (suboptimalnog) rjeenja.
2. FAZA razrada TP
Treba biti primjerena tehnolokom podruju (izrada, montaa) i tipu proizvodnje i opremi.
S druge strane razlikuje se po obimu odnosno dubini razrade:
- gruba razrada
- fina razrada TP
Kod grube razrade podatke iz T. koncepta proirujemo:

tonim odreivanjem RM-a, tip. stroja, inventarski broj...
procjenom vremena izvoanja pojedine operacije (iskustvo) i vremana za
pripremu RM-a
odreivanjem materijala (MI)
kvalifikacija izvrioca
Kod fine razrade TP izrade za takav sluaj odreujemo pored gornjih podataka:

1.detaljnu strukturu poslova u okviru izvoanja operacije
2.alati i pribor (pog. sredstva)
3.odreivanje parametara izrade za radne zahvate i precizno vrijeme operacije
4.skice i napomene, u cilju poveanja jasnoe i kompleksnijeg odreenja
Kod fine razrade TPM:

- precizno definiranje RM- runa, mehanizirana
- runo ergonomsko oblikovanje RM
- izbor prostorne strukture montanog sustava
Nekad ne idemo dalje sa razradom (manje koliine). Ako je potrebno idemo na finu razradu
(vee koliine, NC-oprema)
TEHNOLOKA DOKUMENTACIJA
Tehnoloka dokumentacija slui da se kroz nju izrazi ukupni projekt odvijanja tehnolokog
procesa sa potrebnim podacima o procesu, te da se omogui svim sudionicima u pripremi i
odvijanju proizvodnje (proizvodnog procesa) i njihovo koritenje.



Na osnovu tehnoloke dokumentacije vri se:

- formiranje procesa (materijal, projekt)
- planiranje potreba materijala
- planiranje radnih alata (koji se troe)
- planiranje proizvodnje
TEHNOLOKA DOKUMENTACIJA
Ova dokumentacija mora biti prikladna za sve sudionike (korisnike), a mora biti prikladna i
za elektroniku obradu podataka.

Zbog toga->zahtjevi na dokumente ->

Dokumentacija mora zadovoljavati prvenstveno odreenim opim zahtjevima:
struna ispravnost - elementi koje sadri da odgovaraju strunim kriterijima
preglednost - informacije na nain koji olakava itanje - logian raspored
informacija (vanost, vrsta informacije...)
razumljivost - bez nerazumljivih skraenica
jedinstvenost
egzaktnost i kratkoa informacija ne dvosmislene formulacije
cjelovitost - sve informacije potrebne za odreene proizvode i odreen nain
proizvodnje

U praksi postoje, zavisno od proizvodnog programa, tipa proizvodnje i stupnja razvoja,
razni oblici i vrste tehnolokih dokumenata.
Klasina, konvencionalna TD
1.) Popis operacija sastavnica operacija sa samo osnovnim podacima (razina informacija
koja odgovara gruboj razradi)

2.) Operacijski list detaljne informacije o svakoj operaciji: materijal, RM, vremena,
zahvati, parametri, alati, skica, napomene

3.) Popis materijala izrade spisak svih materijala sa normativom materija

4.) Popis alata spisak svih alata i pribora grupiran po vrstama i operacijama

5.) Zahtijevnica za konstrukciju specijalnih alata precizan zahtjev konstruktoru alata

6.) Plan reznih alata podaci za pripremu i namjetanje reznih alata - kod strojeva sa puno
alata (automati, NC - centri, spec. strojevi)

7.) Konstrukcioni nacrti specijalnih alata kompletne podloge za izradu specijalnih alata

8.) Kalkulativni list kalkulacija trokova
- pretkalkulacija
- kalkulacija
Popis operacija primjer iz proizvodne prakse
Operacijski list primjer iz proizvodne prakse
Popis alata primjer iz proizvodne prakse
TEHNIKI FAKULTET
RIJEKA
POPIS STROJEVA
List: 1
Listova:
1
Oznaka stroja Podaci o stroju
SPECIFINA TD ZA NC ALATNE STROJEVE (NC-upravljanje: upravljanje
programom temeljenim na brojkama - kombinacija slova i brojki)
1) programski crte - radioniki crte dopunjujemo (ili preraujemo) radi lakeg programiranja
- putanja alata - 0-toka, koordinatne osi
- kotiranje prema nainu upravljanja (toke oslanjanja i stezanja)

2) plan stezanja - poloaj komada u koordinatnom sustavu stroja i podaci za
prednamjetanje stroja

3) programski list - ifrirane informacije (pretkodirane) o toku rada na stroju tok aktivnosti
- geometrijske i tehnoloke informacije paralelno itljive i pretkodirane u skladu sa
programskom operacijom

4) nosilac programa (informacije) slui za unos radnih informacija u NC stroj -
kodirane informacije iz programa: buena kartica, buena traka, magnetna traka,
disk (vezni lan izmeu vanjske i unutarnje obrade podataka)
Tehnoloki procesi vjebe
dr. sc. Sven Marii, mag. ing. mech.
Sveuilite u Rijeci
Tehniki fakultet
Reimi rada bitni su elementi definiranja tehnolokog procesa, oni omoguuju slijedee:
- Instrukcije radniku kako raditi da bi se osigurala kvaliteta i niski trokovi proizvodnje
- Podloge operativnoj pripremi za planiranje, lansiranje i praenje proizvodnje tj. izradu kalkulacija
Reimi:
a dubina reza [mm]
i broj prolaza otrice alata
s posmak [mm/o, mm/min]
v brzina rezanja [m/min]
n broj okretaja vretena [ min
-1
]
l hod alata
Kod toplinske atmosfere tu su jo i temperatura i vrijeme, ali se uz te reime propisuje atmosfera i
sredstvo za hlaenje.
Elementi definiranja tehnolokog procesa
Tehnoloki procesi vjebe
dr. sc. Sven Marii, mag. ing. mech.
Sveuilite u Rijeci
Tehniki fakultet
Meuzavisnost brzine, posmaka i dubine rezanja
Kronenberg:
Cv konstanta (a=1, s=1)
T
0
[min]
ovisno o
G = a/s
g
v
, x, y, m - koeficijenti

Tehnoloki procesi vjebe
dr. sc. Sven Marii, mag. ing. mech.
Sveuilite u Rijeci
Tehniki fakultet
Produktivna brzina
t
s
strojno vrijeme
t
p
pomono vrijeme
v
pr
produktivna brzina
to moemo zakljuiti na osnovu ovih dijagrama?
Koliina strugotine u jedinici vremena mjerilo produktivnosti operacije
Ekonomska brzina -minimalni trokovi proizvodnje
Povoljnije je poveati a nego s
(ovisi o materijalu obrade, posmaku, geometriji otrice)
Tehnoloki procesi vjebe
dr. sc. Sven Marii, mag. ing. mech.
Sveuilite u Rijeci
Tehniki fakultet
Sila utie na deformaciju itavog obradnog sistema:
- stroja, naprave, alata, izratka
Ukoliko su potrebne vee tonosti potrebne su manje sile (podjela reima za grubu i finu
obradu)
Snaga rezanja:
Fz glavna sila
Mr okretni moment
Tehnoloki procesi vjebe
dr. sc. Sven Marii, mag. ing. mech.
Sveuilite u Rijeci
Tehniki fakultet
Mjerodavni reimi obrade kod tokarenja
Pri obradi definiranog izratka tokarenjem mogue je koristiti veliki broj razliitih varijanti pri izboru:
a) reznih alata, b) brzine rezanja, c) posmaka, d) dubine
Tako je mogu veliki broj kombinacija reima za odgovarajuu kombinaciju stroj alat izradak. U
obradnom sistemu postoje i neka ogranienja u izboru reima rada pa ih je potrebno provjeriti.
Dubina rezanja a poznata je iz geometrije obrade. Brzina rezanja kao i sile rezanja ovise o
posmaku. Potrebno je odrediti posmak koji e relacije u izrazima za silu i brzinu rezanja zadovoljiti.
Veliina posmaka preko
sila rezanja koje djeluju i na
alat i na izradak utie na
stabilnost izratka i tonost
(kvalitetu) obrade kao i na
krutost tj. izdrljivost alata.
Brzina rezanja kao reim
osim o posmaku presudno
ovisi o predvienoj trajnosti
(postojanosti) alata.
Tehnoloki procesi vjebe
dr. sc. Sven Marii, mag. ing. mech.
Sveuilite u Rijeci
Tehniki fakultet
TOKARENJE
Tehnoloki procesi vjebe
dr. sc. Sven Marii, mag. ing. mech.
Sveuilite u Rijeci
Tehniki fakultet
Zadatak 1
Odrediti brzinu rezanja i potreban broj okretaja za tokarenje osovine od legiranog elika vrstoe
1450 N/mm
2
na promjer D=50mm.
Reimi obrade: posmak s= 0,5 mm/o i dubina a = 5mm.
No ima prisloni kut = 45 (postavni kut) i ploicu od tvrdog metala P20. Zahtijeva se otrenje
alata svakih 4 sata.

ZADANO:

D = 50mm

m
= 1450 N/mm
2
TM P20
s = 0,5 mm/o
a = 5 mm
T
0
= 4h
= 45
v
4h
= ?
n = ?
Tehnoloki procesi vjebe
dr. sc. Sven Marii, mag. ing. mech.
Sveuilite u Rijeci
Tehniki fakultet
Kronenberg: Lit. 4, tab.3.9, str 89.
Cv = 29 kronenbergova konstanta
(ovisna o materijalu)
f
v
= 0,165
g
v
= 0,165
m = 0,167
Popreni presjek strugotine
T
0
= 460 = 240 mm
Odabrati prvi manji broj okretaja n
1
= 140 min
-1
na stroju
Pa je stvarna brzina:
Tehnoloki procesi vjebe
dr. sc. Sven Marii, mag. ing. mech.
Sveuilite u Rijeci
Tehniki fakultet
Zadatak 2
Obrauje se mesing noem od brzoreznog elika s prislonim kutem = 90. Reimi obrade su:
posmak s = 0,25 mm/o i dubina a = 2 mm. Trai se brzina rezanja v
60
za trajnost otrice noa T
0
=
60 min i omjer brzina rezanja v
60
:v
120
:v
240
:v
480


= 90
s = 0,25 mm/o
a = 2 mm
T
0
= 60min
ZADANO:

TRAI SE:

v
60
= ?

v
60
:v
120
:v
240
:v
480
= ?

Pribline praktine brzine za trajnost otrice od 120,
240 i 480 min iznose:

Dobrovoljac ?
Zadatak 3 komponente sile rezanja
Na tokarilici se obrauje osovina od elika .1531 u jednom prolazu od promjera D=85mm na
promjer d=80mm. Odrediti komponente sile rezanja, ako je poznato: Posmak s=0,63 mm/o i
prisloni kut =45
Fx=? posmina komponenta
Fy=? natrana komponenta
Fz=? glavna komponenta


Tehnoloki procesi vjebe
dr. sc. Sven Marii, mag. ing. mech.
Sveuilite u Rijeci
Tehniki fakultet
Rjeenje:
Kienzle
ZADANO:
.1531
D=85mm
d=80mm
s=0,63 mm/o
=45
Fz=b h ks1.1, [N]
(1-Z)
Fz=Aks=b k ks, [N]
ks- specifini otpor rezanja, N/mm
2
(za b=1mm, h1mm)
ks1.1- specifini otpor rezanja, N/mm
2
(za b=1mm, h=1mm)
b irina strugotine, h debljina strugotine,
z koeficjent ovisan o materijalu
Osnove tehnolokih procesa vjebe
dr. sc. Sven Marii, mag. ing. mech.
Sveuilite u Rijeci
Tehniki fakultet
Fz = a s (sin) ks1.1 , [N]
1-z -z
Dubina rezanja: a =
D - d
2
=
85 - 80
2
= 2,5 mm
Lit. 4, Rebec, T 3.6, str 86
ks1.1 = 2110 N/mm
1- z = 0,86 z = 0,14
Fz =
2,5 0,63 2110
(sin 45)
0,14
Fz = 3721,6 N
Za otar no uz =45;
a
s
5
vrijedi
istroen alat
Fz : Fy : Fz = 5 : 2 : 1
Fz : Fy : Fz = 5 : 4 : 3
lit. 5, knjiga 2
avar, str 37
Otar alat Fx= Fz = 0,2 3721,6 Fx = 744,3 N
1
5
Fy= Fy = 0,4 3721,6 Fy = 1488,6 N
2
5
Tehnoloki procesi
- vjebe
dr. sc. Sven Marii, mag. ing. mech.
Vodite li
uredne
biljeke?
Sveuilite u Rijeci
Tehniki fakultet
7. Zadatak snaga
Na tokarilici se obrauje osovina prema slici:
Slika: tokarilica Bohringer
Poznato je:
snaga stroja Pe = 4,5 kW
materijal izratka .0745
no materijal TM P20
postavni kut = 45
posmak s = 0,4 mm/o
stupanj djelovanja stroja s = 0,8
velika koliina
Potrebno je izraunati:
brzinu rezanja v
trajnost otrice T0 (cijele smjene)
spec. otpor rezanja ks1.1
glavnu silu rezanja Fz
brzinu vrtnje n
broj prolaza i
strojno vrijeme ts
1. T0 = 480 cijela smjena
2. Lit. Kraut, str. 530 za .0745 (m = 700N/mm)
v240 = 80 m/min
poznati omjer v60 : v240 :v480 = 1,25 : 1 : 0,81
v480 = v240 0,81 v480 = 64,8 m/min

iz danog omjera izraunati koliko je
v480?
Tehnoloki procesi vjebe
dr. sc. Sven Marii, mag. ing. mech.
Sveuilite u Rijeci
Tehniki fakultet
3. Brzina vrtnje
D
v 1000
n

=
t

=
108
8 , 64 1000
1
min 191

=
usvajamo stvarni broj okretaja stroja
1
min 170

= n
4. Specifini otpor rezanja (Lit 4., Tab. 3.6, str. 86.)
ks1.1 = 2110 N/mm 1-z = 0,7 z = 0,3
5. Snaga kW P
F
P
s e
z
,
81 , 9 6120
q =

=
v
P
F
s e
z
81 , 9 6120
=
q
8 , 64
81 , 9 6120 8 , 0 5 , 4
=
N F
z
4 , 3335 =
6.
z
s
z
z
k s a
F
) (sin
1 . 1
) 1 (
k

=

1 . 1
) 1 (
) (sin
s
z
z
z
k s
F

=
k
? = a
2110 4 , 0
) 45 (sin 4 , 3335
7 , 0
3 , 0

=

mm 7 , 2 =
7. Broj prolaza
a
d D
i
2

=
7 , 2 2
108 120

= prolaza 2 , 2 =
Uz a=2mm
i=3 prolaza
Slika: tokarilica Bohringer
8. Duina obrade = + + =
2 1
l l l L ( ) mm
a
128 0 1 2 125 0 2 5 , 0
tan
125 = + + + = + |
.
|

\
|
+ +
k
9. Strojno vrijeme
min 65 , 5
4 , 0 170
128 3
=

=
s s
t
s n
L i
t
Tehnoloki procesi vjebe
dr. sc. Sven Marii, mag. ing. mech.
Vodite li
uredne
biljeke?
Sveuilite u Rijeci
Tehniki fakultet
8. Zadatak vierezni alati, uin stroja
Osovina od elika .0645 obrauje se na tokarilici sa viereznim alatom prema slici
90 90 60 Prisloni
kut
0,5 0,5 0,5 Posmak
mm/o
4 4 5 Dubina
rezanja
mm
100 125 150 Promjer
mm
c b a NO
90 90 60 Prisloni
kut
0,5 0,5 0,5 Posmak
mm/o
4 4 5 Dubina
rezanja
mm
100 125 150 Promjer
mm
c b a NO
Istovremeno rade tri noa sa ploicama od TM kvalitete P20 prema podacima prikazanima u tablici.
Kojom brzinom treba obraivati osovinu da najoptereeniji no ima minimalnu postojanost To=60 min.
Kolika je u tom sluaju postojanost ostala dva noa odrediti pogonsku snagu elektromotora i
specifini uin stroja.
Kronenberg: Literatura 4., T 3.9, str 89.
Cv = 123
fv = 0,125 = 60 = 0,9
qv = 0,125 = 90 = 0,8
m = 0,167
Tehnoloki procesi vjebe
dr. sc. Sven Marii, mag. ing. mech.
Sveuilite u Rijeci
Tehniki fakultet
Za To = 60 min
Brzina vrtnje
Izraunati brzine vrtnje za na, nb, nc
Zbog uvjeta u zadatku potrebno je raditi s najniom brzinom vrtnje, a prema standardnom redu
brojeva:
Sada moemo izraunati i standardne brzine vrtnje:

Postojanost noeva:
Tehnoloki procesi vjebe
dr. sc. Sven Marii, mag. ing. mech.
Osnove tehnolokih procesa vjebe
Asistent: Sven Marii, dipl. ing.
Sveuilite u Rijeci
Tehniki fakultet
Glavna sila rezanja
Lit. 4. T 3.6, str 86 1-z = 0,83
Snaga rezanja
Pa, Pb, Pc = ?
Fza, Fzb, Fzc = ? Fza = 56550 N, Fzb = Fzc = 4414,7 N
Pa = 9,93 kW, Pb = 6,46 kW Pc = 5,17 kW
Ukupna snaga rezanja P = Pa+Pb+Pc P = 21,6 kW
Osnove tehnolokih procesa vjebe
Asistent: Sven Marii, dipl. ing.
Sveuilite u Rijeci
Tehniki fakultet
10. Zadatak granini posmak - deformacija izratka
Osovina od elika .0545 duine l = 500mm, obrauje se jednim prolazom noa promjera D = 70mm
na d = 62mm posmakom s= 0,8 mm/o. Prisloni kut noa = 45.
a) Kolika je maksimalna vrijednost naprezanja na savijanje koje se javlja na osovini
uslijed sile rezanja i koliki je progib?
b) Koliko je strojno vrijeme obrade?
Lit 4. Rebec, T3.6, str 86
Ks1,1 = 1865 N/mm
1 z =0,74 z = 0,26
Osnove tehnolokih procesa vjebe
Asistent: Sven Marii, dipl. ing.
Sveuilite u Rijeci
Tehniki fakultet
uz Fz : Fy : Fx = 5 : 2 : 1 otar alat
Fz = 2/5 Fz
Rezultirajua sila:
Maksimalni moment savijanja:
Moment otpora:
Max. naprezanje na savijanje:
Progib uslijed rezultirajue sile:
Lit. 4., T3.10, str 92, modul elastinosti
- moment tromosti
-maksimalno odstupanje mjere po strani
Sveuilite u Rijeci
Tehniki fakultet
Proraun vrstoe je izveden za sluaj uvrenja osovine meu iljke, to predstavlja opu
gredu. Stezanje u steznu glavu predstavlja konzolu, a za podupiranje iljkom predstavlja
podupiranu konzolu
b) Lit 1. Kraut za meki elik sa i uz no iz TM gruba obrada
Brzina vrtnje:
Duina obrade:
Strojno vrijeme:
Tehnoloki procesi vjebe
dr. sc. Sven Marii, mag. ing. mech.
Sveuilite u Rijeci
Tehniki fakultet
Tehnoloki procesi vjebe
dr. sc. Sven Marii, mag. ing. mech.
Tehnoloki procesi
- vjebe
dr. sc. Sven Marii, mag. ing. mech.
Vodite li
uredne
biljeke?
Podaci o stroju za tokarenje
Radni napon: 220 V
Snaga stroja: 22 kW
A
B
C
A
B
C
1
2
3
4
5
6
Podaci o stroju za tokarenje
Podaci o stroju za tokarenje
Tehnoloki procesi vjebe
dr. sc. Sven Marii, mag. ing. mech.
Sveuilite u Rijeci
Tehniki fakultet
Zadatak- BUENJE
Na izratku je potrebno obraditi promjer dubine 70 mm prema skici. Odrediti reime obrade
( posmak i obradu ) kao i strojno vrijeme za sve predviene postupke obrade zavrne dimenzije.
Izraunati i volumen skinute strugotine ukoliko se obrada vri pod sljedeim uvjetima :
- Velika serija
- Materijal izratka : ugljini elik sa



- Materijal alata : B
- Snaga pogonskog elektromotora
builice uz stepen
djelovanja
- Max. dozvoljena sila posmaka s
obzirom na mehanizam posmaka
builice

Tehnoloki procesi vjebe
dr. sc. Sven Marii, mag. ing. mech.
Sveuilite u Rijeci
Tehniki fakultet
Da bi se postigla visoka kvaliteta obrade provrta D = 21,75 H6 obradu emo vriti
Sljedeim postupcima :

dodaci za obradu prema LIT 8. Uroevi
T 11.1, str 399
- buenje
- proirivanje .................. = 2,4 mm
- razvrtavanje ................. = 0,35 mm
Promjer svrdla :
Posmak : prema literaturi LIT 8. Uroevi, T 11.2, str 401 za elik
I za odabire se veliina posmaka

s = 0,25 okr / mm inae
LIT .avar, str 70
Prema LIT .avar, T 12., str 69 posmak neemo korigirati s obzirom na duinu buenja
Posmak emo provjeriti :
- s obzirom na vrstou svrdla
- s obzirom na max. silu posmaka
- s obzirom na max. moment
Tehnoloki procesi vjebe
dr. sc. Sven Marii, mag. ing. mech.
Sveuilite u Rijeci
Tehniki fakultet
A) Provjera posmaka s obzirom na vrstou svrdla

slini izrazi prema : LIT 4. Rebec, str 231
LIT 9. Ivkovi, str 44
LIT 8. Uroevi, str 408
- dozvoljeno naprezanje na pritisak, kN /
- konstanta materijala
x,y eksponenti
D promjer svrdla, mm
Naprezanje na pritisak sila posmaka / popr. presjek svrdla
2
/ ,
5 , 12
cm kN
d
k s
S
pDOZ

= o
S = 0,25 mm / o
LIT 4. Rebec
slika 4.85, str 219
Tehnoloki procesi vjebe
dr. sc. Sven Marii, mag. ing. mech.
Sveuilite u Rijeci
Tehniki fakultet
= 34,5 LIT 4. T 4.20, str 225
x = 2,0 LIT 8. T 11.5, str 405
y = 0,8 LIT 9. T , str 44
Vrijednost posmaka s = 0,25 mm/o zadovoljava jer je manji od 0,83 mm/o

B) Provjera posmaka s obzirom na max. silu posmaka

LIT 4. T 4.20 str 225
(68) LIT 8. T11.5 str 405
Usvojeni posmak zadovoljava
C) Provjera posmaka s obzirom na max. moment
LIT 4. T 4.20 str 225
Tehnoloki procesi vjebe
dr. sc. Sven Marii, mag. ing. mech.
Sveuilite u Rijeci
Tehniki fakultet
Poznato je :
LIT 4. Rebec
LIT 8. Uroevi

- konstanta LIT 4. T4.20, str 225

EKSPONENTI LIT 4. T4.21, str 227
LIT 8. T11.4, str 403
LIT 5. T20 , str 74
- Postojanost LIT 4. str 228
- LIT 4. , T 4.22, str 227
Tehnoloki procesi vjebe
dr. sc. Sven Marii, mag. ing. mech.
Sveuilite u Rijeci
Tehniki fakultet
Max. moment
Provjera posmaka

Posmak zadovoljava
Posmina brzina
Volumen skinute strugotine


Tehnoloki procesi vjebe
dr. sc. Sven Marii, mag. ing. mech.
Sveuilite u Rijeci
Tehniki fakultet
BUENJE :
PROIRIVANJE :



Posmak :
Proiriva 21,4 HRN K. D3.301
LIT 4. Rebec , str 285
LIT 5. avor , str 71
LIT 8. Uroevi , str 414
LIT 9. Ivkovi , str 47
Tehnoloki procesi vjebe
dr. sc. Sven Marii, mag. ing. mech.
Sveuilite u Rijeci
Tehniki fakultet
LIT 4. T 5.13 , str 285 za III grupu posmaka i HB 200
LIT 4.
Brzina rezanja : LIT 8.





D = 21,4 mm t = 1,2 mm
T = 18 min postojanost LIT 4. T 5.11 , str 284 D = 21,4 mm
s = 0,44 mm / o T = 18 min
HB = 200 s = 0,44 min / o
K = 1 popravni koeficijent T 5.10 , str 284 = 16,3 T 11.4,str 403
C = 2000 T 5.9 , str 283 = 0,3
z = 0,3 = 0,5 T 11.4,str 403
y = 0,2 T 5.8 , str 283 = 0,2
m = 0,3 m = 0,3
n = 0,9


Tehnoloki procesi vjebe
dr. sc. Sven Marii, mag. ing. mech.
Sveuilite u Rijeci
Tehniki fakultet
Posmina brzina :
Strojno vrijeme :
RAZVRTAVANJE :
Promjer razvrtavaa : D = 21,75 mm

Razvrta : 21,75 JUS K.D3.132 = 56 mm rezni dio ( kalibrirajui )
Tehnoloki procesi vjebe
dr. sc. Sven Marii, mag. ing. mech.
Sveuilite u Rijeci
Tehniki fakultet
Posmak : LIT 4. T 6.23 , str 341

za III grupu posmaka
i HB 200
Brzina rezanja :
LIT 4. Rebec
C = 1310 LIT 4. T 6.20 , str 340
z = 0,3
m = 0,4
x = 0,2
y = 0,65
n = 0,9
D = 21,75 mm
T = 30 min LIT 4. T 6.22 , str 341


HB 200
s = 1,38
K = 1 - popravni koeficijent
Tehnoloki procesi vjebe
dr. sc. Sven Marii, mag. ing. mech.
Sveuilite u Rijeci
Tehniki fakultet
Broj okretaja :
Posmina brzina :
Strojno vrijeme :
* GLAVNA SILA REZANJA
LIT 4. SL 4.85 , str 219
BUENJE
MOMENT TORZIJE
PROIRIVANJE
do 14 mm
RAZVRTAVANJE
do 16 mm
Tehnoloki procesi
- vjebe
Asistent Sven Marii, mag. ing. mech.
Provlaenje je tehnoloki postupak proizvodnje ica, traka, ipki, cijevi, profila te inih proizvoda
ujednaene geometrije poprenog presjeka. Danas ono ima vanu ulogu u proizvodnji profila
asimetrinog poprenog presjeka. Materijal kojeg treba provui najee dolazi u vidu poluproizvoda.
To moe biti sveanj ice ili prethodno valjanjem pripremljeni profil za izradu asimetrine vodilice.
Iako je iskustvo kao i kod svake druge tehnologije od presudnog znaenja, provlaenje se detaljno
teorijski razmatra.
Sveuilite u Rijeci
Tehniki fakultet
Tehnoloki procesi vjebe
dr. sc. Sven Marii, mag. ing. mech.
PROVLAENJE
Sveuilite u Rijeci
Tehniki fakultet
Tehnoloki procesi vjebe
dr. sc. Sven Marii, mag. ing. mech.
Vodite li
uredne
biljeke?
Sveuilite u Rijeci
Tehniki fakultet
Tehnoloki procesi vjebe
dr. sc. Sven Marii, mag. ing. mech.
Zadatak: PROVLAENJE
U provrtu promjera D = 30 mm i duine L = 400 mm, treba
provlaenjem izraditi utor dubine a = 3 mm i irine b = 10 mm.
Odrediti broj zubaca i dimenzije provlakaa, potrebnu snagu stroja i
strojno vrijeme ako se obrauje elik . 1530
A2.) KORAK REZNIH ZUBACA
A3.) VISINA ZUBACA
Rjeenje:

A1.) DEBLJINA SLOJA PO JEDNOM ZUBU PROVLAKAA

LIT 8. , T 14.3, str 498
LIT 5. , T 55, str 145 Odabrano
Sveuilite u Rijeci
Tehniki fakultet
Tehnoloki procesi vjebe
dr. sc. Sven Marii, mag. ing. mech.
A4.) BROJ ZUBACA (REZNIH)
A5.) DUINA OZUBLJENOG REZNOG DIJELA PROVLAKAA
B) Za izraun snage potrebno je odrediti brzinu rezanja i glavnu silu rezanja
LIT 8. , T 14.3, str 501 LIT 5 LIT 8
Postojanost T = 180 min LIT 5

- eksponenti obradivosti
- korekcioni faktor
T postojanost alata
- debljina reza po zubu
Slino u LIT 5, str 150
Sveuilite u Rijeci
Tehniki fakultet
Tehnoloki procesi vjebe
dr. sc. Sven Marii, mag. ing. mech.
B2.) SILA REZANJA
B - irina utora
B3.) SNAGA REZANJA
LIT 8, T 14.4, str 502
- eksponenti obradivosti
z
S - debljina rezanja po zubu
r
z
- broj zubi u zahvatu
5 , 1 =
F
k
B = 10 mm
n = 1
F
k - popravni faktor
Sveuilite u Rijeci
Tehniki fakultet
Tehnoloki procesi vjebe
dr. sc. Sven Marii, mag. ing. mech.
C) STROJNO VRIJEME
D) PROVJERA NAPREZANJA ALATA
<
Tehnoloki procesi
- vjebe
dr. sc. Sven Marii, mag. ing. mech.
Vodite li
uredne
biljeke?
Primjer
izgleda
programa
Primjer
izgleda
programa
Primjer
izgleda
programa
Primjer
izgleda
programa
Primjer
izgleda
programa
Primjer
izgleda
programa
Primjer
izgleda
programa
Primjer
izgleda
programa
Primjer
izgleda
programa
Primjer
izgleda
programa
Primjer
izgleda
programa
Primjer
izgleda
programa
Primjer
izgleda
programa
Primjer
izgleda
programa
Primjer
izgleda
programa