EKONOMSKI FAKULTET PODGORICA

Tema: Inovacije
Predmet: Pred !etni"tvo
15/12/2011

Studenti: Pavlii Anja Urdei Marina

UVOD

Posveivanje sve vie panje inovativnosti sposobnosti transformacije ideje u korisne pronalaske odnosno proizvode govori da je nastupio period u kome inovativnost treba da se svestrano sagleda. ivimo u vremenu u kome svakog trenutka u svakoj oblasti ivota dolazi do otkria novih ideja, tehni kih i nau nih. Pratiti ih sve, a kamoli i sam dati doprinos razvoju, ovjeka stavlja u poziciju unaprijed izgubljene bitke. !novativnost tako postaje zahtjev vremena, ali je, istovremeno, relativizirana, jer ono to je inovantno danas, ve sutra nije" ono to je u jednom drutvenom miljeu odavno naputeno, u drugom je jo uvek novo, u treem tek postalo aktuelno.#ato ovjek, da bi u trci ostao, izgra$uje sopstveni stav, misao i stil. %oe se upustiti u bespotednu trku praenja inovacija i izabrati najbolje za svoj cilj, to je, savremenom ovjeku jedino mogue. !novativnost je, me$utim, prisutna i u cjelokupnom podru ju ljudske aktivnosti, ali to razumijevanje prolazi kroz specifi an kod komunikacije i uti e na promjenu realnosti, poto inovativnosti prethodi invencija, pa tako &inovacija zavisi od spretnosti generisanja znanja uz otvaranje prilaza informacijama.'( )matra se da se klju no razumijevanje pokreta kog duha nalazi u inovativnosti. *, u informacionom na inu razvoja posebno je snano delovanje znanja na samo znanje, kao glavni izvor produktivnosti.+ Pa, dok su produktivnost, kao i konkurentnost ,competetiveness- inioci koji podsti u visoki ekonomski rast ,bez inflacije-, inovacije su pokreta i nove ekonomije.

%anuel .astells, /he !nternet 0ala12 3eflection on the !nternet, 4usiness and )ociet2, 51ford 6niversit2 Press, 51ford, +77+, p. 8. + !bid., str. 8+, f. +9.

1.INOVACIJE U KONTEKSTU PREDUZETNITVA

:ema djelatnosti ili grane koje su isklju ivo preduzetni ke i nema poslovne oblasti ili podru ja gdje uopte nema tragova preduzetnitva. Preduzetnitvo se najbolje reflektuje u oblastima koje pruaju najvie inovativnih mogunosti i ansi. ;ranizing poslovi su u najveoj mjeri doprinijeli prodoru i irenju preduzetnitva na skoro sve djelatnosti. Preduzetnitvo je u prisutno u svim oblicima poslovanja gdje god su dominantnog uticaja ljudi koji znaju i koji su spremni da posao pokreu i stvaraju iz vlastititih ideja, da slijede intuiciju ,da ulaze u direktnu borbu ,da rade ve poznate stvari na nov ili druga iji na in, da unose nove biznis ideje i uporno rade na rjeavanju problema. Preduzee koje eli da razvija preduzetni ki duh mora stvarati odgovarajui ambijent i kulturu koji e omoguiti svim zaposlenim da ispolje preduzetni ki talenat i u krajnjem slu aju realizuju svoju ideju. !deja predstavlja impluls, podsticaj i pokreta namjere i energije preduzetnika da svoje sposobnosti usmjeri ka odabranom cilju i to predstavlja prvi korak kojim se ulazi u svijet biznisa. <a bi jedno preduzee bilo preduzetni ko ne mora biti novo i malo. Preduzetnitva imamo u starim i velikim preduzeima svuda oko nas. 5no se ne pojavljuje samo u preduzeima koja se bave privrednom djelatnoscu, ve i kod preduzea i institucija koje svoje poslovanje vezuju za neku od vanprivrednih djelatnosti. Preduzetnici iz rizika koji prihvataju uvijek o ekuju odre$enu satisfakciju i naknadu u vidu profita, prema tome mora biti zasnovano na =svrsishodnim inovacijama=. Pojavni oblik preduzetnitva su inovacije. 5ne se definisu kao drutvene, drutveno > tehnicke i isto tehni ke inovacije. Po stepenu promjena dijele se na? radikalne, revolucionarne, evolutivne, trivijalne i periferne. )ve su sa svoga aspekta zna ajne, jer predstavljaju novine u procesu , proizvodu ili proizvodnom rjeenju. @od definisanja pojma inovacije esto postoje odredjene tekoe, jer nije jasno da li neku novinu smatrati inovacijom zbog malog ili bezna ajnog stepena promjene koju je izazvala. :ekada se pod inovacijom podrazumijeva invencija , nekad imaginacija , a nekad i otkrice.

Invencija je jedinstvena ideja, ali samo ideja , a njena trina valorizacija je prili no kompleksna i teska. %noge ideje esto ne dosegnu taj najvii nivo komercijalizacije jer su prerane, prekasne ili neshvacene. *ko ideja na$e svoj komercijalni put i izazove novinu u procesu, proizvodu ili rjeenju, i ostvari zna ajnije ekonomske rezultate, onda je rije o inovaciji. Imaginacija nije ni ideja,ve samo jedan proces duhovnog stvaralatva. 5na je proces svaranja umjetni kih dijela, koja uveavaju drutveno bogatstvo jedne nacije, ali direktno ne doprinosi njenom ekonomskom razvoju. Otkrie je proces pronalazenja ne ega sto odavno postoji i inovacija nikada nije postojala u tom obliku, ona je originalni akt pojedinca. )am pojam Binovacija& krije, osim osnovnog zna enja novina, i drugo zna enje. /o je promijena. Promijena, za razliku od inovacije, upuuje na opreznost i proces. Proces inovacije se sastoji od tri osnovne faze ? invencija obuhvata stvaranje nove ideje" krajnji rezultat je vizija o novom proizvodu, usluzi ili procesu" rezultat je procesa kreativnog razmiljanja pojedinca ili istraiva kog napora sektora istraivanja i razvoja"

inovacija podrazumava komercijalizaciju nove ideje odnosno njeno prevo$enje u konkretan proizvod ili uslugu koji se distribuiraju na tritu, ili obuhvata primjenu novog procesa ili tehnolokog postupka u proizvodnji" difuzija se odnosi na korienje inovacije od ostalih u esnika na tritu ime prakti no prestaje monopol eksploatacije od strane inicijalnog inovatora. 5na podrazumijeva iru primjenu inovacija, ali nije isklju eno da u procesu difuzije do$e do novog unapre$enja. /okom ovog procesa, za inicijalnog istraiva a, je bitno da vei dio uloenih sredstava povrati do procesa difuzije. 6 procesu difuzije dolazi do imitacije proizvoda i usluga, poveava se broj konkurenata, poveava se ponuda i dolazi do pada profitnih stopa.

:a osnovu svega moe se reci da se pod inovacijom podrazumijeva, prenoenje invencije u tehniku ili tehnologiju, odnosno neposredna transformacija invencije u tehni ko> tehnoloki proces. <akle, inovacija je proces uvo$enja invencije i njene primjene. !novacije su faktor unapre$enja proizvodnje i poslovanja jer dovode do stvaranja novih proizvoda, poveanja dobiti ili do smanjenja proizvodnih trokova za ve postojee proizvode. !novacija je prakti na primjena ideja i saznanja radi poveanja produktivnosti, ekonomi nosti i rentabilnosti poslovanja. /o je promjena dotadanjeg i uvodjenje novog. !novacije su, dakle? izumi,tehni ka unapredjenja i unapredjenje organizacije i rada. 6 irem smislu pod inovacijom se podrazumjeva svaka radnja koja dovodi do unapre$enja proizvodnje ili nekog drugog vida poslovanja preduzea, a u uem smislu C

pod inovacijom se podrazumijeva pronalazak i svi radovi neophodni za njegovu proizvodnju i komercijalizaciju. Doseph )humpeter navodi da je preduzetnik inovator i da oni stvaraju novu vrijednost tako sto rue postojea trista ,stvaraju novu potranju i poveavaju bogatstvo.Po njemu glavni zadatak preduzetnika jeste da rui ekonomski =status Euo= i to prvenstveno svojim inovativnim aktivnostima,on treba da remeti ravnoteu , a ne da je uspostavlja. Pod pojmom inovacija obuhvata se pet slu ajeva? (. Proizvodnja novog dobra +. 6vodjenje novog na ina proizvodnje A. 5tvaranje novog trista C. 5svajanje novog izvora prvobitnih sirovina i materijala 8. Postizanje nove organizacije u nekoj grani,stvaranjem monopola ili i ezavanjem postojeeg monopola. !novacija, kao krajnji rezultat inovativnosti, bitna je odrednica u strategiji poslovanja i nikada se ne zavrava jer nema takve mogunosti kao to je neograni ena, odriva prednost nad konkurencijom. /renutak otkria ne eg novog to daje konkurentsku prednost, automatski je signal hiljadama drugih preduzetnika ili firmama da pokuaju to da imitiraju ili da se dokau na tome. #ato je jedini na in da se ostane na elu igre kontinuirano ostvarivanje novih ideja.

2.INOVATORI I PREDUZETNICI
!novatori se opisuju kao osobe otvorene ka novim idejama, konceptima i na inima razmisljanja. 5ni su kreativnije, mastovitije i netradicionalne osobe.:isu svi inovatori preduzetnici ali su svi preduzetnici inovatori, i to su vise inovativni vee su i njihove anse za uspjeh. !straivanja vezana za inovacije i preduzetnitvo otkrivaju pet klju nih elemenata koji su koriteni da ilustruju preduzetni ki duh , i inovacije se smatraju najvanijom sa ostale etiri ,autonomija , preuzimanje rizika ,proaktivnost i konkurentska agresivnost-. !novacija u najveoj mjeri doprinosi uspjehu i profitabilnosti biznisa.!novacije se ne pojavljuju uvijek kao pozitivni rezultati za biznis.%nogi biznisi u fazama kada imaju rijetke resurse i koji tee nekoj inovaciji treba da se bore sa trade off >om izmedju eksploatacije postojeih tehnologija i mogunosti trista i istrazivanjem novih tehnologija i sposobnosti./o se esto naziva =dilema inovatora=, jer preduzetnici , uklju ujui nove tehnologije mogu izgubiti potroa e koji jo nisu spremni za takvu inovaciju. )vaki preduzetnik se mu i sa konkurencijom na tritu. 5n nudi kupcima isti ili sli an proizvod, a pri tom eli da pokae da je njegov ipak bolji od onog to ga nudi konkurencija. %e$utim to ide teko i mukotrpno. @upci su postali zahtjevni i probirljivi, 8

a konkurencija agresivna i mnogobrojna. B!dealna' situacija bi bila kada konkurencije uopte ne bi bilo, kada bi trite bilo zatvoreno i kada bi preduzetnik bio monopolista. *li toga vie nema. <ruga Bidealna' situacija bi bila da preduzetnik ima proizvod kakav konkurencija nema ili da njegov proizvod ima osobine kakve nema proizvod konkurencije. /o je mogue jedino ako je proizvod ili usluga inovacija, odnosno, ako je neka karakteristika proizvoda inovacija. Pored inovacija u smislu proizvoda i usluge, veoma su vane inovacije u upravljanju preduzeem, u odlu ivanju, motivisanju, jednom rije ju inovacije u poslovanju. 3ije preduzetnik ozna ava preduzetnog ovjeka koji pokuava da ostvari svoje poslovne ideje. !deje se uvijek oslanjaju na zna ajno i detaljno, poznavanje neke industrije i trita, potreba kupaca, tehnologije, na ina prodaje i distribucije. 6 osnovi tih ideja je vrsto verovanje u postojanje trine prilike koja je neiskoriena. )vim preduzetnicima je zajedni ka strast. )trast prema onome to rade, strast prema svojim trinim idejama i ogromna elja da ih ostvare. /a strast im pomae da svjesno prihvate visok nivo li nog, profesionalnog i finansijskog rizika koji je neophodan za ostvarenje te trine prilike. @lju ni pomovi za preduzetnika su? F znanje > trita, kupaca, potreba, tehnologije, neke delatnosti F ideja san > cilj F neiskoriena trina prilika F strast F visok nivo rizika. Preduzetnici su pokreta i i osnovni nosioci promjena i napretka ekonomije nekog drutva. )vako drutvo ih ima i predstvaljaju 8 do (7G populacije. #bog ove gladi za promjenama, konstantnog traenja na ina za efikasnijim i boljim poslovanjem, oni su izuzetno vani za ekonomiju. 5ni su motor promjene, inovacija, efikasnosti i konkurentnosti jedne ekonomije. Hrlo cesto dolazi do izjedna avanja pojmova preduzetnik i privatnik,sto je pogreno,jer svi privatnici nisu preduzetnici i nemaju organizacione vjestine koje doprinose uvecavanju njihovog angaovanog kapitala. )amo ono lice koje =5rganizuje neki posao sa ciljem da prisvoji dobit , ali i snosi rizik tog posla=A koje stalno inovira, stvara anse , izbjegava rizike , uocava prijetnje i trazi nove mogucnosti , posjeduje tu zna ajnu organizacionu vjetinu koju nazivamo preduzetnitvo. Preduzetnik mora biti inovator. Pravo preduzetnitvo je individualno preduzetnitvo, jer je preduzetnitvo I individualna sposobnost ljudi koja se moze poveavati obrazovanjem i iskustvom, ali koja se ne moe instalirati ljudima koji su nemoni da u privrednom okruenju prepoznaju unosne

/omas,3? )trah od preduzetnistva,=Jkonomika=, 4eograd (KKA. god.

poslove, otkriju rizike njihovog obavljanja i metode pomou kojih se najefikasnije ostvaruju.C ! za privatnike i za preduzetnike najvanija pitanja su? F kako po etiM F kako i gdje do finansiranjaM F kako razvijati biznisM F kako osvajati triteM F kako zadrati klijenteM F kako dobro upravljati kompanijomM F koje su naj ee greke, gdje su zamke i kako ih izbjeiM 6 uslovima tranzicije, kojima je ve dui niz godina izloena i naa privreda, vlasnici malih i srednjih preduzea nisu samo preduzetnici, nego moraju biti i menaderi, moraju posjedovati odgovarajua znanja o upravljanju i rukovodjenju procesom proizvodnje. 6 takvim uslovima se ne moe povui stroga linija izmedju preduzetnitva i menadmenta, to prakti no i nije neophodno, jer se preduzetni ka ideja realizuje menaderskim metodama njenog tvorca./akva prakti na injenica, da se u li nosti vlasnika kapitala nuno sjedinjuju osobine preduzetnika i menadera, upuuje na liderstvo. :ajvanije karakteristike takvog menadmenta su?

)vijest o ulozi i zna aju kreativno>inovacijske aktivnosti za uspjenost i razvoj preduzea" )posobnost za prepoznavanje kreativnih ljudi i inovatora u preduzeu i njegovom bliem okruenju" )premnost da osiguravaju permanentno obrazovanje i usavravanje svih zaposlenih u preduzeu, posebno kreatora i inovatora" )posobnost djelovanja u smjeru stvaranja to povoljnije klime u preduzeu" )posobnost za svrsishodno organizovanje, usmjeravanje, nadziranje i vo$enje odnosno podupiranje kreativno>inovatorske aktivnosti uz uspostavljanje odnosa saradnje" )posobnost pravednog prosu$ivanja rezultata kreativno>inovatorske aktivnosti u granicama svojih prava i odgovornosti" )posobnost odobravanja pravog trenutka za primjenu inovacija itd.

Dednom primjenjena inovacija se proiruje, koriste je i drugi, u istom obliku ili je nadogra$uju. !novacijom njen izvorni stvaralac i primjenjiva postie svrhu koja joj je zadata sve dok neka nova inovacija ne potisne njenu upotrebnu vrijednost kada gubi i konkurentnost. 6pravo to namee potrebu permanentne kreativno>inovativne aktivnosti i inoviranja kao uslova trajne ekonomske uspjenosti i razvojnosti preduzea. Nirenje inovacija postaje danas stil ponaanja uspjenih preduzea. :ajbolji garant uspjeha preduzea su preduzetni ki duh i inovacije, a posebno one koje se temelje na nau nom znanju.
C

!bid.,strana CO

3. KATEGORIJE INOVATORA

!novatore moemo podijeliti na profesionalne inovatore, kojima je izme$u ostaloga i inoviranje dio redovnog posla, i amatere, koji inoviraju zbog zadovoljstva stvaranja ili u elji plasiranja inovacije zbog zarade. *utorska i vlasni ka prava nad intelektualnim vlasnitvom, u koje spadaju i inovacije, regulisana su zakonom, a kod profesionalnih inovatora i internim pravilima njihovih poslodavaca. Inovatori - amateri, ili individualni inovatori mogu, ali ne moraju biti stru no kvalifikovani za potpuno definisanje i inovacije na na in dovoljan za ustupanje licence, ili jo naprednijeg oblika proizvodno>tehnolokih znanja ,@noP>hoP > znati kako-. Najbitniji element inovacije je inventivna ideja, koju detaljnije moe razraditi stru ni tim ili stru na osoba, koja time moe postati koautor inovacije, ako ta razrada uklju uje inventivnu razinu. )toga se patentom i titi samo koncepcijsko rjeenje problema, dok je daljnja razrada predmet licence ili @noP>hoP>a. @ona no, dijelu inventivne populacije nedostaju i elementarna tehni ka ili druga znanja, pa njihov trud i upornost rezultira nebuloznim ili tehni ki pogrenim rjeenjima, to esto predstavlja izvjestan teret u sveukupnom obuhvatu inventivne djelatnosti. #bog zna aja inventivnog potencijala treba me$utim nastojati na tehnolokom opismenjavanju takvih inovatora i njihovom usmjeravanju na radove koji su primjereni njihovom nivou znanja. @reativno>inovativna aktivnost u preduzeu se uobi ajeno povjerava odgovarajuem timu koji se sastoji od kreatora, stru njaka razli itih struka i funkcionalnih rukovodioca na elu kojega je glavni rukovodilac preduzea ili odgovorna osoba koju on imenuje i koja mu je direktno odgovorna. 5d posebne je vanosti odabir lanova tima, kao i voditelja tima, jasna definicija ciljeva tima, te ciljeva i svrhe inovacija, zatim metode vo$enja tima i odnosa koji se uspostavljaju izme$u lanova tima, te lanova i voditelja tima. /o mogu biti samo odnosi ravnopravnosti i saradnje. )vi lanovi tima moraju biti motivisani za rad i pravedno nagra$eni za rezultate rada. )voje ciljeve i interese trebaju vidjeti u ostvarivanju ciljeva i interesa preduzea kao cjeline i biti zaokupljeni promjenama u smislu pronalaenja novoga. 4ez obzira na koje je podru je usmjeren, kreativno>inovatorski proces uvijek uklju uje ljude iz svih sektora preduzea. %isli se najvie na istraiva ku, kadrovsku, marketinku, finansijsku i informativnu slubu u preduzeu. )vaka e od njih u svom djelovanju pridonositi razvoju i uspjenosti djelovanja kreativno>inovatorske aktivnosti u preduzeu. /ako e kadrovska sluba doprinijeti odabiru pravih ljudi u timu, sticanju znanja i vjetina neophodnih lanovima tima, pronalaenju efikasnih instrumenata motivisanja, stimulacije, nagra$ivanja, uvaavanja itd. )luba marketinga treba istraiti tranju za O

novim proizvodima iliQi uslugama na tritu, potencijalne kupce i njihovu platenu mo i elje, pronai najbolji na in promocije, prodaje, distributivnih kanala, servisiranja proizvoda itd. ;inansijska sluba treba osigurati odgovarajue izvore finansiranja kreativno>inovatorskog procesa, pravovremen priliv sredstava kako bi se obezbjedio neprekidan rad i izbjegao zastoj u procesu. !nformacioni sistem obezbje$uje informacije o svim injenicama, okolnostima i ostalom to je relevantno za kreativno>inovatorski proces. %ala i srednja preduzea esto nemaju mogunost da sebi priute profesionalne kadrove specijalizovane za investicije, marketing, poboljanje kvaliteta proizvoda, procesa i sistema menadmenta, unapre$enje procesa i kvaliteta, primjenu novih tehnologija ili transformaciju poslovanja kroz kooperaciju i uklju enje u vee sisteme. )a druge strane postoji kvalitetno iskustvo i ekspertiza, pojedinaca i agencija, koji su obu eni i kompetentni za kvalitetno sprovo$enje procesa. <a bi se inicirala komponenta inovativnosti u malim i srednjim preduzeima, na tritu se nude konsalting usluge koje imaju za cilj da, izme$u ostalog, pomognu na menaderima da prihvate druga iju organizacionu klimu, to naglasava vanost promjena i u ponaanju a ne samo u poveanju znanja. @onsalting ili poslovno savjetovanje je aktivnost kroz koju preduzea obezbje$uju preporuke i savjete, u cilju unapre$enja postojeeg poslovanja ili rjeavanja problema u okviru odre$enih oblasti poslovanja. Poslovno savjetovanje se odnosi i na pomo kompanijama da kroz analize, razna istraivanja unaprijede postojee poslovanje. 6loga konsaltinga u procesu inovativnog pristupa u preduzeu je zna ajna iz vie razloga? konsalting ima neutralni pristup, obezbje$uje drugi ugao gledanja ,&spolja se bolje vidi'-, poveava efektivnost i racionalnost, fokusira se na rezultat i donosi nov kvalitet i vrijednost.

4. VRSTE INOVACIJA

Prema kriterijumu prirode inovacija, postoje dvije velike grupe inovacija?8 (. Radikalne (sutinske) inovacije predstavljaju velika unapre$enja na nivou stanja tehnologije. )utinske inovacije imaju za rezultat potpuno nove proizvode, usluge ili procese. 5ne se mogu predstaviti kao proces u kojem je poznat pravac istraivanja, ali je krajnji rezultat nepoznat. +. Inkrementalne (evolutivne) inovacije predstavljaju primjenu malih promjena u tehnolokom knoP>hoP. Jvolutivne inovacije imaju za rezultat mala poboljanja.
8

<oc. dr <ragan Rajovi, mr Hladimir Huli &/ehnologija i inovacije'> Podgorica, februar +7(7. godine

:a osnovu veli ine koju sa sobom nose, inovacije se dijele na?L (. po!alne inovacije koje obiljeavaju jedan dui vremenski period. Jpohalne inovacije drasti no mijenjaju pravila igre na tritu. +. "onzervativne > inovacije koje uvode manje, korisne promjene u svakodnevni ivot. Poveanje tedljivosti motora, uvoSenje ekrana vee rezolucije kod mobilnih telefona ili reorganizacija sektora u preduzeu su primjeri konzervativnih inovacija. A. Inovacije diferencijacije proizvoda > specifi ne inovacije koje izdvajaju proizvod u odnosu na ostale, kao to su promjene u dizajnu, ambalai ili pojedinim funkcijama. 5va vrsta inovacija slui za bolje pozicioniranje proizvoda na tritu, pridobijanje novih kupaca, Boivljavanje& starijeg proizvoda i sli no.

8.

IZVORI INOVACIJA

:ajvei broj savremenih teoreti ara preduzetnitva prepoznaje sedam moguih izvora inovacija? neo ekivanost, nepodudarnost, potrebe procesa, industrijske i trine strukture, demografska kretanja, nova znanja, dobre zamisli. Neo#ekivanost obuhvata? neo ekivani uspjeh, neo ekivani promaaj i neo ekivani spoljni dogadjaj. :eo ekivani uspjeh predstavlja osnovni izvor informacija koje se sprovode i realizuju u okviru preduzea. 5bi no usporava menadment preduzea i preduzetnika da ispitaju postojee procedure i praksu, kao i znanje. @ada dodje od neo ekivanog promaaja menadment mora sa velikom panjom izvriti odabranu analizu kako bi se u budunosti preuzele mjere i akcije kako do promaaja nebi dolo. :ajvei broj promaaja se javlja u vidu greke. :eo ekivani spoljni doga$aji zahtjevaju veoma esto inovacije u domenu kanala distribucije, inovacije proizvoda, inovacije djelatnosti itd. Nepodudarnost se naj ee karakterie kao razlika i neslaganje izme$u onoga to jeste i onoga to bi trebalo da bude. :epodudarnost se moe javiti kako unutar preduzea, tako i izvan njega. Postoji nekoliko vrsta nepodudarnosti?

<oc. dr <ragan Rajovi, mr Hladimir Huli &/ehnologija i inovacije'> Podgorica, februar +7(7. godine

(7

nepodudarnost izme$u ekonomskih realnosti jedne privredne djelatnosti ili sektora javnih usluga, nepodudarnost izme$u realnosti jedne privredne djelatnosti ili sektora javnih slubi i pretpostavke o njoj, nepodudarnost izme$u napora jedne privrednje djelatnosti i sektora javnih slubi i vrijednosti i o ekivanja njihovih potroa a, interna nepodudarnost u okviru ritma ili logike samog procesa.

Preduzetnici menaderi u situaciji uo ene nepodudarnosti ne treba da se bave uzrocima i definisanjem modela za njihovo otklanjanje, ve da trae odgovor na pitanje kako da novonastalu situaciju iskoriste na optimalan na in i to kroz svrsishodne inovacije. $otrebe procesa > #nanje koje se ovdje ima na umu jeste nau no>tehni ke naravi, to je upravo ono to ljudi obi no misle kada govore o inovaciji. Dedna od bitnih karakteristika inovacija jeste najvei vremenski razmak od inovacije do njene korisne realizacije. Po Piteru <rakeru, a sa kojim se slae veina autora, postoji pet osnovnih kriterijuma uspenih inovacija zasnovanih na potrebama procesa? da to bude samo dovoljan proces da postoji jedna slaba ili nedostajua karika da postoji jasno definisan cilj da postoji jasno utvr$ena mogunost i specifikacija traenog reenja da postoji raireno i opteprihvaeno shvatanje da moe postojati bolji na in, odnosno visok stepen prijem ivosti za traenje odgovarajueg sistema. Pokazalo se , me$utim, da velike krize u svijetu mogu bitno skratiti vrijeme od inovacije do inovacije, odnosno vrijeme materijalizacije inovacije na oblik trine vrijednosti. :ovija istraivanja pokazuju da se to vrijeme gotovo neprestalno skrauje, emu pridonosi i konkurencija na svjetskom tritu kao i globalni ubrzani napredak. :a inovaciji temeljenoj na nau nom ili tehni kom znanju formira se inovator novog tipa koji mora nau iti i uvjebavati preduzetni ko upravljanje jer je ono bitnije od inovacije u tom smislu to urezuje u inovaciju njenu svrhu i moe je u praksi u initi mnogo efikasnijom. 4udui da su u ovom tipu inovacija rizici vei nego u ostalim inovacijama, vie se cijeni dalekovidnost i trina usmjerenost preduzetnika. *li, ak i onda kada je inovacija utemeljena na nau nom znanju sa jasno odre$enim ciljevima i savjesno vo$ena, nije oslobo$ena rizika i nepredvidljivosti. Industrijske i tr%ine structure Privredne i trine strukture nisu jednom i zauvek date, pa samim tim ne traju vje no, ve su podlone uticaju raznih faktora, pod ijim dejstvom dolazi do njihovih promjena. )ve promjene koje bi nastale u privredi i trinim strukturama ostvarile bi veoma velike mogunosti za nastanak i primjenu inovacije. Postojee promjene u

((

privrednoj strukturi mogu se sa dovoljnom sigurnou predvidjeti preko sledea etiri pokazatelja? buran rast pojedinih privrednih grana. 6koliko neka privredna grana biljei rast koji je znatno vei od prosjeka grane u cjelini, jasno je da e doi do promjene u njenoj privrednoj strukturi i to naj ee kada je njen rast duplo vei od dosadanjeg. u trenutku kada jedna grana, koja biljei rast, udvostru i obim poslovanja, to ukazuje na na in na koji ona opaa i opsluuje svoje trite. razvoj koji rezultira adekvatnim promenama u privrednoj strukturi zahteva i korienje raznih vrsta tehnologija, pa i onih koje su se smatrale dijametralno razli itim i odvojenim. za sve privredne djelatnosti vai da ih moemo definisati kao Bzrele' i u kojima su potrebne neminovne strukturne promjene, jer je u okviru njih primjetno brzo mjenjanje na ina koji obavljaju zadati posao. &emografska kretanja <emografske promjene imaju zna ajan uticaj na poslovanje veine preduzea, jer se na bazi dobijenih informacija planira ta e se kupovati, koliko, na koji na in i sl. Heina autora je smatrala da se demografske promjene deavaju veoma sporo, bezbolno i neprimetno, bez velikih napora i izdataka, prilagoditi njima, tako da su ove promjene esto etiketirane kao Bbezna ajne'. Dedan od najveih problema sa kojima se svijet susree jeste starenje stanovnitva u visoko razvijenim zemljama, s jedne i velikog nataliteta i priliva mladih sa druge strane.Prema informacijama koje su prikupljene u okruenju, a odnose se na strukturu stanovnitva po raznim osnovama, zavisie i veina odluka koje e se doneti u preduzeu u cilju optimalnog zadovoljenja neke od aktuelnih potreba potroa a, a u skladu sa realizacijom maksimuma funkcije cilja preduzea. &obre zamisli > !novacija se moe temeljiti i na nekoj pametnoj ideji. /akve su inovacije u praksi najbrojnije. Pametne ideje mogu se pojaviti tokom nekog istraivanja, promatranja, razmiljanja o problemima, u toku procesa rada, pritiskom potreba i sli no. 5ne u pravilu, izraavaju inicijativu, ambiciju, dosjetljivost to svakako ide u prilog optem razvitku inovativnosti i posticanju preduzetni kog ponaanja i na podru ju inventivno>inovativne aktivnosti. !skustvo pokazuje da veliki broj pametnih ideja zavri samo na ideji. Hjerovatno zato to su esto nejasne ili neuhvatljive ili to ih se prima kao same po sebi razumljive. Tak i uz dostupnost raznih izvora ideja, dobiti ideju koja e posluiti kao osnova novog poduhvata ipak moe predstavljati problem. Preduzetnik moe koristiti nekoliko metoda koje e pomoi generisati i testirati nove ideje, kao na primjer? fokus grupe, (+

brainstorming i problemska analiza.9

'okus grupe ( %etoda prikupljanja informacija od grupe volontera koje treba da poslue za generisanje ideja. 3ije je o radu sa grupom ljudi ije emocionalne i racionalne reakcije na karakteristike inovacije, glavnu informaciju koja se dobija ovom metodom. Jmocionalne reakcije volontera podsti e moderator koji sa njima vodi temeljne razgovore. 5bi no su fokus grupe sastavljene od potencijalnih korisnika inovacije. Prosto, ako je rije o sredstvu za pranje vea fokus grupu bi inile domaice, ugostiteljske radnice i sli no. )rainstorming ( %etoda prikupljanja informacija i ideja. 4ukvalni prevod bi bio oluja mozga. 6 veini slu ajeva koristi se u marketing odjeljenjima kako bi se dobila to ira osnova za projektovanje karakteristika novog proizvoda. 5bi no se izvodi u grupama, ali moe i pojedina no. )astoji se u uzastponom ispisivanju ideja vezanih za novi proivod. )vaka ideja se ispisuje na pojedina ni listi papira , a u esnik moe ispisati proizvoljan broj ideja. Hano je ne obazirati se da li e ispisana ideja biti Bglupa& ili Brevolucionarna&, jer je cilj uposliti mozak, ta nije ohrabriti slobodnu volju. Pojedina na Bsesija& obi no traje nekoliko minuta. Testo neka od isisanih ideja postane lajt>motiv budueg gotovog proizvoda* $roblemska analiza ( 3ije je o na inu pribavljanja informacija koje opisuju probleme sa kojima se potroa i suo avaju pri nabavci ili korienju novog proizvoda. 5bi no se koristi za testiranje proizvoda. Podaci dobijeni ovom metodom ne koriste se Bapriori& ve se upotrebljavaju za dalju evaluaciju.

6. KAKO STIMULISATI INOVACIJE

!novacije se mogu stimulisati na razli ite na ine, kao sto su edukacija i isticanje njenog zna aja u kolama kroz obrazovni program. !novativnost u nastavi, tako$e, javlja se kao zahtjev vremena da bi kola uopte mogla pripremiti u enika za ivot u kome se neprestano u svim oblastima ivota deavaju inovacije. Nkola podrazumijeva izvestan zastoj i distancu od apsolutnih inovacija, eksperimenata i ogleda i zato to radi sa mladima, to je osetljiv teren" i zato to prema novinama ima sumnji av stav sve dok se one ne pokau provereno dobrim i efikasnim. #apravo, najveu distancu od inovacija namee sama nastavna etika, koja ne dozvoljava da bez mehanizama provjere i preispitivanja primenjujemo novine.
9

3obert <. Uisrich, PU.<., %ichael P. Peters, PU.<., <ean *. )hepherd, PU. <. BPoduzetnitvo& #agreb +7((.

(A

!novacije otkrivaju gdje se odvaja realnost od vizije. Preduzetnici mogu namjerno suo avati zaposlene sa problemima i dilemama u biznisu, stvarajuci situacije koje ce aktivirati zaposlene da smiljaju najbolja rjesenja za date probleme./ako$e je mogue podstai inovativnost zaposlenih ukljucujuci ih na razne kurseve sa mentorima i ekspertima, kao i kroz transfere znanja. %nogi problem menadmenta, posebno kada je rije o menadmentu tehnologije i inovacija, zahtijevaju kreativni pristup kako bi se dolo do odgovarajuih rjeenja. @reativnost je, po svojoj prirodi, stalno traganje za promjenom. @reativnost je razvoj nove i orginalne ideje koja ima vrijednost za pojedinca, preduzee i drutvo u cjelini. @reativnost je funkcija znanja, imaginacije i evaluacije. 5na podrazumjeva dva atributa? novo i zna ajno. <o kreatinosti se dolazi kada se misli pojedinca organizuju na na in koji void druga ijem razumjevanju odre$ene situacije. )matra se da postoji indirektna veza izme$u kreativnog razmiljanja i organizacione efikasnost i efektinosti. @reativno razmiljanje obuhvata dva tipa procesa razmiljanja? divergentni i konvergentni. &ivergentno razmiljanje razvija i iri proces razmiljanja zapo inje specifi nim problemom ili idejom, na kojima se zatim generiu razli ite perspective. )vrha divergentnog razmiljanja je ignorisanje ograni enja ! prihvatanje razli itih mogunosti. "onvergentno razmiljanje prati divergentno i suava opcije koje su raspoloive u cilju postizanja odre$enog broja zadovoljavajuih rjeenja problema. @ada se razmilja konvergentno, po inje se od ire perspective problema, a zatim suava fokus na specifi ne teme ili opcije. O Problemi koji zahtjevaju kreativno razmiljanje su tzv. &open>ended' problem, odnosno problem za koje ne postoji samo jedno rjeenje. @orienje metoda za kreativno rjeenje problema omoguava da se na kvalitetan na in iskoristi kreativni potencijal pojedinaca ili timova. :akon dolaenja do ideja, potrebno je ubjediti one koji bi trebalo da od njih imaju koristi, da su te ideje vrijedne korienja. @reativne ideje i inovacije mogu se generisati pomou tehnika kreativnog rjeavanja problema u koje spadaju? brainstorming, obrnuti brainstorming, brainPriting, gordonova metoda, metoda kontrolne liste, slobodno asociranje, ispitivanje svojstava, pristup velikog sna i analiza parametara.K )rainstorming je najpoznatija i naj ee koriena i za kreativno rjeavanje problema. <obar brainstorming po inje problemskom izjavom koja nije ni preiroka ni preuska. :akon takvog formulisanja problema, bira se L do (+ u esnika, koji ne smiju biti stru njaci u podru ju promlema. )ve ideje su dobrodole. 6 esnicima nije dozvoljeno kritikovanje tokom trajanja brainstorminga. Obrnuti brainstorming je sli an brainstormingu samo to je dozvoljeno kritikovanje ideja. /a nije ova tehnika se temelji na pronalaenju odgovora na pitanje &na koliko
O K

Proctor /? '/he Jssence of %anagement .reativit2'> Prentice Uall Jurope, (KK8. 3obert <. Uisrich, PU.<., %ichael P. Peters, PU.<., <ean *. )hepherd, PU. <. BPoduzetnitvo& #agreb +7((.

(C

na ina i kako ova ideja moe propastiM'. @oristi se za stimulisanje kreativnog razmiljanja i obi no proizvodi vrijedne rezultate budui da je pojedincu lake kritikovati postojeu ideju neko smisliti novu. )rain+riting se razlikuje od brainstorminga u tome to se u esnicima daje vie vremena za razmiljanje i ideje se generiu pismeno. :a posebnom formularu kartica pojedinac zapisuje po tri ideje u roku od pet minuta, a zatim prosle$uje formular slede em u esniku. 6 varijacijama ove metode generisanja ideja, u esnici mogu da se nalaze na svojim radnim mjestima, a ideje se rotiraju e>potom. 6 ovom slu aju vremenski intervali mogu biti dui. ,ordonova metoda po inje tako to lanovi grupe ne znaju ta je ta no problem. Preduzetnik po inje navo$enjem optih pojmova vezanih uz problem, a grupa odgovara brojnim idejama. :akon toga se otkriva stvarni problem i omoguuje grupi da ponudi predloge za implementaciju ili poboljanje kona nog rjeenja. - metodi kontrolne liste nova ideja se razvija preko popisa povezanih problema ili predloga. Preduzetnik moe upotrebiti popis pitanja ili izjava kojima e voditi smjer razvoja potpuno novih ideja vezanih za &idejno' podru je. @ontrolna lista moe biti bilo kakvog oblika i bilo koje duine. .lobodno asociranje je jedna od najjednostavnijih, a ipak najefikasnijih metoda. 5na pomae u u razvoju potpuno novog vi$enja problema. /ehnika se sastoji u tome to se zapie rije ili izraz vezan za problem, a zatim jo jedan, pa jo jedan, pri emu svaka nova rije pokuava dodati neto novo i time dovodi do stvaranja lanca ideja koji zavrava novom proizvodnom idejom. Ispitivanje svojstava je tehnika pronalaenja ideje koja trai od preduzetnika da zabiljei svojstva predmeta ili problema, a zatim ih razmotri sa razli itih aspekata. Pomou ove tehnike se mogu spojiti prvobitno nevezani predmeti kako bi se formirala nova kombinacija koja bolje zadovoljava potrebe potroa a. $ristup velikog sna trai od preduzetnika da misli veliko. )vaka mogunost trebala bi biti zabiljeena i istraena bez obzira na sve uklju ene negativnosti ili potrebne resurse. /naliza parametara sastoji se iz dva dijela? odre$ivanje parametara i kreativne sinteze. :akon to se odrede primarni problemi, razmatraju se odnosi izme$u parametara koji opisuju glavne problem. Putem evaluacije parametara i odnosa, razvija se jedno ili vie rjeenja. /o se rjeenje naziva kreativna sinteza.

(8

7. SVRSISHODNOST INOVACIJA
)vrha uopteno ozna ava razlonost nastajanja ili opstanka neke stvari, ili nekog djelovanja, ili postizanja odre$enih ciljeva. )vrha inovacija u preduzetnitvu je promjena stanja , kretanja, postupaka, trokova proizvoda i usluga, znanja i sposobnosti ljudi te njihova djelovanja radi postizanja ekonomskih, socijalnih i ostalih ciljeva. !novacija pomae organizacijama na pet osnovnih na ina?(7 (. %ogu da se nude proizvodi i usluge za koje potroa smatra da su bolji od onih koje nude rivali ,strategija razlikovanja-" +. *ktivnosti koje organizacija preduzima mogu da se izvode jeftinije, dakle smanjujui strukturu trokova organizacije ,strategija liderstva u trokovima-" A. Procesi u organizaciji i unutar lanca snabdijevanja mogu da budu pouzdaniji i da se isporu uje bre, to omoguava organizaciji da bude fleksibilnija i da prua prilike ,strategija agilnosti-" C. %ogu da se na$u novi na ini prodaje proizvoda, brenda ili organizacije. /o poveava ili mijenja trinu svijest i poloaj proizvoda tako da se on shvata posebno vrijednim. ,strategija trine pozicije-. 8. Ponekad moe da se na$u novi na ini formiranja organizacije, koji mogu da otvore mnoge mogunosti. ,strategija promijene paradigme-. )hvatiti znacaj inovacije i reinenjeringa proizvoda,inovativne strategije i delovanja organizacije na tom polju, jedan je od preduslova postizanja konkurentske prednosti i opstanka na dinami nom trzistu. Preduzea koja ele da budu uspijena i da napreduju u trinom pogledu, moraju da budu inovativna. @reiranje novog trita ili nove kategorije proizvoda jeste najefikasniji na in konkurisanja na zrelim tritima. !novacije i inovativne strategije, stalna usavravanja i primjena znanja, inovativnoj organizaciji donose niz prednosti. #na aj inovacija? inovacija podsti e ekonomski rast i stvara dobit, VmVguuje upVznWvWnjX sW VprXmVm i njXnim tXhni kim i tXhnVlVkim kWrWktXristikWmW, inovacija direktno uti e na poveanje zaposlenosti, i indirektno doprinosi ekonomskoj efikasnosti i dobiti inovativni proizvodi omoguavaju da se osvoji i zadri udeo na tritu, ali i uvea profitabilnost na tritima. !novacije imaju svrhu da mijenjaju potencijale za stvaranje bogatstva, ulivajui u resurse nova svojstva i sposobnosti, otvarajui nove djelatnosti, novu mo i novu vrijednosti, kako bi resurse koji to nisu bili preobrazili u prave resurse. )a stanovita preduzetni ke ekonomije resursi ne postoje sami po sebi sve dok ovjek ne prona$e njihovu upotrebnu vrijednost. )vrsishodnost inovacije ujedno je i motivacija za pronalaza a. *ko je svrsishodnost postala sastavni dio njegove svijesti i on sam dobija zaslueno priznanje.
(7

%iodrag Pavlovi" <rago 5r i? B6loga inovativnog pristupa u malim i srednjim preduzeima& :ovi )ad

(L

!novativnost kompanije ima za rezultat prednost u odnosu na konkurenciju, a ostvarena konkurentna prednost ima za rezultat poveanje profita to je osnovni cilj svake savremene kompanije. <akle, osnovna konkurentska prednost svake savremene kompanije je njena sposobnost da inovira. !novacijom njen izvorni stvaralac i primjenjiva postie svrhu koja joj je zadata sve dok neka nova inovacija ne potisne njenu upotrebnu vrijednost kada gubi i konkurentnost. 6pravo to namee potrebu permanentne kreativno>inovativne aktivnosti i inoviranja kao uslova trajne ekonomske uspjenosti i razvojnosti preduzea.

ZAKLJUAK

!novacije predstavljaju zna ajan organizacioni resurs i moguu ansu za ostvarenje dugoro no odrive konkurentske prednosti. !novativna sposobnost u organizaciji podrazumeva njen sistematski kapacitet da se uo e i iskoriste povoljne trine prilike. 6loga preduzetnika je da prepozna zna aj pojedinca u organizaciji i da stvara organizacioni ambijent koji ohrabruje inovativno razmiljanje na svim nivoima.

(9

LITERATURA:

(. 4oo )tojanovi &!novativnost slobodnog trita' > Podgorica +77L. +. %iodrag Pavlovi" <rago 5r i? B6loga inovativnog pristupa u malim i srednjim preduzeima& :ovi )ad A. Proctor /? '/he Jssence of %anagement .reativit2'> Prentice Uall Jurope, (KK8. C. 3obert <. Uisrich, PU.<., %ichael P. Peters, PU.<., <ean *. )hepherd, PU. <. BPoduzetnitvo& #agreb +7((. 8. 4abic H. ' )trategijsko odlucivanje, !nstitut za ekonomiku i finansije > 4eograd (KK8. god. L. <oc. dr <ragan Rajovi, mr Hladimir Huli &/ehnologija i inovacije'> Podgorica, februar +7(7. god. 9. /omas,3? )trah od preduzetnistva,=Jkonomika=, 4eograd (KKA. god. O. %anuel .astells, /he !nternet 0ala12 &3eflection on the !nternet, 4usiness and )ociet2 51ford 6niversit2 Press' > 51ford, +77+, p. 8. K. <oc. dr %arija <uni, Prof. dr 4ranislav %ai > &Jfektivno liderstvo i inovacije klju ni faktori odrive konkurentske prednosti' 6niverzitet )ingidunum +7((. (7. Petkovic ,H.?'Preduzetnistvo',Hia poslovna kola ,Ta ak +77L. ((. <r. sc. 3atko <obre &!novacije i tehnoloke strategije' Nibenik, +77C.

(O

SADR AJ
UVOD.................................................................................................................................2 1. INOVACIJE U KONTEKSTU PREDUZETNITVA................................................3 2. INOVATORI I PREDUZETNICI...............................................................................11 3. KATEGORIJE INOVATORA.................................................................................... 31 4. VRSTE INOVACIJA.....................................................................................................4 !. IZVORI INOVACIJA..................................................................................................11 6. KAKO STIMULISATI INOVACIJE.........................................................................31 7. SVRSISHODNOST INOVACIJA................................................................................ 4 ZAKLJUAK.................................................................................................................. 1" LITERATURA................................................................................................................. 1#

(K