POSRBLJAVANJE UZ POMO KURANA Nijet mi je da ovo to hou da vam ispriam, ovako uz pomo jazije, tj.

uz pomo slova i rijei, da to ipak pokuam uiniti i uz pomo suretki, tj. slika, fotosa. Pedagozi tvrde da se daleko vie naui onim to se vidi nego onim to se samo ita.

Godina 1924.
Ovo je snimak kole koja je u svojem nazivu imala rije medresa a iznad ijeg je ulaza i na ovalnom dijelu krova, bio postavljen, kao dravni grb, beli dvoglavi orao. Kako je dolo do otvaranja ove kole kod koje je naziv medresa korten kao prijevara, kao podvala? Kad je Srbija, poslije 1912. god. zauzela i svojoj teritoriji prikljuila oblasti juno od linije Ni-aak, tj. dijelove dananje June Srbije a potom i prostor Sandaka i Kosova, tadadnje srpske vlasti su zauzele stav da je kolovanje i podizanje svijesti kod potlaenih naroda u protivnosti sa interesima nae dravne politike jer dok su oni u oba ova pravca, politikom i obrazovnom, na dananjem nivou lako je sa njima upravljati (Milorad Ekmedi Stvaranje Jugoslavije 1790-1918, Beograd, str. 105). Ta srpska tenja da se potlaeni to due zadre na najniem nivou obrazovanosti dugo je primjenjivana prema Albancima pa je, kao navodno uspjean model, potom primjenjena i na Bonjake u Sandaku. No, ve se oko 1920. god. u vladajuoj srpskoj strukturi poelo shvaati da takva politika ipak ne obezbjeuje stabilnost dravnog reima ve da produbljuju sukobe izmeu potlaenih Bonjaka, Albanaca, Turaka... na jednoj strani i Srba koji dre vlast. Tada srpski vlastodrci uviaju da takvo stanje protivurijei srpskoj nacionalnoj misli koja se zasnivala na tome da e se srbizacija Bonjaka, posebno u Sandaku i Crnoj Gori najbre ostvariti putem kole. Jovan Cviji, geograf, etnograf...., najvaniji srpski intelektalac toga doba pie itave studije i knjige o tome kako od nesrba napraviti Srbe, gdje sve zive Srbi, koliko ih ima, ko su sve Srbi... Cvijiev slijedbenik Jefto Dedijer (otac Titovog biografa Vladimira i Stevana) tada izdaje knjigu Nova Srbija u kojoj, kad govori o Albancima, Bonjacima, Turcima... pie: Mi cemo ove pretvoriti u Srbe, ali ne batinom, nego kolom i drugim nainima (J. Dedijer,
Nova Srbija, Beograd, str. 87)

Tada je u srpskom reimu preovladalo stanovite da treba pronai nove forme za pridobijanje Bonjaka da svoju djecu alju u srpske kole u koje ni Bonjaci, ni muslimani sa Kosova... nisu imali povjerenja. Iz tog razloga je na prijedlog srpskog Ministarstva vjera, kraljevskim ukazom od 24. aprila 1924. god. formirana posebna srednja kola koja je bila namjenjena Bonjacima, Albancima i Turcima. Da bi bila bolje prihvaena od onih kojima je namjenjena nazvana je Velika medresa kralja Aleksandra I i otvorena je 1925. god. u Skoplju (gornji fotos) Tadanji srpski ideolozi dobro su znali ta Bonjaci i ostali muslimani podrazumjevaju pod rijeju medresa. Zbog toga su, iako se radilo o srpskoj gimnaziji, upotrijebili naziv medresa kako bi na taj nain privukli Bonjake i ostale muslimane da u nju upisuju svoju djecu. Da bi podvala bila potpuna u toj srpskoj medresi su uz gimnazijske predmete, koji

su se tamo izuavali, dodali i izuavanje Kur'ana, nekog od orjentalinih jezika... ali u formi kako je to reirano u kolsiom programima sainjenim u Beogradu. Polaznici ove kole imali su i besplatan smjetaj i ishranu u kolskom internatu. Besplatne i obavezne su bile i kolske uniforme. Pored ostalih gimnazijskih predmeta uenici ove kraljeve medrese su se bavili muzikom pa su imali dva svoja hora i tri orkestra, dramsku, sportsku, literarnu.... grupu.

Pravi medresanti. Uenici u kraljevoj medresi sa trubama, violinama... a odjeveni po poslijednjoj srpskoj modi. Odmah nakon poetka rada kreljeve medrese u bonjakom narodu se govorilo da je otvorena medresa u kojoj se umjesto imama koluju tanc majstori.

Softe sa pukama, kuburama, srpskim hajducima...Teatarska grupa u kraljevoj medresi

Sokolsko drutvo kraljeve medrese na jednoj od srpskih sokolskih smotri. Softe, uenici kraljeve medrese kao srpski sokolari. ta su predstavljala srpska sokolska drutva u najkraem objanjava ovaj citat: Srpsko sokolstvo je predstavljalo nacionalni pokret koji je fizikom vebom pokrivao svoj pravi cilj, tj. ujedinjenje svih srpskih zemalja u jednu celinu... (N. uti-Sokoli, ideologija u fizikoj kulturi Kraljevine Jugoslavije, Beograd, 1991. god. str. 5 ) Nevjerovatno, Bonjaci koji kroz medresino sokolsko udruenje slue ujedinjenu svih srpskih zemalja. Od Knina do Tokija. Sokolsko pravilo je bilo da se svi lanovi sokolskih udruenja, bez obzira odakle je udruenje, izmeu sebe oslovljavaju sa brate a jedini pozdrav je bio zdravo. Znai, Bonjaci, Albanci, Turci iz kraljeve skopske medrese, kao lanovi medresinog sokolskog udruenja morali su zvati bratom sve one koji su im o glavi radili. Istovremeno, te 1924. god. ta braa spalie, zaklae, na ranjeve nabie... izmeu est i sedam stotina Bonjaka u ahoviima (Milovan ilas: Land Without Justice -Zemlja bez pravde, London, 1958. str. 42)

Knjievni list pitomaca kraljeve medrese, kako je navedeno i na ovoj naslovnoj stranici. Da li je ikad postojala, da li danas igdje na dunjaluku postoji medresa u kojoj se njeni uenici

nazivaju pitomcima? Uz to jo i (vesnik) kao naziv za medresin list. Vesnik ega? No, uz ovaj knjievni list u medresi je postojala i literarna druina Juna vila Poslije svih onih, ko bajagi literarnih, knjivnih... srpskih vila iz perioda srbizacije pravoslavaca u Bosni, Hrvatskoj... dola je i ova, medresina, Juna vila to je znailo juna srpska zemlja. Od svih ovih vila do one dananje Srpske vile koja od 1995. god. izlazi, nigdje drugo do u Bosni, u Bijeljini. U skopskoj, kraljevoj medresi izlazio je asopis Pomol. Pomislilo bi se da naziv dolazio od pomoliti se pa da su ovdje tretirane vjerske teme. Ne, naziv je dolazio od pomaljati se, osvitati, dolaziti... Ovdje su objavljivani radovi onih koji su se pomaljali, koji su osvitali, koji su dolazili kao osvjeteni, savremeni..., u stvari koji su se pomaljali kao posrbljeni muslimani. I ovaj medresin asopis Pomol je bio vesnik posrbljavanja, srbizacije muslimana, u prvom redu Bonjaka.

U kraljevoj medresi komunisti su nali dobar poligon za irenje svoje ideologije. Ovo su kraljevi muslimani-pitomci na komunistikim demonstracijama uoi II svjetskog rata. Da li je ikad neka medresa bila prostor za irenje bilo koje politike idologije a posebn o komunistike?

Prva generacija pitomaca, muslimana na zavretku posrbljavanja u kraljevoj medresi. Velika medresa kralja Aleksandra Karaorevia I u Skoplju imala je osnovni zadatak da sistematskim guenjem nacionalnih, vjerskih.... osjeanja, od svojih uenika stvara ljude koji e vijerno sluiti srpskom reimu. Najbolja potvrda tome je u injenici da su skoro svi pitomci ove kraljeve medrese nastavljali svoje kolovanje na nekom od srpskih fakulteta a skoro ni jedan od njih nikad nije postao imam niti je bilo ko od njih nekad radio neke poslove vezane za Islamsku zajednicu. Kad su se, kao svreni medresanti vraali u svoja mjesta ovi posrbljeni muslimani su u tim mjestima osnivali tamburake druine i sl. a ne islamske institucije.

Da li je sluajno to to je u ovoj srpskoj medresi u Skoplju najmanje bilo Albanaca i Turaka a najvie Bonjaka iz Sandaka? Moglo bi se pomisliti da je to zbog toga to se nastava u ovoj kraljevoj medresi izvodila na srpskom jeziku pa je to onda bilo nagodno za Bonjake. Uz ovaj razlog najvie Bonjaka u ovoj srpskoj medresi bilo je i zbog toga to su Bonjaci najbre i najlake prihvatali takve stvari kao to je to da se uenje Kur-ana odvija uz trubake orkestre i sl. Zbog takvog odnosa Bonjaka prema oiglednoj srbizaciji, koju je reim nametao, meu albanskim i turskim narodom na Kosovu otvoreno se govorili da e im Bonjaci posrbiti djecu. Ovo je posebno isticano na skupovima Demijeta, politke stranke koja je okupljala sve muslimane sa prostora Sandaka i Kosova. Zbog toga su Aif Hadiahmetovi (Aifefendija) i Ferhat-beg Draga pokrenuli inicijativu da se u Skoplju osnuje prava medresa. To je i uraeno 1925. god. a to je bio jedini nain da se suprostavi reimskom posrbljavanju muslimana.

Godina 2009.
Osamdeset pet godina nakon otvaranja kraljeve medrese u Skoplju dananji srpski reim je ponovo posegnuo za podvalom zvanom medresa.

Ovo je enska medresa otvorena nedavno u Prijepolju. Izgraena je na mjestu gdje se nalazila kua hadija Kemala i Pae Mujagi. Oni su svoju kuu i avliju uvakufili za potrebe muslimana, Bonjaka u Prijepolju. Njihova kua je potom poruena i na tom mjestu podignuta ova lijepa medresa. Zar nije bilo najnormalnije da ova nova medresa bude nazvana po ovim plemenitim vakifima? Za neke nije pa su medresi dali naziv Bakije-hanume medersa. Takav naziv nosila je medresa koja je postojala sve do 1941. god. ali u sasvim drugom dijelu grada.

Na otvaranju ove prijepoljske medrese u prvom safu nali su se:

Sulejman Ugljanin, ministar brez stolice, kako to kau njegovi Pazarci, odnosno ministar bez portfelja u vladi Srbije. Osoba koja, zastupa interese Beograda u Sandaku, umjesto da zstupa interese Sandaka i sandakih Bonjaka u Beogradu. Osoba koja je za svoju stolicu koje nejma sebe prodala a narod bonjaki izdala. Osoba koja se, pri sprovoenju velikosrpskih direktiva, vjeto krije iza svojih poltronskih hodica i njihovih lanih ahmedija

Osoba koja je donijela i, u ime srpske vlade, za medresu uruila jednu slikicu. To je, hasli neta to bi trebalo biti umetniko delo ali ono to svako moe vidjeti na ovom umetnikom delu je jedan podobar krs na koji je objeen nekakvo svijetlee kandilo. Ministar brez stolice svim prisutnim ukaza i pokaza to svetlo To je, bezbeli poruka kako je to svetlo za medresu, kako je to svetlo prema kojem Bonjaci tebaju ii. Moram razoarati ministra brez stolice ali vjerujem da dananji Bonjaci nee poi prema ovom kandilu, prama ovomsvetlu koje im on, u ime svojih velikosrBskih nalogodavaca, pokazuje i nudi a sve zarad svoje stolice koje nema.

Tu su bili i srBski reis, srBski muftija (drugi i trei slijeva) i aka reimskih hodica, tj. potrkala to zarad sopstvenog iara pristaju da ak i Begrad vide kao duhovni centar sandakih Bonjaka.

A potom je SrBski reis predstaljen mjesnim Srbima. Predstavljanje je upriliio niko drugi do predsjednik reimske Islamske zajednice. Treba li objanjavati ta je poruka ovog ulizivakog ina?

Zastave i bajraci na ulazu u prijepoljsku medresu. Prvo bajrak Islamske zajednice, potom onaj Turski jer je donacijama iz Turske, u najveem dijelu, podignuta prijepoljska medresa, potom bajrak sandakih Bonjaka i na kraju zastava drave Srbije. Za svaku je pohvalu to to je bajrak sandakih Bonjaka konano postavljen na nekom javnom mjestu u Prijepolju. Jes da je malo himetli, tj. udno to je taj bajrak tako malehan ali neka, bolje ikakav nego nikakav. Neznam samo kako li je ministar brez stolice mogao gledati u ovaj sandaki bajrak jer je on, nedavno skino taj isti bajrak sa optinnske zgrade u N. Pazaru a sve zbog toga to mu je u pohode dolazio etnik u fraku, imenom V. Kotunica.

Moe li sad bilo ko zamisliti situaciju u kojoj Srbi otvaraju svoju bogomolju bilo gdje, na primjer u Bosni i Hercegovini pa da tom ceremnonijalu ne prisustvuje niko ko dolazi iz srpskog duhovnog sredita, tj. iz Beograda? Tako neta je, bezbeli nemogue. Kako je onda mogue da otvaranju ove medrese u Prijepolju ne prisustvuje niko iz bonjakog duhovnog sredita, iz Sarajeva? Mogue je jer oni koji e rukovoditi radom ove medrese smatraju da je njihovo duhovno sredite nigdje drugo do u Beogradu. Nevjerovatno! Da li bi onda Srbin iz Amerike, Australije, Njemake, Slovenije, Crne Gore...prihvatio da mu duhovno sredite bude negde drugo osim u Beogradu? Postoji li Srbin u Bosni i Hercegovini koje e kazati da mu je duhovno sredite u Sarajevu? Pa kakvo je to slijeplilo koje sandakog Bonjaka tjera da svoje duhovno sredite vidi u Beogradu? Nije to nikakvo slijepilo nego sitni, lini, iardijski interes Ugljanina, Zilikia, Dacia... Sitni, murahijski, munafiki, murtatski, podaniki, licemjerni, ulizivaki... interes ove akice reimskih potrkala koje velikosrBski reim koristi kako bi nastavio tamo gdje se stalo u onoj kraljevoj medresi u Skoplju. Treba li se onda iznenaditi ako i kolski programi za ovu prijepoljsku medresu budu skrojeni po beogradskim arinima?

Ipak vjerujem da ovaj zlatni bonjaki evlad, ove uenice prijepoljske medrese koje budu pohodile ovu medresu nikad nee krenuti onim putem kojim su krenuli oni Aleksandrovi medresanti u Skoplju prije osamdeset pet godina. Vjerujem da e ovaj zlatni bonjaki sibijan prozrijeti i odbaciti svako murtatsko nastojanje da ih se, na perfidan nain, uvue u ejtansko kolo srbizacije. Jer, posrbljavati se mogu Crnogorci, pravoslavci u Hrvatskoj, Bosni... a Bonjacima kao muslimanima Beograd je davno odredio i namjenio samo progon, ponienje, smrt... Zar je to Beograd Bonjacima samo jednom pokazao? Kad sam nedavno, piui o dananjoj srbizaciji i crnogorenju Bonjaka u Sandaku, kao primjer za taj zloinaki proces naveo i Veliku medresu Krajlja Aleksandra, jedan od mojih sugraana, koji se potpisuje sa ensarija, poruio mi je da njemu nita ne znai to to je srpski kralj osnovao svoju medresu i to je potom 1930. god. dekretom naredio premjetanje Rijaseta iz Sarajeva u Beograd. Nadam se da e moj ensarija, poslije upoznavanja sa ovim textom, bar zehricu shvatiti to je to srpskom vladaru bilo potrebno da osniva medresu. Da li je on to radio kako bi potpomogao irenje islama ili da bi uz pomo islama irio srpstvo.