DUAN D.

VUKSAN: CRNOGORSKI PRAVITEWSTVUJUI SENAT

Senat, kao vrhovni sud u zemlji osnovao je Vladika Rade 1831. godine. Organizacija sudstva bila je jednostavna. Primitivni sudije bili su stotinai (u doba knjaza Danila deseari), kapetanski sudovi bili su prvostepeni, a Senat vrhovni sud. Pisanih zakona za primitivne sudove nije bilo, a nije ih bilo ni za kapetanske. Za Senat postojao je (u rukopisu) Zakonik opti crnogorski i brdski Mitropolita Petra I iz god. 1798. Ovaj zakonik bio je na snazi sve do god. 1855., kad je knjaz Danilo izdao svoj Zakonik. Ja ovdje ne spominjem Zakone otaastva, iz god. 1833. koje je izradio tadanji predsjednik Senata Ivan Vukoti, ier nijesam naao potvrde, da se po ovim Zakonima sudilol, Isto tako ne spominjem i jedan rukopisni Zakonik kneza Nikole, o kome znam samo to iz jednoga pisma Bogiieva knezu Nikoli, da je postojao i da ga je. traio od Kneza. Danas u Dr. Arhivi na Cetinju nema toga Zakonika. Moda bi se mogao nai u ostavini pok. Bogiia? Stupanjem na presto kneza Nikole ukinuti su desearski sudovi i ostali samo kapetanski i Senat. Kapetani, pored sudijske dunosti, bili su i organi izvrne vlasti i vojno-upravni organi. Kao to rekosmo, niti sudovi nijesu imali pisanih zakona, i pita se kako su sudili? Nema sumnje, da su sudili vie po zdravoj pameti, no po kakvom obiajnom pravu. Sto kapetan nije mogao sam presuditi pozivao je za savjetnike plemenske glavare, a moda i druge pametne ljude. U ostalom, oni nijesu ni sudili kakve velike prestupe, a veinom sve njihovo suenje svodilo se na to, da parniare izmire. Sto nije mogao kapetan svriti - pa i ako je bilo u njegovoj kompetenciji - on je parniare sa sprovodnim aktom upuivao Senatu. Takav je n. pr. ovaj akt kapetana Nikole Milutinovia: Visokoslavnom Senatu na Cetinje. Piemo vi poradi Jovana S., a to kako se oenio kerom kera K. na dva dana pred boitnje poklade. On nema nita, no je krenuo u Srbiju i ne oe enu da sobom vodi. A ona veli: "Ja ou s njim kud god on obrne, ako e me drat za svoju enu. Idu k va(ma), pa vi kako naredite. I da ve Bog ivi! - Va pokorni kapetan ... Kapetani su sve svoje presude slali Senatu. Ja sam pregledao samo nekoliko godina akta Senata (1869.-1875.) i nijesam mogao nai tome razloga. Da li je kapetanska osuda bila odmah izvrena, ili ju je trebao potvrditi Senat, to ne mogu rei, jer ni na jednoj kapetanskoj presudi nema senatske aprobacije. Ja mislim, da su kapetani slali svoje presude
1

Rada.

Vidi o ovom moj lanak: Jedan projekt Zapisi I. 44 i d. Cetinje 1927;

crnogorskog zakonika

iz doba Vladike

191

Senatu stoga, da bi Senat imao sva dokumenta u rukama, ako bi se osueni alio. Mi emo navesti ovdje jednu, ili dvije kapetanske presude, da se vidi zato su oni sudili i kako su sudili. Tako kapetan pop Pero Pileti izvjetava Senat: "Visokoslavnom Senatu Crnogorskom i Brdskom na Cetinje pozdrav. Piemo vi za iskon et jedne davije, kako davija Bajo B. na popa Mitra N., kako je njegov vo uboo kravu Bajovu i - krava lipsa. I dooe da se sude. I ja pita: Je li vo opak bio? I kazae, da nije. I ja ne mogo na, da mu plati nita. I on kae, da nijesu goveda nagnali na njegova, ne bi mu kravu uboli,.no mu bi krava zdravo bila. A pop Mitar kae: da ga nijesu zvali da zajedno pasu2 i ne bi tu ni era. I da ste zdravo. Va pokorni kapetan ... Kapetani su mogli i da kazne globom. (Neznam, do kolike sume.) Tako jedan kapetan, poto je na daleko i iroko ispriao svau izmeu popa Miluta i popa Vukala, najzad navodi inkriminirane rijei i kae: "U svai Vukale ree Milutu: Kad bi mi bio ti Bog i Gospodar, odio bih u Rusiju, najpolje bi se i turio i opet krstios i nebih te mogao trpljeti. Kapetan je osudio Vukala s motivacijom: zato je onako nerazumne rijei govorio - na 5 taliera globe i parnike trokove. Kapetanski sudovi funkcionisali su sve do kapitulacije Crne Gore. Istina, jo 1879. djelokrug njihovoga rada je smanjen - te godine osnovani su oblasni sudovi -j oni su sudili u graanskim sporovima do 100 perpera i rjeavali sporove o smetanju posjeda i o pomeakom posluiju. Po krivinoj nadlenosti sudili su istupe protiv imanja do 200 perpera i proste uvrede. Senat nije bio samo vrhovni sud, on je u isto vrijeme pored vladara bio vrhovna dravna uprava za sve graanske i vojnike poslove. Senat je imao u rukama i dravnu kasu, a isto tako i magazine za sve dravne potrebe. Naloge za isplatu davali su pojedini senatori i knez. Nalozi su bili kratki. Tako n. pr. pod br. 135/70 ima ovaj nalog: uro,4 dati e Gnu protu Sundeiu dukata stotinu na kon at dravni. - Nikolak Ili jo jt'dnostavnije: uro! da dade listodavcu talijera est. Nikolak Nijesu obrazloeniji bili ni senatski nalozi: >,v ojvoda uro, dadni Iliji ivkovu to je uio trubae na Rijeku ima dvije godine talijepa 3. V. Plamenac. Po 100 Horina izdato je na privatnu depeu: nimitriju Peaninu. Iti Veroviu 100 Horina i srean ti put. - Boo Petrovi. (br. 155/70). Senat je pomagao i knjievnost. Sekretar senata pod br. 51(69 pie: G. Vojv. uro. Izvolite dati dvanaest Horina G. Jov. Sundeiu za pomo "Ortia tampavanju. Senat je (br. 110(70) platio "veeru za 27 pjevaa Drutva Jedinstva su 2 karatela bire. Kao to rekosmo Senat je imao u rukama i slagalita, no ne samo municije i ita, no i drugih sitnih stvari. Tako upravnih telegrafa Nikola
2 3

Prilino nezgodna stilizacija! Kao da je i sam Vukale - i ako u afektu -

osjetio, da je kao sveUenik pre-

tjerao.
4

Vojvoda Gjuro CerovI, bio je glavni blagajnik.

192

Brzak pie ovo trebovanje: Gospodine Vojvoda. Izvo1te mi poslati svijea i furminante za kancelariju. Vojvoda donosi ovo rjeenje: Podaj Jovane, pa zapii. - V. Cerovi. Ispod ovoga biljei Jovan: Na ovaj biljet dao sam 6 paka svijea i 6 katule ulferine. No procedura jo nije gotova. Pop Vidak - valjda glavni ef slagalita - posumnjao je na ovo trebovanje i vraa ga Vojvodi s ovim pitanjem: Je li ovaj biljet od Vas, jer za kancelariju nijesu iz mene uzimali jot nita do ovoga, a viu na koga pie. Oekujem odgovor. Ovaj akt vratio je vojvoda s lakonskim rjeenjem: Jeste, popol Osim ovoga Senat je izdavao pod zakup sve monopole i izdavao na kontrakt mnoge poslove. Tako su izdavana na godinu dana spirituozna pia i striktno odreene cijene po oki. Izdat je pod zakup magazin zobi za strance. Interesantno je, kako je Senat mogao primiti na sebe jednu odredbu ugovora, kojom se obavezao da nijedan stranac ne smije kupiti zob, osim kod zakupnika. Interesantan je ugovor s dravnim kljuarima tamnice. Naroito su interesantne take 3. i 4. Taka 3. glasi: Obvezujemo se Senatu, ako bi tavniar uteka iz tavnice, da mi dva podleemo pod istu kazan bjegunca i to kako kazan, tako i od svojoj rani5. CIan 4. glasi: Senat daje kljuarima punu mo, da su slobodni ubiti tavniara s onu stranu Vlake Crkve i Grude, koji bi u dan krenuo da bei, a nou pred sama vrata tavnice, ili na tigle od tavnice. Senat je dalje sastavljao budet. Prihodi i rashodi dijelili su se u dvije grupe: dravni i praviteljstveni. Od ovih budeta sauvan je po gdjekoji u arhivi Senata, pa se ne moe dati godinji pregled.6 Senatu su kapetani donosili daciju, polagali raune od svojih globa, sva nadletva uopte, koja su prihodovala, slala su izvjetaje i novac Senatu.7 No pored svega toga, ipak, glavni posao Senata bio je sudski. Da bi pravda bila onako, kako treba, Senat je strogo pazio na rad kapetanskih sudova, koji su u prvoj instanciji vodili iljeenje i dostavljali Senatu krivice, za koje nijesu imali kompetenciju suenja. Za kapetane su birani najvieniji ljudi u plemenu; na pismenost se nije pazilo, bilo ih je inepismenih, a i oni, koji su bili pismeni, tako su slabo pisali, da se veoma teko snai u njihovim hijeroglifima. Za najmanju grjeku Senat je kanjavao kapetane globom. Tako je n. pr. kapetan Pero P. kanjen radi neizvrenja naredaba u korist narodne kase sa 23 talijera i 3 cvancike globe. Kako je bilo zabranjeno primati goste u oi krsnog imena, a o to se ogrijeio kapetan grahovski, to mu Senat javlja: Globivamo te 2 talijera, zato su bili na Ul"ev-dan u vee prijatelji ti u kui i tu noili. Drugoga nikoga da ne smije globiti u Grahovo, zato je o urevu-dne primao prijatelje (br. 363/69). Izgleda, da je Senat na pogdjekoga kapetana sumnjao, da pravo radi. Ne mogui ga drugaije uputiti u pravian rad, on ga zaklinje. Tako radi neke kazne Pava P. pie Senat kapetanu: da ima po tvojoj dui i srei sve prodat, a novce poslat to prije ovamo (br. 191/60). Jedan kapetan javlja Senatu, da ne moe uhvatiti jednog zlikovca. Senat mu alje ovaku naredbu: Dajemo ti
5 Ne znam, da li je Senat primjenjivao ovu taku, jer je - i ako ne mnogo, ipak bilo bjegstva iz tamnice. 6 Kasnije, kad je osnovano Min. Fin. ova su dokumenta iznesena tamo, i tu se moe nai detaljan predlog prihoda i rashoda po godinama. 7 Naao sam samo prihod telegrafa za avgust i septembar 1870. Za av~ust bio je prihod: a) od meunarodne radnje Hor. 543; b) od crnogorske radnje Hor. 12'6, a za septembar a) 45'8% i b) 13'47:! fiorina.

13

193

strogu zapovijest, da uvati Milutina M., da e poginuti 10 ljudi, i da ga preda sudu u ruke. Vrste zloina su kao i dananje, samo u mnogo manjem broju. Najvie je ubijstava, veinom iz osvete, a i radi drugih razloga, veoma rijetko radi koristoljublja. Dosta je prestupaka bluda. Ovaj porok strogo se kanjavao i bio je gotovo u potonje vrijeme iskorijenjeno Kraa je veoma rijetka; po gdjekoji primjer ima pokuaja trovanja, pobaaja i t. d. Tua je bilo mnogo, zelenatva jedan sluaj u pet godina. Ima nekoliko sluajeva ra vog postupanja sa enom i svega jedan sluaj paljevine. Naveemo nekoliko presuda po svim ovim vrstama zloina i u koliko bude mogue citiraemo Zakonika, po kome je presuda izreena; jer to u presudama nije spominjano. L Ubijstvo: Neki Nikola V. ubio je Rista V. Priznaje zloin: za to, to mi je uzeo evojku, koja je za mnom isproena bila ima ve 8 godina i za to sam ga ubio. Senat je donio ovu presudu: Poto je ta stvar (isproenje djevojke za Nikolu) zastarala u toku od 8 godina, i poto evojka istoga Nikolu nasilno nije ostavila, a Rista uzela, nego po njenoj volji i roditeljskom odobrenju, to se Nikola V. danas po crnogorskom zakonu blaeno poiveg kralja Danila, ustanovljenog 1855., osuuje na smrt8 (br. 10/78). Neki Peria M. oeni se Ludom, erkom Dola B. No Luda je u to vrijeme ve bila zatrudnjela s Tomom T. Ne znajui Peria da je etinja, odvede je i vjena. Kad mu Luda kae to je u stvari, on je ispresijeca noem" i kapetan kazni ga za to globom od 26 talijera. Poslije Peria gada Toma iz puke, no ne pogodi ga. Senat ga osudi za ovo na 6 godina tamnice.lo Poslije godinu dana knjaz mu oprosti kaznu, poto je obeao, da e Ludu uzeti k sebi, da se nee svetiti Tomu i da e oprostiti i zaboraviti na sve prolo. On zbilja uzme Ludu i ivio je s njom dvije godine i imao dvoje djece. Ali poslije dvije godine namjeri se negdje na Toma i ubije ga. Senat, po svom pravosudiju u svom zasjedaniju za uinjeno ubijstvo presudi Periu da podnese smrtnu kazan (br. 2(74). A ubijalo se esto iz nikakvih razloga. Tako je neki 2ivko M. ubio svoju enu Njegosavu, kako sam kae ni za ta drugo, ve stoga, to ona mene poe sramotiti. Senat ga presudi na vjeitu robiju, a sve njegovo da (se) proda i u dravnu kasu donese, da se s tijem izdrajeI1 (br. 71(76). Ili: neki Maan D. ubio je Stanka D., kako sam kae s razloga: "Ja sam imao mrnje na pokojnog Stanka za neke rijei njegove ene, te (je) imala s mojom majkom, koje je kapetan smirioj to je bilo nazad 6 godina. - Senat je Maana osudio na smrt (br. 22(72). Neki Marko . optuen je, da je ubio tri Turina. Na sudu priznaje: Ubio sam ih za to, to su Turci, a drugo mi nita duni nijesu bili, no da sam moga bih ih 50 posjeka! Senat s obzirom 1) to je Marko bio prema knjazu i oteestvu dobro raspoloenj 2) to nije bio kanjavan i 3) to je u ono vrijeme u ajduke odmetnuo se, kad je bio rat izmeu Crne
Gl. 27. Danilova Zakonika da bude ognjem iz puaka raznesen. Preteak izraz, znai valjda izranjava. 10 Pokuaj izdajstva nije predvien Zakonikom. 1l Zakonik ne pravi razliku izmeu muke i enske glave. Senat je, kako se vidi smatrao, da je enska glava jeftinija od muke i osudio je ivka na vjeitu robiju, a ne na smrtnu kaznu prema gl. 27.
8 9

194

Gore i Turske, pa mu nije poznato bilo, da je slobodno hajdukovati kanjava se sa 6 godina tamnice (br. 15/69). I ene su za ubijstvo osuivane na smrt i vjeitu robiju. Anua N. ubila je Maricu A. s razloga kad bi se god sa mnom pokarala, naodila mi je nepravedno kao udovici vie domaina. Izgleda, da je Anua Maricu i opljakala i ako ona ne priznaje: Odluka je bila ovaka: Videi Senat, da je Anua ubila Maricu na booj pravdi bez ikakve krivice, za koje se sujma, da je ni zato drugo ubila nije osim za novce, koje su pri pok. Marici bili, koji se pri mrtvoj nijesu nali, za to Senat po svom pravosudiju presudi u svom zasjedaniju Anuu N. za nepravedno ubijstvo, koje uini nad Maricom A., da podnese smrtnu kazan'" (br. 3/74). Neka Stake B. ivjela je s muem tek 1yt mjesec: Poslijed jednu yee leei zajedno, digne se Stake i sjekirom ubije ga i svu mu glavu stue, aposlijed kuu zapali. Stake priznaje zloin; ubila je mua stoga, to bjee star, nevaljan i ukletva. Senat je, valjda, uzeo u prizrenje razliku u godinama mua i ene (Staki je bilo tek 19 god.) i osudio je >'na vjeitu robiju13 r a u naj u i od 1. jan u ara 1876.! (Presuda je izreena 15. maja i. g.) (br. 12/76). Interesantan je iskaz nekog Ilije S., koji je radi ubijstva bio presuen na 12 godina robije i utekao u Tursku. Poslije se javio svojevoljno sudu. Na pitanje, da li je uinio kakvo zlo, otkad nije bio u zemlji, odgovorio je: Jesam krao sa Stevanom P. i okom L. i drugima; uz to sam posjeka dva Turina. Na pitanje: zato se vratio u otadbinu, kae: Da preem u Niki, da bih naao krvnika Stevana p.,a da ga ubijem/5 i ako bih mogao nai Lazara ., u koga mi je bilo moje oruje, da mu ga uzmem i ako mognem, da ga pozovem na megdan (br. 2/69). IL Trovanje: O pokuaju trovanja naao sam samo jedan sluaj. Neka Plana . udata, na silu, tek godinu dana. Kae, da ga je prvi put vidjela onaj isti dan pred crkvom, kad su me poveli, i to u mrak - mjesec grijae. Kae, da ju je bio i tri put tjerao. Otrov je kupila u jednog Turina u Podgorici za 3 groa. Turin joj u poetku, kad mu je kazala, zato e joj otrov, nije htio dati otrova, ali kad sam ga prekumila, dao mi je. U noi mu joj zatrai vode i ona m.u uspe otrov, no on opazi i pobljuva se i pita: to je ovo - Ja rekoh: Nita ne znam! On ree: Otrova me! I tako oni mene svezae i muie, dok ne kazah kako je. Na pitanje Senata: Sa ta ti je bio mrzak najvie? - odgovorila je: Ne znam nita osim (da) ga ne mogah gledat i drugo nemam to kazat. Presuda je donesena ovako: >,Senat uzme Planu na ispitu, koja i sama sve priznaje i kae, da je hotei htjela otrovati svoga mua. Stoga je Senat presuuje na 12 godina robije16 (br. 49/75).
12 Anua je valjda objeena, jer gl. 73 kae: "ena ne moe biti ubijena iz puke, jer je puka i strijeljanje samo za onoga, koji puku nosi i pukom se brani. 13 Stake je po gl. 73. morala biti sue na na smrt. 14 To je onaj isti, s kojim je krao. 1;; l. 39. dozvoljavao je, da se krvnik moe ubiti. lG Plana je po l. 73. morala biti osuena na smrt. Blae je kanjena, vjerovatno, stoga, poto joj je mu ostao iv. Cl. 73. glasi: Ako bi se kadgod dogodilo, da bi ena kojim god nainom svojemu muu o glavi radila i njega ivota liiti traila, ovakova se ena ima osuditi na smrt.

195

llI. Blud: Prestupaka bluda ima mnogo, a nije rijetka ni sodomija. Neki Nikola . "pogrijeio je sa njegovom snahom, udovicom Margitom. Prestupljenje zakona obojica priznadoe i dijete bi mrtvo, koje ista Margita kojekakvim nainom udavi, bez da je iko znao. Senat je osudio Nikolu na 6 mjeseci robije i 130 talijera globe, a Margitu na 6 godina17 (br. 27/75). Drugi sluaj: Krstinja, ena popa ura, imala je "bludan snosal s nekim Mitrom M. i poslije se dogovore, da bjee u Tursku. Nau nekog Rada, koji im je kalauzio, u putu uhvati ih no i noe kod Mitrove sestre. Senat, poto su krivci priznali krivicu, donio je ovu presudu: "Mitar M. da se preera preko granice, da se ne smije vratit u dravu bez dozvoljenja i Rade na 50 talijera globe za to, to je kalauzio nepotenim licima, a sestru Mitrovu, koja .ih je primila na konak, globe 10 talijera. Pop uro, da se moe enit - ma ako crkveni zakon doputa, budui se je ovo drugoml. enio - a Krstinja, kao prestupnica branog zakona, da se ne udaje. Dijete19 da ga dri Krstinja, dok se mogne od majke odvojiti; pola troka za jednu godinu platie se od uzete spomenute globe, a pola platie pop uro20 (br. 13/74). Jo samo jedan primjer kolektivne kazne. Neka Marica . rodi vanbrano dijete i optui Stevana N. Na sudu Stevan dokae, da je Marica jo s petoricom imala posla. Marica se zbuni i Stevan se djelimino izvue. Senat je presudio svu estoricu na zakonsko izdravanje djeteta 1. j. da svi plate solidarno 130 talijera i 41 talijer i 4 cvancike trokova. Kako je dijete meutim umrlo, suma od 130 talijera pripala je dravi21 (br. 27/74). IV. Kraa: Krae su bile rijetke. Razlog tome je bez sumnje taj, to su kazne bile drakonske. Neki Marko N. i Jovan A. pou u krau brava kod Milia P. Mili ih opazi i Jovana ubije na mjestu. Marko je uhvaen i na sudu je priznao s\;e. Presuda mu je izreena ovako: Po zakonskom paragrafu, da se izadene preko granice s fameljom, a njegovo da se proda, a od imua da se da Miliu 20 talijera, a ostatak da se da Marku da nosi preko granice22 (br. 19/74). Neki Pipo P. ukrao je u Manastiru Cetinjskom masu stvari (epitrahilj, vozduh, zavjese sa sv. dveri i 1. d.). Presuen je ovako: Poto
17 Nikola je suen stvarno po l. 71. Margita za blud nije trebala biti ni kanjena. jer isti l. 71. kae: ,.U takovoj evojci i udovici (n. pr. koja rodi vanbrano dijete) nema lijeka niesova. Za drugu krivicu - udavijenje djeteta - trebala je biti suena po l. 74. i osuena na smrt. 18 Po drugi put. 19 Krstinja je ~mala jedno malo dijete. Iz akata se ne vidi, da li je popovo ili Mitrovo. 20 Mitar je suen po l. 69. Po ovom lanu ne samo da je krivac gonjen iz zemlje, ve i ,.njegovo imue da se procijellJi i razdijeli kako i onoga, koji samovoljno ovjeka ubije. Ova klauzula nije unesena u presudu valjda stoga, to Mitar nije imao nita. Po l. 72. pop je imao pravo, da ubije i Mitra i Krstinju. Bez sumnje, jedino zahvaljujui njegovom inu, on to nJije uinio. 21 Po L 71. kriv.ac je trebao biti suen i na 6 mjeseci tamnice, ali poto se nije dokazalo ko je otac, kazna se nije mogla ni primjeniti, 22 Marko nije suen po l. 78. ni po l. 80. Cian 78. predvia smrtnu kaznu za ,.lupea, kojoj se po trei put uvati u krai, a l. 80. od 20--100 batina. Ova osuda ne moe se drukije protumaiti, no da je Marko uhvaen po drugi put u krai, ako se :to u presudi ne spominje. Mitru je dato 20 talijera po l. 79.: ,.Ko ubije lupea. u kra1, dobija nagrade dvadeset talijera.

196

priznade i svojevoljno na ispitu kaza, presuuje se po glasu zakonika, da mu se kao lupeu udari 50 toljaga23 (br. 81/70). V. Izazivanje na megdan: Ovih krivica nema malo, vjerovatno stoga, to je l. 40. dozvoljavao megdan (,~egdan mogu samo megdandije same dijeliti.). Svega sam naao jedan sluaj: Neki Lalo . pozvao je na megdan Marka S. iz inada i ra vih rijeih, koje su imali. Megdan Marko primi, i dogovore se, da se u jutro sijeku. Ne znam, da li su ovakvi prestupi bili u kompetenciji kapetanskoj, no on je ipak kaznio Laloa globe 20 t. i zatvorom u tamnicu mjeseca 6. Mi ga tako sudimo i to da se popravi, ako e. I neka znate (pie kapetan Senatu), da smo ga odve trpjeli, ma ve neemo. Stvar je dola pred Senat, koji stvar izvidi i nae Laloa kriva i presudi ga 1Y> mjesec tamnice i sve sudske trokove, koje iznose u sumi 6 talijera. Senat je, dakle, ponitio presudu kapetan ovu i krivcu smanjio kaznu24 (br. 23/27). VI. Zelenatvo: lovi prestupi su rijetki. Stevan M. optuen je, da je uzimao VIse kamate, no to to zakon dozvoljava (t. j. na 400 talijera uzeo je za vrijeme od 10 mjeseci 25 dana kamatu za cijelu godinu, koja je iznosila po cvanciku po talijer). Stevan je osuen da mu se oduzimlje cijela gore naznaena suma novaca, koja po 90. Zakonika pripada u cijelosti obtoj narodnoj kasi (br. 27/74). VII. Pokuaj pobaaja: Optuen je Petar B., koji Je Krstinji M. "davao razne ljekarije, da otruje dijete i mrtvo da izbije, tijem nainom, da se ne bi doznalo, da je brea bi1a. Krstinjin mu bio je u Carigradu, a dijete je imala sa Perom I. Donesena je ovakva presuda: Senat, poto sve tano doznade, za takovo neovjeno djelo, namjeroubicu eteta presuuje Petra B. na 25 ibika na pazaru i sve sudske trokove, a Pera I. na 6 mjeseca zatvora o svom troku i suvie 130 tal. za izdravanje eteta25 (br. 46/75). VIlI. Paljevina: Za paljevinu ima samo jedan sluaj. Neka Plane B. zapalila je, iz osvete prema svome muu, kuu svoga svekra, tom prilikom izgorjela je svekrva. Plana je pobjegla i sakrila se kod Radovana N. Senat je osudio Planu na vjeitu robiju, a Radovana na 15 dana zatvora zbog toga, da se ne smiju zloinci kriti26 (br. 40/74). IX. Ravo postupanje sa enom. Milosava S. alila se na svog mua Iva da ne ZIVI s njom kao svojom zakonitom drugom. Senat ih nekako izmiri i posavjetuje. Na putu kui Ivo izvadi puku malu i snjom po glavi Milosavu, koju nagrdi
23 Pipo nije suen po l. 78. (kraa u crkvi, kanjava se na smrt), ve je kanjen po primjeni 2 aJin. l. 80. za konja ili vola malog ili velikog batina pedeset. 24 Ne znam, na osnovu koga je lana osuen La1o. O megdanu govori, kako rekosmo samo l. 40. i kazna je predviena samo za one megdandije, koji na megdan pozivaju svjedoke, to ovdje nije bio sluaj. Da je Lalo to uinio, on bi bio kanjen sa 100 talijera. 25 Petar nije kanjen po zakonu; batinama su kanjavani samo lupe/i. Bez sumnje, ova strana kazna izreena je, da bi se stalo na put stranim zloinima. Pero je kanjen po l. 71., a Krstinja po istom lanu ostala je nekanjena, i ako taj lan govori samo 0 evojkama i udovicama. 26 Zena je i za jedan i drugi zloin (l. 41. i 27.) morala biti osuena na smrt. Ne vidi se, zato joj je ova kazna smanjena.

197

po licu. Na ponovnom sudu Senat za takvo grdno djelo presuuje Iva na 6 mjeseci zatvora o svom trokuZ'T (br. 70/76). Ima jo jedan tei sluaj: ivana M. tui mua Piljena da je pretuca i bije i da joj je kroz nekolika mjeseca i ruku slomio, suvie da je rinuo i da je dijete mrtvo izbila. Presuda glasi: Senat Piljena kao nesretnjika pram svom zakonitom drugu presuuje, da se od cijelog imanja dosadanji dug izmiri,28 a na ostataka da uiva ivana, a Piljen da ide kud hoe29 X. Tua: Tua je obian i est prestup. Kako smo vidjeli po l. 31. ostavljeno Je sudu, da izrie kaznu prema uvidjavnosti. Neki Nikola P. u svai istrgne malu puku Stevanu N. iza pasa i svu mu je slomi o glaw. Senat je presudio-Nikolu na 10 dana tamnice i 6 t. globe, suvie puku slomljenu, da napravi Stevanu (br. 39/75). Mnogo je tei sluaj Rista P. On se pobio s Gavrilom N. i kad su ljudi priskoili i rasta vili ih, Gavrilo krene kui, a Risto ga iz prijevare udari kamenom. Risto je kanjen, da proe izmeu fronta pod ibike~o (br. 2/69). Naveemo samo jo dva sluaja nekog udnog jeromonaha Nikodima. Nikodim nije pristupao sudu, ve je dogaaje, za koje je bio optuen dostavio Senatu napismeno. Tako pria, kako se svadio s nekim Miloem koji me udario akom po licu tako, da mi je krv iz usta i iz nosa potekla i vorljuga vie desnog oka iskoila, te za sebe u onaj ma nijesam ni znao, samo sam uvstvovao utrnut o lice, a po tome bol, kad sam k sebi doao. Onako u jarosti sepam teku od biljara,sl te mu rascopam glavurdu. Ako sam i kaluer, jer i ja sam sebi svetinja. Gospodo Senatori, u koliko mi je ao i tegobno, to se ovi kandal sa mnom uini, u toliko mi je ao, to vam dosaujem, za koje prepokorno molim, da me izvinete i da uzmete u blagorazsuenje i u prizrenje ovu moju nevolju, koju sam na pravdi Boga iskusio (4/1 69). Jedva je prolo deset dana, Nikodim je opet pred sudom. Izbio je dvojicu popova i ovako se pravda pred Senatom: Gospodo Senatori, ja priznajem, da sam jedak ovjek, te ne mogu ni najmanju uvredu i nepravdu da podnosim, ali to u, kad me je Bog ovako ga dao! Ja, zaista, nikoga uvrediti neu, dok me ne uvrijedi, a kad me dirne, nek se dri dobro, jer ga ja ostaviti ne mogu, dok ne podijelimo, to smo pomijeali (13/J.69). Presudu ni po jednoj krivici Nikodimovoj nijesam naao. Poto je Nikodim sveteno lice, bez sumnje je predat vladici na suenje. Traei podatke u arhivi Senata o famoznom pustolovu crnogorskom Duki od Meduna, ja sam uzgred pravio biljeke, iz kojih je i potekao ovaj lanak. Ja nijesam imao namjeru, da piem i s tor i j u Senata i sudstva uopte Crnoj Gori. To je ogroman materijal, koji eka svoga radnika. Ipak, ako ove moje biljeke pobude koga mlaega pravnika, da se primi ovoga posla, mislim, da je ovaj lanak, u tom sluaju postigao svoju svrhu.
27 Ovaj prestup kanjava se po l. 31. Kazna nije precizirana, ve se samo kae da se stavi u tavnicu ili da plati zemaljsku globu, ka,ko sud za pravo nae. 28 Ne vidi se, o kakvom se dugu govori; vjerovatno je govor o parnikim trokovima. 29 Kazna Piljenova prema kazni Ivovaj nesravnivo je tea. Bez sumnje je ovako strogo kanjen, to je ivana pobacila dijete od udaraca. so Ova drakonska kazna ne moe se drukije protumaiti, ve da je sud svalio svu teinu na ono az prijevare. Izgleda, da se napadaj iz busije kaznio najstroijom kaznom - batinama. 31 Svaa se dogodila u kafani.

198

R e s ti lli e. - Der Direktor des Museums und Archivs in Cetinje der Haupstadt des ehemaligen Konigsreich Montenegro, teilt aus den Akten des monienel!rinisehen Verwaltungssenats vollig neue Beitriige zur Rechtgaschichte Montenegros mit. Wenn auch hierbei der Vorgang primitiv war, so ist do eh die Anschauung in den kodifizierten Gesetzen original und patriarcha1ischer Herkunft.. Es werden sehr interessante kriminelIe Fiil1e bearbeitet, wie Mord, VergiHung, Buhlschaft, Diebstahl, Herausforderung zum Zweikampf, Raub, Abtreibungsversuche, Brandlegung, arge Behandlung der Frau und Schliigereien. Von besonderem Interesse sind ausserdem: die priID'itive Landessti1istik fur die administrativen Funktionen des Senats, betreffend die finanziel1en Anweisungen, wie auch jene in den Urteilstextem selbst.