ISTI DOM ZDRAVA OBITELJ

etvrtak, 13 Sijeanj 2011 10:02

Bakterije, dobre, ali i one tetne okruuju nas. One ive u nama, na nama i svugdje oko nas. Isto je i s neistoom, mikroorganizmima, prainom. Naravno, nitko od nas ne ivi u sterilnim uvjetima, u balonu, u kojem bismo bili zatieni od svega i ono to je najvanije je da je nae tijelo stvoreno na takav nain da se sa svojim imunitetom brani od bakterija i drugih napasnika. Razvojem civilizacije, pa tako i osobne higijene i kulture ivljenja, stvoreni su i odreeni standardi osobne istoe i higijene, pa tako i prostora u kojima ivimo. Dakle, ne ivimo vie u istom prostoru s domaim ivotinjama, ne jedemo na istom mjestu s njima, nai stanovi i kue poploani su materijalima koji se redovito iste sredstvima za ienje, svaka kua ima pitku tekuu vodu, hladnjak itd. No, uvijek se nekako ini, bez obzira na standard ivota, da moete jo vie uiniti za sebe, svoju obitelji i njezino zdravlje, no bez pretjerivanja, to e ba izazvati suprotan uinak, odnosno, tijela e gubiti otpornost da brojne uobiajene bolesti, pojavljivat e se alergije i tako dalje. Prirodno je najbolje Jedan od uzroka pada imuniteta i alergijskih reakcija su jaka sredstva za ienje i deterdenti koji, naravno, obave posao ienja i predobro, to ima za dugoronu posljedicu pad imuniteta, ali i uzrokovanje ozbiljnih poremeaja u organizmu i bolesti, kao to su tumori. Naravno, na vama je da odaberete kojim sredstvom ete istiti svoj ivotni prostor, no injenica je da ete prirodnim sredstvima u 90 posto sluajeva postii isti uinak kao i s umjetnim sredstvima za ienje. Jaka umjetna sredstva za ienje ne samo da tetno djeluju na kou, isto tako loe djeluju na na respiratorni sustav dok se isparavaju, zatim probavni sustav, te osjet vida. Nikako nemojte zaboraviti prozraiti prostoriju za vrijeme i nakon ienja s umjetnim sredstvima. Upotrebljavajte mjeavine limuna, octa, sodebikarbone, sol, te toplu i vruu vodu. Va ivotni prostor bit e ist i zdrav, pie ena.hr. Za osvjeivae prostora umjesto umjetnih mirisa, uzgajajte mirisne biljke u kupaonici, objesite struak lavande i metvice, posudice napunite eterinim uljima.

Opasna plijesan

Plijesan moe biti jedan od najveih neprijatelja zdravlja u vaem domu, no nje se vrlo esto teko rijeiti, posebno u starijim i loe izoliranim graevinama. Naime, spore plijesni koje svakodnevno udiemo mogu izazvati brojne teke bolesti dinog sustava, a jedan od prvih pokazatelja je kaalj. Ukoliko ne moete nikako stati na kraj vlazi koja prodire kroz zidove, tada morate sve uiniti da suzbijete vlagu i stvaranje plijesni unutar prostora. Prostorije je potrebno redovito provjetravati i grijati, to e definitivno pomoi u isuivanju zidova, stropova i podova od plijesni. Nabavite ureaj za smanjivanje vlage u zraku. Redovito istite vlana mjesta, a grijalicama na vru zrak i usmjerenima na vlana mjesta suzbijte stvaranje gljivica.

Zdrava voda

Voda iz vodovoda ispravna je za pie, izmeu ostalog, zahvaljujui kloru koji ubija tetne mikroorganizme. No, isto tako klor se povezuje s nastankom nekih tekih bolesti kao to je karcinom mokranog mjehura i rektuma. Zbog toga se sve vie savjetuje konzumacija flairanih voda za pie ili pak dekloriranje vode proistaima s aktivnim ugljenom. Poznato je da su se nekada davno vodovodne cijevi radile od olova, koji je jedan od najopasnijih metala za zdravlje ljudskog organizma. Zbog toga, ukoliko znate da imate ili sumnjate da pijete vodu koja protjee kroz takve cijevi, prestanite konzumirati tu vodu i zamijenite ih im prije. No, ne trebate imati olovne vodovodne cijevi kako bi se u vodi nala vea koliina olova ili nekih drugih tetnih tvari i elemenata kao to su nitriti, nitrati, iva, krom, selen. Naime, oni u vodu dolaze zbog zagaenja i prekomjerne uporabe umjetnih gnojiva u poljoprivredi. Olovo moe i u va stan stii zrakom, odnosno prainom ukoliko ivite u urbanim prometnim sredinama.

Manje grinja

Grinje su jo jedan od razloga zbog ega dom treba odravati istim, redovito brisati prainu i usisavati. Naime, grinje se hrane naim otpalim konim stanicama, a njihov izmet moe biti okida alergijskih reakcija. Njih se nemogue rijeiti, no redovitim brisanjem praine i usisavanjem, njihov broj smanjujete na minimum. Runike i plahte, gdje ih ima mnogo, perite na 60 stupnjeva Celzijevih, a primjerice pokrivae koje ne moete esto prati stavite u suilicu kako biste u njima ubili mikrobe.

Priredila: S. D.

FROM: http://www.dnevni-list.ba/index.php?option=com_content&view=article&id=15842:isti-dom--zdravaobitelj&catid=9:koktel&Itemid=10