1.2.

VODOOPSKRBNI SUSTAVI
Vodoopskrbni sustav je sustav objekata i mjera povezanih u funkcionalnu cjelinu s osnovnim ciljem osiguranja dovoljne koliine kvalitetne vode na to ekonominiji nain.

Vodoopskrbni sustav, slika 1.2::01, ine sljedee glavne grupe objekata: (1) vodozahvati, kojima se voda zahvaa (kaptira) iz prirodnih izvorita; (2) crpne stanice (pumpne stanice), kojima se voda crpi i potiskuje ili od izvorita do mjesta kondicioniranja, spremanja, potronje i sl., ili izmeu pojedinih objekata vodoopskrbnog sustava; (3) ureaji za kondicioniranje vode, kojima se postie zahtijevana kvaliteta vode; (4) vodospreme (rezervoari), koje imaju ulogu regulacijskih i pospremnih objekata u sustavu vodoopskrbe; (5) glavna (magistralna) i razdjelna (distributivna) vodoopskrbna ili vodovodna mrea, s prateim objektima, kojima se voda transportira izmeu pojedinih objekata vodoopskrbnog sustava (glavna mrea) i distribuira potroaima (razdjelna mrea).

Cjevovodi glavne mree mogu biti dovodni (izmeu izvorita i ureaja za kondicioniranje vode ili izmeu ureaja i vodospreme) i opskrbni (izmeu vodospreme i naselja, odnosno distributivne mree), te dovodno opskrbni (za sluaj vodoopskrbnog sustava s protuvodospremom (kontrarezervoarom).

Slika 1.2::01. Definicijska shema vodoopskrbnog sustava

1 - vodozahvat; 2(a) niskotlana crpna stanica; 2(b) visokotlana crpna stanica; 3 - ureaj za kondicioniranje vode; 4 - sabirni bazen; 5(a) glavni dovodni cjevovod; 5(b) glavni opskrbni cjevovod; 6 vodosprema; 7- razdjelna mrea; 8 potroai; 9 linija hidrostatikog tlaka; 10 linija hidrodinamikog ili pogonskog tlaka

Slika 1.2::01 je naelnog karaktera, tako da u konkretnom sluaju (ovisno o visinskom poloaju vodozahvata, odnosno topografskim osobinama vodoopskrbnog podruja) redoslijed objekata u sustavu moe biti i drukiji od prikazanog. Isti tako neki od navedenih objekata mogu izostati, kao npr. ureaj za kondicioniranje, ako izvorina voda zadovoljava traene standarde kvalitete, ili npr. vodosprema, kada se voda crpkama (nakon ili bez kondicioniranja) izravno potiskuje u razdjelnu mreu. Ovi elementi reguliraju odnose u sustavu, koji su definirani tehnikim i ekonomskim razlozima pogona vodoopskrbnog sustava, i zajedno ine osnovnu shemu vodoopskrbnog sustava. Glavni inioci koji uvjetuju podjelu vodoopskrbnih sustava u pogledu dovoenja vode u vodoopskrbno podruje jesu: (a) pogonske osobine sustava: (a1) gravitacijski, (a2) potisni i (a3) kombinirani sustavi, (b) vrsta vodoopskrbe: (b1) sustavi s otvorenom vodoopskrbom ili sustavi s jednokratnim koritenjem vode i (b2) sustavi sa zatvorenom (cirkulacijskom) vodoopskrbom ili sustavi s viekratnim koritenjem vode. Podjelu na potisne i kombinirane sustave treba shvatiti dosta uvjetno, jer jedan sustav moe u odreenim uvjetima rada biti samo potisni, a u drugima kombinirani, dakle gravitacijsko potisni. Zato je u praksi ponekad prikladno takve sustave analizirati zajedno.

1.2.1. VODOOPSKRBNI SUSTAVI PREMA POGONSKOM REIMU

1.2.1 1. Gravitacijski vodoopskrbni sustavi Kod gravitacijskih vodoopskrbnih sustava zbog djelovanja sile tee teenje vode se primarno odvija pod tlakom, slika 1.2::02, ili kombinirano (pod tlakom i sa slobodnim vodnim licem). Dakle, tlani reim je kod gravitacijskih vodoopskrbnih sustava najei i mora se iz funkcionalnih razloga osigurati kod glavnih opskrbnih i razdjelnih cjevovoda, dok kod glavnih dovodnih cjevovoda, ako topografske prilike omoguuju, teenje moe biti i sa slobodnim vodnim licem (mada iz zdravstvenih razloga, pogotovo ako se radi o otvorenim kanalima, nije poeljno). Prednosti gravitacijskog sustava su pouzdanost u radu i minimalni pogonski trokovi (bez utroka elektrine energije). Kod prikaza sheme ovakvog sustava (to e vaiti i za naredne), nije ucrtan ureaj za kondicioniranje vode, jer bi se zbog viestrukih mogunosti njegovog smjetaja broj prikaza vodoopskrbnih sustava samo multiplicirao, ali bez bitnih pogonskih razlika. Lokacija ureaja za kondicioniranje je diktirana topografskim prilikama i veliinom (kapacitetom) ureaja, a obavezna je prije rezervoara iste vode.

Ovisno o visinskim odnosima u sustavu, slika 1.2::02(b), mogu se radi reguliranja tlanih odnosa (ako bi tlak prelazio doputeni) interpolirati prekidne komore, izmeu vodozahvata i vodospreme, ili izmeu vodospreme i potroaa. Tada se dobije sustav s vie visinskih zona, tj. zonirani vodoopskrbni sustav. U gravitacijskom sustavu se moe pojaviti i sluaj da su potroai (naselje) izmeu vodozahvata i vodospreme, slika 1.2::02(c). Tada se dobije sistem s protuvodospremom, gdje voda u vodospremu dotjee i otjee istim cjevovodom. Kao to sa spomenute slike vidimo, i u ovome je sluaju mogu vodoopskrbni sustav bez prekidne komore, slika 1.2::02(c1), ili s prekidnom komorom, slika 1.2::02(c2).

Slika 1.2::02 Sheme gravitacijskih vodoopskrbnih sustava

(a) tipini gravitacijski sustav; (b) zonirani gravitacijski sustav; (c) gravitacijski sustav s protuvodospremom 1 vodozahvat; 2 glavni dovodni cjevovod; 2(a) glavni dovodno opskrbni cjevovod; 3 prekidna komora; 4 - vodosprema; 4(a) protuvodosprema; 5 glavni opskrbni cjevovod; 6 - razdjelna mrea; 7 potroai; 8 linija hidrostatikog tlaka; 9 linija hidrodinamikog tlaka; 9(a) linija hidrodinamikog tlaka u satu najmanje potronje; 9(b) linija hidrodinamikog tlaka u satu najvee potronje

1.2.1 2. Potisni vodoopskrbni sustavi Kod potisnog sustava, slika 1.2::03, voda se crpkama izravno (iz izvorita) potiskuje potroaima. Ovi se sustavi uglavnom primjenjuju za manja naselja, izuzetno rijetko za vea, prvenstveno zbog znatnih pogonskih trokova uvjetovanih gotovo neprekidnim radom crpki.

Slika 1.2:03 Shema potisnog sustava

1 vodozahvat; 2 crpna stanica; 3 glavni opskrbni cjevovod; 4 - razdjelna mrea; 5 potroai; 6 - linija hidrodinamikog tlaka u satu najmanje potronje; 7 linija hidrodinamikog tlaka u satu najvee potronje

1.2.1 2. Kombinirani vodoopskrbni sustavi Kod kombiniranih su sustava, slika 1.2::04, mogui razliiti podsustavi, ali teenje vode je uvijek pod tlakom.

Slika 1.2::04 Sheme kombiniranih vodoopskrbnih sustava

(a) kombinirani sustav s vodotornjem; (b) kombinirani sustav s protuvodospremom; (c) zonirani kombinirani sustav; (d) kombinirani indirektni sustav; (e) zonirani kombinirani indirektni sustav; (f) kombinirani indirektni sustav s protuvodospremom 1 vodozahvat; 2 crpna stanica; 3 glavni dovodni cjevovod; 3(a) glavni dovodno opskrbni cjevovod; 4 vodotoranj; 5 vodosprema; 5(a) protuvodosprema; 6 glavni opskrbni cjevovod; 7 prekidna komora; 8 razdjelna mrea; 9 potroai; 10 linija hidrostatikog tlaka; 11 linija hidrodinamikog tlaka; 11(a) linija hidrodinamikog tlaka u satu najmanje potronje; 11(b) linija hidrodinamikog tlaka u satu najvee potronje

U praksi je esta kombinacija potisnog i gravitacijskog sustava s vodotornjem, slika 1.2::04(a), gdje sve vodne koliine treba crpsti, poto je vodozahvat na niim kotama od naselja. Primarna funkcija vodotornja je izravnanje potronje u odnosu na odabrani reim rada crpne stanice. Ovo je pouzdanija shema u odnosu na prethodnu, jer se iz vodotornja moe osigurati (kratkotrajna) vodoopskrba u sluaju kvara crpki. Osim toga, ovakav je sustav i jeftiniji od potisnoga, jer se zbog djelominog izravnanja potronje vode iz vodotornja smanjuje potrebni kapacitet crpne stanice i omoguava njezin ekonominiji pogon u razdobljima jeftinije elektrine energije. Jedan od sustava je kombinacija potisnog i gravitacijskog sustava s protuvodospremom, slika 1.2::04(b). Dotok u naselje je mogu s obje strane istovremeno ili odvojeno, ovisno o varijacijama u potronji i reimu rada crpne stanice. Pogonske osobine ovoga sustava istovjetne su osobinama kombiniranog sustava s vodotornjem. U odnosu na prethodnu shemu vodoopskrbnog sustava mogue je u sluaju nepovoljnih visinskih odnosa zoniranje sustava s dvije ili vie crpnih stanica i vodosprema, slika 1.2::04(c). U praksi se javlja i kombinirani indirektni vodoopskrbni sustav, slika 1.2::04(d), kod kojega je vodozahvat odvojen od potroaa prirodnom preprekom (vii teren) na kojoj je (u naelu) vodosprema. Potisni dio vodoopskrbnog sustava je dovod vode do vodospreme, dok je opskrba gravitacijska. Sukladno visinskim odnosima moe se pojaviti potreba za interpolacijom crpnih stanica na potisnom dovodnom cjevovodu (viestupanjsko crpljenje) i prekidnih komora na opskrbnom cjevovodu (zoniranje), slika 1.2::04(e). U odnosu na ovaj vodoopskrbni sistem mogua je i kombinacija s protuvodospremom, slika 1.2::04(f). Prijedlog sheme vodoopskrbnog sistema je prvi korak u rjeavanju vodoopskrbne problematike nekog podruja. Konaan odabir treba provesti tek nakon svestrane analize svih inilaca, prvenstveno ekonomskih, koji mogu utjecati na usvojeno rjeenje.

1.2.2. VODOOPSKRBNI SUSTAVI PREMA VRSTI VODOOPSKRBE

1.2.2 1. Vodoopskrbni sustavi s otvorenom vodoopskrbom Pod vodoopskrbnim sustavima s otvorenom vodoopskrbom, odnosno s jednokratnim koritenjem vode, podrazumijevamo sustave kod kojih voda namijenjena potroaima ulazi samo jednom u sustav vodoopskrbe. To su svi prethodno analizirani vodoopskrbni sustavi, slike 1.2::01 do 1.2::04, iji e funkcionalni elementi biti naknadno razmatrani. Primjena ovih sustava je ea kod vodoopskrbe stanovnitva, dok se kod odreenih vrsta industrije koriste i cirkulacijski sustavi.

1.2.2 2. Vodoopskrbni sustavi sa zatvorenom vodoopskrbom Kod sistema sa zatvorenom vodoopskrbom, slika 1.2::05, potrebe za vodom osiguravaju se cirkulacijom ve koritene vode, dok se ona iz vodozahvata koristi samo radi nadoknaivanja izgubljene vode u procesu cirkulacije.

Slika 1.2::05 Shema sustava sa zatvorenom vodoopskrbom

1 vodozahvat; 2 - crpna stanica svjee vode; 3 dovod svjee vode; 4 crpna stanica za proienu i svjeu vodu; 5 dovod proiene i svjee vode; 6 industrijski pogon; 7 odvod koritene vode; 8 ureaj za proiavanje

Ovakvi se sustavi, kao to je istaknuto, ee primjenjuju u industriji nego u vodoopskrbi stanovnitva, odnosno kod koritenja vode za kuanske potrebe. Naime, u sluaju vodoopskrbe stanovnitva cirkulacijskim sistemima potrebno je ve koritenu vodu prije njene ponovne distribucije potroaima obavezno podvri viestruko sloenim i vrlo skupim procesima proiavanja, to u znatnoj mjeri suava mogunost iroke primjene ovakvih vodoopskrbnih sustava. Osnovni razlozi primjene cirkulacijskih vodoopskrbnih sustava, prvenstveno u industrijske svrhe, jesu: (a) nedovoljna izdanost izvorita za neprekidnu opskrbu, (b) zahtjevi kvalitete vode koja cirkulira u proizvodnom procesu, (c) pogonske osobine vodoopskrbnog sustava. (a) Prvi se razlog odnosi na industrijske pogone koji koriste velike koliine tehnoloke vode, npr. U rashladne svrhe, a koje koliine izdanost prirodnih izvorita (u svrhu kontinuirane vodoopskrbe ne moe osigurati. (b) Drugi se razlog odnosi na kvalitetu vode koja se isputa iz tehnolokog procesa. Ako je kvaliteta koritene (otpadne) vode loa, a uvjeti isputanja (zakonska regulativa) strogi, tada se pokazuje ekonomski povoljnije djelomino proiavanje koritene vode i njezino vraanje u tehnoloki ciklus, nego proiavanje do zahtjevnih kriterija i isputanje u prijemnik. To se posebno odnosi na sluajeve kada je iz koritene vode mogue dobiti odgovarajue sekundarne sirovine i/ili kada tehnoloki proces ne zahtijeva visoku kvalitetu vode.

(c) Trei se razlog odnosi se na sisteme kod kojih se cjelokupne koliine vode osiguravaju crpljenjem, to u sluaju velike udaljenosti vodozahvata i znatnih visinskih razlika, a s time i osjetnih pogonskih trokova, moe uvjetovati opravdanost primjene cirkulacijskog sustava. Dakle, ponekad je ak ekonomski povoljnije proiavanje koritene vode, nego li stalno crpljenje svjee vode iz udaljenijeg izvorita. U svakom sluaju, odgovarajue tehniko ekonomske analize trebaju pokazati opravdanost primjene ovakvog sustava vodoopskrbe. 1.2.3. PROJEKTNO RAZDOBLJE Bitan parametar prilikom projektiranja vodoopskrbnih sustava je odabir projektnog razdoblja (projektnog perioda), kao razdoblja za koje projektiramo sustav i u kojemu e sustav uz ispravno upravljanje i potrebna redovita odravanja tehniki funkcionirati. Projektno razdoblje ovisi o nizu inilaca od kojih su najznaajniji: (a) vijek trajanja pojedinih objekta i/ili opreme vodoopskrbnog sustava (koji u naelu nisu istovjetni), (b) mogunost eventualno potrebnog proirenja (faznost izgradnje) objekata vodoopskrbnog sustava, (c) ponaanje sustava u poetnom razdoblju, kad nije potpuno iskoriten, (d) porast broja stanovnika i potronje, (e) kamate i otplata investicijskog duga, (f) promjena vrijednosti novca. Za praksu se mogu usvojiti orijentacijski podaci iz tablice 1.2::I.

VRSTA OBJEKATA Glavni cjevovodi, tuneli i otvoreni kanali Vodozahvati, crpne stanice, vodospreme, ureaji za kondicioniranje vode Vodoopskrbni cjevovodi profila preko 300 [mm]

OSOBINE Skupo i teko poveanje kapaciteta Uz pretpostavku manjeg porasta stanovnitva i manje kamate ( 3 [%] godinje) Zamjena manjih cijevi je kroz dulja razdoblja skuplja

PROJEKTNO RAZDOBLJE Rp [godina] 25 do 50

20 do 25

20 do 25

Tablica 1.2::I Projektna razdoblja za objekte vodoopskrbnog sustava

Dulja projektna razdoblja se ne preporuuju, jer tada planski parametri vezuju za prognoze koje teko da se temelje na konkretnim i preciznim podacima.