ZAKON O OBRTU F BiH

- sa unesenim izmjenama i dopunama Slubene novine F BiH broj: 52/02, 29/03 i 11/05

I - OPE ODREDBE
lanak 1.

Ovim zakonom ureuju se uvjeti, obavljanja obrta, registracija, poslovanje, zajedniko obavljanje i prestanak obavljanja obrtnike djelatnosti (u daljem tekstu: obrt), obrazovanje i osposobljavanje za obavljanje obrta, organiziranje obrtnika i nadzor.

lanak 2.

Obrt, u smislu ovog zakona, jeste samostalno i trajno obavljanje doputenih i registriranih privrednih i drugih djelatnosti u osnovnom i dopunskom zanimanju u skladu s lanom 4. ovog zakona od obrtnika sa svrhom postizanja dobiti koja se ostvaruje proizvodnjom, prometom ili pruanjem usluga na tritu. Obrtom se, u smislu ovog zakona, ne smatra obavljanje trgovake, ugostiteljske i turistike djelatnosti koje su regulirane posebnim propisima. Doputena je svaka gospodarska i druga djelatnost koja nije zakonom zabranjena. Obrtnik, u smislu ovog zakona jeste fizika osoba koja obavlja djelatnost u svoje ime i za svoj raun, a pritom se moe koristiti i radom drugih osoba sa kojima je u obavezi zakljuiti ugovor o radu, u skladu sa Zakonom o radu i kolektivnim ugovorom.

lanak 3.

Obrtom se smatra i obavljanje domae radinosti.

Domaa radinost, u smislu ovog zakona, jeste djelatnost izrade i dorade predmeta kod kojih prevladava runi rad i usluge u domainstvu. Djelatnost domae radinosti obavlja se samostalno ili uz pomo lanova zajednikog domainstva. Popis djelatnosti koje se mogu obavljati kao domaa radinost i uvjete za njihovo obavljanje propisuje upanijski ministar nadlean za obrtnitvo.

lanak 3a.

Obrti se mogu obavljati i kao sezonski obrti najdue est mjeseci unutar jedne kalendarske godine. Obrtnici koji obavljaju obrt iz stavka 1. ovoga lanka, u vrijeme trajanja sezonskog obavljanja obrta, uspostavljaju svojstvo osiguranika. Sezonsko obavljanje obrta upisuje se u obrtni registar. Popis djelatnosti koje se mogu obavljati kao sezonski obrti i uvjete za njihovo obavljanje propisuje upanijski ministar nadlean za obrtnitvo.

lanak 4.

Obrti, u smislu ovog zakona, su: slobodni, vezani i posebni. Slobodni obrti su obrti za ije se obavljanje ne trai struna osposobljenost, struna sprema ili majstorski ispit. Vezani obrti su obrti za ije se obavljanje trai struna osposobljenost, struna sprema ili majstorski ispit.

Posebni obrti su obrti koje obrtnik moe obavljati samo ako ispunjava uvjete za vezane obrte iz stava 3. ovog lana i ima suglasnost za obavljanje posebnih obrta.

Popis vezanih obrta po vrstama, stupanj i vrstu strune spreme potrebne za njihovo obavljanje, te popis posebnih obrta po vrstama, uvjete i nain izdavanja suglasnosti za obavljanje posebnog obrta propisuje Vlada Federacije BiH na prijedlog federalnog ministra razvoja, poduzetnitva i obrta po prethodno pribavljenom miljenju nadlenog federalnog ministarstva, ovisno o vrsti obrta.

lanak 4a.

U cilju ouvanja tradicije Vlada Federacije Bosne i Hercegovine e utvrditi popis tradicionalnih i starih zanata koji se mogu obavljati pod uvjetima odreenim u stavku 3. lanka 4. ovog Zakona. Za obavljanje djelatnosti tradicionalnih i starih zanata Vlada Federacije i Vlada upanije mogu propisati odgovarajue olakice, svako iz svoje nadlenosti, koje e stimulirati ouvanje tradicionalnih i starih zanata i pojaati interes za njihovo obavljanje.

II - OBAVLJANJE OBRTA

1. Uvjeti za obavljanje obrta

lanak 5.

Fizika osoba moe obavljati obrt kao osnovno zanimanje ako ispunjava sljedee ope uvjete: da je dravljanin Bosne i Hercegovine, da je poslovno sposobno, da udovoljava opim i posebnim zdravstvenim uvjetima, ako je to propisano posebnim zakonom,

da mu pravomonom sudskom presudom, rjeenjem o prekraju ili upravnim aktom nije izreena zatitna mjera zabrane obavljanja obrta dok ta mjera traje, da nema neizmirenih obaveza prema javnim prihodima.

Fizika osoba moe obavljati obrt kao dopunsko zanimanje ako ispunjava uvjete iz stavka 1. ovog lanka i ako ima ve zasnovan radni odnos po bilo kom osnovu i ukoliko posebnim zakonom nije drugaije propisano.

lanak 6.

Strani dravljanin moe obavljati obrt pod uvjetom da ima radnu dozvolu, ispunjava uvjete iz lanka 5. stavka 1. alineja druga do pete i lanka 7. stavka 1. i 2. ovog zakona i uz primjenu naela uzajamnosti.

lanak 7. Fizika osoba moe obavljati vezani obrt ako uz ope uvjete iz lanka 5. ovog zakona ispunjava i poseban uvjet strune spreme, strune osposobljenosti ili poloenog majstorskog ispita. Fizika osoba koje ispunjava ope uvjete iz lanka 5. ovog zakona, a ne ispunjava poseban uvjet strune spreme, strune osposobljenosti ili poloenog majstorskog ispita moe obavljati vezani obrt ako na tim poslovima zaposli zaposlenika koji udovoljava tom uvjetu. Vezane obrte mogu obavljati i osobe sa odgovarajuim viim ili visokim obrazovanjem u skladu sa propisom iz lanka 4. stavka 3. ovog zakona. Federalni ministar razvoja, poduzetnitva i obrta po prethodno pribavljenom miljenju Federalne obrtnike komore i nadlenog federalnog ministarstva u spornim sluajevima odreuje koje je to odgovarajue vie ili visoko obrazovanje iz stava 3. ovog lanka. Vezani obrt moe obavljati i fizika osoba - izumitelj temeljem ostvarenog patentnog prava za patentirani proizvod ili uslugu ako ispunjava uvjete iz lanka 5. ovog zakona.

lanak 8.

Kada je za obavljanje obrta potreban poslovni prostor obrtnik moe obavljati obrt samo u poslovnom prostoru za koji ima dokaz o pravu vlasnitva ili ugovor o zakupu. Obrt se obavlja pod odreenim uvjetima u pogledu ureenja i opreme poslovnog prostora kao i pod drugim uvjetima propisanim ovim zakonom i propisima donesenim temeljem ovog zakona (u daljem tekstu: minimalni uvjeti). Prostor i oprema za obavljanje obrta, osim uvjeta iz stavka 2. ovog lanka, moraju udovoljavati i propisima o tehnikoj opremljenosti, zatiti na radu, zatiti i unapreenju ovjekove okoline, zatiti od buke, zdravstvenim i sanitarnim uvjetima, te drugim propisima koji se odnose na obavljanje odreene gospodarske djelatnosti. Federalni ministar razvoja, poduzetnitva i obrta donijeti e propis o minimalnim uvjetima koje moraju ispunjavati poslovni prostori iz stavka 2. ovog lanka. Obrt se moe obavljati u stambenim prostorijama pod uvjetima i za djelatnosti koje e propisati upanijski ministar nadlean za obrtnitvo, ovisno o vrsti obrta. Vrste obrta, uvjete i djelatnosti, koje se mogu obavljati izvan poslovnih i stambenih prostorija propisat e upanijski ministar nadlean za obrtnitvo, ovisno o vrsti obrta.

2. Otvaranje obrta
lanak 9.

Za obavljanje slobodnih, vezanih i posebnih obrta obrtnik mora imati obrtnicu. Obrtnica, u smislu ovoga zakona, jeste odobrenje za rad. Nadleni organ utvren propisom upanije na teritoriju na kojem e biti sjedite obrta izdaje rjeenje kojim se odobrava obavljanje obrtnike djelatnosti, odnosno rjeenje kojim se zahtjev odbija, u skladu sa Zakonom o upravnom postupku, u roku od 15 dana. Po konanosti rjeenja iz stavka 3. ovog lanka, kojim se odobrava obavljanje obrtnike djelatnosti, nadleni organ obrtniku izdaje obrtnicu i vri upis u obrtni registar.

Obrtnica se izdaje u dvije veliine od kojih je veu obrtnik duan izloiti u sjeditu obrta, na vidnom mjestu. Suglasnost za obavljanje posebnih obrta izdaje nadleno federalno ministarstvo ovisno o vrsti obrta u roku od 30 dana od dana predaje urednog zahtjeva. Sadraj i oblik obrtnice kao i sadraj i oblik suglasnosti za obavljanje posebnog obrta propisuje federalni ministar razvoja, poduzetnitva i obrta.

lanak 9a.

Ako u roku iz lana 9. stav 3. ovog zakona nadleni organ ne donese rjeenje kojim se odobrava obavljanje obrtnike djelatnosti, odnosno rjeenje kojim se zahtjev odbija, obrtnik moe, ako smatra da ispunjava uvjete propisane ovim zakonom, zapoeti sa obavljanjem obrta o emu je duan prethodno pisanim putem izvijestiti nadleni organ. Nadleni organ iz stavka 1. ovog lanka, duan je donijeti rjeenje iz lanka 9. stavak 3. ovog zakona u roku od 30 dana od dana primljene obavijesti iz stavka 1. ovog lanka. Ako nadleni organ iz stavka 1. ovog lanka utvrdi da nisu ispunjeni uvjeti propisani ovim zakonom, a obrtnik je zapoeo sa radom temeljem stavka 1. ovog lanka, smatrat e se da se obrt obavlja protivno odredbama ovog Zakona.

lanak 10.

Obrt se upisuje u obrtni registar koji vodi organ nadlean za izdavanje obrtnice. Registar suglasnosti za obavljanje posebnih obrta vodi federalno ministarstvo nadleno za izdavanje suglasnosti za obavljanje posebnog obrta ovisno o vrsti obrta. Oblik i nain voenja obrtnog registra i registra suglasnosti za obavljanje posebnih obrta, te mogunosti njihova koritenja propisuje federalni ministar razvoja, poduzetnitva i obrta.

lanak 11.

Organ nadlean za izdavanje obrtnice, tradicionalne i stare zanate, poetak, privremeno obustavljanje, sezonsko obavljanje obrta, obavljanje obrta u vidu dopunskog zanimanja, domaa radinost, prestanak obavljanja obrta, kao i obavljanje obrta u izdvojenom prostoru utvruje se propisom kantona donesenim u skladu sa ovim zakonom.

lanak 12.

Obrtnik je duan otpoeti s obavljanjem obrta najkasnije u roku od est mjeseci od dana upisa u obrtni registar. Od dana upisa u obrtni registar, obrtniku poinju tei prava i obaveze u skladu sa ovim zakonom i drugim propisima.

lanak 13.

Nadleni organ duan je sva rjeenja u vezi s obavljanjem obrta dostaviti obrtniku, organu nadlenom za poreze, nadlenim inspekcijama, upanijskoj obrtnikoj komori, nadlenom fondu zdravstvenog i mirovinskog osiguranja i Federalnom zavodu za statistiku.

lanak 14.

Firma je ime pod kojim obrt posluje. Firma sadri naziv obrta, ime obrta, ime i prezime obrtnika i sjedite, a moe sadravati i posebne oznake. Firma ne moe sadravati nazive i oznake koje su u suprotnosti sa vaeim propisima ili meunarodnim konvencijama.

Na firmu obrta primjenjuju se odredbe Zakona o gospodarskim drutvima (Slubene novine Federacije BiH, br. 23 / 99 i 45 / 00), koje se odnose na firmu, ako ovim zakonom nije drugaije propisano. Promjenu naziva i oznake obrta obrtnik je duan prijaviti nadlenom organu koji o tome donosi rjeenje. Obrtnik, odnosno poslovoa ili privremeni poslovoa duan je istaknuti firmu na ulazu u sjedite obrta i izdvojene prostore u kojima se obavlja obrt ili na mjestu gdje se obrt obavlja, ako se radi o obrtima za koje nije potreban poslovni prostor.

lanak 15.

Sjedite obrta je mjesto naznaeno u obrtnici. Ako za obavljanje obrta nije potreban poslovni ili stambeni prostor, sjedite obrta je mjesto u kojem obrtnik ima prebivalite. Postupak za promjenu sjedita obrta na teritoriju iste opine ili na teritoriju druge opine u istoj upaniji ureuje se propisom upanije. Ako obrtnik mijenja sjedite obrta na teritoriju druge upanije duan je podnijeti prijavu nadlenom organu te upanije uz koju je obavezan priloiti obrtnicu. Organ koji je donio rjeenje o promjeni sjedita obrta duan je po konanosti tog rjeenja izdati obrtniku novu obrtnicu sa novim brojem i novim sjeditem obrta i o tome izvijestiti organ koji je prethodno izdao obrtnicu i nadlene organe iz lanka 13. ovog zakona.

3. Poslovanje obrta
lanak 16.

Obrtnik moe obavljati samo one obrte koji su obuhvaeni obrtnicom, a u sluaju posebnih obrta samo one za koje je dobio suglasnost za obavljanje posebnih obrta.

Osim obrta iz stavka 1. ovog lana obrtnik moe obavljati i druge djelatnosti koje slue obavljanju djelatnosti koje su obuhvaene obrtnicom ili se uobiajeno obavljaju uz djelatnost obuhvaenu obrtnicom, ako se obavljaju u manjem opsegu. Za obavljanje djelatnosti iz stavka 2. ovog lanka ne mora se ispunjavati uvjet strune osposobljenosti ili poloen majstorski ispit. Djelatnosti iz stavka 2. ovog lanka smatraju se djelatnostima iji opseg u ostvarenom prihodu ne sudjeluje vie od 25%. Djelatnosti iz stavka 2. ovog lanka obrtnik je duan prijaviti organu koji je izdao obrtnicu radi upisa u obrtni registar. lanak 17.

Obrtnica se ne moe prenijeti na drugu osobu, izuzev ako ovim zakonom nije drugaije propisano. Posebni obrt se ne moe prenijeti na drugu osobu.

lanak 18.

Za obaveze koje nastanu u obavljanju obrta obrtnik odgovara cjelokupnom svojom imovinom. Obrtnik odgovara za zakonitost obavljanja obrta i za zakonitost rada zaposlenika koje zapoljava. lanak 19.

Obrt se moe obavljati u vie izdvojenih prostora koji se nalaze izvan sjedita obrta i koji moraju zadovoljavati uvjetima iz lanka 8. ovog zakona. Pod izdvojenim prostorom u smislu ovoga Zakona podrazumijeva se jedan ili vie meusobno odvojenih prostora u kojima se obavlja obrt ili koji slui za obavljanje obrta, a nalazi se izvan sjedita obrta.

lanak 20.

U svakom izdvojenom prostoru obrtnik koji obavlja slobodni obrt duan je imenovati poslovou koji mora biti u radnom odnosu kod obrtnika i koji ispunjava uvjete iz lanka 5. ovog zakona. Obrtnici koji obavljaju vezane ili posebne obrte duni su u svakom izdvojenom prostoru imenovati strunog poslovou koji mora biti u radnom odnosu kod obrtnika i ispunjavati uvjet iz lanka. 5. i 7. ovog zakona. lanak 21.

Organ utvren propisom upanije izdat e rjeenje o obavljanju obrta, odnosno o prestanku obavljanja obrta u izdvojenom prostoru koje e, po konanosti, upisati u evidenciju izdvojenih poslovnih prostora i izvijestiti nadleni organ u sjeditu obrta radi upisa u obrtni registar. Ukoliko se radi o obavljanju posebnog obrta, organ iz stavka 1. ovog lanka primjerak rjeenja dostavit e federalnom ministarstvu koje je izdalo suglasnost za obavljanje posebnog obrta. lanak 22.

Obrtnik moe slobodni ili vezani obrt voditi sam ili putem poslovoe koji mora biti u radnom odnosu kod obrtnika i ispunjavati uvjete iz lanka 5. i 7. ovog zakona. Poslovoa vodi obrt u ime i za raun obrtnika. Voenje slobodnog ili vezanog obrta putem poslovoe obrtnik je duan prijaviti nadlenom organu utvrenom propisom upanije na teritoriju na kojem se nalazi sjedite obrta koji rjeenjem utvruje voenje obrta putem poslovoe i upisuje to u obrtni registar. Ako poslovoa postupi protivno odredbama ovog zakona odgovara svom svojom imovinom za tetu nastalu takvim djelovanjem.

lanak 22a.

lanovi zajednikog domainstva mogu u obavljanju obrta pomagati obrtniku. lanovima zajednikog domainstva, u smislu ovoga Zakona smatraju se: brani drug, djeca, roditelji, usvojenici i usvojitelji, pastorad.

lanak 23. Nakon smrti obrtnika obrtnica za slobodne i vezane obrte se moe prenijeti na njegove nasljednike. Lica iz stavka 1. ovog lanka mogu nastaviti voditi obrt putem poslovoe koji mora ispunjavati uvjete iz lanka 5. i lanka 7. stavak 1. ovog zakona. U sluaju iz stavka 2. ovog lana nasljednici preuzimaju sve obaveze i odgovornosti iz lanka 18. ovog zakona.

lanak 24.

Nakon smrti obrtnika suprunik, djeca i ostali nasljednici mogu nastaviti voditi obrt do prijenosa obrtnice u smislu lanka 23. stavak 1. ovog zakona, putem privremenog poslovoe koji mora ispunjavati uvjete iz ovoga zakona. Zahtjev za odobrenje za nastavak voenja obrta putem privremenog poslovoe podnosi se nadlenom organu u roku od 30 dana od dana smrti obrtnika. Privremeni poslovoa se upisuje u obrtni registar. Privremeni poslovoa je duan voditi obrt panjom dobrog privrednika za raun nasljednika umrlog obrtnika. Ako privremeni poslovoa postupi protivno odredbama ovog zakona odgovara svom svojom imovinom za tetu nastalu takvim djelovanjem.

lanak 25.

Ako nasljednici ele prenijeti obrtnicu za slobodne i vezane obrte na sebe nakon smrti obrtnika, te nastaviti voditi obrt putem poslovoe, duni su to prijaviti nadlenom organu utvrenim propisom upanije u roku od 30 dana od dana okonanja ostavinskog postupka. Uz prijavu iz stavka 1. ovog lanka mora se priloiti: 1. izvod iz matine knjige umrlih za obrtnika, 2. pravomona sudska odluka o nasljeivanju, 3. ime i prezime poslovoe, kao i dokaz da ispunjava uvjete iz lanka 5. i lanka 7. stavak 1. ovog zakona.

4. Izjavu nasljednika o suglasnosti voenja obrta putem poslovoe. Nadleni organ iz stavka 1. ovog lanka donosi rjeenje, te upisuje prijenos obrtnice i nastavak voenja obrta putem poslovoe u obrtni registar.

lanak 26.

U sluaju djelominog ili potpunog gubitka poslovne sposobnosti obrtnika, obrtnica za slobodne i vezane obrte se moe prenijeti na njegovog suprunika ili na djecu. Ukoliko obrtnik nema suprugu odnosno djecu, obrtnica se moe prenijeti na njegove roditelje odnosno brau ili sestre. Osobe iz stavka 1.i 2. ovog lanka mogu nastaviti voenje obrta putem poslovoe koji mora ispunjavati uvjete iz lanka 5. i 7. ovog zakona.

lanak 27.

Osoba iz lanka 26. stavak 1. i 2. ovog zakona ako ele prenijeti obrtnicu na sebe nakon djelominog ili potpunog gubitka poslovne sposobnosti obrtnika, te nastaviti voditi

obrt putem poslovoe, duni su to prijaviti nadlenom organu utvrenom propisom upanije u roku od 30 dana od dana pravosnanosti sudske odluke o oduzimanju poslovne sposobnosti. Uz prijavu iz stavka 1. ovog lanka mora se priloiti: 1. pravomona sudska odluka o oduzimanju poslovne sposobnosti obrtnika, 2. ime i prezime poslovoe, kao i dokaz da ispunjava uvjete iz lanka 5. i lanka 7. stavak 1. ovog zakona. Nadleni organ iz stavka 1. ovog lanka donosi rjeenje te upisuje prijenos obrtnice i nastavak voenja obrta putem poslovoe u obrtni registar.

lanak 28.

Ako osobe iz lanka 26. stavaka 1. i 2. ovog zakona propuste rok iz lanka 24. stavak 2., lanak 25. i 27. ovog zakona gube pravo na prijenos obrtnice i nastavak voenja obrta, a obrt prestaje po sili zakona. lanak 29.

Raspored minimalnog dnevnog i tjednog radnog vremena obrtnika, kao i minimalno radno vrijeme obrtnika u dane dravnih praznika i neradnih dana za pojedine obrte moe se utvrditi propisom upanije. Nadleni upanijski organ, za pojedine obrte, moe propisati raspored poetka i zavretka dnevnog i tjednog radnog vremena. lanak 30.

Obrtnik, poslovoa ili privremeni poslovoa duan je da: 1. odobrenu djelatnost obavlja kvalitetno u skladu sa zakonima, propisima, dobrim poslovnim obiajima i poslovnim moralom, na vidnom mjestu istakne cjenik svojih proizvoda odnosno usluga na nain dostupan kupcima, odnosno korisnicima usluga i istih se pridrava,

2.

3. na vidnom mjestu istakne radno vrijeme i da ga se pridrava, 4. kupcu odnosno korisniku usluga izda raun o prodanoj robi, odnosno izvrenim uslugama, garantira kvalitetu proizvoda odnosno usluga i otkloni nedostatke ili nadoknadi priinjenu tetu kupcu proizvoda odnosno korisniku usluga u skladu sa vaeim propisima i standardima,

5.

6. vodi uredno evidenciju o obavljanju djelatnosti u skladu sa zakonom i drugim propisima, 7. provodi propisane mjere zatite na radu i zatite ivotne sredine koje se odnose na obavljanje registrirane djelatnosti.

4. Zajedniko obavljanje obrta

lanak 31.

Dvoje ili vie fizikih osoba mogu zajedniki obavljati obrt. Meusobni odnosi i odgovornosti osoba iz stavka 1. ovog lanka ureuju se pisanim ugovorom koji ugovorne strane dostavljaju organu nadlenom za izdavanje obrtnice prilikom upisa u obrtni registar. Na ugovor iz stavka 2. ovog lanka primjenjuju se propisi kojima se ureuju obavezni odnosi u ortakluku. Obrt iz stavka 1. ovog lanka posluje pod zajednikom firmom.

lanak 32.

Fizike osobe mogu zajedniki obavljati slobodni i vezani obrt ako ispunjavaju uvjete iz lanka 5. ovog zakona, te da najmanje jedna osoba ispunjava i uvjet iz lanka 7. stavka 1. ovog zakona. Strani dravljanin moe obavljati zajedniki obrt ukoliko ispunjava uvjete iz lanka 6. ovog zakona.

Odredbe ovoga zakona, kada obrt obavlja fizika osoba, odgovarajue se primjenjuju i na obrt koji zajedniki obavlja vie fizikih osoba. Zajedniko obavljanje obrta prestaje kada se broj osnivaa svede na jednog i u tom sluaju moe se izvriti preregistracija u samostalno obavljanje obrta.

5. Prestanak obrta
lanak 33.

Obrt prestaje odjavom ili po sili zakona. Obrtnik je duan odjaviti obavljanje obrta pisanim putem nadlenom organu prije prestanka rada. Prestanak obrta utvruje rjeenjem nadleni organ i po pravomonosti rjeenja brie obrt iz obrtnog registra. Prestanak obavljanja obrta odjavom utvruje se sa danom navedenim u odjavi, uz priloeni dokaz da nema neizmirenih obaveza prema javnim prihodima, s tim da se obrt ne moe odjaviti unatrag. Ako u odjavi nije naznaen datum prestanka obavljanja obrta, prestanak se utvruje danom podnoenja zahtjeva za odjavu obavljanja obrta.

lanak 34.

Obrt prestaje po sili zakona: smru odnosno gubitkom poslovne sposobnosti obrtnika, ako se ne nastavi voenje obrta od nasljednika, u skladu sa ovim zakonom, ako obrtnik ne zapone obavljati obrt u roku od est mjeseci od dana upisa u obrtni registar, ako je pravomonim aktom obrtniku izreena zatitna mjera zabrane obavljanja obrta za vrijeme dok ta mjera traje,

ako obrtnik protivno odredbi lanka 35. stavak 1. ovog zakona obustavi obavljanje obrta due od 30 dana, ako obrtnik ne zapone sa obavljanjem obrta u roku od 30 dana nakon isteka roka privremene obustave obavljanja obrta, danom stupanja na izdravanje kazne ako bude osuen pravomonom presudom na kaznu zatvora duu od est mjeseci, ukoliko nije zaposlio zaposlenika u skladu sa lankom 7. stavak 2. ili poslovou u skladu sa lankom 22. ovog zakona, ako se utvrdi da obrtnik ne ispunjava uvjete, iz lanka 4., 5., 6. i 7. ovog zakona, ako obrtnik izgubi dravljanstvo Bosne i Hercegovine ili ako strancu prestane vaiti radna dozvola. ako obrtnik ne uskladi poslovanje u roku iz lanka 60. ovog zakona, ako nadleni organ utvrdi da je obrtniku izdana obrtnica na osnovu lanih isprava, ako Sud asti Obrtnike komore Federacije Bosne i Hercegovine donese odluku o prestanku obavljanja obrta. lanak 35.

Obrtnik moe privremeno obustaviti obavljanje obrta u trajanju do jedne godine, o emu pisanim putem izvjetava nadleni organ utvren propisom kantona u roku od 30 dana od dana obustave. Iznimno, obrtnik moe privremeno obustaviti obavljanje obrta u trajanju do tri godine kada koristi porodiljski dopust do navrene tree godine djetetova ivota. Iznimno, obrtnik moe obustaviti obavljanje obrta due od jedne godine u sluaju bolesti ili nastupa vie sile. Za vrijeme trajanja privremene obustave obavljanja obrta, obrtnik ne smije obavljati obrt i duan je predati obrtnicu, veliku i malu, organu iz lanka 9. stavak 3. ovog zakona, uz pisanu obavijest iz stavka 1. ovog lanka. O ponovnom poetku obavljanja obrta obrtnik je duan pisanim putem izvijestiti nadleni organ najkasnije u roku od sedam dana po isteku vremena privremene obustave obrta.

Nadleni organ o privremenoj obustavi odnosno o ponovnom poetku obavljanja djelatnosti izvjetava nadlene organe iz lanka 13. ovog zakona.

III - OBRAZOVANJE I OSPOSOBLJAVANJE ZA OBAVLJANJE OBRTA

lanak 36.

Obrazovanje za obavljanje vezanih obrta za koje se trai odgovarajua kolska sprema vri se u odgovarajuim srednjim, viim i visokim kolskim ustanovama.

lanak 37.

Za obavljanje vezanih obrta za koje se trai struna osposobljenost polae se ispit o strunoj osposobljenosti prema programu kojeg donosi upanijski ministar za obrazovanje, nauku, kulturu i sport na prijedlog upanijske obrtnike komore. Ispitu o strunoj osposobljenosti moe pristupiti osoba sa najmanje zavrenom osnovnom kolom. Ispit o strunoj osposobljenosti polae se pred povjerenstvom koju osniva upanijska obrtnika komora u suradnji sa srednjom kolom koja je verificirana za te poslove u skladu sa vaeim propisima iz oblasti odgoja i obrazovanja. Povjerenstvo se sastoji od najmanje tri lana Ispit o strunoj osposobljenosti obuhvaa praktina struna znanja i znanja neophodna za samostalno obavljanje obrta. upanijska obrtnika komora vodi evidenciju o zavrenom strunom osposobljavanju i o tome izvjeuje Obrtniku komoru Federacije Bosne i Hercegovine. O zavrenom strunom osposobljavanju izdaje se uvjerenje.

lanak 38.

Obrazovanje za obavljanje vezanih obrta za koje se trai majstorski ispit izvodi se prema programu kojeg donosi upanijski ministar nadlean za obrazovanje na prijedlog federalnog ministra obrazovanja i nauke. Majstorskom ispitu mogu pristupiti osoba, koja je zavrila odgovarajuu srednju kolu i imaju najmanje dvije godine radnog iskustva u obrtu za koji ele polagati majstorski ispit, kao i osoba sa neodgovarajuom srednjom kolom i najmanje pet godina radnog iskustva u obrtu za koji ele polagati majstorski ispit.

lanak 39.

Majstorski ispit polae se pred povjerenstvom koje osniva upanijska obrtnika komora u suradnji sa srednjom kolom koja je verificirana za te poslove u skladu sa vaeim propisima iz oblasti odgoja i obrazovanja. Povjerenstvo se ni najmanje pet lanova, a moraju biti zastupljena najmanje 3 majstora obrta za koji se polae majstorski ispit. Nakon uspjeno poloenog majstorskog ispita majstoru se izdaje diploma o majstorskom zvanju. upanijska obrtnika komora vodi evidenciju o poloenim majstorskim ispitima. upanijska obrtnika komora duna je dostaviti Obrtnikoj komori Federacije Bosne i Hercegovine izvod iz evidencije o poloenom majstorskom ispitu, u roku od 15 dana od dana polaganja majstorskog ispita. Sadraj i oblik diplome iz stavka 2. ovog lanka propisuje federalni ministar razvoja, poduzetnitva i obrta. lanak 40. Trokove polaganja ispita o strunoj osposobljenosti i majstorskog ispita snosi polaznik. upanijski ministar nadlean za obrtnitvo, na prijedlog upanijske obrtnike komore, rjeenjem utvruje cijenu polaganja ispita o strunoj osposobljenosti. Federalni ministar razvoja, poduzetnitva i obrta, na prijedlog Obrtnike komore Federacije Bosne i Hercegovine, rjeenjem utvruje cijenu polaganja majstorskih ispita.

Nadzor nad zakonitou organiziranja i provoenja ispita o osposobljenosti provodit e upanijsko ministarstvo nadleno za obrtnitvo.

strunoj

Nadzor nad zakonitou organiziranja i provoenja majstorskih ispita provodit e Federalno ministarstvo razvoja, poduzetnitva i obrta i upanijsko ministarstvo nadleno za obrazovanje. lanak 41.

Pravilnik o polaganju ispita o strunoj osposobljenosti i pravilnik o polaganju majstorskog ispita donosi federalni ministar razvoja, poduzetnitva i obrta.

IV - ORGANIZIRANJE OBRTNIKA

lanak 42. Radi unapreivanja, usklaivanja i zastupanja zajednikih interesa obrtnici osnivanju udruge na teritorijalnom ili strukovnom principu, na podruju jedne ili vie opina u istoj upaniji. Udruga obrtnika je pravna osoba. Udruga obrtnika osnivaju se na teritorijalnom i strukovnom principu. Udruga obrtnika ima statut, koji donosi skuptina udruge obrtnika. Udruge obrtnika mogu se ulaniti u upanijsku obrtniku komoru na ijem teritoriju su registrirane. Obrtnici na podruju upanije danom upisa u registar obrtnika mogu postati lanovi upanijske obrtnike komore i u tom sluaju obavezni su plaati lanarinu utvrenu statutom komore. Naplatu lanarine vrit e, odnosno vri nadleni poreski ured po ugovoru koji sklopi sa upanijskom obrtnikom komorom uz odreenu proviziju. Obrtnike komore upanije udruuju se u Obrtniku komoru Federacije Bosne i Hercegovine.

Sredstva za rad Obrtnike komore Federacije Bosne i Hercegovine osiguravaju se iz sredstava upanijskih obrtnikih komora u iznosu utvrenom Statutom Obrtnike komore Federacije Bosne i Hercegovine i iz drugih izvora.

lanak 43.

U Federaciji Bosne i Hercegovine ustanovljuju se sljedee obrtnike komore: 1. Obrtnika komora upanije, 2. Obrtnika komora Federacije Bosne i Hercegovine. Obrtnike komore iz stavka 1. ovog lanka imaju svojstvo pravne osobe.

lanak 44.

Obrtnika komora Federacije Bosne i Hercegovine i upanijske obrtnike komore su samostalne, struno poslovne organizacije obrtnika koje se osnivaju radi usklaivanja i zastupanja zajednikih interesa obrtnika. Sjedite Obrtnike komore Federacije Bosne i Hercegovine utvruje se statutom Obrtnike komore Federacije Bosne i Hercegovine. Naziv i sjedite Obrtnikih komora upanija odreuje se njihovim Statutom prema sjeditu ili nazivu upanije. Statut Obrtnike komore Federacije Bosne i Hercegovine objavljuje se u Slubenim novinama Federacije BiH, a statuti upanijskih obrtnikih komora objavljuju se u Narodnim novinama upanije. Evidencije lanova obrtnikih komora su javne knjige, temeljem kojih se izdaju odgovarajua uvjerenja kao javne isprave.

lanak 45.

lanovi udruenja obrtnika i upanijskih obrtnikih komora su obrtnici koji obavljaju obrt na podruju upanije, sukladno sa ovim zakonom. Obrtnici koji obavljaju obrt na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine, u skladu sa ovim zakonom, su lanovi Obrtnike komore Federacije Bosne i Hercegovine putem upanijskih obrtnikih komora. lanom udruga obrtnika i Obrtnike komore Federacije Bosne i Hercegovine mogu postati trgovaka i gospodarska drutva i druge pravne osobe, osnovana po drugim zakonima.

lanak 46.

Organizacija, upravljanje, nadlenosti, tijela i djelatnosti Obrtnike komore Federacije Bosne i Hercegovine i upanijske obrtnike komore utvruju se Statutom koji donosi Skuptina Obrtnike komore. Suglasnost na Statut Obrtnike komore Federacije Bosne i Hercegovine daje Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, a suglasnost na Statut upanijske obrtnike komore daje vlada upanije. lanak 47.

Obrtnikim komorama upravljaju lanovi putem tijela komore. Statutom obrtnike komore utvruju se: tijela, sastav tijela, nain izbora, trajanje mandata i druga pitanja u vezi sa njihovim radom vodei rauna o strunoj, teritorijalnoj i nacionalnoj zastupljenosti. Odluku o raspisivanju izbora za tijela komore donosi Skuptina obrtnike komore.

lanak 48.

Obrtnika komora Federacije Bosne i Hercegovine ima predsjednika i dva dopredsjednika Skuptine i predsjednika i dva dopredsjednika Obrtnike komore. Predsjednici i dopredsjednici iz stavka 1. ovog lanka ne mogu biti birani iz istog konstitutivnog naroda i na tim funkcijama se mijenjaju svake godine. Predsjednik i dopredsjednici vre svoje funkcije u meusobnoj koordinaciji. Predsjednik Obrtnike komore predstavlja i zastupa Obrtniku komoru.

lan 49.

U okviru Obrtnike komore Federacije Bosne i Hercegovine i upanijskih obrtnikih komora djeluju sudovi asti. Sudovi asti vode postupke i odluuju o povredama poslovnih obiaja, ugovora, trinih pravila i drugih propisa. O albama protiv odluka sudova asti upanijskih obrtnikih komora rjeava Sud asti Obrtnike komore Federacije Bosne i Hercegovine. Statutom i drugim opim aktima obrtnike komore utvruje se organizacija, sastav, nain izbora, mjere koje moe izrei, postupak i druga pitanja rada sudova asti.

lanak 50.

Sredstva za rad upanijskih Obrtnikih komora osiguravaju se iz lanarina, kotizacija i drugih izvora u skladu sa Statutom i drugim aktima Obrtnike komore. Odluku o visini lanarine donosi Skuptina upanijske Obrtnike komore.

lanak 51.

Odluku o nainu izbora lanova i zakazivanju prve utemeljiteljske Skuptine upanijske Obrtnike komore donijet e Vlada upanije na prijedlog obrtnika i udruga obrtnika sa teritorije upanije u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona. Prva utemeljiteljska Skuptina upanijske Obrtnike komore odrat e se najkasnije u roku od etiri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog Zakona.

lanak 52.

Odluku o nainu izbora lanova i zakazivanju prve utemeljiteljske Skuptine Obrtnike komore Federacije Bosne i Hercegovine donijet e Poticajno povjerenstvo sastavljeno od po jednog predstavnika upanijskih Obrtnikih komora u roku od 60 dana od dana isteka roka iz lanka 51. stavak 2. ovog Zakona. Ukoliko u roku iz stavka 1. ovog lanka Poticajno povjerenstvo ne donese Odluku za izbore lanova i zakazivanje prve utemeljiteljske Skuptine Obrtnike komore Federacije Bosne i Hercegovine, odluku e donijeti Vlada Federacije Bosne i Hercegovine u roku od 30 dana od dana isteka roka iz stavka 1. ovog lanka.

V-NADZOR
lanak 53.

Upravni nadzor nad provoenjem ovog Zakona i propisa donesenih temeljem ovog Zakona vri Federalno ministarstvo razvoja, poduzetnitva i obrta. Inspekcijske poslove u provedbi ovog Zakona i propisa donesenih temeljem ovog zakona vre nadlene inspekcije.

lanak 54.

Ako se obrt obavlja bez obrtnice odnosno bez suglasnosti za obavljanje posebnog obrta ili se obavlja suprotno obrtnici ili suglasnosti za obavljanje posebnog obrta, nadlena inspekcija e donijeti rjeenje o zabrani obavljanja obrta i zabranit e upotrebu ureaja i opreme kojima se obavlja obrt. U sluajevima iz stavka 1. ovog lanka alba protiv rjeenja ne odgaa izvrenje rjeenja.

lanak 55.

Pored ovlatenja utvrenih Zakonom o upravi u Federaciji Bosne i Hercegovine (Slubene novine Federacije BiH , broj: 28/97) federalni inspektor je nadlean vriti kontrolu obavljanja posebnih obrta iz lanka 4. stavak 4. ovog zakona.

lanak 56.

Ako prostor i oprema obrtnika ne udovoljava propisanim uvjetima, nadlena inspekcija donijet e rjeenje kojim e odrediti rok do kojeg se nedostaci moraju otkloniti. Ako se nedostaci iz stavka 1. ovog lanka ne otklone u odreenom roku, nadlena inspekcija donijet e rjeenje o zabrani obavljanja odreene djelatnosti, o zatvaranju prostora, odnosno o zabrani upotrebe ureaja i opreme. U sluaju povrede sanitarno-zdravstvenih i tehnikih uvjeta zbog kojih mogu nastati tee posljedice po zdravlje i ivot ljudi, nadlena inspekcija donijet e rjeenje kojim e odmah zabraniti obavljanje te djelatnosti dok se utvreni nedostaci ne otklone. U sluaju iz stavka 2. i 3. ovog lanka alba protiv rjeenja ne odgaa izvrenje rjeenja.

VI - KAZNENE ODREDBE
lanak 57.

Novanom kaznom od 300,00 KM do 3.000,00 KM kaznit e se za prekraj imalac radnje - obrtnik: ako obavlja sezonski obrt u vremenu u kojem nije registriran za sezonsko obavljanje obrta (lanak 3a. stavak 2.), ako obrtnik ne izloi veu obrtnicu u sjeditu obrta na vidnom mjestu (lanak 9. stavak 5.), ako ne istakne firmu pod kojom e obrt poslovati (lanak 14. stavak 5.), ako odobrenu djelatnost ne obavlja kvalitetno u skladu sa zakonima, propisima, dobrim poslovnim obiajima i poslovnim moralom, (lanak 30. stavak 1. toka 1.), ako na vidnom mjestu ne istakne cjenik svojih proizvoda, odnosno usluga na nain dostupan kupcima odnosno korisnicima usluga i njih se ne pridrava (lanak 30. stavak 1. toka 2.), ako na vidnom mjestu ne istakne radno vrijeme i njega se ne pridrava (lanak 30. stavak 1. toka 3.), ako kupcu odnosno korisniku usluga ne izda raun o prodanoj robi odnosno izvrenim uslugama (lanak 30. stavak 1. toka 4.), ako ne garantira kvalitetu proizvoda odnosno usluga i ne otkloni nedostatke ili ne nadoknadi priinjenu tetu kupcu proizvoda, odnosno korisniku usluga u skladu sa vaeim propisima i standardima (lanak 30. stavak 1. toka 5.), ako ne vodi urednu evidenciju o obavljanju djelatnosti u skladu sa zakonom i drugim propisima (lanak 30. stavak1.toka 6.), ako ne provodi propisane mjere zatite na radu i zatite ivotne sredine, koje se odnose na obavljanje registrirane djelatnosti (lanak 30. stavak 1. toka 7.).

Za prekraj iz stavka 1. ovog lanka kaznit e se poslovoa ili privremeni poslovoa novanom kaznom od 30,00 KM do 300,00 KM (lanak 22. i 24.) Za prekraje iz stavka 1. ovog lanka naplatit e se novana kazna na licu mjesta od nadlenog inspektora i to:

za imaoca radnje-obrtnika u iznosu od 200,00 KM, a za poslovou ili privremenog poslovou u iznosu od 20,00 KM ( lanak 22. i 24.).

lanak 58.

Novanom kaznom od 500,00 KM do 5.000,00 KM, kaznit e se za prekraje imalac radnje-obrtnik: ako ne prijavi promjenu naziva i oznake obrta (lanak 14. stavak 4.), ako ne prijavi promjenu sjedita obrta (lanak 15. stavak 4.), ako obavlja obrt koji nije obuhvaen obrtnicom, odnosno za koje nije dobio suglasnost za obavljanje posebnog obrta (lanak 16. stavak 1.), ako koristi rad drugih osoba sa kojima nije zakljuio ugovor o radu (lanak 2. stavak 4.), ako ne prijavi djelatnosti koje slue obavljanju djelatnosti koje su obuhvaene obrtnicom ili se uobiajeno obavljaju uz djelatnosti obuhvaene obrtnicom u manjem opsegu (lanak 16. stavak 5.), ako obavlja obrt u izdvojenom prostoru bez rjeenja nadlenog organa (lanak 21. stavak 1.), ako vodi slobodni ili vezani obrt putem poslovoe bez rjeenja nadlenog organa (lanak 22. stavak 3.), ako obavlja obrt za vrijeme privremene obustave obavljanja obrta (lanak 35. stavak 4.), ako u predvienom roku ne izvijesti nadlean organ o ponovnom poetku obavljanja obrta (lanak 35. stavak 5.), ako koristi rad drugih osoba sa kojima nije zakljuio ugovor o radu.

Za ponovljene prekraje iz stavka 1. ovog lanka obrtniku izrei e se zatitna mjera zabrane obavljanja obrta u trajanju od tri mjeseca do jedne godine.

lanak 59.

Novanom kaznom od 1.000,00 KM do 10.000,00 KM kaznit e se za prekraj imalac radnje-obrtnik: - ako obavlja obrt bez obrtnice, odnosno suglasnosti za obavljanje posebnog obrta (lanak 4. stavak 4. i lanak 9.). Za prekraj iz stavka 1. ovog lanka izrei e se zatitna mjera oduzimanja ureaja, proizvoda i opreme kojima je prekraj izvren, kao i nezakonito ostvarene dobiti.

VII - PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE

lanak 60.

Obrtnici kojima je obavljanje samostalne djelatnosti, odnosno obrta odobreno po ranijim propisima uskladit e poslovanje sa odredbama ovoga zakona u roku od jedne godine od dana poetka primjene ovog Zakona. Ukoliko obrtnici ne usklade poslovanje u roku iz stava 1. ovog lana, obrt prestaje po sili zakona, o emu e nadleno tijelo donijeti posebno rjeenje.

lanak 60a. Obrtnici koji su po prijanjim propisima stekli odgovarajuu strunu spremu ili osposobljenost mogu obavljati vezane obrte utvrene Zakonom o obrtu ako sa danom poetka primjene ovoga Zakona imaju osnovanu radnju. Obrtnicima koji su majstorski ispit poloili po propisima koji su vaili do dana poetka primjene ovog Zakona isti se priznaje u cijelosti. Obrtnici koji su po prijanjim propisima osnovali radnju putem zaposlenog radnika odgovarajue strune spreme mogu nastaviti s poslovanjem ako i dalje imaju zaposlenog radnika sa strunom spremom u skladu s odredbama Zakona o obrtu.

lanak 60b.

Prava to ih Zakon o obrtu priznaje osobama koje imaju majstorski ispit, priznaju se i osobama koja na dan poetka primjene toga Zakona imaju odgovarajuu strunu spremu i najmanje 5 godina radnog iskustva u obavljanju djelatnosti za koju se trai majstorski ispit. Priznavanjem prava u skladu sa odredbom stavka 1. ovog lanka, ne daje se i pravo na isticanje majstorskog naslova. upanijski ministar nadlean za obrazovanje po prethodno pribavljenom miljenju upanijske Obrtnike komore u spornim sluajevima odreuje koja je to odgovarajua struna sprema iz stavka 1. ovog lanka.

lanak 61.

Federalni ministar razvoja, poduzetnitva i obrta, nadleno tijelo upanije, upanijski ministar nadlean za oblast obrtnitva, upanijskih ministar nadlean za oblast obrazovanja i upanijska Obrtnika komora donijet e propise temeljem ovlatenja iz ovog Zakona u roku od est mjeseci od dana stupanja na snagu ovog Zakona.

lanak 62.

Danom poetka primjene ovog zakona na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine prestaje primjena Zakona o samostalnom privreivanju ("Slubeni list SRBiH", br.: 26 / 89. i 29 / 90.) i ostalih propisa koji su do dana poetka primjene ovog Zakona ureivali samostalno privreivanje, s tim da ostaju na snazi odredbe lanaka 28. do 36. Zakona o samostalnom privreivanju kojima se reguliraju pitanja prestanka obavljanja djelatnosti do donoenja Zakona o trgovini, Zakona o turistikoj djelatnosti i Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti.

lanak 63.

Postupci koji su pokrenuti povodom zahtjeva za upis radnje u registar do dana poetka primjene ovog Zakona, rijeit e se prema propisima koji su bili na snazi u vrijeme podnoenja zahtjeva i primjenjivali se do kraja postupka samo ako su povoljniji za podnositelja zahtjeva.

lanak 64.

Do donoenja propisa temeljem ovlatenja iz ovog Zakona primjenjivat e se propisi kojima su ta pitanja ureena, a koji su vaili do dana poetka primjene ovog Zakona.

lanak 65.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u Slubenim novinama Federacije BiH, a poet e se primjenjivati po isteku roka od est mjeseci nakon stupanja na snagu.