javascript:$ja.download('download.php','name=medijska_pismenost_i_zastita_djece&file=1269512936.

pdf&folder=');

Medijska pismenost i za!tita djece

I Medijska pismenost definicija i evropski pristup medijskoj pismenosti Medijska pismenost se generalno defini!e kao sposobnost pristupanja medijima, razumijevanja i kriti5kog procjenjivanja razli5itih aspekata medija i medijskih sadr6aja, te stvaranja komunikacija u razli5itim kontekstima. Medijska pismenost se odnosi na sve medije, uklju5uju7i televiziju i film, radio i snimljenu muziku, printane medije, Internet i sve druge, nove digitalne komunikacijske tehnologije. To je temeljna kompetencija ne samo za mladu generaciju, ve7 i za odrasla i starija lica, za roditelje, u5itelje i medijske profesionalce. Medijska pismenost danas se smatra va6nim faktorom za aktivno gra8anstvo u dana!njem informacijskom dru!tvu. Prema Evropskoj komisiji, evropski pristup medijskoj pismenosti treba se odnositi na sve medije. Kao !to se predla6e u Saop!tenju Komisije COM (2007) 833 - Evropski pristup medijskoj pismenosti u digitalnom okru!enju, razli5iti nivoi medijske pismenosti uklju5uju: Osje7ati se ugodno sa svim postoje7im medijima, od novina do virtuelnih zajednica; Aktivno kori!tenje medija, kroz, izme8u ostalog, interaktivnu televiziju, kori!tenje Internet pretra6iva5a ili u5estvovanje u virtuelnim zajednicama i bolje iskori!tavanje potencijala medija za zabavu, pristup kulturi, me8ukulturni dijalog, u5enje i svakodnevne aplikacije (na primjer , kroz biblioteke, podcast-ovi1); Imati kriti5ki pristup prema medijima u pogledu i kvalitete i ta5nosti sadr6aja (na primjer, biti u mogu7nosti procijeniti informacije, nositi se s ogla!avanjem na razli5itim medijima, pametno koristiti pretra6iva5e);

Pojam podcast(ing) je sastavljen od reci "iPod" (naziv za MP3 plejer kompanije "Apple") i engleske reci "broadcasting" (radio), pa bi to znacilo "radio za iPod". To, medutim, ni u kom slucaju ne znaci da se podcast moze koristiti samo uz iPod. Podcast je audio file koji se mo6e slusati odmah ili preuzeti kako bi se preslusao kasnije. Definicija sa stranice: http://www.amadeus.com/rs/x133263.html#question1 Sjedi!te, Mehmeda Spahe 1, 71000 Sarajevo, Tel.: 033/250-600, Fax: 033/713-080 "#$%&'()'% *#+,&- .(/( 01+(, 2%+&)# 3#*)# 13, 78000 .(/( 01+(, 3#): 051/222-410, 4(+*: 222-411 Regionalni sektor Mostar, Franjeva5ka 90, 88 000 Mostar, Tel.: 036/333-670, Fax: 036/333-671

javascript:$ja.download('download.php','name=medijska_pismenost_i_zastita_djece&file=1269512936.pdf&folder=');

Kori!tenje medija kreativno, obzirom da razvoj medijskih tehnologija i sve ve7a prisutnost Interneta kao distribucijskog kanala omogu7ava sve ve7em broju Evropljana da stvaraju i distribui!u slike, podatke i sadr6aje;

Razumijevanje ekonomije medija i razlike izme8u pluralizma i medijskog vlasni!tva; Biti svjestan pitanja autorskih prava koja su klju5na za "kulturu zakonitosti", posebno za mla8u generaciju koja djeluje u dvostrukom svojstvu potro!a5a i proizvo8a5a sadr6aja.

U ovom Saop!tenju, Evropska komisija poziva zemlje 5lanice da podsti5u tijela zadu6ena za audiovizuelne i elektronske komunikacije da se vi!e uklju5e i sara8uju u pobolj!anju razli5itih nivoa medijske pismenosti. Inicijative Komisije o medijskoj pismenosti odgovaraju na zahtjeve Evropskog parlamenta i industrije zajedno s brojem dr6ava 5lanica. Krajem 2007. godine, Komisija je donijela gore navedeno Saop!tenje o medijskoj pismenosti koje dodaje dalji sastavni blok evropskoj audiovizuelnoj politici i nadovezuje se na odredbe Direktive o audiovizuelnim medijskim uslugama (AVMS). 9lan 26. ove direktive je uveo Komisiji obavezu izvje!tavanja o nivou medijske pismenosti u svim dr6avama 5lanicama. U 2008. godini, Vije7e i Evropski parlament su, svaki pojedina5no, usvojili zaklju5ke i samoinicijativni izvje!taj o medijskoj pismenosti. U 2009. godini, Komisija je predstavila Studiju o kriterijima za procjenu nivoa medijske pismenosti - sveobuhvatan pogled na koncept medijske pismenosti i razumijevanje o tome kako medijsku pismenost u Evropi treba ocjenjivati. Cilj ovog rada bio je analizirati najprimjerenije kriterije za ocjenu nivoa medijske pismenosti i pru6iti Komisiji set takvih kriterija.

II Medijska pismenost u Bosni i Hercegovini Usprkos pove7anom razvoju novih tehnologija i novih medija u dru!tvu, ne postoji dovoljna javna rasprava o pitanjima vezanim za medijsku pismenost. Novo medijsko okru6enje u kojem su potro!a5i sve aktivniji i preuzimaju ve7u odgovornost za svoju medijsku potro!nju

javascript:$ja.download('download.php','name=medijska_pismenost_i_zastita_djece&file=1269512936.pdf&folder=');

zahtijeva vi!e od samo adekvatnog pravnog okvira kako bi se osigurala efikasna za!tita maloljetnika. Razli5iti u5esnici, kao !to su nadle6na ministarstva, regulator, industrija, akademska zajednica i nevladin sektor, moraju sara8ivati, pokretati i implementirati razne inicijative. Dosad je akademska zajednica pokazala malo interesa za pitanje od takve va6nosti. Nema istra6iva5kih projekata koji se direktno bave ovom temom, niti mehanizama za procjenu nivoa medijske pismenosti me8u razli5itim grupama stanovni!tva. U podru5ju medijskog odgoja i obrazovanja ne postoji sistematski pristup s ciljem pove7anja nivoa medijske pismenosti kod djece i odraslih. Obrazovanje nastavnika, roditelja, djece i medijskih potro!a5a generalno nije zadovoljavaju7e s obzirom na tehnolo!ke aspekte novih medija, kao !to su kori!tenje, potencijalne prijetnje i mehanizmi za!tite, kao i na5ela vezanih za proizvodnju i ekonomski principi na osnovu kojih djeluju razli5iti mediji, koji su usmjereni na pobolj!anje njihove sposobnosti da sigurno koriste i vrednuju razne medijske sadr6aje. Ministarstva obrazovanja i kulture, koja u mnogim zemljama imaju vode7u ulogu u unapre8enju medijske pismenosti, nisu uspjeli djelovati na tom podru5ju. Slijede7i trenutne regulatorne prakse u Evropi i najnovije trendove, Regulatorna agencija za komunikacije je preuzela zada7u unapre8enja medijske pismenosti i podizanja svijesti o odgovornom i sigurnom kori!tenju svih medijskih usluga. U 2009. godini, poseban fokus je stavljen na za!titu djece. U nastavku 7emo napraviti pregled odre8enih aktivnosti u tom podru5ju.

III Aktivnosti Regulatorne agencija za komunikacije u podru"ju medijske pismenosti 1) Konferencija o za!titi djece od neprimjerenih televizijskih sadr#aja Mediji i televizija posebno igraju veliku ulogu u edukaciji i razvoju djece. Kroz njih djeca i maloljetnici su izlo6eni potencijalno !tetnim sadr6ajima koji uklju5uju, ali nisu ograni5eni na razli5ite oblike nasilja, seksualnosti, rodnih stereotipa, prostog jezika, upotrebe droge i alkohola. Takvi sadr6aji smatraju se dijelom stvarnog 6ivota i zato se ne mogu u potpunosti izbje7i. U isto vrijeme, mi smo danas svjesni mogu7eg utjecaja takvih sadr6aja na pona!anje djece i razvoj njihove percepcije o tome !to je prihvatljivo u dru!tvu.

javascript:$ja.download('download.php','name=medijska_pismenost_i_zastita_djece&file=1269512936.pdf&folder=');

Za!tita djece i maloljetnika jedna je od temeljnih misija regulatornih tijela u Evropi. Nema zajedni5ke definicije maloljetnika, niti !to ta5no predstavlja sadr6aj koji mo6e ozbiljno ugroziti razvoj maloljetnika, te je, prema tome, i to pitanje ostalo da ga odobravaju pojedina5ne dr6ave, tako da dosta varira, u tom pogledu, u skladu s njihovom nacionalnom osjetljivo!7u. Od svog po5etka, Regulatorna agencija za komunikacije Bosne i Hercegovine je posvetila veliku pa6nju za!titi maloljetnika. Odredbe koje se odnose na za!titu maloljetnika su sastavni dio Kodeksa za emitovanje televizijskog i radio programa. Od njegove revizije u 2004. godini, 5ak je uklju5eno posebno poglavlje koje se odnosi na za!titu maloljetnika. Kodeks o reklamiranju i sponzorstvu tako8er sadr6i razli5ite odredbe u cilju za!tite protiv iskori!tavanja maloljetnika. U skladu s ovim pravilnikom, sve stavke programskih usluga koje bi mogle ugroziti fizi5ki, mentalni ili moralni razvoj djece i omladine, ne smiju biti na rasporedu kada je, zbog vremena prenosa i recepcije, vjerovatno da 7e ih oni gledati. Takvi programi uklju5uju, ali nisu ograni5eni na programe koji uklju5uju najja5i prihvatljiv seksualni sadr6aj, nasilje ili teme (kao !to su zlostavljanje djece ili upotreba droge) obra8ene na na5in koji mo6e biti !tetan za djecu. Nadalje, takvi programi mogu biti emitovani samo u razdoblju od 24:00 do 05:00. Jedna od odredbi ovog kodeksa obavezuje RTV stanice da emituju informacije o prirodi i sadr6aju programa i daju audio i vizuelno upozorenje prije emitovanja materijala koji nije pogodan za svu publiku. Kako bi se televizijskoj publici dala ideja o prikladnosti televizijskog programa za djecu i osna6ila ih da donesu informisane odluke o svom gledanju, potrebno je dati preporuke ili ozna5iti programe, te da mediji rasporede te sadr6aje u skladu sa zajedni5kim standardima. Jedinstveni sistem ozna5avanja u Bosni i Hercegovini ne postoji. Ne postoji agencija ili institucija na bilo kojem nivou u Bosni i Hercegovini koja bi pru6ila ocjenu sadr6aja za TV stanice. S obzirom na opisano stanje, privatne i javne TV stanice se same bave ovim pitanjem i to rezultuje nejedinstvenim ocjenama i upozorenjima.

javascript:$ja.download('download.php','name=medijska_pismenost_i_zastita_djece&file=1269512936.pdf&folder=');

Regulatorna agencija za komunikacije je ispunila svoje du6nosti tako !to je napravila gore spomenute kodekse i nametnula obavezu RTV stanicama da emituju upozorenja. S druge strane, !iroka javnost i akademska zajednica nisu u5inili mnogo na pobolj!anju situacije i uspostavljanju standarda za ocjene. Prvi korak ka tom cilju je poduzela Regulatorne agencija za komunikacije, UNICEF i Save the Children Norway, organizuju7i konferenciju pod nazivom "Za!tita djece od neprimjerenih televizijskih sadr6aja" u novembru 2009. godine, u sedmici kada je obilje6avana 20. godi!njica Konvencije o pravima djeteta. Pedagozi, psiholozi, predstavnici TV stanica i drugih medija koji su u5estvovali na konferenciji, raspravljali su na sljede7e teme: mediji i prava djeteta, za!tita djece i omladine i uloga regulatora, prizori nasilja i njihov utjecaj na djecu, evropska ocjena sadr6aja i klasifikacijske prakse, identifikacija sadr6aja na TV stanicama u Bosni i Hercegovini. Te predmete su prezentovali neki od najpoznatijih stru5njaka u svojim poljima. Glavni cilj ove konferencije bio je podi7i svijest o va6nosti roditeljskog usmjeravanja i pokrenuti raspravu o za!titi djece u novom medijskom okru6enju izme8u razli5itih u5esnika na podru5ju za!tite djece i obrazovanja. 2) Kratka studija o utjecaju televizije na djecu Nakon gore navedene konferencije, Regulatorna agencija za komunikacije je provela kratku studiju/referat koji su pripremili psiholozi o utjecaju televizijskih sadr6aja na djecu. Ova studija daje kratak uvod o tome kako djeca gledaju i interpretiraju TV programe. Ona obja!njava razli5ite faze u razvoju djece i njihovu sposobnost za interpretaciju audiovizuelnih sadr6aja. Op7i cilj ove kratke studije/rada je pru6iti informacije svima onima koji su zainteresovani za ovu temu, uklju5uju7i i roditelje, TV-producente, medije i regulatore. Drugi dio ovoga rada bavi se scenama nasilja i eksplicitnoj seksualnosti i pornografijom, te njihovim utjecajem na djecu. Tre7i dio ukazuje na razne prijetnje, kao !to su otu8enost i razvoj pasivnog pona!anja, manipulacije kroz razli5ite sadr6aje (moda, ideal ljepote, politi5ki radikalizam, ogla!avanje i sli5no), te tako8er isti5e neke pozitivne aspekte audiovizuelnih medija, kao !to su informisanje i obrazovanje.

javascript:$ja.download('download.php','name=medijska_pismenost_i_zastita_djece&file=1269512936.pdf&folder=');

3) Saradnja s Ministarstvom sigurnosti Bosne i Hercegovine na za!titi djece na Internetu Ministarstvo sigurnosti BiH, Ured dr6avnog koordinatora za borbu protiv trgovine ljudima, iniciralo je izradu Akcijskog plana za pobolj!anje sistema za borbu protiv dje5ije pornografije i drugih oblika seksualnog zlostavljanja i iskori!tavanja djece putem informacijske i komunikacijske tehnologije. Regulatorna agencija za komunikacije, zadu6ena za licenciranje pru6alaca internet usluga, uzela je aktivno u5e!7e u ekspertnoj grupi za izradu nacrta akcijskog plana, u kojoj su u5estvovali predstavnici iz nadle6nih ministarstava, tu6ila!tva, policije, telekomunikacijskih operatera i pru6alaca usluga Interneta. Regulatorna agencija za komunikacije je dala konkretne prijedloge vezane za zakonski okvir i mogu7e aktivnosti unutar informacijske i kampanje za podizanje svijesti. Prijedlozi su uklju5ivali: pridru6ivanje kampanji Safer Internet Day (Dan sigurnog Interneta), uspostavljanje web stranice za djecu i roditelje s informacijama o sigurnom kori!tenju online usluga, uspostavljanje vru7eg telefona, izrada video isje5ka namijenjenog da potakne roditelje da paze na svoju djecu tokom njihovog kori!tenja Interneta. Mnogi od tih prijedloga su ve7 provedeni. 4) Saradnja s Ministarstvom sigurnosti Bosne i Hercegovine na mjerama vezanim za medije usmjerenih na sprje"avanje maloljetni"ke delinkvencije Maloljetni5ka delinkvencija je identifikovana kao jedno od pitanja o kojem se najvi!e razgovara u bosanskohercegova5kom dru!tvu danas. U cilju suzbijanja i sprje5avanja maloljetni5ke delinkvencije, Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine usvojilo je sveobuhvatnu strategiju o suzbijanju i prevenciji maloljetni5ke delikvencije. Regulatorna agencija za komunikacije je u5estvovala u ekspertnoj grupi formiranoj od strane Ministarstva sigurnosti s ciljem stvaranja akcijskog plana za sprje5avanje maloljetni5ke delikvencije. Slijede7i Smjernice Ujedinjenih naroda za sprje"avanje maloljetni"ke delinkvencije (Rijadske smjernice), Regulatorna agencija za komunikacije je predlo6ila razli5ite mjere kojima je cilj pove7anje nivoa medijske pismenosti djece i njihovo uklju5ivanje u izradu medijskih sadr6aja. Jedna od predlo6enih mjera je razvoj sistema za ocjenjivanje sadr6aja za televiziju.

javascript:$ja.download('download.php','name=medijska_pismenost_i_zastita_djece&file=1269512936.pdf&folder=');

Prema Rijadskim smjernicama, masovni mediji generalno, te televizijski i filmski mediji posebno, trebaju biti podsticani da smanje nivo pornografije, droge i nasilja koje prikazuju, da prikazuju nasilje i eksploataciju kao ne!to negativno, kao i da izbjegavaju poni6avaju7e i degradiraju7e predstavljanje ponajprije djece, 6ena i me8uljudskih odnosa, te da unapre8uju principe i uloge ravnopravnosti. Drugi prijedlog je bio da masovne medije treba podsticati na !irenje informacija o postojanju servisa, objekata i prilika za mlade osobe u dru!tvu i prikazati pozitivan doprinos mladih dru!tvu. Kroz saradnju razli5itih dr6avnih institucija (Vije7e za djecu, Ministarstvo kulture i obrazovanja) masovne medije treba podsticati da osiguraju mladim osobama pristup informacijama i materijalima iz razli5itih nacionalnih i me8unarodnih izvora, te da mogu aktivno u5estvovati u kreiranju medijskih sadr6aja. 5) Saradnja s Tu#ila!tvom Bosne i Hercegovine na sigurnosti Interneta i za!titi djece Odr6ani su sastanci u vezi sigurnosti Interneta i za!tite djece.

Teku!e / budu!e aktivnosti: 6) Razvoj smjernica za ocjenjivanje televizijskog sadr#aja u pogledu na njegov utjecaj na djecu, u saradnji s UNICEF-om Bosne i Hercegovine Zbog velike razlike u razumijevanju i tuma5enju razli5itih pona!anja i stavova u razli5itim kulturama, svaka zemlja razvija vlastite standarde za ocjenjivanje sadr6aja, koji su u skladu sa svojom specifi5nom tradicijom, kulturom i razumijevanjem dru!tva. U cilju pomaganja emiterima da izvr!e klasifikaciju i ozna5e programske sadr6aje, Regulatorna agencija za komunikacije planira, u saradnji s UNICEF-om Bosne i Hercegovine, pripremiti pisane smjernice koje opisuju potencijalno !tetne sadr6aje te dati preporuke na temelju starosti djece. O ovom skupu smjernica 7e raspravljati !iroka zajednica, uklju5uju7i psihologe, sociologe, urednike i medijske djelatnike, TV producente i roditelje.

javascript:$ja.download('download.php','name=medijska_pismenost_i_zastita_djece&file=1269512936.pdf&folder=');

Razvijanjem ovih smjernica za ocjenjivanje televizijskog sadr6aja, u pogledu njihovog negativnog utjecaja na djecu, bosanskohercegova5ki emiteri 7e mo7i provesti ocjenjivanje u skladu s praksom razvijenih zemalja. Regulatorna agencija za komunikacije 7e osigurati primjenu smjernica, a one 7e biti i osnova za izricanje sankcija protiv emitera u slu5aju prekr!aja. O5ekivani ishod 7e biti precizno raspore8ivanje tih sadr6aja i precizne informacije za roditelje i drugu publiku o sadr6aju i njegovom mogu7em utjecaju na djecu. U saradnji s drugim relevantnim partnerima iz nevladinog i vladinog sektora, Regulatorna agencija za komunikacije 7e zapo5eti kampanju za podizanje svijesti o tom va6nom pitanju i poku!ati informisati i edukovati emitere, roditelje, u5itelje i djecu. 7) Kampanja za podizanje svijesti, uklju"uju$i TV spot Nakon pripreme smjernica za ocjenjivanje sadr6aja, Regulatorna agencija za komunikacije planira zapo5eti kampanju za podizanje svijesti koja 7e uklju5ivati TV spot i pismene promotivne materijale. Glavni cilj ove kampanje 7e biti podizanje svijesti o mogu7em utjecaju televizijskih sadr6aja na djecu i da se osigura da roditelji nadziru svoju djecu kada gledaju televiziju. 8) Istra#ivanja u podru"ju medijske pismenosti Regulatorna agencija za komunikacije planira poja5ati svoje aktivnosti u podru5ju medijske pismenosti. Postoji mnogo prostora za istra6ivanje o razli5itim temama. Iako Bosna i Hercegovina nije dio EU i nije obavezna da izvje!tava o nivou medijske pismenosti, ona mora razmotriti kako se mo6e ocijeniti nivo medijske pismenosti u trenutnoj socio-politi5koj situaciji. Kao !to je navedeno ranije, akademska zajednica i ministarstva kulture su pokazale malo interesa za ovo pitanje. Nakon !to je Evropska komisija provela Studiju o kriterijima za procjenu nivoa medijske pismenosti - sveobuhvatan pogled na koncept medijske pismenosti i razumijevanje o tome kako medijsku pismenost u Evropi treba ocjenjivati u 2009. godini, imamo prijedlog o zajedni5kim indikatorima medijske pismenosti za Evropu. Regulatorna agencija za komunikacije 7e analizirati da li i koliko se ti indikatori mogu koristiti za ocjenjivanje nivoa medijske pismenosti u Bosni i Hercegovini.

javascript:$ja.download('download.php','name=medijska_pismenost_i_zastita_djece&file=1269512936.pdf&folder=');

IV Zaklju"ci: Pravni okvir za za!titu djece i maloljetnika u podru5ju emitovanja u skladu je s evropskim standardima i nudi dobru osnovu za zadovoljavanje za!tite djece i maloljetnika od neprimjerenih programskih sadr6aja. U Bosni i Hercegovini TV stanice vr!e klasifikaciju i ozna5avaju programske sadr6aje, ali ne postoji jedinstveni sistem, !to ukazuje na potrebu !ireg dijaloga u dru!tvu u cilju definisanja zajedni5kih standarda i procedura za klasifikaciju i ozna5avanje programa, gdje moramo posvetiti punu pa6nju po!tivanju slobode izra6avanja. Doprinos akademske i umjetni5ke zajednice ovom pitanju kroz edukaciju i istra6ivanje o djeci i medijima, uklju5uju7i teme kao !to su medijsko pona!anje djece i porodica u Bosni i Hercegovini, utjecaj medijskih sadr6aja na djecu i prikaz djece u medijima je vrlo va6na komponenta ovog procesa. Odgojno-obrazovne ustanove, kao jedne od najva6nijih protagonista u procesu odgoja i obrazovanja djece i maloljetnika, obratit 7e naro5itu pa6nju na to va6no pitanje kroz aktuelne lekcije o medijskoj kulturi uklju5ene u nastavne programe predmeta bosanskog/hrvatskog/srpskog jezika i kroz dodatne izvannastavne aktivnosti. TV stanice moraju osigurati odgovaraju7i raspored emitovanja, koji bi garantovao maksimalnu za!titu djece i maloljetnika od neprimjerenih televizijskih sadr6aja. U skladu sa svojim obavezama, javni RTV servisi 7e pobolj!ati obrazovne i dje5ije programe u smislu njihove kvalitete i koli5ine. Od iznimne je va6nosti da se pokrenu i podr6e kampanje u cilju unapre8enja medijske pismenosti namijenjene roditeljima i drugima koji su uklju5eni u odgoj i obrazovanje djece. Uloga roditelja i drugih koji se brinu o djeci ostaje klju5ni element u za!titi djece.